Baština sjeveroistočne Bosne VIII

256

Selma HARAČIĆ, prof.

Mr. sc. Zerina TERZIĆ

Dr. sc. Samira HUSEINOVIĆ, doc.

TAKSONOMSKI PREGLED RODOVA SILIKATNIH ALGI

(BACILLARIOPHYTA) GORNJEG TOKA RIJEKE JALE

Uvod

Silikatne alge predstavljaju najmlađu grupu algi koje obuhvataju jednoćelijske i

kolonijalne organizme specifične građe. Ćelije su obavijene čvrstim, neelastičnim

silikatnim omotačem koji se naziva teka. Zahvaljujući silikatnom omotaču (pancir)

oblik tijela ovih algi je veoma pravilan i nepromjenjiv. Teka je podijeljena na dva dijela

koji se razlikuju po veličini, veći dio se naziva epiteka i on preklapa manji dio ili

hipoteku baš kao što poklopac kutije preklapa kutiju. Oba dijela gradi gornja (veća) i

donja (manja) površina koje se nazivaju valve (ljuska, ljuštura), te uži bočni dio koji je

označen kao pleura (pojas).

Na površini valve uvijek se nalaze različite strukture (rebra, pruge) koje

djelimično prelaze i na pleuru. Kod nekih silikatnih algi ćelije su pokretne, a kretanje se

vrši pomoću specifične tvorevine na valvi koja se naziva rafa (šav). U untrašnjosti ćelije

algi kremenjašica nalazi se krupna vakuola koja je postavljena centralno i ispunjava

najveći dio ćelijske šupljine. Uz pancir je smješten tanak sloj citoplazme koja u

središnjem dijelu ćelije gradi tzv. citoplazmatični mostić u kojem je smješteno jedro. U

sloju citoplazme koja se nalazi uz sami silikatni omotač prisutni su hromatofori u

kojima je od pigmenata utvrđeno prisustvo hlorofila a i c, karotena i ksantofila. Od

ksantofila za silikatne alge je posebno karakterističan dijatomin. U zavisnosti od

količinskih odnosa pojedinih pigmenata boja ovih algi je najčešće zlatno-mrka. Od

rezervnih supstanci za kremenjašice je karakterističan hrizolaminarin, a česta su

nagomilavanja ulja (Cvijan, Vukojević, 2008).

Alge odjeljka Bacillariophyta razmnožavaju se vegetativno (diobom ćelije ili

raskidanjem kolonije) i polno (izogamija, heterogamija, oogamija). Česta pojava je i

obrazovanje spora kod vrsta koje žive u planktonu mora.

Silikatne alge su jedna od najšire rasprostranjenih grupa algi na Zemlji

(kosmopoliti). Naseljavaju mora, slatke vode različitog tipa, terme, zemljište, prisutne

su na svim mjestima gdje je moguć život biljaka.

Alge kremenjašice predstavljaju osnovni primarni organski producent u

vodenim staništima, te su prva karika u lancu ishrane mnogih vodenih životinja

(beskičmenjaci, ribe). Pri povoljnim životnim uslovima javljaju se u velikom broju,

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

257

produkujući znatnu količinu biomase, ali nisu značajne samo zbog toga već što su i po

hemijskom sastavu jako kvalitetna hrana, jer sadrže bjelančevine, vitamine i masti u

znatnim količinama.

S obzirom na činjenicu da su silikatne alge veoma osjetljive na promjenu

hemizma vode, poznate su kao važni biološki indikatori, te učestvuju u procesu

biološkog čišćenja zagađenih voda.

Važno je istaći i dijatomejski mulj koji nastaje od taloženja pancira uginulih

silikatnih algi na dnu vodenih basena, a naslage tog mulja se nazivaju dijatomit.

Dijatomit je rastresit, šupljikav, izgrađen od SiO2 i nalazi veliku primjenu u

građevinarstvu, hemijskoj, prehrambenoj i drugim industrijskim granama.

Upotrebljava se za poliranje tvrdih predmeta, te kao materijal za toplotnu izolaciju

(Blaženčić, 1997).

Prema savremenoj klasifikaciji silikatnih algi koja se uglavnom zasniva na

karakteristikama morfologije pancira ovih algi, odjeljak Bacillariophyta obuhvata dvije

klase:

1. Centrophyceae (silikatne alge čije valve imaju radijalnu simetriju)

2. Pennatophyceae (silikatne alge čije valve imaju bilateralnu simetriju) (Cvijan, 1995).

Materijal i metode rada

Uzorkovanje algi gornjeg toka rijeke Jale vršeno je u proljetnom periodu (mart-

maj 2015. godine) na tri lokaliteta (Gornja Tuzla, Borić i Simin Han).

Sl. 1. Lokalitet Gornja Tuzla

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

258

Sl. 2. Lokalitet Borić

Sl. 3: Lokalitet Simin Han

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

259

Dan prije sakupljanja algi potrebno je odabrati pristupačne lokacije za

uzorkovanje, te ih detaljnije ispitati. Prije samog izlaska na teren istraživač se najprije

treba adekvatno obući, te pripremiti odgovarajući pribor koji je potreban na terenu

(planktonska mrežica, Surberova mreža, adekvatne boce za materijal, fiksativ, terenski

dnevnik, fotoaparat).

Poželjno je da posude za sakupljanje algološkog materijala budu od plastike ili

debelog stakla, do 100 ml zapremine i širokog grla zbog lakšeg ubacivanja materijala.

Kada je sve spremno, uz pomoć adekvatnog pribora na utvrđenim lokacijama izvršimo

uzorkovanje algi.

Sakupljene alge možemo posmatrati u živom stanju ili ih konzervirati. Ukoliko

želimo posmatrati alge u živom stanju, neophodno je znati da veliki broj algi ne može

ostati u životu duže vremena nakon sakupljanja. To je posebno slučaj sa jednoćelijskim,

cenobijskim ili kolonijalnim algama, naročito onim algama koje oko svojih ćelija nemaju

čvrste omotače. Takve alge će nakon sakupljanja, a posebno ukoliko je toplo uginuti već

nakon sat-dva vremena. U većini slučajeva alge sakupljene na terenu ne mogu duže

vremena ostati u živom stanju, te je potrebno sakupljeni materijal fiksirati na licu

mjesta (kao fiksativ korišten 4% formalin) kako bi alge mogli posmatrati duži

vremenski period. Poslije fiksiranja potrebno je pravilno označiti uzorke, na svaku

bočicu staviti naljepnicu na koju je fino ispisan datum i vrijeme uzorkovanja, tačan

naziv lokaliteta, ime lica koje je uzelo uzorak, a nakon determinacije treba navesti i

vrste koje su dominantne u uzorku zbog bolje preglednosti materijala u laboratoriju.

Takođe, dok smo na terenu potrebno je napraviti i fotografije lokaliteta, te voditi

terenski dnevnik (upisati datum i vrijeme uzorkovanja, tačan naziv lokaliteta, detaljan

opis lokaliteta-opisati vegetaciju lijeve i desne obale, vremenski uslovi u toku uzimanja

uzorka, opisati spoljni izgled vode, tip pribora korišten prilikom uzorkovanja, fiksativ),

što nam prilikom determinacije algi može pomoći.

Nakon sakupljanja algi na terenu, materijal se prebacuje u laboratorij gdje se vrši

determinacija algi iz sakupljenog materijala. U ovom slučaju determinacija algi je

urađena uz pomoć mikroskopa i adekvatnih ključeva za određivanje algi u laboratoriju

za botaniku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Rezultati rada

Rezultati istraživanja su pokazali prisustvo deset rodova silikatnih algi u

uzorcima koji su prikupljeni u proljeće 2015. godine na tri lokaliteta gornjeg toka rijeke

Jale.

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

260

Odjeljak:

Bacillariophyta

Lokaliteti

Rod (Genus) Gornja Tuzla Borić Simin Han

Fragilaria + + +

Meridion + - -

Cocconeis - + -

Navicula + + +

Pinnularia + + +

Cymbella - + -

Gomphonema + + +

Surirella - - +

Synedra + - +

Nitzschia + - -

Tabela 1. Pregled utvrđenih rodova silikatnih algi gornjeg toka rijeke Jale

Iz tabele 1 možemo zaključiti da su u uzorcima sakupljenim na navedenim

lokalitetima gornjeg toka rijeke Jale isključivo prisutni rodovi iz klase Pennatophyceae,

odjeljka Bacillariophyta.

Među deset konstatovanih rodova algi kremenjašica najbrojniji su rodovi:

Fragilaria, Navicula, Pinnularia i Gomphonema, koji su zabilježeni u uzorcima sa sva tri

lokaliteta, dok su najmanje brojni rodovi: Meridion, Cocconeis, Surirella, Nitzschia i

Cymbella.

Sl. 4: Fragilaria sp.

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

261

Sl. 5: Navicula sp.

Sl. 6: Pinnularia sp.

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

262

Sl. 7: Gomphonema sp.

Sl. 8: Meridion circulare

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

263

Sl. 9: Cocconeis sp.

Sl. 10: Surirella sp.

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

264

Sl. 11: Nitzschia sp.

Sl. 12: Cymbella sp.

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

265

Rezultati ovoga istraživanja su pokazali da u uzorcima nije zabilježeno prisustvo

drugih algi osim dijatomeja. Takođe, možemo zaključiti da prikupljeni uzorci imaju

mnogo veću brojnost rodova u aprilu nego u martu, najvjerovatnije zbog utjecaja

vremenskih prilika, jer je mjesec mart bio dosta hladan i kišovit u odnosu na april

Zaključci

Na temelju dobivenih rezultata istraživanja silikatnih algi gornjeg toka rijeke Jale

u proljeće 2015. godine može se izvesti nekoliko zaključaka:

Na sva tri lokaliteta (Gornja Tuzla, Boric i Simin Han) moz emo konstatovati

prisustvo samo silikatnih algi (Bacillariophyta).

Subjektivnom procjenom moz e se zakljuc iti da su na lokalitetu Gornja Tuzla

najvis e zastupljeni rodovi: Fragilaria i Pinnularia.

Lokalitet Boric karakteris e se prisustvom dominantnog roda Navicula . U manjim

kolic inama su prisutni rodovi Gomphonema i Cymbella.

Na lokalitetu Simin Han dominantno mjesto pripada rodovima Gomphonema i

Fragilaria. Zastupljeni su i rodovi Pinnularia i Navicula, dok rod Cymbella nije

zabiljez en.

U mjesecu aprilu utvrđena je dosta vec a brojnost algi u odnosu na mart, s to su

uslovile vremenske prilike, te se pojavljuje rod Nitzschia koji nije konstatovan u

mjesecu martu.

Literatura

Adrović, A. (2010): Kvalitet vode u rijekama i akvalnim akumulacijama

sjeveroistočne Bosne (Studija o kvalitetu vode u sjeveroistočnoj Bosni).

Blaženčić, J. (1997): Sistematika algi. IV izdanje, Beograd.

Cvijan, M. (1995): Praktikum iz algologije. Biološki fakultet Univerziteta u

Beogradu.

Cvijan, M., Vukojević, J. (2008): Osnovi algologije i mikologije, Beograd.

Hadžimustafić, E. (2006). Urbano-geografski aspekt vodovodne i kanalizacione

mreže grada Tuzle. Diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.

Huseinović, S., Terzić, Z. (2016): Osnove algologije sa praktikumom. JU Zavod za

zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

Vagner, D. (1987): Kvalitet voda (2). Biološki list. Biološko društvo Bosne i

Hercegovine, Sarajevo: 65.