Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; prof.dr.sc. Mile Silov 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Cjeloživotno obrazovanje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici mr. Višnja Rajić; mr. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul odgojne znanosti) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta osvijestiti važnost cjeloživotnog obrazovanja, steći kompetencije važne za stručno usavršavanje u učiteljskom pozivu
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
nema
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za planiranje i realizaciju cjeloživotnog obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
moći konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za cjeloživotno obrazovanje
upoznati modele formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja
upoznati metode učenja i njihov utjecaj na cjeloživotno obrazovanje
upoznati osnovne kompetencije za cjeloživotno učenje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
izraditi model osobnog cjeloživotnog obrazovanja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Osnovni pojmovi: cjeloživotno obrazovanje - formalno, informalno, neformalno, obrazovanje, izobrazba, naobrazba, osposobljavanje
Globalizacija i obrazovanje.
Međunarodne organizacije i cjeloživotno učenje/obrazovanje (UNESCO, OECD i sl.)
Obrazovanje odraslih u RH i EU.
Nepismenost i ponovna nepismenost: Vrste pismenosti danas.
Osnovno obrazovanje doraslih.
Strukovno obrazovanje odraslih.
Neke posebnosti u području obrazovanja odraslih (motivacija, dobrovoljnost i sl....).
Obrazovanje u trećoj. životnoj dobi – Sveučilište za treću dob. Mogu li starije osobe učiti?
Ključne kompetencije kao rezultat cjeloživotnog obrazovanja
Nezaposlenost i prekvalifikacija
Škola kao mjesto pripremanja za cjeloživotno učenje.
Internet i cjeloživotno obrazovanje.
Učitelji/ce i odgojitelji/ce u sustavu cjeloživotnog učenja. Institucionalizacija cjeloživotnog učenja učiteljica i odgojiteljica. Državni ispit. Aktivi učitelja i odgojitelja.
Kompetencije učitelja kao rezultat cjeloživotnog obrazovanja učitelja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Tijekom semestra organiziraju se posjeti ustanovama obrazovanja odraslih
2.8. Obveze studenata
Nazočnost na predavanjima
Izrada i izlaganje seminara
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovan dolazak 50%
Seminarski rad 25%
Pismeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Pastuović, N.(1999) Edukologija, Zagreb, Znamen - odabrana poglavlja 5
Matijević, M, Rajić V (2009) .Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih 1// Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih / Ivana Puljiz, Mile Živčić (ur.), Zagreb : Agencija za obrazovanje odraslih - odabrana poglavalja
on line/pdf
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Vizek Vidović, V. ur (2009) Kompetencije i kompetencijski profili u učiteljskoj i nastavničkoj profesiji u Izrada kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika; Priručnik za visokoškolske nastavnike
on line/pdf
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Knoblauch, J. (2001): Učenje ne mora biti mučenje, STEPRESS, Zagreb
Müller, W. i Wiegmann, S. (2001), Netradicionalne metode u obrazovanju odraslih. Zagreb. Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta.
Liessmann, K. P. (2009) Teorija neobrazovanosti; Zablude društva znanja, Zagreb, Jesenjski i Turk
Matijević, M, Rajić, V (2010) .Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih 2// Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih / Ivana Puljiz, Mile Živčić (ur.), Zagreb : Agencija za obrazovanje odraslih
Rajić, V; Lapat, G (2010) Stavovi budućih učitelja primarnog obrazovanja o cjeloživotnom učenju i obrazovanju. // Andragoški Glasnik ; Glasilo Hrvatskog Andragoškog Društva. 14, 1; 57-65
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Kristina Horvat-Blažinović; doc. Davor Žilić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Crtanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta umijeće oblikovanja crteža kao odraza osobnoga umjetničkog senzibiliteta s razrađenom konceptualnom primjenom
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
nema
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
razumijevanje specifičnosti umjetničkoga stvaralaštva i važnosti kada je u pitanju osobni izričaj
poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini, te svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumijevanje vrednovanja i analize crteža
razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u crtežu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
poznavanje tehnika i metoda specifičnih za crtački postupak
odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih crtaćkih materijala za određene likovne izraze
prepoznavanje kvalitete crteža kroz povijest
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Crtež kao sredstvo vizualne komunikacije
Likovni sadržaj crteža
Tipovi crteža
Linearni crtež
Slikarski crtež
Vrste crtačkih modelacija
Linearna perspektiva
Crtačke tehnike
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 45 sati
Praktični rad 15 sati
Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 30 sati
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 33,33%
Praktični rad 33,33%
Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 33,33%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Žabčić, D. (1993), Dodir slikarske crte i mrlje, Zagreb, ŠPUD, str. 1 - 20
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb, Educa.
Lhote, A. (1993), O pejsažu, Zagreb, Mladost, str. 31 – 61
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M., Mirenić-Bačić, J. (1998), Uvod i likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
kompetencija Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Crtanje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta umijeće oblikovanja crteža kao odraza osobnoga umjetničkog senzibiliteta s razrađenom konceptualnom primjenom
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolegij "Crtanje 1"
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
razumijevanje specifičnosti umjetničkoga stvaralaštva i važnosti kada je u pitanju osobni izričaj
poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini, te svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumijevanje vrednovanja i analize crteža
razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u crtežu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
poznavanje tehnika i metoda specifičnih za crtački postupak
odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih crtaćkih materijala za određene likovne izraze
prepoznavanje kvalitete crteža kroz povijest
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Primjena crtačkih tehnika
Kompozicijski rasteri
Kompozicije složenih crtačkih formi
Iluzionistički sadržaj crtačke forme
Simbolički sadržaj crtačke forme
Autonomni sadržaj crtačke forme
Motiv, tema, imaginacija kao poticaj crtačkog procesa
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 30 sati
Praktični rad 21 sat
Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 9 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,70
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,30 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 30%
Praktični rad 55%
Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 15%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Žabčić, D. (1993), Dodir slikarske crte i mrlje, Zagreb, ŠPUD, str. 1 - 20
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb, Educa.
Lhote, A. (1993), O pejsažu, Zagreb, Mladost, str. 31 – 61
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M., Mirenić-Bačić, J. (1998), Uvod i likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Čakavsko i štokavsko narječje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 21
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o štokavskom i čakavskom narječju
omogućiti razumijevanje književnih tekstova na štokavskom i čakavskom narječju
osposobiti studente za uočavanje odnosa među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim štokavskim ili čakavskim narječjem
bolje poznavanje hrvatskog jezika
jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan štokavski dijalekt nije identičan s njim
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori
motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznavanje sa štokavskim narječjem (rasprostiranje, podjela i temeljne osobine svakog pojedinog dijela)
upoznavanje s čakavskim narječjem (rasprostiranje, podjela i temeljne osobine svakog pojedinog dijela)
razumijevanje tekstova pisanih na štokavskom narječju
razumijevanje tekstova pisanih na čakavskom narječju
sposobnost za uočavanje razlika između dijalekta koji je poslužio za osnovicu hrvatskom standardnom jeziku i samoga hrvatskog standardnog jezika
osposobljenost za dijakronijski pristup opisivanju jezičnih činjenica u hrvatskim narječjima, tj. za objašnavanje temeljnih činjenica konsonantizma i vokalizma štokavskog i čakavskog narječja s paralelama u praslavenskom jeziku
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Rasprostiranje i osnovne značajke čakavskog narječja
Kriteriji podjele čakavskog narječja
Buzetski i Jugozapadni istarski dijalekt
Sjevernočakavski i srednjočakavski dijalekt
Južnočakavski dijalekt i lastovska oaza
Leksikologija i frazeologija čakavskog narječja
Leksikografija čakavskog narječja
Rasprostiranje i osnovne značajke štokavskog narječja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Kriteriji podjele štokavskog narječja.
Slavonski i zapadni dijalekt.
Istočnohercegovački i istočnobosanski dijalekt.
Šumadijskovojvođanski, zetsko-južnosandžački; kosovsko-resavski dijalekt i torlačko narječje.
Leksikologija i frazeologija štokavskog narječja.
Leksikografija štokavskog narječja.
Završni ispit.
SEMINARI:
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na leksik.
Analiza 3 čakavskih rječnika.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju.
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na leksik.
Analiza studije P. Budmanija o dubrovačkom govoru.
Analiza Brozovićeve studije o istočnobosanskom dijalektu.
Jezična analiza filma „Sokol ga nije volio“ redatelja Branka Schmidta kao primjera za slavonski dijalekt.
Jezična analiza filma „Ivkova Slava“ Zdravka Šotre) kao primjera za torlačko narječje.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
Seminarski rad 25%
Kolokvij 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Zagreb 2009. 2
Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja., Zagreb 2003. 2
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Dalibor Brozović: Hrvatski štokavski dijalekti - razvoj i stanje, Hrvatski dijalektološki zbornik. Knj. 14(2008). str. 3-12.
Josip Hamm, Mate Hraste, Petar Guberina: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.
Mate Hraste, Petar Šimunović, Reinhold Olesch: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.
Radoslav Katičić: O početku novoštokavskog hrvatskog jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskog književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, Filologija. [Knj.] 8(1978) : časopis Razreda za filologiju Jugoslavenske akademije
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - str. 165-180.
Milan Moguš: Čakavsko narječje, Zagreb 1977.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Dijalektologija hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Jelena Vignjević, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 22
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o trima hrvatskim narječjima.
osposobiti studente za uočavanje odnosa među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima
omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim hrvatskim narječjem
bolje poznavanje hrvatskog jezika
jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan štokavski dijalekt nije identičan s njim
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori
motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:
pravilno definiranje suodnosa termina jezika, narječja i dijalekta te bitnih pojmova dijalektologije kao znanosti i predmeta njezina bavljenja.
pravilno određivanje i primjenjivanje klasifikacijske terminologije (mjesni govor i skupine govora kao konkretne jedinice, poddijalekti, dijalekti i narječja kao apstraktne jedinice)
pravilno primjenjivanje generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih sustava.
prepoznavanje i primjenjivanje razlikovnih kriterija u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke.
utvrđivanje pripadnosti pojedinih govora pojedinomu dijalektu unutar pojedinoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Uvod u dijalektologiju
Dijalektologija kao znanost
Hrvatska dijalektologija u 19. stoljeću
Hrvatska dijalektologija u prvoj polovici 20. stoljeća
Hrvatska dijalektologija u drugoj polovici 20. stoljeća
Čakavski, kajkavski i štokavski vokalizam
Čakavski, kajkavski i štokavski konsonantizam
Čakavska, kajkavska i štokavska prozodija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Čakavska morfologija
Kajkavska morfologija
Štokavska morfologija
Dijalekatna sintaksa i frazeologija
Dijalekatna leksikografjja
Hrvatski govori torlačkog narječja
Završna provjera znanja
SEMINARI:
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 teksta (čakavski, kajkavski, štokavski): upozoravanje na sličnosti i razlike
Analiza triju tekstova hrvatske dijalektalne književnosti
Analiza studije P. Budmanija o dubrovačkom govoru
Analiza Ivšićeva rada "Jezik Hrvata kajkavaca"
Analiza Brozovićeve studije o istočnobosanskom dijalektu
Analiza 3 teksta / snimke (č, k, š) – vokalizam
Analiza 3 teksta / snimke (č. k. š) – konsonantizam
Analiza triju tekstova s naglaskom na prozodiji
Analiza tekstova / snimki s naglaskom na čakavskoj morfologiji
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Analiza tekstova / snimki s naglaskom na kajkavskoj morfologiji
Analiza tekstova / snimki s naglaskom na štokavskoj morfologiji
Analiza triju tekstova s naglaskom na sintaksi i frazeologiji
Analiza triju dijalekatnih rječnika
Analiza hrvatskih tekstova torlačkog narječja
Završna provjera znanja
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave (25 %)
Seminarski rad (25 %)
Kolokvij (25 %)
Usmeni ispit (25 %)
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. 2
Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja., Zagreb 2003.
2
Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Zagreb 2009. 2
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Stjepan Belović - Đuro Blažeka: Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Zagreb 2009.
Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Čakovec 2008.
Đuro Blažeka: Model za istraživanje međimurskog dijalekta, U službi jezika: Zbornik u čast Ivi Lukežić, Biblioteka časopisa Fluminensia, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2007., str. 77-92.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Đuro Blažeka: Utjecaj štokavskih doseljenika na istočni dio međimurskoga dijalekta; Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 15., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2009., str. 155.-166.
Đuro Blažeka – István Nyomárkay – Erika Rácz: Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta Könyvikadó, Budapest 2009.
Dalibor Brozović: Hrvatski štokavski dijalekti - razvoj i stanje, Hrvatski dijalektološki zbornik. Knj. 14(2008). str. 3-12.
Josip Hamm, Mate Hraste, Petar Guberina: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.
Mate Hraste, Petar Šimunović, Reinhold Olesch: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.
Stjepan Ivšić: Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU XLVIII, Zagreb - pretisak koji je 1996. objavila Matica hrvatska u Zaprešiću
Radoslav Katičić: O početku novoštokavskog hrvatskog jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskog književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, Filologija. [Knj.] 8(1978) : časopis Razreda za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - str. 165-180.
Milan Moguš: Čakavsko narječje, Zagreb 1977.
Ivan Večenaj - Mijo Lončarić: Rječnik Gole: srednjopodravska kajkavština, Zagreb 1997.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 21
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o trima hrvatskim narječjima.
osposobiti studente za uočavanje odnosa među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima
omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim hrvatskim narječjem
bolje poznavanje hrvatskog jezika
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan štokavski dijalekt nije identičan s njim
dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori
motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznavanje s karakterističnim fonoškim, morfološkim i sintaktičkim obilježjima kajkavskog narječja
upoznavanje s temeljnim činjenicama o rasprostiranju i podjeli kajkavskog narječja i temeljnim osobinama svakog njegova dijela
razumijevanje tekstova pisanih na kajkavskom narječju
razumijevanje tekstova na kajkavskom književnom jeziku
usvajanje grafije kojom se pišu fonemi u kajkavskom narječju
osposobljenost za dijakronijski pristup opisivanju jezičnih činjenica u hrvatskim narječjima, tj. za objašnavanje temeljnih činjenica konsonantizma i vokalizma štokavskog i čakavskog narječja s paralelama u praslavenskom jeziku
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA::
Rasprostranjenost kajkavskog narječja
Rasprave o pripadnosti kajkavskog narječja
Kriteriji za podjelu kajkavskog narječja
Pojam otvorenosti / zatvorenosti samoglasnika; diftong
Kajkavski vokalizam
Kajkavski konsonantizam
Kajkavska morfologija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Kajkavska sintaksa
Kajkavska leksikografija
Međimurski, varaždinskoludbreški i podravski dijalekt
Plješivičkoprigorski, samoborski i prigorski dijalekt
Bednjansko-zagorski, sjevernomoslavački, glogovničko-bilogorski i gornjolonjski dijalekt
Donjolonjski, turopoljski, vukomeričko-pokupski, donjosutlanski i goranski dijalekt
Kajkavski književni jezik
SEMINARSKE TEME:
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju
Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na leksik
Analiza 3 kajkavskih rječnika
Djelo Vinka Žganca
Analiza tekstova na kajkavskom književnom jeziku
Dijalektološka grafija (uočavanje i razumijevanje različitih pristupa)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pseudoanalagonomija između kajkavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika
Germanizmi i hungarizmi u kajkavskom narječju
Analiza studije Đure Blažeka o međimurskom dijalektu
Analiza studije Stjepana Ivšića o kajkavskom narječju
Jezična analiza jedne epizode serije „Gruntovčani"
Jezična analiza poezije Božice Jelušić
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
Seminarski rad 25%
Kolokvij 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. 3
Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Čakovec 2008.
5
Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Knjiga 33, Zagreb 2008. 2 Dostupno je i na
internetu.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Đuro Blažeka: Gornji međimurski poddijalekt, u zborniku Diahronija in sinhronija v dialektoloških raziskavah / [uredili Mihaela Koletnik, Vera Smole; angleški prevodi Heather Pirjevec]. – Maribor 2006.: Slavistično društvo (Zbirka Zora; 41); str. 108-116.
Đuro Blažeka – István Nyomárkay – Erika Rácz: Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta Könyvikadó, Budapest 2009.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Stjepan Belović - Đuro Blažeka: Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Zagreb 2009.
Stjepan Ivšić: Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU XLVIII, Zagreb - pretisak koji je 1996. objavila Matica hrvatska u Zaprešiću
Jakov Jedvaj: Bednjanski govor. HDZ I., Zagreb 1956., str. 279-330.
Zvonimir Junković: Dioba kajkavskih govora: porodice, tipovi i savezi. HDZ VI, Zagreb 1982, str. 191-217.
Tomislav Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin 2002.
Mijo Lončarić, Kaj - jučer i danas, Čakovec 1990.
Ivan Večenaj - Mijo Lončarić: Rječnik Gole: srednjopodravska kajkavština, Zagreb 1997.
Antun Šojat i ostali: Zagrebački kaj – govor grada i prigradskih naselja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1998.
Vesna Zečević: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. Zavod za hrvatski jezik, Zagreb 1993.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Dječja književnost 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Sanja Lovrić; Ivan Pranjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima
razvoj hrvatske dječje književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela dječje književnosti
osposobliti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti.
2.3. Ishodi učenja na razini programa Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje literature i njezinu uporabu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kojima predmet pridonosi u nastavi predmeta hrvatskoga jezika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela dječje književnosti
razlikovanje književnih vrsta i njihovih sppecifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti
sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika određene dobi
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Pojam i značenje dječje književnosti
Vrste dječje književnosti
Slikovnica
Dječji časopisi
Razvojni put, struktura i vrste dječje poeziije
Usmena dječja poezija
Početci dječje poezije u Hrvatskoj
Odlike tradicionalne dječje poezije i najznačajniji predstavnici
Odlike moderne dječje poezije i najznačajniji predstavnici
Suvremena hrvatska dječja poezija i najznačajniji predstavnici
Basna - najznačajniji svjetski autori
Basna - najznačajniji hrvatski autori
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Strip: najznačajniji svjetski autori
Strip. najznačajniji hrvatski autori
Igrokaz
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,2 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 ili Usmeni ispit 0,3 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 (ispit polažu
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
oni koji nisu prošli kolokvij)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij 1 + 3/9 kolokvij 2
ILI
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Zalar, I. (1991) Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga 3
Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje 10
Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga 2
Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič 6
Zalar, D. (2002) Poezija u zrcalu nastave,. Zagreb: Mozaik knjiga 1
Antologija dječje poezije po izboru 3
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Batinić, Š., Majhut, B. (2001), Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79
Zalar, D. (2002), Slikovnica i dijete, Zagreb: Golden marketing
Težak, D. (2001), Basne: Antologija, Zagreb: Divič, str. 5 – 17
Crnković, M. (1978) Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća. Zagreb: Školska knjiga
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Tenšek, S. (1985) Recepcija dječje poezije. Zagreb: Školske novine
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokviji, ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Dječja književnost 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6
1.3. Suradnici Sanja Lovrić; Ivan Pranjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima
upoznati studente s povijesnim razvojem dječje književnosti
razvoj hrvatske dječje književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela dječje književnosti
osposobiti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit iz kolegija Dječja književnost 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje literature i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela dječje književnosti
razlikovanje književnih vrsta i njihovih sppecifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti
sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika određene dobi
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Razvojni put i struktura dječje priče
Vrste kratkih proznih oblika za djecu
Narodna bajka
Usmena bajka
Umjetnička bajka
Najznačajniji predstavnici umjetničke bajke u svijetu
Fantastična priča
Najznačajniji predstavnici fantastične priče u svijetu
Humoristična priča i najznačajniji predstavnici u svijetu
Realistička pripovijetka i najznačajniji predstavnici u svijetu
Najznačajniji predstavnici umjetničke bajke u Hrvatskoj
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Najznačajniji predstavnici fantastične priče u Hrvatskoj
Najznačajniji predstavnici humorističke priče u Hrvatskoj
Najznačajniji predstavnici realističke pripovijetke u Hrvatskoj
Interaktivna priča
Struktura dječjeg romana
Početci dječjeg romana u svijetu
Klasični dječji roman u svijetu
Pokušaji moderniziranja dječjeg romana
Najznačajniji svjetski autori dječjih romana
Začetci dječjeg romana u Hrvatskoj
Klasični dječji roman u Hrvatskoj
Suvremeni hrvatski dječji roman
Najznačajniji stariji autori dječjeg romana
Najznačajniji suvremeni autori dječjeg romana
Veza trivijalne književnosti i dječjeg romana
Pustolovni roman i najznačajniji predstavnici
Znanstvenofantastični roman i najznačajniji predstavnici
Povijesni roman i najznačajniji predstavnici
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Putopisi i biografije i najznačajniji predstavnici
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)
Esej 0,5 Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit
1 (ispit polažu oni koji nisu prošli
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
kolokvij)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij 1 + 3/9 kolokvij 2
ILI
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Izbor priča i romana prema dogovoru 5+
Crnković, M., Težak D. (2002) Dječja književnost. Zagreb: Znanje 10
Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga 2
Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič 6
Crnković, M. (1987) Sto lica priče, Zagreb: Školska knjiga 0
Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press 9
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa (prvih 5 poglavlja)
Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa
Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima, Zagreb, Tipex
Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež
Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih
Kolokviji, ankete
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Dramski odgoj 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici mr.sc. Zdenka Đerđ; mr.sc. Ines Škuflić Horvat 1.8. Način izvođenja nastave (broj
sati P+V+S+e-učenje) 15+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na
predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente sa širim spektrom teorijskih znanja o dramskom radu s djecom.
Razvoj znanja i vještina potrebnih za postavljanje predstave s djecom.
Razvoj znanja i vještina potrebnih za upotrebu drame kao odgojnog medija.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osnove poznavanja kazališta za djecu i dramskog odgoja.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Iskazivanje sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti.
Razumijevanje kreativnosti kao jedne od mogućnosti nastavnog rada.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Proširivanje metodičkih obzora.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumijevanje procesa u dramskom odgoju.
Sposobnost postavljanja i vođenja različitih oblika aktivnosti u dramskom odgoju.
Sposobnost analize efekta dramskog rada.
Poznavanje i razumijevanje različitih povijesnih i suvremenih teorijskih koncepata dramskog odgoja.
Sposobnost kreativnog i osmišljenog uključivanja u dramsko stvaralaštvo, kako na osobnoj razini tako i na razini vođenja dramske grupe u školi.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kroz predavanja studenti se informiraju o povijesnim i suvremenim teorijama dramskog odgoja, pravcima i uputama za praktičan rad.
Teme:
Britanska škola dramske pedagogije (Slade, Way, Heathcote, Bolton).
Američka škola dramske pedagogije (Spolin, Ward).
Razvoj domaće dramske pedagogije (Ladika, Pokrivka).
Boalovo forum kazalište.
Na vježbama se studenti aktivno uključuju u dramski rad, kroz vođene aktivnosti.
Teme:
Sladeova 'child drama'.
Wayeve dramske vježbe.
Heathcote i princip 'udaljavanja kroz okvire promatranja'.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Heathcote i koncept 'pet nivoa značenja'. Drama kao nastavna metoda. Procesna drama kao medij za prorađivanje problema.
Boalovo 'forum kazalište'.
Dramski odgoj kao stvaralaštvo: dramske igre, vježbe i improvizacija: Ward, Spolin, Ladika.
Rad na predstavi s djecom.
Pored toga studenti, uz proučavanje prikladne literature, osmišljavaju više primjera dramskih aktivnosti zamišljenih za rad u razredu, a neke od njih i provode na vježbama.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.
Proučavanje obavezne literature.
Priprema niza planova praktičnog rada - osmišljenih satova dramske aktivnosti s djecom, prema raznim modelima zastupljenima u teoriji.
Provedba jednog od tih planova na vježbama.
Komentar provedbe praktičnog rada u formi seminara.
Sudjelovanje u stvaranju kraćeg igrokaza za djecu.
2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave 0,90 Istraživanje Praktični rad 0,17
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
(upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat
Priprema planova praktičnog rada u pisanom obliku, uz proučavanje potrebne literature (Ostalo upisati)
0,50
Esej Seminarski rad 0,17 Priprema igrokaza (Ostalo upisati) 0,16
Kolokviji 0,07 Usmeni ispit 0,03 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta, planovi dramskih aktivnosti koje je napisao i praktični rad koji je prezentirao.
Na ispitu se vrednuje sposobnost analize dramskih postupaka primijenjenih u radu i vladanje teorijskim konceptima dramskog odgoja.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj
primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet - Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing 20
Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga 1
Morgan, N. i Saxton, J. Učitelj u ulozi (Poglavlje iz knjige Teaching Drama) www.hcdo.hr/knjiznica/knjiz_morg.htm
Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.
Barem jedna od sljedećih knjiga:
Bančić, A. i drugi (2007) Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum kazališta, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.
Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Fileš i drugi (2008) Zamisli, doživi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskog jezika, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.
Lekić, K. i drugi (2007) Igram se, a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.
Scher, A. i Verrall, C. (2008) Novih 100+ ideja za dramu, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Courtney, R. (1982) Re-play. Studies of Human Drama in Education.
Haseman, B. - O’Toole, J. (1987) Dramawise. An Introduction to the Elements of Drama. Portsmouth: Heinemann.
Heathcote, D. - Bolton, G. (1995) Drama for Learning. Doroty Heathcote’s Mantle of the Expert Approach to Education. Portsmouth: Heinemann.
Ladika, Z. - Čečuk, S. - Dević, Đ. (1983) Dramske igre. Zagreb: Savez društava Naša djeca.
Neelands, J. (1990) Structuring Drama Work. Cambridge University Press.
O’Neill, C. - Lambert, A. (1982) Drama Structures. Portsmouth:Heinemann.
Rosandić, D. (1986) Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Poglavlje: 'Metodički pristup dramskoj i scenskoj umjetnosti'. Zagreb: Školska knjiga.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz čitanje pismenih radova i analizu praktičnih radova na vježbama.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Renata Šamo; mr.sc. Vladimir Legac; Alenka Mikulec 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Engleski jezik učiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s nekim od temeljnih zakonitosti usmene i pismene komunikacije na engleskom jeziku kao preduvjeta kontinuiranog samostalnog usavršavanja jezika struke na engleskom kao stranom jeziku.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
biti sposobni za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta odgojitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje stručne literature važne za odgojiteljsku struku,
steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom,
proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
biti sposobni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),
biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje,
znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
moći upotrijebiti stečena znanja i vještine u svrhu uspostavljanja usmene i pismene komunikacije na engleskom jeziku u akademskom kontekstu, uz pomoć usvojenih vještina, strategija i tehnika čitanja,
snalaziti se u stručnom tekstu na engleskom jeziku i pronalaziti bitne informacije,
koristiti znanja o strukturama karakterističnim za akademski tekst, koja će bitno olakšati interpretaciju jezičnog sadržaja,
steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika,
biti sposobni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),
biti svjesni kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluju,
biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod: engleski jezik kao sredstvo globalne komunikacije; opći jezik (EGP) / jezik strukeu jezik struke;
Razlikovanje i pravilna uporaba različitih vrsta rječnika: jednojezični, dvojezični, specijalizirani;
Tehnike učenja vokabulara, leksik sveučilišnog obrazovanja, kolokacije i idiomi u jeziku struke;
Riječi i skupine riječi 1: tvorba riječi, funkcijske riječi, punoznačne riječi (imenska, pridjevska i priložna skupina);
Riječi i skupine riječi 2: glagoli i glagolski oblici (glavni glagoli, pomoćni glagoli, glagolska skupina);
Struktura rečenice 1: osnovni elementi rečenice, fraza, klauza, dopune;
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Struktura rečenice 2: podjela rečenica po funkciji i strukturi, red riječi u rečenici;
Jednostavne, nezavisno i zavisno-složene rečenice;
Tekst/diskurs: akademski/znastveni diskurs, organizacija i struktura akademskog teksta, glavni dijelovi teksta; označitelji diskursa
Glavna obilježja akademskog/znastvenog stila izražavanja;
Vrste akademskih tekstova i njihove osnovne karakteristike; znastveno-istraživački i stručni radovi, izvještaji, sažeci, prezentacije, eseji, projekti;
Važnije izvorne znanstvene i stručne publikacije na engleskom jeziku iz područja primarnog obrazovanja;
Uspostava kohezike na razini diskursa (rečenica, odlomak, cjeloviti tekst);
Osnovne vrste kohezivnih sredstava i njihova funkcija (leksička kohezija, referiranje, elipsa, veznici);
Ponavljanje i diskusija
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Nastava se izvodi na engleskom jeziku
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (30 sati);
Redovita priprema za nastavu (15 sati)
Seminarski rad i portfolio (15 sati);
Samostalno učenje i priprema za ispit (15 sati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,3
Esej Seminarski rad 0,7 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pismeni ispit 60%,
Seminarski rad 30%,
Portfolio 5%,
Pohađanje nastave i aktivnost 5%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course (Third edition). London: Longman.
Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga.
Akademski tekst po izboru
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga
Advanced Learner's Dictionary (po izboru).
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
programa) Alexander, L.G. (1995) Right word, wrong word. Longman.
Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman.
Jordan,R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP.
Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (3rd edition). Cambridge: CUP.
Swan, M. (2009). Practical English Usage (3rd edition). Oxford: OUP.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Očekuje se razina predznanja engleskog jezika B1 (samostalni korisnik), prema ZEROJ-u.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Renata Šamo; mr.sc. Vladimir Legac; Alenka Mikulec, Ivana Carević 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Engleski jezik učiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno služenje stručnom literaturom na engleskom jeziku, uspostavljanje usmene i pismene komunikacije u funkciji struke te razvijanje potreba i navika samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i uporabe stranog jezika.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Odslušan kolegij Engleski jezik učiteljske struke 1.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
biti sposobni za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta odgojitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje stručne literature važne za odgojiteljsku struku,
steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom,
proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
biti sposobni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),
biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje,
znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
moći uspostaviti usmenu i pismenu komunikaciju na engleskom jeziku u akademskom kontekstu,
prepoznati i pravilno interpretirati strukturu jezičnoga izričaja i njegove morfološke, sintaktičke i semantičke aspekte u stručnom i znanstvenom tekstu,
uz pomoć stečenih vještina, strategija i tehnika samostalno se služiti stručnom literaturom na engleskom jeziku,
steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika,
usvojiti znanja i strategije uz pomoć kojih će kontinuirano i sustavno unaprijeđivati jezične kompetencije,
biti osposobljeni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),
biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Struktura akademskog teksta;
Struktura odlomka: tipovi odloma;
Jezične funkcije: opisivanje (fizički opis, opisivanje procesa)
Jezične funkcije: definiranje (jednostavne, akademske i proširene definicije);
Jezične funkcije: davanje primjera;
Jezične funkcije: dodavanje informacija;
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Jezične funkcije: klasifikacija;
Jezične funkcije: izražavanje sličnosti i razlika;
Jezične funkcije: izražavanje uzroka, razloga, posljedica i svrhe;
Jezične funkcije: uopćavanje;
Jezične funkcije: tumačenje podataka;
Jezične funkcije: citiranje i parafraziranje, sažimanje;
Diskutiranje i argumetiranje;
Ponavljanje
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Nastava se izvodi na engleskom jeziku
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje 45 sati
Redovita priprema za nastavu 15 sati
Seminarski rad i portfolio 15 sati
Samostalno učenje i priprema za ispit 15 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pismeni ispit 60%
Seminarski rad 30%
Portfolio 5%
Pohađanje nastave i aktivnost 5%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course (Third edition). London: Longman.
Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga.
Akademski tekst po izboru
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Advanced Learner's Dictionary (po izboru).
Alexander, L.G. (1995) Right word, wrong word. Longman.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman.
Jordan,R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP.
Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (3rd edition). Cambridge: CUP.
Swan, M. (2009). Practical English Usage (3rd edition). Oxford: OUP.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katica Knezović; dr.sc. Draženko Tomić; mr.sc. Nikola Tadić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da kao budući učitelji promišljaju, domišljaju i premišljaju stečena znanja i njihovu primjenu, te vlastito iskustvo i djelovanje.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uspješno položena 1. godina studija.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije u području:
logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,
filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
posredovanja, jeziku,
filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,
filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,
etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno
filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja
Uvod u filozofiju odgoja: pojam i povijesno porijeklo filozofije
Uvod u filozofiju odgoja: razlozi i poticaji na filozofiranje
Uvod u filozofiju odgoja: uvjeti za filozofiranje i razvitak filozofije
Uvod u filozofiju odgoja: osnovna filozofska pitanja i pojmovi
Mjesto filozofije odgoja u filozofiji; odnos prema drugim filozofskim disciplinama
Odnos filozofije i religije
Odnos filozofije i znanosti
Odnos filozofije i umjetnosti
Logika i logički formalizirano mišljenje
Povijesno najvažniji pokušaji da se odgovori na osnovna filozofska pitanja (3 sata):
problem bitka
problem istine
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
problem dobra i zla
Odnos svijeta i mišljenja: pojam – (pri)povijest - predmet
Odnos svijeta i mišljenja: spoznaja i oblikovanje stvarnosti
Odnos svijeta i mišljenja: povijesno i mehaničko vrijeme
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (0,8 ECTS),
seminarski rad iz izborne literature, samostalna prezentacija zadane teme u seminaru (0,8 ECTS),
čitanje propisane literature, samostalno učenje i priprema za ispit (1,4 ECTS).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,3 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,3 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,7 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1,2 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 5%,
Referat 5%,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Seminarski rad 15%,
Usmeni ispit 25%,
Pismeni ispit 50%.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Polić, Milan (1997.), Čovjek - odgoj - svijet, Zagreb: Kruzak, ili (2001.), Čovjek - odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k. d. 20 20
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Izborna literatura
Studenti su obvezni pročitati po jedno djelo iz svake skupine (A, B, C, D) ili, u prethodnom dogovoru s voditeljem kolegija, neko drugo odgovarajuće tematike.
A skupina
Aristotel (1996.), Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed
Bošnjak, Branko (1989.), Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb: Naprijed
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Despot, Branko (1988.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske
Fink, Eugen (1998.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Matica hrvatska
Jaspers, Karl (1973.), Uvod u filozofiju, Beograd: Prosveta
Platon (1975.), Protagora * Sofist, Zagreb: Naprijed
B skupina
Fromm, Erich (2000.), Umijeće ljubavi, Zagreb: V. B. Z.
Hegel, Georg W. F. (1966.), Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed
Ivas, Ivan (1988.): Ideologija u govoru, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
Kalin, Boris (1982.), Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: Školska knjiga
Kant, Immanuel (1990.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed
Marcuse, Herbert (1985.), Eros i civilizacija; Zagreb: Naprijed
Kuhn, Thomas S.(1999.), Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk
Savater, Fernando(1998.), Etika za Amadora, Zagreb: Educa
Scheler, Max (1987.), Položaj čovjek u kozmosu, Sarajevo: Veselin Masleša
Škiljan, Dubravko (1985.), U pozadini znaka, Zagreb: Školska knjiga
C skupina
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Dewey, John (1970.), Vaspitanje i demokratija, Cetinje: Obod
Marinković, Josip (1987.), Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb: Školske novine
Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga
Polić, Milan (1990.), E(ro)tika i sloboda, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
Polić, Milan (1993.), K filozofiji odgoja, Zagreb: Znamen - Institut za pedagogijska istraživanja
Polić, Milan (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
Suchodolski, Bogdan (1988.), Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine
Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Vuk-Pavlović, Pavao (1932.), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija
D skupina
Carlgren, Frans (1991.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo za waldorfsku pedagogiju,
Glasser, William (1994.): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb,
Illich, Ivan (1972.), Dole škole, Beograd: Duga
Legrand, Louis (1995.), Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa
Madelin, Alain (1991.), Osloboditi školu, Zagreb: Educa
Mougniotte; Alain (1995.), Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa
Neill, Alexandar (1999.), Škola Summerhill, Zagreb: Sara 93, alternativno Slobodna djeca Summerhilla (1979.) Beograd: BIGZ
Rousseau, Jean-Jacques (1887-89), Emil, ob uzgoju, Zagreb, alternativno Emil ili o vaspitanju (1989.), Beograd – Valjevo:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
7
Estetika
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katica Knezović; dr.sc. Draženko Tomić; mr.sc. Nikola Tadić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da kao budući učitelji promišljaju, domišljaju i premišljaju stečena znanja i njihovu primjenu, te vlastito iskustvo i djelovanje.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uspješno položena 1. godina studija.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije u području:
logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,
filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
posredovanja, jeziku,
filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,
filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,
etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno
filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja
Uloga filozofije u određenju pojma odgoja i odgojne prakse
Ovisnost odgojnih koncepcija o razrješenju bitnih ili bar bitno filozofijskih pitanja
Što je u odgoju bitno filozofijsko, a što u filozofiji bitno odgojno
Odnos odgoja i obrazovanja
Komunikacija i posebno odgojna komunikacija
Ideologija
Manipulacija i odgoj
Indoktrinacija i obrazovanje
Kritički povijesno-problemski prikaz izabranih odgojnih teorija od antike do danas (5 sati)
Sokrat, Platon
Aristotel, Morus, Campanella
Rousseau, Owen, Fourier
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Klasični njemački idealizam
Dewey, Vuk-Pavlović
Filozofija odgoja kao filozofska disciplina u svijetu i u nas
Filozofija odgoja i znanosti o odgoju
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (0,5 ECTS),
seminarski rad iz izborne literature, samostalna prezentacija zadane teme u seminaru (0,5 ECTS),
čitanje propisane literature, samostalno učenje i priprema za ispit (1 ECTS).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,1 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,3 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 5%,
Referat 5%,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Seminarski rad 15%,
Usmeni ispit 25%,
Pismeni ispit 50%.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Polić, Milan (1997.), Čovjek - odgoj - svijet, Zagreb: Kruzak, ili (2001.), Čovjek - odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k. d. 20 20
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Izborna literatura
Studenti su obvezni pročitati po jedno djelo iz svake skupine (A, B, C, D) ili, u prethodnom dogovoru s voditeljem kolegija, neko drugo odgovarajuće tematike.
A skupina
Aristotel (1996.), Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed
Bošnjak, Branko (1989.), Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb: Naprijed
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Despot, Branko (1988.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske
Fink, Eugen (1998.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Matica hrvatska
Jaspers, Karl (1973.), Uvod u filozofiju, Beograd: Prosveta
Platon (1975.), Protagora * Sofist, Zagreb: Naprijed
B skupina
Fromm, Erich (2000.), Umijeće ljubavi, Zagreb: V. B. Z.
Hegel, Georg W. F. (1966.), Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed
Ivas, Ivan (1988.): Ideologija u govoru, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
Kalin, Boris (1982.), Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: Školska knjiga
Kant, Immanuel (1990.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed
Marcuse, Herbert (1985.), Eros i civilizacija; Zagreb: Naprijed
Kuhn, Thomas S.(1999.), Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk
Savater, Fernando(1998.), Etika za Amadora, Zagreb: Educa
Scheler, Max (1987.), Položaj čovjek u kozmosu, Sarajevo: Veselin Masleša
Škiljan, Dubravko (1985.), U pozadini znaka, Zagreb: Školska knjiga
C skupina
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Dewey, John (1970.), Vaspitanje i demokratija, Cetinje: Obod
Marinković, Josip (1987.), Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb: Školske novine
Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga
Polić, Milan (1990.), E(ro)tika i sloboda, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
Polić, Milan (1993.), K filozofiji odgoja, Zagreb: Znamen - Institut za pedagogijska istraživanja
Polić, Milan (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo
Suchodolski, Bogdan (1988.), Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine
Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Vuk-Pavlović, Pavao (1932.), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija
D skupina
Carlgren, Frans (1991.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo za waldorfsku pedagogiju,
Glasser, William (1994.): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb,
Illich, Ivan (1972.), Dole škole, Beograd: Duga
Legrand, Louis (1995.), Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa
Madelin, Alain (1991.), Osloboditi školu, Zagreb: Educa
Mougniotte; Alain (1995.), Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa
Neill, Alexandar (1999.), Škola Summerhill, Zagreb: Sara 93, alternativno Slobodna djeca Summerhilla (1979.) Beograd: BIGZ
Rousseau, Jean-Jacques (1887-89), Emil, ob uzgoju, Zagreb, alternativno Emil ili o vaspitanju (1989.), Beograd – Valjevo:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
7
Estetika
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ivo Nejašmić; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Geografija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici dr.sc. Zdenko Braičić; Ante Šiljeg 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za; geografsko znanstveno mišljenja, korištenje geografske znanstvene metodologije, prikupljanje i obradu geografski relevantnih podataka (promatranje, anketiranje, analiza sadržaja) i sl. radi potpunijeg općeg (razumijevanje suvremene prostorne stvarnosti u globalnim, nacionalnim i regionalnim razmjerima) i stručnog obrazovanja (bolje razumijevanje i obrada geografskih sadržaja zastupljenih u programu nastave „Priroda i društvo“ kao jednom od ključnih nastavnih predmeta (područja) od 1. do 4. razreda osnovne škole, a kojem geografski sadržaji čine oko 50% nastavne građe.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
S obzirom da se radi o kolegiju 1. godine studija uvjeti su utvrđeni pretpostavkama za upis na učiteljski studij
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Produbljivanje i proširivanje geografskih znanja stečenih u srednjim školama radi potpunijeg općeg i stručnog obrazovanja budućih učitelja razredne nastave.
Osposobljavanje studenata za uspješno pripremanje i izvođenje nastave prirode i društva u osnovnoj školi.
Upoznavanje studenata s geografskim elementima i faktorima te njihovom uzajamnom povezanošću i zavisnosti, kao i
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
utjecajem na razvoj uže regije, nacionalnog prostora i globalne zajednice.
Osposobljavanje studenata za orijentaciju u prostoru i služenje geografskim kartama različitog mjerila i namjene.
Razvijati sposobnost i navike studenata da se služe statističkim i drugim izvorima podataka.
Razvijanje kulture putovanja i sposobnosti organiziranja terenskog rada i putovanja učenika ili drugih osoba te sposobnosti ukazivanja na specifične geografske osobine prostora, odnosno na značajne pojave i procese u prostoru.
Razvijanje interesa za ostalim stručnim i metodičko-pedagoškim usavršavanjem.
Temeljitijom obradom specifičnih geografskih sadržaja osposobiti studente za veći doprinos kvalitetnijom nastavnom radu škole kao cjeline te prosperitetu mjesta i zajednice u kojoj škola djeluje.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Pravilno i vješto orijentiranje u prostoru i "čitanje" geografskih karata. Definirati osnovna gibanja Zemlje i objasniti uzroke i posljedice gibanja za život na Zemlji. Objasniti geološku prošlost Zemlje; definirati endogene i egzogene sile i procese. Definirati i prepoznati različite oblike reljefa na Zemlji. Poznavati svojstva i gibanja mora te osnovna obilježja voda na kopnu. Poznavati klimatske elemente i modifikatore. Klasificirati tla i njihovu povezanost s biljnim zajednicama na Zemlji. Spoznati razmještaj, dinamiku i strukture stanovništva te osnovna obilježja naseljenosti i naselja. Sposobnost interpretacije temetskih karata i grafičkih priloga.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Definicija geografije i njezina mjesta u sustavu znanosti - Uloga geografije u općem i stručnom (nastavničkom) obrazovanj
Posebnosti geografskog metodološkog sustava Individualnost krajolika (zavičajni krajolik)
Transformacija krajolika (prirodni i izmijenjeni krajolici)-
Održivi razvoj i zaštita krajolika
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Temeljni sadržaj geografije kao znanosti i nastavnog predmeta
Određivanje geografskog položaja uz pomoć stupanjske mreže (geografske dužine i širine, mjesno i pojasno vrijeme)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Određivanje geografskog položaja i snalaženje u prostoru uz pomoć kompasa, GPS, nebeskih tijela
GEOGRAFSKE KARTE OSNOVNA PRETPOSTAVKA SNALAŽENJA U PROSTORU
O geografskim kartama općenito, kartografskim projekcijama, mjerilima - linearnim, brojčanim, krupnim, sitnim i sl.,
Vrste geografskih karata - fizičke, tematske, zidne, topografske, pomorske, katastarske, planovi grada i naselja i sl..
RELJEFNA I GEOLOŠKA OBILJEŽJA
Opće značajke Zemljina reljefa i građe zemlje
Značajnije teorije nastanka globalnih reljefnih obilježja planeta Zemlje
Reljefni oblici nastali djelovanjem tekućica
Krški procesi i reljefni oblici – prepoznatljivo obilježje nacionalnog prostora
Reljefni oblici kao čimbenici gospodarskog razvoja i kvalitete okoliša
KLIMA I NJEZINO GEOGRAFSKO ZNAČENJE
Klima i vrijeme - opći pokazatelji
Klimatski elementi i modifikatori
VODE I NJIHOVO GEOGRAFSKO ZNAČENJE
Hidrološki ciklus – "čudo" prirode
Svjetsko more i njegova obilježja
Vode na kopnu i njihova obilježja
PEDOSFERA I BIOSFERA
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Opći pokazatelji o nastanku, vrstama i rasporedu tala
Degradacija tala (erozija, kemizacija, urbanizacija, ratne aktivnosti i sl.
Raspored biljnog svijeta s obzirom na geografske širine i nadmorske visine
Degradacija biosfere sve naglašeniji suvremeni problem
STANOVNIŠTVO I NASELJENOST
Razvoj naseljenosti i prostorna pokretljivost stanovništva
Prostorni razmještaj stanovništva u globalnim i nacionalnim razmjerima u suvremenom i povijesnom razdoblju
Opće kretanje stanovništva, rezultat prirodnog kretanja i prostorne pokretljivosti
Strukture stanovništva
Stanovništvo kao čimbenik kvalitete okoliša
Glavna obilježja naseljenosti i naselja – opći pokazatelji
NEKA OBILJEŽJA SUVREMENOG SVIJETA
Globalizacija, litoralizacija, polarizacija gospodarskog razvoja
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Seminarski rad
Terenska nastava i istraživanje
Polaganje pismenog ispita
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,3 Istraživanje 0,6 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat terenska nastava (Ostalo upisati) 0,3
Esej Seminarski rad 0,75 aktivo sudjelovanje u nastavi (Ostalo upisati) 0,3
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,75 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 10%
Aktivno sudjelovanje u nastavi 10%
Seminarski rad 25%
Terenska nastava 10%
Istraživanje 20%
Pismeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Filipčić, A,: Klimatologija u nastavi geografije, HZ. Zagreb, 1996.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Friganović, M. Demografija - stanovništvo svijeta. Školska knjiga, Zagreb, 1976.
Friganović, Sić – Matas, Geografija II. Školska knjiga, Zagreb 2004.
Herak, M,: Geologija – struktura, dinamika i razvoj Zemlje, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Kozina- Marković Matas, Geografija I Školska knjiga, Zagreb 2004.
Matas, M., Geografski pristup okolišu; Visoka učiteljska škola, Petrinja 2001.
Matas, M., Krš Hrvatske – geografski pregled i značenje Geografsko društvo Split, 2010.
Nejašmić, I., Osnove opće geografije, Educa, Zagreb, 1997.
Nejašmić, I. Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Geografska periodika
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
praćenje ispunjavanja studentskih obveza, uključivanja u razgovor i diskusiju, praćenje literature, način izrade i prezentacije seminarskog rada, kao i interesa za stanje i procese u prostorima na kojima se izvodi terenska nastava
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ivo Nejašmić; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Geografija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Zdenko Braičić; Ante Šiljeg 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
U programima nastave "Prirode i društva", kao jednom od temeljnih nastavnih predmeta od 1. do 4. razreda osnovne škole, geografski sadržaji čine oko 50% nastavne građe. Zbog toga, ali i nužne potrebe obogaćivanja znanja o prostornoj stvarnosti i odnosu prirode i čovjeka, budući učitelji razredne nastave moraju temeljito ovladati geografskim pojmovima, pojavama i procesima pa i načelima same znanosti. Opći je cilj osposobiti studente da kao budući učitelji pridonesu upoznavanju učenika s temeljim značajkama određenog prostora (sukladno načelu zavičajnosti), a u sklopu procesa cjelovitog obrazovanja učenika i njihovog što ranijeg uključivanja u građenje skladnog odnosa čovjeka (društva ) i okoliša.
Da bi studenti -budući učitelji uspješno poučavali učenike promatranju svijeta oko sebe, razumijevanju onoga što vide, ali i spoznavanju nevidljivog dijela promjenjive stvarnosti, nužno je da prodube i prošire svoja geografska znanja stečena u srednjoj školi. Posebnu pozornost valja dati glavnim prirodnim i društvenim sustavima, njihovoj povezanosti i međudjelovanju te značenju u razvoju uže regije, nacionalnog prostora pa i globalne zajednice. Jednako je važno ovladati orijentacijom u prostoru i vještinom korištenja zemljovida kao pretpostavke upoznavanja konkretnog prostora ("okoliš je geografski laboratorij").
U programu obrazovanja učitelja nalazi se i dio geografskih sadržaja koji nemaju izravnu primjenu u nastavi. Međutim i njih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
treba obraditi kako bi budući učitelji doprinjeli boljem radu škole i napretku mjesta u kojem škola djeluje. Naime, učitelji moraju biti poticatelji i nositelji novoga i naprednoga; posebice u zajednicama s manjim brojem visokoobrazovanih stručnjaka.
Razumije se, postoje i pojedinačni (parcijalni) ciljevi predmeta, npr.: razvijati sposobnost integracije geografskih sadržaja sa nastavnim sadržajima drugih predmeta; osposobljavanje za prikupljanje i obradu geografski relevantnih podataka, itd.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Odslušan kolegij Geografija 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Razvijenost geografskog mišljenja i samostalnog zaključivanja radi razumijevanja kompleksne stzarnosti geoprostora.
Osposobljavanje studenata za uspješno pripremanje i izvođenje nastave prirode i društva.
Osposobljavanje za vješto orijentiranje u prostoru i "čitanje" geografskih karata.
Razvijati sposobnost studenata da se služe statističkim i i drugim izvorima podataka te stručnom literaturom.
Razvijati sposobnosti organiziranja terenskog rada i učenja u prirodi
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Pravilno i vješto orijentiranje u prostoru i "čitanje" geografskih karata.
Definirati osnovna gibanja Zemlje i objasniti uzroke i posljedice gibanja za život na Zemlji.
Objasniti geološku prošlost Zemlje; definirati endogene i egzogene sile i procese.
Definirati i prepoznati različite oblike reljefa na Zemlji.
Poznavati svojstva i gibanja mora te osnovna obilježja voda na kopnu.
Poznavati klimatske elemente i modifikatore.
Klasificirati tla i njihovu povezanost s biljnim zajednicama na Zemlji.
Spoznati razmještaj, dinamiku i strukture stanovništva te osnovna obilježja naseljenosti i naselja
Sposobnost interpretacije temetskih karata i grafičkih priloga.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Vrijeme i klima, njihovo geografsko značenje, klimatski elementi i čimbenici (modifikatori)
2. Temperatura i tlak zraka,
3. Vjetar i zračne mase
4.Vlaga u zraku i padaline; zračna strujanja
5. Klasifikacija klima; promjene klime (značajke i posljedice)
6. Tlo - razvoj, vrste i raspored tala, društveno-gospodarsko značenje tla
7. Tipovi biljnog pokrova, klimatsko-biljne zajednice, društveno-gospodarsko značenje, problemi degradacije biosfere
8. Razmještaj stanovništva na Zemlji; gustoća naseljenosti
9. Razvoj svjetskog stanovništva (naseljenosti)
10. Kretanje stanovništva (prirodno kretanje, migracija i cirkulacija) i populacijska politika
11. Sastav stanovništva (biološki, društveno-gospodarski, kulturno-antropološki sastav)
12. Stanovništvo, okoliš i razvoj (stanovništvo i prirodna osnova; stanovništvo, razvoj i okoliš; zaštita okoliša)
13. Seoska naselja (tipovi i oblici seoskih naselja i krajolika, preobrazba sela)
14. Gradska naselja (postanak i razvoj gradova, urbanizacija)
15. Neka obilježja suvremenog svijeta (globalizacija, polarizacija razvoja)
U navedenim temama koristit će se primjeri iz nacionalnog i zavičajnog prostora!
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature i vođenje bilježaka.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,1 Istraživanje - Praktični rad
Eksperimentalni rad - Referat - Aktivnosti u nastavu (Ostalo upisati) 0,2
Esej - Seminarski rad 0,3 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,7 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,7 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje u nastavi 15%
Seminarski rad 15%
Pismeni i usmeni ispit 70%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Nejašmić, I . (1998) Osnove opće geografije, Educa, Zagreb
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Vresk M. (1997) Uvod u geografiju: razvoj, struktura, metodologija, Školska knjiga, Zagreb
Vujnović, V. (2005) Astronomija 1 – osnove astronomije i planetski sustav, Školska knjiga, Zagreb
Roglić, J. (2005) Uvod u geografsko poznavanje karata, Sabrana djela, knjiga III, Školska knjiga i Geografsko društvo Split, Zagreb
Herak, M. (1990) Geologija, Školska knjiga, Zagreb
Matas, M. (2009) Krš Hrvatske – geografski pregled i značenje, Geografsko društvo Split, Zagreb
Nejašmić, I. (2005) Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 2005
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katarina Koprek; Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović, Miroslav Novak; Jelena Blašković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina; 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Odrediti elemente koji čine glazbenu kulturu kao nastavni predmet
Definirati parametre glazbe u fizikalnom smislu
Analizirati elemente glazbenog pisma
Raščlaniti glazbeni primjer na elemente glazbenog pisma
Ostvariti zvučnu percepciju note kao pisanog znaka - sinteza
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana 2.god. studija sukladna Pravilniku o studiranju
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene pismenosti / zapisivanje, čitanje i sviranje glazbenih primjera.
Ostvariti osnovnu artikulacijsku razinu psihomotoričkog područja glazbene pismenosti/ sviranje ritma i doba uz pjevanje i pokret
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti sposobni:
Prepoznati parametre tona i objasniti ih u fizikalnom smislu
Imenovati, objasniti, upoznati i usvojiti elemente glazbenog pisma
Čitati i izvoditi notama zapisane primjere
Povezati, identificirati i organizirati elemente glazbenog pisma u cjelinu
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Parametri i osobine tona
Glazbena abeceda i solmizacija / relativna i apsolutna notacija
G- ključ, f- ključ, informativno c- ključ / diktat
Tonski sustav / imena oktava, načini pisanja nota i imenovanja tonova unutar svake
Notne vrijednosti
Ritam, metar( dobe), ligatura, nota s točkom, sinkopa / diktat, sviranje
Mjera /vrste, relativna vrijednost note, pretvaranje iz jedne mjere u drugu
Ljestvica, odnosi tonova unutar ljestvice / stupanj, stepen, polustepen / slušno prepoznavanje
Dur i mol ljestvice s povisilicama i snizilicama / sve dur i mol ljestvice kvintnog i kvartnog kruga
Transponiranje iz tonaliteta u tonalitet
Intervali po vrsti i veličini / prepoznavanje, zadavanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Akord, vrste kvintakorda i njegovi obrati / prepoznavanje, sviranje
Čitanje zadanih primjera ritamskim slogovima uz taktiranje metra
Čitanje zadanih primjera solmizacijom uz taktiranje metra
Čitanje zadanih primjera glazbenom abecedom uz taktiranje metra
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Pohađanje koncerata
Samostalno učenje i priprema za ispit,
Redovito pisanje zadaća
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Redovito pisanje zadaća (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 1,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 33,4 %
Redovito pisanje zadaća 16,6 %
Kolokviji 50 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1.-13.str.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Michels, U. (2004), Atlas glazbe I. i II., Zagreb, Golden marketing Tehnička knjiga, 265 str.
Lhotka-Kalinski, I. (1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107 str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katarina Koprek; Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović, Miroslav Novak; Jelena Blašković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Identificirati glazbu kao element estetskog odgoja
Ukazati na estetski vrijednu glazbu i elemente koji je čine takvom
Usvojiti određeni broj estetski vrijednih skladbi iz glazbene literature
Analizirati i sintetizirati glazbene sastavnice skladbi
Povezati obilježja različitih glazbenih razdoblja kroz glazbu, predstavnike i glazbene oblike
Usporediti glazbene stilove
Oblikovati osobni glazbeni ukus
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Revidirati osobnu opću glazbenu kulturu
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana 2.god. studija sukladna Pravilniku o studiranju
Izlazak na kolokvij na kraju 3. semestra
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene kulture (čitati, svirati i pjevati određene notne zapise)
ostvariti razinu organiziranja vrijednosti afektivnog područja glazbene kulture (slušati, prepoznavati i analizirati umjetničke skladbe)
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti sposobni:
prepoznati glazbene oblike odslušanih skladbi
imenovati, objasniti, upoznati i usvojiti dio glazbene terminologije
analizirati odslušanu skladbu i razlučiti njezine glazbene sastavnice
prepoznati određena djela iz glazbene literature
stvoriti slušnu percepciju različitih glazbenih pojmova i skladbi
povezati, indentificirati i organizirati značajke glazbenih stilova
razvijati artikulaciju u području izvođenja glazbe i čitanja nota
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Analiza glazbenih oblika na skladbama za slušanje iz pip-a
Kratki i jednostavni ritamski i melodijski diktati / prepoznavanje, zapisivanje
Provođenje i osmišljavanje diktata od strane studenata
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Vokalna glazba / glas, vrste glasova,
Njega glas, osnove vokalne tehnike (informativno),
Na primjerima iz glazbene literature
Instrumentalna glazba / upoznavanje osnovnih značajki instrumenata simfonijskog orkestra na primjerima iz glazbene literature
Informativni pregled glazbenih razdoblja i stilova na konkretnim skladbama iz glazbene literature
Glazbena analiza /izvodilački sastav, karakteristike stila, oblik, tema, slog
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Pohađanje koncerata
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,75 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1,25 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 37,5%
Usmeni ispit 62,5 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1.-13.str.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Michels, U. (2004), Atlas glazbe I. i II., Zagreb, Golden marketing Tehnička knjiga, 265 str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.dr.sc. Katarina Koprek; mr. Heda Gospodnetić; Igor Peteh; Ivanka Novosel; Dubravko Fiolić, Tomislav Vrandečić
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Miroslav Novak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
---
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Glazbeno opismenjavanje i upoznavanje s instrumentom. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (sint., gitara, klavir) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osnovne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti. Najvažnija ulazna kompetencija je samostalna kontrola glazbenog sluha koji se tijekom nastave daljnje razvija. Upoznavanje notnog pisma se paralelno savladava kroz kolegij glazbene kulture. Prethodno poznavanje sviranja (glazbena škola) nije uvjet.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranju desnom rukom uz "intonativno brojanje". Vježbanje 30 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom.. Praktična primjena glazbala u nastavi
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1.Čitanje nota
2.Čitanje ritma
3.Samostalna analiza notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)
4.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)
5. Intonativno brojanje ritma
6. Čitanje i razumijevanje jednostavnih glazbenih sadržaja,
7. Vladanje jednostavnim motoričkim vještinama
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (klavijaturi), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 30 (trideset) pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo
upisati)
2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera)
Uspješno položen ispit na kraju semestra
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje Praktični rad
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (sviranje) kod kuće (Ostalo upisati)
0,25
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave: 25%
Redovito i samostalno sviranje (vježbanje) kod kuće: 25%
Ispit: 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Piljek-Atanasov, D.(2010), Moja glazba 1, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2010.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet (sintetizator zvuka)
Nikolajev, početnica za učenje klavira (klavir) 10
Nikša Njirić: Pjevanka (Školska knjiga) (klavir, gitara)
Igor Peteh, vlastita recenzirana skripta za početno učenje klavira i synthesizera
T. Šegula: Mladi kitarist (DZS); (gitara) 2
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Truda Reich: Muzička čitanka; Odabrane jednostavne skladbe raznih autora (klavir)
Sagregas, J.- Lezioni di chitarra 1, (Berben) (gitara)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima obrađenih u nastavi.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.dr.sc. Katarina Koprek; mr. Heda Gospodnetić; Igor Peteh; Ivanka Novosel; Dubravko Fiolić, Tomislav Vrandečić
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Miroslav Novak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
---
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (klavijatura, gitara) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja desnom i lijevom rukom. Sviranje akordičke pratnje lijevom rukom određenom prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.Savladavanje višeglasja i praktično razumijevanje odnosa tempa, ritma i metra; dinamičke oznake, koordinacija u čitanju violinskog i bas ključa istodobno.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Glavni je uvjet uspješno položen Glazbeni praktikum 1, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Praktična primjena glazbala u nastavi. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranja desnom i lijevom rukom uz intonativno točno pjevanje teksta pjesme. Vježbanje s obje ruke 30 pjesama prvog razreda i 15 pjesama drugog razreda osnovne škole propisanih programom.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1.Čitanje nota
2.Čitanje ritma
3.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)
4.Sviranje s obje ruke
5.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)
6.Intonativno brojanje ritma
7.Pravilno pjevanje točnog teksta uz sviranje s obje ruke
8. Upotreba dvoglasja,
9. Napredovanje u savladavanju motoričkih vještina.
10. Osnove višeglasja .
11. Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova u instrumentalnoj praksi.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (gitara, klavijatura), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera s desnom i lijevom rukom. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 30 pjesama prvog razreda i 15 pjesama drugog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo
2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
terenska nastava upisati)
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera)
Uspješno položen ispit na kraju semestra
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (sviranje) kod kuće (Ostalo upisati)
0,25
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave: 25%
Redovito i samostalno sviranje (vježbanje) kod kuće: 25%
Ispit: 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Piljek-Atanasov, D.(2010), Moja glazba 1, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D.(2010.) Moja glazba 2, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2010.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet (sintetizator zvuka)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Nikolajev, početnica za učenje klavira
Nikša Njirić: Pjevanka (Školska knjiga) 10
Igor Peteh, vlastita recenzirana skripta za početno učenje klavira i synthesizera
T. Šegula: Mladi kitarist (DZS); (gitara) 2
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Truda Reich: Muzička čitanka; Odabrane jednostavne vježbe po izboru nastavnika
Sagregas, J.- Lezioni di chitarra 1, (Berben) (gitara)
Odabrane jednostavne vježbe po izboru nastavnika.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibilizranje na kritičko glazbeno promišljanje.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.dr.sc. Katarina Koprek; mr. Heda Gospodnetić; Igor Peteh; Ivanka Novosel; Dubravko Fiolić, Tomislav Vrandečić
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Miroslav Novak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
---
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na glazbenom instrumentu (klavijatura, gitara) prema određenom prstometu desne i lijeve ruke. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Glavni je uvjet položen Glazbeni praktikum 2, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
intonativno točno pjevanje. Vježbanje 15 pjesama drugog i 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe.
2.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)
3.Višeglasno sviranje
4.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)
5.Intonativno brojanje ritma
6.Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (klavijatura, gitara), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 15 pjesama drugog razreda i 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu vježbali i nakon kraće analize odmah ga sviraju, što je pokazatelj uspješnosti savladavanja umijeća sviranja kroz marljivi rad tijekom tri semestra.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo
upisati)
2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Uspješno položen ispit na kraju semestra
Povremeno pohađanje koncerata.
Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija (Internet, radio, TV).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (sviranje) kod kuće (Ostalo upisati)
0,25
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave: 25%
Redovito i samostalno sviranje (vježbanje) kod kuće: 25%
Ispit: 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Piljek-Atanasov, D.(2010.) Moja glazba 2, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D.(2010.) Moja glazba 3, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2010.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet (sintetizator zvuka)
T. Šegula: Mladi kitarist (DZS); (gitara) 2
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule ( Ricordi) (gitara) 2
N. Njirić: Pjevanka. (Šk) 10
Nikolajev, škola za klavira; Rudolf Matz - Ladislav Šaban, "Osnovna škola za klavir" - 3. dio; obrade narodnih pjesama (klavir)
Igor Peteh, vlastita recenzirana skripta za početno učenje klavira i synthesizera
Jednostavne skladbe različitih autora po izboru nastavnika
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Truda Reich: Muzička čitanka
Sagregas, J.- Lezioni di chitarra 1, (Berben) (gitara)
Razne kraće skladbe po izboru nastavnika
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.dr.sc. Katarina Koprek; mr. Heda Gospodnetić; Igor Peteh; Ivanka Novosel; Dubravko Fiolić, Tomislav Vrandečić
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Miroslav Novak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Glavni je uvjet položen Glazbeni praktikum 3, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 15 pjesama drugog i 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe.
2.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)
3.Višeglasno sviranje
4.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)
5.Vladanje ritmičnim figurama
6.Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kolegij se izvodi na način utvrđivanja teorijskih spoznaja putem permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju preostale pjesame trećeg razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu vježbali i nakon kraće analize odmah ga sviraju, što je pokazatelj uspješnosti savladavanja umijeća sviranja kroz rad tijekom četiri semestra.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo
upisati)
2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera)
Uspješno položen ispit na kraju semestra
Povremeno pohađanje koncerata.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija (Internet, radio, TV).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (sviranje) kod kuće (Ostalo upisati)
0,25
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave: 25%
Redovito i samostalno sviranje (vježbanje) kod kuće: 25%
Ispit: 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Piljek-Atanasov, D.(2010.) Moja glazba 2, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D.(2010.) Moja glazba 3, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)
Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2010.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet (sintetizator zvuka)
T. Šegula: Mladi kitarist (DZS); (gitara) 2
H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule ( Ricordi) (gitara) 2
N. Njirić: Pjevanka. (Šk) 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Nikolajev, škola za klavira; Rudolf Matz - Ladislav Šaban, "Osnovna škola za klavir" - 3. dio; obrade narodnih pjesama (klavir)
Igor Peteh, vlastita recenzirana skripta za početno učenje klavira i synthesizera
Jednostavne skladbe različitih autora po izboru nastavnika
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Truda Reich: Muzička čitanka
Sagregas, J.- Lezioni di chitarra 1, (Berben) (gitara)
Razne kraće skladbe po izboru nastavnika
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Đuro Blažeka;
doc.dr.sc. Tamara Gazdić-Alerić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Govorništvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Ružica Gregurić, dipl. uč. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+15+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente s poviješću govorništva i poznatim govornicima. Upoznati ih s jezikom kao najvažnijim komunikacijskim sustavom i njegovim mogućnostima na svim jezičnim razinama. Upoznati ih s mogućnostima hrvatskoga jezika i njegovim realizacijama (idiolektom, sociolektom, mjesnim govorom, dijalektom, narječjem, hrvatskim standardnim jezikom. Upoznati ih s vrednotama govorenoga jezika, elementima neverbalne komunikacije, retoričkim figurama, modalnim izrazima i poštapalicama te kako ih funkcionalno u govoru upotrebljavati. Naučiti kako samostalno stvarati različite vrste govorenih tekstova te kako ih primjereno izvesti vodeći računa o svim elementima komunikacijskoga procesa. Upoznati se s retoričkom procjenom govora; retoričkom kritikom ili kritičkom retorikom. Osposobiti studente za samostalno uočavanje jezičnih odstupanja u vlastitim i tuđim govorima. Usmjeriti studente na stjecanje potpunije kompetencije u upotrebi hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji njegujući na taj način u njih kulturu verbalnoga komuniciranja.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
upisan 9. semestar integriranog učiteljskog studija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvojiti bitne metode i koncepte obrazovne znanosti i drugih srodnih područja. Usvojiti načela znanstvenog promišljanja i rješavanja problema. Razviti komunikacijske vještine i vještine timskoga rada. Razviti sposobnost promicanja djetetova sveobuhvatnog individualnog razvoja, odgoja i obrazovanja u različitim područjima odgoja i obrazovanja. Naučiti planirati, primijeniti i vrednovati školski odgoj i obrazovanje. Naučiti razvijati posao učitelja i rad u zajednici te djelovati kao stručnjak u različitim poljima odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. Razumjeti cjelokupnu povezanost između profesionalnog razvoja i osobnog rasta i etičke odgovornosti kao stručnjaka za školski odgoj i obrazovanje.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Definirati osnovne jezikoslovne pojmove i discipline, jezik kao najvažniji sustav znakova za sporazumijevanje, njegove temeljne osobine te ulogu standardnoga jezika u javnoj komunikaciji. Znati opisati povijest govorništva, navesti poznate govornike, smjestiti ih u vrijeme i opisati njihovu važnost za razvoj govorništva. Razumjeti mogućnosti hrvatskoga jezika i njegovih realizacije (idiolekata, sociolekata, mjesnih govora, dijalekata, narječja, hrvatskoga standardnog jezika…). Razumjeti vrednote govorenoga jezika, elemente neverbalne komunikacije, retoričke figure, modalne izraze i poštapalice te ih funkcionalno u govoru upotrebljavati. Samostalno stvarati različite vrste govorenih tekstova te ih primjereno izvoditi vodeći računa o svim elementima komunikacijskoga procesa. Biti upoznat s retoričkom procjenom govora; retoričkom kritikom ili kritičkom retorikom. Samostalno uočavati jezična odstupanja u vlastitim i tuđim govorima. Razviti potpuniju kompetenciju u upotrebi hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji te svjesnost o važnosti kulture verbalnoga komuniciranja.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Određenje retorike (definicije, retorički govor, retorički rodovi, ciljevi i strategije, jezične funkcije)
Povijest retorike
Govorništvo u Hrvata
Sličnosti i razlike između govorenoga i pisanoga jezika
Vrednote govorenoga jezika
Uloga odsječnih i nadodsječnih obilježja
Neverbalna komunikacija
Jezične djelatnosti
Retoričke figure, modalni izrazi i poštapalice
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Kako pripremiti govor
Retorička procjena govora; retorička kritika ili kritička retorika
Glasoviti govori
Kultura verbalnoga komuniciranja
Najčešće pogreške u govoru i kako ih izbjeći
Govorene vještine u struci (govor u nastavi)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Pod samostalnim zadatkom podrazumijeva se priprema desetminutnog govora na određenu temu Studenti sastavljaju različite vrste govora koji se redovito vrednuju i dorađuju s dobivenim uputama nastavnika.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.
Seminarski rad iz zadane literature.
Prezentacija zadane teme u seminaru.
Izrada i izvođenje govora prema zadanim uputama.
Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja.
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Samostalno učenje i priprema za ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Izrada seminara, pisanih i govorenih tekstova i njihova prezentacija (Ostalo upisati)
0,5
Esej Seminarski rad Terenska nastava (Ostalo upisati) 0,25
Kolokviji Usmeni ispit Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja (Ostalo upisati)
0,25
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
Pismeni i usmeni ispit 30%
Izrada seminara, pisanih i govorenih tekstova i njihova prezentacija 25%
Terenska nastava 10%
Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja 10%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Šego, J. (2005). Kako postati uspješan govornik. Priručnik i vježbenica retorike za učenike i studente. Zagreb: Profil.
Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: Školska knjiga.
Duden, S., Huth, A. i F. Hatje (2002). Govori za sve prilike (i ukratko o govorništvu);
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
priručnik za učinkovite i moderne govore. Poliglot d.o.o. (prev.). Zagreb: Poslovni zbornik.
Pease, A. (2002). Govor tijela; kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM.
Zadro, B.(2001). Glasoviti govori. Zagreb: Naklada Zadro.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Aristotel (1989). Retorika. M. Višić (prev.). Zagreb: Naprijed.
Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb: ArTresor naklada.
Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Antibarbarus.
Guberina, P. (1967). Zvuk i jezik u pokretu. Zagreb: Zavod za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Pavličević-Franić, D. (2008). Jezik i nejezične sastavnice govora. Jezik. 55 (2). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 41-53.
Horga, D. (1997). Fonetske razlike govornog i čitanog diskursa. U: M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić (ur.). Tekst i diskurs. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 189-195.
Gazdić-Alerić, T. (2007). Tečnost govora zastupnika Hrvatskoga sabora. Jezik i identiteti. Zagreb – Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 175-184.
Visković, N. (1997). Argumentacija i pravo. Split: Pravni fakultet Sveučilište u Splitu
Katnić-Bakaršić, M. (2007). Stilistika; drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Sarajevo: Naučna i univerzitetska knjiga.
Sloane, T. O (2001). Encyclopedia of Rhetoric. New York: Oxford University Press.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Građa računala 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Vesna Markovac; mr.sc. Tedo Vrbanec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5% on-line
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa osnovnim pojmovima građe računala i principima rada elemenata i cjelih računalnih sustava.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Nema posebnih uvjeta za upis
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Produbljenje znanja i poznavanja rada računalnih sustava i njihovih elemenata.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje povijesnog razvoja i uvjetovanosti razvoja računalnih sustava i njihovih preteča.
Poznavanje koncepcije rada većine današnjih računalnih sustava.
Razlikovanje vrsta računala i njihovih značajki koje ih međusobno diferenciraju.
Znanje o dijelovima - elementima računalnog sustava, njihovoj ulozi, izgledu i smještaju unutar računalnog sustava.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Poznavanje suvremenih trendova razvoja sklopovlja
Poznavanje izvora informacija o razvoju hardverskih komponenata računalnih sustava.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
1. Povijesni razvoj osobnih računala i njihovih komponenti (2 sata)
2. Von Neumannov model računala (1 sat)
3. Klasifikacija računalnih sustava: osobno računalo, radna stanica, veliko računalo, hibridno računalo (1 sat)
4. Osnovni elementi PC-a: procesor, matične ploče, sabirnice, komunikacijski sklopovi (1 sat)
5. BIOS – značajke i njegova uloga u radu (1 sat)
6. Načini adresiranja, povezivanja rada memorije i procesora (1 sat)
7. Memorijski modul i memorijske jedinice: ROM i RAM (1 sat)
8. Vanjska spremišta podataka (2 sata)
9. Grafičke, mrežne, zvučne i dr. kartice (1 sat)
10. Ulazne i izlazne jedinice (1 sat)
11. (Mikro)procesor, temeljne funkcije i dijelovi (1 sat)
12. CISC i RISC arhitektura procesora (1 sat)
13. Trendovi i daljnje perspektive razvoja hardvera (1 sat)
SEMINARI (15 sati):
Teme seminara okvirno prate teme predavanja. Studenti ih sami predlažu, a nastavnik odobrava, u skladu s novim trendovima razvoja sklopovlja te uvjetovano dostupnošću izvora, prvenstveno stručnim časopisima u tiskanom i elektroničkom izdanju te
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
specijaliziranim web sjedištima.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave,
Izrada i prezentacija seminara,
Usmeni ispit.
Izvršenje seminarskih obaveza je preuvjet za izlazak na usmeni dio ispita.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovitost pohađanja nastave, aktivnost u njenoj realizaciji, trud u pronalaženju teme seminara, kvaliteta obrade i izlaganja seminarske teme te usmeni dio ispita komponente su ocjenjivanja i vrednovanja rada i znanja studenata.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Šimović, V., Dumančić, M.: Građa računala (sinopsis predavanja), Zagreb, UA Sveučilišta u Zagrebu, 2005. 10
Grundler, D., Kako radi računalo, PRO-MIL, Varaždin, 2004. 10 on-line, CARNet
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Ribarić, S., Arhitektura računala, Zagreb: Školska knjiga, 2004
Stallings, W.: Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 2000.
Tannenbaum, A. S.; Goodman, J.: Structured Computer Organisation, Prentice Hall, 1999.
Grundler, D.: Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Evidencija dolazaka na nastavu, poticanje rasprave tijekom nastave i seminara, poboljšavanje kvalitete seminara kroz nekoliko literacija putem klasične konzultativne nastave te on-line (Moodle i elektronička pošta), znanje iskazano na usmenom dijelu ispita.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Građa računala 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Vesna Markovac; mr.sc. Tedo Vrbanec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15+5
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznavanje filozofije slobodnog softvera otvorenog kôda, izbor i upoznavanje s raspoloživim operacijskim sustavima i aplikacijama u kategoriji slobodnog softvera otvorenog kôda primjenjivim u nastavi, stjecanje znanja, vještina i praktičnih iskustava u korištenju slobodnog softvera otvorenog kôda za potrebe pripreme i izvođenja nastave
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Kolegij je namijenjen studenticama i studentima smjera Informatika i matematika. Preduvjet su položeni kolegiji Osnove informatike i Građa računala 1.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Proširivanje znanja iz područja informatike sadržajima vezanim uz slobodan softver otvorenog kôda, praktično poznavanje nove opcije i alternativog pristupa korištenju softvera u osnovnom obrazovanju, poznavanje prednosti i nedostataka komercijalnog vlasničkog softvera i slobodnog softvera otvorenog kôda
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Upoznavanje filozofije slobodnog softvera, kritički pristup procjeni kvalitete slobodnog softvera, izbor slobodnog softvera za pripremu i izvođenje nastave, upoznavanje prednosti i nedostataka slobodnog softvera, znanja i vještine instaliranja i korištenja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
operacijskih sustava i aplikacija iz svijeta slobodnog softvera.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja:
Definicija. Prednosti i nedostaci slobnodnog softvera otvorenog kôda (Free Open Source Software - FOSS). (2 sata)
Razvoj operacijskih sustava UNIX i GNU/Linux. Nastanak i razvoj FOSS aplikacija (2 sata).
Softverske licence i patenti. (1 sat)
Sustavni i aplikativni FOSS (2 sata).
Sigurnost FOSS-a. (1 sat)
Područja primjene i primjeri FOSS-a. (3 sata)
Usporedba i povezivost s komercijalnim/vlasničkim sustavima. (2 sata)
Prednosti primjene FOSS-a u osnovnom obrazovanju. (2 sata)
Seminari i zadaci:
Obrade pojedinih područja primjene FOSS-a (10 sati)
Projekt pripreme nastave uz pomoć FOSS-a (5 sati).
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Redovito dolaziti na nastavu, pripremiti seminarski rad na zadanu temu, pripremiti praktičan projekt pripreme nastave isključivo
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
uz pomoć FOSS-a.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,66 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,67 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,67 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovan dolazak na nastavu 33%; apsolviran seminarski rad 33%; pozitivno ocijenjen projekt 34%.
Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna te ostvari dobre ocjene iz seminara i projekta, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.
Izlazak na ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. U svim slučajevima plagijata ispitivač će poništiti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta, gdje se ocjenjuje seminarski rad i projekt.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Grupa autora: Perspectives on Free and Open Source Software, The MIT Press, 2007., http://books.google.com 1 online
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Stefan Koch: Free/Open Source Software Development, Idea Group Publishing, 2004., (http://books.google.com)
Steven Weber: The Success of Open Source, University Press, 2005., (http://books.google.com)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Vrednovanjem od strane nastavnika - samoprocjenom,
Vrednovanjem od strane studenata anonimnom anketom, a prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Grafika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Luka Petrač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
-
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj predmeta upoznati studente s općim pojmom grafike te proširiti i produbiti kompetencije studenata u području grafikog oblikovanja i umnožavanja otisaka s ciljem unapređivanja nastave likovne kulture u primarnom odgoju i obrazovanju.
Specifični ciljevi:
upoznati studente s izvornim tehnikama klasične, standardne grafike te s alternativnim postupcima pomoćnih grafičkih tehnika prilagođenih mogućnostima i potrebama učenika u primarnom odgoju i obrazovanju,
upoznati studente s likovnim i tehnološkim specifičnostima grafičkih medija
osposobiti studente za samostalno kreativno stvaranje i izražavanje u mediju grafike
osposobljavati studente za samostalnu interpretaciju i grafičko oblikovanje u području pomoćnih grafičkih tehnika i tehnika plošnog tiska,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
osposobiti studente za analizu grafičkih struktura i sintezu grafičke forme
razviti u studenata kritički stav i mjerila vrjednovanja samostalnih praktičnih vježbi,
razviti mjerila vrjednovanja grafičkih procesa i estetskog izražavanja grafičkim strukturama
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni ispiti iz kolegija Uvod u povijest umjetnosti 1 i 2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
znati prepoznati pojavne specifičnosti grafičkih struktura u vizualnoj stvarnosti ili u srodnim likovnim umjetnostima
biti u mogućnosti primjenjivati spoznaje o grafičkim vrijednostima i interdisciplinarno ih povezivati u multidisciplinarnim projektima, primjerice ilustracijama knjiga za djecu, oblikovanjem plakata i drugih oblika medija vizualnih komunikacija -
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
znati služiti se različitim znanjima i vještinama koje pridonose stvaranju grafičkog djela
prepoznavati grafičke elemente,integrirati ih u grafičke strukture, te koncipirati projekte i rješavati grafičke probleme
samostalno kreativno stvarati i izražavati se u mediju grafike
znati koristiti grafičku tehnologiju
biti će osposobljen za analizu i kritčko vrjednovanje svog kreativnog stvaralaštva i vrjednovati grafička djela drugih
povezivati stečena znanja grafičkog stvaralaštva na polju primijenjenih umjetnosti, vizualnih komunikacija i dizajna
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Postanak grafike
Povijest grafike u europskoj umjetnosti
Hrvatska grafička tradicija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Pomoćne, međugrafičke tehnike u primarnom obrazovanju
Grafičke tehnike: grataž
Grafičke tehnike:tehnika ispiranja tuša
Grafičke tehnike: monotipija s ploče navaljane tiskarskom bojom, monotipija crno- bijela
Grafičke tehnike: monotipija u boji
Grafički elementi, crta, ploha
Grafički kontrasti, crno bijeli
Grafički kontrasti boja
Grafičke strukture
Grafičke teksture
Istraživanje,eksperimentiranje i variranje grafičkim elementima
Kriteriji vrjednovanja samostalnih praktičnih vježbi
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito i aktivno pohađanje predavanja i praktičnih vježbi
Sudjelovanje u individualnim istraživanjima grafičkih struktura i u skupnim projektima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Posjeti izložbi i muzejskih zbirki s temom grafike
Samostalno kreativno grafičko oblikovanje
Na kraju semestra položiti ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1
Eksperimentalni rad 0,5 Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,66 %
Istraživanje 16,66 %
Praktičan rad 33,33 %
Eksperimentalan rad 16,66 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Arbanas N. (1999), Grafičke tehnike, Laser plus, Zagreb 6
Grčko S, (1970), Grafički postupci u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb 1
Paro F. (1991), Grafika – marginalije o crno – bijelom, Mladost, Zagreb 2
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Hozo Dž. (1988), Umjetnost multioriginala – kultura grafičkog lista, Prva književna komuna Mostar, Mostar
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Grafika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Luka Petrač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj upoznati studente s posebnostima medija grafike u sustavu likovnih umjetnosti.
Cilj je razviti osnovne kompetencije učiteljica i učitelja za razvijanje sposobnosti dostatnih za organiziranje nastave s integracijom grafike u odgojno obrazovnu strukturu nastavog predmeta likovne kulture djece u doba primarnog obrazovanja.
Specifični ciljevi:
razvijati u studenata osjetljivost za grafičke strukture i povećati svijest o sveprisutnosti grafičkih medija u suvremenim medijima vizualnih komunikacija
razvijati istančaniju osjetljivost za posebnosti grafičkog izražavanja
razvijati fantaziju i omogućiti eksperimentiranje s grafičkim elementima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
osposobljavati studente za samostalno izvođenje grafičkih postupaka
razvijati smisao za specifično grafičko oblikovanje i vrjednovanje grafičkih otisaka
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Riješene obveze kolegija Grafika 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Osnovne kompetencije učiteljica i učitelja su razvijanje sposobnosti grafičkog oblikovanja i integracije grafike u odgojno obrazovnu strukturu nastave likovne kulture djece u doba primarnog obrazovanja.
Studenti će razumjeti korelaciju vlastitog grafičkog rada i drugih poznatih aspekata likovnih umjetnosti.
Studenti će povezivati stečena znanja iz grafičkog stvaralaštva na polju primijenjenih umjetnost. vizualnih komunikacija i dizajna
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
usvojiti niz standardnih i specijalističkih jednakovrijednih grafičkih postupaka i tehnika umnožavanja grafičkih listova
znati demonstrirati grafičke vještine i grafičke tehnike na primarnoj razini,
kompetentno povezivatii grafičke postupke s vizualnim komunikacijama,
biti sposobni samoevaluirati vlastiti rad i evaluirati razinu grafičkih postignuća drugih,
preuzimati profesionalnu odgovornost za kontinuiranu integraciju grafičkog umijeća u nastavu likovne kulture
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Podjela grafičkih tehnika prema načinu obrade matrice
Grafičke tehnike plošnog tiska
Grafičke tehnike visokog tiska
Grafičke tehnike dubokog tiska
Medijske posebnosti grafike
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Tehnološke posebnosti grafike:
Grafički materijali, pribori i alati
Umnožavanje i obilježavanje grafičkih listova
Grafičke tehnike visokog tiska: kartonski tisak, tiskanje različitim materijalima
Grafičke tehnike visokog tiska: linorez, drvorez i knjigotisak s povišenim elementima sloga i klišeja, crno bijelih kontrasta boja.
Grafičke tehnike: linorez u boji ostvaren separacijom matrica boja, linorez ostvaren metodom izrezivanja izgubljene matrice
Grafičke tehnike dubokog tiska: bakrorez, bakropis, suha igla
Grafičke tehnike dubokog tiska: kolografija
Kombinirane grafičke tehnike
Istraživanja strukturalnih interdisciplinarnih veza grafike, ilustracije, primijenjenih umjetnosti, vizualnih komunikacija i dizajna
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Tijekom studijske godine studenti redovito pohađaju predavanja i aktivno sudjeluju u praktičnom likovnom radu u nastavi i izvan nastave. U praktičnom dijelu nastave prati se proces grafičkog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvojenost likovno jezičnih elemenata i tehničkih postupaka u području izrade matrica i otiskivanja grafičkih listova. Mjerila za vrjednovanje grafike studenti proširuju i produbljuju promatranjem uzornih primjera grafičke umjetnosti u Kabinetu grafike HAZU te posjetom drugih muzeja i izložbi grafičkog stvaralaštva. Samostalan praktičan rad pretpostavlja prethodno upoznavanje izražajnih, strukturalnih, i tehnoloških posebnosti grafičkog oblikovanja i umnožavanja grafičkih otisaka.Vrjednuje se stupanj do kojeg studenti stečena znanja u nastavi uspješno primjenjuju u interdisciplinarni projektima s temom grafičkog oblikovanja, pridonoseći tako svijesti o
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
kreativnom zajedništvu likovnog stvaralaštva u primarnom odgoju i obrazovanju.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1
Eksperimentalni rad 0,5 Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,66 %
Istraživanje 16,66 %
Eksperimentalni rad 16,66 %
Praktičan rad 33,33 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Arbanas N. (1999), Grafičke tehnike, Laser plus, Zagreb 6
Paro F. (1991), Grafika – marginalije o crno – bijelom, Mladost, Zagreb 2
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Hozo Dž. (1988), Umjetnost multioriginala – kultura grafičkog lista, Prva književna komuna Mostar, Mosta
Jakubin M.(1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Marina Gabelica; Sanja Lovrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusimai
razvoj hrvatske dječje književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela hrvatske dječje književnosti
osposobliti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
2.3. Ishodi učenja na razini programa Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje literature i njezinu uporabu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kojima predmet pridonosi u nastavi predmeta hrvatskoga jezika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela hrvatske dječje književnosti
razlikovanje književnih vrsta i njihovih sppecifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti
sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika određene dobi
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Početci književnosti za djecu u Hrvatskoj
Dječji časopisi
Vrste, razvojni put i struktura dječje poezije
Odlike tradicionalne dječje pjesme i najznačajniji predstavnici
Odlike moderne dječje pjesme i najznačajniji predstavnici
Narodna (usmena) bajka
Umjetnička bajka i najznačajniji predstavnici
Fantastična priča i najznačajniji predstavnici
Humoristička priča i najznačajniji predstavnici
Realistička pripovijetka i najznačajniji predstavnici
Hrvatski basnopisci
Igrokaz
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Početci dječjeg romana u Hrvatskoj
Zrelo razdoblje dječjeg romana i najznačajniji predstavnici
Suvremeni dječji roman i najznačajniji predstavnici
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,5 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 (polažu koji nisu
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
položili kolokvije)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2
ili
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Izbor priča i romana prema dogovoru
Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje 10
Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga
Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič (str. o hrvatskim autorima)
Zalar, D. (2002) Poezija u zrcalu nastave,. Zagreb: Mozaik knjiga
Antologija dječje poezije po izboru
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press
Zalar, I. (1991) Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga
Težak, D. (1991) Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb: Školska knjiga
Hranjec, S. (1998) Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje
Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa
Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb: Alfa
Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb:Tipex
Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokviji, ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić; dr.sc. Ante Selak 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Hrvatska gramatika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Ines Virč, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta ovladati fonološkom, morfološkom i sintaktičkom normom hrvatskoga standardnoga jezika
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uspješno završeno srednjoškolsko obrazovanje kao i prijelaz upisnoga praga.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Zajedno s kolegijem Hrvatski pravopis čini cjelinu koja pruža temeljna znanja iz svih područja koja su potrebna za kvalitetno ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom, što je od velikog značaja u učiteljskom pozivu.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
usvojiti temeljna znanja iz fonologije hrvatskog standardnog jezika
usvojiti temeljna znanja iz morfologije hrvatskog standardnog jezika
usvojiti temeljna znanja iz sintakse hrvatskog standardnog jezika
usvojiti temeljna znanja iz naglasne norme hrvatskog standardnog jezika
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
opisivati vrste riječi i njihove kategorije unutar granica diskursa, odnosno teksta
promatrati rečenicu kao jezičnu i komunikacijsku jedinicu, a sintaktičke pojave proučavati unutar granica diskursa, odnosno teksta
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA
Pojam fonologije i fonetike; fonem, alofon
Glasovne promjene
Morf, morfem, alomorf
Vrste riječi: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice
Imenice (leksičke osobine; gramatičke osobine; oblici)
Zamjenice (značenje; oblici)
Pridjevi (leksičke osobine; gramatičke osobine; oblici; promjena poimeničenih pridjeva; stupnjevanje)
Brojevi (značenje; sastav; oblici)
Glagoli (značenje; kategorije; oblici)
Prilozi (značenje; stupnjevanje; porijeklo); PRIJEDLOZI (služba; sastav; značenje; oblici)
Veznici; Uzvici; Čestice
Sintaksa padeža
Analiza vrsta riječi i njihovih kategorija u tekstu
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo rečenice; Red riječi
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Predikat i subjekt
Objekt
Priložna oznaka, atribut i apozicija
Predikatni proširak
Nezavisno složene rečenice
Zavisno složene rečenice
Sintaktička analiza teksta
Sintaksa glagolskih oblika
SEMINARSKE TEME:
Problem refleksa jata u hrvatskoj pravopisnoj problematici
Upotreba aorista i imperfekta u suvremenom standardnom jeziku
Upotreba naveska u zamjeničko-pridjevskoj deklinaciji
Morfologija u djelima hrvatski pisaca 19. st.
Morfostilistika
Metode učenja padeža
Odstupanja od naglasne norme na hrvatskim radijskim postajama i televizijskim programima
Odstupanja od morfološke norme na hrvatskim radijskim postajama i televizijskim programima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Odstupanja od sintaktičke norme na hrvatskim radijskim postajama i televizijskim programima
Sintaktostilistika
Upotreba predikatnih proširaka u suvremenoj hrvatskoj književnosti
Izbor samostalno odabranih članaka iz časopisa Jezik, a u kojima se problematiziraju fonološke, morfološke i sintaktičke teme u hrvatskom standardnom jeziku
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave (25 %)
Seminarski rad (25 %)
Kolokvij (25 %)
Usmeni ispit (25 %)
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Eugenija Barić i ostali: Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga, 2005. 4
Ivo Pranjković: Sintaksa hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1995. 1
Josip Silić: Morfologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1997. 1
Zrinka Babić: Fonetika i fonologija hrvatskog jezika. Zagreb, 1995. 2
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Josip Silić, 1984). Od rečenice do teksta. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Josip Silić (2006): Funkcionalna stilistika hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Stjepko Težak, Stjepan Babić (2000). Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
Stjepan Babić (1990). Hrvatska jezikoslovna čitanka. Zagreb: Globus.
Stjepko Težak,(1991). Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školska knjiga.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Ivo Pranjković, Josip Silić: Gramatika hrvatskog jezika, Zagreb, Školska knjiga, 2005.
Zrinka Glovacki-Bernardi i dr.: Uvod u lingvistiku, Školska knjiga , Zagreb 2001.
Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Hrvatska kajkavska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim tijekom hrvatske kajkavske književnosti
kajkavsku dječju književnost situirati u kontekst ukupne kajkavske književnosti
osposobiti studente za analizu i interpretaciju djela dječje kajkavske književnosti
osposobiti studente za izbor djela te književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Dječja književnost I. i II.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
poznavanje temeljnih tekstova dječje kajkavske književnosti kao prepostavke za valjanu interpretaciju tih djela u osnovnoškolskoj nastavi
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela kajkavske dječje književnosti
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
razlikovanje književnih vrsta u dijalektnoj književnosti
sposobnost prosudbe književne vrijednosti djela kajkavske književnosti
sposobnost odabira djela prema recepcijskim dosezima učenika
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvodno o dijelaktnoj književnosti
Odnos dijalektne dječje i dječje književnosti
Dječja kajkavska i usmena književnost-suodnosi
Oblici usmene književnosti (pregled)
Pisano dječje stvaralaštvo
Dijakronijski pregled kajkavske dječje književnosti
Kajkavsko dječje pjesništvo: Galović, Domjanić, Pavić, Goran Kovačić, Jakševac, Kanižaj, Dolenec, Jembrih
Kajkavska dječja proza: Matoš, Krleža, Kolar, Horvat, Hitrec, Milčec
Kajkavski dječji igrokazi
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na nastavu
Aktivno sudjelovati na seminarima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij i usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 37,5%
Seminarski rad 12,5%
Kolokvij 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Joža Skok: Kajkavski kontekst hrvatske književnosti, Zrinski, Čakovec, 1985.
Joža Skok: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, Zrinski, Čakovec, 1985.
Stjepan Hranjec: Hrvatska kajkavska dječja književnost, Zrinski, Čakovec, 1995.
Zvonimir Bartolić: Za vuglom provincija, Zrinski, Čakovec, 1979.
Stjepko Težak: Stilska funkcija kajkavizama u pripovijetkama Slavka Kolara, Dani kajkavske riječi, Zlatar, 1974.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Vladimir Anić: Jezik Ante Kovačića, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Antologija hrvatskog dječjeg kajkavskog pjesništva, "Kaj", 3-5/1976.
Ivo Zalar: Pajo Kanižaj, "Umjetnost i dijete", 1, 1987.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokvij, ankete, seminarske prezentacije tema, usmeni ispit
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Andrea Feldman 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Hrvatska povijest 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Alan Labus; Antun Abramović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje i produbljivanje znanja o temeljnim zbivanjima i procesima u hrvatskoj povijesti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjeta za upis predmeta nema. Ulazne kompetencije potrebne za predmet obuhvaćaju predznanje iz srednje škole.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje glavnih tema opće i nacionalne povijesti, razumijevanje osnovnih koncepata povijesnog razvoja i termina, uvidi u globalni povijesni razvoj ključnih procesa;
Postavljanje cilja poučavanja i ishoda učenja u skladu s razumijevanjem osnovnih značajki kronologije, snalaženja u povijesnim terminima, kao i u postulatima opće, nacionalne i lokalne povijesti, prepoznavanje razlike između primarnih i sekundarnih izvora;
Sposobnost razvijanja mišljenja, razumijevanja različitosti povijesnih razdoblja, razvoja društva, kao i elementarnog zaključivanja, izvođenja argumentacije iz izvora i literature i konstruiranje jednostavnih eseja koji upotrebljavaju povijesne dokaze; Poučavanje povijesti razvija sposobnost identifikacije kulturoloških i povijesnih teorija i vrednota koje su uvijek u osnovi ljudske
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
egzistencije, kao i mogućnost samostalne interpretacije povijesnih fenomena, te razumijevanje raznolikosti povijesnih perspektiva;
Razvijanje sposobnosti naracije, analitičnosti, širenje vokabulara, logičnog slijeda misli i zaključivanja. Razvijanje vještina čitanja i pisanja. Vježbanje sposobnosti komunikacije, analize i prezentacije određenih problema u javnosti.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Stjecanje potrebnih znanja, ovladavanje umijećem povezivanja činjenica i procesa, razvijanje sposobnosti praktične primjene postignutih spoznaja u nastavi, izgrađivanje kulture povijesnog mišljenja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Uvodno predavanje
2.Osnovni pojmovi o povijesti
3. Od prapovijesti do dolaska Hrvata
4. Od Sklavinija do hrvatske države
5. Kršćanstvo i kultura Hrvata u srednjem vijeku
6. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo u doba Arpadovića
7. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo u doba Anžuvinaca i drugih dinastija
8. Kolokvij
9.Otomanska osvajanja
10. Venecija i dolazak Habsburga
11. Renesansa, reformacija i barok (Dubrovnik, mletačka Dalmacija, sjeverozapad)
12. Apsolutizam, revolucija i protonacionalne ideologije
13. Od Ilirskih pokrajina do Ilirskog pokreta
14. Glavne teme Hrvatskog narodnog preporoda
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
15. Kolokvij
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja, izrada pisanih seminarskih radova i prezentacije
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,2 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,3 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom nastave ocjenjuju se i vrjednuju stupanj praćenja predavanja i uspješnost održavanja seminarskih prezentacija, a na završnom ispitu kvaliteta napisanog seminarskog rada i uspjeh na pismenom ispitu
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2007. (str. 17-256) 10
Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003. (str. 13-171)
Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb,1995. (str.13-91)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Andrea Feldman 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Hrvatska povijest 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Alan Labus; Antun Abramović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje i produbljivanje znanja o temeljnim zbivanjima i procesima u hrvatskoj povijesti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjeta za upis predmeta nema. Ulazne kompetencije potrebne za predmet obuhvaćaju predznanje iz srednje škole.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje glavnih tema opće i nacionalne povijesti, razumijevanje osnovnih koncepata povijesnog razvoja i termina, uvidi u globalni povijesni razvoj ključnih procesa;
Postavljanje cilja poučavanja i ishoda učenja u skladu s razumijevanjem osnovnih značajki kronologije, snalaženja u povijesnim terminima, kao i u postulatima opće, nacionalne i lokalne povijesti, prepoznavanje razlike između primarnih i sekundarnih izvora;
Sposobnost razvijanja mišljenja, razumijevanja različitosti povijesnih razdoblja, razvoja društva, kao i elementarnog zaključivanja, izvođenja argumentacije iz izvora i literature i konstruiranje jednostavnih eseja koji upotrebljavaju povijesne dokaze; Poučavanje povijesti razvija sposobnost identifikacije kulturoloških i povijesnih teorija i vrednota koje su uvijek u osnovi ljudske egzistencije, kao i mogućnost samostalne interpretacije povijesnih fenomena, te razumijevanje raznolikosti povijesnih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
perspektiva;
Razvijanje sposobnosti naracije, analitičnosti, širenje vokabulara, logičnog slijeda misli i zaključivanja. Razvijanje vještina čitanja i pisanja. Vježbanje sposobnosti komunikacije, analize i prezentacije određenih problema u javnosti.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Stjecanje potrebnih znanja, ovladavanje umijećem povezivanja činjenica i procesa, razvijanje sposobnosti praktične primjene postignutih spoznaja u nastavi, izgrađivanje kulture povijesnog mišljenja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Uvodno predavanje
2,3 Proljeće narodâ - godina 1848./49.
4,5.Neoapsolutizam. Obnova parlamentarizma. Hrvatsko-ugarska nagodba 1868.
6,7. Rakovička buna. Revizija Nagodbe. Mažuranićeve reforme. Sjedinjenje Krajine
8. Kolokvij
9. Narodnjaštvo i pravaštvo. Khuenovo razdoblje. Narodni pokret 1903.
10. Novi kurs, omladinski pokreti
11,12. Radić i HPSS. Hrvatsko-srpska koalicija.
13,14. Rat i prevrat
15. Kolokvij
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja, izrada pisanih seminarskih radova i prezentacije
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,2 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,8 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom nastave ocjenjuju se i vrjednuju stupanj praćenja predavanja i uspješnost održavanja seminarskih prezentacija, a na završnom ispitu kvaliteta napisanog seminarskog rada i uspjeh na pismenom ispitu
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2007. (str. 17-256) 10
Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003. (str. 13-171)
Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb,1995. (str.13-91)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić; dr.sc. Ante Selak 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Hrvatski jezik 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Tamara Gazdić-Alerić; mr. Katarina Aladrović Slovaček; Vendi Franc 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Razvijati i na višem stupnju usvojiti zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome jeziku.
Funkcionalna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnome sporazumijevanju i školskome okruženju.
Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti aktivnoga slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.
Spoznavanje temeljnih pojmova iz leksikologije, dijalektologije i funkcionalne stilistike hrvatskog jezika.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit iz Hrvatske gramatike.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Osnove usmenoga i pismenoga jezičnoga izražavanja
Temeljna razina komunikacijske i lingvističke kompetencije na materinskome jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje funkcionalnih stilova hrvatskog jezika
Poznavanje temeljnih semantičkih pojmova
Poznavanje temeljnih pojmova iz leksikologije hrvatskog jezika
Poznavanje temeljnih pojmova iz funkcionalne stilistike hrvatskog jezika.
Poznavanje temeljnih pojmova iz standardizacije jezika.
Osposobljenost za razmišljanje o hrvatskom jeziku kao komunikacijskom sustavu, kao polifunkcionalnom organizmu te kao čimbeniku nacionalne kulture i identiteta.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Jezikoslovlje i jezično izražavanje
Jezične uloge
Polifinkcionalnost hrvatskoga jezika
Svrha i zadaća nastave hrvatskoga jezika i izražavanja u osnovnoj školi
Sporazumijevanje govorom (usmena komunikacija) i pismom (pisana komunikacija)
Stilovi usmenoga i pisanoga izražavanja
Sustav govornih vježbi (kategorije, načini strukturiranja, kompozicijsko oblikovanje i praktično provođenje vježbe)
Gramatičko-pravogovorne i gramatičko-pravopisne vježbe
Stilsko-kompozicijske vježbe
Dijaloške vježbe
Monološke vježbe
Leksičke vježbe
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Vrednote govorenoga jezika (rad na tekstovima)
Recitiranje - stvaralački pristup govorno-umjetničkoj interpretaciji
Interpretativno čitanje (rad na tekstovima)
Leksička jedinica.
Vremenska raslojenost leksika.
Prostorna raslojenost leksika.
Funkcionalna raslojenost leksika.
Leksičko posuđivanje.
Tri modela (Saussurev, Ogden – Richardsov i Bühlerov) za opis strukture jezičnog i (komunikacijskog) znaka.
Homonimija.
Sinonimija.
Antonimija.
Razgraničenje polisemije i homonimije.
Jezični purizam.
Frazeologija hrvatskog jezika.
Vrste rječnika.
Struktura rječničkog članka.
Povijest hrvatske leksikografije.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Onomastika.
O postupcima standardizacije. Značajke standardnog jezika (autonomnost, svjesna normiranost, polifunkcionalnost, stabilnost u prostoru, elastična stabilnost u vremenu)
Temeljne činjenice o štokavskom narječju
Temeljne činjenice o kajkavskom narječju
Temeljne činjenice o čakavskom narječju.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadržaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni pismeni i usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Seminarski rad 25%
Kolokvij 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Barić i dr. (2000). Hrvatska gramatika. Zagreb: ŠK.
Novaković, N. (1980). Govorna interpretacija umjetničkoga teksta. Zagreb: Školska knjiga.
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.
Marko Samardžija: Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1995.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Stjepko Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2 (I. izdanje), Školska knjiga, Zagreb 1998.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991.
Anđela Frančić - Lana Hudeček - Milica Mihaljević: Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku , Zagreb 2005.
Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005.
Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999.
Marko Kovačević i Lada Badurina: Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Jasna Melvinger: Leksikologija (skripta), Osijek 1984., II/1990.
Ivo Pranjković: Temeljna načela jezične pravilnosti, Kolo, br. 4/ 1996, str. 5-12.
Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil International
Petar Šimunović: Hrvatska prezimena.Golden marketing, Zagreb 1995.
Branka Tafra: Od riječi do riječnika, Školska knjiga, Zagreb 2005.
Ladislaw Zgusta: Priručnik leksikografije, «Svjetlost», Sarajevo 1991.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof. dr. sc. Đuro Blažeka
doc. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić
doc. dr. sc. Lidija Cvikić
1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Hrvatski pravopis 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Ines Virč, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je produbiti znanja o pravopisu hrvatskog jezika.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit iz Hrvatske gramatike.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Suvereno vladanje pravopisnom normom temelj je jezične kulture, a posebice je to važno u učiteljskom pozivu.
Zajedno s kolegijem Hrvatska gramatika čini cjelinu koja pruža temeljna znanja iz svih područja koja su potrebna za kvalitetno ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
dublje razumijevanje pravopisne norme
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
osposobljenost za uklanjanje pravopisnih nesigurnosti kod studenata koje nisu otklonjene u dosadašnjem tijeku obrazovanja
kritičko upoznavanje sa suvremenim pravopisnim dvojbama
sposobnost lektorskog i korektorskog zahvata u tekst
osposobljenost za služenje računalnim pravopiom
osposobljenost za izradu testova provjere poznavanja pravopisne norme
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Pismo, odnos grafema i fonema, odnos pravopisa prema drugim razinama jezika
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
Afrikate č i ć
Afrikate dž /đ
Alternacija ije/je/e/
Transkripcija i transliteracija stranih vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih) i njihove izvedenice
Veliko i malo početno slovo
Upravni i neupravni govor
Glas h, glas j
Jednačenja glasova
Razgodci (točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, spojnica)
Razgodci (navodnici, navodnici, polunavodnici, zagrade, kosa crtica, tipovi slova kao razgodci, nadrečenični znakovi, pisanje bez razgodaka)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Pravopisni znakovi (točka, dvotočje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znakovi < i >, naglasci, genitivni znak, križić, luk)
Pravopisni znakovi (zarez)
Kratice
Način služenja pravopisnim rječnicima
Korektorski znakovi
Pregled najčešćih pravopisnih grešaka i nedoumica
Služenje računalnim pravopisom
Povijesni pregled hrvatskih pravopisa
SEMINARSKE TEME:
KAKAV PRAVOPIS (IZMEĐU FONETIKE I FONOLOGIJE)?
(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 231-259)
ŠTO S HRVATSKIM STANDARDNIM REFLEKSOM DUGOGA STAROGA JATA?
(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 153-170)
EPPUR SI MUOVE! (OSVRT NA BROZOVIĆEV OSVRT); IJE JE JE
(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 171-180)
Č I Đ
(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 183-205)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
SLOVO, GLASNIK I FONEM J; KAKO SE SKLANJAJU IMENA MIA I PIO
(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 206-215)
JEZIK U PRAVOPISU
(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 216-230)
PRAVOPISNE SMJERNICE (JEDNOSTAVNA PRAVILA ZA PISANJE ZAREZA; VELIKO SLOVO U NOVINARSKOJ PRAKSI; NAVODNICI U NAZIVIMA NOGOMETNIH KLUBOVA)
(Stjepan Babić: Hrvatska jezikoslovna čitanka; Zagreb, 1990. (str. 15-23)
PRAVOPISNE NEDOUMICE (TOČNO PO PRAVOPISU; PISANJE OSOBNIH IMENA; NAZIVI SVEDENI NA JEDNU RIJEČ; NAZIVI ŠPILJA; POSTROJENJA, MEDALJE, CIGARETE I NAGRADE; SLOŽENICE SA SPOJNIKOM -O-; ŠESTO ILI ŠESTSTO)
(dr. Stjepko Težak: Hrvatski naš svagda(š)nji, Zagreb, 1991. (str. 40-49)
PRAVOPISNE NEDOUMICE (GLASOVNE INAČICE, TVRDO/MEKO Č/Ć ILI O ČARU I ĆARU DVIJU AFRIKATA; JATO PROBLEMA OD STAROGA JATA; IKAVIZMI I EKAVIZMI U IJEKAVICI; OBAVIJESNE PREDNOSTI IJEKAVICE; NESPORAZUM S/SA PRIJEDLOGOM)
(dr. Stjepko Težak: Hrvatski naš svagda(š)nji, Zagreb, 1991. (str. 50-57)
PRAVOPISNE NEDOUMICE (TAKOZVANA SIBILARIZACIJA; SALOPEKI ILI SALOPECI; O PODRAVKI ILI PODRAVCI; TAKOZVANI PRIJEGLAS; TAKOZVANI PRIJEVO; PRISEŽEM ILI PRISIŽEM; ZAPLIĆEM ILI ZAPLEĆEM; DONAŠATI ILI DONOSITI; NEPOSTOJANO I; KATOLIKINJA - KATOLKINJA; DEBLJE KUVERTE ILI KOVERTE; STRUKTURIRAJUĆI DESTRUIRAMO STRUKTURU)
(dr. Stjepko Težak: Hrvatski naš svagda(š)nji, Zagreb, 1991. (str. 58-71)
Jezik na križu / Križ na jeziku; Svezak 1. Rasprava o pravopisnim pravilima; BIBLIOTEKA VIJENAC; izdavač: Matica hrvatska, Zagreb, 2005. (izbor pravopisnih tema)
Nives Opačić: Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2006. (izbor
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
pravopisnih tema)
Nives Opačić: Hrvatski jezični putokazi; Hrvatska sveučilišna naklada; Zagreb 2007. (izbor pravopisnih tema)
Nives Opačić: Reci mi to kratko i jasno; Novi liber, Zagreb 2009. (izbor pravopisnih tema)
Nives Opačić: Riječi s nahtkasna i kantunala; Profis; Zagreb 2009. (izbor pravopisnih tema)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
Seminarski rad 25%
Kolokvij 25%
Pismeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Hrvatski pravopis (2013.) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr/.
Težak, Stjepko; Babić, Stjepan (71992. i kasnija izdanja) Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb: Školska knjiga.
Alerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara (2013.) Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2005.) Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Rosandić, Dragutin (1990.) Pismene vježbe. Zagreb: Školska knjiga.
Škarić, Ivo (2006.) Hrvatski govorili!. Zagreb: Školska knjiga.
Težak, Stjepko (1991.) Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školske novine. (izbor pravopisnih tema)
Jezik na križu / Križ na jeziku (2005.). Svezak 1. Rasprava o pravopisnim pravilima. Biblioteka Vijenac. Zagreb: Matica
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
7
hrvatska.
Opačić, Nives (2006.) Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izbor pravopisnih tema)
Opačić, Nives (2007.) Hrvatski jezični putokazi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izbor pravopisnih tema)
Opačić, Nives (2009.) Reci mi to kratko i jasno. Zagreb: Novi liber. (izbor pravopisnih tema)
Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš, Milan (41996 i 7 2003) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
Babić, Stjepan; Ham, Sanda; Moguš, Milan (2005.) Hrvatski školski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
Badurina, Lada; Marković, Ivan; Mićanović, Krešimir (2007.) Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica hrvatska.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Dunja Pavličević-Franić; prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Hrvatski standardni jezik 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Usvojiti norme hrvatskoga standardnoga jezika iz područja fonetike, fonologije i morfologije.
Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u svim oblicima govorene i pisane komunikacije.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Apsolvirani sadržaji jezičnih kolegija s prethodnih godina studija (Jezično izražavanje i Komunikacijska gramatika).
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje starijih i suvremenih lingvističkih teorija.
Usvojenost jezikoslovnih sadržaja predviđenih programom.
Poznavanje tijeka ranoga jezičnoga razvoja.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje hrvatskoga jezika i dječjega diskursa.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje i razumijevanje normi, zakonitosti i pravila funkcioniranja hrvatskoga standardnoga jezika kao sustava.
Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.
Sposobnost definiranja temeljnih lingvističkih pojmova, tekstne lingvistike i pragmalingvistike.
Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu sa hrvatskom standardnojezičnom normom i određenim funkcionalnim stilom.
Poznavanje zakonitosti usvajanja materinskoga jezika u višeidiomatskoj sredini te metoda za poticanje i razvijanje uspješne jezične komunikacije.
Sposobnost stvaranja poticajnog ozračja za usvajanje hrvatskoga jezika i razvijanje pozitivnih stavova prema materinskome i drugim jezicima.
Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne literature u području ranoga jezičnoga razvoja.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Jezik kao sustav i kao standardni jezik
Jezične razine i norme
Govorno priopćavanje
Fonetika i fonologija
Stvaranje glasova (akustičko-artikulacijska svojstva)
Funkcija glasova u jeziku (razlikova uloga fonema)
Opis i dioba glasova
Glasovne promjene
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Alternacije ije/je/e/i
Prozodijski sustav hrvatskoga jezika (razlikovanje naglaska, dužine i intonacije)
Toničke (naglašene) i atoničke (nenaglašene) riječi u jeziku
Pismo (vrste pisma, pravopis, vrste pravopisa)
Oortografija i ortoepija
Hrvatski pravopis
Fonostilistika i grafostilistika
Ustrojstvo pisanoga teksta
Temeljni pojmovi morfologije
Fonem - morfem - riječ - rečenica
Vrste morfema
Morfemska analiza
Oblici riječi i načini njihove promjene (deklinacija, konjugacija, komparacija)
Riječi po vrstama: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli
Riječi po vrstama: prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice
Leksičke osobine riječi
Gramatičke osobine riječi
Rod, broj, padež imenskih riječi
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Konjugacija glagola (glagolska vremena)
Komparacija pridjeva
Tvorba riječi
Tvorbeni načini
Tvorbena analiza
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 60 sati
Redovita priprema za nastavu 10 sati
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka 20 sati
Seminarski rad 20 sati
Samostalan praktični rad 10 sati
Samostalno učenje za ispit i ispit 30 sati.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat Literatura (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pismeni ispit 25%
Usmeni ispit 25%
Seminarski rad 15%
Praktičan rad 15%
Literatura 10%
Redovito pohađanje nastave 10%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Barić i dr. (1996). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 24
Babić-Finka-Moguš (1994). Hrvatski pravopis, IV. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. 61
Silić, J. i Pranjković, I (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. 2
Anić, V. (1994). Rječnik hrvatskoga jezika, II. dopunjeno izdanje.Zagreb: Novi Liber. 3
Vince, Z. (1990). Putovima hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: NZ Matice hrvatske. 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Težak, S. i Babić, S. (1996). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Brodnjak, V. (1991). Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Zagreb: Školske novine.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Babić, S. i dr. (1991). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU-Globus
Babić, S. i dr. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU-Globus.
Kovačević, M. i Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada, završni pismeni i usmeni ispit.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Dunja Pavličević-Franić; prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Hrvatski standarni jezik 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici Doc.dr.sc. Tamara Gazdić-Alerić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+15+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Usvojiti norme hrvatskoga standardnoga jezika iz područja sintakse i leksikologije.
Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u svim oblicima govorene i pisane komunikacije.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Apsolvirani sadržaji jezičnih kolegija s prethodnih godina studija (Jezično izražavanje, Komunikacijska gramatika, Hrvatski standardni jezik 1).
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje povijesnih i suvremenih lingvističkih teorija.
Poznavanje tijeka urednoga dječjega jezičnoga razvoja.
Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje dječjega jezika.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje i razumijevanje normi i zakonitosti hrvatskoga standardnoga jezika.
Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.
Sposobnost definiranja temeljnih lingvističkih pojmova, tekstne lingvistike i pragmalingvistike.
Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu sa hrvatskom standardnojezičnom normom i određenim funkcionalnim stilom.
Poznavanje zakonitosti usvajanja materinskoga jezika u višeidiomatskoj sredini te metoda za poticanje i razvijanje uspješne jezične komunikacije
Sposobnost stvaranja poticajnog ozračja za usvajanje hrvatskoga jezika i razvijanje pozitivnih stavova prema materinskome i drugim jezicima.
Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne literature u području ranoga jezičnoga razvoja.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Temeljni pojmovi sintakse
Tema i rema
Paradigmatski i sintagmatski odnosi u rečenici
Sintaksa padeža
Sintaksa glagolskih oblika
Spojevi riječi ili sintagme
Upravljanje i sročnost kao vrsta gramatičke veze
Rečenica i iskaz
Gramatičko ustrojstvo rečenice
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Neovisni i ovisni rečenični dijelovi
Rečenice po priopćajnoj svrsi
Rečenica po sastavu i sadržaj
Nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice
Red riječi u rečenici
Ustrojstvo teksta
Leksikologija - definicija i predmet leksikologije
Leksem (jednoznačnost i višeznačnost; denotativno i konotativno značenje; prenošenje značenja: metonimija i metafora)
Hiperonimija i hiponimija. Sinonimija. Antonimija. Homonimija.
Vremenska raslojenost leksika (aktivni i pasivni leksik, leksik na prijelazu)
Područna raslojenost leksika (dijalektizmi, regionalizmi, lokalizmi)
Funkcionalna raslojenost leksika (funkcionalni stilovi)
Jezično posuđivanje (posuđenice, prevedenice, tuđice, internacionalizmi...)
Jezični purizam
Onomastika (antroponimi, matronimi i patronimi, etnonimi, pučka etimologija, toponimija i toponomastika)
Etnici i ktetici
Frazeologija (frazem, tipologija frazema, značenjski odnosi među frazemima)
Leksikografija (definicija i zadaće leksikografije, rječnici, tipologija jezičnih rječnika
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Hrvatski jednojezični rječnici, hrvatski dvojezični i višejezični rječnici
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 75 sati
Redovita priprema za nastavu 10 sati
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka 15 sati
Seminarski rad 20 sati
Samostalan praktični rad 5 sati
Samostalno učenje za ispit i ispit 25 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat Literatura (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pismeni ispit 25%
Usmeni ispit 25%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Seminarski rad 15%
Praktičan rad 10%
Literatura 10%
Redovito pohađanje nastave 15%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Barić, E. i sur. (1997). Hrvatska gramatika. Zagreb:ŠK. 24
Babić-Finka-Moguš (1994). Hrvatski pravopis, IV. izdanje. Zagreb:ŠK. 61
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb:ŠK. 2
Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb:Leksikografski zavod, ŠK. 6
Samardžija, M i Selak, A. (2001): leksikon hrvatskogajezika i književnosti. Zagreb:Pergamena. 10
Frančić, A.; Hudeček, L.; Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska svučilišna naklada. 0
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Barić, E. i sur. (1999). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Pergamena.
Samardžija, M. (2002). Nekoć i nedavno : odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Rijeka.
Katičić, R. (1991). Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus
Raguž, D. (1997). Praktična hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Znika, M. (2002): Hrvatski jezik 3. Zagreb: Zagreb: Profil.
Hudeček, L.; Mihaljević, M.; Silić, J. (2001): Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil
Badurina, L. i Kovačević, M. (2002). Akademski diskurs (zbornik).Rijeka:Riječki filološki dani.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada, završni pismeni i usmeni ispit.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović; doc.dr.sc. Vatroslav Zovko 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Informacijski sustavi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+45
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
osvijestiti važnost informacijskih sustava (IS) u odgoju i obrazovanju
steći kompetencije u domeni IS važne za specijalističko usavršavanje u učiteljskom pozivu (upoznavanje s temeljima, tehnološkim okvirima i s naprednim konceptima IS u osnovnoj školi i dr.)
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
informacijska pismenost
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja u modulu informatike za projektiranje i realizaciju IS u odgoju i obrazovanju
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za primjenu IS u odgoju i obrazovanju
upoznati modele razvoja i primjene IS u odgoju i obrazovanju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
upoznati metode i faze projektiranja i izgradnje IS te njihov utjecaj na suvremeni odgoj i obrazovanje
upoznati osnovne kompetencije za projektiranje i realizaciju IS u odgoju i obrazovanju
izraditi i primijeniti projektni model IS u odgoju i obrazovanju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Informacijski sustavi - osnove
definicija, elementi, vrste,
inteligentni, komunikacije, perspektive
Projektiranje i izgradnja IS
programsko-informacijsko inženjerstvo,
strategija i planiranje IS, faze, metode i tehnike projektiranja IS:
analiza,
oblikovanje/dizajn,
izrada/provedba/izvedba,
primjena i održavanje IS, pojedine dijagramske metode i tehnike analize i oblikovanja IS,
suvremeni jezici i alati/pomagala za projektiranje IS).
Upotreba CASE alata i projektni menadžment i rad sa projektnim alatima
softverski produkti i modeli za softverski proces; analiza i specifikacija: analiza zahtjeva i modeliranje sustava, definicija i specifikacija zahtjeva, upotreba prototipova, formalna specifikacija; oblikovanje-design: općenito i oblikovanje arhitekture sustava,
funkcionalni pristup, objektni pristup, oblikovanje korisničkog sučelja; implementacija: pouzdano programiranje,ponovna upotreba softvera, verifikacija i validacija, testiranje u svrhu otkrivanja defekata, statička verifikacija, evolucija- održavanje:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
općenito, upravljanje konfiguracijom i softversko re-inženjerstvo).
Organizacija i upravljanje projektom IS
organizacija sa kratkim uvidom u upravljačke postupke o izgradnji
i nabavci komponenti IS).
Dokumentacija.
Napredni IS i perspektive (intranet i internet, višeslojni i multimedijalni IS, mreže, uredski IS, kriptografija, IS za tržišno elektroničko poslovanje - elektroničke transakcije).
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Tijekom semestra organiziraju se posjeti ustanovama sa primjerima uspješne primjene IS u odgoju i obrazovanju.
2.8. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i seminarima u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu, izrada i izlaganje seminara te polaganje pismenog i usmenog ispita, a konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,8 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,7 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1,8 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,7 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na
Redovan dolazak 25%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
završnom ispitu Seminarski rad 12,5%
Pismeni ispit 12,5%
Usmeni ispit 25%.
Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.
Izlazak na pisani zaključni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Za vrijeme pisanja pisanog ispita nije dozvoljeno: prepisivanje, razgovaranje ili okretanje, imati uključen mobitel, nepravovremeno predavanje testa ili pismenog rada nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje završilo, te ne odlaganje testa na znak nastavnika, nepravovaljano predavanje testa ili pismenog rada, zaokruživanje odgovora nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje isteklo, te predaja testa ili pismenog rada na način da nije okrenut na stranu na kojoj je vidljivo ime i prezime i matični broj studenta. U svim navedenim slučajevima nastavnik ispit neće ni razmatrati, a student će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta. Nakon isteka vremena za pisanje pisanog ispita studentu više nije dopušteno bilo kakvo upisivanje u test ili pismeni rad. Izlazak na usmeni zaključni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
medija
Šimović Vladimir, Uvod u informacijske sustave, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Golden marketing - Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.
100
Jessup LM, Valacich JS: Information systems today, 3 ed., Prentice Hall, Upper Saddle River, 2008 3 on line/pdf
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Kenfall KE, Kendall JE: Systems analysis and design, Pearson Education, Upper Saddle River, 2006
Fong, J., Huang, S., Information systems reengineering, Springer-Verlag Singapore Pte. Ltd., Singapore, 1997.
Šimović Vladimir, Temelji informacijskih sustava – udžbenik, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2010. (u pripremi za tisak)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dejana Bouillet 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Inkluzivna pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Jasna Kudek Mirošević; Dinka Žulić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1,razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama i stvaranje inkluzivnog odgojno-obrazovnog okruženja
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni ispiti iz pedagoško-psiholoških kolegija s prve i druge godine studija, osobito: Opća pedagogija, Školska pedagogija, Razvojna psihologija 1, Razvojna psihologija 2, Psihologija učenja i poučavanja, Motivacija i socijalni odnosi u razredu, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
sposobnost integracije osoba s posebnim potrebama u sustav odgoja i obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Po uspješnom obavljanju obveza iz ovog kolegija studenti će biti osposobljeni da:
definiraju odgojno-obrazovnu inkluziju, njezine elemente, pretpostavke i širi društveni značaj
razumiju ulogu učitelja u kreiranju i razvijanju inkluzivnih odgojno-obrazovnih okruženja (u razrednim odjelima i šire), temeljem
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
suvremenih pedagoških teorija
razumiju djelokrug rada pojedinih pomažućih profesija u ostvarivanju edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija
razvijaju inkluzivnu i suradničku klimu u razrednim odjelima i školama
razumiju etiološku osnovu i fenomenologiju socijalizacijskih teškoća učenika s posebnim potrebama
uoče, prepoznaju i zadovolje odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama u razvoju, problemima u ponašanju i drugim posebnim potrebama
planiraju i ostvaruju inkluzivni i individualizirani odgojno-obrazovni plan i program, sukladno potrebama, sposobnostima i interesima pojedinih učenika
sudjeluju u timskom radu u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija
kritički analiziraju socijalne okolnosti u kontekstu ostvarivanja prava djece s posebnim potrebama na najbolje moguće obrazovanje
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Konceptualni okvir inkluzivnog odgoja i obrazovanja (povijesni razvoj: od medicinskog do socijalnog modela, koncept ljudskih prava, termini, definicije).
Posebne potrebe učenika kao odgojno-obrazovni „hednikep“ (teorijski koncepti, pretpostavke inkluzije: koncept različitosti, razvoj nediskriminirajućeg i tolerantnog odgojno-obrazovnog okruženja).
Didaktičko-metodički aspekti inkluzivnog odgoja i obrazovanja (razine prilagodbe, teškoće u razvoju u školskom okruženju, individualizirani odgojno-obrazovni program).
Pedagoški temelji inkluzije (koncept ponašanja, prihvaćajuća komunikacija).
Pedagoški temelji inkluzije (discipliniranje i restitucija).
Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: roditelji.
Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: vršnjaci.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: stručni suradnici i stručne službe.
Identifikacija teškoća u razvoju i specifičnosti planiranja odgojno-obrazovnih aktivnosti s obzirom na razvojne specifičnosti djece:
usporeni kognitivni razvoj
poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije
teškoće čitanja i pisanja
teškoće u senzoričkoj aktivnosti
ostalo (ADHD, autizam, motorički poremećaji, kronične bolesti, darovitost).
Poremećaji u ponašanju: fenomenološki kompleks teškoća socijalne integracije.
Zakonski aspekti odgojno-obrazovne inkuzije.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: e-učenje je u kolegiju prisutno kroz dostupnost literature i radnog materijala na portalu Cjeloživotno obrazovanje
2.8. Obveze studenata
redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
samostalni referat temeljem zadane teme u seminaru
čitanje propisane literature
samostalno učenje i priprema za ispit (moguće realizirati putem dva kolokvija)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
zadaće
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave: 35%
Pisani ispit: 35%
Seminarski rad: 30%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Galić-Jušić, I. (2004). Djeca s teškoćama u učenju – rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijalna i motivaciji. Lekeknik: Ostvarenje.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga
Bird, R. (2009). Diskalkulija, praktični priručnik. Lekeknik: Ostvarenje.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
programa) Agencija za odgoj i obrazovanje (2008). Poučavanje učenika s autizmom – školski priručnik. Zagreb, www.aoo.hr
Krampač-Grljušić, A., Marinić, I. (2007). Posebno dijete. Osijek: Grafika.
Ferek, M. (2006). Hiperaktivni sanjari. Zagreb: „Buđenje“ Udruga za razumijevanje ADHD-a
Young, K. (2006). Kad se male glave slože: didaktički komplet za pomoć djeci s teškoćama u učenju. Lekeknik: Ostvarenje.
Kocijan Hercigonja, D., Buljan Flander, G., Vučković, D. (2004). Hiperkativno dijete – uznemireni roditelji i odgajatelji. Jatrebrasko: Naklada Slap.
Kiš-Glavaš, L., Fulogosi-Masnjak, R. (2002). Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama – priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama – IDEM.
Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije. Zagreb: Alinea.
Poshokova, I. (2000). Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekeknik: Ostvarenje.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Krešimir Mikić, prof. visoke škole 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Interdisciplinarni pristup medijima 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Marko Gregurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 100
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Podučiti buduće odgojitelje uporabi klasičnih i naprednih medijskih tehnologija u vrtiću i predškolskoj dobi.
Razviti novu medijsku pismenost i osvijestiti vrijednost i dosege medija.
Upoznati studente sa mogućom uporabom novih medija i multimedije.
Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Sukladno Pavilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će steći teorijska i praktična znanja i vještine, potrebna za učinkovitu uporabu medija i multimedije u odgojnoobrazovnom radu sa djecom predškolske i školske dobi.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Razumjeti načine utjecaja medija na djecu i odgojno-obrazovni proces
Primjenjivati medije u obradi obrazovnih sadržaja s djecom predškolske dobi
Analizirati sadržaje dostupne putem medija
Moći povezati različite nove medije u smislenu cjelinu, uporabom pravilnih alata, u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa
Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Novi mediji u ranom odgoju i obrazovanju
Trebaju li djeca imati pristup novim tehnologijama?
Film i predškolsko dijete
Digitalna fotografija i stvaralaštvo u predšolskoj dobi
Digitalni video, odgojitelj i dijete
Televizija u procesu dječje spoznaje
Internet i dijete
Čitači e-knjiga - interaktivna slikovnica
Računalne igre - igra kao način učenja i stjecanja novih spozaja
Mobilne platforme - redefiniranje dostupnosti informacije
Multimedijski prezentacijski alati - prezentacija vještine ili vještina prezentacije
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Sukladno pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta
Pretraživanje materijala u knjižnici ili on-line
Pregledavanje literature
Sažimanje pročitanog s opisom glavnih trendova
Postavljanje novih problema kao i rješavanje zadanih problema
Davanje konstruktivne kritike na tuđi rad
Postavljanje pitanja i odgovaranje kroz različite medije
Komentiranje i kritika vlastitog rada
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,2 Praktični rad 0,2
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,3 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,3 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studentska mapa s radovima i zadaćama koje je student morao odraditi tijekom semestra i obrazloženje koncepta.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka Dostupnost putem ostalih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
u knjižnici medija
Bilješke s predavanja i vježbi 0 1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bežen, Ante (2008.): Metodika : znanost o poučavanju nastavnog predmeta : epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju - s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil international; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bežen, Ante (2003.): Metodički pristup književnosti i medijskoj kulturi u drugom, trećem i četvrtom razredu osnovne škole. Zagreb: Profil International
Mikić, Krešimir (2001.): Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa
Mikić, Krešimir (2004.): Film i drugi mediji. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mikić, Krešimir (2005.): Medijska kultura. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bognar, Ladislav; Matijević, Milan (2005.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga
Frau-Meigs, Divina (2006.): Media Education. UNESCO
Prensky, Marc (2001.): Digital Natives, Digital Imigrants.
Jenkins, Henry (2006.): Convergence Culture. Where New and Old Media Collide. New York: New York University Press
Odabrani tekstovi iz stručnih tiskanih i elektroničkh medija koji se bave problematikom medija i djece
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc. Miroslav Huzjak 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Ida Loher 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0+ e-učenje
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave te provođenje istraživanja o dječjem likovnom stvaralaštvu na nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis predmeta je položen predmet Metodika likovne kulture 3. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
studenti će biti sposobni razumjeti i primijeniti metode istraživanja likovnog stvaralaštva kroz predmet likovna kulture.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
steći znanje o biheviorističkim, psihološkim, razvojnim i umjetničkim svojstvima istraživanja.
steći znanja o metodama prikupljanja i analize podataka.
razvijat će sposobnost prepoznavanja osobina dječjeg crteža prema razvojnim fazama različitih teorija.
steći znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj.
razvijat sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti.
steći znanja o mogućnostima upotrebe grafičke analize u svrhu kvalitativnog kompariranja različitih sustava.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod
Načini gledanja i istraživanja dječjih radova: psihološki, bihevioristički, razvojni i umjetnički pristup
Metode prikupljanja i analize podataka, vrste istraživanja
Nacrt istraživanja i prezentacija
Istraživanja razvoja prikaza ljudskog lika u dječjem crtežu 1
Istraživanja razvoja prikaza ljudskog lika u dječjem crtežu 2
Darovitost u psihologiji i praksi
Okružje: bihevioristička istraživanja stvaranja
Psihodinamski pristup dječjem crtežu u terapiji
Art-terapija i psihoterapija, vođene fantazije
Bajke i mitovi kao arhetipski motivi u crtežu
Umjetnički (pojmovni) pristup dječjem crtežu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Grafičke analize u usporednim sustavima
Rad sa slabovidnima i metode motiviranja
Podjela potpisa
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).
Redovito prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).
Seminarski rad od pet kartica, predati ga u pismenom i digitalnom obliku (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).
Javni i individualni sat, konzultacije, provođenje istraživanja s nacrtom istraživanja, vođenje bilježaka vježbi (15 sati - 0,5 ECTS)
Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezno prisustvovanje nastavi: 0,5 ECTS bod = 16,7%
Obvezno prisustvovanje vježbama: 1 ECTS bod = 33,3%
Javni i individualni sat, istraživanje: 0,5 ECTS bod = 16,7%
Seminarski rad: 1 ECTS bod = 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Školska knjiga, 250 str.
Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 71-100= 29 str.
De Zan, D. (1997): Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 69 str.
Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb, 159 str.
Cox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, 106 str.
Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb, 343 str.
Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc. Miroslav Huzjak 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Ida Loher 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0+ e-učenje
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave te provođenje istraživanja o dječjem likovnom stvaralaštvu na nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis predmeta je položen predmet Metodika likovne kulture 3. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
studenti će biti sposobni razumjeti i primijeniti metode istraživanja likovnog stvaralaštva kroz predmet likovna kulture.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
steći vještinu upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u izvedbi prezentacija istraživanja.
steći znanja o vizualnim osobinama digitalne prezentacije koje treba uključiti ili koje treba izbjegavati prilikom izrade.
razvijat sposobnost traženja, obrađivanja i analize informacija iz različitih izvora.
razvijat sposobnost motiviranja djece za što kvalitetniji likovni rad.
steći znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj.
razvijat sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti.
razvijat vještinu divergentnog i kreativnog mišljenja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod
Vizualne upute za izradu Power Point prezentacije
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Studentske prezentacije istraživanja
Primjeri pristupa istraživanju djece
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Primjeri pristupa istraživanju djece
Primjeri pristupa istraživanju djece
Primjeri pristupa istraživanju djece
Podjela potpisa
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).
Redovito prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).
Seminarski rad od pet kartica, predati ga u pismenom i digitalnom obliku; Power Point prezentacija ostalim studentima unutar 15 min (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).
Javni i individualni sat, konzultacije, provođenje istraživanja s nacrtom istraživanja, vođenje bilježaka vježbi (15 sati - 0,5 ECTS)
Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezno prisustvovanje nastavi: 0,5 ECTS bod = 16,7%
Obvezno prisustvovanje vježbama: 1 ECTS bod = 33,3%
Javni i individualni sat, istraživanje: 0,5 ECTS bod = 16,7%
Seminarski rad i PPT prezentacija: 1 ECTS bod = 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Školska knjiga, 250 str.
Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 71-100= 29 str.
De Zan, D. (1997): Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 69 str.
Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb, 159 str.
Cox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, 106 str.
Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb, 343 str.
Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić
prof. dr. sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Jezično izražavanje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Ines Virč, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Razvijati i na višem stupnju usvojiti zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome jeziku.
Funkcionalna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnome sporazumijevanju i školskome okruženju.
Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti aktivnoga slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osnove usmenoga i pismenoga jezičnoga izražavanja
Temeljna razina komunikacijske i lingvističke kompetencije na materinskome jeziku.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Viša razina usvojenosti jezičnih kompetencija (komunikacijske i lingvističke) u usmenome i pisanome izričaju.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Sposobnost kreiranja vlastitih govorenih i pisanih tekstova u skladu s gramatičko-pravopisnom normom hrvatskoga jezika.
Sposobnost kreativnoga izražavanja prema estetskim kriterijima.
Poznavanje funkcionalnih stilova u usmenoj i pisanoj komunikaciji na hrvatskome jeziku.
Poznavanje suvremenih pristupa i načela učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i izražavanja u ranome diskursu.
Poznavanje zakonitosti ranojezičnoga razvoja u djece malađe školske dobi.
Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja informacija iz stručne literature.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Jezikoslovlje i jezično izražavanje
Jezične uloge
Polifinkcionalnost hrvatskoga jezika
Svrha i zadaća nastave hrvatskoga jezika i izražavanja u osnovnoj školi
Sporazumijevanje govorom (usmena komunikacija) i pismom (pisana komunikacija)
Stilovi usmenoga i pisanoga izražavanja
Sustav govornih vježbi (kategorije, načini strukturiranja, kompozicijsko oblikovanje i praktično provođenje vježbe)
Gramatičko-pravogovorne i gramatičko-pravopisne vježbe
Stilsko-kompozicijske vježbe
Dijaloške vježbe
Monološke vježbe
Leksičke vježbe
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Vrednote govorenoga jezika (rad na tekstovima)
Recitiranje - stvaralački pristup govorno-umjetničkoj interpretaciji
Interpretativno čitanje (rad na tekstovima)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave 30 sati
Pisanje i izlaganje seminarskoga rada opsega 10-15 stranica 20 sati
Aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim komunikacijskim aktivnostima 15 sati
Priprema za nastavu 15 sati
Čitanje obvezne literature i usvojanje stručne terminologije 20 sati
Samostalno učenje za ispit i polaganje pismenoga i usmenoga ispita 20 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat Literatura (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1,5 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pismeni ispit 30%
Usmeni ispit 25%
Seminarski rad 10%
Praktičan rad 10%
Literatura 10%
Redovito pohađanje nastave 15%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Barić i dr. (2000). Hrvatska gramatika. Zagreb: ŠK. 24
Babić-Finka-Moguš (1994). Hrvatski pravopis. IV. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. 61
Novaković, N. (1980). Govorna interpretacija umjetničkoga teksta. Zagreb: Školska knjiga. 3
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. 10
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput. 0
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1-2. Zagreb: Školska knjiga.
Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil International
Anić, V. (1994). Rječnik hrvatskoga jezika. II. dopunjeno izdanje. Zagreb: Novi Liber.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni pismeni i usmeni ispit.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Kajkavski usmenoknjiževni oblici 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Emilija Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s fenomenom usmene književnosti, s osobitim uvidom u usmenoknjiževne oblike kajkavskog govornog područja
usmenu kajkavsku književnost povijestno kontekstualizirati u nacionalnim okvirima
osposobiti studente za interpretaciju djela usmene kajkavske književnosti
osposobiti studente za primjeren izbor usmenoknjiževnoga teksta s obzirom na recepcijske mogućnosti učenika
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolegij Uvod u znanost o književnost (1. godina)
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
poznavanje usmenoknjiževnih kajkavskih oblika kao pretpostavke za njihovu inetrpretaciju u nastavi Hrvatskoga jezika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje oblika (žanrova) usmene književnosti, osobito kajkavske
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
sposobnost prosudbe estetske, etnografske i historiografske vrijednosti usmene književnosti
sposobnost odabira djela s obzirom na recepcijske mogućnosti učenika i načelo zavičajnosti
snalaženje u stručnoj literaturi i zapisima kajkavske usmene književnosti
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Pojam usmenosti i usmenog žanra (oblika)
Poetičke odlike usmene književnosti
Povijestni pregled usmene hrvatske književnosti, osobito kajkavske
Kajkavska usmena lirika - tematski svijet i izražajna obilježja
Kajkavska usmena epska pjesma
Usmene kajkavske pripovijetke
Bajka na kajkavskom području
Predaje i legende
Kajkavski usmeni retorički oblici
Usmenokajkavske mikrostrukture (brojilica, pitalica, rugalica)
Basna u kajkavskoj usmenoj književnosti
Usmene kajkavske dramske igre
Usmena kajkavska književnost u suvremenoj školi
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje na seminarima
Obaviti terensko istraživanje i prezentirati ga u seminarskom obliku
Položiti kolokvij i usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,25 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,25 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%
Seminarski rad 12,5%
Kolokvij 12,5%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Maja Bošković-Stulli: Usmena književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj.1, Liber-Mladost, Zagreb, 1978.
Narodne drame, poslovice i zagonetke (prir.N.Bonifačić Rožin), PSHK, knj.25, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1962.
Ivo Zvonar-Stjepan Hranjec: Usmena narodna književnost na tlu Međimurja, knj.1, Zrinski, Čakovec, 1980.
Ivo Zvonar-Stjepan Hranjec-Andrija Strbad: Usmena narodna književnost na tlu Međimurja, knj.2, Zrinski, Čakovec, 1987.
Vinko Žganec: Hrvatske narodne pjesme. Kajkavske, Matica hrvatska, Zagreb, 1950.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Nikola Bonifačić Rožin. Gajuša, Yugodidacta, Zagreb, 1973.
Olinko Delorko: Narodne lirske pjesme, PSHK, knj.23, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1963.
Miroslav Dolenec: Narodne pripovijetke, pošalice i predaje, Narodna umjetnost, 9, INU, Zagreb, 1972.
Folklorno kazalište (prir.Ivo Lozica), Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokvij, ankete, seminarske prezentacije tema, usmeni ispit
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Prskalo 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Kineziologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici mr.sc. Ivan Šerbetar; mr.sc. Snježana Mraković; Ivana Nikolić, Marko Badrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
-
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
poučavati opće zakonitosti upravljanja procesom vježbanja kao i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam s posebnim osvrtom na populaciju školske djece.
upoznati studente s osnovama metodologije istraživanja u području kineziologije, načinima rješavanja problematike vezane uz upravljanje procesom vježbanja te s mogućim promjenama antropoloških obilježja, motoričkih znanja i stanja zdravlja pod utjecajem odgovarajućeg programa vježbanja.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 4. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
stjecanje teoretskih i metodoloških znanja u području osnovnih kineziologijskih disciplina, primijenjene kineziologijske discipline - kineziološke metodike, pomoćnih kineziologijskih disciplina.
teorijska i praktična priprema za integriranu primjenu ovih spoznaja u radu s djecom u primarnoj edukaciji.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznati strukturu kineziologije, osnovne, primijenjenu i pomoćne kineziologijske discipline te njen odnos prema drugim znanostima.
upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziologije.
upoznavanje sa znanstvenim utemeljenjem kineziologije, principima pristupa kineziologijskim problemima te temeljima znanstvenog istraživanja u Kineziologiji.
upoznavanje zakonitosti upravljanog procesa vježbanja kao kibernetskog sustava te planiranjem i programiranjem ovog procesa.
upoznavanje s pojmom i djelovanjem kinezioloških podražaja na transformaciju antropološkog statusa djeteta.
upoznavanje sa zdravstvenim, higijenskim i ekološkim aspektima tjelesnog vježbanja.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Pojam i definicija kineziologije
Razvoj kineziologije
Struktura kineziologije, osnovne kineziologijske discipline, primijenjene kineziologijske discipline - kineziološke metodike, pomoćne kineziologijske discipline
Interdisciplinarnost kineziologije
Metodološke osnove kineziologije
Predmet istraživanja kineziologije
Metode istraživanja
Principi pristupa kineziologijskim problemima
Osnovne metode istraživanja
Struktura i faze istraživanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Koncipiranje znanstvenih i stručnih radova
Primjena kineziologijskih zakonitosti u edukaciji
Osnovni principi upravljanja procesom vježbanja
Temelji kibernetskog pristupa u kineziologiji
Pojam upravljanog procesa
Planiranje i programiranje upravljanog procesa vježbanja
Pojam i definicija kinezioloških podražaja
Utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja
Utjecaj kinezioloških podražaja na kvantitativne i kvalitativne osobitosti antropoloških obilježja
Utjecaj kinezioloških podražaja na antropometrijske osobitosti
Utjecaj kinezioloških podražaja na funkcionalno-motoričke sposobnosti
Utjecaj kinezioloških podražaja na kognitivne sposobnosti, konativne osobine i socijalni status
Utjecaj kinezioloških podražaja na motoričke informacije
Kineziološki podražaji u funkciji odgoja
Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje
Pojam i definicija zdravlja
Zdravlje i tjelesna aktivnost
Utjecaj tjelesne aktivnosti na strukturu tijela
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Okolina i zdravlje
Utjecaj prirodnih faktora na zdravlje
Tjelesno vježbanje i ekologija
Higijena i tjelesno vježbanje
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje;
seminarski rad iz zadane literature;
referat ili prezentacija zadane teme u seminaru,
čitanje propisane literature;
samostalno učenje i priprema
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,8 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,8 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1,2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1,2 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 20%;
Praktičan rad 20%,
Pismeni ispit 30%,
Usmeni ispit 30%.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji (159 str.). 10
Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. (133 str.)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Mr. sc. Marija Lorger, Jasmina Lizačić Martinović; Igor Rožić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 0+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
0
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 1. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvajanje određenog fonda motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.
Zainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.
Sprečavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti.
Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje.
Razvoj visokog stupnja svjesnosti o važnosti kinezioloških aktivnosti.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Zadaci i ciljevi nastave kineziološke kulture
Osnove atletike – hodanja i trčanja
Sportske igre – rukomet
Badminton i stolni tenis
Standardni plesovi
Aerobika – osnovno
Fitness programi 1
Osnovni elementi ritmičko-sportske gimnastike – lopta i vijača
Osnove borilačkih sportova
Elementarne igre 1
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
terenska nastava (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%
Praktični rad 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak,V.,Mironović,R.,Schmidt,I.,Šnajder,V.(1987).: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture,Školska knjiga,Zagreb
5
Findak,V.(1979).: Tjelesni odgoj u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike razredne nastave,Školska knjiga,Zagreb 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar; Srna Jenko Miholić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Jasmina Lizačić Martinović; Igor Rožić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
0
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 2. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvajanje određenog fonda motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Zainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.
Sprečavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti.
Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje.
Razvoj visokog stupnja svjesnosti o važnosti kinezioloških aktivnosti.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Zadaci i ciljevi nastave kineziološke kulture
Osnove atletike – skokovi i bacanja
Sportske igre – odbojka
Badminton i stolni tenis
Latinoamerički plesovi
Aerobika, stretching
Fitness programi 2
Osnovni elementi ritmičko-sportske gimnastike - obruč
Osnove borilačkih sportova
Elementarne igre 2
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%
Praktični rad 50%i
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak,V.,Mironović,R.,Schmidt,I.,Šnajder,V.(1987).: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture,Školska knjiga,Zagreb
5
Findak,V.(1979).: Tjelesni odgoj u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike razredne nastave,Školska knjiga,Zagreb 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar; Igor Bokor 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici dr.sc. Marija Lorger, Katarina Runjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
0
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 3. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvajanje određenog fonda motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Zainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.
Sprečavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti.
Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje.
Razvoj visokog stupnja svjesnosti o važnosti kinezioloških aktivnosti.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Zadaci i ciljevi nastave kineziološke kulture
Atletika – hodanja i trčanja
Sportske igre – košarka
Badminton i stolni tenis
Narodni plesovi I
Aerobika, kružni oblici treninga
Fitness programi 3
Osnovni elementi sportske gimnastike – parter, kozlić
Osnove borilačkih sportova
Štafetne i elementarne igre
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%
Praktični rad 50%i
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak,V.,Mironović,R.,Schmidt,I.,Šnajder,V.(1987).: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture,Školska knjiga,Zagreb
5
Findak,V.(1979).: Tjelesni odgoj u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike razredne nastave,Školska knjiga,Zagreb 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Ivan Prskalo; mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar; Igor Bokor
1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici Katarina Runjić, Jasmina Lizačić Martinović; Igor Rožić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
0
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 4. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvajanje određenog fonda motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.
Zainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.
Sprečavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti.
Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje.
Razvoj visokog stupnja svjesnosti o važnosti kinezioloških aktivnosti.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Zadaci i ciljevi nastave kineziološke kulture
Atletika – skokovi i bacanja
Sportske igre – mali nogomet
Badminton i stolni tenis
Narodni plesovi II
Aerobika - napredno
Fitness programi 4
Osnovni elementi sportske gimnastike – dvov. ruče, greda
Osnove borilačkih sportova
Štafetne i elementarne igre
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
terenska nastava (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%
Praktični rad 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak,V.,Mironović,R.,Schmidt,I.,Šnajder,V.(1987).: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture,Školska knjiga,Zagreb
5
Findak,V.(1979).: Tjelesni odgoj u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike razredne nastave,Školska knjiga,Zagreb 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Prskalo 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici
mr.sc. Ivan Šerbetar; Igor Bokor, Srna Jenko Miholić; Ivana Nikolić; Marko Badrić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
0
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.
stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja
osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 6. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznavanje s općim i posebnim ciljevima i zadaćama kineziološke kulture i tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.
upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziološke metodike.
upoznavanje s pojmom, ciljevima i zadaćama Kineziološke metodike kao znanstvene i nastavne discipline.
upoznavanje s općim značajkama biopsihosocijalnog razvoja učenika s težištem na mlađoj školskoj dobi.
teorijska osposobljenost za izvođenje svih organizacijskih oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.
osposobljenost za neposredno pripremanje za sat kineziološke kulture (teorijsko, metodičko i organizacijsko).
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Pojam i definicija i predmet kineziološke metodike.
Cilj i zadaci kineziološke metodike.
Teorijski aspekti kineziološke metodike. Kineziološka metodika u suvremenoj klasifikaciji znanosti. Interdisciplinarnost kineziološke metodike. Struktura kineziološke metodike. Odnos kineziološke metodike i posebnih metodika. Metodološke osnove istraživanja u kineziološkoj metodici.
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje (cilj i zadaci, mjesto i uloga, povezanost tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja s drugim odgojno-obrazovnim područjima).
Ustavna i zakonska regulativa tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.
Organizacijski oblici rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.
Nastavni izvannastavni i izvanškolski organizacijski oblici rada.
Sat tjelesne i zdravstvene kulture, struktura sata kineziološke kulture uvodni dio, pripremni dio sata, zadaci i sadržaj uvodnog i pripremnog dijela sata.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Glavni dio sata i završni dio sata zadaci i sadržaj glavnog i završnog dijela sata. Podjela glavnog dijela sata.
Opterećenje na satu kineziološke kulture.
Natjecanja u razredu, priredbe, izleti.
Obuka neplivača, mikropauze, zimovanja i ljetovanja, makropauze.
Pripremanje učitelja za rad – za sat kineziološke kulture.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje,
čitanje propisane literature i vođenje bilježaka,
samostalno učenje i priprema za ispit,
izrada praktičnoga rada
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 20%;
Praktičan rad 20%,
Pismeni ispit 30%,
Usmeni ispit 30%.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10
Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji (159 str.).
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Prskalo 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici
mr.sc. Ivan Šerbetar; mr.sc. Snježana Mraković; Katarina Runjić, Igor Bokor, Ivana Nikolić, Marko Badrić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
-
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.
stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.
primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 7. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
osposobljavanje za samostalno pripremanje učitelja za sat i druge organizacijske oblike rada.
upoznavanje sa vježbom kao sredstvom kineziološke kulture.
upoznavanje s metodama rada i metodičkim organizacijskim oblicima rada.
upoznavanje s odgovarajućim specifičnim metodičkim postupcima.
usvajanje i dosljedna primjena metodičkih principa i načela.
upoznavanje s vođenjem dokumentacije u kineziološkoj kulturi.
upoznavanje sa strukturom i zakonitostima odgojno-obrazovnog i nastavnog procesa u primarnoj edukaciji.
upoznavanje s prostorima, opremom i sredstvima u kineziološkoj kulturi.
upoznavanje sa zdravstvenima aspektima vježbanja i vježbanjem s učenicima oštećena zdravlja.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Pripremanje učitelja za rad – za sat kineziološke kulture.Sredstva kineziološke kulture – motoričko obrazovanje. Pojam i struktura tjelesne vježbe.
Metodički organizacijski oblici rada. Teorijski pristup metodičkim organizacijskim oblicima rada. Fronrtalni rad.
Grupni oblici rada: rad u parovima, trojkama i četvorkama. Paralelno odjeljenski oblik rada. Paralelno izmjenični oblik rada.
Oblici rada s dopunskim vježbama, individualni rad i individualizirani rad.
Metode rada u kineziološkoj kulturi. Nastavne metode.
Metode rada u kineziološkoj kulturi. Metode vježbanja i metode učenja..
Metodički postupci u kineziološkoj kulturi i metodički principi u kineziološkoj kulturi.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Dokumentacija u kineziološkoj kulturi.
Odgojno-obrazovni proces opće značajke, teorijski i metodički pristup, organizacija i provođenje odgojno-obrazovnog procesa.
Nastavni proces, osnove, organizacija i tijek.
Mjere motivacije, stimulacije i mobilizacije u tijeku nastavnog procesa.
Mjere osiguranja nastavnog procesa. Zdravstveno higijenske mjere, preventivne mjere.
Prostori i oprema u kineziološkoj kulturi.
Sredstva i tehnička sredstva i pomagala.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Usmeni ispit se polaže nakon odslušanog 8. semestra
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje,
čitanje propisane literature i vođenje bilježaka;
samostalno učenje i priprema za ispit;
izrada praktičnoga rada
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 1,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%;
Praktičan rad 50%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10
Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15
Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, športu i športskoj rekreaciji. Zagreb: Hrvatski savez za športsku rekreaciju -"MENTOREX" d.o.o (131 str.).
10
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji (159 str.).
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Prskalo 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici
mr.sc. Ivan Šerbetar; mr.sc. Snježana Mraković; Katarina Runjić, Igor Bokor, Ivana Nikolić, Marko Badrić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
-
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.
stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno planirati, programirati te primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.
primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi uključujući praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje i evidentiranje.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 8. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-obrazovnih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznavanje sa planiranjem i programiranjem u kineziološkoj kulturi te osposobljavanje za samostalnu izradu globalnog, operativnog i izvedbenog programa.
osposobljenost za samostalnu provedbu praćenja provjeravanja i ocjenjivanja.
osposobljenost za samostalno vođenje dokumentacije u kineziološkoj kulturi.
upoznavanje sa strukturom i zakonitostima odgojno-obrazovnog i nastavnog procesa u primarnoj edukaciji te osposobljenost za realizaciju tijeka nastavnog procesa.
upoznavanje s planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture.
osposobljenost za programiranje vježbanja učenika oštećena zdravlja.
osposobljenost za teorijsko bavljenje metodikom te za stvaralački, kritički i samokritički odnos prema teoriji i praksi.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Planiranje i programiranje.
Pojam i definicija, etape programiranja.
Model globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa kineziološke kulture.
Kineziološka kultura po posebnom programu.
Učenik-učitelj. Lik učitelja.
Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.
Sadržaj praćenja, provjeravanja, ocjenjivannja.
Vrste praćenja provjeravanja i ocjenjivanja.
Načela ocjenjivanja.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Tehnika i način ocjenjivanja.
Metode provjeravanja.
Ocjenjivanje učenika oštećena zdravlja.
Informacijski sustavi za praćenje i vrednovanje rada u kineziološkoj kulturi
Uloga učenika u praćenju i vrednovanju rada.
Evidencija i dokumentacija u kineziološkoj kulturi.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Usmeni ispit se polaže nakon odslušanog 8. semestra
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje,
čitanje propisane literature i vođenje bilježaka;
samostalno učenje i priprema za ispit;
izrada praktičnoga rada
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,6 Istraživanje Praktični rad 0,6
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,9 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pismeni ispit 0,9 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 20%;
Praktičan rad 20%;
Pismeni ispit 30%;
Usmeni ispit 30%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10
Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15
Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine (81 str.). 20
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji (159 str.).
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr. sc. Berislav Majhut; prof.dr. sc. Krešimir Mikić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Klasični mediji u nastavi hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Sanja Lovrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
proširenje temeljnih pojmova koji su usvojeni na kolegiju Medijska kulturas posebnim osvrtom na odnos književnosti i filma
upoznavanje stožernih filmova hrvatske i svjetske kinematografije
sažeti pregled najuspješnijih filmskih adaptacija, posebice literature za djecu i mladež
razlikovanje književnosti, filma i televizije obzirom na narativnu strukturu
spoznavanje odnosa zbilje i fikcije u filmskim i televizijskim uradcima
osposobljavanje studenata za osmišljenu raščlambu filmova i televizijskih emisija
upoznavanje s filmskim kritikom i kriterijima vrednovanja medijskih sadržaja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
pohađanje nastave i položen ispit iz kolegija Medijska kultura
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Generičke kompetencije: otvorenost za različite načine kreativnog izražavanja
Specifične kompetencije: sposobnost sagledavanja specifičnosti i sličnosti izričaja u različitim medijima
Sposobnost provedbe znanstvenih istraživanja u medijskom radu s djecom
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje relevantnih djela svjetskog i hrvatskog filma, posebice adaptacija
razlikovanje rodnih i žanrovskih specifićnosti u medijima
sposobnost kritičkog sagledavanja i prosudbe medijskih uradaka
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vrste umjetnosti.
Umjetnost i dijete
Naratologija (određenje Todorova) - pripovijedanje kao zajednički nazivnik velikog dijela medija koji se obraćaju djeci.
Diskurs i priča.
Pripovjedno vrijeme: trajanje, poredak, učestalost, udaljenost od trenutka izricanja; odnos prema iluziji stvarnosti: film i televizija..
Rodovi i žanrovi u medijima
Dijete-čitatelj i dijete-gledatelj.
Prostorne i vremenske umjetnosti
Sažeti pregled razvoja svjetske kinematografije I
Sažeti pregled razvoja svjetske kinematografije II
Stožerni filmovi u hrvatskoj kinematografiji
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Film, televizija i književnost
Adaptacija književnih djela za medije
Pristup medijskim uratcima
Filmska kritika
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Sudjelovati aktivno na predavanjima
Seminari i radionice
Tterenska nastava
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit
0,5 (ukoliko student ne riješi pozitivno
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
kolokvije)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena
ili
2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit = 1 ocjena
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Chatman, S. (1978.). Story and Discourse, Ithaca and London, Cornell University Press
Turković, H. (2005.). Što je filmski žanr . U H. Turković, Film: zabava, žanr, stil (str. 51-125). Zagreb: Hrvatski filmski save
Škrabalo,I. (2008).Hrvatska filmska povijest ukratko. Zagreb: VBZ
Turković, H. (1996.). Rad televizije i Televizija prema filmu . U H. Turković, Umijeće filma (str. 115-153). Zagreb: Hrvatski filmski savez
Taylor, L., Willis, A. (1999.) Media studies. Oxford, Malden, Blackwell
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Lacey, N. (2000). Narrative and Genre. Houndmills and New York: Palgrave.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Anketiranje studenata , razgovori sa studentima na predavanjima i seminarima, samoevaluacija.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Književnost za mladež 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s književnim djelima koja čitaju tinejdžeri, s teorijskim i povijesnim razvojem tog segmenta književnosti koji se razvio iz dječje književnosti
razvoj hrvatske tinejdžerske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela tinejdžerske književnosti
osposobliti studente za kvalitetan izbor djela tinejdžerske književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Poznavanje književnoteorijskih osnova, osnova književne povijesti i specifičnosti dječje književnosti.
2.3. Ishodi učenja na razini programa poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje literature za mlade odrasle i
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kojima predmet pridonosi njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih svjetskih i hrvatskih djella književnosti za mlade odrasle (tinejdžere, adolescente)
razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela književnosti za mlade odrasle
sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Nefikcijska Književnost za mladež: uvod, definicija
Određenje književnosti za mladež u odnosu na dječju i ne-dječju književnost, specifičnosti područja
Vrste književnosti za mladež (tematska razvrstavanja i/ili strukturna određenja)
Povijesne konture: svjetska književnost (Molnar, Sienkiewicz, Burnett, Verne i dr.)
Povijesne konture: hrvatski specifikum (problem pučke i književnosti za mladež)
Povijesni razvoj hrvatske književnosti za mladež (Josip Horvat, Ivo Ladika, Ivica Ivanac, Predrag Raos i dr.)
Suvremena književnost za mladež: svjetska književnost; tabu-teme i aktualizacija
Suvremeni autori književnosti za mladež: svjetska književnost/problem dostupnosti i posredovanosti (Sue Townsend, Christine Noestlinger, Roald Dahl, Michael Ende, Michael Coleman i dr.)
Suvremena književnost za mladež: hrvatska književnost
Suvremeni hrvatski autori književnosti za mladež
Angažirana književnost za mladež
Fantastična književnost za mladež
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Fantastična hrvatska književnost za mladež
Žanrovska književnost za mladež
Diskurzivni žanrovi književnosti
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,2 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,1 ili Usmeni ispit 0,2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,1 (polažu
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
koji nisu položili kolokvije)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 1/9 + seminarski rad 2/9 + kolokviji ili pismeni ispit 2/9 + pročitana književna djela 2/9 + usmeni ispit 2/9
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Javor, R. (ur.) (1998.), Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež, Zagreb: KGZ, Hrvatski centar za dječju knjigu, IBBY, 100 str. 11
Grupa autora (2004) Književnost i odgoj. Zagreb: KGZ, str. 7-18, 26-6 1
Grupa autora (2008) Pogled na književnost za mlade odrasle, Kolo 3-4, str. 179-342 0
Grupa autora. (1997), Dječja knjiga u hrvatskoj danas. Zagreb: KGZ, str. 7-15, 37-39, 42-49, 52-59 8
Grupa autora. (2002) Tabu teme u književnosti za djecu i mladež. Zagreb: KGZ, str. 7-38, 66-8 6
Izbor romana i pripovjedaka za tinejdžere (prema dogovoru)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Časopisi: Umjetnost i dijete, Otrok in knjiga, Detinjstvo
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokviji, ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić;
prof. dr. sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Komunikacijska gramatika hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici mr. Katarina Aladrović Slovaček; Ružica Gregurić, dipl. uč. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+15+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Razvijati i na višem stupnju usvojiti funkcionalnu komunikaciju gramatiku hrvatskoga standardnoga jezika.
Poticati usvajanje jezičnih djelatnosti (vještina i sposobnosti) koje omogućuju stjecanje komunikacijske i linvističke kompetencije.
Izobrazba stručne i ososobljene osobe, visoke razine jezičnoga znanja i pouzdanja.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Viša razina usmenoga i pismenoga izražavanja na materinskome hrvatskome jeziku (apsolviran sadržaj predmeta Jezično izražavanje s niže godine studija), te osnovna razina osam ključnih kompetencija na materinskome jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ovladavanje jezičnim kompetencijama (komunikacijska i lingvistička) na načelima funkcionalne linvistike i humanističke edukacije.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Ovladavanje komunikacijskom gramatikom u skadu s standardno jezičnim normama, a u skladu s individualnim komunikacijskim potrebama i neurokognitivnim sposobnostima.
Stjecanje vještina i razvijanje sposobnosti vezanih uz usvajanje jezičnih kodova temeljem imanentne (školske) gramatike.
Poznavanje komunikacijsko-funkcionalnog, integracijskog i stvaralačkog pristupa u procesu ranoga usvajanja hrvatskoga jezika.
Sposobnost poticanja dječje uporabe odgovarajućih jezičnih struktura u raznim komunikacijskim situacijama radi postizanja što bolje komunikacijske kompetencije.
Osposobljenost za istraživanje komunikacijske kompetencije na načelima funkcionalne lingvistike.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Jezik, govor, mišljenje
Priopćajni proces (usvajanje i učenje jezika)
Razvojne faze u komunikaciji
Jezične razine
Jezične norme i varijeteti
Usvajanje jezičnoga znaka u ranojezičnoj komunikaciji
Višejezičnost u ranojezičnome diskursu
Razvoj linvističkih i metalinvističkih sposobnosti
Ranojezične novotvorbe
Komunikacijska i lingvistička kompetencija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Pragmatična polifunkcionalnost i gramatička normativnost
Jezična pogreška i jezična inovacija
Jezične djelatnosti i usvajanje jezika
Komunističko-funkcionalan pristup edukaciji
Humanističko-integracijski pristup edukaciji
Denotacija, konotacija jezična kreacija
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave 60 sati
Pisanje i izlaganje seminarskoga rada opsega do 10 stranica 10 sati
Aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim komunikacijskim aktivnostima 10 sati
Priprema za nastavu 10 sati
Čitanje obvezne literature i usvojanje stručne terminologije 10 sati
Samostalno učenje za ispit i polaganje usmenoga ispita 20 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat Literatura (Ostalo upisati) 0,5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Usmeni ispit 40%
Seminarski rad 20%
Praktičan rad 20%
Literatura 10%
Redovito pohađanje nastave 10%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. 10
Kovačević, M. i Pavličević-Franić, (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini, II. Sveučilište u Zagrebu. 10
Pavličević-Franić, D. - Kovačević, M. (2002). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini, I. Sveučilište u Zagrebu.
12
Čudina-Obradović, M. (2002). Igrom do čitanja. Zagreb:Školska knjiga. 26
Miljević-Riđički, R. i sur. (2000). Učitelji za učitelje. Zagreb: UNICEF, IEP. 9
Widdowson, H.G. (2000). Teaching Language as Communication. Oxford University Press. 0
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1-2. Zagreb: Školska knjiga.
Ingram, D. (1989). First Language Acqusition - method, description, explanation. NY: Cambridge University Press.
Stančić i Ljubešić (1994). Jezik, govor, spoznaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Littlewood, W. (1992). Communicative Language Teaching.Cambridge University Press.
Udžbenici hrvatskoga jezika za osnovnu školu.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni ispit.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Kvalitativne i kvantitativne metode 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Vinkoslav Galešev; Irena Klasnić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+15+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
razumijevanje osnovnih kvantitativnih i kvalitativnih metoda,
sposobnost razumijevanja statističkih parametara,
primjena statističkog paketa SPSS u obradi podataka,
interpretacija dobivenih statističkih rezultata.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, Excell, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Kolegij doprinosi osposobljenosti studenta za metodologiju istraživanja u odgoju i obrazovanju.Ishodi na razini programa:
sposobnost korištenja osnovnih statističkih testova obrade podatka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
razumijevanje i interpretacija rezultata
izrada nacrta istraživanja s kvantitativnom i kvalitativnom metodologijom
sposobnost za provedbu statističke analize
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će moći:
koristiti SPPS program za obradu podataka
razumijeti značaj i razloge korištenja određenih statističkih testova
objasniti osnovne statističke parametre i vrijednosti
provesti statističku analizu
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Znanstveni cilj i znanstvena metoda
Vrste mjerenja i mjerne skale
Mjerni instrumenti
Mjerne karakteristike instrumenata
Mjere centralne tendencije
Mjere varijabilnosti/disperzije
Grafičko prikazivanje rezultata
Normalna raspodjela i neke druge raspodjele
Položaj pojedinog rezultata u grupi
Razlike između dvije aritmetičke sredine
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Dvosmjerno ili "jednosmjerno" testiranje
Parametrijski i neparametrijski testovi
Hi kvadrat test
Korelacija
Multivarijatne metode obrade podataka. Faktorska analiza. Regresijska analiza. Kanonička korelacijska analiza. Analiza varijance. Diskriminacijska analiza
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
Izrada referata.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad
Eksperimentalni rad 0,5 Referat 0,5 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare 13%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kolokviranje iz vježbi (SPSS) 30%
Kolokvij iz seminara 30%
Pismeni ispit 13%
Usmeni ispit 13%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap,
Halmi. A. (2005), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim i društvenim znanostima. Jastrebarsko:Naklada Slap,
Ukupno opseg obvezne literature 300 stranica.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Mužić, V. (1986), Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost, 663 str.
Kolesarić, V. I Petz, B. (2003), Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap, 266 str.
Petz, B. (1997), Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap, 384 str.
Milas, G. (2005), Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima,Jastrebarsko: Naklada Slap
Marusteri, M.; Bacarea,V. (2010), Kako odabrati pravi test za procjenu statističke značajnosti razlike između skupina?
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Biochemia Medica 20(1),15-32.
De Vaus, D. (2004), Analyzing Social Science Data: 50 Key Problems in Data Analysis. London: Sage publications.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
povratne informacije od studenata (anketa o zadovoljstvu kolegijem i procjena kvalitete rada nastavnika)
samoprocjena studenata
povratne informacije od mentora u školama
zajednička analiza realizacije kolegija s drugim nastavnicima koji predaju isti i srodne kolegije
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof. Marijan Jakubin; doc. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici doc. Davor Žilić; Luka Petrač; Krešimir Hlebec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:
upoznavanje s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem
stjecanje znanja o vizualnom jeziku, vizualnoj komunikaciji, likovnom jeziku i likovnom mišljenju
upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama u području crtanja i slikanja
usvajanje likovno-jezičnih problema praktičnim likovnim izražavanjem i stvaranjem
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Nema uvjeta za upis ni ulaznih kompetencija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
usvojiti likovno-jezičnu terminologiju za rad u primarnom obrazovanju
razvijati kreativnost kroz osobno likovno izražavanje i stvaranje
usvojiti likovne tehnike koje se koriste prema programu primarnog obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumijevanje i usvajanje likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela), usvajanje rada likovnim tehnikama u području crtanja i slikanja i primjena likovno-jezičnih problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Uvod u likovno stvaralaštvo (stvaralački proces, likovna umjetnost, likovna područja,originalnost)
Likovni jezik (likovni elementi i kompozicijska načela)
Likovne tehnike (crtačke, slikarske, grafičke, prostorno-plastičke)
Osnovni elementi arhitekture, skulpture i slikarstva
Likovno- jezična i likovno tehnička analiza slike, kipa, građevine, urbanističkih cjelina
Ikonografska i ikonološka analiza tematskog sadržaja, ikonografske metode u slikarstvu i kiparstvu
VJEŽBE:
Ritam i kontrast crta po toku i karakteru (olovka)
Obrisna, teksturna i strukturna crta i točka (tuš – drvce)
Grafička i tonska modelacija, harmonija oblika i kontrast svjetla–tame ( grafička olovkom ili tuš-drvcem, tonska ugljenom)
Tonske vrijednosti plohe; degradacija inteziteta, ritam ploha, kompozicija (vrste kompozicija), ravnoteža (simetrična, asimetrična, optička),( lavirani tuš-kist)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Tonska monokromatska i polikromatska skala (modelacija oblika ili plošno komponiranje likova (superpozicija), ritam, harmonija (akvarel))
Kontrasti boja, valeri, kolorističke vrijednosti, optička ravnoteža boja, (tempera)
Dominacija likova (bojom, veličinom, smještajem – optičko središte, zlatni rez) (pastel)
Geometrijska i atmosferska perspektiva (gvaš)
Koloristička perspektiva (tempera)
Optičko miješanje boja, ritam i kontrast obojenih točaka (flomaster u boji ili tempera)
Rekompozicija fotografije (kolaž)
Redefinicija crno-bijele fotografije ili fotokopije (tempera)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima
Obavezno pohađanje likovnih vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 12 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 2
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 2 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Vrednovati i ocijeniti likovne radove s aspekta usvojenosti likovnog jezika i likovnih tehnika, originalnosti, estetskog dojma i upornosti u radu
Na ispitu provjeriti razumjevanje i poznavanje likovno - jezične strukture djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture kroz likovno - jezičnu analizu.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Ivančević, R. (1990), Uvod u ikonologiju iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,str.13-82, Zagreb: Kršćanska sadašnjost
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 230 str.
Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, uvod, str. 16 – 47. Varaždin: Stanek d. o. o.
Roelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb,IPU
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 str.
Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga
Ivančević,R.,Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
kompetencija likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna i estetska kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela) na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof. Marijan Jakubin; doc. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici doc. Davor Žilić; Luka Petrač; Krešimir Hlebec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:
upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama iz područja grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja
usvajanje likovno-jezičnih problema kroz praktično likovno izražavanje i stvaranje u području grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja
upoznavanje s osnovnim likovnim obilježjima pojedine epohe, stilova i pravaca od pretpovijesti do danas s posebnim naglaskom na hrvatsku likovnu baštinu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položiti ispit iz kolegija "Likovna kultura 1"
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
usvojiti likovno-jezičnu terminologiju za rad u primarnom obrazovanju
razvijati kreativnost kroz osobno likovno izražavanje i stvaranje
usvojiti likovne tehnike koje se koriste prema programu primarnog obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Prepoznavanje i usvajanje likovno-stilskih kategorija (stilova, pravaca, autora) kroz analizu djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture
Usvajanje rada likovnim tehnikama u području grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja
Primjena likovno-jezičnih problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Stilska analiza djela (arhitekture, kiparstva i slikarstva )
Osnovna likovna obilježja pretpovijesti
Osnovna likovna obilježja mezopotamske i egipatske umjetnosti
Osnovna likovna obilježja grčke umjetnosti
Osnovna likovna obilježja rimske umjetnosti
Osnovna likovna obilježja ranoga srednjeg vijeka
Osnova likovna obilježja romanike
Osnovna likovna obilježja gotike
Osnovna likovna obilježja renesanse i manirizma
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Osnovna likovna obilježja baroka i rokokoa
Osnovna likovna obilježja umjetnosti XIX. stoljeća
Osnovna likovna obilježja umjetnosti XX. Stoljeća
VJEŽBE:
Priprema crteža za izradu matrice kartonskog tiska (tuš-kist)
Izrada matrice i otiskivanje-najmanje tri otiska (crna tempera i glicerin)
Monotipija – dva rada (tempera, glicerin)
Oprema knjige (naslovnica, omot ili ilustracija s tekstom) ili plakat odnosno dizajn kutije za odabrani proizvod ()
Oblikovanje reljefa na foliji
Osnovni elementi papir-plastike
Prostorno - plastičko tijelo (papir-plastika)
Prostorni crtež (žica)
Prostorni oblik (rad didaktički neoblikovanim materijalom)
Modeliranje u glini ili glinamolu (reljef uleknuti, plitki , visoki )
Modeliranje u glini ili glinamolu (puna plastika)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
terenska nastava (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima
Obavezno pohađanje likovnih vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 11 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 2 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Vrednovati i ocijeniti likovne radove s aspekta usvojenosti likovnog jezika i likovnih tehnika, originalnosti, estetskog dojma i upornosti u radu
Na ispitu provjeriti razumjevanje i poznavanje likovno - stilske strukture djela pojedine epohe, stilova i pravaca iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture kroz likovno - stilsku analizu.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Ivančević, R. (1993), Umjetničko blago Hrvatske, Motovun: Motovun ITP str. 14 - 202
Jakubin, M. (2007), Vodič kroz povijest umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga, 50 str.
Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek d. o. o.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 st.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovno stilske terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela u pojedinim epohama, stilovima i pravcima na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Lutkarstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Iva-Matija Bitanga 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente sa širim spektrom teorijskih i praktičnih znanja o lutkarstvu.
Razvoj vještina potrebnih za lutkarski rad (izrada lutaka, animacija, postavljanje lutkarskog igrokaza)
Razvoj znanja i vještina potrebnih za upotrebu lutke u školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Poznavanja kazališta za djecu i dramskog odgoja.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Iskazivanje sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti.
Razumijevanje kreativnosti kao jedne od mogućnosti nastavnog rada.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumijevanje specifičnosti lutkarstva u odnosu na ostale kazališne oblike.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Ovladavanje osnovnom razinom vještine izrade lutaka.
Ovladavanje osnovnom razinom animacije lutaka.
Razvoj sposobnosti postavljanja lutkarskog igrokaza.
Razvoj sposobnosti razumijevanja lutkarske predstave.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kroz predavanja studenti se informiraju o povijesnim i suvremenim teorijama i trendovima u razvoju lutkarstva.
Teme:
Počeci lutkarstva.
Lutkarske tehnike.
Tradicionalno lutkarstvo Azije.
Tradicionalno lutkarstvo u Europi.
Lutkarstvo dvadesetog stoljeća.
Na vježbama se studenti aktivno uključuju u izradu i animaciju lutaka, kao i u pripremu kraćeg lutkarskog igrokaza.
Teme:
Ginjol.
Zijevalica.
Lutka na štapu.
Marioneta.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Predmet kao lutka.
Dijelovi tijela kao lutka.
Od teksta / ideje do predstave.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.
Pogledati nekoliko lutkarskih predstava.
Izraditi jednu lutku.
Sudjelovati u radu na završnom kratkom igrokazu.
Napisati seminar na odabranu temu.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,40 Istraživanje Praktični rad 0,83
Eksperimentalni rad Referat Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,67
Esej Seminarski rad 0,67 Gledanje predstava (Ostalo upisati) 0,33
Kolokviji 0,07 Usmeni ispit 0,03 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na
Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta, izrada lutke, sudjelovanje u radu na igrokazu.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
završnom ispitu Na ispitu se vrednuje sposobnost analize lutkarskih predstava, razumijevanje teorijskih koncepata o lutkarstvu i povijesnog razvoja lutkarstva.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bastašić, Z. (1988) Lutka ima i srce i pamet, Zagreb: Školska knjiga. 7
Mrkšić, B. (1975) Drveni osmijesi, Zagreb: Naša djeca. ILI Jurkowsky, H. (2005 ): Povijest europskog lutkarstva, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi 1
Pokrivka, V. (1978) Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Varl, B. (1999-2001) Moje lutke 1-6, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi
ILI: 6
Županić Benić, M. (2009) O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam international 6
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bogner Šaban, A., Foretić, D., Kroflin, L. i Seferović, A. (1997) Hrvatsko lutkarstvo / Croatian Puppetry, Zagreb: Hrvatski centar UNIMA i Međunarodni centar za usluge u kulturi.
Coffou, V. (2004) Lutka u školi (priručnik za lutkarstvo u nastavi i slobodnim aktivnostima s lutkarskim igrama, Zagreb: Školska knjiga
Kroflin, L. i Majaron, E. (ur.) (2004) Lutka - divnog li čuda!, Zagreb: Hrvatski Centar UNIMA
Pulić, A. (ur.) (2007) U labirintu suvremenog lutkarstva : zbornik sa simpozija 46. međunarodnog dječjeg festivala, Šibenik, Hrvatska, Šibenik : Šibensko kazalište - Međunarodni dječji festival
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Vukonić – Žunić, J. i Delaš, B. (2009) Lutkarski medij u školi : priručnik za učitelje i voditelje lutkarskih družina, Zagreb: Školska knjiga.
Kraljević, A. (2003) Lutka iz kutka, Zagreb: Naša djeca.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz praćenje rada na vježbama i ispunjavanja dodatnih zadataka.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Matematika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Goran Trupčević; mr.sc. Marija Juričić Devčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je omogučiti uvid u temeljne dijelove matematike: geometrija (planimetrija), aritmetika i skupovi.
Studente treba potaknuti na kritički istražuju i pripremaju.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završena srednja škola i upis na Učiteljski fakultet.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
poznavanje i primjena temeljnih metoda istraživanja,
sposobnost učenja kroz procjenjivanje vlastitog rada,
sposobnost istraživanja i prenošenja znanja u praksi,
sposobnost sudjelovanja u radu interdisciplinarnog tima i zajedno sa svim subjektima iz odgojno obrazovnog procesa.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
sposobnost rješavanja različitih zadataka kroz znanstvene metode geometrije, aritmetike i teorije skupova,
sposobnost prikazivanja i razvoja znanjau kvantitativnim interdisciplinarnim istraživanjima,
mogučnost vođenja i kvantitativne procjene odgojno obrazonog procesa.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Geometrija (planimetrija) :
Ravnina, pravac, dužina, kut, trokut, polinom
Sukladnost. Osna i centralna simetrija. Translacija i rotacija. Konstrukcije trokuta.
Momotetija. Omjer i proporcija duljina. sličnost trokuta.
Kružnica. Tetivni i tangencijalni poligoni.
1. kolokvij
Aritmetika :
Prirodni brojevi. Djeljivost i mjera. Euklidov algoritam. Osnovni teorem aritmetike.
Cijeli brojevi. Diofantska jednadžba.
Racionalni brojevi i razlomci. Realni brojevi.
Kompleksni brojevi i operacije.
Skupovi :
Skup. Jednakost skupova.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Podskup i partitivni skup.
Unija, razlika i presjek skupova.
Kartezijev produkt skupova.
2. kolokvij
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: U nastavi i kod kuće studenti mogu koristiti besplatan računalni program GeoGebra (http://www.geogebra.org/cms/) i Mathematica ako Ministarstvo uplati za cijelo Sveučilište
2.8. Obveze studenata
Prisustvovati predavanjima i seminarima koje se vrednuje.
Pisati domaće zadaće koje se ocjenjuju.
U toku semestra polagati 2 kolokvija (1. geometrija i 2. aritmetika i skupovi).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,4 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće (Ostalo upisati) 0,8
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 2,8 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit ili 4
(2,8+0,4 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
+0,8)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student može dobiti ocjenu na kraju semestra na temelju:
pohađanja nastave 10%
pisnja domaćih zadaća 20%
kolokvija 70%.
Ako student nije uspio iz subjektivih i objektivnih razloga dobiti ili nije prihvatio ponuđenu ocjenu na kraju semestra može ocjenu dobiti na temelju pismenog dijela ispita (100%).
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj
primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
D. Palman, Planimetrija, Element, Zagre, 1999. 10
B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika II (Elementarna teorija brojeva), Školska knjiga, Zagreb, 1995
10
M. Vuković, Teorija skupova, skripte PMF, Zagreb, 2010.
http://sites.google.com /site/mathnastava/ system/app/pages /recentChanges
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
B. Tepeš, Geometrija, predavanja Power point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2010., http:/www.ufzg.hr
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
B. Tepeš, Aritmetika, predavanja Power Point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2009., http:/www.ufzg.hr
B. Tepeš, Skupovi, predavanja Power Point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2009., http:/www.ufzg.hr
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Matematika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Goran Trupčević; mr.sc. Marija Juričić Devčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je omogučiti uvid u temeljne dijelove matematike: geometrija (planimetrija), aritmetika i skupovi.
Studente treba potaknuti na kritički istražuju i pripremaju.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završena srednja škola i upis na Učiteljski fakultet.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
poznavanje i primjena temeljnih metoda istraživanja,
sposobnost učenja kroz procjenjivanje vlastitog rada,
sposobnost istraživanja i prenošenja znanja u praksi,
sposobnost sudjelovanja u radu interdisciplinarnog tima i zajedno sa svim subjektima iz odgojno obrazovnog procesa.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
sposobnost rješavanja različitih zadataka kroz znanstvene metode geometrije, aritmetike i teorije skupova,
sposobnost prikazivanja i razvoja znanjau kvantitativnim interdisciplinarnim istraživanjima,
mogučnost vođenja i kvantitativne procjene odgojno obrazonog procesa.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Funkcije :
Funkcija. Inverzna funkcija. Jednadžba.
Polinom. Linearna i kvadratna funkcija.
Eksponencijalna funkcija i logaritamska jednadžba.
Logaritamska funkcija i jednadžba.
1. kolokvij
Statistika (deskriptivna) :
Statistički skup i obilježja. Statistički niz. Tabelarni i grafički prikaz.
Aritmetička, harmonijska i geometrijska sredina. Medijan i mod.
Kvartili. varijanca i standardna devijacija.
Osnovna pravila prebrojavanja. Permutacije i kombinacije.
Logika :
Sudovi i formule.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Interpretacija. Tautologija i laž.
Logička posljedica i logička ekvivalencija.
Dokaz i izvod
2. kolokvij
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: U nastavi i kod kuće studenti mogu koristiti besplatan računalni program GeoGebra (http://www.geogebra.org/cms/) i Mathematica ako Ministarstvo uplati za cijelo Sveučilište
2.8. Obveze studenata
Prisustvovati predavanjima i seminarima koje se vrednuje.
Pisati domaće zadaće koje se ocjenjuju.
U toku semestra polagati 2 kolokvija (1. funkcije i 2. statistika i logika).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,4 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće (Ostalo upisati) 0,8
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 2,8 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit ili 4
(2,8+0,4 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
+0,8)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student može dobiti ocjenu na kraju semestra na temelju:
pohađanja nastave 10%
pisnja domaćih zadaća 20%
kolokvija 70%.
Ako student nije uspio iz subjektivih i objektivnih razloga dobiti ili nije prihvatio ponuđenu ocjenu na kraju semestra može ocjenu dobiti na temelju pismenog dijela ispita (100%).
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
I. Gusić, Matematički priručnik, Element, zagreb, 1995.
J. Žužul, V. Šimović, S. Leinert-Novosel, EDuropski centar za napredna i sustavna istraživanja ENCSI, 2008
M. Vuković, Matematička logika, Element, Zagreb, 2009
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
B. Tepeš, Funkcije, predavanja Power point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2010., http:/www.ufzg.hr
B. Tepeš, Deskriptivna statistika, predavanja Power Point, Filozofski fakultet, Zagreb, 2003., http:/www.ffzg.hr
B. Tepeš, Skupovi, predavanja Power Point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2009., http:/www.ufzg.hr
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Krešimir Mikić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Medijska kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Astrid Pavlović; Sanja Lovrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznavanje s medijskom kulturom kao oblikom opće kulture.
upoznavanje međuzavisnosti medija, njihovog ispreplitanja, objedinjavanja i protoka informacija
upoznavanje izražajno-komunikacijskih osobina povijesnog razvoja pojedinih medija
upoznavanje informativne, estetske, zabavne i edukacijske uloge medija.
osposobljavanje za aktivnu komunikaciju s medijima.ovladavanje medijskom problematikom, razumijevanje i raščlambu medijskih proizvoda, te uočavanje medijskog utjecaja, posebice na djecu i mladež.
upoznavanje temeljnih medijskih pojmova, što omogućava
upoznavanje osnova medijske pedagogije
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Upoznati primjenu medija u radu s djecom
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
definirati medije i njihova svojstva
opisati i interpretirati različite načine primjene medija
vrednovanje medijskih sadržaja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Što je medij?
Medijske sličnosti i različitosti
Dječja medijska percepcija
Mediji teksta: novine i strip
Mediji zvuka: radio
Mediji slike: film i televizija
Film i drugi mediji
Filmska i televizijska izražajna sredstva
Filmski (televizijski) rodovi i vrste
Filmsko pripovijedanje
Sažeti pregled pov. razvoja filma i televizije
Novi mediji (digitalna fotografija, internet,multimedijski sadržaji)
Računalne igre
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Primjena medija u nastavi medijske kulture
Uloga i značaj medijskog pedagoga u primarnom obrazovanju
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Sudjelovati aktivno na predavanjima i seminarima
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej 1 Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovan dolazak na nastavu 50%
Esej 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mesić, A., Mikić,K., Medijska kultura, Zagreb, Školska knjiga 20
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Mikić, K., (2001), Film u nastavi medijske kulture,Zagreb - Educa
Mikić,K. (2009), Medijska kultura (elektronička skripta), Učiteljski fakultet
Peterlić, A.,(2000), Osnove teorije filma,Zagreb-Hrvatska sveučilišna naklada 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bordwell, D. (2005), O povijesti filmskog stila, Zagreb, Hrvatski filmski savez
Peterlić, A. (2009), Povijest filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez
Škrabalo, I.,(2008), Hrvatska filmska povijest, Zagreb, VBZ
Težak, S. (2002), Metodika nastave filma, Zagreb: Školska knjiga
Turković, Hrvoje (1996), Umijeće filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Anonimno anketiranje studenata - evaluacija, razgovori sa studentima na predavanjima i seminarima, samoevaluacija.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Metodika glazbene kulture 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Branimir Magdalenić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Dedukcijom spoznati relacije pedagogije, didaktike i metodike
Indentificirati metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta
Analizirati strukturu metodike glazbe
Izdvojiti pomoćne znanosti metodike glazbe
Uputiti studente na kurikul glazbene kulture u okviru umjetničkog područja
Prikazati planiranje i provođenje Nastavnog plana i programa glazbene kulture
Ukazati na posebnosti planiranja i izvođenja samog predmeta
Objasniti posebnosti glazbenog sluha i njegove provjere
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Raščlaniti i opisati rad pojedinih nastavnih područja glazbene kulture
Upoznati psihofizičke glazbene mogućnosti sukladne uzrastu djece
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana 3. god. studija
Položen kolegij Glazbena kultura II
Kolokviran kolegij Glazbeni praktikum II
Kompetencija glazbene pismenosti i osnovna znanja iz područja glazbene umjetnosti
Glazbena kompetencija – reprodukcija glazbe, sviranje najmanje jednog glazbala
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će ostvariti kompetencije u pedagoško – didaktičko – metodičkom području učiteljskog poziva: snalaženje u interdisciplinarnom području metodike, usvajanje školske procedure, kreiranje nastavnih sadržaja, planiranje, programiranje pripremanje za nastavu, povezivanje teorijskog znanja s nastavnom praksom
Studenti će ostvariti kompetencije u afektivnom području spoznaje: usvajanje estetskih glazbenih vrednota, njegovanje tradicijske glazbene baštine
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti sposobni:
objasniti metodiku kao interdisciplinarnu znanost
ostvariti razinu razumijevanja kognitivnog područja u provođenju i planiranju nastavnog plana i programa glazbene kulture
analizirati i sintetizirati kurikul predmeta glazbena kultura
spoznati elemente glazbenog sluha
operacionalizirati provjeru glazbenog sluha
povezati didaktičke elemente s elementima glazbenog pisma i glazbene kulture kao predmeta
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvodno predavanje (mjesto metodike glazbene kulture u odnosu na pedagogiju i didaktiku)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Metodika glazbenog odgoja kao predmet -, cilj, zadaci, sadržaj, nastavne metode, postupci i strategije, oblici rada, nastavna sredstva i didaktički materijali
Nastavni plan i program glazbene kulture
Sustav glazbenog odgoja i obrazovanja kod nas i u svijetu
Glazbene sposobnosti djece, njihovo utvrđivanje i mjerenje
Artikulacija i vrste sata glazbene kulture / pismena priprava
Vježbe i igre za razvijanje intonativnih, ritamskih, dinamičkih i ostalih glazbenih sposobnosti
Pjevanje: funkcionalno, umjetničko, narodna pjesma i njezina uloga u glazbenom odgoju danas, specifični metodički postupci pri obradi
Njega, tvorba i opseg dječjeg glasa
Pjevanje - obrada brojalice / govorene i pjevane
Pjevanje - obrada pjesme po sluhu
Pjevanje - glazbene igre
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad čitanje literature (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pohađanje koncerata
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Redovito pisanje zadaća (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad Čitanje literature (Ostalo upisati) 1
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 33,4%
Redovito pisanje zadaća, samostalni zadatci, multimedija i mreža 33,3%
Čitanje literature 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu
Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.
Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Republike Hrvatske, 2006
Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Babić, S. ,Finka, B.,Moguš, M.(2004) Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga
Bognar, L., Matijevič, M. (1993). Didaktika. Zagreb, Školska knjiga
Lhotka-Kalinski, I.( 1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107. str.
Rojko, P. Psihološke osnove intonacije i ritma, Zagreb, Školska knjiga
Rojko, P. (1981), Testiranje u muzici, Zagreb, Muzikološki zavod muzičke akademije u Zagrebu
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika glazbene kulture 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Dubravko Fiolić; Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente s glazbenim instrumentima koje koristimo u nastavi glazbe
Analizirati artikulaciju nastavnog sata glazbene kulture
Znanstveno argumentirati uvjetovanost pojedinih postupaka u nastavi glazbe
Omogućiti pregled nastavnih metoda i strategija koje se koriste u
glazbenoj kulturi
Razvijati kod studenata želju za diskusijom i stručnom kritikom, njegujući pritom stručnu terminologiju
Osposobljavati studente u osmišljavanju metodičkih situacija u nastavi glazbene kulture na razini primarnog obrazovanja i realizaciji istih u nastavnoj praksi
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana 4. god. studija
Izvršene sve obveze kolegija Metodika glazbene kultura I
Položen kolegij Glazbeni praktikum III
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene kulture
ostvariti razinu organiziranja vrijednosti afektivnog područja glazbene kulture
ostvariti kompetencije u pedagoško – didaktičko – metodičkom području učiteljskog poziva: samostalno kreirati nastavni sat sukladno principima didaktike i metodike, rabiti suvremene strategije nastave metodike
ostvariti osobne emocionalne kompetencije kao što su samosvijest,samodisciplina i motivacija i društvene emocionalne kompetencije kao što su empatija, rješavanje sukoba i komunikacija
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti sposobni:
baratati glazbenim instrumentima u nastavi
sintetizirati čimbenike nastave glazbene kulture u suvislu cjelinu
kreirati nastavni sat na temeljima stečenog teorijskog znanja
primijeniti stečeno teorijsko znanje u nastavnoj praksi
izvesti nastavni sat osmišljen na temelju teorijskog znanja
uočiti i ukazati na nedostatke održanog nastavnog sata
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Orffova glazbena pedagogija i mogućnosti njezine primjene u razrednoj nastavi
Sviranje: teorijska utemeljenost, mogućnost,i specifični metodički postupci
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Pokret u nastavi glazbe
Mogućnosti analize glazbenog djela kroz pokret
Slušanje glazbe: teorijsko utemeljenje, izbor glazbenih primjera
Slušanje glazbe:
Upoznavanje i analiza nastavnoga plana i programa - usvajanje sadržaja programa do stupnja operativnoga znanja
Uvod u teoriju glazbe u četvrtom razredu osnovne škole
Strategija obrade nove nastavne materije u 4.r.
Osnovni elementi stručnih glazbenih sadržaja: izbor, mogućnosti realizacije
Praćenje, vrjednovanje u nastavi glazbene kulture
Usvajanje znanja teorijsko-muzikološke naravi: konkretizacija sadržaja s obzirom na primjerenost dobi, na ukupni sadržaj glazbene kulture i osposobljenost učitelja
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad individualni i javni sat (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Samostalni projekt – individualni i javni sat
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pohađanje koncerata
Samostalno učenje i priprema za ispit
Zadaće
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1
Kolokviji Usmeni ispit Redovito pisanje zadaća (Ostalo upisati) 0,5
Pismeni ispit Projekt Čitanje literature (Ostalo upisati) 0,5
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 37, %
Redovito pisanje zadaća, samostalni zadatci, multimedija i mreža 12,5%
Čitanje literature 12,5%
Individualni sat 12,5%
Javni sat 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.
Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006
Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Babić, S. ,Finka, B.,Moguš, M.(2004) Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga
Bognar, L., Matijevič, M. (1993). Didaktika. Zagreb, Školska knjiga
Lhotka-Kalinski, I.( 1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107. str.
Rojko, P. Psihološke osnove intonacije i ritma, Zagreb, Školska knjiga
Rojko, P. (1981), Testiranje u muzici, Zagreb, Muzikološki zavod muzičke akademije u Zagrebu
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika glazbene kulture 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Dubravko Fiolić; Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente s izvannastavnim glazbenim aktivnostima (kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje)
Analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, uočiti metodičko oblikovanje i postaviti kriterije vrJednovanja
Razvijati kriterij estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.
Uočiti, proučiti, istražiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, Mozart efekt, glazba i mozak / pamćenje, koordinacija, ples
Proučiti i istražiti komercijalnu ulogu uglazbe
Uočiti važnost i prikazati razvoj filmske i kazališne glazbe
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Osvijestiti socijalne aspekte glazbe na kontroverznim glazbenom primjerima
Istražiti povezanost glazbene nastave i pokreta
Proučiti korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta
Razvijati emocionalnu inteligenciju
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana 4. god. Studija
Izvršene sve obveze kolegija Metodika glazbene kultura 2
Položen kolegij Glazbeni praktikum 4
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
ostvariti analitičku i sintetičku razinu kognitivnog područja glazbene kulture
postići razinu vrjednovanja kognitivnog područja glazbene problematike
ostvariti razinu prihvaćanja sustava vrijednosti afektivnog područja glazbe
ostvariti emocionalne kompetencije: vođenja, rada u skupini – timu, motivacije drugih
razviti emocionalnu inteligenciju
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti sposobni:
istražiti i ukazati na mogućnosti izvannastavnih glazbenih aktivnosti (kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje)
analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, odrediti kriterije vrjednovanja, usporediti postojeće udžbenike iz glazbene kulture za prva tri razreda osnovne škole
istražiti, usporediti i identificirati kriterije estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
prikazati i proučiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka
ukazati na pozitivne i negativne strane komercijalne uloge glazbe
prikazati filmsku i kazališnu glazbu
proučiti, ispitati i prikazati socijalni aspekt glazbe
istražiti, snimiti i prikazati nastavu glazbe i pokret
analizirati, identificirati i prikazati korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Izvannastavne glazbene aktivnosti
Udžbenik kao nastavno sredstvo, kriteriji vrednovanja
Kriteriji estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse /umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.
Značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, utjecaj glazbe na mozak i tijelo
Glazba u reklami
Filmska glazba
Kazališna glazba
Razni glazbeni žanrovi i njihova obilježja
Ples i nastava glazbe
Plesno obrazovanje/ mogućnosti, primjeri, praksa
Strukturalna korelacija u pojedinim nastavnim predmetima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad individualni i javni sat (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Skupni projekt i prezentacija zadane teme
Čitanje propisane literature
Samostalno učenje i priprema za ispit
Održan jedan javni i jedan individualni nastavni sat
Usmeno- praktični ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje 0,13 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,12
Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 0,25
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 50%
Istraživanje 4,33%
Individualni sat 4%
Javni sat 8,33%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Usmeni ispit 33,34%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu
Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.
Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006
Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Babić, S. ,Finka, B.,Moguš, M.(2004) Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga
Bognar, L., Matijevič, M. (1993). Didaktika. Zagreb, Školska knjiga
Lhotka-Kalinski, I.( 1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107. str.
Rojko, P. Psihološke osnove intonacije i ritma, Zagreb, Školska knjiga
Rojko, P. (1981), Testiranje u muzici, Zagreb, Muzikološki zavod muzičke akademije u Zagrebu
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici
Dragica Skelin,Vesna Budinski, Martina Kolar Billege, Zrinka Vukojević, Katarina Franjčec; Božica Vuić, Bogdanka Conjar
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Protumačiti metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta.
Sustavno raščlaniti strukturu metodike, tj. odrediti supstratne, korelacijske i pomoćne znanosti metodike hrvatskoga jezika.
Objasniti relaciju pedagoškog / didaktičkog / edukološkog okvira metodike hrvatskoga jezika.
Protumačiti opća polazišta u metodologiji metodike, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici hrvatskoga jezika.
Objasniti epistemološke posebnosti i složenost metodike.
Prikazati planiranje i provođenje nastavnog programa Hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole na temelju prethodno stečenih znanja.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Artikulirati teorijske i izvedbene potrebe nastave početnog čitanja i pisanja (metodički sustavi početnog čitanja i pisanja, nacrt nastavnog sata i struktura nastavne jedinice).
Upoznati studente s elementima i prijedlogom kriterija vrjednovanja učeničkih postignuća u početnom čitanju i pisanju.
Ukazati na vrijednost i značenje hrvatskoga jezika u stručnom profilu učitelja, važnost usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanje učitelja u hrvatskome jeziku.
Objasniti hrvatski jezični standard kao metodički problem.
Uputiti na korištenje informacijskih sustava za osposobljavanje studenata i učitelja na području hrvatskoga jezika.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana 4. godina studija, položeni ispiti 1. i 2. godine (hrvatski jezik).
Komunikacijske jezične kompetencije:
lingvistička kompetencija
sociolingvistička kompetencija
pragmatička kompetencija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje
metodički sustavi,
metodički pristup početnom čitanju i pisanju.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Odrediti metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta.
Analizirati strukturu metodike, odrediti supstratne znanosti metodike unutar pojedinih područja Hrvatskoga jezika.
Opisati i objasniti pedagoški / didaktički / edukološki okvir metodike hrvatskoga jezika.
Identificirati opća polazišta u metodologiji metodike, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici hrvatskoga jezika.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Poznavati epistemološke posebnosti i složenost metodike hrvatskoga jezika.
Sastaviti izvedbeni program Hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole.
Odabrati i primijeniti prikladne aktivnosti u izvođenju nastave početnog čitanja i pisanja.
Izvesti nastavu početnog čitanja i pisanja.
Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća u početnom čitanju i pisanju.
Osposobiti se za usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje u hrvatskome jeziku te se koristiti informacijskim sustavom.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Metodika hrvatskoga jezika kao znanstvena disciplina
Metodika kao znanstvena i praktična disciplina; metodika u znanstvenom sustavu
Supstratne, korelacijske i pomoćne znanosti u metodici hrvatskoga jezika
Metodičke teorije
Hrvatski jezik kao nastavni predmet (vrste planiranja)
Nastavni plan i program te kurikul hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole
Korelacija hrvatskoga jezika i ostalih predmeta
Pojam suvremene pismenosti (slovna, jezična, računalna, ostale vrste)
Pojam i vrste metoda u znanosti i metodici
Uloga hrvatskoga jezika u stručnom profilu učitelja, usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje učitelja u hrvatskome jeziku; hrvatski jezični standardi
Informacijski sustav za osposobljavanje studenata i učitelja na području hrvatskoga jezika
2. Metodika početnog čitanja i pisanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Početno čitanje i pisanje kao posebno područje nastave hrvatskoga jezika
Jezikoslovne i psihološke pretpostavke početnog čitanja i pisanja
Nastavni plan i program u 1. razredu osnovne škole
Metodički sustavi, metode, oblici i komunikacija u početnom čitanju i pisanju
Izvođenje nastavnih jedinica u početnom čitanju i pisanju (predvježbe, učenje pisanih i tiskanih slova, jezik, književnost, medijska kultura)
Vrjednovanje učenikovih i učiteljevih postignuća u nastavi početnoga čitanja i pisanja
Nacrt nastavnog sata početnog čitanja i pisanja (učenje velikih i malih tiskanih slova, učenje velikih i malih pisanih slova), struktura nastavne jedinice.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.
Seminarski rad iz zadane literature.
Referat ili prezentacija zadane teme u seminaru.
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka.
Samostalno učenje i priprema za obvezan kolokvij na kraju 7. semestra i ispit na kraju 8. semestra.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 3 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 30%
Kolokvij 60%
Seminarski rad 10%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.
Bežen, A. (2007). Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Zagreb: Profil.
Čudina Obradović, M. (2002). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006.
Aktualni udžbenici (početnice) i priručnici za 1. razred osnovne škole
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Čudina Obradović, M., Brajković, S. (2009). Integrirano poučavanje. Zagreb: Korak po korak.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2004). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
Časopisi i zbornici:
Metodika br. 11/2005. (članci o početnom čitanju i pisanju, autori: Ante Bežen, Siniša Reberski, Ivan Vitez, Vladimir Kuharić)
Rano učenje hrvatskoga jezika 2 (2008), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici
Vesna Budinski, Zrinka Vukojević, Dragica Skelin; Ines Virč, Jasmina Dvorski, Vedrana Močnik; Božica Vuić, Bogdanka Conjar
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+45+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Iznijeti potrebna znanja iz jezikoslovlja te teorija kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.
Objasniti teorije učenja i poučavanja jezika i jezične komunikacije.
Predočiti prikladne postupke ovladavanja jezikom (usvajanje i učenje) u svim jezičnim djelatnostima (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje).
Opisati osobitosti metodičkoga znanja (znanje o sadržaju i znanje o poučavanju).
Ukazati na odabir metodičkih instrumentarija i metodičkih predložaka za ovladavanje značenjskom, gramatičkom i uporabnom
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
jezičnom razinom.
Osposobiti studenta za poučavanje jezika u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.
Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezika (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).
Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolokvij iz Metodike 1 i izvršene sve seminarske obveze.
Komunikacijske jezične kompetencije:
lingvistička kompetencija
poznavanje književno-umjetničkog korpusa u nižim razredima osnovne škole
sociolingvistička kompetencija
pragmatička kompetencija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje
metodički pristup nastavi jezika u nižim razredima osnovne škole.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Identificirati potrebna znanja iz jezikoslovlja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.
Usporediti teorije o usvajanju jezika.
Primijeniti prikladne postupke ovladavanja jezikom (usvajanje i učenje) u svim jezičnim djelatnostima (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje).
Razlikovati vrste metodičkih znanja za poučavanje jezika (znanje o sadržaju i znanje o poučavanju).
Pravilno izabrati metodički instrumentarij i metodičke predloške za ovladavanje značenjskom, gramatičkom i uporabnom jezičnom razinom.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Pokazati vještinu poučavanja jezika u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.
Pravilno sastaviti nacrt nastavnog sata i strukturirati nastavnu jedinicu.
Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.
Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Metodika jezika (u užem smislu)
Odnos jezikoslovlja i metodike hrvatskoga jezika u užem smislu (gramatika, povijest jezika, dijalektologija)
Teorije o učenju i poučavanju jezika te jezičnoj komunikaciji
Jezični standardi u nižim razredima osnovne škole (metodički aspekt)
Struktura metodike hrvatskoga jezika u užem smislu
Svrha i zadaće nastave jezika u nižim razredima
Nastavni program i kurikul nastave jezika u nižim razredima - razrada
Jezikoslovni pojmovnik nastave jezika u nižim razredima
Izvori i sredstva nastave jezika
Sustavi, metode, postupci i oblici nastave jezika (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje)
Misaona karta u nastavi hrvatskoga jezika
Vrste i struktura sati u nastavi jezika
Korelacija nastave jezika s drugim područjima i predmetima
Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezika
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Izvanškolska jezična natjecanja
Vrjednovanje učeničkih postignuća u nastavi jezika
Nacrt nastavnog sata jezika, struktura nastavne jedinice (sadržaj, etape, situacije)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni i individualni sat (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu
Sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine
Samostalno učenje i priprema za ispit
Ispit na kraju semestra
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1
Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 10%
Individualni sat 10%
Javni sat 20%
Pismeni ispit 20%
Usmeni ispit 40%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 2. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil. CD
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 3. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil. CD
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 4. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil. CD
Težak, S. (1998) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, 2. Zagreb: Školska knjiga.
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006. www.mzos.hr
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Pavličević-Franić, D. (2005).Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Cvikić, L. (ur.) (2007).Drugi jezik hrvatski. Zagreb: Profil.
Samardžija, M., Selak, A. (2001). Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb: Pergamena.
Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2004). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
Anić, V. (2003). Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.
Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava jezika i izražavanja)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan; doc.dr.sc. Vladimira Velički
1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici
Dragica Skelin, Vesna Budinski, Martina Kolar Billege; Ines Virč, Jasmina Dvorski, Vedrana Močnik; Božica Vuić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+45+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina; 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Objasniti ulogu nastave književnosti u odgoju i obrazovanju te osnovne pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta (razina nižih razreda osnovne škole).
Prikazati i usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice pojedinih sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima.
Raščlaniti metodičku strukturu nastavne jedinice iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom.
Osposobiti studenta za vrjednovanje književnih ostvaraja učenika i znanja iz književnosti.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave književnosti (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice te ostalih oblika rada).
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni ispiti iz Metodike hrvatskoga jezika 1 i 2
Položeni ispiti 3. godine studija (književnost).
Komunikacijske jezične kompetencije:
lingvistička kompetencija
poznavanje književno-umjetničkog korpusa
sociolingvistička kompetencija
pragmatička kompetencija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje
Metodički pristup nastavi književnosti u nižim razredima osnovne škole.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumjeti i primijeniti pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta u nastavi književnosti.
Usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima u teoriji i praksi.
Pravilno primijeniti metodičku strukturu nastavne jedinice iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom.
Vrjednovati književne ostvaraje učenika i znanje iz književnosti.
Predložiti nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz književnosti (praktično metodičko znanje).
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Metodika književnosti
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Uloga književnosti u odgoju i obrazovanju
Osnovni pojmovi znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika (za potrebe nižih razreda osnovne škole)
Teorije tumačenja književnog teksta
Umjetnička i trivijalna (zabavna) književnost
Svrha i zadaće nastave književnosti u nižim razredima osnovne škole
Nastavni plan i program književnosti - razrada
Literarna komunikacija i literarne sposobnosti učenika u nižim razredima
Izvori za nastavu književnosti (književna djela, udžbenici, priručnici, časopisi)
Metode i oblici nastave književnosti
Metodički uzorci sati upoznavanja lirske pjesme
Metodički uzorci sati upoznavanja proznog teksta
Metodički uzorci sati upoznavanja igrokaza
Oblikovanje sata lektire i dnevnika čitanja
Domaća zadaća iz književnosti, školska zadaća
Vrjednovanje znanja iz književnosti i literarnih sposobnosti učenika
Nacrt nastavnog sata književnosti (poezija, proza, drama), struktura nastavne jedinice
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni i individualni sat (ostalo upisati)
Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu
Sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine
Samostalno učenje i priprema za ispit
Ispit na kraju semestra.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1
Kolokviji 3 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 10%
Individualni sat 10 %
Javni sat 20%
Kolokvij 60%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 2. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil.
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 3. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil.
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 4. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil.
Rosandić, D. (2005). Metodika književnoga odgoja. Zagreb: Školska knjiga.
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Lagumdžija, N. (2001). Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti. Zagreb: HENACOM.
Solar, M. (2001). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava književnosti i medijske kulture)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Radi ujednačavanja nastave i vrjednovanja znanja u učiteljskom programu s modulima i učiteljskom programu s engleskim / njemačkim jezikom, za studente učiteljskog studija s modulima ujednačit će se opterećenje u 9. i 10. semestru, tj. nastava,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
obveze i ispiti tijekom cijele godine vrjednuju se s 8 ECTS bodova (prosječno 4 boda po semestru).
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan; doc.dr.sc. Vladimira Velički
1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Martina Kolar Billege, Vesna Budinski, Zrinka Vukojević; Božica Vuić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Tumačiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).
Prikazati teorije poučavanja pismenosti (vrste pismenosti, pretpostavke za razvoj pismenosti i načela razvoja pismenosti).
Definirati sastavnice praćenja i evaluacije jezično-komunikacijske i medijske kompetencije učenika.
Upoznati studenta s pojmom i vrstama medija (poruka medija i medij kao sredstvo).
Osposobiti studenta za metodičku organizaciju nastave medijske kulture odgovarajućim metodičkim postupcima.
Osposobiti studenta za organizaciju procesa učenja o medijskom izrazu i kritički se odnositi prema sadržaju i porukama medija.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezičnog izražavanja i medijske kulture (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolokvij iz Metodike hrvatskoga jezika 3
Održan javni i individualni sat u sklopu Metodike hrvatskog jezika 3
Komunikacijske jezične kompetencije:
lingvistička kompetencija
poznavanje književno-umjetničkog korpusa
sociolingvistička kompetencija
pragmatička kompetencija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje
Metodički pristup nastavi jezičnog izražavanja i medijske kulture u nižim razredima osnovne škole.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Predočiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).
Objasniti teorije poučavanja pismenosti (vrste pismenosti, pretpostavke za razvoj pismenosti; poznavati načela razvoja pismenosti).
Vrjednovati jezično-komunikacijske kompetencije učenika.
Odrediti pojam i vrste medija.
Razlikovati jezik i poruku medija te medij kao sredstvo.
Organizirati i provoditi nastavu medijske kulture prikladnim metodičkim postupcima.
Organizirati proces učenja i raspravljati o medijskim sadržajima i komunikaciji.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Oblikovati nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz medijske kulture (praktično metodičko znanje).
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Metodika jezičnog izražavanja
Jezične aktivnosti u nižim razredima: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje
Komunikacijski oblici u nižim razredima
Izvori i sredstva nastave jezičnog izražavanja
Strategije, metode i postupci u nastavi jezičnog izražavanja
Teme za nastavu jezičnog izražavanja
Sat nastave jezičnog izražavanja
Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezičnog izražavanja
Vrjednovanje učeničkih postignuća u izražavanju
Nacrt nastavnog sata jezičnog izražavanja, struktura nastavne jedinice
2. Metodika medijske kulture
Pojam i vrste medija, medij kao poruka i nastavno sredstvo
Znanstveno istraživanje i znanosti o medijima
Pojam filma, filmski jezik i vrste filmova u nižim razredima
Drama, kazalište, igrokaz u nastavi
Tiskani mediji (dječje knjige i časopisi)
Televizija i radio (medijske osobitosti u poučavanju hrvatskog jezika i književnosti)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Računalo i Internet u nastavi jezika i književnosti
Sat medijske kulture
Mediji u slobodnim aktivnostima
Vrjednovanje učeničkih postignuća u medijskoj kulturi
Nacrt nastavnog sata medijske kulture i struktura nastavne jedinice
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Referat ili prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,6%
Seminarski rad 16,6%
Pismeni ispit 33,3%
Usmeni ispit 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.
Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 2., 3. i 4. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil. (3 knjige)
Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil.
Težak, S. (1985). Govorne vježbe u nastavi hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Težak, S. (2002). Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga.
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Zalar, D. (2002). Poezija u zrcalu nastave. Zagreb: Mozaik knjiga.
Gruić, I. (2002). Prolaz u zamišljeni svijet. Zagreb: Golden marketing.
Matković, D. (1995). Televizija - igračka našeg stoljeća. Zagreb: AGM.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava književnosti i medijske kulture)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Radi ujednačavanja nastave i vrjednovanja znanja u učiteljskom programu s modulima i učiteljskom programu s engleskim / njemačkim jezikom, za studente učiteljskog studija s modulima ujednačit će se opterećenje u 9. i 10. semestru, tj. nastava, obveze i ispiti tijekom cijele godine vrjednuju se s 8 ECTS bodova (prosječno 4 boda po semestru).
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović; prof.dr. sc. Ljubica Bakić Tomić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika informatike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+15+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3.razina, 20% on-line
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznavanje sa znanjima i vještinama kojima bi trebali ovladati učenici primarnog obrazovanja.
upoznavanje sa ciljevima i zadaćama nastave informatike u primarnom obrazovanju.
upoznavanje s metodama i oblicima rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.
upoznavanje s mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.
omogućiti studentu da bude aktivan sudionik nastave.
potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis je odslušana nastava iz svih informatičkih kolegija unutar 4 godine studija, o čemu je dokaz potpis predmetnog nastavnika u indeksu. Time se dokazuju i potrebne kompetencije za pohađanje i praćenje nastave. Položeni ispit iz nekog
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
određenog kolegija nije uvjet.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti se osposobljavaju za buduće učitelje razredne nastave, te im je u suvremenoj školi nužno koristiti ICT na razne načine: trebaju biti osposobljeni da ICT koriste u različitim okruženjima (virtualni razred), preko e-learning sustava, kao izvor informacija, sredstvo za komuniciranje (Internet), pohranu i sistematiziranje podataka (baze podataka), statističku obradu, izradu prezentacija, testova, vježbi, uporaba multimedije i dr.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti trebaju:
usvojiti metodičke postupke koji će im omogućiti da djecu nauče korištenju ICT opreme na ispravan i zanimljiv način
usvojiti metode i postupke razvijanja kod djece znatiželje i kreativnosti uz pomoć ICT kao pomagala
naučiti približiti i prilagoditi savladavanje nastavnih sadržaja i vježbi djeci s posebnim potrebama.
naučiti prilagoditi svladavanje nastavnih sadržaja i vještina nadarenoj djeci.
usvojiti sve oblike nastave koji se koriste za usvajanje znanja i vještina uporabe ICT u svakodnevnom životu na ispravan način.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Upoznavanje studenata s katalogom znanja te preporučenim nastavnim planom i programom za nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole
Posebnosti nastave informatike u nižim razredima osnovne škole
Ciljevi i zadaće nastave informatike koji se mogu i trebaju ostvariti u nižim razredima - Nastavne metode i oblici rada u početnom učenju informatike
Nastavna sredstva i pomagala u početnom učenju informatike
Korelacija informatike s ostalim nastavnim predmetima
Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave informatike
Pojašnjavanje osnovnih pojmova informatike na djeci razumljiv i blizak način (informatička terminologija – nazivlje)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Usvojiti programski jezik LOGO
Usvojiti osnovne naredbe za programiranje u Vizual BASIC-u
Naučiti programirati u Authorware
Naučiti samostalno izrađivati izrađivati aplikativne programske sadržaje
Vrednovanje učenikovih postignuća
Posjet jednoj školi koja redovito provodi nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole kako bi studentice i studenti stekli uvid u praktičnu primjenu stečenih znanja i umijeća
Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja znanja o različitim metodamama i sadržajima ICT
Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja vještina metodičkih kompetencija za organiziranje takvih scenarija s učenicima primarnog obrazovanja
Kritički osvrt na različite udžbenike, priručnike i software za učenje informatike za najmlađe
Kritički osvrt na software i računalne igre koji se nalazi na slobodnom tržištu za učenje i zabavu djece u dobi od 6-10 godina
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Aktivno sudjelovanje u predavanjima, seminarima i vježbama.
Izbor i izrada teme iz nastavnog programa Informatike za osnovnu školu - niži razredi, početno učenje informatike.
Izbor, priprema i izvođenje dva nastavna sata u nastavi informatike u osnovnoj školi - niži razredi, od čega je jedan uzorni sat
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
koji se ocjenjuje.
Obveza je studenata izraditi sve metodičke zadatke koje dobivaju učeći programirati i izrađivati samostalni aplikativni software(Logo, Vizual BASIC, Authorware).
U suradnji s mentorom odabir teme, njena obrada te prezentacija rezultata pred grupom studenata uz dokumentirano izvješće u obliku seminarskog rada.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,9 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,9 Uzorni sat u škli (Ostalo upisati) 1,2
Esej Seminarski rad 0,9 Programerski uradci (Ostalo upisati) 0,9
Kolokviji 1,2 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Budući da se radi o metodici informatike gdje su kompetencije za praktičan rad s djecom cilj i svrha kolegija, ocjenjuju se studentski uradci iz svih segmenata, a to su: seminarski rad, kolokviji, programerski uradci, uzorni sat u školi, sve iskazano ocjenom od 1 - 5 u smislu postignuća. To će rezultirati sa 6 ocjena iz kojih se aritmetičkom sredinom izriče konačna ocjena. Usmeni ispit se pojavljuje kao korektiv za izricanje objektivne konačne ocjene (na zahtjev profesora ili na zahtjev studenta).
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Sveučilišna skripta u digitalnom obliku
Bakić-Tomić,LJ. i M. Dumančić (2009): Odabrana poglavlja iz Metodike informatike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 200str.
intranet (moodle web)
Šavle,S. i ostali (2003.): Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Rijeka, Adamić, 190 str.
dostupno u informatičkom kabinetu, više
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
primjeraka
Udžbenici i nastavni priručnici (autora kojeg koristi učitelj/ica u OŠ) nastave informatike od 1. - 4. razreda, a koji su priznati kao udžbenici koji se mogu koristiti u OŠ
desetak različitih setova
dostupno u informatičkom kabinetu, više primjeraka
Alan Jolliffe, Jonathan Ritter & David Stevens: The Online Learning Handbook (developing and using web-based learning), Kogan Page, London 2001.
Lipljin, N.: Metodički priručnik za nastavnike (za informatiku i računalstvo), PRO-MIL, Varaždin 2003.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bradley,R.(1992.): The IT Handbook for Teachers, Hemel Hempstead, Simon & Shuster Education.
Makanec,B. (1994.): Razvoj kreativnosti uz pomoć računala, Zagreb,Otvoreno sveučilište.
Tinsley,D., Van Weert, T. (1995.): World Conference on Computers in Education VI, London,
Watson,D., & Tinsley, D. (1995.):Integrating Information Technology into Education, London, Chapman&Hall.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Napisati izviješće o promatranju četiri nastavna sata (8 kartica) - 1/2 ECTS bod, organizirati aktivnosti na dva nastavna sata te napisati podsjetnik (pripremu) za te aktivnosti (6 kartica) - 1 ECTS bod, predati CD sa PowerPoint prezentacijom seminarskog rada - 1 ECTS bod, poslati u digitalnom obliku programerske zadaće koje moraju biti prihvaćene od strane nastavnika - 1 ECTS bod, najmanje 3 zadaće - 1/2 ECTS bod. Praktični dio ispita pisanjem pripreme i izvođenjem jednog oglednog sata u početnoj nastavi informatike 1 ECTS bod, položiti ispit koji se sastoji iz pismenog dijela 1 ECTS bod.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
u tijeku semestra
1 ECTS bod student stječe redovitim sudjelovanjem u nastavi s dozvoljenim izostankom ne više od 20% nastave; 1 bod student stječe ako na prvoj provjeri znanja i vještina dobije više od 50% bodova.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
b) na kraju semestra
1 ECTS bod student stječe ako u seminarskom radu primjeni barem 50% naučenog.
c) nakon odslušanog predmeta
U slučaju da student nije zadovoljio na provjeri tijekom semestra ili je opravdano izostao, može pristupiti pismenom ispitu iz kolegija (ekvivalent provjere tijekom semestra) uz uvjet da dobije više od 50% bodova što mu donosi 1 ECTS bod;
za studente koji su ovaj uvjet ispunili tijekom semestra i predali seminarski rad koji je prihvaćen od strane nastavnika, slijedi provjera poznavanja obvezne literature s najmanje 50% za što student dobija 1 ECTS bod.
Ispunjavanje svih ovih kriterija i elemenata garantira studentu ocjenu dovoljan ako je ispunio obveze s 51% - 60%, ocjenu dobar ako je ispunio obveze sa 61%-70%, ocjenu vrlo dobar ako je ispunio obveze sa 71%-80% i ocjenu odličan (izvrstan) ako je ispunio obveze s 91% - 100%.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović; prof.dr. sc. Ljubica Bakić Tomić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika informatike 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznavanje sa znanjima i vještinama kojima bi trebali ovladati učenici primarnog obrazovanja.
upoznavanje sa ciljevima i zadaćama nastave informatike u primarnom obrazovanju.
upoznavanje s metodama i oblicima rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.
upoznavanje s mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.
znati ispravno prilagoditi samostalni rad učenika njegovim sposobnostima i potrebama
osposobljavanje za ispravno kritičko prosuđivanje valjanosti i primjerenosti digitalnog materijala djeci
omogućiti studentu da bude aktivan sudionik nastave kako bi stekao samostalnost i samopouzdanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis je odslušana nastava iz svih informatičkih kolegija unutar 4 godine studija, o čemu je dokaz potpis predmetnog nastavnika u indeksu. Time se dokazuju i potrebne kompetencije za pohađanje i praćenje nastave. Položeni ispit iz nekog određenog kolegija nije uvjet.Za prelazak iz zimskog u ljetni semestar uvjet su svi elementi nastave koji se prate i ocjenjuju.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti se osposobljavaju za buduće učitelje razredne nastave, te im je u suvremenoj školi nužno koristiti ICT na razne načine: trebaju biti osposobljeni daICT koriste u različitim okruženjima (virtualni razred), preko e-learning sustava, kao izvor informacija, sredstvo za komuniciranje (Internet), pohranu i sistematiziranje podataka (baze podataka), statističku obradu, izradu prezentacija, testova, vježbi, uporaba multimedije i dr.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti trebaju:
upoznati ciljeve i zadaće nastave informatike u primarnom obrazovanju.
usvojiti metode i oblike rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.
usvojiti metodičke postupke koji će im omogućiti da djecu nauče korištenju ICT opreme na ispravan i zanimljiv način,
usvojiti metode i postupke razvijanja kod djece znatiželje i kreativnosti uz pomoć ICT kao pomagala
naučiti približiti i prilagoditi savladavanje nastavnih sadržaja i vježbi djeci s posebnim potrebama.
naučiti prilagoditi svladavanje nastavnih sadržaja i vještina nadarenoj djeci.
usvojiti sve oblike nastave koji se koriste za usvajanje znanja i vještina uporabe ICT u svakodnevnom životu na ispravan način.
upoznati se sa znanjima i vještinama kojima bi trebali moći ovladati učenici primarnog obrazovanja
upoznavanje se sa mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.
biti osposobljeni za izradu algoritamskih uputa za usvajanje pojedinih vještina i stjecanje određenih navika u cilju informatičkog opismenjavanja učenika.
biti osposobljeni za praćenje napredovanja i ocjenjivanje učenika tijekom usvajanja informatičkih znanja i vještina.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
biti aktivni sudionik nastave, potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Upoznavanje studenata s katalogom znanja te preporučenim nastavnim planom i programom za nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole
Posebnosti nastave informatike u nižim razredima osnovne škole
Ciljevi i zadaće nastave informatike koji se mogu i trebaju ostvariti u nižim razredima - Nastavne metode i oblici rada u početnom učenju informatike
Nastavna sredstva i pomagala u početnom učenju informatike
Korelacija informatike s ostalim nastavnim predmetima
Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave informatike
Pojašnjavanje osnovnih pojmova informatike na djeci razumljiv i blizak način (informatička terminologija – nazivlje)
Usvojiti programski jezik LOGO
Usvojiti osnovne naredbe za programiranje u Vizual BASIC-u
Naučiti programirati u Authorware
Naučiti samostalno izrađivati izrađivati aplikativne programske sadržaje
Vrednovanje učenikovih postignuća
Posjet jednoj školi koja redovito provodi nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole kako bi studentice i studenti stekli uvid u praktičnu primjenu stečenih znanja i umijeća
Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja znanja o različitim metodamama i sadržajima ICT
Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja vještina metodičkih kompetencija za organiziranje takvih scenarija s učenicima primarnog obrazovanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kritički osvrt na različite udžbenike, priručnike i software za učenje informatike za najmlađe
Kritički osvrt na software i računalne igre koji se nalazi na slobodnom tržištu za učenje i zabavu djece u dobi od 6-10 godina
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Aktivno sudjelovanje u predavanjima, seminarima i vježbama.
Izbor i izrada teme iz nastavnog programa Informatike za osnovnu školu - niži razredi, početno učenje informatike.
Izbor, priprema i izvođenje dva nastavna sata u nastavi informatike u osnovnoj školi - niži razredi, od čega je jedan uzorni sat koji se ocjenjuje.
Obveza je studenata izraditi sve metodičke zadatke koje dobivaju učeći programirati i izrađivati samostalni aplikativni software(Logo, Vizual BASIC, Authorware.
U suradnji s mentorom odabir teme, njena obrada te prezentacija rezultata pred grupom studenata uz dokumentirano izvješće u obliku seminarskog rada.
Za prelazak iz zimskog u ljetni semestar uvjet su svi elementi nastave koji se prate i ocjenjuju.
Ukoliko student zbog odsutnosti nije pozitivno ocjenjen ili mu nešto od obveza nedostaje, dužan je nadoknaditi propušteno tijekom ljetnog semestra, a u protivnom mora ponovno upisati kolegij slijedeće akademske godine.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,45 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,45 Uzorni sat u škli (Ostalo upisati) 0,6
Esej Seminarski rad 0,45 Programerski uradci (Ostalo upisati) 0,45
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kolokviji 0,6 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Budući da se radi o metodici informatike gdje su kompetencije za praktičan rad s djecom cilj i svrha kolegija, ocjenjuju se studentski uradci iz svih segmenata, a to su: seminarski rad, kolokviji, programerski uradci, uzorni sat u školi, sve iskazano ocjenom od 1-5 u smislu postignuća. To će rezultirati sa 6 ocjena iz kojih se aritmetičkom sredinom izriče konačna ocjena. Usmeni ispit se pojavljuje kao korektiv za izricanje objektivne konačne ocjene (na zahtjev profesora ili na zahtjev studenta).
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Sveučilišna skripta u digitalnom obliku
Bakić-Tomić,LJ. i M. Dumančić (2009): Odabrana poglavlja iz Metodike informatike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 200str.
intranet (moodle web)
Šavle,S. i ostali (2003.): Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Rijeka, Adamić, 190 str.
dostupno u informatičkom kabinetu, više primjeraka
Udžbenici i nastavni priručnici (autora kojeg koristi učitelj/ica u OŠ) nastave informatike od 1. - 4. razreda, a koji su priznati kao udžbenici koji se mogu koristiti u OŠ
desetak različitih setova
dostupno u informatičkom kabinetu, više primjeraka
Alan Jolliffe, Jonathan Ritter & David Stevens: The Online Learning Handbook (developing and using web-based learning), Kogan Page, London 2001.
Lipljin, N.: Metodički priručnik za nastavnike (za informatiku i računalstvo), PRO-MIL, Varaždin 2003.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bradley,R.(1992.): The IT Handbook for Teachers, Hemel Hempstead, Simon & Shuster Education.
Makanec,B. (1994.): Razvoj kreativnosti uz pomoć računala, Zagreb,Otvoreno sveučilište.
Tinsley,D., Van Weert, T. (1995.): World Conference on Computers in Education VI, London,
Watson,D., & Tinsley, D. (1995.):Integrating Information Technology into Education, London, Chapman&Hall.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Napisati izviješće o promatranju četiri nastavna sata (8 kartica) - 1/4 ECTS boda, organizirati aktivnosti na dva nastavna sata te napisati podsjetnik (pripremu) za te aktivnosti (6 kartica) - 1/2 ECTS boda, predati CD sa PowerPoint prezentacijom seminarskog rada - 1/2 ECTS boda, poslati u digitalnom obliku programerske zadaće koje moraju biti prihvaćene od strane nastavnika - 1/2 ECTS boda, najmanje 3 zadaće - 1/4 ECTS boda. Praktični dio ispita pisanjem pripreme i izvođenjem jednog oglednog sata u početnoj nastavi informatike 1/2 ECTS boda, položiti ispit koji se sastoji iz pismenog dijela 1/2 ECTS boda.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika kajkavskoga narječja i književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Iznijeti potrebna znanja iz kajkavskoga narječja i književnosti u skladu s teorijama kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.
Predočiti prikladne postupke ovladavanja metodičkim znanjem o načinima poučavanja kajkavskog narječja i književnosti
Pokazati ovladanost načinima usvajanja jezičnog standarda pomoću primjera iz kajkavskog narječja - razlikovna gramatika
Osposobiti studenta za poučavanje o kajkavskome narječju i književnosti u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.
Interpretirati i oblikovati područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).
Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave kajkavskoga narječja - književnosti, jezika i jezičnog izražavanja (nacrt
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).
Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi kajkavskoga narječja i književnost
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Komunikacijske jezične kompetencije:
- lingvistička kompetencija
- poznavanje književno-umjetničkog korpusa u nižim razredima osnovne škole
- sociolingvistička kompetencija
- pragmatička kompetencija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvariti metodičku razinu općih, posebnih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje
- metodički pristup nastavi kajkavskog narječja i književnosti u nižim razredima osnovne škole
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Znati odabrati i analizirati primjerene kajkavske umjetničke tekstove
Pravilno izabrati metodički instrumentarij i metodičke predloške za interpretaciju kajkavskih književnih tekstova.
Identificirati potrebna znanja iz problematike poučavanja narječja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.
Usporediti teorije o usvajanju jezika s posbnim osvrtom na razlikovnu gramatiku
Primijeniti prikladne motivacijske postupke za jezično izražavanje na kajkavskome narječju u jezičnim djelatnostima govorenja, čitanja i pisanja u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.
Kreirati nacrt nastavnog sata i strukturirati nastavnu jedinicu.
Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
1. Korpus kajkavske književnosti.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2. Pregled književnih vrsta i rodova
3. Pregled znanstvenog proučavanja kajkavske književnosti.
4. Zastupljenost kajkavskog narječja i književnosti u nastavnom planu i programu.
5. Recepcija kajkavske književnosti i kajkavskog narječja u suvremenoj školi
6. Načelo zavičajnosti pri odabiru kajkavskih tekstova.
7. Oblikovanje zavičajnog kajkavskog kurikula.
8. Metodički pristup kajkavskom pjesništvu.
9. Metodički pristup kajkavskoj prozi.
10. Metodički pristup kajkavskoj drami (igrokazu).
11. Metodički pristup jezičnom izražavanju na kajkavskom narječju.
12. Vrjednovanje dječjih literarnih ostvaraja
13. Istraživanja dječjih književnih interesa za kajkavsko pjesništvo.
14. Kajkavski stvaralački poticaji.
15. Dječje kajkavsko stvaralaštvo.
16. Literarni i dramski dječji kajkavski pokušaji.
SEMINARI:
1. Analiza primjera iz kajkavske dječje književnosti
2. Oblikovanje metodičkih modela za pristup sadržajima iz kajkavske književnosti i jezičnog izražavanja na kajkavskome narječju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
3. Primjeri razlikovne gramatike u nižim razredima osnovne škole
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje
Čitanje propisane literature
Izveden seminarski rad
Samostalno učenje i priprema za rad tijekom semestra
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje 20%
Seminarski rad 30%
Pismeni ispit 20%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Usmeni ispit 30%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Težak, S. (1996). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, poglavlje: Dijalekti i dijalektologija str. 395-447. Zagreb. Školska knjiga.
Hranjec, S. (1995). Hrvatska kajkavska dječja književnost, Čakovec. Zrinski
Pavličević-Franić, D., Kovačević, M. , ur.(2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini 2. Zagreb. Sveučilište, Jastrebarsko.Slap (odabrana poglavlja o dijalektima u nastavi)
Hranjec, S. ur. (2001-2007). Učitelj, zbornici radova sa stručno-znanstvenog skupa Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, Čakovec. VUŠ – odabrani radovi
Turza-Bogdan, T. (2008). Kajkavski dramski tekst u funkciji učenja jezika, časopis Hrvatski, (1845-8793) VI (2008), 2; str. 180-199. Zagreb. Hrvatsko filološko društvo.
Rosandić, D. (2005). Metodika književnoga odgoja. Zagreb.Školska knjiga. (odabrana poglavlja)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Dvjesto godina kajkavske dječje književnosti, (2001), zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Zagreb, 1999. Varaždin. Varteks; Donja Stubica. Kajkaviana.
Alerić, M. (2007), Jezični osjećaj i ovladavanje standardnojezičnom kompetencijom, u: Dijete i jezik danas, zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika, interkulturalnost u nastavi stranih jezika, str. 10-26. Čakovec: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Čakovcu, Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku.
Visinko, Karol (2003): Standardni jezik i zavičajni idiom u školi, Školski vjesnik, br1-2, 79-86, Split.
Skok, J. (1999), Rieči sa zviranjka : antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća, Zagreb: Tipex, Bjelovar : Prosvjeta.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Skok, J. (1999), Ruožnik rječi : antologija hrvatske kajkavske proze , Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu
Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kajkavsko spravišče, Zagreb – odabrani brojevi
Hranjec, S. ur. (2000) Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, ur: S. Hranjec, zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa (1995-2000), Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec – odabrani radovi
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.mr.art. Kristina Horvat Blažinović; doc. Stjepko Rupčić; doc. Miroslav Huzjak
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2. Student mora poznavati pojmovnik vizualnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim tehnikama.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će biti sposobni razumjeti važnost predmeta likovne kulture unutar nastavnog programa, te znati načiniti i provesti izvedbeni program i nastavnu jedinicu iz tog predmeta.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Student će biti sposobni ispuniti pripremu za nastavni sat likovne kulture.
Studenti će biti sposobni načiniti nastavnu jedinicu kroz odnose likovnog problema, motiva i likovne tehnike.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Razvijat će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.
Steći će znanje o razvoju dječjeg crteža prema uzrastima.
Steći će znanje o svojstvima darovitosti i percepcije.
Steći će znanje o strukturalističkom modelu i njegovoj primijeni na interdisciplinarno koreliranje nastavnih predmeta.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod
Artikulacija nastavnog sata, ciljevi i zadaci nastave likovne kulture, načela rada
Nastavna jedinica: kako? (likovni problem), što? (motiv), čime? (likovne tehnike, likovno područje), metode rada, oblici rada, načini rada,
HNOS, nastavni plan, okvirni program, izvedbeni program, mikroprogramiranje
Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata, ocjenjivanje, šablonski likovni radovi
Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 1: faza primarnih simbola
Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 2: faza složenih simbola
Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 3: faze intelektualnog realizma i vizualnog realizma
Darovitost, talent i kreativnost (E. Winner, I Taylor, J. P. Guilford)
Opažaj (percepcija): dostupne kategorije (J. S. Bruner), shematski i doslovni opažaj (J. J. Gibson), fiksacije i defiksacije, cjeloća, odgoj pažnje i opažaja
Likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj
Saussureov strukturalizam i strukturalna korelacija. Jezik, govor, medij, znak. Odnos teme i sadržaja.
Vizualno mišljenje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Ispunjavanje pripreme za nastavu
Podjela potpisa
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Obvezno prisustvovanje nastavi 15 sati
Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku 45 sati
Napisati pripremu za nastavu, razraditi metodičku realizaciju 30 sati
Ukupno opterećenje studenta nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 90 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Ispunjavanje pripreme (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad 1,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezno prisustvovanje nastavi 16,7%
Napisati seminar 50%
Napisati pripremu za nastavu 33,3%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zgb., 7.-80. str, 144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.)
Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb., 13.-143.str (ukupno 130 str.)
Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4. – 76. str. (ukupno 72 str.)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M. i Bačić J. (2004): Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zgb., 137. str.
Belamarić, D. (1987): Dijete i oblik, Školska knjiga, Zgb., 250 str.
Ivančević, R. (1997): Likovni govor, Profil, Zgb., 9.-93. str, 135.-168. str. (84+33=117)
Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.mr.art. Kristina Horvat Blažinović; doc. Stjepko Rupčić; doc. Miroslav Huzjak
1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Luka Petrač, Saša Živković, Gordana Košćec; Krešimir Hlebec
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2 i Metodika likovne kulture 1.
Student mora poznavati pojmovnik vizualnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim tehnikama.
Student mora biti sposoban ispuniti nastavnu pripremu i razumjeti artikulaciju nastavnog sata.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će biti sposobni razumjeti važnost predmeta likovne kulture unutar nastavnog programa, te znati načiniti i provesti izvedbeni program i nastavnu jedinicu iz tog predmeta.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Student će biti sposobni prepoznati tipove kompozicije i vrste formata na likovnim radovima.
Studenti će biti sposobni načiniti nastavne jedinice u skladu s pojmovnikom trenutno važećeg Nastavnog plana i programa.
Razvijat će sposobnosti prepoznavanja i izbjegavanja likovnih šablona u nastavi.
Steći će znanje o strukturi likovnog jezika i svojstvima jezika uopće.
Steći će znanje o paradigmama likovnog jezika (točki, crti, plohi, površini, masi i prostoru).
Steći će znanje o sintagmama likovnog jezika (ritmovima, kontrastima, ravnotežama, proporcijama, dominantama, harmoniji i jedinstvu).
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod
Metodički pristup analizi i kompoziciji
Metodički pristup točki i crti
Metodički pristup boji 1
Metodički pristup boji 2
Metodički pristup plohi
Metodički pristup površini
Metodički pristup prostoru i masi
Interdisciplinarnost i multimedija
Metodički pristup ritmu, simetriji i ornamentu
Metodički pristup korelativnosti i interdisciplinarnosti
Metodički pristup kompoziciji i konstelaciji
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Metodički pristup ravnoteži i proporcijama
Šablone (klišeji, stereotipi) i kič
Metodički pristup pismu i tipografiji
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
PREDAVANJA:
Obvezno prisustvovanje predavanjima 15 sati
Napisati seminar od tri kartice i predati ga u pismenom i digitalnom obliku 30 sati
VJEŽBE:
Obvezno prisustvovanje vježbama 30 sati
Održavanje jednog javnog i jednog individualnog predavanja, konzultacije, priprema javnog i individualnog sata, pisanje izvedbenog programa, vođenje bilješki s javnih predavanja 15 sati
Grafička i pismena analiza od dvije kartice jednog umjetničkog djela 30 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad 1 Analiza likovnog djela (Ostalo upisati) 1
Kolokviji Usmeni ispit Samostalni satovi (Ostalo 0,5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezno prisustvovanje nastavi 12,5%
Obvezno prisustvovanje vježbama 25%
Javni i individualni sat, mikroprogram 12,5%
Napisati seminar 25%
Napisati analizu umjetničkog djela 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zgb., 7.-80. str, 144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.)
Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb., 13.-143.str (ukupno 130 str.)
Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4. – 76. str. (ukupno 72 str.)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M. i Bačić J. (2004): Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zgb., 137. str.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Belamarić, D. (1987): Dijete i oblik, Školska knjiga, Zgb., 250 str.
Ivančević, R. (1997): Likovni govor, Profil, Zgb., 9.-93. str, 135.-168. str. (84+33=117)
Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
doc.mr.art. Kristina Horvat Blažinović; doc. Stjepko Rupčić; doc. Miroslav Huzjak
1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Luka Petrač, Saša Živković, Gordana Košćec; Krešimir Hlebec
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2 i Metodika likovne kulture 1 i 2.
Student mora poznavati pojmovnik vizualnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim tehnikama.
Student mora biti sposoban ispuniti nastavnu pripremu i razumjeti artikulaciju nastavnog sata.
Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Studenti će biti sposobni razumjeti važnost predmeta likovne kulture unutar nastavnog programa, te znati načiniti i provesti
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
izvedbeni program i nastavnu jedinicu iz tog predmeta.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Student će biti sposobni korelirati predmet likovna kultura s ostalim nastavnim predmetima na strukturalnoj razini.
Studenti će biti sposobni prepoznati svojstva stereotipnih i nestereotipnih životnih scenarija i povezati ih s likovnim izrazom djece.
Razvijat će sposobnosti korištenja vizualnog jezika pri izradi i provedbi nastavnog sata likovne kulture.
Steći će znanje o teorijama opažaja (precepcije).
Steći će znanje o mogućnosti povezivanja znanosti i umjetnosti.
Steći će znanje o teoriji semiologije i njene primjene u odgoju.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod
Perspektive
Teorije percepcije 1 - fiziologija opažaja
Teorije percepcije 2 - psihologija opažaja (Arnheim, Gombrich)
Socijalna komunikacija: šablonski odgoj i likovni preodgoj, socijalni scenariji (E. Berne)
Komunikacija slike i riječi, interdisciplinarnost semiologije
Interpretacija formata: geometrija kompozicije
Strukturalna korelacija matematike i glazbe
Strukturalna korelacija umjetnosti i znanosti
Animirani film: slika, pokret, zvuk
Paralelna znanja, korelacija zajedničkih sadržaja, Hesseova Igra staklenim perlama
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Odnosi, harmonija
Jedinstvo različitih područja i jedinstvo unutar samog umjetničkog djela
Suvremena umjetnost i obrazovanje
Podjela potpisa
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
PREDAVANJA:
Obvezno prisustvovanje predavanjima 15 sati
VJEŽBE:
Obvezno prisustvovanje vježbama 30 sati
Održavanje jednog javnog i jednog individualnog predavanja, konzultacije, priprema javnog i individualnog sata, pisanje izvedbenog programa, vođenje bilješki s javnih predavanja 15 sat
Pismeni ispit 30 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad Samostalni satovi (Ostalo upisati) 0,5
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezno prisustvovanje nastavi 16,7%
Obvezno prisustvovanje vježbama 33,3%
Javni i individualni sat, mikroprogram 16,7%
Pismeni ispit 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zgb., 7.-80. str, 144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.)
Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb., 13.-143.str (ukupno 130 str.)
Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4. – 76. str. (ukupno 72 str.)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M. i Bačić J. (2004): Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zgb., 137. str.
Belamarić, D. (1987): Dijete i oblik, Školska knjiga, Zgb., 250 str.
Ivančević, R. (1997): Likovni govor, Profil, Zgb., 9.-93. str, 135.-168. str. (84+33=117)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković; dr.sc. Marinko Pejić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika matematike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici dr.sc.Dubravka Glasnović Gracin; mr.sc. Ivan Mrkonjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja i vještina s područja metodike matematike.
Osposobljavanje za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položena državna matura iz predmeta matematike (B razina).
Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2.
Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvojiti osnovne pojmove vezane uz metodiku matematike.
Povezati teorijsko gradivo s predavanja s matematičkom nastavnom praksom.
Upoznati specifičnosti predavanja matematike u nastavi, značaj problemskih zadataka te poticati motivaciju i kreativnost budućih nastavnika za predavanje matematike.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Upoznavanje s osnovnim ciljevima i zadaćama metodike nastave matematike.
Povezivanje Piaget-ove teorije kognitivnog razvoja s usvajanjem matematičkih pojmova u razrednoj nastavi.
Usvajanje izgradnje matematičkih pojmova.
Usvajanje načela u nastavi matematike te njihova primjena na konkretnim primjerima u gradivu.
Upoznavanje s metodama u nastavi matematike te njihova konkretna primjena u nastavi.
Primjena različitih oblika rada u početnoj nastavi matematike.
Usvajanje vrsta zadataka u nastavi matematike.
Upoznavanje sa specifičnostima praćenja i ocjenjivanja učenika u nastavi matematike.
Poznavanje diferencijacije prema sposobnostima u nastavi matematike, motiviranje za rad u dopunskoj i dodatnoj nastavi te upoznavanje sa specifičnostima darovitih učenika i onih koji imaju problema u nastavi matematike.
Motiviranje studenata za popularizacijom matematike među učenicima.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Upoznavanje sa znanstvenom disciplinom metodike matematike. Definiranje osnovnih pojmova, ciljeva i zadaća u metodici matematike.
Psihološke osnove početne nastave matematike. Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja i primjena na matematičko gradivo. Subjektivne pretpostavke za formiranje osnovnih matematičkih pojmova.
Spoznajne osnove početne nastave matematike. Matematički pojam. Metodički pristup formiranju osnovnih matematičkih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
pojmova.
Načela u nastavi matematike: načelo primjerenosti, načelo zornosti, načelo interesa i vlastite aktivnosti, načelo individualizacije. Primjeri vezani uz načela.
Načela u nastavi matematike: načelo postupnosti, načelo trajnosti znanja, načelo problemnosti, načelo znanstvenosti. Primjeri vezani uz načela.
Organizacija početne nastave matematike. Sat obrade i usvajanja novog gradiva. Sat vježbanja i ponavljanja. Sat provjere znanja.
Metode u početnoj nastavi matematike. Metoda usmenog izlaganja. Metoda razgovora. Metoda rada s tekstom. Metoda demonstracije. Metoda grafičkih radova.
Nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike. Razlika između nastavnih sredstava i pomagala. Vrste nastavnih sredstava u nastavi matematike.
Oblici rada u početnoj nastavi matematike. Frontalni rad. Timski rad. Individualni rad. Rad u parovima. Primjena na matematičko gradivo razredne nastave.
Zadaci u početnoj nastavi matematike. Pojam matematičkog zadatka. Vrste matematičkih zadataka. Proces matematizacije. Problemi vezani uz rješavanje matematičkih zadataka.
Praćenje učenika. Ispitivanje znanja. Ocjenjivanje učenika. Problemi vezani uz praćenje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika u nastavi matematike.
Dopunska nastava matematike. Organizacija dopunske nastave. Učenici s poteškoćama u savladavanju matematičkog gradiva. Rad u kombiniranim odjelima.
Dodatna nastava iz matematike. Daroviti učenici. Matematička natjecanja. Priprema učenika za matematička natjecanja. Metodička strana natjecanja.
Povijesne zanimljivosti iz područja osnovnoškolske matematike. Veliki matematičari Tales, Pitagora, Euklid, Arhimed. Razvoj velikih matematičkih ideja.
Zabavna matematika i popularizacija matematike među učenicima. Matematički igrokazi. Pano u nastavi matematike.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Matematička literatura.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Studenti radovito dobivaju domaću zadaću vezanu uz praktičnu primjenu teorije s predavanja. Zadaci se nalaze na moodle platformi.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Pisanje domaće zadaće
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za kolokvije i ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad Usmeni ispit (Ostalo upisati) 0.5
Kolokviji 1 Usmeni ispit Domaće zadaće (Ostalo upisati) 0.5
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2 kolokvija 70%
Domaće zadaće 10%
Aktivnost na predavanjima i sudjelovanje u diskusijama 5%
Usmeni ispit 15%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Kurnik, Z. (2009). Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element
Markovac, J. (1990). Metodika početne nastave matematike. Zagreb, HR: Školska knjiga.
Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.
Ovčar, S. (1990). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec, HR: Zrinski.
Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA.
Udžbenici i priručnici za matematiku od 1. do 4. razreda osnovne škole
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Markovac, J. (2001). Individulizirana nastava – Izvorišta i problemi. Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 2-3, 45–56
HMD (2000). Standardi za nastavu matematike, HMD i V. Gimnazija Zagreb, 23 – 88.
Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.
Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.
Kurnik, Z. (2000). Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova 1. kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb. 187 – 201.
Gusić, I. (2001). Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematika i škola, 8, Element Zagreb br. 8, 111 – 118.
Gusić, I. (2003). Stručnost u nastavi matematike, Poučak, HMD i Profil international Zagreb, br. 7, str. 5 – 14.
Šikić, Z. (1989). Što su skupovi u školi, Matematika 3, 19 – 30.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Ćurić, F. (1989). Izgradnja pojma točke u početnoj nastavi matematike, Matematika 3, 31 – 35.
Đurović, J., Đurović, I. (1985). Pismeno zbrajanje i oduzimanje u razrednoj nastavi. Matematika 1.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Na početku nastave anonimno će se ispitati stupanj motivacije studenata za predavanjem matematike u školi, te o poznavanju osnovnih pojmova iz metodike matematike. Na temelju rezultata ankete poduzet će se koraci u svrhu povećanja kvalitete kolegija. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje predavanja, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusiji, te domaće zadaće. Znanje gradiva, njegova primjena te matematička pismenost studenata pratit će se kroz kolokvije i ispite. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković; dr.sc. Marinko Pejić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika matematike 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc.Dubravka Glasnović Gracin; mr.sc. Ivan Mrkonjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja i vještina s područja metodičke interpretacije gradiva matematike u razrednoj nastavi.
Osposobljavanje za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.
Osposobljavanje u pisanju rada (seminara) na temu iz područja metodike matematike u razrednoj nastavi kao i priprema kvalitetne prezentacije. Poticanje zanimanja studenata za predmet.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Odslušan kolegij Metodika matematike 1.
Položena državna matura iz predmeta matematike (B razina).
Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Usvojiti pojam i bitna svojstva metodičke interpretacije gradiva matematike u razrednoj nastavi.
Upoznati specifičnosti predavanja matematike u nastavi, značaj problemskih zadataka te poticati motivaciju i kreativnost budućih nastavnika za predavanje matematike.
Iskustvo korištenja literature i pisanja seminarskog rada na temu iz metodike nastave matematike, kao i držanja kvalitetne prezentacije pred auditorijem.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Upoznati se s tekućim nastavnim planom i programom iz matematike u razrednoj nastavi.
Usvojiti značajke izgradnje pojmova prirodnih brojeva u razrednoj nastavi.
Usvojiti značajke izgradnje pojmova zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja u razrednoj nastavi.
Upoznati se s važnom primjenom svojstava komutativnosti i asocijativnosti zbrajanja i množenja u aritmetici, te primjenom distributivnosti prilikom množenja višeznamenkastih brojeva.
Upoznati se s problematikom dijeljenja nulom i znati objasniti zašto se nulom ne dijeli.
Upoznati se s metodičkom interpretacijom geometrijskih pojmova u razrednoj nastavi matematike.
Usvojiti metodičke napomene vezane uz osnovne geometrijske pojmove i odnose.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Metodička interpretacija gradiva matematike u razrednoj nastavi. Upoznavanje s nastavnim planom i programom iz matematike u razrednoj nastavi.
Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 10. Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 20.
Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 100, 1 000 i 1 000 000. Mjesna vrijednost broja.
Izgradnja pojmova zbrajanja i oduzimanja prirodnih brojeva. Etape konkretnih i apstraktnih aktivnosti pri zbrajanju i oduzimanju.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100. Pojmovi vezani za zbrajanje i oduzimanje brojeva. Svojstva zbrajanja i oduzimanja.
Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000. Pisano zbrajanje i oduzimanje.
Izgradnja pojmova množenja i dijeljenja prirodnih brojeva. Tablica množenja. Pojmovi vezani uz množenje i dijeljenje.
Svojstva množenja. Distributivnost. Pisano množenje.
Svojstva dijeljenja. Dijeljenje nule i dijeljenje nulom. Algoritam za pisano dijeljenje.
Izgradnja pojmova oblika u prostoru i odnosa u prostoru. Upoznavanje s planom i programom gradiva geometrije u razrednoj nastavi. Geometrijski pribor.
Izgradnja pojmova dužina, pravac i polupravac, te ploha i ravnina u razrednoj nastavi geometrije. Metodičke napomene vezane uz ove pojmove.
Izgradnja pojmova kružnica, krug i kut. Pojmovi i odnosi vezani uz kružnicu i krug. Vrste kutova.
Izgradnja pojmova trokut, kvadrat i pravokutnik u razrednoj nastavi geometrije. Vrste trokuta obzirom na duljine stranica. Vrste trokuta obzirom na veličine kutova. Pojam opsega.
Izgradnja pojma mjerenja. Mjerenje duljine i mjerne jedinice za duljinu. Pretvaranje mjernih jedinica. Metodičke napomene vezane uz mjerenje duljine.
Mjerenje površine, mase i obujma. Mjerne jedinice za vrijeme, površinu, masu i obujam. Pretvaranje mjernih jedinica.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad prezentacija i diskusija (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Studenti radovito dobivaju domaću zadaću vezanu uz praktičnu primjenu teorije s predavanja. Zadaci se nalaze na moodle platformi.
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija seminarske teme
Pisanje domaće zadaće
Čitanje propisane literature, vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za kolokvije i ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Aktivnost u diskusijama (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0.75 Usmeni ispit (Ostalo upisati) 0.25
Kolokviji 0.5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2 kolokvija 70%
Pisanje seminarskog rada na zadanu temu 10%
Izlaganje seminarskog rada 10%
Usmeni ispit 10%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Kurnik, Z. (2009). Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element
Markovac, J. (1990). Metodika početne nastave matematike. Zagreb, HR: Školska knjiga.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.
Ovčar, S. (1990). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec, HR: Zrinski.
Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA.
Udžbenici i priručnici za matematiku od 1. do 4. razreda osnovne škole
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Markovac, J. (2001). Individulizirana nastava – Izvorišta i problemi. Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 2-3, 45–56
HMD (2000). Standardi za nastavu matematike, HMD i V. Gimnazija Zagreb, 23 – 88.
Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.
Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.
Kurnik, Z. (2000). Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova 1. kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb. 187 – 201.
Gusić, I. (2001). Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematika i škola, 8, Element Zagreb br. 8, 111 – 118.
Gusić, I. (2003). Stručnost u nastavi matematike, Poučak, HMD i Profil international Zagreb, br. 7, str. 5 – 14.
Šikić, Z. (1989). Što su skupovi u školi, Matematika 3, 19 – 30.
Ćurić, F. (1989). Izgradnja pojma točke u početnoj nastavi matematike, Matematika 3, 31 – 35.
Đurović, J., Đurović, I. (1985). Pismeno zbrajanje i oduzimanje u razrednoj nastavi. Matematika 1.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Na temelju rezultata ankete iz zimskog semestra postavit će se kratka online anketa sa ciljem povećanja kvalitete kolegija. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje predavanja i seminara, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusijama, kvaliteta seminara i pripadnog predavanja, te domaće zadaće. Znanje gradiva, njegova primjena te matematička pismenost studenata pratit će se kroz kolokvije i ispite. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković; dr.sc. Marinko Pejić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika matematike 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici
Mr.sc. Gordana Paić, Ksenija Ćosić, Đurđa Kulušić; Željko Kraljić, Sanja Loparić; Berislav Ličina
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+45+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.
Osposobljavanje u pisanju pripreme za sat matematike, kao i osvrta na tuđi nastavni sat.
Poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematike.
Poticanje zanimanja studenata za predmet.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položena državna matura iz predmeta matematike (B razina).
Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2, te kolegiji Metodika matematike 1 i Metodika matematike 2.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Iskustvo u izvođenju nastavnog sata iz matematike u razrednoj nastavi.
Iskustvo u pripremanju, korištenju literature i pravilnom pisanju pripreme za nastavni sat matematike na zadanu temu.
Poticanje kritičkog mišljenja, vlastitog stava i sigurnosti u diskusijama sa sadržajem iz metodike matematike.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Upoznati se s pripremanjem za nastavni sat iz matematike.
Naučiti pravilno pisati pripremu za nastavni sat iz matematike.
Upoznati iskustvo izvođenja zadanog nastavnog sata iz matematike prema napisanoj pripremi i poštujući načela u nastavi matematike.
Razvijati osjećaj za dobro izveden sat, konstruktivnu kritiku i kvalitetnu diskusiju o temama iz metodike matematike.
Naučiti pisati objektivan osvrt na tuđi nastavni sat.
Poticati studente u pisanju bilježaka koje će im pomoći u vlastitom kvalitetnom izvođenju nastavnog sata iz matematiku u budućnosti.
Poticati sistematičnost, kolegijalnost i poštivanje tuđeg mišljenja kroz diskusijske grupe i timski rad.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Priprema za nastavni sat iz matematike. Vrste nastave i metode u nastavi matematike. Radionica – timski rad. Diskusija na temu pripremanja za nastavni sat. (6 sati)
Upoznavanje s vođenjem bilježaka prilikom hospitiranja na nastavnim satovima. Pisanje osvrta na tuđi nastavni sat. Diskusija na temu pisanja bilježaka i osvrta. (3 sata)
Prisustvovanje oglednom satu učitelja mentora iz vježbaonice. Diskusija na temu oglednog sata. (3 sata)
Pripremanje i izvođenje nastavnog sata iz matematike u vježbaonici. Tjedna diskusija na temu izvođenja nastavnih satova pojedinih studenata (20 sati izvođenja + 10 sati diskusije = 30 sati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3 sata)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusijska grupa (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama
Priprema za nastavni sat iz matematike na zadanu temu i izvođenje nastavnog sata
Izrada osvrta na tuđi nastavni sat,
Vođenje bilježaka.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 2
Esej Seminarski rad Osvrt na tuđi sat (Ostalo upisati) 1.5
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Priprema za sat 40%
Izvođenje sata 40%
Pohađanje nastave 5%
Aktivnost u diskusijama, suradnja s mentorom 15%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Kurnik, Z. (2009). Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element
Markovac, J. (1990). Metodika početne nastave matematike. Zagreb, HR: Školska knjiga.
Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.
Udžbenici i priručnici za matematiku od 1. do 4. razreda osnovne škole
Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Markovac, J. (2001). Individulizirana nastava – Izvorišta i problemi. Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 2-3, 45–56
HMD (2000). Standardi za nastavu matematike, HMD i V. Gimnazija Zagreb, 23 – 88.
Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.
Kurnik, Z. (2000). Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova 1. kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb. 187 – 201.
Gusić, I. (2001). Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematika i škola, 8, Element Zagreb br. 8, 111 – 118.
Gusić, I. (2003). Stručnost u nastavi matematike, Poučak, HMD i Profil international Zagreb, br. 7, str. 5 – 14.
Šikić, Z. (1989). Što su skupovi u školi, Matematika 3, 19 – 30.
Ćurić, F. (1989). Izgradnja pojma točke u početnoj nastavi matematike, Matematika 3, 31 – 35.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Đurović, J., Đurović, I. (1985). Pismeno zbrajanje i oduzimanje u razrednoj nastavi. Matematika 1.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
U početnoj diskusiji i timskom radu studenti će iznijeti svoja vlastita iskustva u nastavi matematike, bilo iz vremena kad su bili učenici, bilo bilo kao nastavnici. Također će na temelju svog iskustva dati prijedloge za poboljšanja u nastavi matematike. Studenti će kroz diskusiju izreći svoja očekivanja od kolegija Metodika matematike 3 i 4. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje metodičkih vježbi, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusijama, pisanje bilježaka i osvrta, te priprema i izvođenje nastavnog sata. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković; dr.sc. Marinko Pejić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika matematike 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici
Mr.sc. Gordana Paić, Ksenija Ćosić, Đurđa Kulušić; Željko Kraljić, Sanja Loparić; Berislav Ličina
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+45+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.
Osposobljavanje u pisanju pripreme za sat matematike, kao i osvrta na tuđi nastavni sat.
Poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematike.
Poticanje zanimanja studenata za predmet.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položena državna matura iz predmeta matematike (B razina).
Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2, te kolegiji Metodika matematike 1 i Metodika matematike 2.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Iskustvo u izvođenju nastavnog sata iz matematike u razrednoj nastavi.
Iskustvo u pripremanju, korištenju literature i pravilnom pisanju pripreme za nastavni sat matematike na zadanu temu.
Poticanje kritičkog mišljenja, vlastitog stava i sigurnosti u diskusijama sa sadržajem iz metodike matematike.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Upoznati se s pripremanjem za nastavni sat iz matematike.
Naučiti pravilno pisati pripremu za nastavni sat iz matematike.
Upoznati iskustvo izvođenja zadanog nastavnog sata iz matematike prema napisanoj pripremi i poštujući načela u nastavi matematike.
Razvijati osjećaj za dobro izveden sat, konstruktivnu kritiku i kvalitetnu diskusiju o temama iz metodike matematike.
Naučiti pisati objektivan osvrt na tuđi nastavni sat.
Poticati studente u pisanju bilježaka koje će im pomoći u vlastitom kvalitetnom izvođenju nastavnog sata iz matematiku u budućnosti.
Poticati sistematičnost, kolegijalnost i poštivanje tuđeg mišljenja kroz diskusijske grupe i timski rad.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Priprema za nastavni sat iz matematike. Vrste nastave i metode u nastavi matematike. Radionica – timski rad. Diskusija na temu pripremanja za nastavni sat. (6 sati)
Upoznavanje s vođenjem bilježaka prilikom hospitiranja na nastavnim satovima. Pisanje osvrta na tuđi nastavni sat. Diskusija na temu pisanja bilježaka i osvrta. (3 sata)
Prisustvovanje oglednom satu učitelja mentora iz vježbaonice. Diskusija na temu oglednog sata. (3 sata)
Pripremanje i izvođenje nastavnog sata iz matematike u vježbaonici. Tjedna diskusija na temu izvođenja nastavnih satova
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
pojedinih studenata (20 sati izvođenja + 10 sati diskusije = 30 sati)
Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3 sata)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusijska grupa (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama
Priprema za nastavni sat iz matematikena zadanu temu i izvođenje nastavnog sata
Izrada osvrta na tuđi nastavni sat
Vođenje bilježaka.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 0.5
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Priprema za sat 40%
Izvođenje sata 40%
Pohađanje nastave 5%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Aktivnost u diskusijama, suradnja s mentorom 15%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Markovac, J. (1990). Metodika početne nastave matematike. Zagreb, HR: Školska knjiga.
Kurnik, Z. (2009). Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element
Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA.
Udžbenici i priručnici za matematiku od 1. do 4. razreda osnovne škole
Literatura za seminare (časopisi Matematika i škola, Poučak, Matka)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Markovac, J. (2001). Individulizirana nastava – Izvorišta i problemi. Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 2-3, 45–56
HMD (2000). Standardi za nastavu matematike, HMD i V. Gimnazija Zagreb, 23 – 88.
Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.
Kurnik, Z. (2000). Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova 1. kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb. 187 – 201.
Gusić, I. (2001). Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematika i škola, 8, Element Zagreb br. 8, 111 – 118.
Gusić, I. (2003). Stručnost u nastavi matematike, Poučak, HMD i Profil international Zagreb, br. 7, str. 5 – 14.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
U početnoj diskusiji i timskom radu studenti će iznijeti svoja vlastita iskustva u nastavi matematike, bilo iz vremena kad su bili učenici, bilo bilo kao nastavnici. Također će na temelju svog iskustva dati prijedloge za poboljšanja u nastavi matematike.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Studenti će kroz diskusiju izreći svoja očekivanja od kolegija Metodika matematike 3 i 4. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje metodičkih vježbi, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusijama, pisanje bilježaka i osvrta, te priprema i izvođenje nastavnog sata. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika prirode i društva 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici mr. Danijela Bertić; mr.sc. Žaklin Lukša 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3. razina, 20%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Spoznavanje principa podučavanja i učenja.
Stjecanje znanja i razumijevanje koncepcije, miskoncepcije i pretkoncepcije.
Spoznavanje povijesnog razvoja Metodike prirode i društva.
Razumijevanje značaja epistemologije znanja u procesu podučavanja.
Stjecanje temeljnih metodičkih znanja i vještina.
Analiziranje i kritičko razmatranje programskih sadržaja nastave PID od I. do IV. razreda.
Analiziranje i primjenjivanje temeljnih psihološko-pedagoško-didaktičkih procesa spoznavanja u nastavi PID-a od I. do IV. razreda.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni kolegiji Prirodoslovlje 1 - 4, Geografija 1, 2, Povijest 1, 2.
Položeni kolegiji pedagoškog i psihološkog područja zastupljeni u programu do 4. godine studija.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Definirati značaj metodike u podučavanju programskih sadržaja predmeta Prirode i društva.
Objasniti kako se uporabom znanstvene metode otkriva metodička učinkovitost.
Formulirati očekivana učenička postignuća prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu u predmetu Priroda i društvo od I. do IV. razreda.
Diferencirati temeljne metodičke postupke.
Vrednovati različite metodičke pristupe u nastavi prirode i društva.
Povezati vrste metodičkih pristupa s programskim sadržajima.
Razviti vlastiti pozitivan stav prema podučavanju.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Metodika nastave prirode i društva u sustavu znanosti i obrazovanja; pojam, zadaće i nazivlje.
Nastavni predmet Priroda i društvo u osnovnoj školi kod nas i u svijetu (planovi i programi, strukturiranje i metodičko oblikovanje nastavnih sadržaja po razredima i područjima o; društvenoj zajednici, prirodi, prostoru, vremenu, gospodarstvu, prometu i sl.).
Spoznajni procesi u nastavi prirode i društva.
Uvođenje učenika u prirodoslovne, geografske i povijesne sadržaje.
Uvođenje učenika u prostornu stvarnost i snalaženje u njoj.
Uvođenje učenika u poimanje vremena i snalaženje u njemu.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Sociološki oblici rada u nastavi prirode i društva.
Materijalno tehnički temelji nastave prirode i društva.
Specifičnosti primjene nastavnih metoda i načela u nastavi prirode i društva.
Razvoj prometne i tehničke kompetencije učenika.
Promicanje humanističkih vrijednosti, tolerancije i ravnopravnog odnosa među ljudima.
Pripremanje učitelja za nastavu.
Specifičnosti nastavnog procesa u nastavi prirode i društva
Podučavanje poznavanjem biologije učenja
Povezanost vrjednovanja s ciljem i metodama podučavanja.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i vođenje bilježaka.
Polaganje kolokvija.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 33,4%
Kolokviji - 33,3%
Završni usmeni ispit - 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen A (2008) Metodika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil, Zagreb
De Zan, I.: (2005) Metodika nastave prirode i društva, ″Školska knjiga″, Zagreb
Dryden, G., Vos, J.: (2001.), Revolucija u učenju, (4., 5. i 9. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, (2., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 15. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu, ur. Vican D., Milanović Litre I., Zagreb.
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb.
Vijtiuk N (2010) Metodika 1, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Abell SK, Lederman NG (2007) Handbook of research on Science Education, Lawrence Erlbaum Associates, Inc., New Jersey
Anderson, L. W. and David R. Krathwohl, D. R., et al (Eds..) (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA (Pearson Education Group)
Beere J (2010) The primary learner's toolkit. Crown House Publishing
Bognar, L, Matijević, M., (2002), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb
Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E. (2006). "Why minimal guidance during instruction does not work: an analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching". Educational Psychologist 41 (2): 75–86.
Mayer, R. (2004). "Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction". American Psychologist 59 (1): 14–19.
Pashler, Harold; McDonald, Mark; Rohrer, Doug; Bjork, Robert (2009), "Learning Styles: Concepts and Evidence", Psychological Science in the Public Interest 9 (3): 105–119
Zull JE (2002) The Art of Changing the Brain: Enriching the Practice of Teaching by Exploring the Biology of Learning, Stylus, Virginia
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodika prirode i društva 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Zdenko Braičić; mr. Danijela Bertić; mr.sc. Žaklin Lukša; Matija Bučar 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 128
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3. razina, 20%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Spoznavanje principa podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.
Definiranje cilja podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.
Analiza i evaluacija nastavnih metoda, oblika i strategija podučavanja, učenja i vrjednovanja u predmetu Priroda i društvo.
Analiza i evaluacija izvora znanja za podučavanje i učenje predmeta Priroda i društvo.
Formulacija postupaka planiranja, programiranja i izvođenja predmeta Priroda i društvo..
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolegij Metodika Prirode i društva 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razlikovati dopunsku i dodatnu nastavu predmeta Prirode i društva.
Argumentirano objasniti ulogu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u stjecanju učeničkih postignuća za predmet Priroda i društvo.
Argumentirani odabir metodičkih postupaka.
Planiranje, programiranje i pripremanje nastave Prirode i društva.
Analiza i evaluacija udžbenika predmeta Priroda i društvo.
Razviti vlastiti pozitivan stav prema podučavanju.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Dopunska, dodatna nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
Nastava prirode i društva u kombiniranim razredima
Nastava prirode i društva s učenicima s poteškoćama u razvoju
Izvanučionička nastava prirode i društva – Vikend seminar –Humane vrednote Novi Vinodolski
Vrjednovanje postignuća u nastavi prirode i društva
Suradnja s roditeljima - značajna pretpostavka kvalitetnije nastave prirode i društva
Školska administracija i nastava prirode i društva
Analiza i evaluacija udžbenika prirode i društva
Planiranje, programiranje i pripremanje nastave Prirode i društva
Taksonomija učenja, podučavanja i vrjednovanja u nastavi Prirode i društva
Istraživačka i problemska nastava u predmetu priroda i društvo.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i vođenje bilježaka.
Izrada i izlaganje seminara.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 50%
Seminarski rad - 25%
Završni usmeni ispit - 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen A (2008) Metodika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil, Zagreb
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
De Zan, I.: (2005) Metodika nastave prirode i društva, ″Školska knjiga″, Zagreb
Dryden, G., Vos, J.: (2001.), Revolucija u učenju, (4., 5. i 9. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, (2., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 15. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu, ur. Vican D., Milanović Litre I., Zagreb.
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb.
Vijtiuk N (2010) Metodika 2, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Abell SK, Lederman NG (2007) Handbook of research on Science Education, Lawrence Erlbaum Associates, Inc., New Jersey
Anderson, L. W. and David R. Krathwohl, D. R., et al (Eds..) (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA (Pearson Education Group)
Beere J (2010) The primary learner's toolkit. Crown House Publishing
Bertić D, Kosanović M, (2001) Metodički scenarij i didaktičke strategije u nastavi prirode i društva, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 3 (1)
Bognar, L, Matijević, M., (2002), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb
Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E. (2006). "Why minimal guidance during instruction does not work: an analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching". Educational Psychologist 41 (2): 75–86.
Mayer, R. (2004). "Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction". American Psychologist 59 (1): 14–19.
Pashler, Harold; McDonald, Mark; Rohrer, Doug; Bjork, Robert (2009), "Learning Styles: Concepts and Evidence",
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Psychological Science in the Public Interest 9 (3): 105–119
Zull JE (2002) The Art of Changing the Brain: Enriching the Practice of Teaching by Exploring the Biology of Learning, Stylus, Virginia
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika prirode i društva 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici
dr.sc. Zdenko Braičić; mr. Danijela Bertić, Alena Letina; Damir Bendelja, Nataša Pongrac; Matija Bučar
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+45+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3. razina, 20%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Primjena principa podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.
Određivanje cilja podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.
Primjena nastavnih metoda, oblika i strategija podučavanja, učenja i vrjednovanja u predmetu Priroda i društvo.
Analiza i primjena izvora znanja za podučavanje i učenje predmeta Priroda i društvo.
Planiranje, programiranje i izvođenje predmeta Priroda i društvo..
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolegij Metodika Prirode i društva 2
2.3. Ishodi učenja na razini programa Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kojima predmet pridonosi učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Vrjednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi predmeta Prirode i društva.
Izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost u predmetu Priroda i društvo.
Izvedba nastavne aktivnosti u predmetu Priroda i društvo.
Analiza i evaluacija javnog sata predmeta Priroda i društvo.
Razviti vlastiti pozitivan stav prema podučavanju.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praćenje i vrednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi prirode i društva, prisustvovanje nastavnim satovima učitelja mentora te studenata odgovarajuće skupine, izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost, izvođenje praktičnog predavanja, pisanje analize javnog nastavnog sata kolege studenta.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i vođenje bilježaka.
Izrada nastavne pripreme i analize javnog sata.
Održavanje individualnog i ocjenskog predavanja..
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 2
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 35%
Individualno predavanje i analiza - 15%
Ocjensko predavanje - 15%
Završni usmeni ispit - 35%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen A (2008) Metodika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil, Zagreb
De Zan, I.: (2005) Metodika nastave prirode i društva, ″Školska knjiga″, Zagreb
Dryden, G., Vos, J.: (2001.), Revolucija u učenju, (4., 5. i 9. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, (2., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 15. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu, ur. Vican D., Milanović Litre I., Zagreb.
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Vijtiuk N (2010) Metodika 2, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Abell SK, Lederman NG (2007) Handbook of research on Science Education, Lawrence Erlbaum Associates, Inc., New Jersey
Anderson, L. W. and David R. Krathwohl, D. R., et al (Eds..) (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA (Pearson Education Group)
Beere J (2010) The primary learner's toolkit. Crown House Publishing
Bertić D, Kosanović M, (2001) Metodički scenarij i didaktičke strategije u nastavi prirode i društva, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 3 (1)
Bognar, L, Matijević, M., (2002), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb
Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E. (2006). "Why minimal guidance during instruction does not work: an analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching". Educational Psychologist 41 (2): 75–86.
Mayer, R. (2004). "Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction". American Psychologist 59 (1): 14–19.
Pashler, Harold; McDonald, Mark; Rohrer, Doug; Bjork, Robert (2009), "Learning Styles: Concepts and Evidence", Psychological Science in the Public Interest 9 (3): 105–119
Zull JE (2002) The Art of Changing the Brain: Enriching the Practice of Teaching by Exploring the Biology of Learning, Stylus, Virginia
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Metodika prirode i društva 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici
dr.sc. Zdenko Braičić; mr. Danijela Bertić; Alena Letina; Matija Bučar; Damir Bendelja, Nataša Pongrac
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
0+45+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3. razina, 20%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Primjena principa podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.
Određivanje cilja podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.
Primjena nastavnih metoda, oblika i strategija podučavanja, učenja i vrjednovanja u predmetu Priroda i društvo.
Analiza i primjena izvora znanja za podučavanje i učenje predmeta Priroda i društvo.
Planiranje, programiranje i izvođenje predmeta Priroda i društvo..
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolegij Metodika Prirode i društva 2..
2.3. Ishodi učenja na razini programa Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kojima predmet pridonosi učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Vrjednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi predmeta Prirode i društva.
Izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost u predmetu Priroda i društvo.
Izvedba nastavne aktivnosti u predmetu Priroda i društvo.
Analiza i evaluacija javnog sata predmeta Priroda i društvo.
Razviti vlastiti pozitivan stav prema podučavanju.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praćenje i vrednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi prirode i društva, prisustvovanje nastavnim satovima učitelja mentora te studenata odgovarajuće skupine, izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost, izvođenje praktičnog predavanja, pisanje analize javnog nastavnog sata kolege studenta.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i vođenje bilježaka.
Izrada nastavne pripreme i analize javnog sata.
Održavanje individualnog i ocjenskog predavanja..
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,9 Istraživanje Praktični rad 1,2
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,9 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 35%
Individualno predavanje i analiza - 15%
Ocjensko predavanje - 15%
Završni usmeni ispit - 35%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen A (2008) Metodika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil, Zagreb
De Zan, I.: (2005) Metodika nastave prirode i društva, ″Školska knjiga″, Zagreb
Dryden, G., Vos, J.: (2001.), Revolucija u učenju, (4., 5. i 9. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, (2., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 15. poglavlje) ″Educa″, Zagreb
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu, ur. Vican D., Milanović Litre I., Zagreb.
MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Vijtiuk N (2010) Metodika 2, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Abell SK, Lederman NG (2007) Handbook of research on Science Education, Lawrence Erlbaum Associates, Inc., New Jersey
Anderson, L. W. and David R. Krathwohl, D. R., et al (Eds..) (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA (Pearson Education Group)
Beere J (2010) The primary learner's toolkit. Crown House Publishing
Bertić D, Kosanović M, (2001) Metodički scenarij i didaktičke strategije u nastavi prirode i društva, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 3 (1)
Bognar, L, Matijević, M., (2002), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb
Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E. (2006). "Why minimal guidance during instruction does not work: an analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching". Educational Psychologist 41 (2): 75–86.
Mayer, R. (2004). "Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction". American Psychologist 59 (1): 14–19.
Pashler, Harold; McDonald, Mark; Rohrer, Doug; Bjork, Robert (2009), "Learning Styles: Concepts and Evidence", Psychological Science in the Public Interest 9 (3): 105–119
Zull JE (2002) The Art of Changing the Brain: Enriching the Practice of Teaching by Exploring the Biology of Learning, Stylus, Virginia
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Metodologija društvenih znanosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici mr.sc. Jasenka Martinčević; mr.sc. Irena Klasnić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta stjecanje opće znanstvene i epistemološke pismenosti, radi razumijevanja i organiziranja znanstvenih istraživanja u području odgoja i obrazovanja
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
položeni ispiti iz odslušanih pedagoških predmeta
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
moći razumjeti objavljene znanstvene studije iz područja pedagogije, psihologije, metodike i ostalih društvenih znanosti
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumjeti osnovne epistemološke pojmove na primjerima društvenih znanosti
upoznati osnovne vrste istraživanja i nacrte istraživanja
upoznati osnovne metode prikupljanja podataka u području društvenih znanosti
upoznati bitna obilježja empirijskih eksperimentalnih i neeksperimentalnih istraživanja, te akcijskih istraživanja na primjerima iz
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
područja odgoja i obrazovanja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Osnovni pojmovi: metodologija, epistemologija, gnoseologija, logika. Odnos metodologije prema gnoseologiji i logici.
Što omogućuje znanost? Zakonitost i zakon u znanosti.
Znanstveno otkriće. Znanstvene činjenice. Znanstvene teorije.
Znanstveno objašnjenje. Definicije, klasifikacije, teoremi, aksiomi. Objektivnost znanstvene spoznaje.
Znanstvene metode u odgojnim znanostima.
Deskriptivna i kauzalna metoda. Komparativna metoda.
Vrste znanstvenih istraživanja: fundamentalna, razvojna i primijenjena istraživanja. Akcijska istraživanja kao vrsta primijenjenih istraživanja. Historijska i komparativna istraživanja.
Empirijska eksperimentalna i empirijska neeksperimentalna istraživanja.
Modeli eksperimentalnih istraživanja. Nacrti istraživanja.
Problem istraživanja. Znanstvene hipoteze. Varijable u empirijskim istraživanjima.
Metode prikupljanja podataka: sustavno promatranje, intervjuiranje, anketiranje, testiranje, studij slučaja, analiza sadržaja. Proučavanje školske dokumentacije.
Teorija uzoraka. Vrste uzoraka. Najčešći uzorci u odgojnim znanostima
Etape znanstvenih istraživanja.
Idejni projekt istraživanja u društvenim znanostima.
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata Izraditi nacrt jednog empirijskog istraživanja u području odgoja i obrazovanja
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivnost na seminarima
Individualni nacrt istraživanja
Rezultati na pismenom ispitu
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mužić, V. (2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.
Halmi, A. (2003), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim istraživanjima. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja)
Matijević, M. (2002), «Metodološka pitanja didaktike», U: Didaktika, Zagreb: Školska knjiga, str. 71-97
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap, 222 str.
Matijević, M., Mužić, V. i Jokić, M. (2003), "Istraživati i objaviti", Zagreb: HPKZ
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Anonimne ankete studenata, razgovori na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Majda Rijavec; prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Motivacija i socijalni odnosi u razredu 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Lana Jurčec, Diana Kopačević; Tea Pahić; Mirjana Milanović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj je ovog kolegija upoznati studente s glavnim teorijama motivacije u području obrazovanja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s temeljnim principima upravljanja razredom i reagiranja na svakodnevne disciplinske probleme.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Nema posebnih uvjeta za upis
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Sposobnost kontinuiranog osuvremenjivanja i unapređivanja profesionalne prakse učitelja primarnog obrazovanja.
Sposobnost prepoznavanja i reagiranja na individualne potrebe učenika
Sposobnost savjetovanja roditelja o obrazovnim pitanjima i razvojnim problemima učenika
Kompetencije u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumjeti teorije motivacije i njihovu primjenu u razredu
Razlikovati ciljne orijentacije i razumjeti njihov učinak na izbor strategija učenja
Razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa
Razumjeti komponente odnosa učenika i nastavnika
Primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije
Razumjeti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod u predmet: važnost motivacije i upravljanja razredom; obveze studenata
Teorije potreba: Maslowljeva teorija potreba; primjena Maslowljeve teorije u razredu
Motivacija za postignućem: potreba za postignućem, učenici s niskom i visokom potrebom za postignućem; kako motivirati učenike s različitom potrebom za postignućem
Teorija vlastite vrijednosti i njena primjena u razredu; samopoštovanje i školski uspjeh
Atribucijska teorija; primjena atribucijske teorije u razredu
Samoregulirano učenje: intencionalni pristup, samojačajaući pristup, samozaštitni pristup; ciljne orijentacije u učenju
Intrinzična motivacija: kako poticati intrinzičnu motivaciju; radoznalost, novost, aktivnost; povezanost sa životom; postavljanje ciljeva
Ekstrinzična motivacija: kako poticati ekstrinzičnu motivaciju; karakteristike dobre pohvale i nagrade; karakteristike dobre kazne
Razred kao socijalna grupa: stilovi vođenja razreda; autoritativni učitelj; autoritarni učitelj; popustljivi učitelj; nezainteresirani učitelj
Pozitivna okolina za učenje: strukturna obilježja razreda; početak školske godine; pravila i procedure; vrijeme provedeno u razredu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Školska nedisciplina: uzroci školske nediscipline; princip minimalne intervencije
Teži slučajevi nediscipline: modifikacija ponašanja; restitucija
Nasilje i zlostavljanje u školi: uzroci; karakteristike žrtve; karakteristike zlostavljača; prevencija zlostavljanja
Suradnja s roditeljima: oblici suradnje s roditeljima; izvori sukoba između učitelja i roditelja; roditeljski sastanak; savjeti roditeljima
Alternativni pristupi obrazovanju: humanistički pristup obrazovanju; pozitivna psihologija u obrazovanju
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnosti u razredu (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave
Seminarski rad
On-line zadaće
Aktivnost u razredu
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat aktivnosti u razredu (Ostalo upisati) 0,4
Esej Seminarski rad 0,4 on-line zadaće (Ostalo upisati) 0,7
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 10%
Seminarski rad 20%
Tjedni zadaci (e-učenje) 20%
Pismeni ispit 50% (odnosno položena 2 kolokvija)
Ako student na jednom kolokviju postigne 0 bodova (odnosno nije pristupio kolokviju) ili nije iz oba kolokvija zadovoljio prolaznost (prolaznost oba kolokvija je ispod 50%) mora pristupiti pismenom ispitu. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju se s bodovima iz seminarskih radova, prezentacije rada, izvođenja aktivnosti u razredu i bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave, a taj zbroj bodova čini ukupan broj bodova.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP 6
Rijavec, M., Miljković, D. (2010). Pozitivna disciplina u razredu. Zagreb: IEP
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Gossen, D. (1994). Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja
Zarevski, P. (ur.) (2003). Učitelji za učitelje – primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Krešimir Mikić, prof. visoke škole 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Multimediji u nastavi hrvatskoga jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Marko Gregurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Podučiti buduće nastavnike uporabi multimedije u nastavi hrvatskog jezika.
Razviti novu medijsku pismenost i osvijestiti vrijednost i dosege medija.
Upoznati studente sa mogućom uporabom novih medija i multimedije.
Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja u nastavi hrvatskog jezika.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
U skladu s Pravilnikom o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će biti osposobljeni kompetentno koristiti multimedijske mogućnosti suvremene obrazovne tehnologije u nastavi hrvatskoga jezika.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Razumjeti načine utjecaja medija i multimedija na djecu i odgojno-obrazovni proces
Primjena multimedije u obradi obrazovnih sadržaja u nastavi hrvatskog jezika
Analizirati sadržaje dostupne putem medija
Uporabom pravilnih alata mora moći povezati različite nove medije u smislenu cjelinu u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa
Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Multimediji u nastavi hrvatskog jezika
Multimedijalnost kroz adaptaciju književnog djela
Film u radu s djecom nižih razreda osnovne škole
Digitalna fotografija u nastavi hrvatskog jezika
Digitalni video u nastavi hrvatskog jezika
Televizija u procesu dječje spoznaje
Naracija i mediji
Internet kao uvjet nove pismenosti
Hipertekst u nastavi hrvatskog jezika
Podcast kao mogući način pripreme obrazovnih sadržaja
Blog kao književna forma
Čitači e-knjiga
Audio knjige
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Sukladno Pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Odabrano djelo (glazba, pripovijetka, film, strip) transformirati kroz ostale dostupne medije.
Pratiti aktualna kretanja na tržištu filma, računalnih igara, e-nastave, mrežnih tehnologija 2.0, društvenih mreža, e-izdavaštva.
Upoznati se s alatima potrebnim za kreativan rad na području novih medija i njihovom uporabom u nastavi hrvatskog jezika.
Napisati seminarski rad na predloženu temu.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,2 Praktični rad 0,2
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,3 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,3 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjuje se sudjelovanje na nastavi, izrada i kakvoća seminarskog rada i svih zadaca u zadanom roku.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Billješke s predavanja i seminara 1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bežen, Ante (2008.): Metodika : znanost o poučavanju nastavnog predmeta : epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju - s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil international; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bežen, Ante (2003.): Metodički pristup književnosti i medijskoj kulturi u drugom, trećem i četvrtom razredu osnovne škole. Zagreb: Profil International
Mikić, Krešimir (2001.): Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa
Mikić, Krešimir (2004.): Film i drugi mediji. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mikić, Krešimir (2005.): Medijska kultura. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bognar, Ladislav; Matijević, Milan (2005.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga
Frau-Meigs, Divina (2006.): Media Education. UNESCO
Prensky, Marc (2001.): Digital Natives, Digital Imigrants.
Jenkins, Henry (2006.): Convergence Culture. Where New and Old Media Collide. New York: New York University Press
Odabrani tekstovi iz stručnih tiskanih i elektroničkh medija koji se bave problematikom medija i djece
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vladimir Šimović; doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Napredno korištenje računala i interneta 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7
1.3. Suradnici dr.sc. Predrag Oreški 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+45+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je da studente kroz predavanja upozna s temeljima javnih računalnih mreža (opis komponenti mreže, razumijevanje osnovnih principa projektiranja i rada) i tehnološkim okvirima Interneta i intraneta. Upoznavanje studenata s naprednim postavkama javne računalne mreže (funkcijom, komponentama, principima rada i mogućnostima razvoja). Osposobiti studente za konceptualno održavanje servisa javne računalne mreže nužnih za pripremu i provođenje radnih i nastavnih procesa OŠ. Osposobiti studenta za konceptualno održavanje servisa javne računalne mreže nužno za potporu samostalnog rada i učenja učenika. Potaknuti interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje uz pomoć javne računalne mreže, a kroz seminare sa osnovama rada s Internetom i intranetom, te temeljnim praktičnim problemima s kojima se susreću učitelji i učenici kod rada u OŠ i dr.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Kolegij je namijenjen studenticama i studentima smjera Informatika i matematika, a preduvjet je položen ispit iz Osnova informatike, Građe računala 1 i 2 i Uvoda u baze podataka.
2.3. Ishodi učenja na razini programa Poznavanje rada javnih računalnih mreža i njihovih usluga, poznavanje konceptualnog održavanja usluga mreže nužnih za
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kojima predmet pridonosi pripremu i provođenje nastavnih procesa, poznavanje tehnika zaštite podataka u prijenosu putem javnih mreža, poznavanje tehnologija i alata za pripremu dinamičkih web sadržaja te pripremu online kolegija - resursa i aktivnosti u sustavu za e-učenje,
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje i primjena sustava za izradu dinamičkih web stranica, poznavanje skriptnih jezika, poznavanje jezika HTML, poznavanje internetskih protokola i standarda, poznavanje i korištenje PGP, poznavanje sustava za upravljanje web sadržajem (CMS), poznavanje tehnika i metoda za izradu resursa i aktivnosti u online kolegijima u e-učenju.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja:
Izrada macro i dr. programa u korisničkim aplikacijama (Visual Basic for Applications). 4 sata Izrada dinamičkih WWW stranica (VBScript, Javascript i Java). Povezivanje baza podataka s Internetom uz pomoć dinamičkih web stranica i web servisa (ODBC, ASP, DCOM, Active-X). 6 sati HTTP protokoli. Preporuke i standardi Interneta. Sigurna komunikacija putem Internet-a (SSL, s-http). Uvod u napredniju praksu kriptografije (PGP i dr.). 2 sata Napredne računalne mreže i napredni Internet (napredni KIT i koncepti te ciklusi, napredni koncepti bežičnih mreža, privatnih i javnih koncepta). 4 sata Napredne infrastrukture računalnih mreža i Interneta (napredni WWW, međunarodni standardi i dr. posebnosti). 2 sata Najnapredniji koncepti računalnih mreža i uporabe Interneta. 2 sata Napredno korištenje zaštite i sigurnosti računalnih mreža i Interneta u suvremenom okružju (kombinacije: vatrozidi, proxy, IDS, i dr. koncepta, mrežnih servisa i protokola, kriptografije, URL-a, portala, e-mail sustava i FTP podsustava, kao i IT osnovice, investicija, te dr.). 4 sata Najnapredniji koncepti aplikacije KIT kod računalnih mreža i Interneta (novi koncepti rješenja KIT: sustava računalnih mreža i Interneta; IT modela i standarda). 2 sata Najnapredniji upravljački podsustavi, aktivne i pasivne komponente, WWW-a, Browser-a, e-mail sustava i FTP podsustava, napredna rješenja Intraneta i Extraneta). 2 sata Perspektive računalnih mreža i Interneta (opća načela izvedbe PC ili client-server arhitekture, te dr. (NC) arhitekture računalnih mreža i Interneta; novi vidici i problemi pri izvedbi i uporabi; uvid u istraživanja novijih arhitektura računalnih mreža; praktični primjeri moderne uporabe Interneta, uz suvremeni Web Design i izvorni osobni web). 2 sata
Seminari i projektni zadaci:
Povezivanje baza podataka s internetom. Dinamičke web stranice. 5 sati Sustavi za upravljanje web sadržajem (Content Management System). 10 sati Uvod u e-učenje. Upravljanje online kolegijima uz pomoć Learning Management System. 10 sati
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Cloud computing. 4 sata PGP u praksi. 2 sata Priprema i izrada seminara i projekata-praktičnih radova na temelju prethodnih tema, uz uporabu računala i odgovarajuće programske potpore korištene prvenstveno za izvođenje seminara i radionica. 14 sati
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Prisustovati nastavi, pripremiti seminar u timu na zadanu temu, pripremiti samostalne projekte-praktične zadatke iz zadanih područja
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 2 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 3 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovan dolazak na nastavu 29%; apsolviran seminarski rad 29%; pozitivno ocijenjeni projektni zadaci 42%.
Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna te ostvari dobre ocjene iz seminara i projekata, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.
Izlazak na ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. U svim slučajevima plagijata ispitivač će poništiti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta, gdje se ocjenjuje seminarski rad i projekti.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Šimović, V., Dumančić, M., Napredno korištenje računala i Interneta (sinopsis predavanja), Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 2005. 250. str. 10
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Turk, S., Računarske mreže, Školska knjiga, 1991.
Žalac, N., Internetski servisi WWW, RRIF br.8, Zagreb, kolovoz 1996., 128-132.str.
Garfinkel, S., Practical Unix and Internet Security, O'Reilly & Associates, 1996.
Hunt, C., TCP/IP Network Administration, 2nd Edition, O'Reilly and Associates, Sebastopol, California, 1997.
Comer, E., D., Internetworking with TCP/IP Vol.1: Principles, Protocols, and Architecture, 4th Ed., Prentice Hall, 2000.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Stevens, R., W., TCP/IP Illustrated, Volume 1: The Protocols, Addison-Wesley, 1994.
Tanenbaum, A.S., Computer Networks, 4th Ed., Prentice Hall, 2003.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Vrednovanjem od strane nastavnika - samoprocjenom,
Vrednovanjem od strane studenata anonimnom anketom, a prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Nastavni kurikulum 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici mr.sc. Marina Đuranović; mr.sc. Jasenka Martinčević, Tomislav Topolovčan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati znanstvena objašnjenja nastavnog kurikuluma, te mogućnost primjene znanstvenih spoznaja na reguliranje nastavnog procesa u osnovnoj školi napose u primarnom obrazovanju
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni ispiti iz Opće pedagogije, Školske pedagogije, Teorija nastave i obrazovanja
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Upoznati teorije o razvoju nastavnog kurikuluma, te najvažnije školske dokumente koji učieljima omogućuju planiranje, realizaciju i vrednovanje nastavnog procesa u osnovnoj školi
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumjeti osnovne pojmove i dokumente koji omogućuju planiranje, realizaciju i vrednovanje nastave u osnovnoj školi (godišnji plan rada, tematski plan rada, izvedbeni programi, školski kurikulum)
upoznati osnovne dokumente koje treba poznavati da bi se razumjelo i sudjelo u kreizranju izvedbenih silabusa (Zakon o
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
odgoju, Nacionalni okrvirni kurikulumi, Pravilnik o ocjenjivanju i sl.).
moći koristiti Nastavni plan i program kao važan školski dokument za planiranje i realizaciju nastavnog procesa
upoznati temeljne čimbenike koji uvjetuju izbor nastavnih medija, metoda i strategija te uređenje mjesta za odvijanje nastavih aktivnostiu
poznati osnovne spoznaje iz obrazovne tehnologije koje su važne za njenu uporabu u suvremenoj nastavi.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Osnovni pojmovi: teorije kurikuluma, didaktika, obrazovna tehnologija
Kurikulumske teorije
Teorija kurikuluma kao teorija odgojno-obrazovnog procesa
Vrste nastavnih kurikuluma
Teorija ciljeva učenja: Ciljevi odgoja i obrazovanja; svrha i ciljevi nastavnog procesa
Konkretizacija i operacionalizacija ciljeva
Nastavni plan i program osnovne škole
Kriteriji za izbor nastavnih sadržaja i aktivnosti. Nastavni predmet i logika uvođenja novih sadržaja u nastavu. Egzemplarna nastava.
Osnovna struktura i tijek nastavnog procesa: priprema i dogovor – ostvarivanje ciljeva, unutarnja evaluacija.
Didaktički sustavi i strategije (strategije rada s malim grupama, strategije za individualno poučavanje, strategije rada s velikim skupinama, učenje otkrivanjem, učenje istraživanjem, projektna nastava, mentorska nastava, didaktičke igre)
Didaktičke spoznaje o stjecanju znanja i učenje u kognitivnom području. Didaktičke spoznaje o učenju u afektivnom području. Didaktičke spoznaje o stjecanju vještina i navika.
Unutarnja i vanjska evaluacija. Ocjenjivanje učenika kao didaktički fenomen.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Nastavne situacije i nastavni scenariji.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Pohađanje nastave
Izrada seminarske obveze
Sudjelovanje na ispitu
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Praćenje aktivnosti na seminarima
Pismeni i usmeni ispit.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Pastuović, N. (1999), Teorija kurikuluma: Prakseologija obrazovanja i odgoja na 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
mikrorazini. U: Edukologija. Zagreb: Znamen, str. 514-571.
Bognar, L. i Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga (poglavlje 6, 7, 8, 9, 10) 10
* * Nastavni plan i program (2000). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa.
**** Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Zagreb: MZOS x
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010), Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP
Marsh, J. C. (1994), Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
Burke Walsh, K. 2003), Razvojno primjereni program za djecu od 8 do 10 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak, 285 str.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Diana Zalar 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Novija hrvatska književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić; Romana Sertić Golić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima
razvoj hrvatske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela novije hrvatske književnosti
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o novijoj hrvatskoj kniževnosti
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje novije hrvatske književnosti,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
njezinu interpretaciju i uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela novije hrvatske književnosti
razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Hrvatski književni romantizam, tridesete i četrdesete godine 19-og stoljeća
Ljudevit Gaj, Stanko Vraz i Dragojla Jarnević
Šenoino doba
Književni časopisi
Antun Gustav Matoš i književna kritika
Hrvatska moderna drama
Vladimir Nazor
Marija Jurić Zagorka
Visoko i nisko u književnosti
Miroslav Krleža
Ranko Marinković
Moderno hrvatsko pjesništvo
Žensko pismo
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Suvremena hrvatska književnost
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,5 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit
1(polažu koji nisu položili kolokvije)
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 1/9 + pročitana djela 2/9 + referat 1/9 - seminarski rad 1/9 + pismeni ispit (kolokviji) 2/9 + usmeni ispit 2/9
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Izbor djela prema dogovoru
Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.
Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti
Antun Barac: Hrvatska književna kritika, Zagreb, JAZU 1938.
Antun Barac: Književnost ilirizma, Zagreb, JAZU 1954.
Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Zagreb, 1986.
Mirjana Gross- Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu. Društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, Zagreb, Globus, 1992.
Josip Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771.-1939., Zagreb, 1962.
Dubravko Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.
Cvjetko Milanja, Petar Preradović - od romantizma do spiritizma, Umjetnost riječi 39, 1995, br. 1. str. 21.-37.
Dubravka Oraić-Tolić i Erno Szabo Kulcsar (uredili), Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, Zagreb, FF press, 2006.
Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb, 2002.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Zdenko Škreb/ Ante Stamać, Uvod u književnost, Zagreb 1986.
Divna Zečević, Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima prve polovice 19. stoljeća, Osijek, 1992.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokvij, ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Blaženka Filipan-Žignić; Iris Šmidt Pelajić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Njemački jezik učiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Sonja Šimek-Cvitković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:
razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku
sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku
ponavljanju i proširivanju vokabulara
upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture jednostavnih, kraćih tekstova
upoznavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika i prevođenje jednostavnijih tekstova
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Ostvareni uvjeti za upis u 3. godinu studija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog učenja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će moći:
uočiti i razlikovati obrađivane gramatičke strukture i zakonitosti
pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku
uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama
parafrazirati i definirati jednostavnije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje
odrediti bitne informacije u kraćem pismenom ili usmenom diskursu
odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih, kraćih tekstova
usmeno prezentirati sažetke jednostavnijih stručnih tekstova
argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku
koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika
prepoznati osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu
usmeno i pismeno prevesti jednostavniji stručni tekst
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
U okviru kolegija obrađuju se aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja i tekstovi putem kojih će se studenti upoznati s osnovnim kulturnim i društvenim aspektima njemačkoga govornog područja, poglavito onima koji su vezani uz svakodnevni život djece te studentske populacije. Težište je na sljedećim sadržajima:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Predstavljanje; dijagnostički test, utvrđivanje osnova gramatike – npr. prezent, perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;
Ponavljanje, utvrđivanje osnova gramatike: glagolska vremena, nepravilni glagoli, mjesto u rečenici
Ponavljanje, utvrđivanje osnova gramatike: deklinacije imenica, zamjenice - opis predmeta u razredu, školskog pribora učenika
Utvrđivanje osnova gramatike: prijedlozi, glagoli u konjunktivu, vokabular vjezan uz nastavne aktivnosti; korištenje dvojezičnim rječnikom
Transfer: korištenje jednojezičnim rječnikom; obrada tekstova vezanih uz način opisa osobe
Obrada tekstova vezanih uz problematiku stanovanja mladih; proširenje vokabulara, deklinacija i komparacija pridjeva, vježbe određivanja strukture tekstova i izrade sažetaka
Obrada tekstova vezanih uz problematiku studentskog standarda; život u studentskom domu; prikaz i rasprava o studentskom standardu u Hrvatskoj i Njemačkoj; transfer na vlastitu situaciju
Obrada tekstova vezanih uz problem tolerancije prema ponašanju, odn. prema izgledu koji odstupaju od uvriježenoga; određivanje strukture teksta i izrada sažetaka; slušanje s razumijevanjem, sudjelovanje u raspravi; jednostavno izražavanje i argumentiranje stava
Obrada tekstova, koji obrađuju problematiku vezanu uz odabir zanimanja; određivanje strukture teksta; transfer: učiteljsko zanimanje; izražavanje i argumentiranje stava; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Školski sustavi u Njemačkoj i Hrvatskoj; obrada odgovarajućeg teksta – slušanje s razumijevanjem; određivanje strukture i izrada sažetka; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tektova, pripremljenih izvan nastave
Katolički blagdani u Njemačkoj i Hrvatskoj, običaji i vlastita iskustva, analiza teksta – izrada sažetaka
Obitelj i obiteljski odnosi, glagolsko vrijeme – preterit pravilnih i modalnih glagola, uporaba ne/određenog člana ; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Preterit nekih nepravilnih glagola; obrada teksta koji obrađuje problematiku vezanu uz sukob, odn. suživot generacija u obitelji; izrada i prezentacija sažetaka; transfer - opis i izražavanje stava
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Ponavljanje:deklinacija pridjeva, preterit; transfer: generacijski konflikti, problemi u školi, uključivanje roditelja u (izvan)nastavne aktivnosti u školi - vođenje bilježaka i argumentirano vođenje rasprave; prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Obrada teksta vezanog uz tematiku obiteljskih odnosa; analiza teksta – određivanje strukture teksta, izrada i usmena prezentacija sažetka; uljudno argumentirano izricanje stava
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi
Redovito vođenje bilježaka
Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema prezentacije kratkog jednostavnog stručnog teksta
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,5
Kontinuirani pismeni zadaci, koje studenti samostalno pripremaju izvan nastave (Ostalo upisati)
0,5
Esej Seminarski rad Vođenje bilježaka (Ostalo upisati) 0,5
Kolokviji Usmeni ispit Samostalno pripremanje tekstova izvan nastave (Ostalo upisati)
0,5
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Kolegij nema ispita, već se potpisom potvrđuje da je student uspješno izvršio obveze iz točke 2.8., odn. 2.9
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Kursbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)
Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Arbeitsbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)
Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjigal
Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Dallapiazza, R.-M./ v. Jahn, E./ Blüggel, B./ Schümann, A. (2001). Tangram 2. Ismaning: Hueber Verlag
Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik - aktuell. Ismaning: Max HueberVerlag
Glovacki-Bernardi, Z. (1995). Osnove njemačke gramatike. Zagreb: Školska knjiga
Kljajić, J. (1998). Njemačko – hrvatski rječnik, Zagreb: Školska knjiga
Szalay, G., Hegyes, K., Schmitt, R. (1997). Hörfelder. Ismaning: Max Hueber Verlag.
Wahrig-Burfeind, R. (ur.) (2006). Wahrig Deutsches Wörterbuch. Gütersloh: Bertelsmann Lexikon Verlag GmbH
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Wernke, M. i dr. (ur.) (2001). Duden. Deutsches Universalwörterbuch A - Z. Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Blaženka Filipan-Žignić; Iris Šmidt Pelajić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Njemački jezik učiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Sonja Šimek-Cvitković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:
razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku
sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku
ponavljanju i proširivanju vokabulara
upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture i obilježja složenijih tekstova
osposobljavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika, kao i s tehnikama prevođenja stručnih tekstova
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Ostvareni uvjeti za upis u 6. semestar studija; zadovoljene obveze za kolegij Njemački jezik učiteljske struke 1 koji se sluša u prethodnom, 5. semestru
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će moći:
definirati i pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku
uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama
parafrazirati i definirati složenije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje
odrediti bitne informacije u pismenom ili usmenom diskursu
odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih i složenijih tekstova
usmeno prezentirati sažetke stručnih tekstova
argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku
samostalno koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika
prepoznati i primijeniti osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu
samostalno prevesti jednostavniji stručni tekst
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
U okviru kolegija obrađuju se aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja i tekstovi putem kojih će se studenti upoznati s osnovnim kulturnim i društvenim aspektima njemačkoga govornog područja, poglavito onima koji su vezani uz svakodnevni život djece te studentske populacije. Težište je na sljedećim sadržajima:
Ponavljanje: deklinacija pridjeva, rod imenica; preterit modalnih glagola; obrada teksta koji obrađuje tematiku vezanu uz
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
izmijenjene obiteljske odnose, određivanje strukture teksta, izrada sažetaka
Sistematizacija fraza kojima izražavamo (ne)slaganje, sumnju, odobravanje – vođenje rasprave na uljuđen način
Obrada teksta koji obrađuje problematiku, vezanu uz obrazovanje studenata, određivanje strukture teksta, izrada sažetaka; prevođenje dijelova teksta; argumentirano sudjelovanje u diskusiji, pronalaženje razloga “pro i contra”, zavisno-složene rečenice i veznici koji ih uvode
Uzročne rečenice; iznalaženje uzroka određenih reakcija, prikazanih na nastavnom materijalu; red riječi u zavisnim i nezavisno-složenim rečenicama; pasiv - vježbe ponavljanja i utvrđivanja nast. gradiva; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Obrada teksta, vezanog uz tematiku slobodnog vremena i obrazovanja; određivanje strukture teksta i izrada sažetaka; razgovor o načinima provođenja slobodnog vremena; transfer: slobodno vrijeme studenata; pismeni i usmeni opisi; organizacija slobodnog vremena u okviru izvannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi
Obrada stručnog teksta vezanog uz tematiku rješavanja mogućih problema u nastavi; izrada sažetaka; razgovor; rekcija glagola, tj. glagoli s prijedložnim objektom; slušanje s razumijevanjem i vođenje bilježaka; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Popularne njemačke pjesme; slušanje s razumijevanjem – uvježbavanje selektivnog slušanja; prevođenje; ponavljanje konjunktiva preterita i oblika würde + infinitiv; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Obrada stručnog teksta, koji se referira na problematiku raznih obliika nastave; čitanje s razumijevanjem; argumentirano izražavanaje stava i mogućeg razvoja događaja;
Pismeno i usmeno izražavanje vlastitih želja; vođenje argumentirane rasprave na temu po izboru studenata, vezanu uz odgoj i obrazovanje osnovnoškolaca; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljene izvan nastave
Obrada stručnog teksta, vezanog uz temu kreativnost – usmeno izražavanje – priprema i vođenje uljuđene rasprave i argumentiranje; usmena i pismena prezentacija stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave
Obrada stručnog teksta, koji obrađuje tematiku vezanu uz odabir zanimanja i profrasionalnu orijentaciju osnovnoškolaca. Čitanje s razumijevanjem. Transfer: rad u paru - usporedba zanimanja opisanog u tekstu i budućeg zanimanja studenata –
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
učiteljskog poziva. Vođenje uljuđene, argumentirane rasprave u plenumu
Rad na tekstu – iščitavanje informacija iz oglasa; prevođenje; slušanje s razumijevanjem, vođenje bilježaka, razlučivanje bitnih informacija od nebitnih, izrada sažetaka; razgovor za primanje u radni odnos - slušanje s razumijevanjem, simulacija razgovora s budućim poslodavcem
Čitanje s razumijevanjem, tekstovi iz časopisa PRIMAR i sl. vezani uz temu projektne nastave; prevođenje tekstova; određivanje strukture teksta; izrada sažetaka; argumentirano izražavanje stava o obrađenim sadržajima
Obrada tekstova, vezanih uz temu ekologije u školi; usmeno i pismeno izražavanje; komentiranje slikovnih sadržaja vezanih uz temu održivog razvoja
Obrada aktualnog teksta vezanog uz problematiku ocjenjivanja u osnovnoj školi; argumentirano izražavanje vlastitog stava; ponavljanje za pismeni i usmeni ispit
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi
Redovito vođenje bilježaka
Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema pismene i usmene prezentacije barem jednog stručnog teksta
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,3 Kontinuirani pismeni domaći uradci (Ostalo upisati) 0,3
Esej Seminarski rad Vođenje bilježaka (Ostalo upisati) 0,3
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kolokviji Usmeni ispit 0,3 Samostalno pripremanje tekstova izvan nastave (Ostalo upisati)
0,3
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti su ostvarili uvjete za pristupanje završnom ispitu:
nakon što su predočili pregledne bilješke 20%,
dokazali uspješno samostalno rješavanje zadataka i pripremanje tekstova izvan nastave 40%,
uspješno prezentirali jedan stručni tekst u plenumu 40%.
U određivanju završne ocjene:
pismeni ispit sudjeluje s udjelom od 70 %,
uspjeh na usmenom ispiti s udjelom od 30 %.
Pismeni se ispit sastoji od teorijskog dijela, a usmeni ispit obuhvaća razgovor o sadržajima stručnih tekstova, obrađivanih tijekom nastave.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Kursbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)
Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Arbeitsbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)
Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjigal
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Dallapiazza, R.-M./ v. Jahn, E./ Blüggel, B./ Schümann, A. (2001). Tangram 2. Ismaning: Hueber Verlag
Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik - aktuell. Ismaning: Max HueberVerlag
Glovacki-Bernardi, Z. (1995). Osnove njemačke gramatike. Zagreb: Školska knjiga
Kljajić, J. (1998). Njemačko – hrvatski rječnik, Zagreb: Školska knjiga
Szalay, G., Hegyes, K., Schmitt, R. (1997). Hörfelder. Ismaning: Max Hueber Verlag.
Wahrig-Burfeind, R. (ur.) (2006). Wahrig Deutsches Wörterbuch. Gütersloh: Bertelsmann Lexikon Verlag GmbH
Wernke, M. i dr. (ur.) (2001). Duden. Deutsches Universalwörterbuch A - Z. Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici mr. Višnja Rajić; mr. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Steći kompetencije važne za unutarnju evaluaciju, zatim za formativno i sumativno ocjenjivanje te za brojčano i opisno praćenje i ocjenjivanje učenika u primarnog obrazovanja
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni ispiti iz Opće pedagogije, Školske pedagogije, Teorija nastave, Nastavni kurikulum
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za planiranje, realizaciju i vrednovanje nastave u primarnom obrazovanju
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
moći konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za praćenje i ocjenjivanje učenika
upoznati dokimološke modele praćenja i ocjenjivanja učenika u primarnom obrazovanju
upoznati teorije nastave i njihov utjecaj na izbor dokimoloških rješenja
upoznati pravila izrade i vođenja učenikova portfolija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
upoznati pravila i modele opisnog praćenja i ocjejivanja učenika u primarnom obrazovanju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Mjesto ocjenjivanja učenika u teoriji kurikuluma.
Osnovna terminologija u području školske dokimologije.
Formativno i sumativno vrednovanje.
Vanjska i unutarnja evaluacija.
Povijest školskog ocjenjivanja u Hrvatskoj.
Dokimološka rješenja u ocjenjivanju učenika u primarnom obrazovanju u svijetu.
Temeljne spoznaje iz školske dokimologije.
Neke posebnosti praćenja i ocjenjivanja u kognitivnom, afektivnom i motoričkom području.
Neke tehnike praćenja aktivnosti učenika.
Neki vidovi subjektivnosti učitelja u ocjenjivanju.
Portfolio kao tehnika praćenja aktivnosti učenika.
Osposobljavanje učenika za samostalno praćenje i ocjenjivanje.
Dokimološka rješenja u praćenju i ocjenjivanju učenika u nekim alternativnim školama.
Vrednovanje i samovrednovanje rada učiteljica i učitelja.
Opisno praćenje i ocjenjivanje učenika primarnog obrazovanja
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Sudjelovanje na zajedničkoj nastavi
Izvršavanje jedne manje seminarske obveze (0,5 ECTS)
Pristupanje ispitu
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivnost na nastavi
Poznavanje literature o ovom području
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Matijević, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex 10
Pravilnik o ocjenjivanju učenika x
Nacionalni okvirni kurikulum x
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Grgin, T. (1994), Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 117 str.
McMillan, J. H. (2004), Classroom assessment : principles and practice for effective instruction (3rd ed), Boston: Pearson A. and B., 460 p.
Popham, W. J. (2001). Classroom assessment: What teachers need to know (3rd ed.). Boston: Allyn and Bacon., 324 p.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vlatka Domović; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Opća pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici mr.sc. Marina Đuranović; mr.sc. Jasenka Martinčević; Maja Drvodelić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
razumijevanje i ispravno korištenje osnovnih pojmova/termina pedagogije koji su referentni okvir za sporazumijevanje u učiteljskoj profesiji
razumijevanje osnovnih pedagoških pravaca te povijesnog razvoja teorijskih koncepata odgoja koji su utjecali na praktični rad u obrazovanju
razumijevanje osnovnih metodoloških paradigmi koje se ishodište za istraživanje pedagoških fenomena
sposobnost primjene teorijskih koncepata u analiziranju prakse u školi
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ovaj kolegij doprinosi razumijevanju složenosti učiteljske profesije i komponenti kompetencijskog profila suvremenog učitelja. Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini programa:
sposobnost kritičke analize obrazovnih teorija
sposobnost uočavanja povezanosti između pojedinih aspekata pedagoških teorija, obrazovne politike i prakse
kompetencije u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja
sposobnost rada na vlastitom profesionalnom razvoju
sposobnost rada u timu
razumijevanje društvenog i radnog okruženja
uvažavanje i sposobnost razvijanja različitosti
promišljanje vlastitog profesionalnog sustava vrijednosti
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će moći:
definirati temeljne pedagoške pojmove - odgoj, obrazovanje, izobrazba, naobrazba, socijalizacija, edukacija, neformalno obrazovanje, informalno obrazovanje, itd.
analizirati i usporediti različite pristupe definiranju temeljnih pojmova
opisati i objasniti razlike između različitih pravaca znanosti o odgoju
opisati i objasniti različite metode istraživanja pedagoških fenomena
razumjeti primjenu obrazovnih teorija u školskoj praksi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvodno predavanje - upoznavanje sadržaja kolegija, načina rada i vrednovanja, obveze studenata
Temeljni pojmovi - odgoj, obrazovanje, naobrazba, izobrazba, socijalizacija, edukacija, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, informalno obrazovanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Koncept znanosti. Pedagogija kao znanost. Podrijetlo (etimologija) naziva. Odnos pedagoške teorije i prakse odgoja.
Predmet pedagogije. Objektivistički i subjektivistički pristup predmetu. Zadaci pedagogije.
Metodološke paradigme - kvantitativna paradigma, kvalitativna paradigma.
Metode istraživanja - empirijske metode, kvalitativne metode.
Značajni pedagozi kroz povijest. Najpoznatiji hrvatski pedagozi.
Odnos pedagogije i drugih znanosti. Sustav pedagogijskih disciplina.
Koncepcija i odrednice cjeloživotnog obrazovanja. Kriza tradicionalne škole i njeni uzroci.
Glavne odrednice cjeloživotnog obrazovanja - obrazovne implikacije gospodarskih promjena, odgojno - obrazovne implikacije socijalnih promjena, odgojno - obrazovne implikacije kulturnih promjena.
Školski sustav.
Napomene:
Neke teme obrađuju se jedan, a neke dva ili više školskih sati.
Predavanja su praćena seminarima na kojima se navedene teme produbljuju ili oprimjeruju.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.8. Obveze studenata
redovito pohađanje nastave,
izrada i prezentacija seminarskog rada,
izrada portfolia
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare
ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi i pismeni rad)
analizira se i ocjenjuje portfolio
pismeni ispit na kraju semestra.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja)
Pastuović, N. (1993). Edukologija. Zagreb: Znamen (odabrana poglavlja)
Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Konig, E. i Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.
Hall, K. , Murphy, P. and Soler, J. (2008). Pedagogy and practice. London: SAGE.
Loughran, J. (2006). Developing a Pedagogy of Teacher Education. London: Routledge.
Giesecke, H. (2003). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.
Radovi iz časopisa:
Odgojne znanosti
Napredak
Metodika
Društvena istraživanja
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
povratne informacije od studenata (anketa o zadovoljstvu kolegijem i procjena kvalitete rada nastavnika)
samoprocjena studenata
povratne informacije od mentora u školama
zajednička analiza realizacije kolegija s drugim nastavnicima koji predaju isti i srodne kolegije
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović; prof.dr. sc. Ljubica Bakić Tomić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Osnove informatike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Vesna Markovac; dr.sc. Winton Afrić; Tedo Vrbanec, dr.sc. Predrag Oreški 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s temeljima informatike
osposobiti studente za razumijevanje temeljne informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT)
osposobiti ih za rad sa osobnim računalom, programskim alatima, multimedijom i različitim načinima zaštite te komuniciranja putem Interneta i Intraneta
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
nema
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja u modulu informacijsko komunikacijskih tehnologija za samostalno korištenje računalne opreme i temeljnih računalnih programa u svom uredskom radu, kao i u odgoju i obrazovanju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
oblikovanje temeljnih aplikacija osnovnim uredskim alatima,
korištenje operacijskog sustava i osnovne IKT,
rješavanje stručnih i poslovnih problema uz pomoć osnovne IKT u pojedinim stručnim zadacima
upoznati računalne osnove - povijest i razvoj računala, građa računala i način rada
upoznati osnovne vrste računalnih mreža: Internet, Intranet
upoznati osnovne programske pakete za rad na ručunalu: obrada teksta, obrada slika, obrada tablica, baza i grafikona
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA
1. Cilj i zadatak informatike Temeljne odrednice informatike O sustavima
2. Kibernetička i opća teorija Pojam informacije, računala i informatike Pojam informatike, pojam informatičar
3. Semantičke i fizičke jedinice podataka Tijek razvoja mikro-procesora Važnost Mooreova zakona
4. Povijest razvoja primarno Intel-ovih procesora Predvidljivi tijek razvoja mikro procesora O razvoju matične ploče
5. Općenito razmatranje razvoja sabirnica Temelj razvoja ulazno – izlaznog sklopovlja Pravac razvoja ulazno – izlaznih uređaja sučelja
6. Tijek razvoja primarno ulaznih jedinica Razvoj primarno izlaznih jedinica
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Razmatranje razvoja vanjskih ulazno – izlaznih uređaja (tvrdi i floppy disk, cd-rom, dvd-rom)
7. Predvidivost budućih trendova razvoja osobnih računala Temeljne komponente osobnih računala
8. Programska potpora osobnih računala
9. Uvodno o konceptu korisnik – poslužitelj
10. Komponente korisnik – poslužitelj tehnologije
11. Uvodno o konceptu relacijskih baza podataka Aplikativni primjer relacijskih baza podataka kod informacijskih sustava
12. Koncept Informacijskih Sustava Učešće o projektiranju Informacijskih sustava
13. Zaštita i sigurnost Informacijskih Sustava
14. Mrežni koncepti Distribuirano upravljanje mrežnim funkcijama i uslugama
15. Internet u uredskom poslovanju
VJEŽBE:
1 - Operacijski sustav Windows 2 - Internet i E-mail 3 - 5 - MS Office Word 7 - 10 - MS Office PPT 11 - 14 - MS Office Excel 15 - Obrada crteža i fotografija putem računala
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i vježbama u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu, te polaganje usmenog ispita, a konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat vježbe (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovan dolazak na nastavu 25%
Apsolviranje vježbi 25%
Usmeni ispit 50%.
Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
definirane Zakonom.
Izlazak na usmeni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na usmeni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Šimović Vladimir, Maletić Franjo, Afrić Winton, Osnove informatike - uvod, Golden marketing - Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 100
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Šimović Vladimir, Temelji informatike – udžbenik, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2010. (u pripremi za tisak)
Šimović V., Dumančić M., Osnove informatike - vježbe (skripta): Windows operacijski sustavi: Vista i XP, te Windows 7 (Ultimate); Microsoft Office alati: 2007, 2003, i XP, VŠPU - BAK - Zaprešić 2010/2011. (u tisku)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Pismo 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj kolegija osvijestiti značenje pisma kao jedne od najeminentnijih pojava kulturne povijesti, i pismenosti kao temeljne kompetencije učenja i obrazovanja
Specifični ciljevi :
povećavati kompetencije studenata u oblikovanju vizualnih poruka,
poticati primjenu pisma u primarnom odgoju i obrazovanju
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Zadovoljene obaveze kolegija „Uvod u povijest umjetnosti 1 i 2“
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će upoznati osnovne forme latinskog pisma koje po svojoj prirodi nisu vizualnog karaktera, te stoga bolje pokrivaju komunikacijsku funkciju znakova, prikladniji su za komunikacijske aspekte budući su prikazani apstraktnim znakovima.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
steći sposobnost razvijanja dječjeg pismenog izražavanja te interesa za estetske vrijednosti pisma pisanog rukom,
spoznati referencijalnu funkciju znakova pisma koja govori o odnosu znaka i značenja,
spoznati estetsku funkciju znakova pisma u odnosu na konstrukciju i proporcije slova,
spoznati probleme strukturiranja pisma koje se sastoji od dijelova, riječi, redaka i cjeline teksta
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Povijest pisma
Razvoj pisma:slikovno pismo, piktografija, ideografija
Pojmovno pismo, klinopis, egipatski hijeroglifi, kinesko pismo
Slogovno pismo, arapsko pismo
Postanak alfabeta, fenički alfabet
Grčki alfabet
Latinica
Materijali rukopisa
Pribor za pisanje pisma
Oblik rukopisa: svitak, kodeks, inkunabula
Ikonografija pisma
Inicijali
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Verzalna slova, kurentna slova
Vanjske i nutarnje specifičnosti pisma, mjerni odnos
Proporcije slova monumentalne rimske kapitale
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja
Aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama
Samostalno izvođenje projekata izvan nastave
Položiti kolokvije tijekom semestra
Nakon odslušanih predavanja na kraju semestra položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 1
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,5 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,66 %
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Praktičan rad 33,33 %
Projekt izvan nastave 16,66 %
Kolokviji 16,66 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Hoecker, O. (1951), Ukrasno pismo, Školska knjiga, Zagreb 2
Mesaroš, F. (1985), Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Stipišić, J. (1991), Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi - Latinska paleografija, Školska knjiga, Zagreb
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Pismo 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni cilj je razvijati svijest o značenju pisma u odgojno obrazovnom procesu
Specifični ciljevi:
upoznati studente s povijesnim vrstama pisma rukopisa (manuskripta)
upoznati studente s pojavom knjižnog tiska
organizirati praktične vježbe i osposobiti za ručno pisanje pisma
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Riješene obveze kolegija Pismo 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Razviti u studenata sposobnost da povezuju pismo s područjima vizualnih komunikacija, primijenjenih umjetnosti i dizajna radi ostvarivanja estetskog jedinstva nastave Likovne kulture u cjelokupnoj strukturi osnovnog odgoja i obrazovanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
razviti svijest o važnosti i vrijednostima estetski oblikovanog pisma na razini primarnog odgoja i obrazovanja,
znati kritički procijeniti vlastiti rad,
znati estetskim kriterijima vrijednovati kvalitetu pisma učenika,
steći vještinu izrade pisma preko konstrukcijskih metoda proizašlih iz pisanja širokim perom,
znati definirati pravilne kontraste ritma pisanja i kaligrafskih elemenata,
znati definirati razmake između slova, riječi i redaka po širini i visini,
će znati oblikovati tekst tipografskom raspodjelom plohe u odnosu na format, margine, hijerarhiju i navigaciju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Blok pismo
Rimsko kapitalno pismo
Kvadratična kapitala
Rustična kapitala
Uncijalno pismo
Karolinška minuskula
Pismovna linija
Pismovne veličine,razmak između redaka, isključivanje redaka
Isticanje u tekstu: odlomak i inicijali, boja kao sredstvo za isticanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Blok pismo
Rimsko kapitalno pismo
Kvadratična kapitala
Rustična kapitala
Uncijalno pismo
Karolinška minuskula
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja
Aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama
Samostalno izvođenje projekata izvan nastave
Položiti kolokvije tijekom semestra
Nakon odslušanih predavanja na kraju semestra položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 1
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,5 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,67 %
Praktičan rad 33,34 %
Projekt izvan nastave 16,67 %
Kolokviji 16,66 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Hoecker, O. (1951), Ukrasno pismo, Školska knjiga, Zagreb 2
Mesaroš, F. (1985), Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Čudina - Obradović, M (2000), Kad kraljevna piše kraljeviću, Biblioteka "Korak po korak", Zagreb
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka; dr.sc. Ante Selak 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Povijest hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Ines Virč, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Cilj je ovoga kolegija upoznati studente sa svim najvažnijim činjenicama hrvatskoga jezika i hrvatskog jezikoslovlja od početaka pismenosti Hrvata do danas.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana prva godina studija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ovaj je kolegij jedan od temeljnih u proučavanju različitih vidova hrvatskoga jezika u sklopu Modula hrvatskog jezika.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
usvojiti povijesne činjenice koje su presudno utjecale na razvitak hrvatskog jezika
upoznati ključne povijesne događaje
upoznati ključne jezikoslovne protagoniste
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
upoznati najvažnija lingvistička djela koja su oblikovala jezikoslovne razvojne procese
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Prva stoljeća pismenosti u Hrvata – od početaka do kraja 14. st.
Međudijalekatska prožimanja (15. st.)
Međudijalekatska prožimanja (16. st.)
Počeci stvaranja jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika
Tronarječnost, tri pisma
Ozaljski književno-jezični krug (17. i prva pol. 18. st.)
Prevlast latinice i štokavštine
Predilirsko i ilirsko doba (19. st.)
Filološke škole
Stabiliziranje hrvatskoga jezičnog standarda i kretanje vlastitim putom
Hrvatski jezikoslovci i njihova djela (panoramski uvid)
Smještaj hrvatskoga jezika (indoeuropski jezici)
Smještaj hrvatskoga jezika (slavenski jezici)
Prva polovica 20. st.
Druga polovica 20. st.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
SEMINARI:
Kašić, Bartol (život i djelo)
Relković, Antun Matija (život i djelo)
Starčević, Šime (život i djelo)
Tadijanović, Blaž (život i djelo)
Mažuranić, Antun (život i djelo)
Tkalčević, Adolfo Veber (život i djelo)
Divković, Matija (život i djelo)
Maretić, Tomo (život i djelo)
Jurišić, Blaž (život i djelo)
Brabec, Ivan (život i djelo)
Hraste, Mate (život i djelo)
Živković, Sreten (život i djelo)
Težak, Stjepko (život i djelo)
Babić, Stjepan (život i djelo)
Katičić, Radoslav (život i djelo)
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
Priprema i izvedba desetminutnog govora na određenu temu
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
Seminarski rad 25%
Kolokvij 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
medija
Milan Moguš: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. 2
Zlatko Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1978. 2
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Milan Moguš: Povijesna fonologija hrvatskog jezika, Zagreb 2010.
Ljudevit Jonke: Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, MH, Zagreb, 1971.
Dalibor Brozović: Rječnik jezika ili jezik rječnika, Posebno izdanje Kritike, Zagreb, 1969.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, MH, Zagreb, 1997.
Marko Samardžija: Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, HSN, Zagreb, 2004.
Ivo Pranjković: "Hrvatski standardni jezik u staroj Jugoslaviji", Croatica, 27, 1998, 45-46, 147-155.
Marko Samardžija: Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, HSN, Zagreb, 1993.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Mile Silov; prof.dr.sc. Mijo Cindrić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Povijest pedagogije i školstva 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Štefka Batinić; Goran Nikić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente s povijesnim iskustvima u odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj i Europi
Razvijati u studenata sposobnost povijesno-kritičkog mišljenja
Razvijati u studenata svijest o važnosti povijesno-pedagoških sadržaja za njihovo opće pedagoško obrazovanje te za aktualnu pedagošku teoriju i praksu
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
-
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Sposobnosti demonstriranja i primjene stečenih znanja
Sposobnosti misaonih operacija – analiza, sinteza, komparacija i sl.
Istraživačko-metodološke sposobnosti – prikupljanje i interpretacija relevantnih podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Sposobnost problemskog i kritičkog mišljenja
Sposobnost prezentacije informacija, ideja, problema i njihovih rješenja
Vještine potrebne za cjeloživotno učenje
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Prisjetiti se i opisati glavne etape razvoja odgoja i obrazovanja kroz povijest u Europi, s posebnim naglaskom na Hrvatsku
Nabrojati pedagoške klasike te identificirati i objasniti njihov doprinos razvoju pedagogije i školstva
Prepoznati i izdvojiti specifičnosti povijesnog razvoja odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj
Povezati sadržaje predmeta Povijest pedagogije i školstva sa sadržajima ostalih predmeta na studiju
Usporedba različitih povijesnih iskustava odgoja i obrazovanja
Prezentirati teme iz povijesti pedagogije i školstva stručnoj i općoj publici
Sposobnost kritičkog vrjednovanja i pokušaj stvaranja vlastitih zaključaka o nekim idejama i pojavama u povijesti pedagogije i školstva
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Škole u srednjem vijeku (1 sat)
Školstvo od početka 16. do sredine 18. stoljeća (1 sat)
Školstvo u doba prosvijećenog apsolutizma (1sat)
Pedagoški klasici I- Komenský, Locke, Rousseau (1 sat)
Pedagoški klasici II – Pestalozzi, Herbart, Fröbel(1 sat)
Odgoj i obrazovanje u Hrv. u razdoblju od 1849. do 1918. (4 sata)
organiziranje hrvatskoga učiteljstva i hrvatske opće učiteljske skupštine (1)
hrvatski školski zakoni (1)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
obrazovanja učitelja (1)
razvoj pedagogije kao znanosti (1)
Početci stručne i znanstvene komunikacije u pedagogiji (1 sat)
pedagoški časopisi
pedagoške knjige
Rad učitelja na području dječje književnosti (1850.-1918.) (1 sat)
Reformni pedagoški pokreti (1 sat)
Školstvo i pedagogija u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1945. godine (2 sata)
organizacija školstva (školski zakoni)
nova škola i nova pedagogija
Školstvo u Hrvatskoj u drugoj polovini 20. stoljeća (1 sat)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
redovito pohađanje predavanja i seminara
izrada i prezentacija seminarskih radova
pisanje kolokvija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
usmjeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,3 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,4 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0.8 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 15 %
Kolokvij 40 %
Seminarski rad 20 %
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Munjiza, E. (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Franković, D. (1958) Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj
Batinić, Š. i Gaćina Škalamera, S. (2009). Učiteljice i učitelji u Hrvatskoj 1849.-2009. Zagreb: Hrvatski školski muze
Hrvatski školski muzej 1901.-2001. : stalni postav. Zagreb, 2001.j..
Jakopović, S. Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb : Školske novine, 1984.
Matijević, M. (2001) Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex.
Silov, M. (2002): Osnovna škola u NDH-a, u: Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, vol. 4, br. 1 (4), (str. 65-80
Silov, M. (2003): Preventivni odgojni sustav sv. Ivana Bosca, u: Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, vol. 5, br. 1 (5), str. 23-42
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Pregled hrvatske književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznavanje s osnovnim kategorijama periodizacije hrvatske književnosti
upoznavanje s distribucijom književnih vrsta, najznačajnijim opusima i tekstovima
upoznavanje s konkretnim književnopovijesnim i društvenim kontekstima vezanima uz pojedino razdobolje i njihovim specifičnostima
osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova hrvatske književnosti
osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema hrvatske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole
osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature o hrvatskoj kniževnosti
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
poticanje kulture čitanja, razvoj interesa za književni tekst, kao i hrvatsku kulturu uopće
poticanje sposobnosti povezivanja književnih sadržaja sa relevantnim sadržajima aktualnog književnog i društvenozbiljskog trenutka
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Formalnih uvjeta nema (s obzirom da je kolegij uključen u 1. godinu studija), dok je neformalni preduvjet ovladanost osnovnim sadržajima nacionalne povijesti, književne povijesti i teorije književnosti (na razini srednjoškolskog gradiva)
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje osnovnih književnopovijesnih i književnoteorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje hrvatske književosti te njezino problemetiziranje i uporabu u nastavi predmeta Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
sposobost sagledavanja hrvatske književnosti u njezinu dijakronijskom slijedu
poznavanje reprezentativnih tekstova hrvatske književnosti
sposobnost analiziranja i interpretiranja relevantnih književnih tekstova hrvatske književnosti
sposobnost razlikovanja i promišljanja pojediih stilskih formacija, autorskih opusa i pojedinačnih tekstova hrvatske književnosti, kao i okolnosti njihova pojavljivanja
sposobnost kritičkog i kreativnog promišljanja motiva i tema hrvatske književnosti
sposobnost povezivanja književnih sadržaja i svijeta svakodnevice
sposobost promišljanja pojedinog književnog teksta u okviru njegova funkcioniranja u doživljajno-spoznajnom vidokrugu učenika osnovnoškolskog uzrasta
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod u kolegij, periodizacija hrvatske književnosti
Hrvatska srednjovjekovna književnost
Hrvatska književnost humanizma i renesanse
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Književno djelo M. Držića
Hrvatska književnost baroka; I. Gundulić
Stilski književni pluralizam 18.stoljeća
Hrvatski književni romantizam - hrvatski narodni preporod
Književno djelo Ivana Mažuranića
Šenoino doba
Hrvatski književni realizam
Reprezentanti hrvatskog realizma - A. Kovačić, V. Novak
Poetika hrvatske moderne; A. G. Matoš
Hrvatski pjesnici 2. polovice 20. Stoljeća
Književno djelo Miroslava Krleže
Književno djelo Ranka Marinkovića
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak),
izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvoditeljem nastave,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme,
aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, radionice),
po jedna pismena provjera (kolokvij) na sredini te na kraju semestra iz lektirnih djela tematiziranih na seminarskoj nastavi,
oba položena kolokvija preduvjet izlasku na usmeni ispit,
usmeni ispit na kraju (uvid u snalaženje u cjelokupnom nastavnom sadržaju)
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,25 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,25 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Vođenje evidencije o redovitosti dolaska na nastavu te čitanja odabranih književnih tekstova 50%
Ocjena iz seminarskog rada 12,5%
Ocjena kolokvija 25%
Ocjena usmenog ispita 12,5%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Jelčić, D.: Povijest hrvatske književnosti, PiP Pavičić, Zagreb, 1997.
Kombol, M: Povijest hrvatske književnosti do Preporoda, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kombol, M., Novak Prosperov, Slobodan: Hrvatska književnost do narodnog preporoda, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Novak, Slobodan Prosperov: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.
Šicel, M.: Hrvatska književnost 19. i 20. stoljća, Školska knjiga, 1997.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Batušić, N., Kravar, Z., Žmegač, V.: Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
Biti, V.: Doba svjedočenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
Bogišić,V.; Feldman, L.Č; Duda, D.; Matičević, I: Leksikon hrvatske književnosti, Naprijed, Zagreb, 1998.
Brešić, V.: Novija hrvatska književnost: rasprave i članci, Zagreb, NZMH, 1994.
Brešić, V.: Teme novije hrvatske književnosti, NZMH, Zagreb, 2001.
Brešić, V. (prir.): Pjesnici hrvatske moderne, Znanje, Zagreb, 2003
Car Matutinović, Lj.: Hrvatski pjesnici, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.
Čale, M.: Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001/2002.
Čale, M.: Oko Kiklopa, Zagreb, Artrezor naklada, 2005.
Detoni Dujmić, D.: Ljepša polovica književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zbornik radova. Ur. Cvjetko Milanja. AltaGAMA, Zagreb, 2002.
Gjurgjan, Ljiljana: Mit, nacija i književnost "kraja stoljeća" - Vladimir Nazor i William Butler Yeats, Zagreb, 1995.
Krležin zbornik (ur.Ivo Frangeš i Aleksandar Flaker), Zagreb, 1964.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Kuzmanović, Mladen: Rječnik i komentar Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, Liber, Zagreb, 1972.
Lasić, S.: Krleža. Kronologija života i rada, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
Lasić, S.: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Globus: Zagreb, 1989.-1992.
Milanja, C.: Doba razlika. Stvarnost, Zagreb, 1991.
Milanja, C.: Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2000.
Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999.
Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Znanje, Zagreb, 1998.
Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana do 1945. do 2000. godine, Znanje, Zagreb, 2003.
Nemec, K. (ur.): Hrvatski pripovjedači, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001.
Nemec, K.: Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti., Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
Oraić Tolić, D.: Ujevićev kolažni Oproštaj s Marulićem, u: Teorija citatnosti, Zagreb, 1990: 93-107.
Oraić Tolić, D., Muška moderna i ženska postmoderna. Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zbornik radova. Ur. Cvjetko Milanja. AltaGAMA, Zagreb, 2003.
Žmegač, V.: Krležini evropski obzori, Zagreb, Znanje, 2001.
Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Evidencija prisustva nastavi, praćenje aktivnosti na satu (razgovori, rasprave, radionice), evidencija čitanja odabranih književnih tekstova te kolokviji iz njihova poznavanja, evaluacija prezentiranja seminarske teme i usmeni ispit
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
7
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Antun Delić; mr.sc. Darinka Kiš-Novak, Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3.razina, 15%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Spoznavanje principa prirodoslovne znanosti putem koji su otkrivani.
Stjecanje znanja i razumijevanje podrijetla života i distinkcije neživog od živog.
Spoznavanje složenosti bioloških sustava.
Razumijevanje značaja homeostaze u živom sustavu.
Prihvaćanje prirode biološke informacije.
Razvijanje sposobnosti rukovanja osnovnom laboratorijskom opremom.
Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Definirati značaj prirodoslovlja u suodnosu znanosti, tehnologije, društva i okoliša
Objasniti kako se uporabom znanstvene metode otkriva struktura i funkcija živih bića.
Formulirati temeljna obilježja života
Razlučiti makromolekule koje grade stanicu
Diferencirati dvije glavne vrste stanica
Vrednovati različite načine dobivanja energije u stanici
Povezati vrste stanične diobe sa životnim ciklusom
Razviti vlastiti pozitivan stav prema prirodoslovlju koji je temelj ostvarivanja uloge modela za isti u učenika.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Temeljna obilježja života
Povijest života na Zemlji
Biološka klasifikacija i evolucija
Male molekule
Svojstva vode
Makromolekule
Stanica – temeljna jedinica života
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Dvije glavne vrste stanica
Struktura i funkcija organela
Stanična membrana
Mijena tvari i energije u stanici
Dobivanje energije u stanici
Fotosinteza
Komunikacija među stanicama
Stanični ciklus i reprodukcija
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.
Polaganje kolokvija.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 33,3%
Kolokviji - 16,6%
Digitalni portfolio - 16,6%
Završni usmeni ispit - 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb: Školska knjiga. 10
Vijtiuk N (2006-) Prirodoslovlje 1, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Alberts B, Bray D., Hopkin, Johnson, Lewis J, Raff M, Roberts (2009) Essential cell biology, Garland publishing
Audesirk T, Audesirk G, Byers BE (2009) Life on Earth, Pearson Education
Dawkins R (2007) Sebični gen, Izvori
Futuyuma D (2009) Evolution, Sinauer Associates Inc.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Hawking S (2009) Teorija svega, V.B.Z.
Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio evolutionis
Twist C, Wood AJ (2009) Charles Darwin i njegova pustolovina, Planetopija
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Antun Delić; mr.sc. Darinka Kiš-Novak, Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3.razina, 15%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Spoznavanje principa prijenosa genetske informacije.
Stjecanje znanja i razumijevanje utjecaja interakcije genotipa, okoliša i biotehnologija na ljudsko zdravlje.
Razumijevanje utjecaja genetičkog inženjerstva i imunologije na rješavanje zdravstvenih problema.
Razumijevanje temeljnih principa prijenosa zaraznih bolesti.
Razvijanje sposobnosti rukovanja osnovnom laboratorijskom opremom.
Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa te odslušanog kolegija Prirodoslovlje 1.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Definirati odnos između gena, DNA i kromosoma
Objasniti djelovanje imunološkog sustava
Formulirati zakone naslijeđivanja
Razlučiti različite oblike naslijeđivanja
Diferencirati uloge različitih nukleinskih kiselina
Vrednovati različite oblike profilakse zaraznih bolesti
Razviti vlastiti pozitivan stav prema znanstvenim spoznajama te kritičan stav prema primjeni znanstvenih postignuća.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Mendelovi pokusi i zakoni naslijeđivanja
Interakcije gena
Citoplazmatsko naslijeđe
Uloga nukleinskih kiselina u naslijeđivanju
Genetika virusa i prokariota
Ekspresija gena eukariota
Diferencijalna ekspresija gena u razvitku
Biotehnologija i rekombinantna DNK
Projekt ljudski genom
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Uzroci i uzročnici bolesti
Uvjeti nastanka zaraznih bolesti
Imunološki sustav
Načela profilakse zaraznih bolesti
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 33,3%
Kolokviji - 16,6%
Digitalni portfolio - 16,6%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Završni usmeni ispit - 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb: Školska knjiga. 10
Vijtiuk N (2006-) Prirodoslovlje 2, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Audesirk T, Audesirk G, Byers BE (2009) Life on Earth, Pearson Education
Clark DP, Pazdernik N (2009) Biotechnology, Academic Press
Dawkins R (2007) Sebični gen, Izvori
Greenwell P, McCulley M (2007) Molecular therapeutics, Wiley Blackwell
Lewin B (2007) Genes IX, Jones and Bartlett Publishers
Murphy K, Travers P, Walport, M (2008) Janeway's immunobiology, Garland Science
Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio evolutionis
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Antun Delić; mr.sc. Darinka Kiš-Novak, Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
3.razina, 15%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Spoznavanje složenosti građe i funkcije biljnog i životinjskog organizma.
Razumijevanje značaja homeostaze u živom sustavu.
Prihvaćanje biološke prirode ponašanja.
Razvijanje sposobnosti rukovanja osnovnom laboratorijskom opremom.
Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa te položenih kolegija Prirodoslovlje 1. i 2.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Objasniti povezanost građe i funkcije biljnog organizma.
Razlikovati jednosupnice i dvosupnice.
Formulirati temeljne evolucijske promjene u građi životinja
Identificirati načine regulacije organskih sustava hormonskim i živčanim putem.
Kategorizirati specifične organe u odgovarajuće organske sustave.
Prepoznavati biološki kontrolirano ponašanje.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Građa biljke
Transport tvari u biljkama
Reprodukcija cvjetnjača
Podrijetlo životinja i evolucija tjelesne građe
Homeostaza
Hormoni
Animalna reprodukcija
Živčani sustav
Osjetilni sustav
Pokretilni sustav
Izmjena plinova u životinja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Cirkulacijski sustav
Probava
Sustav za izlučivanje
Ponašanje životinja
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.
Polaganje kolokvija.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 33,3%
Kolokviji - 16,6%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Digitalni portfolio - 16,6%
Završni usmeni ispit - 33,3%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb: Školska knjiga. 10
Vijtiuk N (2010-) Prirodoslovlje 3, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Audesirk T, Audesirk G, Byers BE (2009) Life on Earth, Pearson Education
Croft, DP, James R, Krause J (2008) Exploring animal social networks, Princeton University Press.
Hughes, J (2009) The migration of birds, Firefly Books Ltd.
Minelli, A (2009) Perspectives in animal phylogeny and evolution, OUP Oxford.
Pough FH, Janis CM, Heise JB (2009) Vertebrate life, Pearson
Smith, AM i dr. (2009) Plant biology, Garland Science.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Antun Delić; mr.sc. Darinka Kiš-Novak, Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Spoznavanje odnosa između organizama i okoliša .
Stjecanje znanja i razumijevanje funkcije i evolucije organizama u prirodi.
Spoznavanje složenosti odnosa između organizama.
Razumijevanje ekoloških posljedica ljudskih aktivnosti.
Prihvaćanje značaja biološke raznolikosti.
Razvijanje sposobnosti prepoznavanja biljnih i životinjskih vrsta.
Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa, položenih kolegija Prirodoslovlje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
kompetencije potrebne za predmet 1. i 2., te odslušanog kolegija Prirodoslovlje 3.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Objasniti sukcesiju bioma i cikluse tvari u prirodi.
Razlučiti populaciju, životnu zajednicu, ekosustav i biome.
Diferencirati inter- i intraspecijske odnose.
Nabrojati i opisati zaštićene kategorije prostorne zaštite i zaštite svojta u Republici Hrvatskoj.
Identificirati jedinstvena obilježja carstava i domena.
Razviti vlastiti pozitivan stav prema zaštiti prirode koji je temelj ostvarivanja uloge modela za isti u učenika.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Ekologija
Ekosustavi
Biogeografija
Konzervacijska biologija
Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj
Kruženje tvari na Zemlji
Bacteria i Archea
Protisti
Talofita
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Gljive
Sjemenjače
Bezkralježnjaci
Kralježnjaci
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.
Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,25
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 0,25 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivno sudjelovanje na nastavi - 75%
Digitalni portfolio - 12,5%
Završni usmeni ispit - 12,5%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb: Školska knjiga. 10
Vijtiuk N (2006-) Prirodoslovlje 1, http://2co.ufzg.hr/ moodle
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Boon P, Pringle C (2009) Assesing the conservation value of freshwaters, Cambridge University Press
Božac R (2008) Enciklopedija gljiva, Školska knjiga
Bralić I (2005) Hrvatski nacionalni parkovi, Školska knjiga
Cain ML, Bowman WD, Hacker SD (2008) Ecology, Sinauer Associates
Conkin PK (2007) The state of the Earth, The University Press of Kentucky
Dolenec Z (2009) Ptice tu oko nas, Školska knjiga
Domac R Flora Hrvatske, Školska knjiga
Dreyer E, Dreyer W (2007) Drveće – Vodič kroz prirodu, Begen
Forenbacher Velebit i njegov biljni svijet, Školska knjiga
Goodall J, Redmond I (2010) Primates of the world, New Holland Publishers Ltd
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kovačić S, Nikolić i dr Flora Jadranske obale i otoka, Školska knjiga
Matoničkin, Erben R Opća zoologija, Školska knjiga
Matoničkin, Habdija, Primc Beskralješnjaci – Biologija nižih avertebrata, Školska knjiga
Matoničkin, Habdija, Primc Beskralješnjaci – Biologija viših avertebrata, Školska knjiga
Milišić N (2007) Glavonošci, puževi i školjke Jadrana, Knjigotisak
Milišić N (2008) Jadranski rakovi, Knjigotisak
Milišić N (2007) Sva riba jadranskog mora, Knjigotisak
Nikolić T, Kovačić S (2008) Flora Medvednice, Školska knjiga
Radović D, Kralj J, Tutiš V, Ćiković D (2003) Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb
Sheppard CRC, Davy SK, Piling GH (2009) The biology of coral reefs, OUP Oxford
Stephenson SL (2010) The kingdom Fungi, Timber Press
Viličić D (2003) Fitoplankton u ekološkom sustavu mora, Školska knjiga
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Programiranje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Nježić Zoran; dr.sc. Predrag Oreški; Maja Katarina Tomić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznavanje s temeljima računalnih jezika za programiranje prema određenim i slobodnim algoritmima i strukturama podataka
kreiranje temeljnih programskih struktura i kodova, te unapređivanje programskih rješenja nužnih za pripremu manjih nastavnih zadataka
osposobljavanje studenata za praktično provjeravanje i korekcije programskih struktura-kodova nužnih za potporu tijekom samostalnog rada i učenja učenika
potaknuti interes za daljnje informatičko usavršavanje i učenje u domeni razvoja programskih struktura-kodova, vježbama sa određenim programskim editorima i alatima na računalu, a koji pomažu rješavanju temeljnih praktičnih problema s kojima se susreću učitelji i učenici u osnovnoj školi i dr.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
nema
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
povećanje znanja studenata i razmišljanja o radu računala i izradi aplikativnih programa
samostalna izrada jednostavnijih programskih zadataka primjenjivih u odgoju i obrazovanju
sustavno primjenjivanje, nadogradnja i povezivanje naredbi/komandi za izradu aplikativnih programskih rješenja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
povećanje specijalističkih znanja studenata i razmišljanja o aplikativnom i profesionalnom radu računala i izradi aplikativnih programa
samostalna izrada jednostavnijih programskih zadataka primjenjivih u odgoju i obrazovanju
sustavno primjenjivanje, nadogradnja i povezivanje naredbi/komandi za izradu aplikativnih programskih rješenja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA I SEMINARI (SUKCESIVNO) PREMA TEMAMA:
Računala i jezici za programiranje. Programiranje, prevođenje i izvršavanje programa.
Struktura jezika, skalarni tipovi, nizovi, skupovi i polja.
Razvoj i analiza programa; osnovne faze i metode programiranja; testiranje i verifikacija programa.
Procedure, funkcije, varijable.
Dinamičke strukture podataka: povezane liste, red, stog, stabla.
Tehnike programiranja: pretraživanje (linearno i binarno) i sortiranje (zamjenom, umetanje, u valovima, shell-sort metoda, quick-sort metoda).
Zbirka gotovih numeričkih i grafičkih metoda. Objektno orijentirano programiranje.
Upravljanje tokom programa. Forme i izbornici. Klase. Dijalozi.
Ispisi, vrste i otkrivanje grešaka.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Komparacije programskih jezika, usporedbe, prednosti, nedostaci.
Definiranje i rad sa bojama, vektoraka i slikovna grafika.
Vizualno modeliranje. Objektno-orijentirani sustavi i razvoj programske podrške.
Elementi odabranog programskog jezika. Tipovi i strukture podataka.
Funkcije, operatori.
Ulazno-izlazni tijekovi i datoteke.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolazak na predavanja
Izrada i prezentacija seminarskih zadataka
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0.5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0.5 Usmeni ispit 0.5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti se ocjenjuju kroz kolokvije i završni ispit. Dodatni elementi koji ulaze u konačnu ocjenu su: dolazak i aktivnost na
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
nastavi, te izrada i prezentacija seminarskih radova.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Šimović, V., Nježić, Z., Dumančić, M.: "Programiranje" (skripta u pripremi za tisak), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 1 1
Nježić, Z., Šimović, V.: Sinopsisi predavanja "Programiranje", Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 1 1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Knuth, D.E.: The Art of Computer Programming, Addison Wesley
Dovedan, Z.: Pascal i programiranje (1), Don, 1995.
Gottfried, B. S.: Programming with Pascal, 2/ed, Schaum’s outline series, McGraw Hill, 1994.
Vlašić, Z.: Pascal priručnik s riješenim primjerima, Tehnička knjiga Zagreb, 1994.
Craig, J. C.: Microsoft Visual Basic 5.0 programerska radionica, Znak, Zagreb, 1997.
Coad, P., North, D., Mayfield, M.: Object models, Strategies, Patterns and Applications, Prentice Hall, Upper Sadle River, NJ, 1997.
Lafore, R.: C++ Interactive course, Waite Group Press, Corte Madera, CA, 1996.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pont, M.J.: Software Engineering with C++ and CASE tools, Addison-Wesley, Reading, MA, 1996.
Shammas, N.C.: Foundations of C++ and object-oriented programming, IDG Books Worldwide, Foster City, CA, 1995.
Čerić, V., Varga, M., Briolla, H.: Poslovno računarstvo, Znak, 1998.
Birolla, H., V. Čerić, A. Kliment, S. Kliment, Ž. Panian, V. Srića, Poslovna informatika, DRIP, Zagreb, 1992.
A. V. Aho, J. E. Hopcroft, J. D. Ullman, Data Structures and Algorithms, Addison-Wesley, Reading MA, 1987.
Cormen, T.H.; Leiserson, C.E.; Rivest, R.L.; Stein, C., Introduction to Algorithms, The MIT Press, 1998.
Skiena, S.S., Algorithm Design Manual, Springer-Verlag, 1998.
M. T. Goodrich, R. Tamassia, Algorithm Design - Foundations, Analysis and Internet Examples, John Wiley and Sons, New York, 2002.
Knuth, D.E., The Art of Computer Programming, Vol I & II, Fundamental and Seminumerical Algorithms, Third Edition, Addison-Wesley, Reading, 1997.
E. Horowitz, S. Sahni, S. Anderson - Freed, Fundamentals of Data Structures in C, W. H. Freeman & Co., New York, 1992.
R. L. Kruse, B. P. Leung and C. L. Tondo, Data Structures and Program Design in C, 2nd Edition. Prentice-Hall, Englewood Cliffs NJ, 1996.
B. R. Preiss, Data Structures and Algorithms with Object-Oriented Design Patterns in C++, John Wiley & Sons, New York, 1999.
Sedgewick, R., Algorithms in C++, parts 1-4. Addison-Wesley, 1998.
Sedgewick, R., Algorithms in C++, part 5. Addison-Wesley, 2002.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima; Praćenje novih tehnologija i metoda za unaprjeđenje postojećih aplikacija, a eventualno: aktivno sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Programiranje edukacijskih programskih paketa 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7
1.3. Suradnici doc.dr.sc. Zoran Nježić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+40+20
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobiti studente za projektiranje multimedijskih sustava kao potpora za pripremu i provođenje nastavnog procesa.
Izrada multimedijskih programskih paketa kao podrška provedbi nastavnog prcesa u OŠ
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Odslušani predhodni kolegiji
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Sposobnost uporabe računala i interneta za prikupljanje, pripremu i provedbu nastave uz pomoć elektroničkih edukativnih programskih paketa
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznati multimedijske sustave
priprema i obrada multimedijskih elemenata neophodnih za razvoj multimedijskog programskog paketa
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
samostalno pripremiri i razviti multimedijski programski paket za OŠ
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Terminološko određivanje multimedije i elementi multimedijskih sustava (povijesni pregled)
Klasični i izvedeni multimedijski elementi
Hipertekst, hipermedija
Primjena multimedije u nastavnom procesu (prednosti i nedostaci), uključivanje multimedije u nastavni proces
Primjena authoring aplikacija u izradi elektroničkih nastavnih materijala (Adobe Authorware, Flash itd.)
Uloga animacije, video materijala i zvuka u razvoju elektroničkih nastavnih materijala
Razvoj multimedijski edukacijskih sustava
Planiranje i razvoj multimedijalnih sadržaja kao nastavnih objekata
Računalno potpomognuta nastava – (Computer-Aided Instruction – CAI), Učenje pomoću računala (Computer-Aided Learning) - CA, Inteligentni tutorski sustavi - ITS (Intelligent Tutoring Systems)
Elektroničke knjige, multibook, metapodaci, dinamički metapodaci, mogućnosti elektroničkih knjiga u nastavnom procesu
Sustavi učenja i poučavnaja na daljinu(e-learning, web-based learning), informacijsko-komunikacijska potpora programima učenja i poučvanja na daljinu
Semantički Web, mogućnosti primjene u sustavima učenja i poučavanja
Upravljanje znanjem uz pomoć sustava za podržavanje donošenja odluka poput CBRS (Case-Based Reasoning System), GDSS (Group Decision Support System), Artifical Neural Networks
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
mješovito e-učenje terenska nastava
(ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata Praćenje nastave i riješavanje domaće zadaće u obliku zadataka, izrada završnih zadataka (elektronička slikovnica i elektronički materijali iz osnovnih predmeta primarnog obrazovanja).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,4 Istraživanje Praktični rad 1,05
Eksperimentalni rad Referat Zadaće (Ostalo upisati) 1,05
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 1,05 Usmeni ispit 1,4 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 1,05 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjuju se domaće zadaće i završni zadatak, pismeni dio ispita, te usmeno odgovaranje studenta
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Stephen, M.A., Stanley, R.T., Multimedia for Learning (methods and development), allyn and Bacon, London, 2001.
Sanjaya,M.,Ramesh C.S., Interactive Multimedia in Education and Training, Idea Group Publishing, London, 2005.
Markopoulos,P.,Read,J.,MacFarlane,S.,Höysniemi,J., Evaluating Children ’ s Interactive Products: Principles and Practices for Interaction Designers, Morgan Kaufmann Publishers, 2005.
Dumančić, M.,Multimedijski sustavi u obrazovanju, knjiga u nastajanju, Učiteljski fakultet u Zagrebu
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Chapman,N.,Chapman,J., Digital Multimedia, John Wiley&Sons,Ltd.,San Francisco, 2004.
Vaughan,T., Multimedia: Making it Work, McGraw-Hill,London, 2004
Koumi,J.,.Designing Video and Multimedia for Open and Flexible Learning, Routledge is an imprint of the Taylor & Francis Group, an informa business, 2006
Burnett,R.,Brunstrom,A.,Nilsson,A.G,.Perspectives on Multimedia Communication,Media and Information Technology, JohnWiley&SonsLtd, TheAtrium, SouthernGate, Chichester, WestSussexPO198SQ, England,2003..
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Praćenje svih aktivnosti tijekom kolegija, anketiranje putem sustava učenja i poučavanja na daljinu
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici Sabina Ljubić, Luka Petrač; Damir Brčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj predmeta da studenti propitujući sadržaje i koncepte prostorno plastičkih medija spoznaju značaj učenja rukama u stvarnom okruženju, i njegovu važnost za puni kognitivni i intelektualni razvoj djece, Učenje rukama omogućuje djeci da iskuse svijet u praksi, da razumiju materijale i procese, te da na temelju subjektivnog iskustva procijene apstraktne mentalne koncepte.
Specifični ciljevi:
uvoditi studente u područje prostorno-plastičkih medija: primijenjenih umjetnosti i dizajna,
razvijati istančaniju vizualnu percepciju izravnim motrenjem osjetilnih predmeta, te razlučivanjem razlikovnih kvaliteta pojava i dimenzija objektivnog svijeta,
cilj je prepoznavanje temeljnih problema vizualne percepcije, i spoznavanje osnovnih zakonitosti trodimenzionalnih oblika,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
cilj je poticanje analitičkog promatranja okoline,
cilj je poticati istraživanja prostorno plastičkih medija i razvoj likovne pismenosti,
cilj je razvijati svijest o obliku i kritičnosti spram njegovih nelikovnih komponenti (kiču).
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Spremnost za učenje kroz iskustvo, spremnost za istraživanje, eksperimentiranje i pronalaženje relevantnih rješenja u praksi
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti, budući učitelji, biti će u mogućnosti razvijati u učenika sposobnost učenja na temelju apstrahiranja pojmova iz iskustva,
Učenjem putem iskustva studenti će pridonositi promjenama u procesu učenja na način da će primjenjivati kvalitativno nove proaktivne strategije učenja u procesu edukacije na razini primarnog obrazovanja,
Studenti, budući učitelji, temeljem vlastitih iskustava biti će sposobni poticati učenike da vlastita iskustva i estetske kriterije znaju povezati i stvaralački transformirati u druga nastavna područja u svrhu ostvarivanja estetskog jedinstva odgoja i obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
razviti sposobnost istraživanja materijala i medija,
biti sposobni poticati razvoj oblikovnog mišljenja,
razviti kulturu rada,
razumjeti međusobni odnos tehnologije, kulture, društva i prirode
znati proizvesti kreativne ideje i dizajnirati proizvode usavršavanjem osnovne tehnike, pazeći na sigurnosne mjere,
biti sposobni primjenjivati tehnološka znanja i osnovne tehnike obrade materijala,
biti sposobni prepoznati i poštivati spontanost percepcije i kreacije kao temelja razvoja autonomnosti individualnosti,
biti spremni razvijati individualnost i samostalnost, te društvenost, suradnju i povezanost u međusobnoj interakciji,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
razviti likovnu pismenost i vještinu grafičke prezentacije poruka u kontekstu likovnog oblikovanja vizualnih informacija
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Teorijska polazišta prostorno plastičkih medija
Formalno zajedništvo prostorno plastičkih medija
Razvoj percepcije, osjetilna spoznaja
Diferencijacija osjeta vida
Temeljni problemi vizualne percepcije, likovni elementi: točka, crta, oblik, ton, tekstura, boja, forma, svjetlo, struktura, volumen
Ustrojstvo likovnih elemenata: ravnoteža, ritam, jedinstvo, harmonija, kontrast, simetrija, proporcija
Specifičnosti dječje vizualne percepcije
Diferencijacija osjeta opipa
Istraživanja prostorno plastičkih pojava u neposrednoj okolini
Izražajna svojstava prostorno plastičkih medija
Primijenjena umjetnost i dizajn: proizvodi, alati, materijali i obrtničke tehnike, tradicionalne i moderne
Tehničko tehnološka svojstva prostorno plastičkih medija: osnovni materijali i alati
Sigurnosne mjere koje se odnose na praktičan rad i radni prostor
Dvodimenzionalno oblikovanje materijala kao integralni dio umjetnosti, obrta i dizajna
Trodimenzionalno oblikovanje materijala kao integralni dio kulture etnografije, primijenjenih umjetnosti, obrta i dizajna
SEMINARI:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Razlikovanje stupnjeva vizualne čitkosti
Etnografija, kulturološke obrtničke tradicije
Dizajn, oblik i funkcija
Istraživanja prostora, oblika i medija
Vidno opažanje prostornih pojava, horizontalno, vertikalno – usmjerenje
Kretanje kao čimbenik mijenjanja izgleda, kretanje pogleda i kretanje objekata
Istraživanja površina, oblika i boja predmeta
Diferencijacija osjeta vida i opipa, razlikovanje i stupnjevanje kontrasta
Strukturna diferencijacija materijala: identifikacija osnovnih materijala i tehnika vezanih uz njihovu obradu
Kontrasti: tektoničko – atektoničko, stabilno – labilno, simetrija – asimetrija
Istraživanja procesa i radnih operacija u obradi materijala: kartona, tekstila, drva, žice i metalne folije
Ekološka proizvodnja, recikliranje materijala kao primjerena poruka u cilju zaštite okoliša
Istraživanja suodnosa prostora, materijala, oblika i medija,
Istraživanja programskog sadržaja u njegovoj izuzetnosti i u specifičnostima medijskog, oblikovnog, tehničkog i kontekstualnog govora
Teme seminara uključuju odabir i variranje nastavnih tema programskih sadržaja uz pomoć kojih se obrađivana pitanja proširuju i produbljuju temama unutar programa predmeta ili se odnose na srodnu problematiku drugih nastavnih predmeta
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja i seminara
Aktivno sudjelovanje u samostalnim i skupnim istraživanjima materijala i medija
Praktično oblikovanje
Kritički osvrt i vizualna prezentacija vlastitih postignuća
Položiti kolokvij tijekom semestra
Posjetiti izložbe, posjete izložbi analizirati i dokumentirati izvješćima oblikovanim u digitalnoj formi i uvezanim u mapu (portfolio),
Položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,5 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 20 %
Kolokvij 20 %
Istraživanje 10 %
Seminarski rad 10 %
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Projekt 10 %
Praktičan rad 20 %
Usmeni ispit 10 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bačić, M. - Mirenić - Bačić, J. (2004), Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb 12
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zgareb: Educa 35
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Arnheim R., (2003), Umetnost i vizualno opažanje, Beograd, Univerzitet umetnosti u Beogradu
Vukić F., (1966), Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Sabina Ljubić, Luka Petrač; Damir Brčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj predmeta Prostorno plastičko oblikovanje 2 razvijanje kompetencija studenata, budućih učitelja, u ustrojavanju nastave usmjerene prema učeniku. Koncept učenja pristupom usmjerenim na učenika podrazumijeva stjecanje profesionalnih kompetencija primjenom kojih će studenti, u svojstvu učitelja, omogućiti učeniku da se razvija u svojim odnosima sa svijetom – u promatranju, istraživanju, spoznavanju, osjećanju, mišljenju, htijenju, volji i djelovanju. U okviru programa predmeta, učitelj pristupom usmjerenim na učenika razvija bogatstvo subjektivne učenikove osjetilnosti, taktilne i vizualne osjetljivosti, potiče motorni razvoj, utječe na razvoj manualne spretnosti, koordinacije oka i pokreta ruke, te na razvoj krupne i sitne pokretljivosti.
Specifični ciljevi:
da studenti uoče povezanost funkcionalnih i estetskih vrijednosti oblika i prostora osvještavanjem dimenzije funkcionalne ljepote,
da studenti uvide vrijednost i važnost dizajna determiniranog kao discipline zadovoljenja ljudskih potreba,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
razvijati kod studenata svijest o vrijednostima estetski oblikovane okoline, osobito u odgojno obrazovnim ustanovama
osposobljavati studente da estetske kriterije prostorno plastičkih umjetnosti povezuju s drugim nastavnim područjima poradi ostvarivanja estetskog jedinstva cjelokupnog odgoja i obrazovanja
upoznati studente s pojmom okoliša i razvijati estetski i kritički odnos prema cjelokupnoj okolini
upoznati studente s problemom prostora u arhitekturi odgojno obrazovnih institucija
razvijati sposobnost doživljavanja i vrednovanja djela arhitektonskog nasljeđa
upoznati studente s tehnikama i oblikovnim tehnologijama likovnog stvaralaštva vezanog za oblikovanje okoline odgojno obrazovnih institucija
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1.
Ulazne kompetencije obuhvaćaju procesiranje programskih sadržaja predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1 na način da se na iste nadograđuju znanja, sposobnosti i vještine predviđene studijem predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će temeljem stečenih znanja biti sposobni isticati individualni pristup učeniku prema stručnim i didaktičik kriterijima, te će biti sposobni uključiti učenike u estetsko oblikovanje prostora odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
biti sposobni koristiti se raznovrsnim materijalima, medijima, alatima i opremom u edukacijskom procesu
steći kompetencije u primjeni sigurnosnih mjera zaštite pri radu,
usavršiti osnovne tehnike i znati primijeniti relevantne tehnološke aspekte umjetnosti, obrta i dizajna u praktičnom radu,
biti sposobni izraditi proizvod prikladan svojoj svrsi, dotjeran, izrađen s ekološkom svijesti i estetski zadovoljavajuć,
biti sposobni povezati istraživanja cjelokupne okoline u odgojnom i u obrazovnom smislu, te razvijati estetski i kritički odnos prema cjelokupnoj okolini,
razviti svijest o povijesnoj, društvenoj i ekonomskoj ulozi i vrijednosti umjetnosti, obrta i dizajna, te o aspektima ekologije i
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
zaštite kulturnog naslijeđa
razviti svijest o vrijednostima estetski oblikovane okoline, naročito u odgojno obrazovnim ustanovama
biti sposobni samostalno koncipirati projekte u području javne i kulturne djelatnosti škole
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Opći pojam prostora, istraživanja odnosa oblika i prostora s modularnim proporcioniranjem
Nivoi egzistencijalnog prostora: krajolik, urbani nivo, kuća, predmeti za svakodnevnu uporabu
Nacionalni parkovi i spomenici kulture kao integralni dio čovjekove okoline
Urbani prostor, kriza ljudske okoline i zaštita prirodne sredine
Proporcioniranje, projektiranje i diferencijacija elemenata forme na plohi i u prostoru
Prostorno plastičko preoblikovanje prostora, dekomponiranje
Građenje, raspoređivanje oblika u prostoru, kretanje u prostoru
Istraživanja dječjih kinestetskih potreba u odnosu na prostor i oblik
Koncepcija prostora u arhitekturi odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine
Estetsko uređenje prostora odgojno obrazovnih ustanova i njihove sredine
Funkcija i kvaliteta svjetla i boja u školskim prostorima
Oblikovanje scenskog prostora, rekvizita i kostimografije
Tehnologija oblikovnih materijala
Podjela dizajna: grafički i produkt dizajn
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Hortikultura, ekološko uređenje prostora odgojno obrazovnih ustanova i njihove sredine
SEMINARI:
Istraživanje prostora odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine u skladu s odgojno obrazovnom ulogom, funkcijom i ekonomičnošću: vanjski izgled objekta, pročelje, prilazni put, staze, zelene površine. Unutarnji izgled prostorija: predvorje, hodnik, predavaonice, ukrasno bilje u prostorijama s obzirom na biološki i estetski kriterij. Vizualna prezentacija istraživanja.
Projektiranje, osnovna pravila projiciranja i predočavanja oblika
Pojednostavljeni oblici projiciranja i načini prikazivanja i čitanja podataka iz crteža; prostorni zor, redukcija prostora na plohu
Projektiranje predmeta u svrhu razvoja vještina razmišljanja i kreativnosti
Istraživanje različitih tekstilnih materijala, tehnika i radnih operacija, estetska vrijednost i funkcija
Dizajn proizvoda od drva, materijal, estetika proizvoda, ekološka vrijednost, prikladnost svrhe proizvoda
Kreativna uporaba materijala, tvrdog kartona, tanke plastike, drvenih ploča i izrada predmeta
Predmet kao jedinstvena materijalna osnova više različitih procesa i radnih operacija, vještina izrade; kvaliteta osnovne tehnike kako bi proizvod bio prikladan svojoj svrsi, dotjeran i izrađen s ekološkom svijesti
Teme seminarskih istraživačkih projekata studenti odabiru i variraju prema temama nastavnog programa ili u skladu s temama srodnih nastavnih predmeta
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Aktivno učešće u samostalnim ili skupnim istraživanjima materijala i različitih medija
Praktično oblikovanje materijala
Položiti kolokvij
Predati kritički seminarski osvrt i vizualnu prezentaciju dostignutih postignuća
Posjetiti izložbe ili spomenike kulture
Predati dokumentirana pisana digitalna izvješća uvezana u mapu (portfolio)
Položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,66 %
Istraživanje 16,66 %
Praktičan rad 16,66 %
Seminarski rad 16,66 %
Kolokvij 16,66 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka Dostupnost
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
u knjižnici putem ostalih medija
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zgareb: Educa 35
Lapaine, M. (1998), Crtež u znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Janson, H. W. Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin, Stanek d.o.o.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Na razini studija, kontinuirano vrjednovanje praktičnog rada, kolokvija i seminarskih radova pridonosi komunikaciji nastavnika sa studentima, pomaže studentu da razmotri svoj osobni rad, da razvije sposobnost samovrjednovanja i time osigura stjecanje izlaznih kompetencija
Evaluacija u vidu praćenja studenata tijekom mentorskog rada je nužna i trajna, a temelji se na mogućnosti utvrđivanja objektivnih kriterija procjene razvoja sposobnosti i vještina, prijemljivosti i reagiranja u procesu studija, razini postignuća, marljivosti studenata, pažljivog praćenja nastave i praćenja:
razine dostignutih ciljeva,
razine individualnih postignuća,
razine skupnih postignuća.
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
7
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj kolegija da studenti razviju sposobnost prepoznavanja likovnih sadržaja u opaženim predmetima vizualne zbilje i budu sposobni definirati sadržaje trodimenzionalnog oblikovanja likovnim sredstvima,
Cilj je kolegija da sudenti budu sposobni izraziti ideje, osjećaje i iskustva u trodimenzionalnoj formi,
Specifični ciljevi :
da studenti budu u mogućnosti samostalno stvarati i izražavati se u području kiparstva,
da studenti budu sposobni izražavati se različitim materijalima u različitim kiparskim medijima,
da znaju primijeniti stečena znanja u samostalnom individualnom likovnom oblikovanju, i u vidu skupnih projekata,
da budu sposobni poticati u učenika interes i osjetljivost za kiparstvo, te da stekne estetsko iskustvo,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
da budu sposobni kritički sagledati svoj i tuđi likovni rad
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će biti sposobni povezati sadržaje kolegija Prostorno plastičko oblikovanje 3 sa sadržajima kolegija na razini studija Modula Likovna kultura, uskladiti likovni rad prema zajedničkim projektima, te organizirati izvođenje vlastitih projekata uz pomoć sadržaja drugih kolegija Modula
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti sposobni:
prepoznavati, koncipirati i rješavati likovne probleme kiparstva na primarnoj razini,
procijeniti likovno - estetske aspekte trodimenzionalnog likovnog rada,
razlikovati specifične karakteristike materijala i primijeniti različite tehnike u likovnom oblikovanju,
prepoznavati i vrjednovati kiparsku kulturnu baštinu
biti osposobljeni da učenicima pruže mogućnost i zadovoljstvo izražavanja različitim kiparskim materijalima
omogućiti učenicima istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje i kreativno izražavanje u kiparskim medijima,
procijeniti likovno estetske aspekte kiparskog likovnog rada,
kritički vrjednovati svoj rad i radove drugih
će znati upotrijebiti informacijsku tehnologiju u vizualnoj prezentaciji svoga rada
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Istraživanje odnosa mase i prostora
Puna masa u odnosu na prostor
Konveksno-konkavna masa i prostor
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Prošupljeni volumeni
Plošno istanjena masa
Linijski istanjena masa
Opći pojam reljefa: reljef plitki
Reljef visoki
Reljef uleknuti
Teksturalne površine kiparstva
Istraživanja plohe kao nosioca različitih sadržaja oblikovanja
Razlaganje plošnih prikaza geometrijskih tijela na dvodimenzionalne elemente
Istraživanje granica poštivanja ili nepoštivanja materijala
Ispitivanja ravnoteže, ovisnost i neovisnost o simetriji
Projektiranje različitih strukturalnih gustoća
Sredstva i materijali u području istraživanja trodimenzionalnog oblikovanja:
preparirana glina
papir
mekani karton
žica
folija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
nađene stvari
reciklirani materijali
Teme seminara studenti odabiru prema sadržaju tema nastavnog programa kolegija proširujući ih specijalističkim istraživanjima likovno-oblikovnog mišljenja, istraživanjima stvaralačke primjene medija i vještina oblikovanja uporabom materijala i likovnih tehnika
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja i seminara
Aktivno sudjelovanje u samostalnim ili skupnim istraživanjima materijala i medija
Praktično oblikovanje
Seminarski kritički osvrt s vizualnom prezentacijom dostignutih postignuća
Posjeti izložbama ili spomenicima kulture u području kiparstva dokumentirani pisanim i slikovnim izvješćem
Portfolio
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pismeni ispit Projekt 0 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,66 %
Istraživanje 16,66 %
Praktičan rad 16,66 %
Seminarski rad 16,66 %
Kolokvij 16,66 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bačić, M. - Mirenić - Bačić, J. (2004), Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb 12
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zgareb: Educa 35
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Janson, H. W. Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin, Stanek d.o.o.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 4 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj je u praksi istražiti probleme oblikovanja i povijest određenih formi kiparstva i arhitekture prema oblicima koje je civilizacija u svom procesu favorizirala ili forme koje dijete stvara u procesu svog odrastanja logikom sličnosti razvoja vrste i razvoja jedinke
Cilj je osvjestiti spoznaju da trodimenzionalni oblici kiparstva i prostora u arhitekturi nisu samo plod vizualnog opažanja nego i taktilnih i kinestetskih svojstava forme koje čovjek stječe od najranijeg djetinjstva.
S obzirom na to da čovjek najviše podataka o objektivnom svijetu prima putem vida, cilj je nastave osigurati i primjenjivati vizualne metode istraživanja i vidne izvore u prezentacije informacija, budući vizualni mediji posjeduju najvišu razinu informativne vrijednosti.
Cilj je osvijestiti spoznaju da temeljnu percepciju svijeta i oblika formira stvaralačka ruka, a ne oko, to jest, da će oko vidjeti svijet onoliko i onako kako ga je stvaralačka ruka naučila gledati.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Riješene obveze iz kolegija „Prostorno-plastičko oblikovanje 3“
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će biti spososbni primijeniti stečena znanja za identifikaciju, interpretaciju, artikulaciju i kontekstualizaciju prostorno plastičkih odnosa i problema unutar drugih kolegija modula Likovna kultura, primijeniti iskustva i znanja programa Prostorno-plastičko oblikovanje 4 povezujućih ih s programima srodnih i drugih predmeta na razini programa Učiteljskog studija, od Prirode i društva do Matematike i Geometrije, tj sa svim onim predmetima i programima kojima se tematizira odnos mase i prostora, ili volumena i oplošja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će biti:
sposobni istraživati i komunicirati likovnim jezikom, i oblikovati materijalima i sredstvima likovnih umjetnosti u području kiparstava i arhitekture,
sposobni realizirati ideje tehničkim vještinama relevantnim za likovnu praksu kiparstva i arhitekture na primarnoj razini;
sposobni učinkovito, samostalno i timski djelovati u izvršavanju projekata u području kiparstva i arhitekture,
sposobni kritički promišljati i evaluirati svoj rad i rad drugih;
sposobni usmeno i pismeno predstaviti rezultate, problematiku i estetiku rada,
sposobni komunicirati i artikulirati ideje vizualno, verbalno i pisanim digitalnim putem
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Ploha, oplošje i prostor
Slaganje i razlaganje mase u prostoru
Uspoređivanje stupnjeva složenosti kompozicijskog rasporeda
Odnos veličina i količina, omjer i razmjer; proporcije
Oblikovanje prostora u arhitekturi, arhitektonske konstrukcije
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Tektoničnost i atektoničnost, simetrična i asimetrična ravnoteža
Artikulacija prostora ravnim plohama
Artikulacija prostora zakrivljenim plohama
Afirmacija plohe u kiparstvu
Negacija plohe u kiparstvu
Odnos prema prostoru u kiparstvu
Afirmacija plohe u arhitekturi
Odnos prema volumenu u arhitekturi
Negacija prostora u arhitekturi
Temeljni urbanistički pojmovi
Analiza prostorno-plastičkih situacija u okolini ukidanjem granica između tradicionalnih likovnih vrsta
Sredstva u području istraživanja rostorno plastičkih odnosa:
papir,
tvrdi karton,
reciklirani karton,
siporeks,
papirština
reciklirani materijali
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Teme seminara studenti odabiru prema sadržaju tema nastavnog programa kolegija proširujući ih specijalističkim istraživanjima likovno-oblikovnog mišljenja, istraživanjima stvaralačke primjene medija i vještina odgovarajućom uporabom materijala i likovnih tehnika
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja i seminara
Aktivno sudjelovanje u samostalnim ili skupnim istraživanjima materijala i medija
Praktično oblikovanje
Kritički osvrt s vizualnom prezentacijom dostignutih postignuća
Posjeti izložbama ili spomenicima kulture u području kiparstva i arhitekture dokumentirani pisanim digitalnim izvješćem, (portfoliom)
Položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,66 %
Istraživanje 16,66 %
Praktičan rad 16,66 %
Seminarski rad 16,66 %
Kolokvij 16,66 %
Usmeni ispit 16,66 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bačić, M. - Mirenić - Bačić, J. (2004), Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb 12
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zgareb: Educa 35
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Janson, H. W. Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin, Stanek d.o.o.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Majda Rijavec; prof.dr.sc. Andrea Brajša-Žganec 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Psihologija učenja i poučavanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Lana Jurčec, Diana Kopačević; Tea Pahić; Mirjana Milanović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj je ovog predmeta upoznati studente s individualnim razlikama kod učenika važnim za uspješno učenje te s različitim teorijama učenja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s psihološkim faktorima koji utječu na uspješno poučavanje.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Nema posebnih uvjeta za upis
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Sposobnost kontinuiranog osuvremenjivanja i unapređivanja svoje profesionalne prakse
Sposobnost prepoznavanja i reagiranja na individualne potrebe učenika
Sposobnost savjetovanja roditelja o obrazovnim pitanjima i razvojnim problemima učenika
Kompetencije u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumjeti individualne razlike među učenicima koje uvjetuju uspjeh u učenju
Usporediti različite modele inteligencije i izraditi plan nastavnog sata uvažavajući razlike u vrstama inteligencije učenika
Opisati i razumjeti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi
Predložiti načine organiziranja poučavanja koji smanjuju strah od ispitivanja
Primijeniti principe instrumentalnog uvjetovanja u razredu
Razlikovati različite stilove učenja
Primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod u psihologiju obrazovanja: definicija psihologije obrazovanja; područja psihologije obrazovanja; obveze studenata
Spol i obrazovanje: o čemu ovisi uspjeh u školi; spolne razlike važne za školski uspjeh i prilagodbu u školi; smanjenje spolne diskriminacije u razredu
Inteligencija i uspjeh u školi: definicije inteligencije; razvoj inteligencije; povezanost inteligencije i školskog uspjeha; Thurstonov model inteligencije
Novi modeli inteligencije: Gardnerova teorija višestrukih inteligencija; primjena Gardnerove teorije u obrazovanju; Sternbergova teorija inteligencije; stilovi učenja
Osobine ličnosti i uspjeh u školi: ekstravertiranost/introvertiranost; anksioznost i strah od ispitivanja; suočavanje sa stresom
Daroviti i kreativni učenici: što je darovitost a što kreativnost; kako poticati kreativnost u nastavi; poželjne karakteristike učitelja darovite djece
Učenici s posebnim potrebama: vrste razvojnih smetnji, pristupi obrazovanju djece s posebnim potrebama
Klasično uvjetovanje: proces klasičnog uvjetovanja, primjeri klasičnog uvjetovanja u svakodnevnom životu; primjena klasičnog uvjetovanja u razredu
Instrumentalno uvjetovanje: proces instrumentalnog uvjetovanja; potkrepljenja i kazne; promjena ponašanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Primjena instrumentalnog uvjetovanja u razredu: pozitivna i negativna potkrepljenja; kazna uskraćivanjem i kazna zadavanjem, efikasnost potkrepljenja i kazni
Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: teorija obrade informacija, trostupanjski model pamćenja i učenja; karakteristike kratkoročnog i dugoročnog pamćenja
Dubinsko procesiranje informacija: dubinsko i površinsko procesiranje informacija; strategije pohrane informacija u dugoročno pamćenje
Kako bolje učiti: što je aktivno učenje; faktori uspješnog učenja; metode i tehnike za bolje učenje
Djelotvornost poučavanja: vrijeme provedeno u učenju i poučavanju; usklađivanje sadržaja s kognitivnim razvojem učenika; određivanje ishoda poučavanja
Metode poučavanja i modeli učenja: izravno poučavanje; poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnost u razredu (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave
Seminarski rad
On-line zadaće
Aktivnost u razredu
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS
Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat on-line zadaće (Ostalo upisati) 0.7
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Esej Seminarski rad 0.4 aktivnost u razredu (Ostalo upisati) 0.4
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 10%
Seminarski rad 20%
Tjedni zadaci (e-učenje) 20%
Pismeni ispit 50%
Za prolazak na ispitu student mora postići minimalno 50% od ukupnog broja bodova na ispitu. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju se s bodovima iz seminarskih radova, prezentacije rada i bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave, a taj zbroj bodova čini ukupan broj bodova.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Cvetković–Lay, J., Sekulić–Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zageb: Alinea
Čudina–Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga
Kocijan–Hercigonja, D., Buljan–Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap
Zarevski, P. (1997). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Računalne mreže 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Tedo Vrbanec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+20+10
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovama računalnih mreža
osposobiti studente za razumijevanje temeljnih mrežnih tehnologije i korištenje sustava računalnih mreža
približiti studentima svakodnevnu uporabu mrežnih tehnologija
predstaviti načela rada lokalnih i globalnih računalnih mreža i mogućnosti njihove upotrebe
prikazati metode zapisivanja informacijskih sadržaja raznih vrsta, metode njihova komprimiranja i protokole njihova prenosa
dati prikaz metoda zaštite tajnosti i integriteta poruka, i utvrđivanja autentičnosti komunikatora u računalnim mrežama
prikazati temeljne mrežne servise globalne mreže Internet i mogućnosti njihove upotrebe.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Prethodno odslušani kolegiji
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Sposobnost uporabe računala i interneta za prikupljanje i uporabu informacija
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznavanje studenata s sustavima računalnih mreža
osposobiti studente za svakodnevno korištenje računalnih mreža
približiti studentima tehnologiju globalnih mreža i njihovu uporabu
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Općenito o računalnim mrežama:Što je računalna mreža, osnovni pojmovi, razlozi umrežavanja računala
Povijest razvoja tehnologije računalnih mreža, standardi i organizacije, prijenos podataka kroz računalnu mrežu
Osnovni elementi računalne mreže, aktivna i pasivna mrežna oprema
Tipovi računalnih mreža, podjela na osnovu prijenosa podataka, topologija, prostor, vremenska postojanost, specifične namjene
Arhitektura računalnih mreža, host-based, klijent-poslužitelj, vrste poslužitelja
Klijent-poslužitelj arhitektura,arhitektura peer-to-peear (P2P) mreža
Protokoli, protokoli kroz OSI i Internet model, komparacija modela
OSI model, elementi OSI modela
Karakteristike i elementi fizičkog i sloja podataka, modem, bluetooth,USB, ISDN, ADSL, Kontrola grešaka u prijenosu podataka
Arhitektura Ethernet mreže, Address resolution protocol i Bežične mreže (WiFi 802,11)
Karakteristike i elementi mrežnog i transportnog sloja, Internet protokol verzija 4 i ver 6, mreže i klase mreža, maske i podmreža
Karakteristike aplikativnog sloja, telnet, SSH,
Princip i karakteristike DNS sustava, root serveri, domene višeg i nižeg reda
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Elektronička pošta, FTP,HTTP, WEB i WEB2 servisi
Sustavi zaštite računalnih mreža, vatreni zid, upravljanje sustavima sigurnosti
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada seminarskog rada.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,8 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1,2 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,4 Usmeni ispit 0,8 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,8 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Provjera znanja provodit će se tijekom nastavnog procesa (kroz praćenje predavanja,diskusije, rasprave, pismeni i usmeni dio ispita), te će se konačna ocjena formirati na temelju navedenih provjera znanja.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Dumančić,M.,Računalne mreže, Učiteljski fakultet u Zagrebu, Knjiga u izdavanju,2010
Gralla, P., Kako funkcionira Internet, Algoritam, Zagreb, 2004.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Petric, D., Brzi vodič kroz Internet. Zagreb : Sysprint, 2003
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Tanenbaum, A. S.: Computer Networks, 4th Edition,Prentice Hall, 2003.
Peterson, L. L., Davie, B. S.: Computer Networks: ASystem Approach, 4th Edition, MorganKaufmann Publishers, 2007.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Praćenja aktivnosti studenta tijekom nastavnog procesa, izrade seminarskog rada te završnog ispita
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Razlikovna gramatika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Kroz usporedbe dijalektalnih osobina kajkavskog, štokavskog i čakavskog narječja sa standardnim jezikom studenti će u svoj punini upoznati hrvatski jezik.
Uvažavajući činjenicu da većina učenika u Republici Hrvatskoj govori jednim od 3 hrvatskih narječja, budući učitelji će u nastavi hrvatskog jezika komparativnom metodom kod učenika osvijestiti razlike između različitih jezičnih sustava čime će poboljšati učeničko znanje standardnog jezika, ali i izgraditi strukturalistički nazor da je i njihov mjesni govor uređen sustav.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni kolegiji:
1. Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje);
2. Čakavsko i štokavsko narječje
Poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
osposobljenost za opisivanje sličnosti i razlika između gramatike mjesnog govora i normativne gramatike
osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim štokavskim ili čakavskim narječjem
bolje poznavanje hrvatskog jezika
jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan dijalekt hrvatskog jezika nije identičan s njim
dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na fonološkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja
sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na prozodijskoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja
sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na morfološkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja
sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na sintaktičkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja
sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na semantičkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja
prepoznavanje pseudoanalogonimije između hrvatskih narječja i standardnog jezika
sposobnost uočavanja elemenata stranih jezika s kojima su hrvatska narječja u kontaktu
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA
Pojam razlikovne gramatike i pojašnjenje njezine uloge u nastavi hrvatskog jezika
Najvažnije razlike na fonološkoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Najvažnije razlike na fonološkoj razini između standardnog jezika i štokavskog narječja
Najvažnije razlike na fonološkoj razini između standardnog jezika i čakavskog narječja
Najvažnije razlike na prozodijskoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja
Najvažnije razlike na prozodijskoj razini između standardnog jezika i štokavskog narječja
Najvažnije razlike na prozodijskoj razini između standardnog jezika i čakavskog narječja
Najvažnije razlike na morfološkoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja
Najvažnije razlike na morfološkoj razini između standardnog jezika i štokavskog narječja
Najvažnije razlike na morfološkoj razini između standardnog jezika i čakavskog narječja
Najvažnije razlike na sintaktičkoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja
Najvažnije razlike na sintaktičkoj razini između standardnog jezika i čakavskog i štokavskog narječja
Pseudoanalogonimija između kajkavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika
Pseudoanalogonimija između štokavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika
Pseudoanalogonimija između čakavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika
Elementi njemačkog, mađarskog, turskog i talijanskog jezika u hrvatskim narječjima
Metodologija sastavljanja tekstova zasićenih jezičnim osobinama pojedinog hrvatskog narječja
Prevađanje s tekstova na narječju na hrvatski standardni jezik
Semantičke adaptacije germanizama i hungarizama u kajkavskom narječju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
SEMINARSKE TEME:
Studenti su dužni pripremiti izlaganje u kojem će opisati najvažnije razlike između svojeg mjesnog govora i standardnog jezika.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Kolokviji 25%
Istraživanje 25%
Usmeni ispit 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Stjepko Težak: Razlikovna gramatika i nastava književnog jezika, Suvremena metodika nastave hrvatskog i srpskog jezika, Godina III, broj 1, Zagreb 1978., str. 1-11. 2
Đuro Blažeka: Utjecaj samoglasničkih i suglasničkih sustava kajkavskih govora na izgovor fonema iz standardnog jezika, Metodika (časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi – Zagreb), Vol. 6, br. 1, Zagreb 2005, str. 120-134.
5
Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb 2003. 2
Đuro Blažeka: Kakvi nam tekstovi na narječju trebaju u nastavi hrvatskog jezika? Metodika (časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi – Zagreb), Zagreb 2005., str. 271-286.
5
Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Zagreb 2009. 2
Đuro Blažeka: Adaptacije germanizama u međimurskom dijalektu, Studia Slavica Hung., Academiae scientiarum Hungaricae; editor-in-chief István Nyomárkay; 54/1 (2009) 47–76 Budapest 2009.
1 Dostupno je na internetu.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Đuro Blažeka: Hungarizmi u govoru Goričana, Suvremena lingvistika, godina 32, svezak 1, Zagreb 2006.
Đuro Blažeka: Neke zanimljivosti u prevođenju s kajkavskoga na standardni jezik; Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku «Semantika prirodnog jezika
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
i metajezik semantike» održanog 14.-16. lipnja 2004. u Splitu), HDPL, Zagreb – Split, 2005., str. 69-76.
Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Matica hrvatska, Čakovec 2008. redaktor: dr. sc. Mijo Lončarić; recenzenti: dr. sc. Mijo Lončarić, prof. dr. Zvonimir Bartolić
Marko Alerić: Imanentna gramatika u ovladavanju standardnojezičnom morfologijom, Lahor, Časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. 2 (2006.) , 2; 190-206.
Đuro Blažeka: Usvajanje gramatičkih kategorija pomoću učenikova zavičajnog idioma; Dijete i jezik danas - učitelj hrvatskoga jezika i učitelj stranoga jezika za učenike mlađe školske dobi (Zbornik radova s međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa), Osijek 2003., str. 108-118.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Renata Miljević-Riđički; prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec; doc.dr.sc. Tea Pavin Ivanec
1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Mirjana Milanović; Tea Pahić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj ovog kolegija je razvijanje općih i specifičnih kompetencija: upoznavanje novijih znanstvenih spoznaja o procesu razvoja i odgoja djeteta; stjecanje znanja o osnovnim zakonitostima ljudskog razvoja, upoznavanje s metodologijom istraživanja u razvojnoj psihologiji; sagledavanje razvoja u ekološkom kontekstu, razvoj osjetljivosti za dječje potrebe i skrb o djeci, te rad na socijalnim vještinama potrebnim za rad s djecom i njihovim roditeljima
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen razredbeni ispit i upisana prva godina studija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Osposobljenost za profesionalno djelovanje učitelja/ice primarnog obrazovanja; razvijanje profesionalnog identiteta učitelja/ice
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje i razumijevanje osnovnih smjernica dječjeg razvoja i spremnost za njihovu primjenu u praksi.
Osposobljenost za sagledavanje pojedinih razvojnih osobina djeteta i prepoznavanje odstupanja od uobičajenog razvoja.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Poznavanje metoda i tehnika istraživanja u razvojnoj i obrazovnoj psihologiji.
Razumijevanje i korištenje znanstvenih podataka o razvoju.
Prepoznavanje povoljnih i nepovoljnih uvjeta razvoja.
Stjecanje vještina potrebnih za rad s djecom i roditeljima.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod u razvojnu psihologiju i teorije istraživanja čovjekova razvoja.
Teorije razvojne psihologije, predmet proučavanja i ciljevi razvojne psihologije.
Biološki i okolinski temelji razvoja.
Periodizacija i područja razvoja.
Prenatalni razvoj, rođenje i novorođenče.
Tjelesni i motorički razvoj u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu.
Emocionalni i socijalni razvoj u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu (obitelj, roditeljstvo).
Tjelesni i motorički razvoj u srednjem djetinjstvu.
Kognitivni razvoj u srednjem djetinjstvu (priroda razvojnih mehanizama i karakteristike razvojnog razdoblja)..
Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu.
Dječja prava.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
terenska nastava (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
Aktivno sudjelovanje u seminarima, npr. sudjelovanje u psihologijskom istraživanju; praćenje primjera kršenja dječjih prava u društvu, uvježbavanje komunikacijskih vještina.
Uredno izvršavanje ostalih obveza na seminarima (seminarski radovi, prezentacije).
Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,4 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,25
Esej Seminarski rad 0.75 (Ostalo upisati)
Kolokviji 2,6 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit
2,6 (polažu ukoliko ne polože oba kolokvija)
Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.
Seminarski rad (pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 25%.
Pismeni ispit – maksimalno do 65%.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
medija
Vasta, R., Haith M.M., Miler, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 9
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 0
Starc, B., Čudina-Obradović, M. Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga
16
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
Brajša-Žganec, A.(2003). Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Renata Miljević-Riđički; prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec; doc.dr.sc. Tea Pavin Ivanec
1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Mirjana Milanović; Tea Pahić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:
upoznavanje novijih znanstvenih spoznaja o pojedinim razvojnim aspektima te mogućnostima optimizacije razvoja
razvoj osjetljivosti za dječje potrebe i skrb o djeci
rad na socijalnim vještinama važnim za rad s djecom i njihovim roditeljima.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen razredbeni ispit i upisana prva godina studija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Osposobljenost za profesionalno djelovanje učitelja/ice primarnog obrazovanja
Razvijanje profesionalnog identiteta učitelja/ice
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razumijevanje promjena u pojedinim razvojnim područjima te poznavanje ponašanja i sposobnosti djece.
Prepoznavanje povoljnih i nepovoljnih uvjeta razvoja.
Poznavanje mogućnosti prevencije određenih razvojnih teškoća.
Poboljšanje komunikacijskih vještina u radu s djecom i roditeljima.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod u razvojnu psihologiju 2.
Razvoj govora i čitanja.
Razvoj motivacije za čitanje.
Razvoj pojma o sebi i promjene u samopoimanju tijekom odrastanja.
Odrednice školskog pojma o sebi.
Razumijevanje i razvoj rodnih uloga i razlika (rano i srednje djetinjstvo, adolescencija, odrasla dob).
Moralni razvoj (teorije J. Piageta i L. Kohlberga).
Tjelesni i kognitivni razvoj u adolescenciji.
Socijalni i emocionalni razvoj u adolescenciji.
Odnosi s vršnjacima.
Prosocijalno i agresivno ponašanje te njihove odrednice.
Razvojne karakteristike mlađe i srednje odrasle dobi.
Razvojne karakteristike zrele odrasle dobi.
Smrt, umiranje, gubitak i tugovanje.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Za vrijeme semestralne prakse u školi studenti provode opažanje jednog djeteta i pišu izvještaj- temeljem spoznaja koje su stekli iz Razvojne psihologije
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
Aktivno sudjelovanje u seminarima.
Uredno izvršavanje ostalih obveza na seminarima (seminarski radovi, prezentacije).
Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,3 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,25
Esej Seminarski rad 0.5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1,95 Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit
1,95 (polažu ukoliko ne polože oba kolokvija)
Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na
Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
završnom ispitu Seminarski rad (opažanje djeteta u razredu, pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 25%.
Pismeni ispit – maksimalno do 65%.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Vasta, R., Haith M.M., Miler, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)
9
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.. 0
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću. Zagreb: Korak po korak.
Čudina-Obradović, M. (1995). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
Duran, M. (1995). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lacković-Grgin, K. (1999). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Scenska kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Nataša Govedić, mr.sc Zdenka Đerđ 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osposobiti studente za razumijevanje osnova kazališne i dramske umjetnosti, s naglaskom na kazalište za djecu.
Upoznati studente s osnovnim teorijskim znanjima o kazalištu i drami.
Upoznati studente s raznolikim mogućnostima dramskog rada s djecom školske dobi.
Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za analizu predstave za djecu.
Upoznavanje s osnovnim teorijskim postavkama na kojima se temelje raznoliki oblici dramskog rada s djecom.
Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za upotrebu drame kao odgojnog medija i razvoj primjerenih vještina.
Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za pripremu predstave s djecom i razvoj primjerenih vještina.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Elementarno poznavanje kazališne umjetnosti.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Iskazivanje sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti.
Razumijevanje kreativnosti kao jedne od mogućnosti nastavnog rada.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata potrebnih za analizu i procjenu kazališne predstave za djecu.
Poznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata dramskog odgoja.
Sposobnost osmišljavanja različitih oblika dramskog rada s djecom.
Sposobnost aktivnog uključivanja u dramsko stvaralaštvo.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Kroz predavanja studenti se informiraju o osnovama iz povijesti i teorije kazališta, s osobitim naglaskom na kazalište za djecu, što je podloga za razumijevanje, analizu i procjenu vrijednosti kazališne predstave za djecu.
Teme:
Osnovni elementi kazališne umjetnosti.
Predstava kao komunikacija.
Znakovi u kazališnoj predstavi.
Funkcije kazališne predstave.
Specifičnosti kazališta za djecu.
Analiza predstave za djecu.
Nadalje, studenti se informiraju o teorijskom aspektu dramskog odgoja.
Teme:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Ciljevi i smisao dramskog odgoja.
Oblici dramskog rada s djecom.
Na seminarima se studenti aktivno uključuju u dramski rad, savladavajući osnovne vještine dramskog i kazališnog izražavanja i praktično se upoznaju s različitim oblicima dramskog rada, pripremajući se za provođenje takvih aktivnosti u školi.
Teme:
Dramske igre.
Dramske vježbe.
Improvizacija.
Procesna drama.
Korištenje dramskih metoda u nastavi.
Forum kazalište.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.
Proučavanje obavezne literature.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Gledanje kazališnih predstava za djecu.
Priprema kratkog praktičnog rada - prijedlog dramske aktivnosti s djecom.
Komentar izvedbe praktičnog rada u formi seminara.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,93 Istraživanje Praktični rad 0,26
Eksperimentalni rad Referat Gledanje predstava (4 sata) (Ostalo upisati) 0,13
Esej Seminarski rad 0,13 Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,42
Kolokviji 0,07 Usmeni ispit 0,03 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,03 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta i praktični rad koji je prezentirao.
Na ispitu se vrednuje sposobnost analize kazališne predstave, poznavanje osnova povijesti i teorije kazališta, poznavanje osnova teorije dramskog odgoja.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj
primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Batušić, N. i Švacov, V.: 'Drama, dramaturgija, kazalište', U: Škreb, Z. i Stamać, A. (ur.) (1983) Uvod u književnost (zbornik), Zagreb: GZH, 48 str. 3
JEDAN od sljedećih naslova:
Bančić, A. i drugi (2007) Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum-kazališta, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.
Fileš i drugi (2008) Zamisli, doživi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskog jezika. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet – Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing, poglavlja: 'Uvod: Procesna drama, što je to?' i 'Uobličavanje procesne drame';
Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, poglavlje: 'Metodika rada u dječjem dramskom studiju';
Pokrivka, V. (1978): Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga;
Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj – Pili-poslovi d.o.o.
Krušić, V. Što sve može drama http://www.hcdo.hr/kn
jiznica/knjiz_vlado.htm
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.
Counsell, C. i Wolf, L. (ed.) (2001) Performance Analysis. An Introductory Coursebook. London and New York: Routledge.
Lekić i drugi (2007) Igram se a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.
Pignarre, R. (1970) Povijest kazališta, Zagreb: Matica hrvatska.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz sudjelovanje u analizi predstava na predavanjima i kroz analizu praktičnih radova na seminarima.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Kristina Horvat-Blažinović; doc. Davor Žilić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Slikanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
poznavanje procesa vizualne percepcije, umjetničkoga postupka
sposobnost konceptualnoga razumijevanja i osobne ekspresije u umjetničkima područjima
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni kolegiji "Crtanje 1" i "Crtanje 2"
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
razumijevanje specifičnosti umjetničkoga stvaralaštva i važnosti kada je u pitanju osobni izričaj
poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini
svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumijevanje vrednovanja i analize likovnih(slikarskih) radova
razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u mediju slikarstvo
poznavanje tehnika i metoda specifičnih za slikarski postupak
odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih slikarskih materijala za određene likovne izraze
prepoznavanje kvalitete slikarskih djela kroz povijest slikarstva do danas
upotreba znanja o slikarskim metodama pri kreaciji i recepciji slikarskih djela
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Posebnost slikarskog medija (povijesni pregled)
Elemensti slikarske forme
Slikarske tehnike
Analitički pristup slikarskom procesu
Kvantitativno i kvalitativno određenje tona i boje
Akromatske i kromatske strukture
Statička i dinamička kompozicija
Plošna koncepcija slikanja
Lokalni ton
Lokalna boja
Transpozicijski procesi i principi komponiranja
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 45 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 100%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Vuksan, A. (1990), Slikarske tehnike, Zagreb, ŠPUD, str. 20 – 90
Baudelaire, Ch. (1955), Likovne kritike, Zagreb, Mladost, str. 20
Ivančević, R. (1996), Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, str. 10
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Žabčić, D. (1990), Slikarsko projektiranje, Zagreb, ŠPUD, str. 20
Focillion, H. (1995), Život oblika, Zagreb, Roko, str. 15
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Slikanje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
poznavanje procesa vizualne percepcije, umjetničkoga postupka
sposobnost konceptualnoga razumijevanja i osobne ekspresije u umjetničkima područjima
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen kolegij "Slikanje 1"
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
razumijevanje specifičnosti umjetničkoga stvaralaštva i važnosti kada je u pitanju osobni izričaj
poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini
svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumijevanje vrednovanja i analize likovnih(slikarskih) radova
razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u mediju slikarstvo
poznavanje tehnika i metoda specifičnih za slikarski postupak
odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih slikarskih materijala za određene likovne izraze
prepoznavanje kvalitete slikarskih djela kroz povijest slikarstva do danas
upotreba znanja o slikarskim metodama pri kreaciji i recepciji slikarskih djela
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Slikarska površina: tekstura i faktura
Složenija organizacija slikarske kompozicije
Iluzionistički sadržaji slikarske forme
Osnove tonske modelacije – atmosferska perspektiva
Osnove kolorističke modelacije – koloristička perspektiva
Autonomni sadržaj slikarske forme
Poliperspektiva
Princip slikarske modulacije
Sintetički pristup u slikarskom procesu
Slikarska slika svijeta
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 45 sati
Praktični rad 15 sati
Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 30 sati
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 2
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 25%
Praktični rad 50%
Seminarski rad 25%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Vuksan, A. (1990), Slikarske tehnike, Zagreb, ŠPUD, str. 20 – 90
Baudelaire, Ch. (1955), Likovne kritike, Zagreb, Mladost, str. 20
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Ivančević, R. (1996), Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, str. 10
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Žabčić, D. (1990), Slikarsko projektiranje, Zagreb, ŠPUD, str. 20
Focillion, H. (1995), Život oblika, Zagreb, Roko, str. 15
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Dr.sc. Branislava Baranović 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Sociologija obrazovanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Silvia Rogošić; Saša Puzić; Karin Doolan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
usvojiti temeljna znanja o osnovnim sociološkim teorijskim pristupima i metodama analize obrazovanja, društvenim funkcijama i karakteristikama suvremenih obrazovnih sustava i njihovih mikrosocijalnih procesa
osposobiti studente za primjenu stečenih znanja kako bi razumjeli važnost društvenog konteksta i načine njegovog utjecaja na funkcioniranje i razvoj škole i nastavu kao konkretnu radnu sredinu učitelja/nastavnika
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisana treća godina studija
Temeljne kompetencije koje podrazumijeva učiteljski studij
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvaruju razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljska zvanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
navesti i argumentirano obrazložiti osnovne teorijske pristupe i metode analize obrazovanja kao društvene pojave
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
nabrojiti i na primjerima objasniti osnovne društvene funkcije školskog obrazovanja (napr. socijalizacija, osiguranje odgovarajuće profesionalne strukture društva, reprodukcija socijalne strukture, kulturna transmisija, itd.)
primijeniti stečena teorijska i metodološka znanja u analizi utjecaja društvenog konteksta na funkcioniranje i razvoj odgojno-obrazovnog sustava, škole i nastave
biti osposobljeni za razvijanje suradnje škole i društvene sredine u kojoj škola djeluje
usvojiti demokratki sustav vrijednosti i poučavati i djelovati u skladu s njime (demokratičnost, interkulturalizam, tolerancija, ljudska prava, socijalna jednakost, rodna ravnopravnost, vladavina prava, itd.)
biti osposobljeni za sudjelovanje u razvoju škole kao poticajne socijalne sredine i efikasne radne institucije.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predmet sociologije obrazovanja i osnovni teorijsko-metodološki pristupi proučavanja obrazovanja (funkcionalizam, marksizam, neomarksizam, socijalni konstruktivizam, socijalni interakcionizam, postmodernizam, dekonstrukcionizam, itd.)
Društvene funkcije škole (socijalizacija, profesija/zanimanje, kulturna transmisija, socijalna kontrola, selekcija i alokacija, itd.)
Obrazovanje i reprodukcija društvenih nejednakosti (obrazovanje i socijalna struktura društva)
Obrazovanje, kulturni kapital i reprodukcija društvenih nejednakosti
Društvena jednakost i obrazovne šanse društveno marginaliziranih grupa (jednakost pristupa, participacije i obrazovnih postignuća)
Nacionalne manjine i obrazovanje u Hrvatskoj
Obrazovanje i rodna diferencijacija u Hrvatskoj
Škola kao organizacija i socijalni sustav
Razred kao mikro-socijalni sustav
Razvoj i struktura obrazovnog sustava u Hrvatskoj
Integracija Europe i obrazovni sustavi u Europi (stare i nove članice Europske unije)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Nacionalni kurikulumi u europskim zemljama
Nacionalni i školski kurikulum u Hrvatskoj
Društvo znanja, procesi globalizacije i promjene u obrazovnoj politici i obrazovnim sustavima
Odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj u kontekstu globalizacije i europske integracije.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad Istraživanje (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Pohađanje i aktivnost na predavanjima
Pohađanje i aktivnost u radionicama
Pohađanje i aktivnost na seminarima
Pisanje i prezentiranje seminarskog rada
Pismeni ispit (usmeni po potrebi).
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
predavanja, seminari, radionice (1)
Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad
pisanje (uključujući istraživanje) i
(Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
prezentacija (0.2)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0.8 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Nastava je interaktivna tako da se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u predavanjima i radionicama. Kako dolazak na predavanja, radionice i seminare predstavlja razvijanje profesionalnog odnosa prema radnim obavezama te se vrednuje dolazak na svaki spomenuti oblik nastave. Seminarski radovi se pišu (individualno ili grupno) na teme koje odabiru studenti i izlažu se usmeno pred studentima i nastavnicom. Svi spomenuti elementi ulaze u konačnu ocjenu. Dolazak i sudjelovanje u svim oblicima nastave te pisanje seminarskog rada predstavljaju uvjet za izlazak na pismeni ispit koji se polaže na kraju semestra. Studenti trebaju biti prisutnina barem 70% sati nastave. Ako student ne zadovolji na pismenom ispitu imat će priliku za popravak.Na završnu ocjenu utječe: 40% pismeni, 10%, seminarski rad, 50% pohađanje nastave (predavanja, seminari i radionice).
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj
primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
M. Haralambos, M. Holborn (2002) "Sociologija. Teme i perspektive". Zagreb; Golden marketing.
Dostupno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gradskim knjižnicama i fakultetskoj knjižnici
N. Pastuović (1999) "Edukologija. Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja". Zagreb: Znamen.
Dostupno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gradskim knjižnicama i fakultetskoj
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
knjižnici
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
B. Baranović (ur.) (2006) Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: Različite perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja; I. Cifrić, Ogledi iz sociologije obrazovanja, Školske novine, Zagreb, 1990
J. Demaine (ed.) (2001) Sociology of Education Today, Palgrave publishers
S. Flere (ur.) (1986) Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO
V. V. Vidović (ur.) (2005) Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: Višestruke perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Diana Zalar 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Starija hrvatska književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima
razvoj hrvatske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela novije hrvatske književnosti
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o novijoj hrvatskoj kniževnosti
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Poznavanje književnoteorijskih osnova i osnova književne nacionalne povijesti (na razini srednjoškolskog programa)
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje novije hrvatske književnosti, njezinu interpretaciju i uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela novije hrvatske književnosti
razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Početci književnosti u Hrvatskoj
Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća
Rodovi i vrste
Marko Marulić
Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća
Hrvatska epika
Petar Zoranić
Marin Držić
Ivan Gundulić
Dživo Bunić Vučić
Junije Palmotić
Juraj Habdelić i Fran Krsto Frankopan
Hrvatske Sigetijade
Slavonska književnost
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 0,5 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit
1(polažu koji nisu položili kolokvije)
Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 1/9 + pročitana djela 2/9 + referat 1/9 - seminarski rad 1/9 + pismeni ispit (kolokviji) 2/9 + usmeni ispit 2/9
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Izbor djela prema dogovoru
Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.
Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti
Mihovil Kombol: Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, 1945.
Kombol/Novak: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb
Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.
Slavko Ježić, Hrvatska književnost od početka do danas 1100 - 1941., Zagreb 1944.
Nikica Kolumbić, Poticaji i nadahnuća, studije i eseji iz starije hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.
Zoran Kravar, Analitici hrvatskog književnog baroka - Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975.
Armin Pavić, Historija dubrovačke drame, JAZU 1871.
Branko Vodnik, Povijest hrvatske književnosti od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća, Zagreb, 1913.
Davor Dukić, Hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika i folklorno pjesništvo, objavljeno u zborniku Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, Split, 2006.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokvij, ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Suvremene metodičke teorije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Vesna Budinski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+30
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1. razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Objasniti genezu i strukturu metodike.
Protumačiti povijesni razvoj metodike.
Upoznati studenta s metodičkom terminologijom i metodičkim metajezikom.
Predstaviti metodologiju metodike kroz četiri cjeline: opća polazišta, znanstvene paradigme, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici.
Protumačiti suvremene metodičke teorije.
Objasniti epistemološku složenost i obilježja metodike.
Ukazati na položaj, perspektivu i suvremeni razvoj tj. interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost metodike u
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
sustavu znanosti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan 10. semestar učiteljskog studija - Modul hrvatski jezik
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje
Metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika implementirajući suvremene metodičke teorije.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Opisati genezu i strukturu metodike.
Iznijeti povijesni razvoj metodike.
Razumjeti metodičku terminologiju i pravilno primijeniti metodički metajezik.
Poznavati i razlikovati četiri cjeline metodologije metodike: opća polazišta, znanstvene paradigme, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici.
Objasniti epistemološku složenost i obilježja metodike.
Protumačiti položaj, perspektivu i suvremeni razvoj tj. interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost metodike u sustavu znanosti.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Geneza i struktura metodike
Povijesni razvoj metodike
Metodička terminologija i metodički metajezik
Znanstvena teorija
Metodičke znanstvene teorije:
didaktičko-metodičke teorije
edukološko-metodička teorija
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
izvorne metodičke teorije
Teorija didaktičke spoznaje
Teorija didaktičke (školske) znanosti
Teorija didaktičkog prijenosa (transfera)
Teorija nastavnog predmeta/programa i međupredmetnih veza
Teorija kurikula
Teorija odgojno-obrazovnog (metodičkog) čina
Teorija metodičkog polja
Metodički stup
Epistemološka obilježja metodike
Metodika u sustavu znanosti
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Referat ili prezentacija zadane teme u seminaru
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1,8 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1,2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 45%
Seminarski rad 12,5%
Pismeni ispit 12,5%
Usmeni ispit 30%
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.
Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori. Zagreb: Školske novine.
Pastuović, N. (1999) Edukologija - Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja. Zagreb: Znamen.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Nacionalni okvirni kurikulum
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta
prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman
1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Svjetska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici Marina Gabelica, Ivana Milković; Sanja Lovrić
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima
upoznati studente s povijesnim razvojem svjetske dječje književnosti
osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela hrvatske dječje književnosti
osposobliti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika
osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela hrvatske dječje književnosti
razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti
sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti
sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika određene dobi
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Pojam i značenje dječje književnosti
Vrste dječje književnosti
Slikovnica
Razvojni put i struktura dječje priče
Narodna bajka i usmena bajka
Fantastična priča
Realistička pripovijetka
Značajni svjetski predstavnici stare priče
Značajni svjetski predstavnici moderne priče
Razvojni put i struktura dječjeg romana
Značajniji svjetski predstavnici starijeg dječjeg romana
Značajniji svjetski predstavnici modernog romana
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Granične vrste (pustolovni, znanstvenofantastični, povijesni roman, dnevnik, putopis, biografija)
Basne.
Strip
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Dolaziti redovito na predavanja i seminare
Aktivno sudjelovati u radu seminara
Izvršiti dobivene zadatke
Pročitati zadanu literaturu
Položiti kolokvij ili pismeni ispit
Na kraju položiti usmeni ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 (polažu koji nisu
Projekt (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
položili kolokvije)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 2/9 + seminarski rad 1/9 + kolokviji ili pismeni ispit 2/9 + pročitana književna djela 2/9 + usmeni ispit 2/9
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Izbor lektire prema dogovoru
Crnković, M., Težak D. (2002) Dječja književnost, Vrste dječje književnosti, Kratka povijest svjetske dječje književnosti u: Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje
12
Crnković, M. (1987) Sto lica priče, Zagreb: Školska knjiga (stranice o svjetskim autorima i djelima) 4
Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič (str. o stranim autorima i djelima) 8
Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič (svjetski autori i bajke) 17
Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa (prvih 5 poglavlja)
Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa (Lindgren, Lagerlof, Nemcova)
Batinić, Š., Majhut, B. (2001), Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79
Zalar, D. (2002, 2009), Slikovnica i dijete I i II, Zagreb: Golden marketing
Visinko, K. (2001) Alica u Zemlji čudesa Lewisa Carrolla. Zagreb: Mozaik knjiga
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb, Tipex (tekstovi o stranim autorima)
Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež (prikazi stranih autora)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Kolokviji, ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vlatka Domović; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 1
1.2. Naziv predmeta Školska pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici Maja Drvodelić; mr. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
razumijevanje elemenata obrazovnih sustava
poznavanje strukture škole kao organizacije
poznavanje djelokruga rada ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Ovaj kolegij doprinosi razumijevanju složenosti obrazovnog sustava, škole kao organizacije, te djelokruga rada zaposlenika u školi. Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini programa:
sposobnost uočavanja povezanosti između pojedinih aspekata obrazovnih teorija, obrazovne politike i prakse
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
razumijevanje svrhe i strukture obrazovnih sustava
sposobnost razumijevanja utjecaja društvenih promjena na obrazovni sustav i školsku praksu
razumijevanje suvremenih trendova u obrazovanju i prepoznavanje mogućnosti za primjenu inovacija u praksi
sposobnost djelotvornog komunicirnja i suradnje sa svim glavnim nositeljima interesa u školi
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će moći:
definirati temeljne elemente obrazovnog sustava
definirati i usporediti unutarnju i vanjsku učinkovitost škole
objasniti funkcioniranje škole kao oraganizacije
opisati područja rada ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika
objasniti važnost suradnje s roditeljima
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvodno predavanje - upoznavanje sadržaja kolegija, načina rada i vrednovanja, obveze studenata
Odgojno obrazovni sustav. Elementi obrazovnog sustava - ulazi, izlazi iz sustava, povratna veza.
Ciljevi obrazovanja. Kompetencije kao ciljevi obrazovanja.
Učinkovitost i djelotvornost sustava obrazovanja. Vanjska učinkovitost. Unutarnja učinkovitost.
Međunarodna istraživanja učinkovitosti obrazovnih sustava - PISA
Škola kao socijalni sustav. Organizacijska struktura škole.
Stručni suradnici i njihova uloga u školi.
Upravljanje školom i funkcije ravnatelja.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Uloga i funkcije razrednika.
Suradnja škole i roditelja. Organizacija roditeljskih sastanaka.
Školsko ozračje i kultura škole.
Profesionalne kompetencije učitelja.
Napomene:
Neke teme obrađuju se jedan, a neke dva ili više školskih sati.
Predavanja su praćena seminarima na kojima se navedene teme produbljuju ili oprimjeruju.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
redovito pohađanje nastave,
izrada i prezentacija seminarskog rada,
izrada portfolia
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,5
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare
ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi)
analizira se i ocjenjuje portfolio
pismeni ispit na kraju semestra.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Pastuović, N. (1993). Edukologija. Zagreb: Znamen (odabrana poglavlja)
Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Tillmann, H.J. (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa
Radovi iz časopisa:
Odgojne znanosti
Napredak
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
Metodika
Društvena istraživanja
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
povratne informacije od studenata (anketa o zadovoljstvu kolegijem i procjena kvalitete rada nastavnika)
samoprocjena studenata
povratne informacije od mentora u školama
zajednička analiza realizacije kolegija s drugim nastavnicima koji predaju isti i srodne kolegije
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Mijo Cindrić; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Školski propisi i dokumentacija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici Mr.sc. Jadranka Oštarčević; Goran Lapat; Marina Đuranović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, s propisima koji se odnose na osnovnu školu, osposobiti studente za vođenje administracije (dnevnik, imenik, matična knjiga, e-matica, svjedodžba, učenička knjižica, evidencija DOOp-a, DOOD-a, izvannastavnih aktivnosti)
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
vještine upotrebe ICT i integriranja u proces učenja i poučavanja
sposobnost analitičkog upravljanja informacijama
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
poznavanje i provođenje školskih propisa, samostalnost u vođenju školske administracije
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
sustavno pratiti promjene sustava odgoja i obrazovanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
primjenjivati stečena znanja u obavljanju odgojno-obrazovne djelatnosti
pokazati spremnost za unaprjeđenje osobnog profesionalnog rasta i razvojasamostalno snalaženje u pregledu propisa
pravilno vođenje pedagoške dokumentacije
poštivanje propisa vezanih uz osnovno školstvo
sticanje znanja potrebnog za polaganje stručnog ispita
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Profesija učitelj - temeljni poojmovi i strukturalne sastavnice.
Državne i javne službe RH i njihova podrška odgojno-obrazovnom sustavu.
Obveznost školovanja u hrvatskim školskim zakonima (povijesni pregled).
Ciljevi odgoja i obveznost školovanja u državnim dokumentima (Ustav, zakoni).
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Provedbeni propisi i pravilnici.
Prava djeteta (učenika) u školskim propisima.
Uloga i zadaće učitelja u školskim zakonima.
Propisi o upravljanju i rukovođenju školom.
Suradnja škole i roditelja - preduvjet djetetova uspjeha.
Pedagoška (školska) dokumentacija i evidencija.
Školski ljetopis (spomenica).
Pedagoške mjere.
Cjeloživotno usavršavanje i učenje učitelja /napredovanje u zvanje mentor/savjetnik.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Uvođenje učitelja u samostalan rad - Pripravnički staž.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
seminarski rad iz zadane literature
/ skupni / samostalni projekt / referat ili prezentacija zadane teme u seminaru
čitanje propisane literature
posjeti izložbama / kulturnim događajima
samostalno učenje i priprema za ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom nastave se vrjednuje dolazak, aktivnost i zainteresiranost za sadržaje, na završnom ispitu pokazano znanje
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
MZOS (2008), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zagreb, GIPA 3 internet
Zebec T., Horvat K. (2008.) Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zagreb, Zadružna štampa d.d. 3
Puškar, S. (2002), Hrvatsko osnovnoškolsko zakonodavstvo 2002., Zbirka propisa s komentarom, Zagreb, Ileco
Zbirka propisa za osnovno školstvo internet
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Cindrić, M., (1995), Profesija učitelj u svijetu i Hrvatskoj, Velika Gorica, Persona
Cindrić, M. ,(1999) Pripravnički staž kao etapa cjeloživotnog učiteljskog obrazovanja, Školski vjesnik, Vol. 48, No 2, str. 107-117.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Teorije nastave i obrazovanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici mr.sc. Marina Đuranović; Tomislav Topolovčan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje) 30+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta upoznati osnovne teorije nastave i obrazovanja koje su nastale na trlu Europe, a koje znanstveno objašnjavaju proces nastave u osnovnoj školi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
položiti ispite iz Školske pedagogije i Opće pedagogije
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Upoznati znanstvena objašnjenja procesa nastave i obrazovanja u osnovnoj školi
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
upoznati osnovne teorije nastave i obrazovanja od Jana Amosa Komenskog do najnovijih znanstvenih objašnjenja nastavnog procesa i obvezne škole kao dijela cjeloživotnog obrazovanja
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Osnovni didaktički pojmovi: didaktika, nastava, obrazovanje, odgojno-obrazovni proces; obrazovna tehnologija i teorija kurikuluma; odnos opće didaktike i metodika (specijalne didaktike)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
Osnovni epistemološki pojmovi: teorija, principi, znanstveno otkriće, znanstveno objašnjenje
Didaktika kao znanstvena disciplina (epistemološke odrednice, posebnosti znanstvene metodologije)
Povijest didaktičkih ideja (Komensky, Herbart, Projekti reformske pedagogije, didaktičke teorije u Hrvatskoj u 20. stoljeću)
Cjeloživotno obrazovanje i didaktika
Holistički pristup proučavanju odgojno-obrazovnog procesa u školi
Didaktičke strategije i nastavne metode
Socijalni oblici rada u nastavi (individualno poučavanje, rad u parovima, grupni rad u nastavi i suradničko učenje, didaktičke radionice, frontalna nastava)
Didaktičke teorije
Didaktički principi
Mikroartikulacija nastave
Raspored dnevnih i tjednih aktivnosti učenika
Didaktički sustavi i strategije (strategije rada s malim grupama, strategije za individualno poučavanje, strategije rada s velikim skupinama, učenje otkrivanjem, učenje istraživanjem, projektna nastava, mentorska nastava)
Mjesto odvijanja nastavnih aktivnosti (učionica, multimedijsko središte škole, školsko dvorište)
Organiziranje raznih vidova nastavnih (odgojno-obrazovnih) aktivnosti u osnovnoj školi: cjelodnevna i poludnevna nastava, produženi boravak učenika, nastava u kombiniranim odjelima)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
mješovito e-učenje terenska nastava
(ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Sudjelovati aktivno na predavanjima, seminarima i radionicama,
pročitati samostalno jednu knjigu po izboru i napisati o toj knjizi sažetak, ključne riječi i osobnu kritiku.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Praćenje aktivnosti na seminarima
Pismeni i usmeni ispit.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Bognar, L. i Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, 308 str. (poglavlja 1, 2, 3, 8, 11, i 13)
20
Matijević, M. (1999), Didaktika i obrazovna tehnologija. U: Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, str. 487-510. 10
Zakon o odgoju i obrazovanju (2008) x
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010), Didaktika i Kurikulum. Zagreb,: IEP.
Matijević, M. (2010), Između didaktike nastave usmjerene na učenika i kurikulumske teorije. U: Zbornik radova četvrtog kongresa nastavnika matematike (Ur. Ivanšić, I.), Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo i Školska knjiga, 391-408.
Matijević, M. (2009), Školski i pedagoški pluralizam u zemljama u tranziciji. Zbornik radova sa naučnog skupa ”Buduća škola” (Ur. Potkonjak, N.), Beograd: Srpska akademija obrazovanja, 194-206.
Matijević, M. (2008), How to enhance Classes by using PCS, the Internet, and mobile Phones. Contemporary Intentions in Education (Ed. Timovski, V.), Ohrid: Faculty of Pedagogy, University of Skopje, 43-53.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Anonomno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na predavanjima i seminarima.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 5
1.2. Naziv predmeta Terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+15+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
osposobljavanje studente za terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora
osposobljavanje budućih učitelja da što više motiviraju učenike za čuvanje zavičajne jezične baštine
prikupljanje relevantnih dijalektoloških podataka
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
položeni kolegiji:
1. Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje)
2. Čakavsko i štokavsko narječje
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori kajkavskim narječjem
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
bolje poznavanje hrvatskog jezika
dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnosti uspoređivanja standardnog jezika i mjesnoga govora kojim konkretno dijete govori
motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika da čuvaju jezičnu baštinu svojeg zavičaja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumijevanje teorijskih načela i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka («dirigirano terensko istraživanja na temelju upitnika» i «slobodno istraživanje leksika» )
razumijevanje problematike podrijetla inačica, frazeološke problematike i problematike raščlanjivanja leksika u određena leksičko-semantička polja
razumijevanje sljedećih leksikoloških i leksikografskih pojmova: kontaktna sinonimija, višeznačnost, antonimija, rječnički članak, glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti, rečenična potvrda
osposobljenost za pravljenje modela za obradu prikupljenoga materijala korištenjem suvremenih sredstva i pomagala pri obradi građe
osposobljenost za izradu rječnika s najmanje 500 riječi karakterističnih za jedan kajkavski mjesni govor ili skupinu govora kojoj taj mjesni govor pripada
razlikovanje onomaziološke i semaziološke metode u izradi dijalektološkog rječnika
osposobljenost za služenje suvremenim tehničkim pomagalima za snimanje govora
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Vrste dijalekatnih rječnika
Dirigirano terensko istraživanje mjesnih govora na temelju upitnika i «slobodno istraživanje leksika»
Podrijetlo inačica u organskim govorima.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Raščlanjivanje leksika u određena leksičko-semantička polja.
Kontaktna sinonimija. Višeznačnost.
Organizacija natukničkoga članka. Temeljni pojmovi: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.
Izradba upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica te određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase.
Razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora.
Kriteriji odabira leksika za dijalekatne rječnike
Rečenične potvrde natuknica
Dijalektna frazeologija.
Grafija fonema koji se mogu naći u kajkavskom narječju.
SEMINARSKE TEME:
Prezentacija skupljenog rječničkog blaga konkretnog mjesnog govora. Na svakom će satu seminaru nekoliko studenata izložiti najzanimljivije dijelove građe koju su skupili i teoretske probleme s kojima su se suočili.
Analiza jednog suvremenog kajkavskog dijalektalnog rječnika
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Prezentacija zadane teme u seminaru
Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka
Samostalno učenje i priprema za ispit
Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Seminarski rad iz zadane literature
Provođenje (akcijskog) istraživanja
Mali rječnik odabranog mjesnog govora
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,5 Rječnik odabranog leksika jednog mjesnog govora (Ostalo upisati)
1
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,5 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25%
Istraživanje 25%
Seminarski rad 12,5%
Projekt 12,5%
Rječnik odabranog leksika jednog mjesnog govora 50%
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Đuro Blažeka: Model za istraživanje međimurskog dijalekta. u U službi jezika: Zbornik u čast Ivi Lukežić, Biblioteka časopisa Fluminensia, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2007., str. 77-92.
2
Đuro Blažeka: Vrela kajkavskih govora, Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec 2003, 152 str. (Znanstveno-nastavna biblioteka; knj. 8) 5
Đuro Blažeka: Prijedlog koncepcije izrade rječnika poljoprivrednog nazivlja u međimurskom dijalektu, Croatica et Slavica Iadertina, časopis Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku; Zadar 2008., str. 157-180.
2
Đuro Blažeka: Dijalektološka grafija i metode njezina približavanja studentima; Učitelj 2. (Godišnjak Visoke učiteljske škole u Čakovcu), Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec 2002., str. 7-16.
5
Antun Šojat: Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik, Zagreb, 337-361., Zagreb 1985. 2
Upitnik za Hrvatski dijalektološki atlas, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Stjepan Belović - Đuro Blažeka: Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Zagreb 2009.
Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt; Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Knjiga 33, Zagreb 2008. str. 1-18.
Đuro Blažeka: Koncepcija rječnika međimurskog dijalekta, Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 14., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2008., str. 137.-157.
Đuro Blažeka – István Nyomárkay – Erika Rácz: Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta Könyvikadó, Budapest 2009.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
Tomislav Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin 2002.
Jela Maresić: Frazemi u govoru Kloštra Podravskog, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 27, 1994, 2/3, str. 26-29.
Antun Radić: Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Knj. 2; Zagreb 1897. str. 1-88.
Ivan Večenaj - Mijo Lončarić: Rječnik Gole: srednjopodravska kajkavština, Zagreb 1997.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Vatroslav Zovko 1.6. Godina studija 3
1.2. Naziv predmeta Uvod u baze podataka 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Predrag Oreški 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1, razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je:
da studente kroz predavanja upozna s osnovnim konceptima kreiranja i uporabe baza podataka (osnovni alati i koncepti za razvoj baza podataka)
osposobiti studente za konceptualno razumijevanje osnovnih postavki normalizacije i elektroničkog dizajna baza podataka, a putem sustava za upravljanje bazama podataka nužnih za pripremu i provođenje osnovnih radnih i nastavnih procesa u OŠ.
osposobiti studenta za osnovno projektiranje baza podataka kod informacijskih sustava nužnih za potporu rada i učenja učenika
potaknuti interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje uz pomoć osnovnih postavki razvoja baza podataka, a kroz seminare sa osnovama rada s projektnim alatima za razvoj baza podataka na računalu s kojima se susreću učitelji i učenici u OŠ i dr
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Informacijska pismenost, poznavanje osnovnih pojmova o poslovnim procesima
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja u modulu informatike za izradu prijedloga konceptualnog rješenja baze podataka
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumijevanje i analiza okruženja u kojemu se projektiraju sustavi za upravljanje bazama podataka
poznavanje osnovnih pojmova vezano za problematiku baza podataka
upotreba SW alata za izradu konceptualnih modela baza podataka
poznavanje problematike rada na bazama podataka u mrežnom okruženju
izrada konceptualnog modela baze podataka odgojno obrazovnih ustanova u kontekstu projekta razvoja IS-a
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Okruženje baza podataka: koncepti i definicije, sustavi za obradu datoteka, analiza okruženja baza podataka, povijesni pristupi razvoju baza podataka
Proces razvoja baza podataka: razvoj u kontekstu projektiranja IS-a, pristupi razvoju, lifeware i razvoj baza podataka
Modeliranje podataka u organizaciji: poslovna pravila, dijagram veza i entiteta, modeliranje entiteta i atributa, modeliranje veza
Poslovna pravila u kontekstu konceptualnog modela: nadtipovi i podtipovi, ograničenja u odnosima nadtip/podtip
Logički i fizički modeli baza podataka: relacijski model podataka, pojam relacije, normalizacija, pojam fizičkog modela, indeksiranje
Baze podataka u mrežnom okruženju: arhitektura klijent poslužitelj rješenja, osnovne komponente klijent poslužitelj sustava
Rad sa bazama podataka na internetu: internet u baze podataka, web alati i baze podataka
Skladištenje podataka: osnovni pojmovi (data warehouse, data mart, data repository), upravljanje bazama podataka, sigurnosna pitanja vezana za upotrebu baza podataka
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata
Nazočnost na predavanjima i seminarima u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu
Izrada i izlaganje seminara
Polaganje pismenog i usmenog ispita
Konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Izlazak na pisani zaključni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Za vrijeme pisanja pisanog ispita nije dozvoljeno: prepisivanje, razgovaranje ili okretanje, imati uključen mobitel, nepravovremeno predavanje testa ili pismenog rada nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje završilo, te ne odlaganje testa na znak nastavnika, nepravovaljano predavanje testa ili pismenog rada, zaokruživanje odgovora nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje isteklo, te predaja testa ili pismenog rada na način da nije okrenut na stranu na kojoj je vidljivo ime i prezime i matični broj studenta. U svim navedenim slučajevima nastavnik ispit neće ni razmatrati, a student će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta. Nakon isteka vremena za pisanje pisanog ispita studentu više nije dopušteno bilo kakvo upisivanje u test ili pismeni rad. Izlazak na usmeni zaključni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Baze podataka, skripta u pripremi
Hoffer JA, Prescott MB, Topi H: Modern database management, 9 ed., Prentice Hall, London, 2009 1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Hernandez, M.J., Database Design for Mere Mortals, 2nd edition, Addison-Wesley Publishing Company, Boston, 2003. (611 str.)
Fong, J., Huang, S., Information systems reengineering, Springer-Verlag Singapore Pte, Ltd., Singapore, 1997.Robinson, C.,
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
ACCESS 2002, Sybex 2002.
Widenius, M., Axmark, D., MySQL Reference Manual, O’Reilly & Associates, Sebastopol CA, 2002.
Garcia-Molina, H., Ullman, J. D., Widom, J., Database Systems: The Complete Book, Prentice Hall, 2002.
Ullman, J. D., Principles of Database and Knowledge Base Systems, vol. I, Computer Science Press, 1988.
Silberschatz, A., Korth, H. F., Sudarshan, S., Database System Concepts, 4th Edition. McGraw-Hill, New York 2001.
Ramakrishnan, R., Database Management Systems, McGraw- Hill, New York 1998.
Varga, M.: Baze podataka – konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.
Tkalac, S.: Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.
Date, C. J., An Introduction to Database Systems, (8th edition), Addison-Wesley, 2004.
Date, J.C., An Introduction to Database Systems, 7th Edition. Addison-Wesley, Reading 1999.
Date, J.C., An introduction to Database Systems Volume I, 4th edition, Addison-Wesley Publishing Company, Reading, 1986.
Date, J.C., An introduction to Database Systems Volume II, 4th edition, Addison-Wesley Publishing Company, Reading, 1986.
Emerson, S.L., Darnowsky, M., Bowman, J.S., The Practical SQL Handbook, (1999.)
Korth, H.F., Silberschatz, A.: Database System Concepts, (2000.)
Radovan, M., Baza podataka: Relacijski pristup + SQL (1992.)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović, prof.dr.sc. Ljubica Bakić Tomić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Uvod u informatiku 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici
Vesna Markovac, dr.sc. Winton Afrić, Nataša Rogulja; dr.sc. Predrag Oreški, Tedo Vrbanec
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 10%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznati studente s temeljima informatike
osposobiti studente za razumijevanje temeljne informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT)
osposobiti studente za rad sa osobnim računalom, programskim alatima, multimedijom i različitim načinima zaštite te komuniciranja putem Interneta i Intraneta
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
nema
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za samostalno korištenje računalne opreme i temeljnih računalnih programa u svom uredskom radu, kao i u odgoju i obrazovanju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
oblikovanje temeljnih aplikacija osnovnim uredskim alatima,
korištenje operacijskog sustava i osnovne IKT,
rješavanje stručnih i poslovnih problema uz pomoć osnovne IKT u pojedinim stručnim zadacima
upoznati računalne osnove - povijest i razvoj računala, građa računala i način rada
upoznati osnovne vrste računalnih mreža: Internet, Intranet
upoznati osnovne programske pakete za rad na ručunalu: obrada teksta, obrada slika, obrada tablica, baza i grafikona
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Cilj i zadatak informatike Temeljne odrednice informatike O sustavima
Kibernetička i opća teorija Pojam informacije, računala i informatike Pojam informatike, pojam informatičar
Semantičke i fizičke jedinice podataka Tijek razvoja mikro-procesora Važnost Mooreova zakona
Povijest razvoja primarno Intel-ovih procesora Predvidljivi tijek razvoja mikro procesora O razvoju matične ploče
Općenito razmatranje razvoja sabirnica Temelj razvoja ulazno – izlaznog sklopovlja Pravac razvoja ulazno – izlaznih uređaja sučelja
Tijek razvoja primarno ulaznih jedinica Razvoj primarno izlaznih jedinica
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Razmatranje razvoja vanjskih ulazno – izlaznih uređaja (tvrdi i floppy disk, cd-rom, dvd-rom)
Predvidivost budućih trendova razvoja osobnih računala Temeljne komponente osobnih računala
Programska potpora osobnih računala
Uvodno o konceptu korisnik – poslužitelj
Komponente korisnik – poslužitelj tehnologije
Uvodno o konceptu relacijskih baza podataka Aplikativni primjer relacijskih baza podataka kod informacijskih sustava
Koncept Informacijskih Sustava Učešće o projektiranju Informacijskih sustava
Zaštita i sigurnost Informacijskih Sustava
Mrežni koncepti Distribuirano upravljanje mrežnim funkcijama i uslugama
Internet u uredskom poslovanju
VJEŽBE:
Operacijski sustav Windows
Internet i E-mail
MS Office Word
MS Office PPT
MS Office Excel
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Obrada crteža i fotografija putem računala
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i vježbama u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu, te polaganje usmenog ispita, a konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat vježbe (Ostalo upisati) 1
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovan dolazak na nastavu 33%
Apsolviranje vježbi 33%
Usmeni ispit 34%.
Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom:
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.
Izlazak na usmeni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na usmeni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Šimović Vladimir, Maletić Franjo, Afrić Winton, Osnove informatike - uvod, Golden marketing - Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 100
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Šimović Vladimir, Temelji informatike – udžbenik, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2010. (u pripremi za tisak)
Šimović V., Dumančić M., Osnove informatike - vježbe (skripta): Windows operacijski sustavi: Vista i XP, te Windows 7
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
6
(Ultimate); Microsoft Office alati: 2007, 2003, i XP, VŠPU - BAK - Zaprešić 2010/2011. (u tisku)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Marijan Jakubin; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Uvod u povijest umjetnosti 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Stjecanje opće likovno - jezične naobrazbe teoretskim usvajanjem likovno - jezičnih pojmova, razvijanjem likovnog mišljenja, upoznavanjem tematskih sadržaja i ikongrafskom i ikonološkom analizom likovnih djela kao preduvjet za likovno - stilsku analizu djela povijesti umjetnosti.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit iz kolegija Crtanje 1 i 2
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će :
prethodno stečena znanja u umjetničkom području moći pronaći, osvijestiti i utvrditi i na djelima likovnih umjetnosti pojedinih stilova, pravaca i najznačajnijih autora u Europi, svijetu i na tlu Hrvatske
moći će pronaći likovna dijela pojedinih likovno-jezičnih i stilskih obilježja za realizaciju programa primarnog obrazovanja unutar
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
metodike likovne kulture
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Usvojenost i prepoznavanje likovno - jezičnih pojmova u području slikarstva, kiparstva i arhitekture,
Razumjevanje i prepoznavanje ikonografskih sadržaja i ikonografskih metoda u području slikarstva i kiparstva
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Uvod u likovno stvaralaštvo (stvaralački proces, likovna umjetnost, likovna područja,originalnost)
Ikonografska i ikonološka analiza slike i kipa
Ikonografske metode
Likovno - jezični elementi slike
Likovno - jezični elementi kipa
Osnovni elementi građevine i urbanizma
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Odslušati predavanja
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Redovitost pohađanja nastave
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Ivančević, R. (1990), Uvod u ikonologiju iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,str.13-82, Zagreb: Kršćanska sadašnjost
Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 230 str.
Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, uvod, str. 16 – 47. Varaždin: Stanek d. o. o.
Roelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb,IPU
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 str.
Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Evidencija nastave i aktivnost na nastavi
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Marijan Jakubin; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Uvod u povijest umjetnosti 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
30+0+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje s povijesnim okolnostima, likovno stilskim obilježjima pojedinih epoha stilova i pravaca, najvažnijim djelima i umjetnicima od pretpovijesti do suvremene umjetnosti u Europi i na tlu današnje Hrvatske
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Odslušana predavanja iz Uvoda u povijest umjetnosti 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će :
prethodno stečena znanja u umjetničkom području moći pronaći, osvijestiti i utvrditi i na dijelima likovnih umjetnosti pojedinih epoha, stilova, pravaca i najznačajnijih autora u Europi, svijetu i na tlu Hrvatske
moći pronaći likovna dijela pojedinih likovno-jezičnih i stilskih obilježja za realizaciju programa primarnog obrazovanja unutar metodike likovne kulture
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
upoznati povijesne okolnosti koje su uvjetovale nastajanje pojedinih likovnih izričaja
usvojiti prepoznavanje i razumijevanje stilova, pravaca i najznačajnijih autora i njihovih djela
moći izvesti analizu djela prema likovno-jezičnim i stilskim obilježjima
odabrati djela vezana uz metodičku realizaciju programa likovne kulture u primarnom obrazovanju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Stilska analiza djela iz područja slikaarstva, kiparstva i arhitekture
Uvod u povijest umjetnosti prapovijesti i starog vijeka
umjetnost prapovijesti
egipatska i mezopotamska umjetnost
kretsko – mikenska i grčka umjetnost
rimska i ranokršćanska umjetnost
Uvod u povijest umjetnosti srednjeg vijeka
predromanička i romanička umjetnost
gotička i bizantska umjetnost
Uvod u povijest umjetnosti novog vijeka
renesansna i maniristička umjetnost
barokna i rokoko umjetnost
Uvod u povijest umjetnosti XIX. stoljeća
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
umjetnost klasicizma, romantizma i historicizma u Europi
umjetnost klasicizma, romantizma i historicizma u Hrvatskoj
umjetnost realizma i impresionizma u Europi
umjetnost realizma i impresionizma u Hrvatskoj
Uvod u umjetnost na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće
umjetnost postimpresionizma (pointilizam, simbolizam, sintetizam, grupa »Nabis»)
Zagrebačka šarena škola i Münchenski krug
secesija u Europi i Hrvatskoj
Uvod u umjetnost prve polovice XX. stoljeća
Uvod u umjetnost druge polovice XX. stoljeća
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Odslušati predavanja
Posjetiti muzeje i galerije vezane uz navedena stilska razdoblja (Arheološki muzej u Zagrebu, muzej »Mimara« Strossmayerovu galeriju i Muzej za umjetnost i obrt, Modernu galeriju u Zagrebu, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Umjetnički paviljon u Zagrebu i aktualne izložbe djela i umjetnika navedenih razdoblja
Obilazak javnih spomenika s područja kiparstva i arhitekture vezanih uz navedena stilska razdoblja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
Dati pismeni osvrt na izložene zbirke ili posjećene izložbe s kraćom analizom odabranih likovnih djela u pismenom obliku opsega 3 kartice teksta (samostalni zadatak)
Položiti ispit koji se sastoji od usmenog dijela
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezatna literatura opsega 1240 str.
Posjet Muzejima i galerijama
Referat (3 kartice teksta)
Usmeni ispit
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Ivančević, R. (1993), Umjetničko blago Hrvatske, Motovun: Motovun ITP str. 14 - 202
Jakubin, M. (2007), Vodič kroz povijest umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga, 50 str.
Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek d. o. o.
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Frontisi, C. (2003), Povijest umjetnosti ,Larousse. Zagreb: Veble commerce
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Tijekom semestra odnosno studijske godine prati se redovitost pohađanja predavanja i izvršavanje zadataka u nastavi i izvan nastave. Posjet izložbama (muzejima i galerijama) prati se i vrednuje kroz pismeno izvješće u obliku referata u kojemu treba doći do izražaja vizualna percepcija likovnih djela i njihovih tematskih i likovnih struktura kroz analitički pristup k pojedinoj zbirci ili djelu.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dubravka Težak; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Uvod u svjetsku književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
1.razina, 5%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
upoznavanje studenata s osnovnim kriterijima periodizacije svjetske književnosti
upoznavanje s najznačajnijim predstavnicima pojednih europskih nacionalnih književnosti, distribucijom književnih vrsta, najznačajnijim opusima i tekstovima
upoznavanje s pojedinim književnopovijesnim i društvenim kontekstima, kao i njihovim specifičnostima u okviru pojedinih nacionalnih kultura
osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova svjetske književnosti
osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema svjetske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature o svjetskoj kniževnosti
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Odslušan i položen kolegij s prve godine o hrvatskoj književnosti (Pregled hrvatske književnosti)
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Poznavanje osnovnih književnopovijesnih i književnoteorijskih činjenica i kategorija koji omogućuju razumijevanje književnosti i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika, kao i u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju uopće
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
poznavanje reprezentativnih djela svjetske književnosti
razlikovanje književnih vrsta, njihovih specifičnosti i okolnosti pojavljivanja u okviru pojedinih nacionalnih književnosti
sposobnost kritičkog promišljanja pojedinačnih književnih ostvaraja
sposobnost odabira djela svjetske književnosti s obzirom na recepcijski mogućnostima učenika određene dobi
snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod u kolegij: pojam svjetske književnosti, načela periodizacije
Antička književnost; predstavnici
Rimska književnost; predstavnici
Usmena kultura i mitologija
Biblija: temelj kršćanske i opće kulture
Srednjovjekovna književnost: poetika i svjetonazorski tijekovi
Humanizam i renesansa; reprezentanti
Književno djelo W. Shakespearea
Stilske odlike baroka
Prosvjetiteljstvo i klasicizam
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Romantizam kao općedruštvni i umjetnički pokret
Stilske odlike realizma i naturalizma; reprezentanti
Poetika moderne (baudelaire, Verlaine)
Književna avangarda (Kafka, Woold, Joyce)
Postavangarda/postmoderna u svj.književnosti
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak)
Izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvođačem nastave
Ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme
Aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, radionice)
Jedna pismena provjera na sredini semestra iz lektirnih djela tematiziranih na seminarskoj nastavi
Pismena provjera poznavanja lektirnih djela na kraju semestra, kao preduvjet izlasku na usmeni ispit
Usmeni ispit na kraju (snalaženje u cjelokupnom nastavnom sadržaju)
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Praćenje dolazaka i aktivnosti na satu (usmena svakotjedna provjera na seminarima, prezentiranje seminarske teme, redovito čitanje tekstova)
Kolokvij iz poznavanja lektirnih djela i usmeni ispit
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Solar, M.: Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
Solar, M.: Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.
Slamnig, I.: Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb, 1973.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Povijest svjetske književnosti (1-7), Mladost, Zagreb, 1982.
Leksikon stranih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Praćenjem aktivnosti na satu, ocjenom seminarskog rada, kolokvija iz poznavanja lektirnih naslova i usmenog ispita
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dubravka Težak; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 2
1.2. Naziv predmeta Uvod u znanost o književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić; Ivan Pranjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+0+15
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60
1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2.razina, 6%
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Upoznavanje osnovnog književnoteorijskog pojmovlja i paradigmi.
Vježbanje mehanizama njihove aktivne primjene u interpretiranju i analiziranju odabranih književnih primjera.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti (srednjoškolska razina).
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Kompetentnost za odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
usvajanje i aktivna uporaba književnoteorijske aparature, osobito one koja svoju refleksiju pronalazi u okviru dječje književnosti i književnosti za mladež
sposobnost samostalnog analiziranja i interpretiranja književnih tekstova
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
sposobnost analitičkog i kreativnog promišljanja književnih motiva i tema
razvoj kritičkog mišljenja
sposobnost prosuđivanja i raspravljanja o relevantnim književnoteorijskim pitanjima
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Naziv i pojam književnosti
Književnost i jezik (suodnos)
Književnost kao umjetnost riječi
Usmena književnost; poetika, u.spram pisane knj.
Struktura književnog djela (kompozicija, pripovjedač, tema, motiv, fabula…)
Pjesničke figure
Versifikacija i ritam u pjesn.tekstu
Podjela (klasifikacija) književnosti
Lirska i epska poezija
Struktura lirske pjesme
Proza i prozne vrste
Poetika romana
Drama i dramske vrste
Funkcija književnoga teksta
Načela interpretacije knj. teksta
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak)
Izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvođačem nastave
Ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme
Aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, radionice)
Jedna pismena provjera na sredini semestra iz lektirnih djela tematiziranih na seminarskoj nastavi
Pismena provjera poznavanja lektirnih djela na kraju semestra, kao preduvjet izlasku na usmeni ispit
Usmeni ispit na kraju (snalaženje u cjelokupnom nastavnom sadržaju)
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad 0,25 (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,25 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 2/9 ocjene, seminarski rad 2/9, kolokvij 2/9, usmeni ispit 3/9
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Solar, M..Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Zbornik Uvod u književnost, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983. 5
Pavletić, V.: Kako razumjeti poeziju, Školska knjiga, zagreb, 1995.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Solar, M.: Pitanja poetike, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Škreb, Z.; Studij književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
Wellek-Warren: Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1965.
Tomaševski, B.:Teorija književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Tjedne usmene provjere na seminarima, na koncu semestra kolokvij iz poznavanja lektire i usmeni ispit, redovito praćenje i pohađanja nastave, mentorski rad na izradi seminarskog rada i njegova ocjena
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Vizualne komunikacije 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je cilj razvijati sposobnosti studenata za kreativno likovno-oblikovno mišljenje i stvaralačku primjenu medija vizualnih komunikacija u primarnom odgoju i obrazovanju.
Specifični ciljevi:
upoznati studente sa značenjem vizualnih komunikacija u odgojno obrazovnom procesu,
osposobljavanje studenata za stvaralačko-funkcionalnu primjenu vizualnih medija u primarnom odgoju i obrazovanje,
uvoditi studente u medije vizualnih komunikacija i upoznati ih s mogućnostima njihove primjene u odgoju i obrazovanju,
omogućiti studentima oblikovni praktični rad i vizualni kontakt s medijima vizualnih komunikacija,
osposobiti studente za prenošenje verbalnih poruka u vizualne poruke grafičkim pismom, simbolima, znakovima i obilježjima
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Riješene obveze kolegija „Pismo 2"
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će razviti vizualnu pismenosti i oblikovna umijeća dostatna za profesionalni odgojno obrazovni rad u području vizualnog komuniciranja na razini primarnog odgoja i obrazovanja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će:
usvojiti temeljna znanja i vještine oblikovanja vizualnih poruka na području vizualnih komunikacija,
će znati analizirati i vrijednovati grafičke strukture vizualnih komunikacija,
će znati oblikovati karakteristične grafičke forme pisma i tipografije u funkciji vizualnih komunikacija na primarnoj razini,
biti sposobni artikulrati i transformirati verbalne u vizualne poruke na razini primarnog odgoja i obrazovanja
savladati osnovne vještine u artikulaciji dvodimenzionalnih elemenata s ciljem uočavanja osnovnih zakonitosti elemenata na funkcionalnoj i simboličkoj razini
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Povijesni razvoj vizualne komunikacije
Definicija sustava vizualnih komunikacija
Opseg i ustroj medija vizualnih komunikacija
Informacije i komunikacija
Proces komuniciranja, komunikacijski kanal
Proces pošiljanja, prijema i korištenja informacija
Razumijevanje poruke, šum u komunikacijskom kanalu
Redundancija, opširnost informacije, razumljivost informacije
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Vizualna komunikacija i smjerovi informacijskih procesa s apstraktnom simbolikom
Oblikovanje specifične grafičke forme
Oblikovanje plakata sa zadanim informacijama
Odnos slike i teksta u sustavu vizualnih komunikacija
Dužina redaka, broj slovnih znakova u retku, udaljenost, veličina slova
Prored, optička vrijednost bjeline između redaka
Oblikovanje vizualnog identiteta časopisa
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja
Aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama
Samostalno izvođenje projekata izvan nastave
Položiti kolokvije tijekom semestra
Nakon odslušanih predavanja predati praktične radove
Na kraju semestra položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 25 %
Praktičan rad 25 %
Kolokvij 25 %
Usmeni ispit 25 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mesaroš, F. (1985), Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb 5
Vukić, F. (1996), Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar , Zagreb 158 str. 1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Arnheim, R. (1985), Vizualno mišljenje, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
kompetencija samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
1
Tablica 2. Opis predmeta
*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 4
1.2. Naziv predmeta Vizualne komunikacije 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+30+0
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Osnovni je je cilj:
razviti u studenata razumijevanje problema percepcije vizualnih poruka u komunikacijskom sustavu učenik, medij, poruka, na razini primarnog odgoja i obrazovanja,
razviti sposobnosti artikulacije vizualnih poruka u skladu sa specifičnim perceptivnim mogućnostima i potrebama učenika u primarnom odgoju i obrazovanju
razviti u studenata sposobnost artikulacije vizualnih informacija sa svrhom procesiranja i organiziranja poruka na način da ise ste nadograđuju na prethodna znanje učenika koji informaciju prima.
razviti kod studenata znanja, sposobnosti i vještine neophodne pri poticanju razvoja sposobnosti učenika za oblikovanje vizualnih poruka na razini primarnog odgoja i obrazovanja
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
2
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Riješene obveze kolegija „Vizualne komunikacije 1"
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će:
ovladati osnovama oblikovanja informacijskih struktura i informacijskih sustava, dostatnih da mogu samostalno vizualne komunikacije integrirati u procese odgoja i obrazovanja na primarnoj razini
poticati u učenika interes za oblikovanje vizualnih poruka
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će :
upoznati osnovne formalne zakonitosti semantičkih elemenata poruke sa značenjskim strukturama u procesu komuniciranja,
usvojiti mjerila vrijednovanja učinkovitosti uspostavljenog komunikacijskog sustava u primarnom odgoju i obrazovanju,
biti sposobni prilagoditi komunikacijski sustav primjeren perceptivnim mogućnostima i potrebama primatelja informacije, te odrediti u kojem opsegu, veličini, i u kojem obliku je informacija dostupna učenicima na razini primarnog odgoja i obrazovanja,
biti sposobni stimulirati emotivne i intelektualne procese učenike u razumijevanju osnova medija vizualnih komunikacija i poticati ih na oblikovanje poruka vizualnih komunikacija u primarnom odgoju obrazovanju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA:
Perceptivna i leksička dimenzija medija vizualnih komunikacija
Sintaktička dimenzija medija vizualnih komunikacija
Semantička dimenzija vizualnih komunikacija, prijem poruke
Pragmatička vrijednost, upamćivanje poruke i postupanje
Oblikovanje vizualnih znakova, simbola i drugih nositelja poruka na razini primarnog odgoja i obrazovanja
Oblikovanje sadržaja poruke
Oblikovanje prenositelja poruke
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
3
Znakovi prepoznatljivosti i čitkost poruke
Elementi vizualnog jezika, temeljni načini vizualne percepcije
Ustrojstvo vizualnih elemenata: ritam, harmonija stupnjevanje, kontrast, jedinstvo, proporcija, dominanta, ravnoteža
Uloga boja u vizualnim komunikacijama
Psihološko značenja boja
Dizajn plakata,
Vizualne komunikacije i elektronski mediji
Vizualne komunikacije u odgojno obrazovnom sustavu
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja
Aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama
Samostalno izvođenje projekata izvan nastave
Položiti kolokvije tijekom semestra
Nakon odslušanih predavanja na kraju semestra položiti usmeni ispit
2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
4
udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt 0,5 (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 16,67%
Praktičan rad 16,66 %
Istraživanje 16,67 %
Projekt 16,66 %
Kolokvij 16,67 %
Usmeni ispit 16,67 %
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija
Mesaroš, F. (1985), Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb 5
Vukić, F. (1996), Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar , Zagreb. 1
OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
5
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Arnheim, R. (2003), Vizualno mišljenje, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd
Čudina - Obradović, M (2000), Kad kraljevna piše kraljeviću, Biblioteka "Korak po korak", Zagreb
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)