Pregovori o pristupanjuRepublike Hrvatske Europskoj uniji

Tko, πto, kako, zaπto...

NakladnikMinistarstvo vanjskih poslovai europskih integracija

GrafiËko oblikovanjePublic Image

Fotografije PregovaraËkog timaDarije PetkoviÊ

TisakKERSCHOFFSET

Naklada5 000

ISBN953 - 7010 - 58 - 9

Zagreb, 2006.

4

Uvodnik

dr. sc. Ivo SanaderPredsjednik Vlade Republike Hrvatske

U Luksemburgu 3. listopada 2005. godinezapoËelo je novo razdoblje za RepublikuHrvatsku. Odræavanje prve sjednice Meu-vladine konferencije izmeu Europske uni-je i Republike Hrvatske, Ëime su formalnootvoreni pregovori o pristupanju, povijes-nog je znaËenja. Uz meunarodno prizna-nje naπe domovine i njezin primitak u Uje-dinjene narode, kojima su zacrtani put ibuduÊnost hrvatske dræave, i ovaj jedogaaj potvrda naπe pune meunarodneafirmacije.

U pregovore o pristupanju EU ulazimo soptimizmom i vjerom u vlastite moguÊ-nosti, spremni suoËiti se sa svim izazovimakoje oni donose. Posao koji nas oËekujebit Êe teæak i odgovoran, ali ja nimalo nesumnjam da Êemo ga svi zajedno uspjeπnoodraditi i da viπe nije daleko dan kada ÊeHrvatska postati Ëlanicom EU.

Siguran sam da znamo i moæemo ostvaritisve svoje ambicije vezane za Europskuuniju. Imamo struËan pregovaraËki tim, zakoji ne sumnjam da Êe savjesno i uËinko-vito ispuniti sve sloæene zadaÊe. Imamosuglasje politiËkih stranaka u Hrvatskomsaboru o europskoj buduÊnosti Hrvatskekao zalogu naπeg daljnjeg rada. I, πto jenajvaænije, imamo potporu graana Re-publike Hrvatske koji svoju buduÊnost videu novoj, ujedinjenoj Europi.

Hrvatska nije uπla u pristupne pregovore

radi Europske unije; ona to Ëini zbog sebesame, u ime svih onih koji vjeruju u nju iu njezinu buduÊnost u velikoj obitelji eu-ropskih dræava. OdluËni smo pristupiti EUkako bismo svakom hrvatskom graaninuosigurali buduÊnost u dugoroËno si-gurnom, demokratski stabilnom i gospo-darski razvijenom okruæju. »lanstvom uEU zaokruæit Êe se izrastanje Hrvatske umodernu demokratsku dræavu vladavineprava, gospodarski i socijalno snaænu.

U posljednju i najvaæniju etapu pribliæa-vanja Hrvatske Europskoj uniji kreÊemoodluËni da pregovore vodimo kvalitetno imaksimalno vodeÊi raËuna o zaπtitidræavnih interesa i oËuvanju hrvatskognacionalnog identiteta. Uspjeπan ishodovisit Êe kako o osobnom doprinosu sva-kog od nas, tako i o naπoj spremnosti dadjelujemo zajedniËki u uklanjanju svihzapreka koje nam stoje na putu. Kao pred-sjednik Vlade Republike Hrvatske uËinitÊu sve da tijek pregovora bude πto kva-litetniji i uËinkovitiji, jasno usmjeren premacilju πto bræeg ostvarenja Ëlanstva Hrvatskeu Europskoj uniji, na dobrobit svih hrvat-skih graana.

Postoje nacionalni i dræavni ciljevi kojisvojom vaænoπÊu nadmaπuju dnevnu poli-tiku i stranaËke podjele, o kojima ovisibuduÊnost dræave i u ispunjenje kojih trebausmjeriti sve naπe snage. Ulazak Hrvatskeu EU jedan je od tih ciljeva.

5

mr. sc. Kolinda Grabar-KitaroviÊ,Voditeljica Dræavnog izaslanstva Republike Hrvatske

za pregovore o pristupanju Europskoj uniji

Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija

Poπtovane Ëitateljice i Ëitatelji,

pregovori o pristupanju kruna sudosadaπnjih napora Republike Hrvatskena putu u Europsku uniju. Od stjecanjaneovisnosti Republika Hrvatska odredilaje Ëlanstvo u Europskoj uniji kao jedan odglavnih strategijskih ciljeva. To je bio i jestprirodan izbor za dræavu Ëiji su narod,povijest, kultura i vrijednosti u svojoj bitipovezani s onima ostalih dræava Europskeunije. Proteklih nekoliko godina obiljeæiloje dinamiËno razdoblje u bilateralnim od-nosima izmeu Republike Hrvatske i Eu-ropske unije, koje je utrlo put potpisivanjuSporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju,a zatim i podnoπenju zahtjeva za puno-pravno Ëlanstvo. Pozitivno Miπljenje Eu-ropske komisije, odluka Europskoga vijeÊao dodjeljivanju statusa dræave kandidat-kinje i o pokretanju procesa pristupanjate prihvaÊanje Europskoga partnerstvastvorili su temelj za provedbu svih priprem-nih aktivnosti u Republici Hrvatskoj zazavrπnu fazu naπeg pribliæavanja Europ-skoj uniji, pregovore o pristupanju.

Cilj Vlade Republike Hrvatske jest di-namiËno voditi i uËinkovito zakljuËiti pre-govore, πtiteÊi vitalne interese Hrvatske,hrvatskog druπtva i gospodarstva. Od iz-

nimne je vaænosti za ostvarenje tog ciljaËinjenica da Republika Hrvatska zapoËinjepregovore o pristupanju uz postojanje“Saveza za Europu”, opÊeg konsenzusasvih parlamentarnih politiËkih stranaka oËlanstvu u Europskoj uniji. Taj je konsen-zus potvren i osnaæen u sijeËnju 2005.nizom saborskih dokumenata i osnivanjemNacionalnoga odbora za praÊenje prego-vora. I predsjednik Republike HrvatskeËvrsto stoji iza konsenzusa. Aktivno sud-jelovanje i dijalog svih segmenata hrvat-skoga druπtva u procesu priprema za Ëlan-stvo u Europskoj uniji, ukljuËujuÊi i civilnodruπtvo, akademsku zajednicu, sindikatei poslovni sektor, bitan je dio procesa.

Pitanje pristupanja Europskoj uniji inapretka Republike Hrvatske u pristupnimpregovorima i prihvaÊanju europskihstandarda bit Êe predmetom redovite ijavne rasprave. Na taj se naËin procesomeuropske integracije neÊe baviti samodræavne institucije i elite, nego Êe on bitizajedniËko vlasniπtvo svih graana, a ko-naËnu Êete odluku o pristupanju Europskojuniji, nakon zavrπetka pregovora, donijetiupravo vi, graani Republike Hrvatske, nareferendumu.

6

7

Stoga je ova publikacija samo prva u nizukako bismo se mogli pripremiti za praÊenjetijeka pregovora, te joj je cilj na jasan irazumljiv naËin predstaviti πto su pregovorio pristupanju Europskoj uniji, kako oniteku, i tko su pregovaraËi koji Êe u pristup-nim pregovorima zastupati stavove i inte-rese Republike Hrvatske.

Æeljela bih istaknuti, kao πto Êete i podrob-nije proËitati, da nije rijeË o pravim prego-vorima, veÊ o prilagoavanju dræave kan-didatkinje vrijednosnom, pravnom, gospo-darskom i socijalnom sustavu Europskeunije, desetljeÊima stvaranom na temeljukompromisa dræava Ëlanica i uobliËenomu pravnoj steËevini Europske unije (acquiscommunautaire). Stoga se o pravnoj steËe-vini ne moæe pregovarati, veÊ se morapreuzeti kao takva. Meutim, o naËinupreuzimanja i primjeni pravne steËevinemoæe se pregovarati, te se mogu dogovoritiprijelazna razdoblja kako bi se zaπtitilivitalni interesi gospodarskog i druπtvenogsustava dræave kandidatkinje.

Uvjerena sam da Êe Ëlanstvo u Europskojuniji stvoriti okruæje za bræi i stabilan razvoj,boljitak, potpunu socijalnu sigurnost i bla-gostanje za sve nas, ukljuËujuÊi i stalanrazvoj konkurentnoga gospodarstva. Re-publika Hrvatska, kao dræava koja dijeli

zajedniËke vrijednosti dræava Ëlanica Eu-ropske unije i koja æeli pridonijeti zajed-niËkomu projektu razvoja snaæne politiËke,ekonomske i monetarne unije u proπirenojEuropskoj uniji, voljna je i spremna ispunitisve politiËke, gospodarske, institucionalnei pravne kriterije za Ëlanstvo, slijedeÊi naËe-la poπtivanja individualnih postignuÊa irazlikovanja kao temelja procesa pris-tupanja. Republika Hrvatska namjeravauÊi potpuno spremna u Europsku uniju.Tu spremnost moæemo ostvariti samo uzukljuËenost cijelog druπtva, svakoggraanina, u ovaj povijesni pothvat. Na-dam se da ste se i vi u njega veÊ ukljuËilikako bismo ga zajedno priveli kraju. Pozi-vam vas da nam se sa svim pitanjima iprijedlozima obratite na adrese kojemoæete naÊi na kraju ove publikacije.

Vladimir DrobnjakZamjenik voditeljice Dræavnog izaslanstva RepublikeHrvatske za pregovore o pristupanju Europskoj uniji

i glavni pregovaraË

Poπtovane Ëitateljice i Ëitatelji,

Europska unija nije izgraena preko noÊi.ZaËeta na ruπevinama πto ih je ostavio zasobom najveÊi i najstraπniji rat u povijestiEurope, Unija je stvorena na jedinstvudojuËeraπnjih neprijatelja i naËelu da sudemokracija, gospodarski napredak i do-brosusjedski odnosi najbolje jamstvo dase tragiËna poglavlja europske povijestiviπe nikad neÊe ponoviti.

Proπirenje kojem smo svjedoËili 1. svibnja2004. pomaknulo je granice Europske u-nije prema istoku i proπirilo podruËje mirai sigurnosti na europskom kontinentu.Europska unija viπe je od zajedniËkog træiπ-ta, a vrijednosti koje njezine Ëlanice dijeletemeljni su stup za daljnje osiguranje sta-bilnosti i mira. Hrvatska je izabrala isti putpodnoπenjem zahtjeva za Ëlanstvo, Ëimeje zapoËeo njezin formalni proces pris-tupanja Europskoj uniji. Taj je put dugaËaki zahtjevan, neke je korake na njemu Hr-vatska veÊ uspjeπno svladala, kao πto jeprimjerice dobivanje pozitivnog MiπljenjaEuropske komisije i donoπenje odlukeEuropskoga vijeÊa o statusu kandidata isazivanju bilateralne Meuvladine konfe-rencije kojom se otvaraju pregovori o pris-tupanju. Joπ je viπe koraka pred Hrvat-

skom, pri Ëemu Êe neki biti duæi, neki kraÊi,ali niti jedan nije nevaæan. Na kraju togputa graani Hrvatske odluËit Êe na refe-rendumu o ulasku Hrvatske u Europskuuniju.

©to Ëlanstvo u Europskoj uniji donosi Hr-vatskoj? NajkraÊi odgovor na to legitimnoi nadasve aktualno pitanje glasi: veÊu kva-litetu æivota. Stabilnost i boljitak podjed-nako ovise o razvijenosti demokracije iuËinkovitosti vladavine prava, uspjeπnostigospodarstva, te o visokom stupnju oso-bne i dræavne sigurnosti. Pristupanje Eu-ropskoj uniji znaËi ugraivanje Hrvatskeu sustav koji poËiva na svim tim vrijednos-tima.

Put u nepoznato oduvijek je ispunjavaostrahom i odbojnoπÊu one koji su njimekroËili. Put Hrvatske u Europsku uniju nijeput u nepoznato. Naprotiv, transparent-nost sustava djelovanja Europske unije iiskustva dræava koje su veÊ proπle taj putjasan su putokaz πto Ëeka Hrvatsku, kakotijekom puta tako i na konaËnom cilju.Promjene koje donosi prilagodba EU i is-punjavanje obveza iz Ëlanstva osjetit Êesve strukture druπtva. Od toga ne trebazazirati - na kraju svi Êe biti dobitnici.

8

9

Jedna od zadaÊa Dræavnog izaslanstva zapregovore i PregovaraËke skupine bit Êepribliæavanje Europske unije graanimaHrvatske, te pojaπnjavanje πiroj javnostiuvjeta pristupanja Hrvatske Europskoj uni-ji, kao i ukupnih koristi za Republiku Hr-vatsku od Ëlanstva u Europskoj uniji.

NajveÊi broj Ëlanova pregovaraËkog timadolazi iz hrvatske dræavne uprave te izakademske zajednice i poslovnih krugova.Njegova raznolikost odraæava svusloæenost pregovora u kojima niti jednopodruËje neÊe ostati zaobieno. Jezgrunaπeg pregovaraËkog tima Ëine mladistruËnjaci, πkolovani na najboljim europ-skim sveuËiliπtima, i veterani koji su ispeklizanat tijekom devedesetih u izgradnji hr-vatske dræavne uprave i diplomacije.

Stvarna veliËina pregovaraËkog tima mno-go je veÊa od tisuÊu ljudi, ona se mjeriveliËinom Republike Hrvatske. Jer, cijelaHrvatska sudjeluje u pregovorima, Ëak ieuroskeptici Ëije primjedbe i komentarinerijetko dolaze kao dobar poticaj zapromiπljanje, dodatnu argumentaciju i mo-tivaciju pregovaraËima.

Svako je proπirenje Europske unije dvo-smjerno. S jedne strane njime u novu dræa-vu Ëlanicu ulaze vrijednosti i steËevine

Unije, a s druge strane posebnosti svakedræave Ëlanice prelijevaju se u bogatu u-kupnost Europske unije. Hrvatska sa svo-jim unikatnim spojem mediteranskog ikontinentalnog, svojim prirodnim ljepota-ma i nadaleko poznatom baπtinom, svojimprometnicama, rijekama, lukama i otoci-ma, uËinit Êe Europsku uniju bar za djeliÊveÊom, ljepπom i jaËom nego πto je danas.I zato nema dvojbe treba li Hrvatska Eu-ropsku uniju i æeli li ta ista Unija Hrvatsku?Jednostavno, potrebni smo jedno drugo-mu, dio smo iste obitelji.

10

Kronologija odnosa Republike Hrvatske i Europske unije

15. sijeËnja 1992.Europska zajednica i njezine dræave Ëlanicepriznale Republiku Hrvatsku kao neovisnui suverenu dræavu

29. travnja 1997.VijeÊe Europske unije, u sklopu politikeregionalnog pristupa, utvrdilo politiËke igospodarske uvjete za razvoj bilateralnihodnosa s Albanijom, Bosnom iHercegovinom, Hrvatskom, Makedonijomi SR Jugoslavijom

26. svibnja 1999.Na temelju prijedloga Europske komisijeuspostavljen Proces stabilizacije ipridruæivanja za Albaniju, Bosnu iHercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i SRJugoslaviju

15. veljaËe 2000.Osnovana ZajedniËka konzultativna radnaskupina Republike Hrvatske i Europskeunije

9. oæujka 2000.Otvorena Delegacija Europske komisije uRepublici Hrvatskoj

24. svibnja 2000.Europska komisija objavila pozitivnoIzvjeπÊe o izvedivosti pregovora oSporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju sRepublikom Hrvatskom

13. lipnja 2000.VijeÊe Europske unije potvrdilo IzvjeπÊe oizvedivosti pregovora o Sporazumu ostabilizaciji i pridruæivanju s RepublikomHrvatskom

18. rujna 2000.VijeÊe Europske unije donijelo Uredbu ouvoenju autonomnih trgovinskihpovlastica za dræave Procesa stabilizacijei pridruæivanja

24. studenoga 2000.ZagrebaËki sastanak na vrhu - otvorenipregovori izmeu Republike Hrvatske iEuropske unije o Sporazumu o stabilizacijii pridruæivanju

5. prosinca 2000.VijeÊe Europske unije donijelo Uredbu oprogramu pomoÊi za obnovu, razvoj istabilizaciju - CARDS

29. listopada 2001.Potpisan Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju te Privremeni sporazum;usvojena ZajedniËka izjava RepublikeHrvatske i Europske unije o politiËkomdijalogu

1. oæujka 2002.Privremeni sporazum stupio na snagu

18. prosinca 2002.Hrvatski sabor donio Rezoluciju opristupanju Republike Hrvatske Europskojuniji

21. veljaËe 2003.Republika Hrvatska podnijela zahtjev zaËlanstvo u Europskoj uniji

14. travnja 2003.VijeÊe Europske unije donijelo odluku opokretanju postupka predvienogËlankom 49. Ugovora o Europskoj uniji ipozvalo Europsku komisiju da izradimiπljenje (avis) o zahtjevu RepublikeHrvatske za Ëlanstvo u Europskoj uniji

19./20. lipnja 2003.Europsko vijeÊe usvojilo Solunsku agenduza zapadni Balkan

21. lipnja 2003.Odræan sastanak na vrhu u Solunu izmeudræava Ëanica Europske unije i dræavaProcesa stabilizacije i pridruæivanja

10. srpnja 2003.Europska komisija uruËila UpitnikRepublici Hrvatskoj

9. listopada 2003.Republika Hrvatska uruËila Europskojkomisiji odgovore na Upitnik

1. travnja 2004.Europski parlament dao pozivnupreporuku VijeÊu Europske unije ozahtjevu Republike Hrvatske za Ëlanstvou Europskoj uniji

20. travnja 2004.Europska komisija donijela pozitivnoMiπljenje (avis) o zahtjevu RepublikeHrvatske za Ëlanstvo u Europskoj uniji

11

17./18. lipnja 2004.Europsko vijeÊe donijelo odluku osazivanju bilateralne meuvladinekonferencije poËetkom 2005. radi poËetkapristupnih pregovora s RepublikomHrvatskom; Republici Hrvatskoj dodijeljenstatus kandidata za Ëlanstvo u Europskojuniji

13. rujna 2004.VijeÊe Europske unije usvojilo Europskopartnerstvo za Republiku Hrvatsku

6. listopada 2004.Europska komisija usvojila Pretpristupnustrategiju za Republiku Hrvatsku

16./17. prosinca 2004.Europsko vijeÊe odredilo 16. oæujka 2005.kao datum poËetka pristupnih pregovoras Republikom Hrvatskom, uz uvjet punesuradnje s Meunarodnim kaznenimsudom za bivπu Jugoslaviju, i zatraæilo odEuropske komisije da pripremipregovaraËki okvir

19. sijeËnja 2005.Hrvatski sabor usvojio:- Izjava Hrvatskoga sabora i Vlade RH

o zajedniËkom djelovanju u procesu pregovora za Ëlanstvo u EU;

- Deklaracija o temeljnim naËelima pregovora za punopravno ËlanstvoRH u EU;

- Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora

1. veljaËe 2005.Stupio na snagu Sporazum o stabilizacijii pridruæivanju

3./4. oæujka 2005.Odræan prvi sastanak ZajedniËkogparlamentarnog odbora izmeuizaslanstava Hrvatskoga sabora iEuropskoga parlamenta

16. oæujka 2005.VijeÊe Europske unije usvojilopregovaraËki okvir za pregovore sRepublikom Hrvatskom, ali nije postiglosuglasnost o otvaranju pristupnihpregovora

7. travnja 2005.Vlada Republike Hrvatske donijela Odlukuo uspostavljanju strukture za pregovoreo pristupanju Republike HrvatskeEuropskoj uniji

26. travnja 2005.Odræan prvi sastanak VijeÊa za stabilizacijui pridruæivanje izmeu Republike Hrvatskei Europske unije

14. srpnja 2005.Odræan prvi sastanak Odbora zastabilizaciju i pridruæivanje izmeuRepublike Hrvatske i Europske unije

3. listopada 2005.VijeÊe ministara temeljem suglasnosti opunoj suradnji s Meunarodnim kaznenimsudom za bivπu Jugoslaviju donijelo jeodluku o poËetku pregovora

3. listopada 2005.Odræana bilateralna meunarodnakonferencija na kojoj su otvoreni pregovorio pristupanju Republike HrvatskeEuropskoj uniji

Na temelju Ëlanka 49. Ugovora o Europskojuniji, svaka europska dræava koja poπtujenaËela slobode, demokracije, ljudskihprava, temeljnih sloboda i vladavine pravamoæe podnijeti zahtjev za Ëlanstvo u Eu-ropskoj uniji. Zahtjev za Ëlanstvo podnosise VijeÊu Europske unije, koje o njemuodluËuje jednoglasnom odlukom svihdræava Ëlanica Europske unije, nakon do-bivanja miπljenja Europske komisije i su-glasnosti Europskoga parlamenta.

Uvjeti pod kojima Êe nova dræava Ëlanicapristupiti Europskoj uniji predmet su pre-govora izmeu postojeÊih dræava ËlanicaEuropske unije i dræave koja je podnijelazahtjev za Ëlanstvo, te se nakon zavrπetkapregovora utvruju meunarodnim ugo-vorom izmeu dræava Ëlanica i dræave kan-didatkinje tzv. Ugovorom o pristupanju.Pregovori o pristupanju tako Ëine srediπnjidio cjelokupnog procesa pristupanja uËlanstvo Europske unije, koji za dræavukandidatkinju formalno zapoËinje pod-noπenjem zahtjeva za Ëlanstvo, a zavrπavastupanjem na snagu Ugovora o pristupa-nju Europskoj uniji.

Prije ulaska u punopravno Ëlanstvo Europ-ske unije svaka dræava kandidatkinja moraispuniti odgovarajuÊe kriterije za Ëlanstvo,koji sluæe kao smjernice u procesu pris-

tupanja i glavno su mjerilo i preduvjetuspjeπnog dovrπetka pregovora o pris-tupanju Europskoj uniji. Osnovno je naËelopregovora da njihova dinamika i tijekneposredno ovise o napretku i individual-nim postignuÊima dræave kandidatkinje uispunjavanju kriterija za Ëlanstvo. Svakadræava kandidatkinja ocjenjuje se premavlastitim zaslugama.Kriteriji za Ëlanstvo u Europskoj uniji, kojisu u proπlom krugu proπirenja preciznoutvreni u zakljuËcima Europskoga vijeÊaiz Kopenhagena (1993. godine) i Madrida(1995. godine), dijele se na:

politiËke: stabilnost institucija koje osi-guravaju demokraciju, vladavinu prava,poπtivanje ljudskih prava i zaπtitu manjina;gospodarske: postojanje djelotvornogtræiπnog gospodarstva te sposobnostinoπenja s konkurentskim pritiskom i tr-æiπnim snagama unutar Europske unije;pravne: sposobnost preuzimanja obvezakoje proizlaze iz Ëlanstva, ukljuËujuÊiprihvaÊanje ciljeva politiËke, ekonomskei monetarne unije, a πto podrazumijevaprihvaÊanje i provedbu cjelokupne pravnesteËevine Europske unije;administrativne: odgovarajuÊa prilagodbaadministrativnih struktura s ciljem stva-ranja uvjeta za postupnu i skladnu inte-graciju, πto podrazumijeva jaËanje admi-

Pristupanje u Ëlanstvo Europske unije

12

nistrativne sposobnosti i stvaranje uËin-kovitog sustava dræavne uprave za proved-bu pravne steËevine Europske unije i dru-gih obveza koje proizlaze iz Ëlanstva.

I na strani Europske unije postoji vaæankriterij - ona mora biti sposobna prihvatitinovu dræavu Ëlanicu uz zadræavanje zama-ha europske integracije.

U zakljuËcima VijeÊa iz travnja 1997. godinei lipnja 1999. godine, Europska unija utvrdi-la je posebne politiËke kriterije za dræaveProcesa stabilizacije i pridruæivanja,odredivπi da one moraju ostvariti:• potpunu suradnju s Meunarodnim

kaznenim sudom za bivπu Jugoslaviju;• vidljiv napredak u povratku izbjeglica

te zaπtiti manjina i manjinskih prava;• napredak u reformi pravosua;• punu slobodu medija;• spremnost na regionalnu suradnju

i razvoj dobrosusjedskih odnosa.

Na temelju zakljuËaka Europskoga vijeÊaiz Luksemburga 1997. godine i Helsinkija1999. godine, ispunjavanje politiËkih kri-terija preduvjet je za otvaranje pregovorao pristupanju Europskoj uniji. PolitiËkuodluku o poËetku pregovora s dræavomkandidatkinjom uobiËajeno donosi Europ-sko vijeÊe slijedom miπljenja Europske

komisije (avis). Odluku moæe donijeti iVijeÊe Europske unije.

©TO SU PREGOVORI O PRISTUPANJU?To su pregovori o uvjetima pod kojimadræava kandidatkinja pristupa Europskojuniji i njezinim osnivaËkim ugovorima, akoji se nakon zavrπetka pregovora utvrujumeunarodnim ugovorom izmeu dræavaËlanica Europske unije i dræave kandi-datkinje tzv. Ugovorom o pristupanju.

TKO PREGOVARA?Pregovaraju dræave Ëlanice Europske unijei dræava kandidatkinja. Tijekom pregovora,pregovaraËka stajaliπta Europske unije uime dræava Ëlanica zastupa predsje-davajuÊi VijeÊa Europske unije. Na stranidræave kandidatkinje pregovore o pris-tupanju vodi posebno izaslanstvo za pre-govore. Ono uz voditelja izaslanstva navisokoj politiËkoj razini, najËeπÊe ministar-skoj, ukljuËuje glavnog pregovaraËa i pre-govaraËku skupinu.

KAKO SE VODE PREGOVORIO PRISTUPANJU?Vode se u sklopu bilateralne meuvladinekonferencije na kojoj sudjeluju predstavni-ci dræava Ëlanica Europske unije, s jednestrane, i predstavnici dræave kandidatkinje,

13

s druge. Na konferenciji sudjeluju i pred-stavnici Europske komisije.

Sjednice meuvladine konferencije o pris-tupanju odræavaju se:• na razini voditelja izaslanstava za

pregovore, uobiËajeno ministara vanjskih poslova;

• na razini zamjenika voditelja izaslanstava, odnosno glavnog pregovaraËa.

Kada meuvladina konferencija zasjedana razini zamjenika voditelja izaslanstava,dræave Ëlanice Europske unije predsta-vljaju njihovi stalni predstavnici pri Europ-skoj uniji u Bruxellesu, a dræavu kandidat-kinju glavni pregovaraË (ili u nekim sluËa-jevima πef Misije pri Europskim zajed-nicama). Sjednice meuvladine konfe-rencije na razini voditelja izaslanstavaodræavaju se jednom za vrijeme trajanjasvakog Predsjedniπtva Europske unije, tj.dva puta godiπnje, a na razini zamjenikau razdoblju izmeu ovih sjednica, suklad-no dogovoru.

O »EMU SE PREGOVARA?Pristupanje u Ëlanstvo Europske unijeuvjetovano je prihvaÊanjem svih prava iobveza na kojima se zasniva Europskaunija i njezin institucionalni okvir,

obuhvaÊenih pod pojmom pravne steËe-vine Europske unije (franc. acquis commu-nautaire). Najvaæniji elementi pravnesteËevine Europske unije, koja se kontinu-irano razvija, jesu:• primarno zakonodavstvo - osnivaËki

ugovori;• sekundarno zakonodavstvo - uredbe,

direktive, odluke, preporuke i miπljenja;• drugi izvori prava - presude Suda Europ-

skih zajednica, opÊa naËela prava, meunarodni ugovori;

• ostali akti - rezolucije, izjave, preporuke,smjernice, zajedniËke akcije, zajedniËkastajaliπta itd.

Pravna steËevina podijeljena je u 35 temat-skih poglavlja, koja se ujedno smatraju ipoglavljima pregovora (prilog 1).Do ulaska u Ëlanstvo Europske unije svakadræava kandidatkinja duæna je preuzeticijelu pravnu steËevinu Europske unije ibiti sposobna za njezinu uËinkovituprimjenu. Ako do trenutka ulaska u Europ-sku uniju, zbog opravdanih razloga, nemoæe u potpunosti prihvatiti i primijenitipravnu steËevinu u pojedinom poglavljupregovora, dræava kandidatkinja u prego-vorima o tom poglavlju moæe zatraæiti tzv.prijelazna razdoblja.

14

©to su prijelazna razdoblja? To su dodatnavremenska razdoblja za potpuno uskla-ivanje nacionalnog zakonodavstva spravnom steËevinom Europske unije naodreenom podruËju i nakon pristupanjau Ëlanstvo Europske unije. Zatraæena pri-jelazna razdoblja moraju biti vremenski isadræajno ograniËena i ne smiju naruπavatislobodu træiπnog natjecanja ili utjecati nadjelovanje unutarnjeg træiπta Zajednice. Uiznimno rijetkim sluËajevima dræavamakandidatkinjama bila su odobrena i izuzeÊa(derogacije), kao trajna odstupanja odprimjene pravne steËevine na odreenompodruËju. Prijelazna razdoblja za primjenupravne steËevine mogu biti dogovorena iu interesu Europske unije.

Dræava kandidatkinja ne pregovara opravnoj steËevini Europske unije, nego ouvjetima, dinamici i naËinu preuzimanja iprimjene pravne steËevine. Zbog toga sepregovori o pristupanju Ëesto i ne smatrajuklasiËnim pregovorima, veÊ procesom pri-lagodbe dræave kandidatkinje vrijednos-nom, pravnom, gospodarskom i druπtve-nom sustavu Europske unije.

15

PoËetak pregovora. Nakon politiËke odlukeEuropskoga vijeÊa (ili VijeÊa Europskeunije) o otvaranju pregovora s dræavomkandidatkinjom i sazivanju bilateralnemeuvladine konferencije o pristupanju,pregovori formalno zapoËinju odræavanjemprve sjednice meuvladine konferencijena ministarskoj razini. Na toj sjednici, kojaje uobiËajeno sveËanog karaktera, Europ-ska unija i dræava kandidatkinja predstav-ljaju svoja opÊa stajaliπta o pregovorima,bez ulaæenja u sadræajne razgovore i pre-govore o pojedinim poglavljima pregovora.

Screening. Nakon formalnog otvaranjapregovora slijedi faza analitiËkog pregledai ocjene usklaenosti nacionalnog zakono-davstva dræave kandidatkinje s pravnomsteËevinom Europske unije, poznatija kaoscreening. U screeningu na strani Europ-ske unije sudjeluju predstavnici Europskekomisije, a iz dræave kandidatkinje Ëlanoviradnih skupina za pripremu pregovora popojedinim poglavljima pregovora i pred-stavnici tijela dræavne uprave. Postupakscreeninga provodi se zasebno za svakopoglavlje pregovora. Trajanje screeningau pojedinom poglavlju ovisi o opsegu ikoliËini pravne steËevine u tom poglavlju,a moæe trajati od jednog dana do nekolikotjedana. Cjelokupan postupak screeningauobiËajeno traje oko godinu dana.

Osnovna je svrha screeninga utvrditipostojeÊe razlike u svakom poglavlju pre-govora izmeu zakonodavstva dræave kan-didatkinje i pravne steËevine Europskeunije s kojom je do trenutka pristupanjau Ëlanstvo potrebno uskladiti nacionalnozakonodavstvo. Na temelju analize, oddræave kandidatkinje oËekuje se da pokaæehoÊe li moÊi u cijelosti prihvatiti pravnusteËevinu Europske unije u pojedinompoglavlju pregovora i uskladiti uoËenerazlike u zakonodavstvu ili ima namjeruzatraæiti odgovarajuÊa prijelazna razdobljaza potpuno usklaivanje i punu provedbu.Na taj naËin screening pruæa podlogudræavi kandidatkinji za izradu prego-varaËkih stajaliπta i definiranje eventualnihzahtjeva za prijelazna razdoblja u pojedi-nom poglavlju pregovora. S druge strane,screening omoguÊava Europskoj komisijii dræavama Ëlanicama da procijene razinuspremnosti dræave kandidatkinje za otva-ranje sadræajnih pregovora u pojedinompoglavlju pregovora.

IzvjeπÊa o rezultatima screeninga za svakopoglavlje pregovora, koja se upuÊuju dræa-vama Ëlanicama i dræavi kandidatkinji,izrauje Europska komisija u konzultaci-jama s dræavom kandidatkinjom. Europskakomisija u njima daje svoju ocjenu sprem-nosti dræave kandidatkinje za prihvaÊanje

Tijek pregovora o pristupanju

16

i provedbu pravne steËevine, kao i pre-poruku za otvaranje sadræajnih pregovorao pojedinom poglavlju pregovora. Akoprocijeni da dræava kandidatkinja nije do-voljno spremna za otvaranje pregovora upojedinom poglavlju, Europska komisijaneÊe preporuËiti otvaranje sadræajnih pre-govora, veÊ Êe predloæiti da prije otvaranjapregovora u tom poglavlju budu ispunjeniodreeni minimalni preduvjeti (eng. bench-marks).

Pregovori po pojedinim poglavljima prego-vora. Odluku o otvaranju pregovora u poje-dinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnostidræave kandidatkinje, donose dræave Ëlaniceu okviru VijeÊa Europske unije.

Otvaranjem pregovora o pojedinompoglavlju zapoËinje sadræajna faza prego-vora tijekom koje se pregovara o uvjetimapod kojima Êe dræava kandidatkinja pri-hvatiti, primijeniti i provesti pravnu steËe-vinu Europske unije u tom poglavlju,ukljuËujuÊi prijelazna razdoblja koja jeeventualno zatraæila dræava kandidatkinja.

Sadræajni pregovori vode se na temeljupregovaraËkih stajaliπta Europske unije idræave kandidatkinje, koja se pripremajuza svako pojedino poglavlje pregovoraslijedom rezultata screeninga. Pregova-

raËko stajaliπte prva predstavlja dræavakandidatkinja i u njemu naznaËuje na kojinaËin namjerava preuzeti i provoditipravnu steËevinu Europske unije u poje-dinom poglavlju, uz opis svoje administra-tivne sposobnosti.

ZajedniËko stajaliπte Europske unije, kojimse otvaraju pregovori u pojedinom poglav-lju, donosi VijeÊe jednoglasnom odlukom,na temelju nacrta pregovaraËkog stajaliπtakoje priprema i predlaæe Europska komi-sija, uzimajuÊi u obzir pregovaraËko sta-jaliπte dræave kandidatkinje. U svom zajed-niËkom stajaliπtu, Europska unija odreujei preduvjete (eng. benchmarks) koje dræavakandidatkinja mora ispuniti prije privreme-nog zatvaranja pojedinog poglavlja. Onise mogu odnositi na usklaenost zakono-davstva i rezultate u njegovoj primjeni,odgovarajuÊu administrativnu ili pravosud-nu sposobnost, i/ili ispunjavanje obvezaiz sporazuma o pridruæivanju.

O pregovaraËkim stajaliπtima Europskaunija i dræava kandidatkinja raspravljaju ipregovaraju na sjednicama meuvladinekonferencije, uz koje se usporednoodræavaju redovite konzultacije i razgovorina struËnoj razini izmeu predstavnikaEuropske komisije i dræave kandidatkinjeradi otklanjanja eventualnih problema.

17

Kako teku pregovori o pristupanju EU?

Privremeno zatvaranje pregovora po po-jedinim poglavljima pregovora. Nakonpostizanja dogovora izmeu Europske u-nije i dræave kandidatkinje o pojedinompoglavlju pregovora, uz ispunjenost predu-vjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatraprivremeno zatvorenim. Formalnu odlukuo tome donosi meuvladina konferencijana ministarskoj razini. Sve do sklapanjaUgovora o pristupanju, ako se u tompoglavlju pravne steËevine donesu bitnonovi propisi ili ako dræava kandidatkinjane ispuni preduvjete i obveze koje jepreuzela za to poglavlje pregovora, postojimoguÊnost njegova ponovnog otvaranja.

PraÊenje napretka dræave kandidatkinje.Tijekom cjelokupnog procesa pristupanjaEuropska komisija kontinuirano prati inadzire napredak dræave kandidatkinje uispunjavanju kriterija za Ëlanstvo i obvezapreuzetih u pojedinim poglavljima prego-vora te o tome redovito izvjeπÊuje VijeÊeEuropske unije. Europska komisijapriprema i redovita godiπnja izvjeπÊa onapretku dræave kandidatkinje u procesupristupanja. O tijeku pregovora redovitose izvjeπÊuje i Europski parlament.

Dræava kandidatkinja duæna je u procesupregovora redovito dostavljati informacijeEuropskoj uniji o napretku u preuzimanju

pravne steËevine i jaËanju administrativnesposobnosti.

U sluËaju da se u dræavi kandidatkinjiutvrde ozbiljna i stalna krπenja naËela slo-bode i demokracije, poπtivanja ljudskihprava i temeljnih sloboda te vladavineprava, na prijedlog Europske komisijeVijeÊe moæe odluËiti o privremenoj obus-tavi pregovora te utvrditi uvjete za njihovnastavak.

Zavrπetak pregovora i izrada Ugovora opristupanju. Kada se pregovori privremenozatvore u svim poglavljima, EuropskovijeÊe u svojim zakljuËcima uobiËajenoobiljeæava dovrπetak pregovora s dræavomkandidatkinjom. Rezultati pregovora zatimse ugrauju u odredbe nacrta Ugovora opristupanju, u Ëijoj izradi sudjeluju pred-stavnici dræava Ëlanica i institucija Europ-ske unije te predstavnici dræave kandidat-kinje.

Potpisivanje Ugovora o pristupanju. Nakonpostizanja dogovora izmeu Europske u-nije i dræave kandidatkinje o tekstu nacrtaUgovora o pristupanju, on se upuÊuje uodgovarajuÊi postupak u institucijama idræavama Ëlanicama Europske unije te udræavi kandidatkinji. Na temelju nacrtaUgovora, a prije njegova potpisivanja, Eu-

18

ropska komisija mora donijeti konaËnomiπljenje o zahtjevu za Ëlanstvo dræavekandidatkinje, Europski parlament datisuglasnost, a VijeÊe na kraju donijeti jed-noglasnu odluku o prihvaÊanju novedræave Ëlanice i njezina zahtjeva za Ëlan-stvo. Dræava kandidatkinja od tada sesmatra dræavom pristupnicom.

Ugovor potpisuju najviπi duænosnici dræavaËlanica Europske unije i dræave pristupnicete se on upuÊuje u postupak potvrivanja(ratifikacije) sukladno ustavnim odred-bama svake od dræava potpisnica.

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju,dræava pristupnica poËinje sudjelovati uradu tijela VijeÊa Europske unije i Europ-skoga parlamenta kao aktivni promatraË.

Referendum i potvrivanje Ugovora opristupanju. Kako bi Ugovor o pristupanjustupio na snagu, trebaju ga potvrditi (rati-ficirati) parlamenti dræava Ëlanica i dræavepristupnice. Prije potvrivanja Ugovora opristupanju, veÊina dræava pristupnicaprovodi i referendum na kojem graanidonose konaËnu odluku o ulasku dræaveu Ëlanstvo Europske unije.

Pristupanje Europskoj uniji. Stupanjemna snagu Ugovora o pristupanju (uobiËa-

jeno na utvreni datum, pod uvjetom daje dovrπen proces ratifikacije), dræava pris-tupnica postaje Ëlanica Europske unije.

19

Tijekom prethodnog kruga proπirenja, Eu-ropska unija je u sklopu tzv. Pretpristupnestrategije razvila specifiËne instrumenteza pomoÊ dræavama kandidatkinjama uispunjavanju kriterija za Ëlanstvo u pret-pristupnom razdoblju. To su:• sporazum o pridruæivanju (za dræave

Procesa stabilizacije i pridruæivanja - Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju),kao pravni okvir odnosa izmeu Europske unije i dræave kandidatkinje do njezina pristupanja u Ëlanstvo;

• pristupno partnerstvo (za dræave Procesa stabilizacije i pridruæivanja - Europsko partnerstvo), na temelju

kojega dræava kandidatkinja izrauje Nacionalni program za prihvaÊanje pravne steËevine;

• pretpristupni programi pomoÊi (PHARE,ISPA, SAPARD);

• moguÊnost sudjelovanja u odreenim programima Zajednice i agencijama;

• politiËki dijalog.

RijeË je o sklopu pravnih, politiËkih i finan-cijskih instrumenata kojima je cilj, uz pre-govore o pristupanju, usmjeravati i olakπa-ti proces sveobuhvatne prilagodbe dræavekandidatkinje zahtjevima Ëlanstva u Eu-ropskoj uniji.

20

Instrumenti pretpristupne strategije

21

Struktura za pregovore o pristupanju RepublikeHrvatske Europskoj uniji

Vlada Republike Hrvatske uspostavila jestrukturu za voenje pregovora i sklapanjeUgovora o pristupanju Republike HrvatskeEuropskoj uniji te odredila sastav idjelokrug tijela koja Ëine njezin sastavnidio. To su (prilog 2 i 3):

• Dræavno izaslanstvo Republike Hrvatskeza pregovore o pristupanju RepublikeHrvatske Europskoj uniji i PregovaraËkaskupina za voenje pregovora o pristupa-nju Republike Hrvatske Europskoj unijikoju Ëine: voditeljica izaslanstva - mini-strica vanjskih poslova i europskih inte-gracija, zamjenik voditeljice Dræavnog iza-slanstva i glavni pregovaraË, zamjeniciglavnog pregovaraËa, πef Misije RepublikeHrvatske pri Europskim zajednicama, tajni-ca pregovaraËke skupine te Ëlanovi prego-varaËke skupine zaduæeni za pojedinapoglavlja pregovora. Dræavno izaslanstvovodi neposredne politiËke razgovore i pre-govore s dræavama Ëlanicama i institucija-ma Europske unije; PregovaraËka skupinazaduæena je za struËnu i tehniËku razinupregovora s institucijama Europske unijei dræavama Ëlanicama Europske unije usvim poglavljima pregovora;

• Koordinacija za pregovore o pristupanjuRepublike Hrvatske Europskoj uniji kaomeuresorno radno tijelo Vlade Republike

Hrvatske koje raspravlja o svim pitanjimau vezi s pregovorima o pristupanju;

• Radne skupine za pripremu pregovorapo pojedinim poglavljima pregovora kojesudjeluju u analitiËkom pregledu i ocjeniusklaenosti zakonodavstva RepublikeHrvatske s pravnom steËevinom Europskeunije (screening), te u izradi nacrta prijed-loga prego-varaËkih stajaliπta;

• Ured glavnog pregovaraËa koji pruæastruËnu, tehniËku i administrativnu pomoÊglavnom pregovaraËu;

• Tajniπtvo PregovaraËke skupine kojepruæa struËnu, tehniËku i administrativnupomoÊ Dræavnom izaslanstvu, Prego-varaËkoj skupini i radnim skupinama zapripremu pregovora po pojedinim poglav-ljima pregovora.

Za voditeljicu Dræavnog izaslanstva VladaRepublike Hrvatske imenovala je mr. sc.Kolindu Grabar-KitaroviÊ, ministricu vanj-skih poslova i europskih integracija, a zazamjenika voditeljice izaslanstva i glavnogpregovaraËa veleposlanika Vladimira Drob-njaka.

22

Nacionalni odborHrvatski sabor osnovao je Nacionalni od-bor kao radno tijelo Hrvatskoga sabora zapraÊenje pregovora o pristupanju Repub-like Hrvatske Europskoj uniji. Uloga jeNacionalnog odbora praÊenje tijeka pre-govora o pristupanju, te davanje smjernicai miπljenja o pregovaraËkim stajaliπtimaRepublike Hrvatske. Osim zastupnika Hr-vatskoga sabora iz redova oporbenih ivladajuÊih stranaka, u Nacionalnom od-boru sudjeluju i predstavnik Ureda pred-sjednika Republike Hrvatske, predstavnikakademske zajednice, predstavnik udrugeposlodavaca i predstavnik sindikata. Pred-sjednik Nacionalnog odbora bira se iz re-dova oporbenih stranaka, a potpredsjednikiz reda vladajuÊe stranke ili vladajuÊe ko-alicije u Hrvatskome saboru.

23

Popis poglavlja pregovora

1. Sloboda kretanja roba2. Sloboda kretanja radnika3. Pravo poslovnog nastana i sloboda

pruæanja usluga4. Sloboda kretanja kapitala5. Javne nabave6. Pravo trgovaËkih druπtava7. Pravo intelektualnog vlasniπtva8. Træiπno natjecanje9. Financijske usluge10. Informacijsko druπtvo i mediji11. Poljoprivreda i ruralni razvitak12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i

fitosanitarni nadzor13. Ribarstvo14. Prometna politika15. Energetika16. Porezi17. Ekonomska i monetarna unija18. Statistika19. Socijalna politika i zapoπljavanje20. Poduzetniπtvo i industrijska politika21. Transeuropske mreæe22. Regionalna politika i koordinacija

strukturnih instrumenata23. Pravosue i temeljna ljudska prava24. Pravda, sloboda i sigurnost25. Znanost i istraæivanje26. Obrazovanje i kultura

27. Okoliπ28. Zaπtita potroπaËa i zdravlja29. Carinska unija30. Vanjski odnosi31. Vanjska, sigurnosna i obrambena

politika32. Financijski nadzor33. Financijske i proraËunske odredbe34. Institucije35. Ostalo

Shema Dræavnog izaslanstva, ËlanovaPregovaraËke skupine i voditelja radnih skupina

24

POTPREDSJEDNIK

Shema Dræavnog izaslanstva, Ëlanova PregovaraËke skupine i voditelja radnih skupina

PREDSTAVNIK

AKADEMSKE

ZAJEDNICE

©EF MISIJE RH

PRI EZ

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Zrinjevac 7-8 PetretiÊev trg 210000 Zagreb 10000 ZagrebTel. ++ 385 1 4569 964 Tel. ++ 385 1 4599 222Fax. ++ 385 1 4551 795 Fax. ++ 385 1 4599 444E-mail: mvp@mvp.hr E-mail: info@mei.hr

Ured glavnog pregovaraËa

Vlada Republike Hrvatske Misija Republike Hrvatske priTrg sv. Marka 2 Europskim zajednicama10000 Zagreb Avenue des Arts 50

1000 Bruxelles

Tel. ++ 385 1 4569 333 Tel. ++ 32 2 500 09 30Fax. ++ 385 1 4569 325 Fax. ++ 32 2 646 56 64

Tajniπtvo PregovaraËke skupine

Ratkajev prolaz 4 Tel. ++ 385 1 45 99 32210000 Zagreb Fax. ++ 385 1 45 99 430

E-mail: taj.preg.timova@mei.hr

25

Kontakti

»lanovi Dræavnog izaslanstva,PregovaraËke skupine te voditelji radnih

skupina prema poglavljima pregovora- pravne steËevine Europske unije

»lanovi Dræavnog izaslanstva

26

mr.sc. Kolinda Grabar-KitaroviÊministrica vanjskih poslovai europskih integracijaVODITELJICA DRÆAVNOG IZASLANSTVA

Vladimir Drobnjakveleposlanik

ZAMJENIK VODITELJICE DRÆAVNOGIZASLANSTVA I GLAVNI PREGOVARA»

mr.sc. Branko BariËeviÊveleposlanik©EF MISIJE RH PRI EZ

Tamara ObradoviÊ MazalpomoÊnica ministrice vanjskih poslova

i europskih integracijaTAJNICA PREGOVARA»KE SKUPINE

27

mr.sc. Martina DaliÊdræavna tajnica Srediπnjeg dræavnog uredaza razvojnu strategiju

ZAMJENICI GLAVNOG PREGOVARA»A

dr.sc. Boris VujËiÊzamjenik guvernera

Hrvatske narodne banke

»lanovi Dræavnog izaslanstva

Tamara ObradoviÊ MazalMVPEI / pomoÊnica ministrice

Voditelji radnih skupina

SLOBODA KRETANJA ROBAmr.sc. Dubravka VlaπiÊ-Pleπe, MVPEI / naËelnica

JAVNE NABAVEMato Regvar, UJN / predstojnik

Vera BabiÊMGRIP / dræavna tajnica

SLOBODA KRETANJA RADNIKAmr.sc. Ivana Vukorepa, PFZ / asistentica

SOCIJALNA POLITIKA I ZAPO©LJAVANJEInga Æic, MGRIP / naËelnica

prof. dr. sc. Siniπa PetroviÊPravni fakultet Zagreb

PRAVO POSLOVNOG NASTANAI SLOBODA PRUÆANJA USLUGA

prof.dr.sc. Tatjana JosipoviÊ, PFZ

PRAVO TRGOVA»KIH DRU©TAVAdr.sc. Davor BabiÊ, PFR

PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNI©TVAprof. dr. sc. Igor Gliha, PFZ

Olgica SpevecVZZTN / predsjednica

TRÆI©NO NATJECANJEmr.sc. Marijana Liszt / odvjetnica

PODUZETNI©TVO I INDUSTRIJSKA POLITIKAAlan Æepec, HUP

28

»lanovi PregovaraËke skupine

Miroslav KovaËiÊSDUe-H / dræavni tajnik

INFORMACIJSKO DRU©TVO I MEDIJImr. sc. Jadran AntoloviÊ, MK/dræavni tajnik

TRANS-EUROPSKE MREÆERomana PalËiÊ, MMTPR

PROMETNA POLITIKADraæen Breglec, MMTPR / dræavni tajnik

prof. dr. sc. Pero LuËinMedicinski fakultet Rijeka

ZNANOST I ISTRAÆIVANJEprof. dr. sc. Mladen PetroveËki,

MZO©/pomoÊnik ministra

OBRAZOVANJE I KULTURAdr. sc. Petar TurËinoviÊ, MVPEI / ravnatelj

dr. sc. Boris VujËiÊHNB / zamjenik guvernera

FINANCIJSKE USLUGEMartina Drvar, HNB

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJAmr. sc. Ljubinko Jankov, HNB

SLOBODA KRETANJA KAPITALAIvan Biluπ, HNB / voditelj odjela

mr. sc. Martina DaliÊSDURS / dræavna tajnica

FINANCIJSKE I PRORA»UNSKE ODREDBEmr. sc. Ante Æigman, MF / pomoÊnik ministra

POREZIDubravka SekuliÊ GrgiÊ, MF - PU

FINANCIJSKI NADZORmr. sc. Lidija Pernar, DUR / pomoÊnica ravnatelja

CARINSKA UNIJAVesna KadiÊ, MF - CU / pomoÊnica ravnatelja

29

Voditelji radnih skupina»lanovi PregovaraËke skupine

dr. sc. Zlatan FrohlichHGK- Komora Zagreb / predsjednik

STATISTIKADarko JukiÊ, DSZ / ravnatelj

REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJASTRUKTURNIH INSTRUMENATA

prof. dr. sc. Branko GrËiÊ, EK Split

prof. dr. sc. Nikola RuæinskiMZOPUG / dræavni tajnik

ENERGETIKAdoc. dr. sc. Æeljko TomπiÊ, MGRIP / pomoÊnik ministra

OKOLI©doc. dr. sc. Nenad MikuliÊ, MZOPUG / naËelnik

Ruæica GeloHGK / zamjenica direktora Sektora za

poljoprivredu, prehrambenu industrijui πumarstvo

Snjeæana BagiÊMP / dræavna tajnica

PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOSTmr. sc. Kristijan Turkalj, MVPEI / naËelnik

PRAVOSU–E I TEMELJNA LJUDSKA PRAVALjiljana Vodopija »engiÊ, MP / pomoÊnica ministrice

30

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAKprof. dr. sc. Dragan KovaËeviÊ, MP©VG / dræavni tajnik

RIBARSTVOprof. dr. sc. Ivan KataviÊ, MP©VG / pomoÊnik ministra

SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO IFOTOSANITARNI NADZOR

dr. sc. Mate Brstilo, MP©VG / pomoÊnik ministra

ZA©TITA POTRO©A»A I ZDRAVLJAprof. dr. sc. Vesna TomljenoviÊ, PFR

Voditelji radnih skupina»lanovi PregovaraËke skupine

Damir KuπenMVPEI / pomoÊnik ministrice

VANJSKI ODNOSITatjana TomiÊ, MGRIP / naËelnica

VANJSKA, SIGURNOSNAI OBRAMBENA POLITIKA

Neven PelicariÊ, MVPEI

INSTITUCIJEprof. dr. sc. Siniπa Rodin, PFZ

OSTALA PITANJAmr. sc. Boris GrigiÊ, MVPEI / naËelnik

31

Voditelji radnih skupina»lanovi PregovaraËke skupine

TumaË kraticaDUR - Dræavni ured za revizijuDZS - Dræavni zavod za statistikuEK Split - Ekonomski fakultet SplitHNB - Hrvatska narodna bankaHUP - Hrvatska udruga poslodavacaMF - Ministarstvo financijaMF-CU - Ministarstvo financija - Carinska upravaMF-PU - Ministarstvo financija - Porezna upravaMGRIP - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtvaMK - Ministarstvo kultureMMTPR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitkaMP - Ministarstvo pravosuaMP©VG - Ministarstvo poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstvaMVPEI - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracijaMZOPUG - Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstvaMZO© - Ministarstvo znanosti obrazovanja i πportaSDURS - Srediπnji dræavni ured za razvojnu strategijuPFR - Pravni fakultet RijekaPFZ - Pravni fakultet ZagrebVZZTN - VijeÊe za zaπtitu træiπnog natjecanjaUJN - Ured za javnu nabavu

32

Izvori fotografija:Vid Barac, Mario RomuliÊ, Hrvoje Knez, Dvorac TrakoπÊan, CCN images, Getty images, Fotosrch.