SVIB

ANJ

2013

.

5 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

Duh Sveti je Mariju pripravio svojom miloπÊu. Dolikovalo je da bude ”puna milosti” Majka Onoga u kojemu ”tjelesno prebiva sva punina boæanstva” (Kol 2, 9). Iz Ëiste milosti, ona je bila zaËeta bez gri-jeha kao najponiznije stvorenje i najpodobnije da primi neizrecivi Dar SvemoguÊega. S pravom je kao ”KÊer sionsku” aneo Gabrijel pozdravlja: ”Raduj se!” Dok u sebi nosi vjeËnoga Sina, ona u svom hvalospjevu upravlja Ocu, u Duhu Svetom, zahval-nu molitvu svega Boæjega naroda, dakle i Crkve.

(Katekizam KatoliËke Crkve, 722)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn

5(567)

SVIBANJISSN 1331 - 1476

Na putu nismo samiVeÊ prije dest godina nemilosrdna bolest sruπila ga je u invalidska kolica, πto je u njemu podgrijavalo stalnu bunu protiv Boga i Crkve... Kad je doznao za hodoËaπÊe u Lurd, zaæeli onamo poÊi s jednom jedinom nakanom: ako pred Massabjelskom πpiljom ne ozdravi, sebi Êe na javi oduzeti æivot. Bio je to Ivan Krstitelj Tomassi, sin upravitelja Barberinskih kneæevstava. Zbilo se to g. 1903., upravo nakon πto je navrπio dva-desetu. I naπao se u Lurdu, ali nije ozdravio niti se ubio. Ganuli su ga ondje dragovoljci kad je vidio koliko utjehe, nade i vedrine pruæaju patnici-ma svojim predanim sluæenjem. Iz toga je nastao Talijanski nacionalni savez za prijevoz putnika u Lurd i u meunarodna svetiπta (UNITALSI), koji se i danas brine o duhovnom æivotu tisuÊa skrbnika za bolesne i nesposobne.

Uslijed demokratskih promjena i Domovinskog rata, æivot brojnih hrvat-skih graana uvelike se izmijenio. Mnogi su branitelji poginuli, a iza njih su ostala siroËad i udovice. Brojne obi-telji jedva sklapaju kraj s krajem i pita-ju se dokle Êe tako æivotariti. Toliki pre-kopavaju kante za smeÊe traæeÊi πto

kako bi preæivjeli... Hrvatski mediji, k tome, veÊ godinama na javu iznose same negativnosti, ubijajuÊi tako svaku nadu za bolji æivot i sretniju buduÊnost. Osobito su revni u ocrnjiva-nju Crkve i njezinih sluæbenika, pogoto-vo kad je rijeË o bogatstvu, istiËuÊi stal-no koliko u crkvenu kasu ue iz dræavnog proraËu na, a nikad i ne spo-menu ”nevladine udruge” koje iz iste kase dobivaju znatno viπe, kako bi mogle zatirati sve πto je hrvatsko i kato-liËko... Ne izaziva li sve to malo-pomalo u dijelu vjernika odvraÊanje od Boga i Crkve, ne podgrijava li u svima nama i stalnu bunu protiv Boga, Crkve i njezi-nih predstavnika, a u nekima i najpo-gubnije primisli?!

Gospin svibanj potiËe nas da se trgnemo iz mrtvila i odvaæimo na ”hodoËaπÊe”: da stanemo pred Gospodina i zaustavi-mo se u sabranosti i molitvi. ©aljuÊi svoje u svijet, Uskrsnuli je rekao: ”Ja sam s vama u sve dane - do svrπetka svijeta” (Mt 28 20). Na putu nismo sami! Stoga nam i papa Franjo poruËuje: ”Nemojte da vas svlada obeshrabrenje!” Ako se u dubini naπe duπe roje pogubne misli, sjetimo se savjeta sv. Bernarda: ”Ako se podignu valovi kuπnji, ako upadneπ u grebene nevolja, pogledaj zvijezdu, za zovi Mariju! ... U pogiblima, u tjesko-bama, u sumnjama, na Mariju pomisli, zazovi Mariju!” Ona vodi k Bogu.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

162 - ”MARIJA” 5/2013.

Marijini obrociMarijini obroci - Mary’s Meals globalni su pokret koji uspostavlja projekte pre-hrane u nekim od najsiromaπnijih zajed-nica svijeta u kojima glad i siromaπtvo spreËavaju djecu da steknu obrazovanje. Siromaπna djeca dobivaju u πkoli obrok dnevno kako bi ih se privuklo da stjeËu obrazovanje koje im u buduÊnosti moæe posluæiti kao ”karta” za izlazak iz siromaπtva. BuduÊi da u svijetu svakih 30 minuta 31 dijete umire od gladi, pokret nastao na zamisli Magnusa MacFarlane-Barrowa mijenja mnoge æivote i pomaæe brojnima da ne umru od gladi. O tome u Malaviju, Keniji i Indiji govori i potresan dokumentarni film Dijete 31., a o svemu moæete doznati viπe na www.marysmeals.hr. (IKA)

Papin grbPapa Franjo uglavnom je oËuvao grb od svoga biskupskog reenja. Plavi πtit okruæen je simbolima papinskog dosto-janstva. Na gornjem dijelu znak je Druæ be Isusove iz koje dolazi: blistavo sunce na kojem je crvenom bojom ispi-san Isu sov monogram - IHS, a ispod njega su tri crna Ëavla. Iznad slova H i kroz njegovu popreËnu liniju prolazi kriæ. U do njem dijelu πtita su zvijezda osmokraka (prema broju blaæenstava) i nardov cvijet, simboli za Gospu i sv. Josipa. (IKA)

Molitva u PorcijunkuliNakon πto je papa Franjo najavio da Êe se sutradan po izboru poÊi pomoliti Gospi u rimsku baziliku sv. Marije Velike, svetiπte sv. Marije Aneoske u Asizu, mjesto koje je sv. Franjo izabrao i koje je postalo duhovno srediπte i nadahnuÊe FranjevaËkom redu, upriliËi-lo je 14. oæujka trenutak marijanske molitve za novoga papu, da ga Duh Sveti podræi u njegovoj vaænoj crkvenoj sluæbi. (BF)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Najveći Gospin kipU bolivijskom gradu Oruru, u koje-

mu se nalazi svetiπte Gospe od Socavone, 1. veljaËe otkriven je i bla-goslovljen najveÊi Gospin kip na svi-

jetu. Visok je 45 metara, gotovo 7 metara viπi od poznatoga kipa Krista Otkupitelja u Rio de Janeiru. Na vrhu je 3600 metara visoke planine, a rijeË

je o kipu Gospe od Socavone, koju πtuju kao zaπtitnicu rudara. Glavni

majstor Rolando Rocha izjavio je da je novi kip najprije Ëin vjere, koji

jaËa tradiciju njihova naroda, a tek onda i umjetniËki pothvat. (MAK)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 5/2013. - 163

Putujuća izložbaFranjevci talijanske provincije u Abruzzu priredili su putujuÊu izloæbu: Sv. Bernardin Sijenski (1380.-1444.) - »ovjek mira, po pozivu propovjednik, teolog, Marijin apostol, slika istinskog franjevca. Izloæba se sastoji od 20 panoa (150 x 200 cm), fotografije u boji jedno-strane su i povezane metalnim spojnica-ma. Moæe se postaviti u svakom prosto-ru na oko 100 m Ëetvronih. (F)

Požežani kod Gospe u LoretuVjernici poæeπke biskupije od 1. do 5. travnja hodoËastili su Gospi u Loreto (Italija). Ondje je 2. travnja biskup A. ©kvorËeviÊ predvodio euharistijsko sla-vlje, a odatle su nastavili put prema San Giovanni Rotondu, gdje su se upoznali s kapucinom sv. Pijom i u Luceri poho dili grob bl. A. KaæotiÊa, u Troji razgledali katedralu te pohodili Bari. (IKA)

Brojni i aktivni legionariPapua Nova Gvineja ima brojne Mari jine legionare. Regija Rabul ima 5902 odra-sla, 1245 mladih i 5100 pomoÊnih Ëlanova, a πiri se posebno na otocima. Regija Mount Hagan ima 6500 djelatnih i 981 molitvenog Ëlana, a svaka njezina kurija ima prosjeËno 19 Ëlanova u prezi-diju. U Beninu, komicij Porto-Novo, ima 1172 djelatna Ëlana. Oni su u tri mjeseca obavili 22335 kuÊnih posjeta i pritom upisali 214 pripravnika za krπtenje, 154 nova Ëlana, pripravili su za krπtenje 39 djece, 31 osoba vratila se vjeri, a 23 pa ra sklopili su sakrament æenidbe. (ML)

U sklopu zlatnog jubilejaU sklopu zlatnog jubileja Svetiπta schö n-stattskih æena ponovno je zaæivjela kuÊna kapela u KuÊi Kraljica, glavnoj kuÊi instituta. Misno slavlje s blago-slovom oltara prenosila je 13. travnja TV-Schönstatt, a u popodnevnim satima upriliËen je Dan otvorenih vrata. (WS)

Fatimski niz predavanjaPredavanjem na temu Potaknuti od Boga u slobodi i u povjerenju, koje je odræao A. Martins, zavrπio je 14. travnja u bazilici Gospe od Kunice krug preda-vanja 2012/13., upriliËen u sklopu 3. godine slavljenja stoljetnice fatimskoga Gospina svetiπta. (WF)

Posveta Papina služenja GospiPapa Franjo u dva je navrata traæio od lisabonskog nadbiskupa i predsjednika portugalske BK, kardinala J. Policarpa, da njegovo papinsko sluæenje posveti Gospi Fatimskoj. To je kardinal objavio 8. travnja u Fatimi, otvarajuÊi zasjedanje portugalske BK, govoreÊi kako to moæe uËiniti sam u tihoj molitvi, ali bi bilo lijepo da mu se u tome pridruæe i ostali portugalski biskupi. Oni su taj prijedlog prihvatili i odluËili Papinu molbu ispuni-ti 13. svibnja, uklapajuÊi posvetu njego-ve sluæbe u program meunarodnog hodoËaπÊa 12. i 13. svibnja o 96. obljet-nici prvoga Gospina ukazanja Luciji, Franji i Hijacinti, a slavlje Êe predvoditi nadb. Rio de Janeira O. Tempesta. (WF)

GOSPINO SVETI©TE NA BUNARIΔU 2013.Prve subote: misa u 9,3024. svibnja: misa u 18 sati31. svibnja: misa u 18 sati8. lipnja: misa u 9,30 sati13. srpnja: misa u 18 sati16. srpnja: misa u 18 sati5. kolovoza: misa u 18 sati15. kolovoza: misa u 18 sati22. kolovoza: klanjanje u 19 sati23. kolovoza: kriæni put u 19 sati24. kolovoza: bdjenje u 19 sati26. kolovoza: mise u 6,30, 8, 10 i 16 sati5. rujna: misa u 18 sati8. rujna: mise u 8 i 10 sati12. rujna: misa u 18 sati7. listopada: misa u 18 sati.

p a p a o m a r i j i

Draga braÊo i sestre!... Evanelje pripovijeda o Marijinu pohodu Elizabeti. Taj dogaaj ne predstavlja jednostavan Ëin uljudnosti, nego s velikom jednostavnoπÊu prika-zuje susret Staroga zavjeta s Novim. Dvije æene, obje trudnice, utjelovljuju oËekivanje i OËekivanog. Starija, Elizabeta simbolizira Izraela koji oËe-kuje Mesiju, dok mlaa, Marija nosi u sebi ispunjenje toga oËekivanja na korist Ëitavoga ljudskog roda. U dvje-ma æenama susreÊu se i prepoznaju prije svega plodovi njihovih utroba, Ivan i Krist. KrπÊanski pjesnik Prudencije ovako to komentira: “Dijete u staraËkom krilu pozdravlja, preko usta svoje majke, Gospodina sina DjeviËina” (Apotheosis, 590: PL 59, 970). Ivanovo radovanje u Elizabetinoj utrobi znak je ispunjenja oËekivanja: Bog pohodi svoj narod. Za navjeπtenja arkaneo Gabrijel govorio je Mariji o Elizabetinoj trudnoÊi (usp. Lk 1, 36) kao dokazu Boæje moÊi: usprkos poodmakloj dobi, neplodnost se preo-brazila u plodnost.DoËekujuÊi Mariju, Elizabeta prepo-znaje da se ostvaruje Boæje obeÊanje ËovjeËanstvu i kliËe: “Blagoslovljena ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi doe majka Gospodina mojega?” (Lk 1, 42-43). Izraz “Blagoslovljena ti meu æenama” odnosi se u Starome

zavjetu na Jaelu (Suci 5, 24) i Juditu (Jdt 13, 1), dvije æene ratnice koje se zauzimaju za Izraelovo spasenje. Sada je pak upuÊen Mariji, mirnoj djevojci koja raa Spasitelja svijeta. Tako i Ivanov kliktaj od radosti (usp. Lk 1, 44) podsjeÊa na ples kojim je kralj David pratio ulazak KovËega saveza u Jeruzalem (usp. 1 Kr 15, 29). KovËeg, u kojem su se nalazile ploËe Zakona, mana i Aronovo æezlo (usp. Heb 9, 4) bio je znak Boæje prisutnosti u svom narodu. Joπ neroeni Ivan kliËe od radosti pred Marijom, KovËegom novoga Saveza, koja nosi u krilu Isusa, Sina Boæjega postala Ëovjekom.Prizor pohoenja izraæava takoer lje-potu prihvaÊanja: gdje je uzajamno prihvaÊanje, sluπanje, gdje se ostavlja prostora drugome, ondje je Bog i radost koja od njega dolazi. Nasljedujmo Mariju ... pohaajuÊi one koji su u kakvoj nevolji, posebno bolesne, zatvorenike, starije i djecu. Nasljedujmo i Elizabetu koja doËekuje goste kao Boga samoga: ako ga ne æelimo Gospodina nikad neÊemo upo-znati, ako ga ne Ëekamo neÊemo ga susresti, ako ga ne traæimo neÊemo ga naÊi. Istom radoπÊu kojom je Marija pohitala Elizabeti (usp. Lk 1, 39), i mi idimo u susret Gospodinu koji dolazi. Molimo da svi ljudi traæe Boga, otkrivajuÊi da je sam Bog onaj koji nas prvi dolazi pohoditi. Mariji, KovËegu Novog i VjeËnog saveza, povjerimo svoje srce, da ga uËini dostojnim da primi u pohod Gospodina koji nam dolazi u otajstvu svoga Roenja.(Nagovor uz molitvu Aneo Gospodnji, u nedjelju 23. prosinca 2012.)BENEDIKT XVI.

Susret Starog i Novog zavjeta

164 - ”MARIJA” 5/2013.

Ave MariaVolim, ljubim moju nebesku Majku onako kako je ljubi, voli, poπtuje, hoÊe Isus. Molim i hoÊu sve raditi s Marijom, u Mariji, za Mariju i po Mariji. Æelim i htio bih da je svatko ljubi, voli, nasljeduje a najviπe mi sveÊenici, redovnici, sve Ëasne sestre i svi krπÊani, jer je mi pravo jedino poznajemo.Æelio bih, da se svi natjeËemo u hvalama, slavama, proslavama, revnoπÊu za uzveliËavanje i nasljedovanje naπe nebeske Kraljice i Majke.Sl. Boæji fra Ante ANTIΔ (+1965.)

k r o z o v a j m j e s e c

166 - ”MARIJA” 5/2013.

Nakon proslave svoga Sina na zemlji i na nebu, Marija je ostala apostolima. Ona je, Crkvi koja se raala iz muke i uskrsnuÊa Gospodinova, bila najveÊa potpora i dar Boæje ljubavi koji im je Isus ostavio s kriæa. Tako je Otac kad se agonija njegova Sina pribliæavala vrhun-cu, nastajuÊoj Crkvi priskrbio Majku. Kao πto svako ljudsko biÊe, da bi doπlo na svijet, odraslo i osposobilo se za æivot, ima milost i dar da ima majku - darovateljku i zaπtitnicu æivota, takvu je majku dobri Bog podario i svojoj djeci. Marija, Majka Sina Boæjeg, najbolje je mogla osposobiti Crkvu, novu zajednicu Boæje djece, svojim primjerom za maj-Ëinsku ulogu koju joj je Gospodin nami-jenio u ËovjeËanstvu. Kao najplodniji izdanak Duha Svetoga na zemlji, u vjeri potpuno predana sluæenju Bogu, bila je najprikladnija majka, skrbnica i uËiteljica prve krπÊanske obitelji.

UČITELJICA APOSTOLA U tom razdoblju Marija je istinska uËite-ljica apostola, koja ima iskustvo Duha na poseban i neponovljiv naËin. Duh Sveti svojom snagom zakrilio ju je i dræao od samoga zaËeÊa, tako da je ona, osjeÊajuÊi njegovu prisutnost, imala iskustvo neizmjernog dara, te je stoga osjeÊala svojom duænoπÊu pripremiti uËenike svoga Sina da i sami osjete nje-govu snagu i prime dar. Dok su apostoli bili zbunjeni svime πto se dogodilo, te su tek polako poËeli razaznavati znako-

ve koje im je Uskrsnuli ostavljao svojim ukazanjima, Marija je jasno znala da je u pashalnim dogaanjima Bog ispunio svoja obeÊanja narodu, te im je na to skretala pozornost. Njoj koja je od poËetka svoga æivota razmatrala Boæja obeÊanja te se osvjedoËila da je Bog uvijek vjeran zadanoj rijeËi, bilo je razu-mljivo sve πto se dogodilo, te je poticala i zajednicu okupljenu oko apostola da sa svoje strane uklone svaku zapreku punom zajedniπtvu s Bogom. Neumorno ih je hrabrila da budu posto-jani, jer ono πto u prvi mah nije oËito, nakon truda i napora, uz pomoÊ Boæju, postaje sve jasnije. Bog, naime, ne kasni ispuniti svoja obeÊanja ako je vjernik postojan pred njim. Ustrajnost na Boæjem putu velika je krepost koju je i sama iskusila, jer se morala othrvati i maËu boli, ali je nakon svega mogla posvjedoËiti da Gospodin poslije kuπnje daje obilnije svoje darove. Ona je znala da je takav Boæji stav sasvim logiËan, jer nam moæe povjeriti blago svoga æivota tek kad postanemo pouzdani da Êemo ga saËuvati i biti mu vjerni. Kao πto nitko ne daje drugome vrijednu posudu ili dragocjen predmet prije nego ga upo-zori kako treba njime rukovati i prema njemu se odnositi, tako se postavio i Gospodin. On dolazi kao dragocjenost u naπe krhke glinene posude tek nakon πto smo stekli iskustvo kroz prokuπanost æivota, u Ëemu je ona kao posuda milo-sti puna prednjaËila. PromatrajuÊi nju, zajednici je bilo jasno πto Bog od njih hoÊe, a jednako tako nisu bili obeshra-breni, nego su znali kako to i ostvariti.Znala je da se ono πto Bog daje moæe primiti jedino u poniznosti, a ne u preu-zetnosti, te ih je poticala da u vjeri iπËekuju ostvarenje Boæjeg nauma spase-

U službi Duha Svetoga

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 5/2013. - 167

nja koji se trebao ispuniti upravo na njima po daru Duha koji su trebali pri-miti. VjeËni æivot koji Bog æeli darovati Ëovjeku prima se na dar, a ne moæe ga se kupiti zemaljskim vrijednostima. Kako se prima znala je vrlo dobro poni-zna sluæbenica Gospodnja, pa je iz Gospodnje ruke primala zahvalna sve πto je Bog davao. Poticala ih je stoga da mole, zahvaljujuÊi i iπtuÊi Boæji Dar nad darovima - Duha Svetoga. Bitan predu-vjet, znala je Marija, takoer je bio da meusobno budu jednoduπni, sloæni u bratskoj ljubavi i svakom djelovanju. Njihovo jedinstvo trebalo je biti znak jedinstva ljudskog roda na koje Bog poziva sve ljude. Sloga i meusobna ljubav trebale su biti neodoljiva pri-vlaËna snaga i drugima da shvate da je s njima Bog na djelu, koji ih je i ovla-stio da navijeπtaju istinu spasenja potvrujuÊi je æivotom.

PROROČICA VJERE Marija je vjerovala da Êe Duh Sveti i na apostolima izvrπiti ono πto je obeÊao, dovrπavajuÊi djelo njezina Sina kako je unaprijed najavio. Apostolima i cijeloj zajednici bilo je vrlo znaËajno iskustvo njezine vjere, kao i povjerenja u Boga, kako bi ustrajali na putu priprave za ono πto se ima dogoditi. Ona koja je s

Bogom imala odnos povjerenja i vjerno-sti znala je da Bog neÊe iznevjeriti svoja obeÊanja, premda je ljudima Ëu dan naËin na koji ih ostvaruje. Zato je u tom razdoblju upravo kao vjerna majka vrπila svoje proroËko poslanje meu apostoli-ma i u okupljenoj zajednici.A kao majka i proroËica Boæja, imala je dvostruku vjeru i nadu. S jedne strane ostvarivala je izniman odnos vjere s Bogom, kojemu je povjerovala kao izvo-ru æivota, snage i proroËke vizije. No to potpuno povjerenje u Boga kao Majka trebala je prenijeti i na svoju novu djecu, koja su ujedno bila i Boæja djeca njoj povjerena s kriæa. Ona je trebala imati ne samo dozu ljudskog optimizma, nego veliku dozu vjere i u njihovo ostvarenje sukladno Boæjim obeÊanjima. Zato se zduπno zalagala za njih u moli-tvi pred Bogom, jer je o njegovoj dobro-ti i velikoduπnosti ovisilo svako biÊe kao i svaki dobar dar. A napose su, oni kao izabranicima njezina Sina, ovisili o daru Duha, jer bez Duha nisu mogli niπta uËi-niti. Osim toga, ona koja je bila puna Duha Svetoga, upuÊivala je i njihova srca prema istom daru da bi mogli biti proroci ovome svijetu, kojem je trebalo proroËkim jezikom navijestiti divna djela Boæje ljubavi za spasenje ljudskog roda. A mogli su biti proroci samo dopuπtajuÊi da ih vodi Duh Sveti, jer su proroci bili prepoznatljivi po tome πto su govorili iskljuËivo po nadahnuÊu Duha Boæjega. I kao πto je ona tiho i skrovito sluæila onome koji je bio viπe od Proroka, Sin Boæji, tako su oni bili pozvani posvje-doËiti za njega javno. No to su mogli samo ako dopuste najprije doæivjeti ga u intimi srca, kao πto ga je ona doæivjela u meditaciji u nazaretskom domu. Ivan BODROÆIΔ

m i d a n a s i o v d j e

168 - ”MARIJA” 5/2013.

»ud(es)ne li zemlje u kojoj vjernici-ma biskupi kradu BoæiÊ, a vladajuÊi agno stici i ateisti evanelje!

Na zavrπetku proπle godine naπa je Crkva, na Ëelu s kardinalom J. Bozani-Êem, zbog raskrinkavanja podvale sa zdravstvenim odgojem πto ga je Minis-tarstvo “iz zasjede” uvelo (ili upravo pokuπavalo uvesti) u πkole, optuæena ni viπe niti manje nego da je hrvatskim graanima “ukrala BoæiÊ” (tvrdnja koja bi mogla konkurirati za Pulitzera, lansi-rana je iz toga istog stoæera!). U veljaËi je, poslije brzopotezna skidanja s pro-grama nacionalne televizije jedne tv-emi-sije i njezine voditeljice - a eliminacija je izvrπena u maniri najboljih (Ëitaj: najgo-rih) boljπeviËkih vremena - doπla u Hrvatsku Judith Reisman pred koju se isprijeËio tako grub “bedem mrænje”, na kakav - po njezinoj izjavi - nikad prije u æivotu nije naiπla. Za ka kvim su sve kle-vetama i bezobrazlukom posegnuli, ne neka “rulja s ulice”, nego predstojnice ili predstavnici graanskih udruga, poli-tiËkih stranaka, dekani fakulteta! To nije sliËilo na govor, nego na histeriËno urli-kanje mrænje.

MNOGI ODGOVORI ”LJUBAVI”Ipak, Ëini se da je prava hit-predstava “Govora mrænje” na hrvatsku medijsku i politiËku pozornicu nametljivo postavljena s nailaskom proljeÊa, barem onoga kalen-

darskog. Tih smo dana i tjedana na samoproglaπeno izvanredno stanje zbog nacionalne epidemije “govora mrænje” mogli - valjda kao cjepivo - Ëuti mnoge i svakojake odgovore “ljubavi”! NaroËito s politiËkih vrhova. Tà zato smo ih i izabra-li! Odgovori su bili prevladavajuÊe verbal-ni, ali bilo je i tvarnih, djelatnih: neki su novinari smijenjeni, drugi kaænjeni uko-rom, neke tv-emisije dokinute.Zdravko MamiÊ sipao je, nebrojeno puta, svoj bijes, mrænju i nekulturu vul-garnosti i agresivnosti pred kamerama i pred Ëitavom javnoπÊu, a Ëesto i otvore-ne grube prijetnje pojedinim novinarima, izravno (i poimenice, zamjenjujuÊi im imena onima od “milja”). Ali trebalo je doËekati da se okomi na jednog ministra pa da bude brzopotezno uhiÊen i optuæen! I to baπ na ministra Æ. Jovano-viÊa, koji bi mogao “govor mrænje” zaπtiti kao svoj patent. Evo samo nekih od njegovih “bisera”: Svi pripadnici vrha HDZ-a u posljednjih sedam godina su kandidati za titulu zloËinca. HNS je danas kao nekad HDZ: kaljuæa koju Êemo isuπiti! Krajnje je vrijeme da se MamiÊ, MarkoviÊ i SrebriÊ uhvate za ruke, stanu pred ogledalo i pljunu u to πto vide. Biskupi su laæovi, a ja s laæovima ne komuniciram, jer potrebna nam je oluja mozgova u kojoj nije bitno

“(O)živio govor mržnje!”

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 5/2013. - 169

kojeg ste roda, spola, vjerske ili stra-naËke pripadnosti. Bitno je samo da imate mozak. Mnogima koji napadaju ovu Vladu to (mozak!) nedostaje.

NI FINCIMA NITI HRVATIMAA premijer Z. MilanoviÊ mudro je rekao novinarima da MamiÊeve tirade neÊe i ne æeli uopÊe komentirati, ali mu se ipak “omaklo” otprilike: Eto, to je taj novi HDZ! ©to bi tek bilo da je htio komentirati?! Kao πto je, u najmanju ruku, nezgrapno komentirao graanske ratove u Hrvatskoj i Finskoj. Pa umjesto da se ispriËa barem Fincima, okomljuje se na ni kriva ni duæna profesora “iz tamo neke zabiti ©piËkovine”.U kadar su uπli i bogoslovi iz manastira Krka koji su “napadnuti od maloljetnika iz Kistanja”. Koji dan poslije saznajemo da ti pravoslavni bogoslovi i nisu baπ “nevine Boæje ovËice” i neke nemoÊne ærtve, kako se to u prvim vijestima Ëini-lo. Jutarnji list otkriva nam da su uglav-nom iz Republike Srpske, da na Face bo-oku ti srpski mladiÊi veliËaju MladiÊa, ©eπelja i KaradæiÊa, piπu kako bi Srbija trebala postojati “od Kistanja do Koso-va”. NeÊemo, naravno, zapljeskati njiho-vim napadaËima, ali nije li netko dru gi bio duæan te bogoslove upozoriti da ne provociraju i da se kao gosti u Hrva tskoj pristojno ponaπaju?! A osobito, ni su li novinari u prvim izvjeπtajima mogli i tre-bali iznijeti svu istinu?Posebno je teπkim rijeËima za govor mr ænje bila optuæena Ruæa TomaπiÊ. Ako niπta drugo, uspjela je nekoliko dana provesti na vrhu top-liste hrvat-skih naci onalnih problema! Mada se Ëini da ona nije sve nehrvate u Hrvatskoj jednostavno proglasila gosti-

ma, nego je poruËila da bi svi oni koji Hrvatsku doæivljavaju (a moæemo doda-ti: i “olajavaju” ili kleveÊu) kao omraæenu tui nu, a oËito takvih ima podosta i meu Hrvatima po nacional-nosti i po dræavljanstvu, da bi baπ i mogli, ako im se Hrvatska ne svia, iz nje jednostavno otiÊi. Upravo to, samo odreπitije, u svoje vrijeme bio je napi-sao australski premijer, pa ga nitko zbog toga nije “razapinjao”! Ali u Hrvatskoj se oËito joπ nije zaboravila omiljena komunistiËka zabava klicanja: Dolje! Æivio! U ovom sluËaju: Dolje ver-balni delikt! Æivio govor mrænje!

TEŽINA GOVORA ISTINENovinar Tihomir DujmoviÊ nije optuæen za govor mrænje, nego je za svoj govor istine koja pogaa vlastodrπce “samo” uπutkan i - “izbrisan”: brisali su ga veÊ RaËan i ponajviπe MesiÊ, pa Sanader, napokon ovi danaπnji. Nije DujmoviÊ, u svoje vrijeme, izuzimao od kritike ni Tumana, kojemu se to nije svidjelo, ali ga on ipak nije “izbrisao”, pa ga ipak svi ti spomenuti “veliki demokrati” optuæuju da je autokrat! Na predstavlja-nju DujmoviÊeve knjige u Splitu (19. oæujka) prepune dvorane posebno se dojmila njegova reËenica: “Da je ovo 1945. strijeljali bi nas, da je ovo 1971. hapsili bi nas, ovako nam samo daju otkaze!” “Samo” otkaze! Ovoj vlasti oni oËito idu od ruke!DujmoviÊeva knjiga nosi naslov: Tko mi zabranjuje KOLUMNE? U jednoj od njih pita se kako to da su Italija i Slovenija ustrajno prijeËile Hrvatskoj pristup Eu ro-pskoj Uniji dok nije ispunila njihove zahtjeve, a hrvatski predsjednik u susre-tima sa srpskim pristojno i galantno ni

m i d a n a s i o v d j e

170 - ”MARIJA” 5/2013.

da bi spomenuo tolike dugove Srbije prema Hrvatskoj: otete zemlje, ote to kulturno blago i toliko toga, sve do joπ mnogo sakrivenih i mrtvih kostiju!Moglo bi se, s ushitom, pomisliti da nas to “ubija Evanelje”, kako se zna ironi-Ëno reÊi u kleriËkim krugovima, tj. da je naπ dræavni vrh Ëuo korizmeni poziv: Obrati se i vjeruj Evandelju! pa u djelo provodi onu Isusovu: “Onomu tko te udari po jednom obrazu pruæi i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni donje” (Lk 6, 29). Ali, moæda ipak takvo ponaπanje i retorika, ili pre-πu Êivanje problema, niËe iz nekoga dru-gog i drukËijeg sjemena, upravo iz ono-ga πuπtavog “LiπÊa” naπega vrlog Frana MaæuraniÊa koji piπe u crtici “Lastavice”:“Kad su se s proljeÊa god. 1883. lasta-vice u Celovac vratile, naπle su na πte-dioniËkoj zgradi, u svom gnijezdu - vre pca. OtimaË se nikako nije dao iz gnijezda.Lastavice odletiπe. Za kratko vrijeme vra ti ih se cijelo jato, noseÊi svaka u kljunu komad blata. Na oËigled mnoæi ne ljudi zazidaπe vrepca u ote-tom gnijezdu.Vidio sam to gnijezdo u celovaËkom muzeju. Vrepcu proviruje iz gnijezda samo kljun, htio ga je u smrtnoj borbi prokljuvati.Tako rade lastavice na Slovenskom, pomislih gledajuÊi to gnijezdo, a πto Ëine braÊa Slovenci, kada njima tko kuÊu preotme? - Ono isto πto i Hrvati: donesu otimaËu joπ i breme slame, da na mekanom leæi.”Ali Ëovjek se pita: Otkuda nam toliko slame za sve te otimaËe s istoka i sa zapada?!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

ZdravomarijaConvallaria majalis

Zdravomarija ili urica omiljena je mirisava biljka, koja raste obiËno u veli-ku mnoπtvu u svijetlim πumama, πikarama i po planinskim livadama. Ima ovalne dugoljastoeliptiËne listove (najËeπÊe dva) i sitne, zvonËaste i viseÊe cvjetove bijele boje i ugodna mirisa.U Pjesmi nad pjesmama stoji: ”Ja sam cvijet πaronski, ljiljan u dolu!” (2,1), a sv. Viktor (+1192.) bl. Djevicu naziva: Flos campi, convallium singulare lilium - Poljski cvijete dolinski jedin-stveni ljiljane.Biljku toga imena uzalud je traæiti. Ono bi se moglo izvesti od latinske rijeËi convollvo, πto znaËi smotati se, zaviti se, biti zavrnut. PromatrajuÊi nje-zine cvjetiÊe, lako je uoËiti njihovu ovi-jenost i omotanost. U starini je urica bila znak nade, ljubavi i sreÊe. KrπÊanstvo je usporeuje s Marijom, znakom nade i spasenja, jer je ona veÊ od Anelova pozdrava obavijena Bogom, ispunjena miloπÊu (Lk 1, 28).Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 1/2013. - 11

Ljekarnica nebeskaViπevrsno su zanimljivi opisi slika (u remetskom svetiπtu, op.ur.). Pisano je latinski. Ovdje ih ne mogu navoditi na hrvatskom. Zanimljivi su naslovi koji govore tko je ona kojoj se utjeËu. To su prave male remetske litanije.Zanimljivo je da dolaze novinari i mnogi drugi koji se zanimaju za te povijesne dogaaje i piπu o njima. Jedan je na Medicinskom fakultetu napravio doktorat na temelju zabiljeæenih bolesti koje su ovdje izli-jeËene. Radili su etnoloπka istraæivanja na temelju naslikanih graevina i namjeπtaja. Svi tu vide samo srednji vijek. A danas? I danas se tu æivi. ”Joπ nije umrla Fidelissima Advocata Croatiae”, uskliknuo je blaæeni Alojzije Stepinac piπuÊi iz KraπiÊa remetskom æupniku Rusanu. I dodaje: ”...nek ne prestanu k njoj dolaziti sinovi i kÊeri hrvatskog naroda.” Ovdje nije samo povijest. Ovdje se vjeruje, moli. Duπe i tijela ozdravljaju.Godine 1953. na Novoj Vesi u Zagrebu jedan je djeËak od 12 godina obolio od epilepsije. Njegova je majka odabrala ”Ljekarnu nebesku”. Devet mjeseci je svako jutro pjeπice dolazila u Remete, sudjelovala u misnom slavlju, a potom izmolila krunicu. Onda bi se pjeπice vraÊala na Novu Ves. DjeËak je ozdravio. U znak zahvalnosti dolazila je joπ devet tjedana na isti naËin. »udesnih ozdravljenja ima joπ, pa i iz nedav-nih dana. To je znak da se Boæje srce

nije zatvorilo na ovom svetom mje-stu. I neÊe, jer i tijek osmog stoljeÊa ovoga svetoga mjesta svjedoËi da ga je Bog izabrao da bude milosno prebivaliπte Isusu i njegovoj svetoj majci Mariji. Prorekao je to i pjesnik: ”Vlada ona gor’ u raju, ovjenËana sla-vom svom, al’ i tom naπem kraju imati svoj htjede dom.”U crkvi je izloæena knjiga u koju hodoËasnici biljeæe svoja zapaæanja, svoje molitve i preporuke. I zahvale. Ovo je veÊ 14. svezak od 1995. godi-ne. Ubiljeæene su osobe sa svih kon-tinenata. Ljudi poznati i nepoznati. Vjerujem da Êe se naÊi netko tko Êe i znanstveno obraditi sve ubiljeæeno. Daj Boæe πto prije.Vjenceslav MIHETEC

(Advocata Croatiae, 50/2013., str. 28)

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

172 - ”MARIJA” 5/2013.

Ime πkotskog redovnika (Aelredus Rievallensis) usko je povezano sa sred-njovjekovnom monaπkom duhovnoπÊu na kojoj je zajedniπtvovao skupa sa sv. Bernardom. Roen u Hexamu (Yorkshi) oko g. 1100., djetinjstvo i mladost provo-di na πkotskom kraljevskom dvoru. Pristupa cistercitskoj monaπkoj udruzi u Rievaulxu, gdje kasnije postaje upravite-ljem poznate opatije. Tu je i preminuo 12. sijeËnja 1167., dan u koji Crkva slavi njegov spomen. Bio je mudar voditelj duπa i razuman upravi telj monaπkog naËina æivota. Napisao je brojne bogo-slovne i duhovne raspre kojima je oboga-tio πkotsku duhovnu i uljudbenu baπtinu. Poznat po djelu Ogledalo ljubavi, sloæio je i spis o Duhovnom prijateljstvu, koji se i danas tiska u modernim prijevodima.Meu Aelredovom pisanom ostavπtinom istiËu se govori o Djevici Mariji sastavlje-ni u prigodi njezinih blagdana, a posveÊeni su Gospinu roenju, navjeπtenju, oËiπÊenju i uznesenju. U tim homilijama osvjetljuje Marijin osobni stav prema Bogu koji je bio proæet ljubavlju i njeænoπÊu.

IDEALNO STVORENJEBuduÊi da je posredovala ljudsku narav Sinu Boæjemu, Marija je za srednjovje-kovnog uËitelja izvanredno stvorenje, ureπena tjelesnom i duhovnom ljepo-

tom te izvanrednom privlaËnoπÊu. Njezina neporoËnost i ljubav, prostoduπnost i skromnost pribavile su joj naklonost Boga, koji je pogledao na neznatnost svoje sluæbenice. Udostojao se boraviti u njezinoj duπi na duhovan naËin, a tjelesno se utjeloviti u njezinu majËinskom krilu.„Iako je ugodno smatrati da je blaæena Marija bila ljupka i lijepa u tijelu, na njezinu unutarnju ljepotu trebamo pri-mijeniti rijeË Pisma da ju je zaæelio i uzljubio ‘najljepπi meu sinovima ljud-skim’ (Ps 45, 3) te je posvetio do te mjere da je ne samo prebivao u njezinu duhu, nego je u njezinu krilu pripravio sebi dostojno prebivaliπte… Bez dvojbe, veÊ dok je bio u krilu OËevu osjetio je mio-miris njezine nevinosti i zapazio ljepotu njezina duha.“Aelred dræi da je Marijin duh bio do te mjere savrπen da je bila iskljuËena i najmanja sjena nesavrπenosti. U svom dokazivanju poziva se na svetopisam-ske tekstove: „Mnoge su æene bile vrsne, ali ti ih sve nadmaπujeπ” (Izr 31, 29). Kao πto njezino djeviËanstvo bijaπe izvanredno, tako i njezina svetost nadi-lazi sve druge. Bila je jedina na svijetu na koju se mogu primijeniti rijeËi: „Sva si lijepa, prijateljice moja, i nema mane na tebi” (Pj 4, 7).„Zdravo, milosti puna, ti si puna milosti i doista ispunjena onom puninom od koje svi mi primismo (Iv 1, 16). Nitko ne posjeduje iskreniju poniznost, uËinkovi-tiju posluπnost, Ëistiju pravednost, obil-nije milosre, plodniju nevinost, bogati-ju ljubav.“Te tvrdnje ne nijeËu jedinstvenost puni-ne milosti VjeËne RijeËi, od koje je i sama Djevica primila milost.

Aelred iz Rievaulxa: Marijino duhovno majčinstvo

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 5/2013. - 173

ZAGOVORNICAPremda joπ nije bilo jednoduπno prihvaÊeno vjerniËko mnijenje o Marijinu uznesenju, Aelred je nakon poËetne nesigurnosti bio promicatelj te Marijine odlike. Svoje postavku temelji na naËelu dosljednosti. Ne treba se Ëuditi da je Majka Boæja, koja je bila sa svojim Sinom sjedinjena od njegova djetinjstva do muke na kriæu, trebala biti s njim sje-dinjena u nebu, kamo je tijelom i duπom uznesena. To stanje pruæa joj moguÊnost da posreduje u vjerniËku korist. Marija je poput lae koja krπÊani ma pomaæe da prebrode uzburkano more ovoga svijeta i æivota kako bi pristigli Kristu Spasitelju. Ona je put koji vodi Isusu. »injenica da je puna milosti omoguÊuje joj da bude odluËna djelatnica u uspostavi reda spa-senja po kojem ljudski rod biva spaπen, a sotona pobijeen. UËinkovitost Gospina zagovora zavisi od njezina boæanskog mate rinstva, a njezina dobro-hotnost prema vjernicima zajamËena je majËinskim osjeÊajima milosra i ljubavi.

Marijina zagovorniËka i posredniËka uloga kod Boga ne umanjuje Kristovo jedino posredniπtvo, nego pokazuje nje-govu snagu. Svaki spasonosni utjecaj bl. Djevice na vjernike nastaje iz Boæje dobrohotnosti te svu uËinkovitost crpe od Krista od kojega potpuno zavisi. To su veÊ misli i tvrdnje II. vatikanskog sabora (LG 60) o kojima se u XII. st. moglo jedino sanjati.

DUHOVNA MAJKANaπ auktor zastupa duhovno roenje od Majke Isusove u smislu da ona stoji na poËetku odabranog potomstva, koje je u potpunoj opreËnosti s Evinim.„Po Mariji imamo mnogo bolje roenje nego ono po Evi, zbog Ëinjenice da se od nje rodio Krist… Marija je naπa majka, majka naπe svjetlosti, zbog toga je ona viπe naπa majka negoli ona po tijelu buduÊi da od nje proizlazi naπe bolje roenje.“RijeË je o majËinstvu koje se ne temelji na tjelesnom raanju, nego o drugom, boæanskom, po kojem je Marija donije-la na svijet Krista, koji je naπe svjetlo i spasenje. BuduÊi da je kao sluæbenica Gospodnja koja sluπa i opsluæuje Boæju RijeË te je vjerom, ufanjem i ljubavlju sudjelovala u Kristovu djelu otkupljenja, postala je duhovnom majkom vjernikâ, majkom u redu milosti, kako kaæe II. vatikanski sabor (LG 61). U bilo koje-mu æivotnom staleæu moæe se imati Mariju za uzor i uteÊi se njezinu zago-voru, jer je ona posrednica Boæje milo-sti. MoÊna je kod svoga Sina Isusa i milostivna prema vjernicima te usliπava njihove molbe i proπnje. A molitva Mariji i molitva s Marijom dovodi do jedinstva duha s njom. dar-ko

174 - ”MARIJA” 5/2013.

Katekizam ponavlja ustaljeno krπÊansko vjerovanje da je Krist „jedini posrednik izmeu Boga i ljudi“ (1 Tim 2,5), ali istovremeno ne zaboravlja istaknuti da krπÊani, s pravom, i bl. Djevicu Mariju nazivaju i imenom „Posrednica“ (Katekizam, 969). Radi li se o nespora-zumu ili se te dvije tvrdnje meusobno osvjetljuju a ne iskljuËuju?

RASPRAVE I PREPIRKEU povijesti je takvo nauËavanje izaziva-lo ne male prepirke zbog straha da se ne bi umanjila i iskrivila uloga Krista „jedinog posrednika“. I za II. vatikan-skog sabora, u prigodi raspravljanja o mjestu i ulozi bl. Djevice Marije u otaj-stvu Krista i Crkve, vodila se æestoka polemika koja je polarizirala saborske oce u dvije skupine od kojih se jedna zauzimala da se jasno i izriËito izrazi Marijino „sveopÊe posredniπtvo“, a druga je iπla u suprotnu skrajnost uporno traæeÊi da se nikako ne spominje naslov „posrednica“ jer bi to umanjivalo ulogu Krista jedinog posrednika i postalo pre-preka ekumenskom pribliæavanju s pro-testantima koji su vrlo osjetljivi na spo-menuto teoloπko tumaËenje. Odlukom veÊine, saborski su oci usvojili tekst: „Marijino materinstvo u ekonomiji milosti neprekidno traje, od Ëasa pristan-ka, koji je vjerno dala kod navjeπtenja i koji je nepokolebljivo odræala pod kriæem … I nakon uznesenja na nebo nije napustila tu spasonosnu ulogu, nego

nam mnogostrukim svojim zagovorom i dalje pribavlja milosti vjeËnoga spasenja … Zato se u Crkvi zaziva imenima Odvjetnica, PomoÊnica, PomagaËica, Posrednica“ (LG 62). Saborski tekst nabraja Ëetiri naziva kojima se vjerniËki puk obraÊa Bogorodici, a svi oni izraæavaju istu misao i mogu se lako proπiriti sliËnim naslovima.Vjerovanje u Marijino duhovno posredniπtvo kod Boga temelji se na Isusovim rijeËima s kriæa: „Evo ti sina! … Evo ti majke!“ (Iv 19, 26) te poziva-njem na Otk 12, 7: „I razgnjevi se Zmaj na æenu pa ode i zarati se s ostatkom njezina potomstva, s onima πto Ëuvaju Boæje zapovijedi i dræe svjedoËanstvo Isusovo.“Taj je predani poklad vjere dalje teoloπki razraivan razmiπljanjem o ukorijenjeno-sti Marijina duhovnog materinstva u boæanskom materinstvu zapoËeto njezi-nim pristankom da bude majka Sina Boæjega. Njezin poznati „Neka mi bude!“ pribavio joj je posebnu ulogu i u æivotu svih koji æele biti sjedinjeni s Isusom, plodom njezine utrobe. Naslov Marije Posrednice kod Boga prisutan je kod istoËnih krπÊanskih pisaca veÊ od 5. st., a na Zapadu od 9. stoljeÊa. Najpotpuniju teoloπku sintezu o tom pitanju nalazimo

Posrednik i Posrednica

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

”MARIJA” 5/2013. - 175

kod pravoslavnog teologa Teofana Nicejskoga (+1381.).Osobite zasluge u πirenju i popularizira-nju Marijina opÊeg posredniπtva na Zapadu pripadaju franjevcu sv. Bernardinu Sijenskomu (+1444.), glaso-vitom πiritelju poboænosti Presv. Imenu Isusovu. To Êe gorljivo promicati sv. Ljudevit Marija Grignion (+1716.), osobi-to preko knjiæice „Prava poboænost prema Djevici Mariji“. Pokret je æarko podræavao i promicao sv. Alfonzo Liguori (+1787.), kao i kardinal Mercier (+1926.) koji se zauzimao da Marijino opÊe posredniπtvo dobije odgovarajuÊe mjesto i u krπÊanskoj liturgiji, pa je papa Benedikt XV. odobrio tekstove za misu i Ëasoslov.

NE ZASTIRE NITI UMANJUJENakon duge rasprave o mjestu i ulozi bl. Dj. Marije u otajstvu Krista i Crkve, saborski su oci usvojili tekst koji pred-stavlja Bogorodicu kao onu koja nas u nebu na mnogostruk naËin zagovara. Mnogi su oËekivali da Êe biti izriËito nazvana „Posrednicom milosti“, naslo-vom koji seæe u 8. st., a sadræajem Ëak i ranije. Zbog spomenute problematike, taj naslov stavljen je nakon onoga: Odvjetnica, PomoÊnica, PomagaËica.Da bude joπ jasnije da se ne umanjuje Kristovo posredniπtvo, nadodano je razjaπnjenje: „Marijina materinska uloga prema ljudima nikako ne zastire i ne umanjuje Kristovo jedino posredniπtvo, nego pokazuje njegovu snagu. Jer, sav spasonosni utjecaj bl. Djevice … izvire iz preobilja Kristovih zasluga, temelji se na Njegovu posredniπtvu, potpuno od njega zavisi i iz njega crpe svoju snagu.“ (LG 60).

Komisija za izvorno tumaËenje saborskih dokumenata iznijela je pozitivno tumaËenje Marijina posredniπtva pomoÊu dvostruke analogije vjere ovako: „Nijedan se stvor ne moæe zbrajati s utje-lovljenom RijeËi i Otkupiteljem, nego kao πto sluæbenici i vjerni narod na razliËite naËine imaju udjela u Kristovu sveÊeniπtvu i kao πto se jedna Kristova dobrota na razliËite naËine stvarno razlijeva u stvorovima, tako i jedno posredniπtvo Otkupitelja ne iskljuËuje, nego kod stvorova budi razliËitu surad-nju koja zahvaÊa iz jednog izvora.“

IZVOR JE U ŽRTVI NA KRIŽUNavedena polemika oko bojazni o uma-njenju Kristova posredniπtva nastala je iz straha da se Marijino posredniπtvo prikazuje kao izravno i neposredno sudjelovanje u djelu otkupljenja. Zbog toga Katekizam, slijedeÊi dokumente II. vatikanskog sabora, osobito GS 22, saæeto veli: „Kriæ je jedina ærtva Krista, jedinog posrednika izmeu Boga i ljudi. A buduÊi da se, u svojoj utjelovljenoj boæanskoj Osobi, na neki naËin sjedinio sa svakim Ëovjekom, on pruæa svim lju-dima na naËin koji Bog poznaje, moguÊnost da budu pridruæeni vazme-nom otajstvu. On svoje uËenike poziva da uzmu svoj kriæ i idu za njim, … i æeli svojoj otkupiteljskoj ærtvi pridruæiti one koji su njezini prvi korisnici. To se nadasve ostvaruje u osobi njegove Majke, prisnije nego itko drugi pridruæene otajstvu njegove otkupiteljske patnje“ (br. 618).Jednom rijeËju, Marija „Hodoghitria“ vjernicima pokazuje put kojim Êe stiÊi njezinu Sinu i naËin kako se to postiæe.Marko BABIΔ

l i k o v n a k u l t u r a

176 - ”MARIJA” 5/2013.

Iako se nakon krπÊanske renesanse dogodilo maniristiËko zatiπje, novi vido-vi katoliËkog nauka, prihvaÊeni na Tridentskom saboru (1545.-1563.), pokrenuli su protureformatorski stilski pravac u sakralnoj umjetnosti. Osobito kad je, sukladno liturgijskoj obnovi, a suprotno reformatorskoj jednostavnosti, u interijeru crkvene arhitekture doπlo do umnaæanja novih dekorativnih oltara. Upravo oni, s mnoπtvom ukrasnih sasto-jaka od polikromirana mramora i πtukature, kao da su traæili posebno umjetniËko oslikavanje i naπli ga u baro-knom stilu. Kao pokretaË novog stila, u kojem se skladno nadopunjuju igra svje-tla i tame, moæe se ubrojiti talijanski sli-kar Michelangelo Merisi da Caravaggio (1571.-1610.).

SPASITELJ UMJETNOSTIIako burna æivota, nestalan i buntovan, spreman na svau i tuËnjavu, uspio je pokrenuti novi stilski pravac. Za æivota osporavan i nazivan slikarom tame - te nebrist (mraËnjak), danas je hvaljen kao spasitelj umjetnosti. Naturalizmom Ëistih tonova, s prepoznatljivim motivi-ma, skla dno kombiniranim u tehnici svjetla i sjene (chiaro-scuro), uz vidiljivi psiholo πki doæivljaj vjerskih prizora, s naglaπe nom ikonografskom dramaturgi-jom li kova i teatralnoπÊu prostora, Caravaggio je uistinu preteËa modernog slikarstva. Mladi slikari diljem Europe bili su odu πevljeni kontrastnim naËinom

tonskog slikarstva. Caravaggiovi su sljedbenici (caravaggisti) stvorili nov umjetniËki pravac koji Êe kasnije nazva-ti barok. Nakon naukovanja kod lombardijskih umjetnika, Caravaggio je upoznao i mletaËku slikarsku πkolu. PovezujuÊi razliËite stilove, stvorio je osobni natu-ralistiËki pogled na umjetnost, koji je kasnije obogatio rimskim realizmom, te ubrzo postao najpoznatiji talijanski sli-kar. Za modele je koristio obiËne ljude s ulice, prosjake i prostitutke. Zato su mu pojedine slike skinute s oltara i prodana u bescjenje.Uz æivotne padove, koji su Ëesto zavr-πavali tuËnjavom, pa i ubojstvom, mo rao je iz Rima bjeæati. Nastanio se u Na pulju kod obitelji Colonna, gdje su mu nastale najpoznatije slike marijan-ske te matike, kao Gospa od Ruæarija i Se dam djela milosra. Iz Napulja se ubrzo od selio na Maltu u nadi da Êe

Gospina darovnica

l i k o v n a k u l t u r a

”MARIJA” 5/2013. - 177

mu mal teπki vojvoda Alof de Wignacourt (+1622) osigurati oprost. »ak je postao sluæbeni slikar malteπkog reda i m alteπki vitez, ali je ubrzo doπao u nemilost te bio izbaËen iz reda kao nepodoban. Iako mu je papa Pavao V. (+1621.) udijelo oprost, nije imao sreÊe u povratku. Kad se, ljeti g. 1610., zupu-tio u Rim, 8. srpnja tajanstveno je pre-minuo, kako se tumaËilo - od groznice.

GOSPA OD KRUNICEKao primjer na kojemu moæemo vidjeti ljepotu tonskog slikarstva, u kojemu nemirni Caravaggio koristi svjetlosni sli-karski uËinak u tamnu prostoru da bi u ljudske likove unio osobne emocije, moæe nam posluæiti njegova slika Gospe od Krunice (Madonna del Rosario). NaruËio ju je trgovac dubrovaËkog podrijetla Nikola RaduloviÊ, koji se nastanio u Polignano a Mare, u pokrajini Apuliji. Prema æelji dobroËiniteljâ, motiv je trebao prikazivati Gospu s Isusom na prijestolju sa sv. Nikolom iz Barija i sv. Vidom. Nije pozanto zaπto slika nije dovrπena prema dogovoru, ali se zna da je Caravaggiov skrbnik Luigi Carafa Colonna poæelio da mu naslika Gospu od Krunice, u Ëast strica Marcantonija (+1584.), koji je g. 1571. sudjelovao u bitci kraj Lepanta. DjelomiËno izmijenjujuÊi sadræaj, umjetnik je nasli-kao nov prizor. Novi dobroËinitelj naruËio je, zapravo, sliku za obiteljsku kapelu u dominikanskoj crkvi (chiesa di San Domenico Maggiore) u Napulju. Tako je g. 1607. nastala Gospa od Krunice (ulje na platnu, 249 x 364 cm).

SADRŽAJ SLIKESusret izmeu Gospe i vjernika dogaa se uz arhitektonski stup

(colonna), simbol obitelji Colonna. Sa stupa se, s lijeve strane, spuπta veliki crveni zastor koji natkriva prizor kao πator. Ispod zastora, u sredini slike, Gospa sjedi na prijestolju i prihvaÊa Isusa u naruËju. PogledavajuÊi prema sv. Dominiku, ka æi prstom pokazuje na svoju darovnicu - krunicu. Dok se Isus, prikazan u baroknoj goliπavoj punaπnosti, okreÊe gledateljima, ostali sudionici svete darovnice razdijeljeni su u tri skupine. Lijevo do stupa, sv. Dominik, koji gleda prema Gospi, pridræava dvije krunice. Na suprotnoj strani, kao ravnoteæa, tri su domini-kanska sveca: u prvom planu sv. Petar MuËenik s posjekotinom na glavi, pokraj njega teolog sv. Toma i nepo-znati redovnik naslikan s lea. Uza sv. Dominika, pri dnu, prikazan je dobroËinitelj Luigi Carafa Colonna, kako pridræava sveËev plaπt da mu æena i kÊi mogu vidjeti krunicu. Usred prizora prosjaci bosi i neËistih nogu, kao predstavnici vjernika, mole sv. Dominika da im daruje krunicu.Da bi postigao æeljen kontrast i tonski uËinak, Caravaggio je koristio iluzioni-stiËku perspektivu u kojoj, iz nevidljiva izvora, svjetlo postupno prelazi u sjenu i gubi se u tami. BuduÊi da je koristio nedoliËne modele, kako se u ono vrijeme govorilo, slika nije postav-ljena na odreeni oltar, nego ju je fla-manski umjetnik Ludovicus Finsonius (+1617.) iz Brugesa kupio za domini-kansku crkvu u Antwerpenu, u Belgiji. Austrijski car Josip II. (+1790.) otkupio ju je g. 1781. od dominikanca za car-sku zbirku, a kasnije je prenesena u Kunsthistorisches Museum u BeËu, gdje se i danas Ëuva.Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

178 - ”MARIJA” 5/2013.

Bog je u Isusu Kristu u vremenu doπao na ovaj svijet. Od æene bi roen. Nije pao s Marsa ni doπao s nekoga drugog planeta u kakvu svemirskom brodu. Njegov zemaljski hod poËeo je zaËe Êem. Kad je doπlo vrijeme njegova jav nog dje-lovanja, nije ga Majka zaustavila, a ni napustila. Bila je s njim u Kani, uputila je druge neka ga sluπaju, pratila ga je na njegovu kriænom putu, stajala pod kriæem, otpratila ga u vjeËnost...

MAJKA CRKVAKrπtenjem smo postali djeca Boæja. Marija je Kristova majka i Majka Crkve, ali i naπa majka. Svaka je majka rodite-ljica, odgojiteljica i prva uËiteljica svoje djeca. Mala djeca sve vjeruju i gotovo im je nezamislivo da njihova majka moæe ne biti u pravu. Odrastanjem se Ëovjekov pogled na svijet i æivot mije-nja. Doæivljavamo u meuvremenu i svoje roditelje nesavrπenima, ali, uspr-kos tome, duænima poπtovanja. Djeca se Boæja zovemo i jesmo vjerovanjem u jednu svetu, katoliËku i apostolsku Crkvu. Ako smo njezini Ëlanovi, narav-no bi bilo da prihvaÊamo i njezino tisuÊljetno uËenje i po njemu nastojimo æivjeti. Kao svaka prava majka, tako nas i Majka Crkva uËi pravim vrijedno-stima i kako æivjeti po Boæjim zakoni-ma, za naπe dobro. Mi bismo rado kro-jili neke zakone po svojoj mjeri, ali to

nije uvijek dobro za nas, pa ni onda kad nam se Ëini da su zakoni i uËenje Crkve kruti i zastarjeli.”Vjerujem u Boga, a ne idem u crkvu jer se ne slaæem s onim πto Crkva uËi”, zna se Ëuti iz usta toboænjih vjernika. Crkva je Ëuvarica poklada vjere, onoga πto joj je Krist predao, πto je naslijedila od apostolâ, pa tko je netko od nas da prekraja njezino tisuÊljetno uËenje?! Kao da Crkva neπto izmiπlja ili pouËava neπto πto nije dobro! Nije li to kao ponekad kad nam se dogaa da æelimo imati svoje osobno iskustvo i radimo upravo suprotno od onoga πto nas majka uËi?!

DA ŽIVOTULjudski æivot poËinje zaËeÊem, ne od osmog tjedna trudnoÊe, niti roenjem. To su znanstvene istine dokazane, ne pretpostavke nego stvarnost. Moæete li zamisliti da danas, u 21. stoljeÊu, joπ ima nekih koji tu Ëinjenicu ne prihvaÊaju?!Na Bijelu nedjelju uvjerih se u neargu-mentiranu uvjerljivost nekih neutemelje-nih Ëinjenica. Jedna osoba, naime, u raz-govoru sa mnom zastupala je Ëvrsto miπljenje kako æena ima pravo poËiniti pobaËaj do osmog tjedna trudnoÊe jer je novi æivot dotada zametak, a nakon toga plod. Koja je razlika od osam tjedana viπe ili manje jedan dan? Zna li ona kad poËinje kucati srce? Zna li da æivot poËi-nje zaËeÊem? Ne dam se i nastavljam: ”Nema pravo abortirati!” ”A πto Êe to dijete imati od æivota, pa ono nije svje-sno?!” ”A πto stari, bolesni i sakati imaju od æivota?”, nastavljm ja. ”To je drugo!”, govori ona. Nisu li ta mala stvorenja potrebnija ljubavi viπe od drugih upravo prilika da se proslavi Bog kroz ljubav onih koji ih vole i njeguju?!

Izazovi Gospina mjeseca

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 5/2013. - 179

PRAVO NA ŽIVOTBog je apsolutni gospodar æivota. Naπe je pravo relativno. U smrtnoj opasnosti imamo pravo na samoobranu, a dijete u majËinoj utrobi, nezaπtiÊeno i nespo-sobno braniti se, ima apsolutno pravo na æivot.Osim πto je priznala da ja imam pravo na svoje miπljenje, moja sugovornica i dalje je neargumentirano i kategoriËki ostala pri svojem miπljenju. Sjetila sam se kad me jednom zgodom neki sveÊenik uputio na uËenje Crkve o pot-pomognutoj oplodnji. Na tom sam podruËju kod mnoπtva vjernika naiπla na nerazumijevanje. Jedan kolega gineko-log, protivnik pobaËaja, Ëak mi je rekao kako bi Crkva trebala promijeniti miπljenje glede potpomognute oplodnje.

MILOSRDNI OTACPostoje osnovni zakoni i nepromjenjive dogme. Vjera nije prisila nego Ëin dobre

i slobodne volje, a ishod je povjerenje. U nadi protiv svake nade Abraham je u odmakloj dobi dobio sina, Bog mu je obeÊao potomsvo kao zvijezda ne nebu. Ne poπtedje Bog ni svog Sina jedinoroenca. Trpio je za nas u ljud-skom tijelu. Moæemo li æivjeti ono πto vjerujemo, ako nismo upoznati s crkve-nim uËenjem i osnovnim postavkama svoje vjere? Tko je naπ Bog, zamiπljeni djedica sijede brade koji ima svoja pra-vila ili Milosrdni Otac, spor na srdæbu i bogat dobrotom, njeænost sama i milosre?! Tko nije imao priliku upozna-ti Milosrdnog Isusa neka zamoli one koji ga upoznaπe da ga upoznaju s njim.

VJERUJEMVjerujem u jednu, svetu katoliËku i apostolsku Crkvu. ©to znaËi vjerovati u Boga i ne moÊi vjerovati u Crkvu jer se s njezinim naukom ne slaæem? U Godini vjere, upuÊeni na katekizam i saborske dokumente, imamo prilike upoznati bolje svoju vjeru i nasljedovati Krista. Poput Marije, na dar vjere odgo-vorimo puni povjerenja: Neka mi bude po tvojoj RijeËi!

ŽIVOT BIRAJGroblja su oaze tiπine i spokoja. Kad bi smrt zakopala i ljubav, ne bi bilo ni gro-blja. Groblja su oaze ljubavi, a kriæevi na grobovima znakovi su pobjede ljuba-vi i æivota. CvijeÊe na grobovima i suze u oËima sjeÊanje su na ljubav koja æivi u nama. Pogled u nebo pogled je u æivot koji smo dobili milosnim darom vjeËne Ljubavi za kojom æudimo. U Godini vjere mjesto nas nek Ljubav progovori kroz naπ æivot i kroz naπa djela.Danijela DE MICHELI VITTURI

180 - ”MARIJA” 5/2013.

U svibnju smo, u mjesecu svjetla i to -pline, rascvalih ruæa i mirisavih jor-govana. Prolistalih πuma i zelenih paπnjaka. U mjesecu raspjevanih πeva i slavuja. U Marijinu mjesecu. Sve nas to potiËe da zanosno zapjevamo:Marijo, svibnja Kraljice,Ti Majko rajskog slavlja,Pred sliku tvoju ruæiceNa pozdrav svibanj stavlja.

Svibanj je najljepπi mjesec, pun svjeæine i vedrine. U prirodi i u naπim srcima. Mjesec mladosti i novoga æivota, zanosa i ideala.Marijo, svibnja Kraljice,Ti Majko rajskog slavlja,Pred sliku tvoju ruæiceNa pozdrav svibanj stavlja.

Svibanj je mjesec prepun ljepota i radosti. Mjesec mladosti i novoga æivota, zanosa i ideala.

Ljiljane bijeli, nebeskog kraja,Ljepπi i draæi no sunaπca sjaj,Mirisni cvijete vjeËnoga raja,Kraljice neba, pomoÊ nam daj!

Nije li svibanj ujedno mjesec opÊe ljepote u prirodi i posvuda oko nas? Neka stoga cvjeta i pjeva u slavu One koja je Majka lijepe ljubavi, Majka divna, Zdravlje bolesnih i UtoËiπte greπnika. Utjeha æalosnih i PomoÊnica krπÊana. Bezgreπna!

Ti si nam zvijezda, jedina nadaPosred zemaljskih tuga i jada.Koji se tebi utjeËeUtjehu slatku naÊi Êe.

Sveta Gospa Marija Kraljica je neba i zemlje. Kraljica svijeta. Stoga je i mo limo: Zdravo Kraljice, Majko mi lo sra, æivote, slasti i ufanje naπe,

zdravo! K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdiπemo tugujuÊi i plaËuÊi u ovoj suznoj doli-ni. Svrni, dakle, Odvjetnice naπa, one svoje milostive oËi na nas te nam poslije ovoga progonstva pokaæi Isusa, blagoslovljeni plod utrobe tvoje. - O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.... K tebi oËi podiæemo,Djevo sveta, Djevo Ëista,Ti si sjajna ona zvijezda,koja spasom nama blista.

Kad nas strasti bura vije,kad nas studen grijeha bije,Ti si, Djevo, sunce naπe,πto nas zlatnom zorom grije...

Ti si ljiljan djeviËanstva,Ti si nakit ËovjeËanstva,Zdravo puna svih milina,Moli za nas svoga Sina!

Zar nije svibanj mjesec topline i æivota? Neka stoga padne na koljena pred Onom koja nam je darovala ZaËetnika æivota, Sina svoga, koji je doπao meu nama zemljane da ima-mo æivot, da ga u izobilju imamo. Hvala stoga svetoj Gospi Mariji koja je nositeljica æivota pa nam je daro-vala Sina svoga, Isusa nazareÊa nina, koji za sebe reËe: ”Ja sam put, istina i æivot!” Ona je ”æivot, slast i ufanje naπe”, kako istiËemo u sadræajnoj moli tvi Zdravo Kraljice.O pomozi palom svijetuKoji æeli ozdravljenje,Ti πto rodi Stvorca svogaPrirodi na udivljenje.

Naπ je narod od davnine iskreno vje-ran i posebno poboæan svetoj Gospi

Marijo, svibn

”MARIJA” 5/2013. - 181

da za jendo mole zajedniËku Kraljicu nebesku prebiruÊi u rukama zrnca krunice i moleÊi za mir, slogu i napredak svoje Crkve i svijeta.Kad je sretna Bernardica, lurdska vidjelica, bila veÊ starija redovnica i oboljela, 15-godiπnja djevojËica Mar-gareta Dorfej dobila je dopuπtenje da moæe u bolnici s njome razgova rati. Kad je doπla blizu njezine bole sniËke postelje, djevojËica je upita:- Jeste li Vi s. Bernardica koja je vidjela presv. Djevicu? Jeste li je zbi-lja vidjeli?- Da, vidjela sam je! - odgovori Ber-nardica, na πto djevojËica nastavi:- Recite mi, je li presv. Djevica bila osobito lijepa?Na taj upit Bernardica se podigne iz postelje i zagleda u daljinu, kao da nekoga vidi. Lice joj je bilo obasjano neobiËnim sjajem. ReËe: ”To bijaπe ona, tako lijepa, lijepa...” Zatim po gleda djevojËicu i reËe:- Tako je lijepa presveta Bogorodica, tako lijepa... Ona je tako lijepa, da, kad je Ëovjek jednom vidi, Ëezne da umre da bi je mogao vjeËno gledati.Pridruæimo se stoga i mi opÊoj rado-sti i zaufanim molitvama preporu-Ëimo Najboljoj i Najljepπoj, Æeni odjevenoj Suncem, s krunom od dva-naest zvijezda na glavi. Mjesec joj pod nogama kojima gazi najveÊeg neprijatelja svoje djece, zavidnoga i zauvijek poraæenoga oËajnika soto-nu, koji obilazi oko nas da nas zave-de i upropasti. Naπe je naËelo: Po Mariji k Isusu! ”Dok se Marija Ëasti, ... Sin se pravo upoznaje, ljubi i slavi...” (Svjetlo narodâ, 66).Rozario ©UTRIN

nja Kraljice!

Mariji, Majci Krista i njegove Crkve. Naπoj Maj ci i UËiteljici. To posebno dokazuju veÊa i manja Gospina svetiπta i proπteniπta. Takoer i svi Marijini blagda-ni, kao i marijanski svibanj i listopad, kada se djeca Marijina okupljaju oko raskoπno iskiÊenih Gospinih oltara i slika

r a z g o v a r a l i s m o

182 - ”MARIJA” 5/2013.

Kao sredstvo za sporazumijevanje meu ljudima, jezik je vaæan i za svakog Ëovjeka i za pojedine narode. Jedna od struËnjaka za hrvatski jezik ga Sanja VuliÊ hrvatskoj javosti poznata je kao profesorica na Hrvatskim studijima SveuËiliπta u Zagrebu. BuduÊi da nakon reforme visokoga πkolstva na hrvatskim sveuËiliπtima nema viπe dvosemestralnih i viπesemestralnih predmeta, predaje nekoliko jednosemestralnih predmeta: Hrvatsku dijalektologiju; Jezik Hrvata u dijaspori; »akavsku knjiæevnojeziËnu baπtinu; Hrvatski jezik u 16. stoljeÊu; Suvremenu hrvatsku knjiæevnost u staroj dijaspori; Hrvatski tisak u dijaspori. Te su teme uglavnom i predmet njezina znanstvenoga interesa kao i znanstvenih istraæivanja. O njezinu radu s posebnim osvrtom na religiozno podruËje razgova-ramo za naπe Ëitatelje.- Kakvom se tematikom s vjerskog podruËja rado bavite?- Uz navedeno, veÊ gotovo Ëetvrt stoljeÊa prikupljam i analiziram hrvat-ska puËka blagdanska imena, ne samo u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nego i meu Hrvatima u dijaspori. Osim samih blagdanskih imena, zanimaju me puËke poslovice i frazemi vezani uz pojedine blagdane i svetaËke spomendane, kao i razliËito puËko nazivlje koje je izvedeno iz tih blagdanskih imena. Na æalost, ni na Hrvatskim studijima ni na nekom dru-

gom visokom uËiliπtu nikada nisam imala predmet s tom tematikom, inaËe vrlo bogatom. To mi je ostala neispu-njena æelja.- ©to Vam se Ëini posebno zanimljivim i vaænim na tom podruËju?- Naravno, u mojoj prikupljenoj grai posebno mjesto zauzimaju marijanska puËka blagdanska imena, i razliËito puËko nazivlje motivirano tim blagdan-skim imenima. Neπto od toga izloæila sam u predavanjima na nekoliko posljednjih nacionalnih marioloπkih sim-pozija koje je organizirao Hrvatski marioloπki institut KatoliËkoga bogoslov-nog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, u Dubrovniku i Oπtarijama, a i inaËe Ëesto piπem na tu temu.BuduÊi da hrvatski puk s osobitom poboænoπÊu πtuje bl. Djevicu Mariju, kojoj je u KatoliËkoj Crkvi posveÊeno viπe blagdana, istraæivanje puËkih imena marijanskih blagdana u jednom mje-snom govoru ili u skupini govora u okviru razmjerno manjih prostornih uda-ljenosti, otkriva intenzitet i ukorijenje-nost marijanskih puËkih poboænosti na razmatranom podruËju.- Velika Gospa nadvisuje sve marijanske blagdane: slavimo Mariju u nebu zauvi-

I blagdansko nazivlje puno govori

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 5/2013. - 183

jek proslavljenu s duπom i tijelom. Taj blagdan zasigurno je i u puku najboga-tiji nazivljem i porukom?- Za najveÊi marijanski blagdan Velike Gospe Hrvati koriste dvadesetak razliËi-tih puËkih imena. Ta je raznolikost posljedica velike narjeËne i dijalekatne razgranatosti hrvatskoga jezika, koja je opet velikim dijelom rezultat sloæene i teπke hrvatske nacionalne povijesti. Naime, do turskih osvajanja, kojih su posljedica bile razliËite migracije i naruπavanje kompaktnoga hrvatskoga nacionalnog teritorija, razlike meu hrvatskim narjeËjima bile su neusporedi-vo manje nego πto su danas.- I manji marijanski blagdani u puku znaju biti veoma popularni...- ZadivljujuÊe je koliko su neki, uvjetno reËeno manji marijanski blagdani bili u puku popularni, kao npr. Pohoenje bl. Djevice Marije svetoj Elizabeti. Ako i ne znamo iz literature da se taj blagdan (koji se danas slavi 31. svibnja) nekoÊ slavio 2. srpnja, to Êe nam pokazati puËka blagdanska imena, kao npr. na Hvaru Gospa od dva luja (prema tal. luglio = srpanj). Hrvatska puËka imena s panonskoga prostora takoer pokazuju da se blagdan slavio poËetkom srpnja, npr. Marija Æetvenica u austrijskom GradiπÊu, Æetvena Svetica u Hrvata u SlovaËkoj, u kajkavaca u Podravini Srp-njica i dr. InaËe za taj blagdan Hrvati rabe viπe od deset razliËitih puËkih imena. RazliËita se puËka imena rabe npr. i za blagdan Gospe od Anela, zatim Gospe od Krunice te osobito za blagdan Bezgreπnoga ZaËeÊa, za koji znamo da danas viπe ne spada meu zapovijedane blagdane pod grijeh, ali hrvatski puk uvijek ga je takvim smatrao.

- SvijeÊnicu i Blagovijest hrvatski puk doæivljava kao marijanske, iako su oni prvotno blagdani Gospodnji. I puËki nazivi puno im govore...- Zanimljiva su i puËka blagdanska imena blagdana SvijeÊnice i Blagovijesti, koji nisu temeljno marijanski blagdani, ali ih puk u mnogim hrvatskim krajevi-ma tako doæivljava. Odatle npr. za blag-dan SvijeÊnice u podravskih kajkavaca ime SveËna Majka, u πokaËkih Hrvata Marijin dan, Marindan i sl., u srijem-skih Hrvata Svitla Marina, u bunjeva-Ëkih Hrvata u BaËkoj Marin i Marin dan, u bunjevaËkih Hrvata oko Velebita Majka Boæja SviÊnica, u Dalmaciji Go spe Kandalora itd. Za blagdan Blagovi jesti na hrvatskom jugu susreÊe se ime Gospe Blagovist, npr. oko Trogira, na srednjo-dalmatinskim otocima Gospa Luncijota, u Hrvata u Maarskoj Sadovna Marija, u austrijskom GradiπÊu NazviπÊenje Blaæene Divice Marije itd. U Dubrovniku je Ëak i za blagdan Preobraæenja Gospodinova jedno od puËkih imena Gospa od Sigurate.- Sve je to jedno veliko bogatstvo iz kojeg se iπËitavaju i razliËiti vidovi πtovanja Gospe...- Naravno, sva ta razliËita marijanska puËka blagdanska imena imaju i svoja objaπnjenja, ne samo jezikoslovna nego i s aspekta marijanskih puËkih poboænosti. Svako novo terensko istraæivanje donosi nove spoznaje, zato mi je ta tema trajno zanimljiva.- Hvala lijepa na razgovoru. Æelimo Vam napredak u daljnjim istraæivanjima, a radovat Êe nas ako koji njihov rezultat prikaæete kojim Ëlankom u naπem Ëasopisu.Petar LUBINA

m o j a d j e c a i j a

184 - ”MARIJA” 5/2013.

Danima sam se pipremala, Ëistila, peglala, kuhala. Æeljela sam da sve bude savrπeno Ëisto, spremno za nji-hov doËek. - Kao da dolazi koji kralj! - negodo-vala je Emanuela kad bi dobila zada-tak da neπto pospremi. Nije razumje-la da je to ona moja izgubljena ovca koja se poslije dugo vremena vraÊa svome stadu. Kada doe, æelim da pronae sve savrπeno, onako kako je bilo kad je ona otiπla od kuÊe.KuÊa se u meuvremenu napunila Ëeljadi. Stol se prepunio. Maleni, poput mravi, mîle izmeu naπih nogu. Ni jedno puce nije ostalo nedirnuto, ni jedna stvar nije ostala neprevrnuta, ni jedno uzglavlje ne stoji na svome mjestu. Sve do Ëega su mogle dosegnuti njihove ruËice, bilo je na podu razbacano ili polomnjeno.- Kao da mi je oholi tefton pro-zujao kroz kuÊu! - mrπtio se Romeo viπe oslabljena glasa od silnih upozoravanja:- Dræi ga, ubit Êe se! Ne puπtaj ga samog! Diæi mu to iz ruku! »uvajte djecu! Gledajte πto vam djeca rade! Gotovo je, sve Êe mi uniπtiti! Vi ste neodgovorni! »uvajte ih! Ja to viπe ne mogu podnijeti!- Ti ne gledaj! Stojiπ tu kao na pro-martaËnici! Sve gledaπ i sve vidiπ, na sve se ljutiπ! Idi van, proπetaj!- odgo-varaju mu moji.

- Ako iziem, sve Êe mi uniπtiti! NeÊu se imati gdje vratiti! Da nema mene ovdje i da ja na sve okolo ne gledam, sve bi poπlo u papar! Kako ste ih to odgojili?! To nije odgoj, to su raspuπtena djeca! »ine πto ih je volja. Udovoljavate im u svemu. Ne moæe to tako, da se ja pitam ja bih njih odgojio...- ©tap je iziπao iz raja! - rugaju se uz glasan smijeh.Iz sobe povremeno izlijeÊe naπa Emanuela:- To je straπno. Evo vam ih. Ja ih viπe ne mogu Ëuvati! Od ovog tre-nutka zakljuËavam se u svoju sobu. Ovamo viπe nema nikome ulaska! Dovienja!- Ne moæeπ tako!- Zaπto ne mogu?- Ti si mi desna ruka! - cviljela sam na njezin potez. No, bilo je kasno. Nije me Ëula.Lim po kuÊi, kao raketa guram teπki namjeπaj, sklanjam ono πto mi je promaklo da sklonim. Stalno sam s kuhaËom, pregaËom i krpom u ruci. Moj savrπeni red i ËistoÊa, praπina koju sam lovila u zraku, kako mi se Emanuela rugala, te ovi mali neva-ljalci doslovno su me izluivali.NaveËer bih se od umora jedva prekriæila. Samo bih se povrπno sjeti-la da sam toga dana propustila i svetu misu i molitvu. Red u mojoj kuÊi, usluga jela i piÊa mnojim izgu-bljenim ovcama, sluæenje od rana jutra do kasno u noÊ doslovno me slamalo. Umornija sam se ustajala no πto sam lijegala. Galama, Romeovo raspameÊivanje na nered i buku koju su djeca stvarala, njegovo hodanje

Hvala ti, Majčice!

za mnom, prigovaranje kakvi su mi... Glas velikih koji su se Ëudom Ëudili kako njemu to sve smeta i kako oni neÊe dopustiti da im on pametuje u odgoju. Da su ovo njihova djeca, da ih oni odgajaju po svoju, postajali su sve glasniji.- Odgajajte ih! Samo nemojte da mi Ëine nered! Umirite ih, uËinite reda. Onda se ja viπe neÊu mijeπati!- Hajde, strpi se joπ malo! - poËela sam ga tjeπiti.- Strpi se ti! - odbrusio je.Onda sam poËela pregovore s odra-slima da nas pokuπaju razumjrti da ... Obruπili su se na mene, kod mene mora biti red, mora ono, mora ovo, ja sam takva, ovakva onakva. Za pet minuta izbio je rat. Umjesto blagdanaskog mira i raspoloæenja u mome domu - svaa. Iznosi se prljavo, zaboravljeno, uglavnom ono πto sam kome pro-pustila uËiniti. Sva se silina optuæbi slila na moja lea.- Zato postoji mati! - rekao mi je jed-nom jedan sveÊenik. Tko god koga naæulja, iskali se na majci. Ona jedi-na moæe stojeÊki podnijeti udarce.Duπa zaboli, boli da umreπ od boli. Tada se sjetim Marije, Majke moga Gospodina. ”Ona mi je tada blizu!” - reËe mi jednom jedna duπa, pa to uvijek prizovem sebi u pamet u teπkim trenucima. Moja Gospa sad je tako blizu. Jedina me Ona moæe razumjeti i utjeπiti. Dati mi snage da iz sebe izvuËem ono malo dobra, da u miru i ljubavi ispratim sve ove moje. Od srca sam joj poljubila skute i rekla: Hvala ti MajËice!R. T.

m o j a d j e c a i j a

Stari romarU osvit zore

joπ za mrakasa πtapom u desnici,

u lijevoj zrnca krunice,teπka korakapenje se gore

preko Medvednice.HodoËastiZavjetnici;

Rajskoj Djevi.na Bistrici.Zdravko ©ILIΔ

n a g r a e n i l i t e r a r n i r a d

186 - ”MARIJA” 5/2013.

SjeÊaπ se Marijobila sam krhko

preplaπeno dijeteæeljno ljubavi i topline

Ti si mi njeænoπÊuMajke

pruæila rukeπapnula tiho moje ime

oko nas je rosio blagoslov

k’o kiπa s visine

Brojale smo korakena æalu sudbine

prebirale zrnca pijeskaiz srebra mjeseËine

u naπoj valiprepunoj svjetlaod tvoje blizine

uronjene u blaæenstvomisterija tiπine

Tada sam svoje srcezauvijek tebi dala

ni sama to nisam znalajer bijah

joπ posve mala

ali sam slutilasrcem nevina djeteta

da Êu u tvojoj sigurnostiæivjeti svoje dane

Sjećanje na Marijinu valuna siki i æalu

na pjenuπavu valui da Êe se u æivotu

izmjenjivatioseke i plimeproljeÊa i ljetazlatne jesenii oπtre zime

SjeÊaπ se Marijou tvojoj su kosi blistale zvijezdesunce je sjalo

vedrinom tvojega oka

drhtala sam od milja i ljepote

Srca puna modrine valarukama prepunim kokica

s mokroga æala

punila sam posuduBoæje dobrote

I danas proemtom valom djetinjstvaal’ niπta viπe nije isto

tek dalekou srazu neba i morauËini mi se ponekad

da jedna zvijezda zablista

tada mi srce zadrhtitreptajem svete prisutnosti

i nije me strahjer tvoja ljubav

nad mojim koracimabdije

i sigurno me vodiputem spasenjau zagrljaj Krista

Roza BRKU©IΔ - Hrvoslava

(I. nagrada za pjesme meu odraslima)

Marijo, ja mogu ti ruæu datimogu ti dati buket, pa i naramak cioal’ neπto duboko u meni nudi mi znatida nedostaje onaj najvaæniji dio.

Bez njega ruæe su trnje, gubi im se ljepotamirisi okamenjeni zastaju u zrakuja traæim svoje srce po nemirima æivotapretraæujem uvalu svaku.

»eprkam i traæim al’ ono zakuca samos otkucajem po kome se veÊ znamos hridina svijeta

U buketu dajem ti ruæe i srce cijelopredajem svoje ti misli i svako djelomajËice sveta.Ankica VU»ETIΔ ΔEPULO

(II. nagrada za pjesme meu odraslima)

Ruže za Mariju

”MARIJA” 5/2013. - 187

Bezgrešno Začeće O Bezgreπno ZaËeÊe Preslavna Majko naπa diko i neosvojivi bedeme Crkve katoliËkeblagoslovljeni klase æita s naπih suncem spræenih njiva posveÊeno ulje πto goriπ ispred Svetohraniπta roso πto urankom rosiπ zemlju dok sanak sniva

jabuko zlatna na zvjezdanoj graniAneoska Muzogolubice nevina u kojoj Duh Sveti poËiva

koliko pelina i gorËinekoliko suza i izdisajakoliko svenutih latica naπih srca nasukani na æivotne grebeneizlijemo ispred Tvog Bezgreπnog Likaispred Tvojih prelijepih slikaispred Raspela na kojemu Kralj Istine visiobliven krvlju pun bolnog krika

svi bezdani jad taj progutali ne biponijele sve rijeke u tijeku svome ma kako moÊne bileoceani bi se otrovalizacrnili svi dani od te naπe pogubne crninekoja i zvjezdani svijet bi uronila u svoje nezajaæljive dubinei bilo bi kao onda kad sve joπ bijaπe mraËnoprije nego Bog razdvojio je Svjetlo od Tmine

II.Bezgreπno ZaËeÊe po svetosti i Bezgreπnosti Svojoj Ti primaπ nevolje naπe kao najdragocjeniji daru beznaa naπa nadu ulijevaπMajËinskom njeænoπÊu lijeËiπ i tjeπiπobilnu milost darivaπ i duhovni sjajgoleti duπa naπih ubogih ozeleniπ

po molitvama i zaslugama Tvojim jednom Êe i Zemlja bitiusred Duhovnog Svemira Bogom i duπama ljudskim vjeËno osvijetljen Boæji GradDanica BARTULOVIΔ(III. nagrada za pjesme meu odraslima)

n a g r a e n i l i t e r a r n i r a d

p r i g o d e

188 - ”MARIJA” 5/2013.

Odmah, prvoga ili drugog jutra, tek πto iziosmo iz vojarne ”Saure” (sagraene za vrijeme Austrije) marπirajuÊi prema izvangradskom pro-storu za svakodnevno vojniËko vjeæbanje, moj suputnik u stroju, ZagrepËanin PleËko, pruæio mi je komadiÊ keksa. A komandir na to odjednom dade znak desetaru da nas dvojicu iz stroja izvede i da nas trËeÊim korakom goni, bez zaustavlja-nja i odmaranja, sve do krajnje toËke toga kamenitog prostora za ”zanima-nje”, πto je ovaj ”savesno” izvrπio. Desetar, stari vojnik, snaæan, izdræljiv, a mi mladi i zeleni regruti, bez ikakve tjelesne kondicije, Ëinilo mi se da Êe mi srce prsnuti. I konaËno, kad je kapetan dopratio naπu Ëetu do odrediπta, dao je svima na znanje i ravnanje: ”Drugovi vojnici, ovaj grad Pula pun je i dandanas naπih neprijate-lja. Ova dvojica u stroju stali su gristi kekse i time pruæili priliku neprijatelji-ma da πire klevete i glasine naokolo, kako je naπa vojska gladna...!”Iz Pule sam ”prekomandiran” u Delnice. Kapetan Mane Vuzelac, LiËanin, uzeo me u kancelariju sebi za pisara. Osim kancelarijskih poslova, povremeno sam ureivao i Ëetne zidne novine. Ponajviπe sam pisao tekstove i poneki crteæ naËinio. Nakon poduæeg vremena sluæenja u Ëetnoj kancelariji,

kapetan mi reËe: ”U vraæju mater svi moji oficiri i podoficiri, viπe mi vrijediπ ti nego svi oni!” »ak mi je ispriËao zanimljivu zgodu o Moπi Pijadi, iz rat-nih dana, dok je kao Ëlan vrhovnoga vojnog πtaba boravio negdje u πumi. Svakog dana u odreeno vrijeme dono-sili bi u specijalnim porcijama ruËak tamoπnjim visokim vojnim Ëasnicima, pa tako i Moπi. Jednog dana kad su mu donijeli ruËak, reËe on donositelju da nije trenutno gladan, neka njegovu por-ciju s ruËkom objesi ondje na obliænju granu. Tako Ëovjek i uËini. Moπa malko πetuckao sa svojim drugovima i napo-kon osjetio glad. Uputio se prema grani na kojoj ga je Ëekala porcija. Skine je, otvori, i - porcija prazna. Kad to vidje, reËe na sav glas: ”Vojsko, vojsko, Ëija si da si, jednaka si...”KonaËno, evo najzanimljivijeg doæivljaja iz vremena mojega vojnikovanja.Jednoga zimskog dana, za prijepod-nevnog slobodna vremena, pristupi mi, mnogima poznati dezerter, simpa-tiËan brkati Cigo. ”Zovem se Ismail Hakija. Nepismen sam. Po Bogu brate,

Kako smo postali - po Bogu braća

p r i g o d e

”MARIJA” 5/2013. - 189

hajde, napiπi mi pismo!” Krenimo na posao. ”Piπemo li roditeljima, ili neko-me drugom?” ”Ne roditeljima, nego mojoj dragani u Moravice.” ”To je tamo odakle su te viπe puta, kao bje-gunca, vraÊali svezanih ruku? Reci, Hakija, kako Êemo zapoËeti?” ”Piπi: Mila, najmilija, nestrpljivo brojim dane i sate, do nove prilike kada Êemo se opet sresti.” ”Dobro, momËe, jasno mi je πto kaæeπ da nestrpljivo brojiπ dane, ali kako moæeπ brojiti sate, ne vidim da ti imaπ sat na ruci.” U taj Ëas, bez rijeËi, hitro se maπi rukom, te iz unu-tarnjeg dæepa svoje bluze izvadi oveÊi dæepni sat i stane ga na srebrnastu lanËiÊu njihati. ”Evo ga, pomoÊu njega brojim sate.” ”Jesi li ga, sretniËe, nasli-jedio od nekoga iz svoga roda ili si ga, moæda, od nekoga dobio na dar?” ”Darovala mi ga ona, moja dragana.” ”Nastavimo sada pisati pismo. Kaæi πto i kako Êemo!” ”Zadnji put kad su me onako drsko otrgnuli od nje i odveli u prokleta policijska kola, rekla mi je da je trudna; i da kani poËiniti pobaËaj. Ti, reËe mi, beskuÊnik, a ja nemam kud iz roditeljske skromne kuÊe, broj-ni smo, pa eto! Tek πto mi je baπ dala do znanja, dodala je da æeli Ëuti πto mislim o svemu tome, slaæem se da pobaci, dooπe drznici, svezaπe me i odvedoπe. »uo sam samo to kako je kriknula da se javim pismom. Po Bogu brate, na velikim sam mukama. Piπi da mi je æao, ali ako ne vidi izlaza iz veli-ke nevolje, pristajem na pobaËaj. »uvaj svoje zdravlje.””Ismaile, razumijem tvoj jad i nevolju. Ali, posluπaj mene, kao prijatelja. Ti si musliman, ja katolik. Alah, u kojega ti vjerujeπ, isti je Bog stvoritelj u kojega i ja vjerujem. On je stvoritelj svega i

gospodar svega, pa je gospodar i ljud-skog æivota. Nas dvojica smo vojnici. Zamisli da je sluËajno ratno stanje i da smo na poloæaju, te na komandu naπih komandira stanemo pucati u onom smjeru, te da tom prilikom pogodimo i ubijemo nekoga na onoj tamo strani, to nam ne bi bio grijeh. U tom sluËaju ne bismo uËinili nikakav zloËin jer nismo po svojoj volji to uËinili, nego izvrπavajuÊi komande. Ali, Ismaile, znaj, ako bi tvoja djevojka u Moravicama, uz tvoj pristanak izvrπila pobaËaj, dala bi ubiti vaπe dijete u svojoj utrobi, pod svojim srcem, ne samo da bi to bio veliki grijeh, pred Alahaom, nego i najveÊi moguÊi zloËin!” Piπemo zakljuËno:”Eto, prijatelj me ojunaËio i potaknuo da ti sve ovo napomenem i navedem staru narodnu mudrost onih koji u Boga vjeruju: Koga je Bog stvorio, i haljine mu je skrojio! Moja je æelja, ne ubiti, nego roditi naπe dijete. Alah Êe pomoÊi kako Êemo kroz æivot nas troje hoditi. Budi mi junakinja, voli te tvoj Hakija.” Pismo sam zatim na poπtu odnio, odakle je poslano u Moravice.Proteklo je otada neko vrijeme, u Delnicama je joπ bilo snijega. Jednoga prijepodneva uputim se prema vojnoj kantini, kad eto prema meni Hakija. Veseo, uhvati me za ruku i uputismo se prema kantini iz koje se vraÊao. I reËe prodavaËici: ”De, daj mi za prija-telja kriπku leba, i namaæi je sa obadve stra ne!” I baπ taj komad kruha πto mi ga naruËi i dade Hakija, bijaπe mi sla-dak i prijatan kao da mi je darovan iz samoga Neba. Hakija mi je, naime, priopÊio, da mu se u Moravicama rodio sin.Marijan Ivan »AGALJ

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

190 - ”MARIJA” 5/2013.

BuduÊnost svijeta, a tako i hrvatskog narod kao i domovine, leæi na rukama majki. One su danas Ëesto u teπkim iskuπenjima, a od majËinstva bjeæe i broj-ne æene. Dok nas svibanj upuÊuje na zajedniËku Majku koju nam je Isus s kriæa ostavio za majku, molimo za danaπnje æene, osobito majke, da ostanu na Boæjem putu. Ova kratka razmatranja mogu dobro doÊi kao uvod u pojedina otajstva slavne krunice.

1. ISUSOVO USKRSNUĆENe bojte se! Znam da traæite razapetog Isusa. On nije ovdje! Uskrsnuo je kako je rekao! Doite i vidite mjesto gdje je bio poloæen. (Mt 28, 5-6)

KrπÊanska vjera temelji se na Isusovu uskrsnuÊu. UstajuÊi treÊi dan slavodobit-no iz groba, Isus jamËi svima koji ga budu slijedili da se i njihov æivot nastav-lja nakon groba.

U svojoj neizmjernoj ljubavi i dobroti, Bog je æenu obdario moguÊnoπÊu maj-Ëinstva. Iako je postati majka njezin æivotni san, to je veoma zahtjevno, pa brojne pred majËinstvom uzmiËu. Dok razmatramo o Isusovu uskrsnuÊu, po Marijinu zagovoru molimo za æene naπeg vremena, da se u trenucima iskuπenja oslanjaju na vjeru u uskrsnuÊe te se ne boje braka i djece kao plodova ljubavi.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. ISUSOVO UZAŠAŠĆEI Gospodin Isus, poπto im to reËe, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu. Oni pak odoπe i propovijedahu, a Gospodin suraivaπe i utvrivaπe RijeË popratnim znakovima.

(Mk 16, 19-20)

»etrdeseti dan nakon uskrsnuÊa Isus uzlazi u nebesku slavu. Otiπao nam je pripraviti mjesto. Tà, domovina je naπa na nebesima, a na zemlji smo samo put-nici i pridoπlice...

Uslijed πkolovanja i traæenja radnog mje-sta mnoge djevojke odgaaju udaju, pa se brojnima zalomi da brak uopÊe i ne zasnuju. Dok razmatramo o Isusovu uzaπaπÊu, po Marijinu zagovoru molimo za danaπnje djevojke, da ne smetnu s uma Boæji naum s Ëovjekom, kako nije dobro da bude sam, pa se na vrijeme odluËe za brak i u ljubavi ustraju u njemu do kraja.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUS DARUJE DUHATad iznenada doe neka huka s neba, kao kad puπe silan vjetar, pa ispuni svu kuÊu u kojoj su boravili. I ukazaπe im se jezici kao od plamena, i razdijeliπe se te nad svakog od njih sie po jedan.

(Dj 2, 2-3)

Pedeseti dan nakon uskrsnuÊa Isus ispu-nja obeÊanje svojima: nije digao ruke od njih i prepustio ih samima sebi, nego im je poslao obeÊanog Tjeπitelja, da vazda bude s njima, jaËa ih i prati na putu.

Zbog osiromaπenja uslijed demokratskih promjena i Domovinskog rata brojni æive kao da Boga nema ili kao da on nema niπta zajedniËko s njima i njihovim

Vjerne uočekivanju slave

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 5/2013. - 191

æivotom. Dok razmatramo o silasku Duha Svetoga, po Marijinu zagovoru molimo za danaπnje majke, da æive svoju vjeru ispovjedajuÊi primjerom vla-stitog æivota snagu Duha Svetoga te tako budu i same svjedoci vjere svojoj djeci.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. MARIJINO UZNESENJETada Marija reËe: ”VeliËa duπa moja Gospodina, klikÊe duh moj u Bogu, mome Spasitelju, πto pogleda na neznat-nost sluæbenice svoje: odsad Êe me, evo, svi naraπtaji zvati blaæenom...”

(Lk 1, 46-48)

Nakon tijeka ovozemaljskog æivota, Majka Isusova s duπom i tijelom uznese-na je u nebesku slavu. Vjerno je pratila svoga Sina do pod kriæ, pa je s njime na kraju i proslavljena.

Uslijed zauzetosti za sebe i svoje obite-lji te trke svagdanjeg æivota, mnogim æe na ma naπeg vremena na pamet i ne pa da da Êe njihovoj ljepoti, mladosti i sna zi jednom doÊi kraj. Dok razmatra-mo o Marijinu uznesenju u nebesku slavu, molimo za æene, osobito mlae, da æive s pouzdanjem u Boga misleÊi na svoju duπu i poπtujuÊi svoje tijelo ne zaboravljajuÊi da je i ono odreeno za slavu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. MARIJINO KRUNJENJENa nebu se pojavi veliËanstven znak: Æena obuËena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vije-nac od dvanaest zvijezda. Bila je trud-na i ”vikala je u bolovima” i mukama ”raanja”.

(Otk 12, 1-2)

Bog je Ëovjeka stvorio da bude sretan, i to zauvijek, πto je na zemlji nemoguÊe postiÊi. VeÊ u nebu proslavljena, Majka Isusova slika je zajednici Isusovih vjerni-ka kakva i ona ima biti.

PotroπaËko druπtvo i svjetovni duh ubiru meu nama bez prestanka svoj danak: zavode i odvode s Isusova puta muπko i æensko, staro i mlado, veliko i malo... Dok razmatramo o Marijinu krunjenju u nebeskoj slavi, molimo za danaπnji æenski svijet, koji je svagdano izloæen kuπnjama da se poistovjeti s masom koja ga okruæuje i podlegne njezinim teænjama, neka pronae ravnoteæu i sklad te tako vlada sam sobom.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

192 - ”MARIJA” 5/2013.

Kako smo bili radosni kad je papa Pa vao VI. na misnom slavlju na zavrπetku 3. zasjedanja II. vatikanskog sabora, 21. studenoga 1964. Mariju proglasio Maj kom Crkve! Da bi doπlo do proglaπenja te dogme, posebno je nastojao naπ hrvatski mariolog fra Karlo BaliÊ (+1997.).Ako je Krist utemeljitelj Crkve i sva je Crkva njegova, a Krista je Marija rodila (kao Ëovjeka), bila je njegova Majka, onda je ona i Majka njegove Crkve. To li ka su stoljeÊa proπla da se ostvari ta zamisao, u koju su od poËetka vjerovali krπÊani. Ta Sin je svoju majku Mariju ostavio u æivotu da bude prvoj Crkvi potporanj. I sva ona Ëudesa milosti i naglo bujanje i cvjetanje duhovnog æivota i Kristova djela te njegova nauka po svoj zmelji, ima se pripisati Mariji, koja je tako tijesno suraivala s Duhom Boæjim. A bila je i puna milosti.Znademo kako je nakon Isusova uzaπa πÊa ostala u molitvi s uËenicima, jer je Isus obeÊao da Êe im poslati Tjeπitelja, i apostoli su se kao Marijina duhovna djeca okupila oko nje i usred-no molila dolazak Branitelja, koji im bijaπe potreban. Joπ su bili ustraπeni, znajuÊi πto im se s dobrim UËiteljem dogodilo pa su se bojali i javno nastu-piti. Uz Mariju su bili sigurni. Ona ih je tjeπila, hrabrila i ponovno iznosila znaËenje otkupljenja i njegovu ljubav

prema Ocu i svemu ËovjeËanstvu - za kojega je dao svoj æivot.U zanosu je Marija i u najveÊoj mjeri pri-mila darove Duha Svetoga. I svi nazoËni, a koji su kroz 9 dana usrdno molili, pri-mili su te darove te su osnaæeni boæanskom hranom i utjehom odmah iziπli propovijedati æivoga Krista - Boga i Spasitelja svega svijeta. Viπe se nisu boja-li prijetnja ni smrti. Tà bili su spremni umrijeti za svog UËitelja, znajuÊi da je on u vjeËnoj slavi gdje ih Ëeka. Bili su ispu-njeni boæanskom miloπÊu i snagom te spremni poÊi i do na kraj zemlje navjeπÊujuÊi radosnu vijest spasenja.Marija je prvoj Crkvi bila uzor molitve, poniznosti, vjere i mira. Mnogi su od nje odlazili utjeπeni. Njezinoj molitvi ima se zahvaliti brzi rast Crkve, snaga muËenika koji su svjedoËili svoju vjeru u Krista i pod cijenu æivota. Molimo je i mi da i nas oËuva, utjeπi u naπim nevoljama i ohrabri na putu vjere: da ne klonemo, da ne odstupimo od Boæjih zapovijedi. Marija je u svojoj duπi i u svom srcu proæivljavala Stari i Novi zavjet: i vjeru Abrahamovu i njegovu ærtvu jedinca sina Izaka, i Josipov udes, postojanost i vjernost Boæjim zapovijedima, i ærtve velikih proroka: Izaije, Jeremije, Ezekijela, Danijela, koji su umirali za zakon Boæji i za svjedoËenje vjeËnoga æivota. A pod kriæem i sudjelujuÊi osob-no u agoniji svojoj i svoga Sina proglaπena je kraljicom muËenika. Neka nas njezino muËeniπtvo spasi od svih zala i neprijatelja Boæjih i protivnika nje-gove Crkve. U svibnju joj zahvalimo za sve milosti i molimo je da nas Ëuva i brani te dovede svome Sinu, a naπem Spasitelju, koji nas toliko ljubi.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Marija, Majka Crkve

Njegove rukeVidjela sam je proπle godine kad je ulazila u naπ dom sa svojim supru-gom. Vozio ju je u kolicima. Sva je bila skrπena, jadna, æalosna, umorna i depresivna. Ona je profesorica hrvatskog jezika, a njezin suprug vrstan kipar. Doπli su u naπ dom zbog njezine nepokretnosti. Bilo ih je æalosno gledati. I danas sam je vidjela. Vozila je svoja kolica. Bila je vesela i razdragana, puna æivosti i nekakve duhovne radosti da je nisam mogla prepoznati. ©to je razlog takvu preokretu?- Znate, danas sam doæivjela radost u literarnoj grupi. Obraivali smo pje-snike, moga najdraæeg D. CesariÊa. Recitirala sam njegovu pjesmu VoÊ-ka poslije kiπe i nakon toga doπla mi je na usne pjesma mojim unucima koje silno volim:Volim vas do neba, do sunca,

do zvijezda,Volim vas svom duπom svojom,Vi ste mi radost i ispunjeni snovi,Vi ste mi jutro u suncu, noÊ u mje-seËini i proljetno cvijeÊe,Svi pupoljci proljetni,Sve moje priËe i dio duπe moje!Uz pjesmu se lakπe diπe, ona budi ono lijepo u nama. Prva su mi ljubav moji unuci. I moj dragi danas me iznenadio. Napravio je skulpturu Isusa, Marije i Josipa pred kojom mogu sabrano moliti. Bila sam toliko sretna i blagoslovila njegove ruke koje su napravile tako divna Boæja djela, od kojih neka rese i naπu kape-lu Gospe od Zdravlja.Ana VR»EK

”MARIJA” 5/2013. - 193

Majčina želja i molitvaNa vratima tiho pokucastarost,ti biserni danci bolai sjetekada mi dohode,o, doi mi, doiMajËice Boæja svetau pohode!Pa me razvedri,ojaËaj, ohrabri, iz tame izvuci,da sigurna budemu tvojoj ruci!Strpljivo Ëekat Êubar zadnja u nizu, u njeænoj Ëeænjida budem ti blizu!Kada se tjeskobno skrbim i pitamπto li Êe biti s nama sutra?,dotakni mi srce mudroπÊu svojomvjerom i nadomUskrsnog jutra!Ako me bol duπe i tijelasumnji izruËi, Sinu me svome, Majko sveta,Isusu dragom preporuËi!Zbogom Dolino suza, zbogom πareni, isprazni svijete!U nadi Uskrsnog jutrati me povedi kuÊiMajËice Boæja svetajer ja sam tvoje dijete!(PosveÊeno dragoj mami Danici)Vinka TOKIΔ BUROLO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

194 - ”MARIJA” 5/2013.

TRSATSKI MARIJINI DANIMise priprave za blagdan u 18,30 sati5. svibnja: otvorenje - misa za obitelji6. svibnja: hodoËaπÊe redovnica7. svibnja: hodoËaπÊe FSR i FRAME8. svibnja: hodoËaπÊe Vojske Bezgreπne9. svibnja: UzaπaπÊe Gospodinovo10. svibnja: mise u 7, 8, 9, 10, 11 i 18,30 sati

Biskupijski susret sakristanaU svetiπtu Gospe od »udesa u Oπtarijama odræan je 16. oæujka susret sakristana gospiÊko-senjske biskupije. Preda vanja su dræali T. ©porËiÊ i A. LuketiÊ. (GK)

Dar Gospi od ZdravljaNovi metalni kriæ, koji je blagoslovio biskup I. JanjiÊ, donesen je 16. oæujka u procesiji brojnih vjernika i postavljen na zvonik stare kotorske crkve Gospe od Zdravlja. (IKA)

Misa za maslinare i uljareNakon 15. manifestacije maslinara i ulja-ra NoÊnjak u TuËepima, 17. oæujka slav-ljena je u Gospinu svetiπtu Vepric misa za æive i pokojne maslinare i u lja re, koju je predvodio A. BavËeviÊ. (GK)

Susret članova Djela MarijinaU Splitu je 17. oæujka upriliËen susret fokolara s okolnog podruËja, na kojemu je kroz razmatranja, druæenje, pjesme i svjedoËanstava predstavljen æivot osoba razliËitih naraπtaja, a bilo je govora i o ekonomiji zajedniπtva, πporta i izdava-Ëke djelatnosti. Zavrπio je euharistijskim slavljem koje je predvodio nadb. M. BariπiÊ. (IKA)

Graditelj katedraleU povodu 400. obljetnice roenja S. GradiÊa i 300. obljetnice dovrπetka dubrovaËke katedrale Uznesenja Marijina, 18. oæujka S. KrasiÊ odræao je u Dubrovniku predavanje na temu Stjepan GradiÊ i gradnja dubrovaËke katedralne crkve. (GK)

Humanitarni koncertU varaædinskoj katedrali Uznesenja Marijina 22. oæujka odræan je korizmeni humanitarni koncert za potrebe Dnevnog boravka djece s poteπkoÊama u razvoju, koji djeluje u »akovcu. (GK)

Obnova za intelektualceU svetiπtu Gospe od UtoËiπta u Aljmaπu odræana je 23. oæujka duhovna obnova za Udrugu katoliËkih intelektualaca, koju je vodio njihov duhovni pratitelj I. Raguæ. (GK)

Ništa bez tebeU Ivanovcima je 23. oæujka blagoslovlje-na nova slika Gospe Schönstattske. Kao protudar od Majke Boæje nazoËni su molili u toj prigodi dar podruËnog svetiπta za Slavoniju. (WS)

Duhovna obnovaU Varaædinu je u katedrali Uznesenja Marijina 25. oæujka odræana duhovna obnova za vjerouËitelje i odgajateljice u vjeri, na kojoj je izlaganje odræao K. PaËalat, a misno slavlje predvodio je biskup J. Mrzljak. (GK)

Stabat materU Koncertnoj dvorani V. Lisinskog u Zagrebu je 27. oæujka ZagrebaËka filhar-monija uz Akademski zbor I. G. Ko va-ËiÊa odræala koncert djela oratorijskog repertoara - Stabat mater Ëeπkoga maj-stora A. Dvoraka, a sudjelovali su i prvo-razredni hrvatski vokalni solisti. (GK)

Seminar posta, molitve i šutnje Odræava se od 14. do 19. svibnja u svetiπtu Majke Boæje GoriËke kraj Baπke

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 5/2013. - 195

na Krku kao priprava za Duhove, s misom bdjenja u subotu u 20,30 sati, nakon koje slijedi cijelonoÊno klanjanje. Za seminar se valja prijaviti, a misa s klanjanjem otvorena je svima. Informa-cije i prijave: tel. (051) 856-547. (MB)

Otvorenje remetske proslaveNa Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, otvo-rena je proslava 725. obljetnice svetiπta Majke Boæje Remetske. Glavno misno slavlje za hodoËasnike iz remetskog dekanata predvodio je apostolski nuncij A. D’Errico. (IKA)

Tradicionalno hodočašćeTradicionalno hodoËaπÊe na Uskrsni po nedjeljak u svetiπte Gospe od Milosti u ©ijani, predgrau Pule, predvodio je i misu slavio biskup I. Milovan. (IKA)

Zavjetna procesijaNa 13. zavjetnoj procesiji grada Koprivnice od kapelice sv. Josipa do MoËila sudjelovao je na Uskrsni pone-djeljak biskup V. Huzjak i u crkvi Uznesenja Marijina predvodio euharistij-sko slavlje. (IKA)

Molvarski jubilejÆupa Uznesenja Marijina u Molvama proslavila je 1. travnja 150. obljetnicu æupne crkve. Misno slavlje predvodio je biskup J. Mrzljak, koji je blagoslovio i novi relikvijar za moÊi sv. A. Padovan-skoga, koje je darovala padovanska bazilika sv. Antuna. Relikvijar je izradio prof. H. LjubiÊ u suradnji s B. Pokosom. Na ulazu u crkvu otkrivena je spomen-ploËa graditeljima æupne crkve æupniku Josipu Gjiketi i pukovniku Ignacu –iviÊu pl. Rhorskom. PloËu je darovala Druæba BraÊa hrvatskoga zmaja, a bronËane reljefe inicijatora gradnje izra-dio je akad. kipar M. Glavnik. Od stu-denoga 2012. molvarsko proπteniπte ima povlasticu potpunog oprosta na rok od

sedam godina, i to na Uskrsni i Duhovski ponedjeljak, Nedjelju Srpnjicu (prva u srpnju), na Veliku i Malu Gospu. (IKA)

Cjelodnevno klanjanjeU osjeËkoj crkvi Snjeæne Gospe odræa no je od 6. travnja u 21 sat do 7. travnja u 21 sat tradicionalno æupno zavjetno kla-njanje. Ta je gradska crkva jedina jed-nom godiπnje otvorena 24 sata, danju je bilo posjeÊenije, a i u noÊnim satima bilo je mnogo vjernika. (IKA)

Koncert Stala plačućU LaniπÊu je 6. travnja odræan koncert puËkih napjeva srediπnje i sjeverne Istre za najznaËajniji dio liturgijske godine, Cvjetnicu, Veliki tjedan i Uskrs viπe zbo-rova pod nazivom Stala plaËuÊ tuæna mati. (IKA)

Predstavljena marijanska baštinaProjekt Digitalno snimanje hrvatske marioloπke baπtine predstavljen je 11. travnja u dvorani Knjiænice HAZU u Zagrebu. Nakon predavanja akad. J. BratuliÊa i voditeljice projekta H. MihanoviÊ-Salopek prikazan je film Stella Maris slavonskih æitnih polja. RijeË je o znanstveno-obrazovnom filmu koji multidisciplinarno prikazuje πtovanje Bogorodice u akovaËko-osjeËkoj nadbiskupiji, od srednjeg vijeka do danas. Kroz film upoznajemo pozna-tija i manje poznata stara marijanska svetiπta, kao i samostane koji su oËuvali marijansku baπtinu. Upoznaju se stare knjige i duhovni stihovi istoËno-slavon-skoga knjiæevnog kruga i novijih pjesni-ka, a u glazbenom dijelu duhovna baro-kna i klasicistiËka glazbena tradicija Slavonije, te izvoran zvuk narodnog melosa i popijevki prisutan u tamburaπkoj folklornoj glazbi. Dobiva se i uvid u muzejske zbirke i vrijedna marijanska slikarska djela. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

196 - ”MARIJA” 5/2013.

»vrst karakter tvrava je koja se moæe ”sruπiti”, ali ne - osvojiti.

Dostojanstvo i prevlast æivotinjskog dijela u Ëovjeku uvijek se - iskljuËuju.

Imam prijatelja koji je ateist, ujedno i humanist, a joπ nisam zakljuËio u Ëemu je - nedosljedan.

Zlo je odjeveno u najprivlaËniju garderobu.

Tko je i razumski ukrijepio vjeru, na rubu otvorena groba moæe biti - optimist.

Ako ti je ponos vaæniji od tueg novËanika, postajeπ bogati - siromah.

Strπiπ li u sredini ljubomornih, pokuπat Êete spustiti ispod - svoje razine.

Plodovi su rezultat pametna i uporna, ali i - blagoslovljena rada.

Dosljedan materijalist s altruizmom nema - zajedniËkog nazivnika.

Pravo zadovoljstvo u zajednici ostvaruje se kad pojedinci dobiju - prava mjesta.

”Bezizlazne” situacije stvaraju junake ili se junaci - ubijaju.

Kad nepravdu nanose propovjednici pravde, dvostruko je - teπka.

Ne uzrujavaj se ako ”kasno paliπ” - izbjeÊi Êeπ mnoge sukobe.

Vlastitom ærtvom pobjeujemo dva zla: svoje i onih koji su nas stjerali na Golgotu.

Velike ribe grizu, a male - samo uznemiruju.

BuduÊi da je obescjenjena biblijska preporuka praπtanja, zloËini - ne prestaju.

Stanko RADIΔ

NA SEMAFORUStarica molila prolaznika da joj pomo-gne prijeÊi cestu.- Vrlo rado, ali morate malo priËekati dok bude zeleno!- Kad je zeleno, mogu prijeÊi i sama!

POBOŽAN ČOVJEKDrago mi je da ste Vi poboæan Ëovjek! - æupnik Êe doseljeniku.- Po Ëemu to zakljuËujete?- Vidim da se svaki put prekriæite kad izlazite iz kuÊe.- Ah, to ja popravim kosu na Ëelu, zatim provjerim kako mi stoji jakna na rameni-ma i je li mi vozaËka u dæepu.

MLADA MAJKA- Danas sam maloga nauËila hodati! - htjela se susjedi pohvaliti mlada majka.- Pa zar nemate automobil?

- Zaπto novi papa Franjo nije htio staviti na sebe zlatni kriæ?- Moæda on i ne zna πto je zlato?!

Kardinal Gianfranco Ravasi - JEDAN MJESEC S MARIJOM - Na 103 stranice vrlo ukusno opremljene knjižice, 31 kra tko razma-tranje o Mariji za svibanj ili koji drugi mjesec, za svaki dan po jedno. Razmatranja se sas-toje od kratka biblijskog teksta, meditacije ukorijenjene u bogate misli crkvenih otaca o Mariji te molitve nadahnute razmišljanjem. - Narudžbe: Pavao Crnjac, Mošćenička 3, 10110 Zagreb, a može se nabaviti i u kaotoličkim knjižarama.Maja Filipić - PROBUDIT ĆU ZORU - MO JA URA KLANJANJA - Na 49 str. autorica razma-tra pred svetohraništem nad od ređenim sve-topisamskim rečenicama. - Nakladnik: Župni ured sv. Petra, 21400 Supetar.VENDELIN - Informativni bilten Vicepo stu-lature - Godina XXI - br. 21 - ožujak 2013. - Broj posvećen je 80. obljetnici smrti sluge Božjega. - Izdavač: Vicepo stu latura o. Vendelina, Kaptol 9, 10000 Zagreb.

ZA VAŠ SVIBANJ!Antonio Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi koje može dobro poslužiti za svibanj - 30 kn.Mario Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jed no -sta vna razmatranja za mjesec svibanj za svaki dan po jedno - 30 kn.Mario Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja za svaki dan - Živo, kratko i jezgrovito - 25 kn.Petar Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVATSKOM - Nakon uvoda o svetišti ma i hodočašćima, na 280 str. riječju i slikama pisac vodi kroz 107 marijanskih svetišta diljem krajeva gdje žive Hrvati, s nadnevci-ma glavnijih slavlja u njima, a na kraju don-osi ukratko obrađene marijanske svetkovine, blagdane i spomendane s kalendarom marijanskih slavlja u hrvatskim marijanskim svetištima - 120 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel/faks (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 5/2013. - 197

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.P. Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVAT SKOM - Vodič kroz 107 hrvatskih Gospinih svetišta - u boji - 280 str. - 140 kn.D. Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆANSKOJ LITERATURI - 232 str. - 70 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NA ŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - 40 kn.P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj-po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a

6. svibnja navršava se godina dana otkako je naš dragi suprug i otac

PETAR BITANGA prešao iz našega u Očev zagrljaj. Zahvaljujemo

Gspodinu što je preko njega izlio tolike blagoslove u naše živote i nastavljamo njegovu misiju mira,

ljubavi i dobrote. Do ponovnog susreta u Gospodinu, zahvalni:

Supruga Anka i djeca Ivan, Marijan i Nediljka s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

4. svibnja 2013. navršava se 17 godina kako je svoj križni put na ovoj zemlji završio naš dragi

JAKOV (JAKICA) TADIĆI dalje neprestano živiš u našim srcima,

mislima i molitvama.Počivao u miru Božjem!

Supruga Marija i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

O obljetnici prelaska u vječnost, 11. svibnja sjećamo se naše drageč. s. NEVENKE VRLJIĆ

Neka te Gospodin, kojemu si se za života srcem i dušom posvetila, nagradi životom vječnim!

Tvoji najmiliji(Dar za ”Mariju”)

25. svibnja navršilo se 8 godina otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi našega dragog

STJEPANA VERIGUDok ti zahvaljujemo na svemu što si učinio za nas

tijekom života, zadržavamo te u nezaboravnu sjećanju i za tebe molimo.

Supruga i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

26. svibnja obljetnica je smrti naše drage i nikad zaboravljene sestre MIRJANE LUBINA

Vrijeme prolazi, a mi ne prestajemo na tebe misliti i za tebe moliti, iščekujući ponovni susret

u posljednji dan.Tvoja braća sa svojima

(Dar za ”Mariju”)

30. svibnja navršava se 9 godina otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

IVA MILARDOVIĆZahvaljujemo Gospodaru života što smo te imali, s

tobom rasli, odgajali se i zajedno kročili kroz život, a tebi na svemu, osobito na velikodušnu daru života i

odgoju. Gospodin neka ti udijeli život vječni.Tvoji suprug, sinovi, kćerka i braća sa svojima

(Dar za ”Mariju”)

198 - ”MARIJA” 5/2013.

s p o m e nz a h v a l e

Kazimir Barukčić, Frankfurt: Gospe od Zdravlja, utjeha si meni bila, u svakom novom danu davala si mi krila. Pod okriljem tvojim svetim, protječu moji dani, srce i dušu moju, mirom i ljubavlju i dalje hrani, uz dar; - Jolanda Turković, Tinjan: Dobroj Majci zah-valjujem na udijeljenim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - N. N., Frankfurt: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milos-tima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Angela Ilić, Varaždin: Zahvaljujem Gospi Međugorskoj za ozdravljenje mog muža i svoje te i nadalje u njezine ruke preporučujem cijelu našu obitelj, uz dar; - N. N., Frankfurt: Majko Marijo, hvala ti na svemu! Bdij nada mnom i svim mojima, uz dar; - Božena Bezek, Zagreb: Hvala ti, Majko Božja, na svemu! Budi i dalje zaštita meni i svim mojima, uz dar; - Mira, Helena i Ivica Ivanović, Frankfurt: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalja nad svima nama, uz dar; - Ana Cimerman, Nedelišće: Zahvaljujem Nebeskoj Majci na svim milostima i njoj izručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Manda Dančić, Frankfurt: Gospe od Zdravlja, tebi hvala na svemu, a bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Marija Štimec, Nedelišće: Dobroj Majci zahvaljujem na svim izrazima dobrote i pod njezino okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Marija Arnodl, Frankfurt: Majko Božja, hvala ti na svim milostima! Čuvaj mene i sve moje, uz dar; - Lukrica Dragičević: Zahvaljujem Gospi za sretan povratak iz Australije i sve primljene milosti, uz dar; - Marija Galić, Frankfurt: Majko Božja, zahvaljujem ti na svim milostima i tebi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Zdenka Buljubašić, Split: Gospi zahvaljujem na brojnim milostima i njezinoj zaštiti izručujem sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Nediljka Mišetić, Vrgorac: Gospe moja, na svemu ti hvala! Tebi i dalje pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Venka Kovač, Posušje: Gospi zahvalju-jem na svemu i pod njezinu zaštitu stavljam svoj dom i obitelj, uz dar; - Justina Vela, Makarska: Hvala ti, Gospe, na svemu što si mi dala! Budi i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Vjeran Ivošević, Frankfurt: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i njoj izručujem sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Iva i Mirko Balajić, Karakašica: Zahvaljujemo Gospi Sinjskoj na svim milostima i pod njezino okrilje stavljamo sebe i svoju obitelj, osobito mlade, uz dar; - Blaženka Loth, Berlin: Majko Božja, na svemmu ti hvala! Čuvaj i brani mene i moje najmilije, uz dar; - Marko Čorić p. Ivana, Žeževica: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim milostima uz dar za širenje lista ”Marija”; - Marija Šimić, Valpovo: Zahvaljujem dragoj Gospi na svim milostima i njoj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Damir Kapetanović, Starigrad Paklenica: Gospi zahvaljujem na brojnim milostima i preporučujem zdravlje duše i tijela svoje i svoje majke, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 5/2013. - 199

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Mirjana Đurek, Sibinj; - 20 kn: Nikola Omazić, Velika Gorica; File Bajat, Velika Luka; - 25 kn: Radmila Kraljević, Stankovci; - 30 kn: Marija Bekavac, Kaštel Kambelovac; Vinka Čorić, Vodice; Anđa Novak, Radovan; Draženka Medvedo vski, Jastrebarsko; Anica Abramić, Nard; Obitelj Josipa Lakušić, Ruščica; Janja Katušić, Valpovo; Štefanija Zupčić, Čačinci; Marija Zalokar, Zagreb; Cecilija Barbiš, Malinska; Mirjana Pavlović, Petrčane; Marko Vrkić p. Mate, Nova Sela; Zvonimir Posavac, Osijek; Nada Anić, Kruševo; Neda Kalajžić, Dusina; Anđa Džimbeg, Otok; Rajka Punoš, Biograd n/m; Marija Madecki, Osijek; Estera Vragović, Rijeka; Zora Kožul, Široki Brijeg; Mons. Janko Segarić, Zadar; Barbara Čolig, Koprivnica; Pavica Hajdić, Dubrovnik; Josip Marinov, Vezac; Luca Marković, Otok; Marija Vidović, Metković; Kornelija Ježina, Murter; Nikola Knežević, Gr. Pavlovec; Katica Jagatić, Krašić; Marija Marušić, Podstrana; Blanka Došen, Jastrebarsko; Župni ured, Grohote; Anica Dikanović, Vinkovci; Kata Stuparević, Dubočac; - 40 kn: Marija Tomaš, Krilo Jesenice; - 50 kn: Štefica Burić, Jastrebarsko.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Anica Martinović, Berlin: Gospe moja, tebi preporu-čujem svoju obitelj i sve svoje, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Martina Rončević ž. Antina, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Luka Tukarić, Frankfurt: Nebeskoj Majci prepo-ručujem zdravlje duše i tijela svoje i svih svojih, uz dar; - Katica Vrščak, Zagreb: Majko Božja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar za ”Mariju”; - Ružica Kelava, Frankfurt: Majko Božja, tebi pod okri-lje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Marija Gojević, Dugo Selo: Majci Božjoj preporuču-jem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Ivana Šunjić Antina, Staševica: Preporučujem Gospi zdravlje svoje i svih svojih najmilijih, uz dar; - Katarina Šakić, Frankfurt: Pod tvoje okrilje, Majko, stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Ruža Dijanić, Kloštar Ivanić: Majci Božjoj u zaštitu preporučujem sebe i svoju obi-telj, uz dar; - Siniša Zoranović, Osijek: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Antoneta Jaky, Frankfurt: Tebi, Majko, pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Brigita Mravičić, Tučepi: Gospi preporučujem svoju obitelj i sve svoje drage, uz dar; - Tiha Kežić, Staševica: Preporučujem Gospi zdravlje svoje i svih svojih milih i dragih, uz dar; - Željko Brdar, Frankfurt: Majko Božja, tebi preporuču-jem sebe i sve svoje, uz dar; - Ivan Jermelić p. Stanka, Split: Preporučujem se Majci Božjoj za nepri-jatelje obiteljske i narodne, uz dar; - Stana Hodak, Zagreb: Majci Božjoj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Vinka Hašek, Zagreb: Nebeskoj Majci izruču-jem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Ilka Matić, Prigorje Brdovečko: Majci Mariji preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Bosiljka Kužić, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje i svojih najmilijih, uz dar; - Brigita Salopek, Stari Mikanovci: Preporučujem nebeskoj Majci sebe i svoju obitelj, uz dar; - Snježana Petrušić, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje i svih svojih, uz dar; - Marija Kuštera, Split: Gospe moja, tebi u ruke izručujem sebe i sve svoje, da nas vodiš, uz dar; - Lucija Gavranović, Kirrcheim: Gospi pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Neda Gnječ ud. Ivaniša, Staševica: Gospi preporu-čujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav pre ma Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitate-lje i preminule članove obitelji pretplatni-ka lista ”Marija”.

Na putu nismo sami (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161Susret Starog i Novog zavjeta (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164U sluæbi Duha Svetoga (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166”(O)æivio govor mrænje!” (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168Zdravomarija (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170Ljekarnica nebeska (V. Mihetec) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171Aelred iz Rievaulxa: Marijino duhovno majËinstvo (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . 172Posrednik i Posrednica (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174Gospina darovnica (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176Izazovi Gospina mjeseca (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178Marijo, svibnja Kraljice! (R. ©utrin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180I blagdansko nazivlje puno govori (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182Hvala ti, MajËice! (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184Nagraeni literarni rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186Kako smo postali - po Bogu braÊa (M. I. »agalj) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188Vjerne u oËekivanju slave (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190Marija, Majka Crkve (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192Njegove ruke (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 16. OÆUJKA 2013.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

200 - ”MARIJA” 5/2013.

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

Petar ΔuriÊ, otac pok. misionara fra Vjeke (+21. II. 2013. - Lupoglav, Osova); - Jelena Koren, majka fra Matijina i fra Josipova (+1. III. 1013. - NedeliπÊe); - ». s. Maristela Tarabokija, SM (+7. III. 2013. u 55. g. - Split); - Marija Tudor Varbonka (+13. III. 2013. u 94. - Hvar); - Matilda Makar, majka sveÊenika Stjepana (+16. III. 2013. u 82. g. - Dekanovac); - Anica Krolo (+17. III. 2013. - Kamensko); - Vinko PejiÊ, otac fra Marinkov (+17. III. 2013. - Gornja Obodnica, Breπke); - Mila ©abiÊ p. Ivana (+17. III. 2013. u 65. g. - Zmijavci); - Luka MarinoviÊ (+18. III. 2013. - Otok); - Zorka Kundid KapiÊa (+18. III. 2013. - RunoviÊi); - Josip –urenoviÊ, otac fra Bernardov (+19. III. 2013. u 62. g. - –urenovac); - Antun MakjaniÊ (+19. III. 2013. u 86. g. - Sveta Nedilja); - Don Ivan PavloviÊ (+20. III. 2013. - Zagreb-Gradac); - Ruæa OdobaπiÊ (+22. III. 2013. u 81. g. - Slavonski Brod); - Mate LuËiÊ PusariÊ (+25. III. 2013. u 81. g. - Jelsa); - Mate Beæevan Bilkin (+30. III. 2013. - NjemaËka-RunoviÊi); - Mons. Josip MangotiÊ (+31. III. 2013. - Rijeka, Grobnik); - LuËi PolariÊ r. Tudor (+2. IV. 2013. u 55. g. - Brusje); - Mila KujundæiÊ ud. Luke (+4. IV. 2013. - Kamenmost); - VlË. Mate Vukoja (+5. IV. 2013. u 75. g. - Duisburg-Walsum, Ledinac); - O. Ivon MenuπiÊ, OFM (+6. IV. 2013. u 92. g. - Split); - Milica »oviÊ (+6. IV. 2013. u 74. - LuËane, Sinj); - Manda Draga PeriÊ, majka Ë. s. Marije (+6. IV. 2013. - Kamenmost, Podbablje); - O. Ferdinand TakaË, DI (+6. IV. 2013. - Bratislava, »eπka); - Marija BoπkoviÊ ud. Stipana (+7. IV. 2013. u 75. g. - Bristivica); - Ivaniπ GnjeË (+7. IV. 2013. - Staπevica); - Ana JukiÊ Kosa (+8. IV. 2013. u 72. g. - Tijarica); - VlË. Zdenko Skender (+8. IV. 2013. - GospiÊ); - Jura BabaËiÊ (+9. IV. 2013. - Podgreben, Prhovo); - Nevenka VuËkoviÊ (+9. IV. 2013. u 59. g. - Sinj); - Ante ©uÊur KeliÊ (+10. IV. 2013. - Kamenmost); - ©ima ProliÊ, majka fra Mladenova (+11. IV. 2013. - SatriÊ, Potravlje); - O. Stjepan Kuπan, DI (+11. IV. 2013. u 69. g. - Zagreb); - Mila PeriÊ r. TodoriÊ, Levanduπa (+13. IV. 2013. - Kamenmost).

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Marija PomoÊnica - Torino (Tommaso Andrea Lorenzone)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Marije PomoÊnice u Rijeci

RIJEKA

Marija PomoćnicaNa uzvisini ponad Podmurvica u Rijeci, nalazi se salezijanska æupna crkva Marije PomoÊnice. Velika je to trobrodna graevina neoromaniËko-lombardijskog stila, koje srednja laa nadvisuje pokrajnje, a ispred je prostrano stubiπte. Svodovi su nad laama od erkalita, Ëime je smanje-na teæina. Nad portalom se istiËe u srednjoj niπi lik Marije PomoÊnice.Radovi oko gradnje salezijanske crkve prema nacrtima arhitekta Enea Ronca iz Verone, zapoËinju u svibnju 1929. Kamen temeljac blagoslovljen je 25. lipnja 1933., a izgradnja je zavrπena za svega 16 mjeseci pod vodstvom rijeËkog arhitekta Giovannija Maria Cureta. Pod krov je stavljena u kolovozu 1934., a sedam novih zvona za nju blagoslovljeno je 14. listopada 1934. Posvetio ju je 21. listopada 1934. biskup Antonio Santin, kad je slav-ljeno i Don Boscovo proglaπenje svetim. Ureivanje crkve nastavljeno je nakon posvete. Tako je g. 1935. poploËan oltarni prostor, postav-ljena je priËesna ograda, kamenica za vodu te izraen taracasti pod, a 26. rujna 1936. stavljene su postaje kriænog puta u kamenom reljefu koje je izradila tvrtka Arrighini. Klupe su nabavljene 1937., a prof.

Giovanni Moro iz Udina oslikao je g. 1941. sve tri apside. Veliki (230 cm) kip Marije PomoÊnice (rad kipara Santifallera iz Ortisea kraj Udina u Italiji) prenesen je 11. srpnja 1941. iz crkve benediktinki i postavljen u novoj crkvi, koja 5. listopada 1941. postaje i æupnom. Biskup Ugo Camozzo toga dana blagoslivlje i kruni novi, 220 cm visok drveni kip. U prosincu 1941. nabavljeno je zvono za zvoniËiÊ nad novom sakristijom, a sljedeÊe godine pojaËala za njegov zvuk.Nakon g. 1941. moralo se pristu-piti ponovnom zidanju glavnog oltara, preureenju pokrajnjih apsida (prema planu slikara G. Mora), podizanju sakristije kraj crkve i krstionice (koju je osli-kao Domenico Forgianini). Osim glavnoga, od kararskog mramora, crkva ima i Ëetiri pokrajnja olta-ra. Od raznobojna su mramora, a izraeni su u radionici L. Arrighinia u Pietrasanta. Po dovrπetku ureenja, biskup U. Comozzo 6. lipnja 1942. posveÊuje crkvu i u njoj obnovljeni kip, koji se danas uzdiæe usred perivoja ispred nje. U novije vrijeme u crkvi je podignuto i pjevaliπte. Nakon πto talijanski salezijanci napuπtaju Rijeku, g. 1945. hrvatski salezijanci preuzimaju vodstvo crkve i usta-nove kraj nje. Danas je to srediπnja crkva πtovanja Marije PomoÊnice za Istru i Hrvatsko primorje. VjerniËki puk posebno se u nju okuplja za blagdan naslovnika, 24. svibnja.