SVEUČILIŠTE U ZAGREBURadna skupina za studijske programe

Tablica za evidentiranje prijedloga za izmjenu i dopunu preddiplomskih, diplomskih i integriranih studijskih programa

Vijeće područja

Naziv visokog učilišta Filozofski fakultet

Naziv studijskog programa Preddiplomski studij povijesti, jedno- i dvopredmetniUkupni broj ECTS bodova

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani2) diplomski 4) stručni

Opseg izmjena i dopunaA) bitno mijenjaju studijski program (više od 20 posto)

B) bitno ne mijenjaju studijski program (manje od 20 posto)

Što se mijenja/što se nadopunjuje

Prije promjene Poslije promjene Obrazloženje

satnica i opis predmetaHistoriografski praktikum

2 sata predavanja i 2 sata seminara

1 sat predavanja i 1 sat seminara te 6 sati terenske nastave

novi opis s naznačenim promjenama u prilogu

Predmet treba usmjeriti na seminarski i praktični rad a manje na predavanja

novi izborni kolegiji

1. Poljska u 19. i 20. stoljeću

2. Istra u srednjem vijeku

3. Historiografija o Francuskoj revoluciji

4. „Nepolitične“ žene i politika bez žena

5. Povijest stanovništva modernog i suvremenog doba

6. Ekonomski razvoj Austro-Ugarske

7. Povijest Bizanta

proširenje ponude izbornih kolegija

M. P. __________________________________

Potpis odgovorne osobe

Zagreb,____________________

HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUM

doc. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakusdr. sc. Mladen Tomorad ili doc. dr. sc. Hrvoje Gračanin

ECTS bodoviJednopredmetni – 6Dvopredmetni – 6

Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar (zimski)Status: obvezatni Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan; 6 sati terenske nastave tijekom semestra; P+V=36 sati. 3 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan; P+V=60 sati.Sastoji se od dva dijela: Uvod u studij povijesti i Primjene IT tehnologija u povijesnim znanostima. Izvodi se u grupama od najviše 25 studenata u računalnoj učionici A-202 i na terenu (knjižnice, arhivi i muzeji).Uvjeti: nemaIspit: Vrednovanje prisutnosti i nekoliko praktičnih radova: ocjena izrade znanstvenog aparata iz jednog seminarskog rada; primjene stečenih znanja u korištenju IT tehnologija u povijesnim znanostima (rad sa slikovnim i audiovizualnim izvorima i Internetom, izrada tablica i grafikona); izrade bibliografije, prikaza knjige ili članka, opisa časopisa ili zbirke izvora.Sadržaj:Početna uvodna objašnjenja što je povijest, razlika između povijesti, historije i historiografije, grane historijske znanosti, razlike između izvora i literature. Vrste povijesnih izvora. načina računanja vremena itd. Osnovne informacije o enciklopedijama i leksikonima, bazama podataka, domaćim i stranim historijskim časopisima, najznačajnijim domaćim i stranim objavljenim zbirkama povijesnih izvora, arhivima i arhivskim fondovima značajnim za hrvatsku povijest, domaćim knjižnicama i muzejima, povijesnim sadržajima na internetu. Predviđen posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu i najznačajnijim muzejskim institucijama na području Zagreba. Upućivanje u «tehniku» izrade znanstvenog rada uz pomoć računala – izradu znanstvenih

bilješki, bibliografija, sažetaka te strukturiranja samog rada (bilješka, prikaza, recenzija, članaka, seminarskih i diplomskih radnji). Plagijat i kako ga izbjeći. Upoznavanje s osnovnim praktičnim primjenama IT u povijesnim znanostima. Težište rada je na računalnoj obradi teksta, izrada tablica i grafikona, upoznavanjem s bazama podataka, slikovnim i audio-vizualnim izvorima i Internetom.Ciljevi:Razvijanje sposobnosti i vještina prikupljanja izvora i literature te izrade seminarskog i kasnijeg magistarskog rada (uz primjenu IT u budućem radu u povijesnim znanostima, medijima i školama).Osnovna znanja i vještine: pronalaženje izvora i literature, strukturiranje i izrada rada opremljenog znanstvenim bilješkama i bibliografijom poznavanje raznih vrsta znanstvenih radova i načina njihove izrade; osnovna znanja potrebna za računalnu obradu teksta i tablične izračune u povijesnim znanostima; rad s digitalnim slikovnim i audio-vizualnim izvorima te izvorima na Internetu.Literatura: priručnik Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum. Zagreb: Leykam International, 2008.

NOVI IZBORNI KOLEGIJI – PREDDIPLOMSKI STUDIJ

SYLLABUS

Poljska u 19. i 20. stoljeću

Nositelj kolegija: prof. dr. Damir AgičićJezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: za studente povijesti izborni predmet na preddiplomskom studiju / za studente polonistike obvezni predmet na diplomskom studijuOblik nastave: 2 sata predavanja

Sadržaj: Posljednja dva stoljeća donijela su niz promjena u poljskoj povijesti – od podjela, ustanaka, ponovne uspostave države 1918. te potom okupacije i ponovnog nestanka 1939, uvođenja socijalizma i njegove propasti 1989, do suvremenog doba tranzicije i ulaska Poljske u Europsku Uniju. Te promjene nisu bile samo promjene granica ili političke promjene; radi se i o demografskim, gospodarskim, vjerskim, kulturnim i drugim promjenama.U predavanjima će se dati osnovni pregled političke povijesti Poljske od razdoblja podjela potkraj 18. stoljeća do suvremenog doba. Ukazat će se na nastojanja Poljaka da se tijekom 19. stoljeća oslobode vlasti djelitelja, na postanak modernih političkih stranaka i na najvažnije aktere tih zbivanja. Analizirat će se kratko razdoblje samostalne Poljske između dvaju svjetskih ratova, stradanja stanovništva u Drugom svjetskom ratu te položaj Poljske u socijalističkom bloku u drugoj polovici 20. stoljeća. Ukazat će se i na osnovna obilježja tranzicijske Poljske. U nastavi će se ukazivati i na mjesto Poljske u regionalnim i širim okvirima, kao i na bitne elemente hrvatsko-poljskih odnosa.

Oblici provođenja nastave: Predavanja, pisanje kratkih studentskih radova i izrada kratkih PowerPoint prezentacija.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj je predstaviti studentima glavna obilježja povijesnog razvoja Poljske u 19. i 20. stoljeću te proširiti njihova znanja o određenim dijelovima poljske povijesti za koje pokažu veći interes.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Pratit će se i ocjenjivati pohađanje nastave, sudjelovanje u nastavi (u diskusijama, izradi radova i prezentacijama), a na kraju će studenti polagati pismeni ispit.

ECTS-bodovi: 4 boda

Način polaganja ispita i način provjere znanja: Pismeni ispit provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati. Završna ocjena bit će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa i zalaganja u nastavi (ukupno 50%) i na temelju ocjene iz testa znanja (50%).

Popis obvezne literature:M. Tymowski, Kratka povijest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999, str. 81-163D. Agičić, Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004. (www.historiografija.hr)A. Paczkowski, Pola stoljeća povijesti Poljske 1939.-1989., Profil / Srednja Europa, Zagreb 2001.

Popis dopunske literature- detaljniji popis dodatne literature u dogovoru s nastavnikom

RASPORED NASTAVE:

1. tjedanUvod u problematiku

2. tjedan Podijeljena Poljska

3. tjedan Ustancima do slobode?

4. tjedanModernizacijski procesi u drugoj polovici 19. stoljeća

5. tjedanIdeologije i praksa – pojava modernih političkih stranaka

6. tjedan Poljaci i svjetski rat. Povratak nezavisnosti i ujedinjenje

7. tjedanMeđuraće – dva desetljeća samostalnosti

8. tjedanOpet izgubljena i podijeljena. Poljska u Drugome svjetskom ratu

9. tjedanTeško poraće i počeci puta u socijalizam

10. tjedanRealni socijalizam i vladavina čvrste ruke

11. tjedanJesu li sedamdesete doista bile „zlatne godine“?

12. tjedanNa rubu ponora – ratno stanje i propast socijalističkog poretka

13. tjedanPrvo desetljeće tranzicije

14. tjedanPovratak na Zapad – Poljska u Europskoj Uniji

15. tjedanZavršno predavanje

Naziv kolegija: Historiografija o Francuskoj revoluciji

Nositelj kolegija: dr. sc. Damir Agičić

Izvođač kolegija: Branimir Janković

ECTS bodovi: 4

Šifra:

Jednopredmetni:

Dvopredmetni:

Kratica:

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar (zimski)

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 2 sata tjedno (seminar), ukupno 30 sati

Uvjeti: zbog uspješnijeg ostvarenja planiranih oblika rada broj polaznica i polaznika kolegija

ograničen je na 20

Cilj kolegija: Središnji cilj kolegija bit će upoznavanje i proučavanje tradicije istraživanja

Francuske revolucije. Pored dodatnog upoznavanja Francuske revolucije i poticanja na raspravu

o fenomenu Francuske revolucije povodom njezine 220. godišnjice, širi je cilj tako koncipiranog

kolegija uputiti studentice i studente na važnost i mogućnosti proučavanja povijesti

historiografije i kretanja u historiografiji općenito. Pojedinačne zadaće kolegija su predstavljanje

pogleda suvremenika na Francusku revoluciju, upoznavanje s proučavateljima Francuske

revolucije u 19. stoljeću i pružanje pregleda primjenjenih pristupa istraživanju Francuske

revolucije u 20. stoljeću (historije mentaliteta, marksističkog pristupa, kritike marksističkog

pristupa, nove kulturne historije). Time će studentice i studenti, osim navedenog primarnog

naglaska na upoznavanju određenog historiografskog korpusa kao i općih historiografskih

kretanja u 19. i 20. stoljeću, dodatno upoznati i neke političke i društvene procese koji su

obilježili spomenuta stoljeća. Planiranim načinom rada na kolegiju vježbat će se sa studenticama

i studentima pažljivo iščitavanje i detaljna analiza odabranih tekstova, zatim problemsko

izlaganje i općenito kultura raspravljanja te pismena analiza napose historiografskih aspekata

određenih djela.

Sadržaj kolegija: Povijest historiografije kao predmet proučavanja. Pojmovi: povijest, historija,

historiografija. Francuska revolucija: događaji, procesi, značenje. Primjeri historiografskog

proučavanja Francuske revolucije (od pogleda suvremenika, preko tumačenja u 19. stoljeću, do

različitih pristupa u 20. stoljeću, ponajprije historije mentaliteta, marksističkog pristupa, kritike

markističkog pristupa, nove kulturne historije). Rasprave i prijepori o Francuskoj revoluciji

povodom njezine 200. godišnjice.

Način rada: Nastavnik će u uvodu svakog termina kolegija otvoriti problem, uslijedit će kraće

studentsko izlaganje, zatim rasprava o zadanom tekstu i na kraju izvođenje zaključaka te

otvaranje novog problema za sljedeći termin seminara. Studentice i studenti svoju će nastavnu

obvezu ispuniti završnim seminarskim radom.

Korištene metode i pristupi: metoda izlaganja i tumačenja. Raspravljanje i razgovor sa

studentima. Analiza historiografskih djela.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: razgovor sa studentima, kvaliteta

seminarskih radova, anonimna anketa o nastavnikovom radu.

Način ispunjavanja obveza na kolegiju: redovito polaženje nastave i čitanje zadanih tekstova,

aktivnost na nastavi, pisanje seminarskog rada.

Raspored nastave:

1. tjedanNakon dogovora o načinu rada, podjele seminarskih zadataka i kraćeg uvoda o povijesti historiografije i razlikovanju pojmova povijest/historija, govorit će se o Francuskoj revoluciji i problemima njezina proučavanja.

2. tjedanTema: Pogled suvremenika na Francusku revolucijuIzvor: Edmund Burke, Razmišljanja o francuskoj revoluciji, Zagreb 1993.

3. tjedanTema: Pogled suvremenika na Francusku revolucijuIzvor: Joseph de Maistre, Razmatranja o Francuskoj i drugi spisi, Zagreb 2005.

4. tjedanTema: Pregledi Francuske revolucije u 19. stoljećuIzvori:

F. M. A. Mignet, Poviest francuzke revolucije od godine 1789. do godine 1815., Zagreb 1892.

Thomas Carlyle, Francuska revolucija, Zagreb 1918-1919.

5. tjedanTema: Tumačenja Francuske revolucije u 19. stoljećuIzvor: Alexis de Tocqueville, Stari režim i revolucija, Zagreb 1994.

6. tjedanTema: Tumačenja Francuske revolucije na prijelazu 19. u 20. stoljećeIzvor: Gustave Le Bon, Psihologija naroda, gomila, revolucija, Zagreb 2004.

7. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (oblikovanje marksističkog

pristupa)Izvor: Albert Mathiez, Francuska revolucija, Beograd 1948 (ćir.).

8. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (primjer historije mentaliteta)Izvori:

Georges Lefebvre, The French Revolution : from its origins to 1793, London – New York 2001.

Jacques Revel, Veliki strah, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 195-200.

9. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (primjer marksističkog pristupa)Izvor: Albert Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989.

10. tjedan

Tema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (primjer marksističkog pristupa)Izvori:

Eric Hobsbawm, Doba revolucije, Zagreb 1987. Eric Hobsbawm, Echoes of the Marseillaise : two centuries look back on the French

Revolution, 1990.

11. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (kritika marksističkog

pristupa)Izvor: François Furet, O francuskoj revoluciji, Sremski Karlovci 1990 (ćir.; Fransoa Fire);

Misliti francosko revolucijo, Ljubljana 1989.

12. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (problematiziranje nekih

obilježja Francuske revolucije: Deklaracije o pravima čovjeka i građanina, demokracije, terora, nacije, nacionalizma)

Izvori: Marcel Gauchet, Prava čovjeka, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 66-

75. Philippe Raymond, Demokracija, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str.

112-121. François Furet, Teror, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 182-194. Jacques Godechot: Nacija, domovina, nacionalizam i domoljublje : Francuska XVIII.

stoljeća, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 50-65. Pierre Nora, Nacija, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 160-170.

13. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (odnos Francuske revolucije

prema Crkvi)Izvori:

Michele Vovelle, Revolucija protiv crkve : od Razuma do Najvišeg Bića, Beograd – Zagreb 1989.

Paul Poupard, Crkva i slobode u revolucionarno doba (1789-1848), Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 210-221.

Paul Ladrière, Francuska revolucija u političkoj doktrini papâ : od konca XVIII. do sredine XX. stoljeća, Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990, str. 222-246.

14. tjedanTema: Pristupi proučavanju Francuske revolucije u 20. stoljeću (pristup nove kulturne

historije)Izvor: Lynn Hunt, Politics, Culture, and Class in the French Revolution, 1984.

15. tjedanTema: Sumiranje dosega proučavanja Francuske revolucije i prijepori prigodom 200.

godišnjice. Završni zaključci izbornog kolegija.Izvori:

Michel Vovelle, Historiografija o francuskoj revoluciji uoči dvjestogodišnjice, Historijski zbornik, god. 41, Zagreb 1988, str. 299-310.

Nikola Visković, Tumačenja Francuske revolucije, u: Francuska revolucija – ljudska prava i politička demokracija nakon dvjesto godina, JAZU, Zagreb 1991, str. 289-307.

Mirjana Gross, O dvjestogodišnjici francuske revolucije, u: Suvremena historiografija : korijeni, postignuća, trajanja, Zagreb 1996, str. 266-270.

Uz navedenu literaturu moguće je za izlaganja i seminarske radove koristiti i sljedeće bibliografske jedinice:

1. Encyclopedia of Historians and Historical Writing, ur. Kelly Boyd, I-II, London – Chicago 1999.

2. Breisach, Ernst, Historiography : Ancient, Medieval and Modern, The University of Chicago Press, 1983.

3. Gross, Mirjana, Suvremena historiografija : korijeni, postignuća, trajanja, Zagreb 1996.4. Carpentier, Jean – Lebrun, François, Povijest Francuske, Zagreb 1999. 5. Comninel, C. George, Rethinking the French Revolution : Marxism and the Revisionist

Challenge, London – New York 1987.6. Kelly, Kates Gary (ur.), The French revolution : Recent debates and new controversies,

London 1996.7. Sulé, Jacques, The Historiography of the French Revolution, u: Companion to

Historiography, ur. Michael Bentley, London – New York 2002, str. 509-525.8. Naše teme, god. XXXIV, br. 1-2, Zagreb 1990 (temat o Francuskoj revoluciji), str. 43-

259.9. Doyle, William, The Ancien Regime, 1986.10. Strecha, Mario: Michel Vovelle, Revolucija protiv crkve – od razuma do najvišeg bića,

Izdavački centar Komunist i Grafički zavod Hrvatske, Beograd – Zagreb 1989, Historijski zbornik, god. 42, Zagreb 1989, str. 301-311.

11. Valla, Franjo, Povjest francuske revolucije : ustavotvorna i zakonodavna skupština i konvenat / napisao po najboljim piscima Franjo Valla, Karlovac 1901.

12. Francuska revolucija – ljudska prava i politička demokracija nakon dvjesto godina, JAZU, Zagreb 1991.

13. Furet, François, Prošlost jedne iluzije : ogled o komunističkoj ideji u XX. stoljeću, Zagreb 1997.

14. Furet, François, Svi izazovi revolucije, u: Mirko Galić, Drugo čitanje : razgovori, Zagreb 2007, str. 537-552.

15. Joka, Mile, Radikalne ideje u Francuskoj revoluciji, Zagreb 1998.16. Sokol, Smiljko, Politička i ustavna povijest jakobinskog razdoblja francuske revolucije,

Zagreb 1989.17. Francuska revolucija : izabrani izvori, Zagreb 1963.

„NEPOLITIČNE“ ŽENE I POLITIKA BEZ ŽENA

Nositeljica: Prof. dr. Božena Vranješ Šoljan

Predavačica: mr.sc. Ida Ograjšek GorenjakECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: jedan semestar (ljetni)Status: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminaraUvjeti: znanje engleskog jezika

Šifra: Kratica:

Cilj kolegija: Upoznavanje studenata i studentica s osnovnim pojmovima ženske i rodne povijesti i izazivanje stereotipa o ženama kao „nepolitičkim“ i „nepovijesnim“ kategorijama. Razvijanje vještine kritičke i analitičke interpretacije teksta, diskusije, usmenog i pismenog izražavanja.

Sadržaj kolegija:Nakon uvodnih napomena o razvoju povijesti žena i roda, osnovnim pojmovima ovih historiografskih grana, predavanja se fokusiraju na analizu političkog položaja žena kroz povijest, uključivanje žena u politički život, utjecaja politike na život žena, te rodnih stereotipa na oblikovanje političkih ideja. Pri tome će se teme podijeliti u četiri veće skupine: građanski status žena, žene i nacija, žene i totalitarizam i žene i rat.

Metode rada:Kombinirati će se metoda izlaganja, grupnog rada na tekstovima, diskusije o određenim temama i individualnog prezentiranja svojih zaključaka.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij pruža mogućnost drukčije perspektive povijesti i povijesnih zbivanja, doprinosi boljem razumijevanju povijesnih procesa i događaja, ali i razvijanju vještine analitičkog čitanja historiografskih tekstova.

Raspored nastave:

1. tjedan:Od nepovijesne kategorije do kritičara etablirane historiografije: razvoj ženske i rodne povijesti.

2. tjedan:OSNOVNI POJMOVI RODNE POVIJESTI: rod, podijeljene sfere

3. tjedan:OSNOVNI POJMOVI RODNE POVIJESTI: patrijarhat, matrijarhat.

4. tjedan:GRAĐANSKI STATUS: Pravni položaj žene kroz povijest.

5. tjedan:GRAĐANSKI STATUS. Izlazak u javni prostor: obrazovanje i rad.

6. tjedan:GRAĐANSKI STATUS: Ženski pokret.

7. tjedan:ŽENE I NACIJA: Žene unutar procesa stvaranja nacija.

8. tjedan:ŽENE I NACIJA: Moralne i čiste- ženska seksualnost i nacionalni ponos.

9. tjedan:ŽENE I TOTALITARIZAM: Žene u Trećem Reichu : zločinke ili žrtve?

10. tjedan:ŽENE I TOTALITARIZAM: Kako je Mussolini vladao ženama?

11. tjedan:ŽENE I TOTALITARIZAM: Život žena u socijalizmu.

12. tjedan:ŽENE I RAT: Revolucija je ženskog roda?

13. tjedan:ŽENE I RAT: Ratnice.

14. tjedan:ŽENE I RAT: Utjecaj rata na život žena.

15. tjedan:Zaključne napomene.

Način polaganja ispita:

Studenti i studentice će se ocjenjivati na temelju njihove aktivnosti u diskusijama, sposobnosti koje su iskazali prilikom analize tekstova, odgovornosti prema zadanim obavezama i završnom eseju.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:Otvorenost ka diskusiji na nastavi i konzultacijama omogućit će studentima i studenticama da upozore na moguće nejasnoće i nastavnici da uvidi eventualne propuste. Na kraju semestra provesti će se anonimna anketa među studentima i studenticama.

Literatura:

Obavezna:1. Leonor Davidoff, Adam spoke first and named the orders of the world: masculine and

feminine domains in history and sociology U: : Gender and history in western Europe, London 1998, str: 85-107

2. Cathrine Hall, The early formation of Victorian domestic ideology U : Gender and history in western Europe, London 1998, str: 181-197.

3. Anne Marie Käppeli, Feminist Scenes, A History of Women in the West IV., London, 1995, 482-515.

4. Joan Wallach Scott, Rod i politika povijesti, Zagreb, 2003., str.: 47-97; 171-20015. Zrinka Erent Sunko, Pravni položaj žene kroz povijest i suvremeno Europsko obiteljsko

pravo, Zagreb, 2004., 6-55.6. Niyra Yuval Davis , Rod i nacija, Zagreb, 2004.7. Lydia Sklevicky, Konji, žene, ratovi, Zagreb, 1996., str.: 13-63; 163-171, 283-289.8. Joan W. Scott, The Women Worker, A History of Women in the West IV., London, 1995,

399-427

Dopunska:

1. Renata Jambrešić Kirin: Politika sjećanja na Drugi svjetski rat u doba medijske reprodukcije socijalističke kulture u: Devijacije i promašaji. Etnografija domaćeg socijalizma, Zagreb, 2006., str. 149-179.

2. Natalie Zemon Davis: Women on top U: Gender and history in western Europe, London 1998, str: 285-306.

3. Withney Walton, American Girls and French „Junes Filles“: Negotiating identities in Interwar France U: Gender &History, 17, 2005., 325-353

4. Cynthia Eller: Sons of the Mother: Victorian Antropologists and the Myth of Matriarchal Prehistory, U: U: Gender &History, 18, 2005.,285-310.

5. François Thébaud, The Great War and the Triuph of Sexual Division, A History of Women in the West V., London, 1996, 21-76

6. Victoria de Grazia, How Mussolini Ruled Italian Women, A History of Women in the West V., London, 1996, 120-149.

7. Gisela Bock, Nazi Gender Politics and Women´s History, A History of Women in the West V., London, 1996, 149-177.

8. Nicole Arnoud- Duc, The Law´s Contardictions, U: A History of Women in the West IV., 1995., 80-115.

9. Yan Thomas, The Devision of Sexes in Roman Low, A History of Women in the West I.., London, 1994., 83-139..

10. Andrea Feldman (ur.) Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest, Zagreb, 2004.11. Michelle Perrot, Steping Out, A History of Women in the West IV., London, 1995., 449-

482.12. Dijana Dijanić i Iva Niemčić, Sjećanje žena na život u socijalizmu- prilog ženskoj

povijesti U: Historijski zbornik, Zagreb, 2006., 179-199.13. Tihana Luetić, Počeci visokoškolskog obrazovanja žene u Hrvatskoj i usporedba sa

stanjem u susjednim zemljama, U: Historijski zbornik, Zagreb, 200614. Dinko Župan, „Uzor djevojke“: obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj tijekom druge

polovine 19. stoljeća, Časopis za suvremenu povijest 33(2001), 2, str. 435-452.15. Szabo Agneza, O sudjelovanju žena u hrvatskom narodnom preporodu (1835.-1848),

Kaj: Časopis za književnost, umjetnost i kulturu 28 (1995.), 4/5, str. 109-121.16. Ana Bravo, Italian Peasant Women and the First World War, War Peace and Social

change in Twentieth Century Europe, The Open University Press, 1989., 102-116.17. Meliss K. Stockdale, „Ma Death for the Motherland is Happiness“: Women, Patriotism

and Soldering in Russia´s Great War 1914-1917, The American Historical Review, 2004. (109) br. 1; str. 78-117

18. David M. Pomfret: „A Muse for the Masses“: Gender Age and Nation in France Fin de Siècle; The American Historical Review, 2004. (109) br. 5; str. 1439-1475

19. Sonya O´ Rose : Sex and Citizenship in Wartime Britain, The American Historical Review, 1998.

Syllabus

POVIJEST STANOVNIŠTVA MODERNOG I SUVREMENOG DOBAPredavači: dr. sc. Božena Vranješ – Šoljan, red. prof.

Nikola Anušić, asis.

ECTS-BODOVI: 3Šifra kolegija:PO1137Kratica: UPDJezik: hrvatskiTrajanje: jedan semestar Status: izborni kolegijOblici provođenja nastave: predavanja s praktikumomUvjeti: bezuvjetno za sve studenteIspit: ocjenjuje se samostalni rad u okviru praktikuma

 

Cilj kolegija: Upoznati studente s temeljnim koncepcijama historijsko - demografskog istraživanja na “mikro” razini.

 

Sadržaj: stanovništva zbližava i u nekim segmentima integrira različite aspekte socijalne historije. Prihvaćajući transdiscplinarnost kao konceptualni okvir i eksperimentirajući sa srodnim teorijskim i metodološkim postupcima, ona otvara neslućene mogućnosti razobličavanja raznolikog svijeta socijalne historije promatranog iz rakursa historijsko-demografske analize.Predmet će ove godine biti usmjeren na istraživanje bračne prakse kao interaktivnog odnosa koji se ostvaruje na relaciji bračna spolnost – obiteljske strukture – društvene norme ostvarujući složen odnos međuovisnosti. Bračna zajednica kao temeljna društvena zajednica svojim strukturalnim obilježjima u mnogome definira društvenu situaciju koje je dio. Njihov odnos višestruko je povezan, prije svega demografskim trendovima koji posreduju društvenu utjecaj na obitelj ali i obrnuto, utjecajem obitelji na stvaranje novih društvenih situacija. Međutim, osim demografskih aspekata, istraživanje bračnih zajednica omogućuje i zanimljive uvide u oblike i razvoj spolnoga ponašanja. Demografski izvori (osobito matice rođenih i vjenčanih, a nešto manje pouzdano i knjige stanja duša) dopuštaju analizu seksualne prakse, tipova seksualnog ponašanja, kretanja izvanbračnog spolnog života i sl. omogućavajući rekonstrukciju afektivne i moralne klime analiziranog vremena. Kroz analizu demografskih i sociokulturnih osobitosti, koje utječu na bračnu praksu ili iz nje proizlaze (nupcijalitet, bračni moral, reproduktivna dinamika, fertilitet), ovaj će predmet biti usmjeren na istraživanje različitih aspekata bračne spolnosti, obilježja bračne zajednice i trendova (promjenjivosti) spolnoga ponašanja i morala na prostoru dalmatinske zagore u drugoj polovici 19. i početkom 20. st.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Riječ je o izbornom kolegiju kojim se studentima povijesti osiguravaju znanja i vještine specijalističkih istraživanja i lakše sagledavanje i tumačenje povijesnih procesa.

 

Korištene metode: Metoda izlaganja i tumačenja te individualnog rada studenata.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe ovog kolegija temeljit će se na razvijanju sposobnosti potrebnih za suradničku interakciju i individualne aktivnosti studenata. Posebna će se pozornost posvetiti raspravljanju o primijenjenim metodama i strategijama istraživačkog rada te vještini usmenog i pismenog izražavanja. Pokazatelji uspješnosti nastave također su redovito pohađanje, aktivnost na nastavi, prosudba nastavnikova rada i uspjeh studenata na ispitu.

 

Raspored rada:

1. tjedan:Uvodno predavanje, definiranje cilja i sadržaja predmeta

2. tjedan:Problemsko predavanje: Zašto istraživati Obiteljske strkture?

3. tjedan:Podjela građe, istraživačke upute i dogovor o dinamici prezentacija

4. tjedan:Predavanje: Izabrani povijesnodemografski izvori – primjer istraživanja.

5. tjedan: Problemsko predavanje: Temeljni pojmovi u istraživanju bračne zajednice

6. tjedan:Problemsko predavanje: Zanimljivi aspekti istraživanja nupcijaliteta Odnos dobne razlike među mladencima i dugovječnosti

7. tjedan:Analiza i razrješavanje studentskih poteškoća pri istraživanju

8. tjedan:Prezentacija 1. grupe studenata i diskusija.

9. tjedan:Prezentacija 2. grupe studenata i diskusija.

10. tjedan:Prezentacija 3. grupe studenata i diskusija.

11. tjedan:Prezentacija 4. grupe studenata i diskusija.

12. tjedan:Prezentacija 5. grupe studenata i diskusija.

13. tjedan: Sumiranje stečenih spoznaja, određivanje standarda postignutog uspjeha i formativno ocjenjivanje.

14. tjedan:Zaključna diskusija uz evaluaciju postavljenih ciljeva.

15. tjedan:Pripreme za ocjenjivačke aktivnosti.

 

Literatura:Osnovna:•   A. Wrtheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb, 1999.

•   M. Bertoša, Matične knjige – arhivsko vrelo u demografskim previranjimaDopunska:• W. Kula, Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost. Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 8 (1981): 17-79. predindustrijske Europe. Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci 41-42 (2000): 315-352.•   V. Stipetić –N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik 2004.•   B. Vranješ-Šoljan, Obilježja demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860.-1918. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 31 (1998): 41-53.•   B. Vranješ-Šoljan i N. Anušić, Društvenopovijesna uvjetovanost razdoblja početne demografske tranzicije u Hrvatskoj i Slavoniji. Historijski zbornik (2007)

- Waite, L.J. 1995. Does marriage matter? Demography 32: 483-520.

Istra kroz stoljeća srednjeg vijeka

Nositelj: Neven Budak, red. prof.

Izvođač: Miroslav Barun, znanstveni novak ECTS-bodovi: 4Jezik: HrvatskiTrajanje: 30 sati Status: IzborniOblici provođenja nastave: Predavanja uz seminarski rad Uvjeti: nema preduvjeta pohađanjuŠifra: Kratica:

 Cilj kolegija: Pobliže upoznavanje sa glavnim momentima u srednjovjekovnom razvitku Istre

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij ima poslužiti produbljivanju i boljem razumijevanju osobitosti i značaja prošlosti Istre za nacionalnu, regionalnu i europsku povijest hrvatskog povijesnog prostora. Uslijed svog zasebnog povijesnog razvitka van državopravnog okvira glavnine slavenskohrvatskog korpusa povijest Istre predstavlja za suvremenu povijesnu nauku u Hrvatskoj osobitu potrebu i izazov nacionalne povijesti. U tom integrativnom smislu ovaj izborni kolegij nadopunjuje se s predmetima HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA POVIJEST te EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA .

Korištene metode: Nastava se odvija kroz izlaganja, zajednički rad te dikusije odabranih tema

Sadržaj: Predmet obuhvaća pretres i sagledavanje odabranih, kronološki poredanih tema istarske povijesti u razdoblju 500-1500. Pristup ponuđenim temama bit će u osnovi opći i informativan, kritičko bavljenje otvorenim pitanjima vršit će se po potrebi. Korišteni izvori i literatura biti će hrvatske provenijencije, ali se zbog prirode materije pretpostavlja najosnovnije poznavanje latinskog jezika te pozdravlja znanje talijanskog, njemačkog i/ili slovenskog jezika.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Konačnu ocjenu činit će redovito pohađanje nastave (20%), aktivno učešće i usmeno izlaganje preuzetog seminarskog rada (30%) te završne evaluacije (50%) koja može biti izvedena u vidu po izboru usmenog ili pismenog ispita ili ispitnog rada. Uspjeh se na kraju kolegija javno oglašava nakon čega se provodi evaluacija nastave od strane studenata.

Raspored rada: nastavnik, na temelju uočenih potreba i interesa studenata, zadržava pravo promjene rasporeda tijekom semestra. Odabir i raspodjela seminarskih radova obavit će se najkasnije s trećim terminom

1) tjedanUvodna riječ, pitanja organizacije, dogovor oko radova2) tjedanStoria, zgodovina, povijest Istre- struka o struci 3) tjedanKasna antika na području sjevernog Jadrana 4) tjedanSeoba naroda i pojava Slavena u Istri 5) tjedanRižanski placit6) tjedan Istra u odnosu na hrvatsku državu-maticu7) tjedanIstra unutar Reich-a8) tjedanIstarske obalne komune9) tjedan Kontinentalno zaleđe i njegov seoski svijet10) tjedanIstarski razvod 11) tjedanOblikovanje istarske političke dihotomije: Venecija i Habsburgovci 12) tjedan Umjetnost i kultura Istre 13) tjedanCrkvena povijest Istre 14) tjedanDemografske i narodnosne mijene 15. i 16. st.15) tjedanZaključna razmatranja Obavezna literatura: Miroslav Bertoša, Istra od 6. do 10. stoljeća, Povijest Hrvata, Prva knjiga, Srednji vijek, glavni urednik Franjo Šanjek, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 115-134.Miroslav Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. st.), Pula: 1995 (manji dijelovi)Darko Darovec, Pregled istarske povijesti, prev. Goran Filipi, Pula: CASH, 1996 (dijelovi)Ivan Jurković, "Rani srednji vijek", "Razvijeni srednji vijek" i "Kasni srednji vijek", Istarska enciklopedija, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2005, 626-628. Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga 1971 (drugo izdanje 1975) (relevantna poglavlja)Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: Školska knjiga 1997 (relevantni dijelovi)Peter Štih, Goriški grofje ter njihovi ministeriali in militi v Istri in na Kranjeskem, Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete 1994 (dijelovi)

Dopunska literatura:U dogovoru sa studentima zavisno od teme seminarskog rada i osobnim interesima

Ekonomski razvoj Austro-Ugarske

Nositelj: doc. dr. Željko Holjevac

Izvođač: Marko Rimac, znanstveni novak

Naziv kolegija: Ekonomski razvoj Austo-Ugarske

Status kolegija: izborni

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno

ECTS-bodovi: 3 ECTS

Uvjeti: upisan diplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu (svi smjerovi)

Broj polaznika: 15 studenata

Cilj kolegija: Uvesti studente u problematiku različitih teorijskih pristupa ekonomskom rastu i integraciji Austro-Ugarske. Osposobiti ih za samostalno pronalaženje izvora za proučavanje ekonoskog razvitka Monarhije, i to osobito na internetu. Predviđeno je da studenti sami obrade odabranu temu iz ekonomske povijesti. Steći će i potreban uvid u mogućnosti i ograničenja statističkih izvora za razumijevanje povijesnog konteksta, kao i sposobnost njihove evaluacije.     

Opis i sadržaj kolegija: Kolegij proučava gospodarski razvoj i procese strukturalnih promjena u gospodarstvu kao i gospodarsku integraciju Austro-Ugarske od osnutka do raspada. Poseban naglasak daje se na sektorske i regionalne diferencijacije ekonomskog razvoja. Austro-Ugarska je bila zemlja koja je u razdoblju svojeg postojanja (1867.-1918.) ostvarila određeni gospodarski rast, ali taj rast nije ostvario očekivano sustizanje zapadne Europe koja je u prvoj polovici 19. stoljeća prestigla Habsburšku Monarhiju u BDP-u po stanovniku. Razlozi toga zaostajanja i/ili neuspjeha u sustizanju (“catch-up faliure”) nisu jednoznačni, ali svi se autori slažu da tu pojavu treba promatrati u regionalnom kontekstu unutar Habsburške Monarhije, kasnije Austro-Ugarske. Najveće zaostajanje austougarskog BDP-a po stanovniku bila je proizvodnja primarnog sektora gospodarstva, a treba imati na umu da su u sklopu Monarhije bile i zaostalije regije poput Bukovine, Dalmacije, Galicije te Hrvatske i Slavonije (s Vojnom krajinom do sjedinjenja) koje su u tom kontekstu smanjivale prosjek BDP-a Monarhije. Istodobno su druge gospodarski razvijenije pokrajine, poput Donje Austrije, Česke, Moravske i dijelova zapadne Ugarske doživljavale pravi ekonomski procvat. Upravo se u tome nalazi ključ cijelog problema: gospodarski rast Austro-Ugarske treba promatrati u kontekstu nejednakoga gospodarskog razvoja pojedinih pokrajina. Austro-Ugarska do kraja svojeg postojanja nije uspjela ostvariti jedinstveni ekonomski razvoj svih svojih dijelova. U kolegiju će se promatrati komparativno sve pokrajine Monarhije u razdoblju od 1867. do 1913. godine, i to njihov gospodarski rast (preko rasta BDP-a), sektorska analiza rasta BDP-a i promjene na strukturu zaposlenih i strukturu zanimanja (rast neagrarnih sektora i povećanje produktivnosti po zaposlenom radniku u sektorima). Istodobno će se promatrati utjecaj i međuutjecaj sektorskoga gospodarskog rasta i promjena u strukturi

zanimanja na životne uvjete stanovništva, pismenost i obrazovanje, povećanje gradova, prekomorske migracije itd.

Oblici i metode rada: Svakog tjedna održati će se dvosatno predavanje u sklopu kojeg je predviđeno aktivno sudjelovanje studenata. Studenti moraju sudjelovati u nastavi s najmanje jednim 15-minutnim izlaganjem u toku semestra.

Tjedni raspored:  

1. tjedan: Uvod u kolegij2. tjedan: Upravna podjela i upravne structure Monarhije3. tjedan: Sektorske diferencijacije ekonomije: strukturta zanimanja4. tjedan: Razlike u regionalnom razvoju5. tjedan: Nemogućnost sustizanja zapadne Europe6. tjedan: Finacije kao preduvjet industrijskog razvoja: bankarski sektor7. tjedan: Razvoj prometne mreže8. tjedan: Obrazovanje i ekonomski rast9. tjedan: Stanovništvo i demografske promjene10. tjedan: Uvjeti stanovanja i zdravstvene prilike11. tjedan: Migracije, unutarnje i prekooceanske, razvoj gradova i odnos grad-selo12. tjedan: Razvoj industrije, obrta i rudarstva13. tjedan: Ekonomski razvitak Zemalja zastupanih u Carevinskom vijeću14. tjedan: Ekonomski razvitak Zemalja krune svetog Stjepana15. tjedan: Ekonomski razvitak hrvatskih zemalja u okviru Monarhije

Način provjere znanja i način polaganja ispita: Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20 %), pojedinačne aktivnosti u nastavi (20 %) i usmenog ispita ili završnog rada (60 %) po završetku semestra. Literatura za ispit biti će obrađivana u sklopu izvođenja kolegija (zbog nepostojanja hrvatskog prijevoda).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: Uz praćenje redovnog pohađanja nastave i aktivnog sudjelovanja polaznika u nastavi, predviđena je evaluacija postignuća za svaku generacijsku grupu na temelju rezultata ispita i anketiranja polaznika o opsegu realizacije programa, načinima realizacije i mogućnostima polaznika da utječu na realizaciju.  

Studentske obveze: Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i sudjelovati u raspravama. Osim toga u toku semestra dužni su napisati četiri eseja na zadane teme čime će se provjeravati sudjelovanje u nastavi.

Literatura:  

ABRAMOVITZ, M. (1986). Catching up, forging ahead and falling behind. Journal of Economic History 46, pp. 385-406.

GOOD, D. F. (1984). The Economic Rise of the Habsburg Empire, 1750-1914. Berkeley, CA: University of California Press.

SCHULZE, M. S. (2000). Patterns of growth and stagnation in the late nineteenth century Habsburg economy. European Review of Economic History 4, pp. 311–40.

SCHULZE, M.S., (2003), “Structural change and productivity growth in the Habsburg Empire, 1870-1913”, Fifth European Historical Economics Society Conference, Madrid, mimeo, LSE.

SCHULZE, M. S. (2007) 'Origins of Catch-up Failure: Comparative Productivity Growth in the Habsburg Empire, 1870-1910', European Review of Economic History  11 (2007) pp189-218

SCHULZE, M. S. – WOLF, N. (2008) 'On the Origins of Border Effects: Insights from the Habsburg Empire', with N. Wolf, Journal of Economic Geography (2008), pp1-20

Povijest Bizanta

Nositelj i izvođač: dr. sc. HRVOJE GRAČANIN, docent

ECTS-bodovi: 2Jezik: hrvatskiTrajanje: jedan semestar (sedmi, zimski) Status: izborni za sve studenteOblik nastave: 30 sati predavanjaUvjeti: nemaSadržaj: Pregled povijesti Bizantskoga Carstva. Segmenti društvene, kulturne, političke, vojne, institucionalne i crkvene povijesti.Kompetencije: Upoznavanje glavnih povijesnih tijekova i pojava koji su presudno utjecali na oblikovanje bizantske civilizacije. Razvijanje širih i slojevitijih pogleda na povijesne procese s osobitim obzirom na raščlambu složenih političkih, gospodarskih i kulturnih mijena i kontinuiteta. Stvaranje predodžaba o prilikama u Bizantu u kontekstu europske povijesti srednjega vijeka. Upoznavanje s relevantnom izvornom građom i literaturom.Način rada: Nastava će se odvijati u obliku predavanja.Obvezatna literatura:

G. Ostrogorski, Povijest Bizanta 330-1453, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2006, 607 str.

Dopunska literatura:L. Brehier, Vizantijska civilizacija, Beograd 1976.I. Đurić, Sumrak Vizantije. Vreme Jovana VIII Paleologa 1394-1448, Zagreb 1989.H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve II, Zagreb 1995., 5-125, 176-189, 207-210, 212-220, 265-268, 277-292, 327-359, 379-402, 407-493H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve III/1, Zagreb 1971., 31-59, 194-213, 452-473H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve III/2, Zagreb 1993., 135-156, 551-583D. Obolensky, The Byzantine Commonwealth. Eastern Europe, 500-1453, London 2 2000.Prokopije iz Cezareje, Tajna povijest, Zagreb 1992.R. Radić, Strah u poznoj Vizantiji 1180-1453 I-II, Beograd 2000. Ch. Schug-Wille, Bizant i njegov svijet, Rijeka 1970.Ph. Sherrard, Bizant, Zagreb 1972.Steven Runciman, Vizantijska civilizacija, Beograd 1964.Internet Medieval Sourcebook – Full Text Sources – Byzantium:http://www.fordham.edu/halsall/sbook2.html#byz2A. E. Laiou (ur.), The Economic History of Byzantium. From the Seventh through the Fifteenth Century, Washington 2002., dostupno na: http://www.doaks.org/EHB.html

Način polaganja ispita: Ispit je usmeni i može se polagati odmah po završetku nastave.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera znanja u obliku kolokvija, a na kraju ispitnog roka provodi se evaluacija od strane studenata.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBURadna skupina za studijske programe

Tablica za evidentiranje prijedloga za izmjenu i dopunu preddiplomskih, diplomskih i integriranih studijskih programa

Vijeće područja DRUŠTVENO-HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

Naziv visokog učilišta FILOZOFSKI FAKULTET

Naziv studijskog programaDIPLOMSKI STUDIJ POVIJESTI

ISTRAŽIVAČKI MODULSMJER: RANI NOVI VIJEK

Ukupni broj ECTS bodova prije promjene: poslije promjene:

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani2) diplomski 4) stručni

Opseg izmjena i dopunaA) bitno mijenjaju studijski program (više od 20 posto)

B) bitno ne mijenjaju studijski program (manje od 20 posto)

Što se mijenja/što se nadopunjuje

Prije promjene Poslije promjene Obrazloženje

LITERATURA ZA PREDMET:„Historijska antropologija“

manje dopune literature v. prilog

LITERATURA ZA PREDMET:„Historijska imagologija“

manje dopune literature v. prilog

M. P. __________________________________

Potpis odgovorne osobe

Zagreb,____________________

Historijska antropologija

Dr. sc. Zrinka Blažević, doc.

Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: obvezatni za obvezatni za studente smjera i izborni za sve ostale studente preddiplomskog i diplomskog studijaOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjednoSadržaj: Sukladno dominantnim istraživačkim orijentacijama na području historijske antropologije u fokusu ovoga predmeta bit će ranonovovjekovna conditio humana, odnosno mnoštvenost ljudskih životnih iskustava (Lebensformen i Lebenswelten) konceptualiziranih kao socijalne i kulturalne varijable. Izuzev tradicionalnih tema kao što su svakodnevna životna praksa, navike, prehrana, odnos prema tijelu, rituali, ponašanja, oblici socijabilnosti, potrebe, svjetonazor, vjerovanja i sl., analizirat će se i procesi socijalizacije, kulturna konstrukcija roda, autoriteta i identiteta, te dispozicije socijalne, ekonomske, kulturne i rodne moći. Temeljna pretpostavka i polazište historijskoantropološke analize bit će koncept imperijalnog višegraničja kao zone transkulturacije i strukturalne determinante ranonovovjekovnog ljudskog iskustva. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Cilj predmeta je upoznavanje, razumijevanje, kritička interpretacija i historijskoantropološka konceptualizacija modaliteta ranonovovjekovnih ljudskih iskustava i životne prakse te strukturno-funkcionalnih uvjeta ljudske opstojnosti u liminalnom kontekstu imperijalnih višegraničja. Pozornost će se posvetiti razvijanju kritičkih, analitičkih i interpretacijskih umijeća studenata s komparatističkih i inter/trans/kulturalističkih pretpostavki, umijeću problemske konceptualizacije te vještina usmenog i pismenog izražavanja.Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predviđen je kombinirani tip nastave u obliku kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Za potrebe predmeta priredit će se i čitanka s izborom referentnih teorijskih i historiografskih tekstova te primarnih izvora. U nastavi će se koristiti i internetski resursi te izrađivati specijalne baze podataka. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa na osnovu čega će formirati zaključnu ocjenu. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.ECTS bodovi i obrazloženje: 5. Pohađanje 30 sati nastave donosi 1 bod, izvršavanje nastavnih obveza (kratki eseji, prezentacije, analize izvora, bibliografije, izrada bazi podataka) 2 boda, priprema ispita 2 boda.Način polaganja ispita i način provjere znanja: Predviđen je pismeni ispit u formi problemskog eseja. Osnova za evaluaciju pojedinačnog studentskog doprinosa bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu (50%) te rezultati pismenog ispita (50%).Popis ispitne literatureBurgière, André. “Historijska antropologija”, Gordogan, 39-40 (1995), str. 125-145; Gerc, Kliford (Geertz, Clifford). Tumačenje kultura, Beograd 1998, 9-118; Gross, Mirjana. “Susret historije i antropologije”. Narodna umjetnost 33/2 (1996), 146-163; Roksandić, Drago. Triplex confinium, Zagreb 2003.

Popis dopunske literatureDinzelbacher, Peter. Europäische Mentalitätsgeschichte. Stuttgart, 1993; Dressel, Gert. Historijska antropologija (u tisku); Jovanović, Miroslav et al. (ur.). Between the archives and the field: a dialogue on historical anthropology of the Balkans. Beograd-Graz, 1999; Kaser, Karl et al. (ur.). Historische Anthropologie im südöstlichen Europa. Eine Einführung. Wien-Köln-Weimar, 2003; Van Dülmen, Richard. Otkriće individuuma 1500-1800. Zagreb, 2005; Winterling, Aloys. Historische Anthropologie (Basistexte - Geschichte). Stuttgart, 2006.NB: Iscrpniji popis na web stranici Odsjeka za povijest.

Historijska imagologija

Dr. sc. Zrinka Blažević, doc.

Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: obvezatni za studente smjera i izborni za sve ostale studente preddiplomskog i diplomskog studijaOblik nastave: 1 sata predavanja i 1 sat seminara tjednoSadržaj: Budući da je susjecište triju velikih imperijalnih sustava tijekom ranoga novog vijeka bilo poprištem složenih procesa miješanja i preklapanja, ali i odbacivanja i konflikata, fenomeni konstrukcije i reprezentacije identiteta, alteriteta i alijeniteta nameću se kao važne odrednice hrvatskog ranonovovjekovnog povijesnog iskustva. Stoga će u fokusu predmeta biti interpretativna analiza reprezentacijskih formi te sociopolitičkih funkcija konstruiranja etničkih, konfesionalnih, socijalnih, kulturnih i rodnih auto- i heterostereotipa kao važnih identifikacijskih strategija i mehanizma, posebice u inter- i multikulturnome kontekstu. Pritom će težište biti na implementaciji komparativnohistorijskih metoda i modela istraživanja kao najprimjerenijem analitičkom aparatu za istraživanje procesa kompleksnih kulturalnih interrelacioniranja. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Osnovni cilj predmeta je upoznavanje, razumijevanje i kritička interpretacija fenomena konstruiranja «predodžbi o sebi i/kao Drugome» u liminalnoj povijesnoj situaciji imperijalnoga višegraničja. Osobit će naglasak biti na razvijanju analitičkih i interpretacijskih umijeća studenata s komparatističkih pretpostavki, problemske konceptualizacije te vještina usmenog i pismenog izražavanja.Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predviđen je kombinirani tip nastave u obliku kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Za potrebe predmeta priredit će se i čitanka s izborom referentnih teorijskih i historiografskih tekstova te primarnih izvora. U nastavi će se koristiti i internetski resursi te izrađivati specijalne baze podataka. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa na osnovu čega će formirati zaključnu ocjenu. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.ECTS bodovi i obrazloženje: 5. Pohađanje 30 sati nastave donosi 1 bod, izvršavanje nastavnih obveza (kratki eseji, prezentacije, analize izvora, bibliografije, izrada bazi podataka) 2 boda, priprema ispita 2 boda. Način polaganja ispita i način provjere znanja: Predviđen je pismeni ispit u formi problemskog eseja. Osnova za evaluaciju pojedinačnog studentskog doprinosa bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu (50%) te rezultati pismenog ispita (50%).Popis ispitne literatureBeller, M – Leerssen, J. Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters. Amsterdam- New York, 2007; Blažević, Zrinka. Osmanistički diskurs kao polje de/stabilizacije kulturnih inskripcija Drugoga. Kolo 2/ 2006, 211-232; Dukić, Davor (ur.), Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb, 2009; Dukić, Davor. Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Zagreb, 2004; Roksandić, Drago. Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800. Zagreb, 2003., 173-204; Todorova, Marija. Imaginarni Balkan, Beograd, 1999., 113-159.

Popis dodatne literatureBlažević, Zrinka. Ilirizam prije ilirizma, Zagreb, 2008; Blažević, Zrinka, "Ideae magnanimitatis Illyricae et Pannonicae. (De)konstrukcija auto- i heteropredodžbi u diskursu baroknog heroizma", Umjetnost riječi 51/ 3-4 (2007), 249-264; Dukić, Davor. Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Zagreb, 1998; Heuberger, Valeria - Supan, Arnold –Vyslonzil, Elisabeth (ur.). Das Bild vom Anderen. Identitäten, Mentalitäten, Mythen und Stereotipen in multiethnischen europäischen Regionen. Frankfurt am Main, 1998; Schwoebel, Robert. The Shadow of the Crescent: The Renaissance Image of the Turk (1453-1517), Nieuwkoop, 1967. Wolff, Larry.Venice and the Slavs. The Discovery of Dalmatia in the Age of Enlightenment. Stanford, 2001. NB: Iscrpniji popis na web stranici Odsjeka za povijest.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBURadna skupina za studijske programe

Tablica za evidentiranje prijedloga za izmjenu i dopunu preddiplomskih, diplomskih i integriranih studijskih programa

Vijeće područja DRUŠTVENO-HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

Naziv visokog učilišta FILOZOFSKI FAKULTET

Naziv studijskog programa

DIPLOMSKI STUDIJ POVIJESTIISTRAŽIVAČKI MODUL

SMJER: MODERNA I SUVREMENA POVIJEST- 19. I 20. STOLJEĆE

Ukupni broj ECTS bodova prije promjene: poslije promjene:

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani2) diplomski 4) stručni

Opseg izmjena i dopunaA) bitno mijenjaju studijski program (više od 20 posto)

B) bitno ne mijenjaju studijski program (manje od 20 posto)

Što se mijenja/što se nadopunjuje

Prije promjene Poslije promjene Obrazloženje

kolegijHRVATSKO DRUŠTVO I KULTURA

dopunjuje se opis i syllabus trodnevnom terenskom nastavom u Beču i Bratislavi, obaveznom za sve studente ovog istraživačkog smjera

Na istraživačkom smjeru 19. i 20. st. nedostaje terenska nastava

kolegijHRVATSKA I SVIJET U 20. STOLJEĆU

dopunjuje se opis i syllabus trodnevnom terenskom nastavom u Rijeci Puli,Trstu i Soči obaveznom za sve studente ovog istraživačkog smjera

Na istraživačkom smjeru 19. i 20. st. nedostaje terenska nastava

kolegijHrvatska i Europa u 19. stoljeću – komparatističke teme

kolegijHrvatska i Europa u 19. stoljeću – komparatističke teme

Komparatističke teme iz europske povijesti 19. stoljeća

Budući da na smjeru postoji kolegij unutar kojega se obrađuje hrvatska povijest 19. st. naglasak na ovom kolegiju se stavlja na europsku povijest

DODAJE SE NAPOMENA izborni kolegiji smjera 19. i 20. st. mogu biti: 1. obavezni kolegiji drugih istraživačkih smjerova na studiju povijesti 2. izvan studija povijesti uz dopuštenje voditelja studija

novi izborni kolegiji

novi izborni kolegij 1. Židovi u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljećunositelj: Ivo Goldstein 2.Narodnooslobodilački pokret 1941.-45.nositelj Ivo Goldstein3. Plemstvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću4. Interpretativni modeli teorije demografske tranzicije5. Hrvatska historiografija u 20. stoljeću6. Hrvatski ogledi o Europi

opisi u prilogu

veliki prostor dan je izbornim predmetima stoga treba obogatiti njihovu ponudu

M. P. __________________________________

Potpis odgovorne osobe

Zagreb,___________________

NOVI IZBORNI KOLEGIJI – DIPLOMSKI STUDIJ

Odsjek za povijest

PLEMSTVO BANSKE HRVATSKE U 19. STOLJEĆUSYLLABUS

Nositelj i izvođač: dr.sc. Iskra Iveljić, izv. prof.ECTS bodovi: 4Šifra:Kratica:Jezik: hrvatskiTrajanje: jedan semestar, zimskiStatus: izborni predmet na diplomskom studiju povijestiOblik nastave: 30 sati predavanjaCilj kolegija: upoznavanje studenata s razvojem plemstva civilne Hrvatske i Slaovnije u 19. stoljeću. Sadržaj: kasnostaleško društvo; plemstvo kao natio politica i njena institucionalna podloga; struktura plemstva; struktura posjeda; uloga i odnos plemstva u političkom, nacionalno-integracijskom i modernizacijskom procesu; simboli i ceremonije; svakodnevni život; Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: dopuna obaveznoj nastavi na diplomskom studiju povijesti, smjer 19. i 20. stoljeće Metode: komparacija, izlaganje, tumačenjeNačin polaganja ispita: usmeni i pismeniNačin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: aktivnost studenata na nastavi, evaluacija nastave od strane studenata, uspjeh na ispitu

Raspored nastave:1. tjedan; Obavijesti o temeljnoj literaturi; Plemstvo kasnostaleškog razdoblja od

kraja 18. stoljeća do 1848. – status et ordines, staleška ustavnost; municipalna autonomija; Sabor i županije kao uporišta plemstva spram centralne vlasti;

2. tjedan: Plemstvo kasnostaleškog razdoblja od kraja 18. stoljeća do 1848. – struktura plemstva, staro i novo plemstvo; honorati; struktura posjeda

3. Simboli i ceremonije; Plemići kao nositelji visokih javnih dužnosti u Monarhiji –

4. i 5. tjedan: Odnos plemstva spram nacionalnog pokreta i modernizacije. Poredbe s Ugarskom.

6. tjedan Plemstvo u tranziciji ka modernom građanskom društvu. Zemljišno rasterećenje

7. tjedan –obiteljski život, slobodno vrijeme; 8. kultura stanovanja; 9. vizualna prezentacija od staleških portreta ka fotografiji i filmu; kultura smrti;10.tjedan – Žene i djeca11.tjedan – Anatomija jedne velikaške porodice: Rauch 12.pisanje eseja13.Terenska nastava u jednom od zagrebačkih muzeja ovisno o ponudi aktualnih

izložbi (Hrvatskom školskom muzeju, Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt, Modernoj galeriji...)

14.tjedan: zaključna razmatranja15.tjedan- kolokvij

Temeljna literatura:1. Bojničić, Ivan, Der Adel von Kroatien und Slawonien, Nürnberg, 1899. 2. M. Gross,O položaju plemstva u strukturi elite u sjevernoj Hrvatskoj potkraj 19. i

na početku 20. stoljeća, Historijski zbornik 1978.-79, 123-149. 3. Znamenja vlasti i časti u Hrvatskoj u 19. stoljeću, HPM, Zagreb, 1993.4. Život u palači od 1764. do 2004., HPM, Zagreb, 2004.,5. Zdenka Šimončić Bobetko, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1918.-

1941. godine, sv. 1, Zagreb, 1997., 31-77.

Dopunska literatura:

Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb, 1993.Isti, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb, 1998.Grga Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, Zagreb, 1995.

SYLLABUSNaziv: Narodnooslobodilački pokret (1941-1945): borci za oslobođenje od okupatora ili borci za komunizam?Predavač: Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.Šifra predmeta:Kratica predmeta:ECTS-bodovi: 4Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar , zimskiStatus: izborniOblik nastave: predavanja, arhivski radUvjeti: upisan diplomski studij

1. tjedanUvod

2. tjedan Komunistički pokret između dva svjetska rata

3. tjedanNova dinamika potkraj tridesetih i do travnja 1941. godine

4. tjedanPrvi mjeseci u NDH: odnos prema zaraćenim stranama, pripreme za ustanak

5. tjedan Ustanak

6. tjedan Partizani i četnici: od potencijalnih saveznika do žestokih neprijatelja

7. tjedanLijeva skretanja

8. tjedanAntifašistički pokret u 1942. godini

9. tjedanBihaćka republika, bitke na Neretvi i Sutjesci

10. tjedanUspostavljanje nove vlasti, narodnooslobodilački odbori, AVNOJ i ZAVNOH

11. tjedanHrvatski antifašistički pokret kao dio svjetskog i jugoslavenskog antifašizma

12. tjedanKapitulacija Italije, jačanje NOP-a

13. tjedanRasap i slom NDH, Bleiburg i Križni put

14. tjedanUspostava nove vlasti; revolucija i nasilje

15. tjedanZaključak

Literatura:I. Jelić, Hrvatska u ratu i revoluciji, Zagreb 1978.I. Jelić, Jugoslavenska socijalistička revolucija, Zagreb 1979.H. Matković, Povijest NDH, kratak pregled, Zagreb 1994.I. Goldstein, Hrvatska 1918-2008., Zagreb 2008.

SYLLABUSNaziv: Židovi u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću Predavač: Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.Šifra predmeta:Kratica predmeta:ECTS-bodovi: 4Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar, Status: izborni za diplomski studij povijestiOblik nastave: predavanja, arhivski radUvjeti: nema

1. tjedanUvod

2. tjedan Edikt o toleranciji, prvi doseljenici

3. tjedanTolerancijska taksa, osnivanje prvih općina

4. tjedanIntegracija i asimilacija

5. tjedan Socijalna distanca, tradicionalni antisemitizam

6. tjedan Upward mobility

7. tjedanMeđuratno razdoblje – zlatno doba

8. tjedanRasna teorija i novi tip antisemitizma

9. tjedanPrva faza Holokausta: protužidovska propaganda

10. tjedanDruga faza Holokausta: protužidovski zakoni

11. tjedanTreća faza Holokausta: uništenje

12. tjedanŽidovi u antifašističkom pokretu

13. tjedanOdnos prema socijalističkoj državi, optiranje za Izrael

14. tjedanU samostalnoj Hrvatskoj

15. tjedanZaključak

Literatura:Antisemitizam, Holokaust, antifašizam, zbornik radova, ur. N. Lengel-Krizman i I. Goldstein, Zagreb 1996.Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, ur. Narcisa Lengel-Krizman, Božidar Feldbauer, Snješka Knežević, Zagreb 1998.Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941, Zagreb 2004.Ivo Goldstein – Slavko Goldstein, Holokaust u Zagrebu, Zagreb 2001.Židovi na tlu Jugoslavije, katalog izložbe, Zagreb 1988.

Odsjek za povijest

INTERPRETATIVNI MODELI TEORIJE DEMOGRAFSKE TRANZICIJE

Nositelj i izvođač: dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, red. prof.ECTS bodovi: 4Šifra:Kratica:Jezik: hrvatskiTrajanje: jedan semestar, zimskiStatus: izborni predmet na diplomskom studiju povijestiOblik nastave: 30 sati predavanjaCilj kolegija: upoznavanje studentica/studenata s različitim populacijskim teorijama iz kojih se u 20. stoljeću razvila dominantna teorija demografske tranzicije. Širi je cilj uputiti studentice/studente na mogućnosti proučavanja povijesne demografije i korištenja njezinih metoda u historiografskom istraživanju.Sadržaj: Teorijska misao o stanovništvu u razdoblju kasnofeudalnih odnosa; populacijski stavovi ranih ekonomista; merkantilisti, fiziokrati, kameralisti; Malthusovo učenje o stanovništvu; kritičari Malthusa; nositelji ideja ekonomskog liberalizma; demografska istraživanja u Habsburškoj Monarhiji; demografska istraživanja u Hrvatskoj; teorija demografske tranzicije; primjena teorije demografske tranzicije u povijesnoj demografiji; povijesna demografija kao pomoćna povijesna znanost u povijesnom istraživanju. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: dopuna obveznoj nastavi na diplomskom studiju povijesti, smjer 19. i 20. stoljeće.Metode: izlaganje, tumačenje, komparacija, raspravljanje i razgovor o pročitanim tekstovima.Način polaganja ispita: usmeni i pismeni.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: aktivnost studenata, uspjeh na ispitu, evaluacija nastavnikova rada.

Raspored nastave:

1. tjedanUvodno izlaganje o predmetu i problemima njegova proučavanja. Objašnjenje temeljnih pojmova, upoznavanje s literaturom.

2. tjedanTema: Početak sustavnih demografskih istraživanja. Društveno uvjetovana smrtnost uzrokovana pojavom kuge. Značenje djela Danijela Defoa Dnevnik godine kuge. Istraživanja Johna Graunta, Edmonda Halleyja Petera Süssmilcha.

3. tjedan

Tema: Problem prenaseljenosti i problem nedostatka stanovništva u Europi krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Populacijski stavovi nacionalnih država. Merkantilizam. Ideje i učenja Jeana- Baptista Colberta, William Pettyja, Richarda Cantillona.

4. tjedanTema: Fizokrati, njihovo učenje i najvažniji predstavnici. François Quesnay i njegova teorija. Načela Adama Smitha u Bogatstvu naroda.

5. tjedanTema: Thomas Robert Malthus i antipopulacijska teorija. Uzroci prihvaćanja pesimizma Malthusova učenja u Francuskoj.

6. tjedan Tema: Populacijska istraživanja povezana s industrijskom revolucijom. Ideje Davida Ricarda i John Stuarta Milla. Kritičari Malthusova učenja.

7. tjedanTema: Stavovi marksista prema stanovništvu. Teorija tehnološke nezaposlenosti, odnos rada i kapitala. Učenje Johna Maynarda Keynsa o posljedicama smanjivanja stanovništva.

8. tjedanTema: Populacijska istraživanja u habsburškim zemljama. Kameralisti. Ideje Nikole Škrleca Lomničkog. Istraživanja stanovništva u Hrvatskoj u okviru znanstvenih projekata i sveučilišnih studija.

9. tjedanTema: Doprinos Petra Matkovića, Frana Vrbanića i Milovana Zoričića znanstvenom proučavanju populacijske problematike u Hrvatskoj.

10. tjedanTema: Teorija demografske tranzicije. Opće postavke teorije. Istraživači koji su teoriju razvili.

11. tjedanTema: Pristupi u interpretaciji povijesnog modela demografske tranzicije u Hrvatskoj. Problematizacija nekih obilježja toga modela.

12. tjedanTema: Primjena teorije demografske tranzicije i njezina povezanost s procesom modernizacije.

13. tjedanTema: Povijesna demografija - pomoćna znanost u povijesnom istraživanju.

14. tjedanTema: Povijesna znanost – ishodište povijesne demografije.

15. tjedanTema: Evaluacija kolegija “Interpretativni modeli teorije demografske tranzicije”.

Literatura1. Wertheimer-Baletić, A., Stanovništvo i razvoj. Zagreb: MaTe, 1999.2. Stipetić, V., Povijest hrvatske ekonomske misli (1298.-1847.). Zagreb: Golden marketing, 2001.3. Stipetić, V. i Vekarić, N., Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb – Dubrovnik: HAZU, 2004.4. Vranješ-Šoljan, B., Stanovništvo Banske Hrvatske. Demografska slika Banske Hrvatske u

kontekstu društveno-povijesnih promjena od 1850. do 1910. Zagreb: Educa, 2009.

SYLLABUS

Hrvatska historiografija u 20. stoljeću

Nositelj kolegija: prof. dr. Damir AgičićJezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar / ljetniStatus: izborni predmet – diplomski studij Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata vježbi ECTS-bodovi: 6 bodova

Sadržaj: Hrvatska historiografija počela je proces svoga poznanstvenjenja u drugoj polovici 19. stoljeća, a institucionalno se razvila u većoj mjeri tijekom dvadesetog stoljeća, napose u zadnjim desetljećima. U predavanjima na kolegiju dat će se okvirni pregled razvoja historiografije – institucionalni, kadrovski, metodološki. Studenti će se upoznati s biografijama najvažnijih povjesničara i njihovim djelom, kao i smjerovima razvoja historiografije. U vježbama će studenti raditi na pripremi bio-bibliografskih podataka o povjesničarima, kao i na bibliografskim bazama historiografske periodike.

Oblici provođenja nastave: Predavanja, pisanje kratkih studentskih radova i izrada bibliografskih pregleda.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Studenti će razvijati vještine na izradi bibliografije, kao i stjecati znanje o razvoju hrvatske historiografije.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Pratit će se i ocjenjivati pohađanje nastave, sudjelovanje u nastavi (u diskusijama, izradi radova i prezentacijama), a na kraju će studenti polagati ispit.

Način polaganja ispita i način provjere znanja: Na kraju nastave predviđen je usmeni ispit. Završna ocjena bit će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa, ocjene seminarskih radova i zalaganja u nastavi (ukupno 60%) i na temelju ocjene iz usmenog ispita (40%).

Popis obvezne literature:Naknadno

Popis dopunske literature- detaljniji popis dodatne literature u dogovoru s nastavnikom

RASPORED NASTAVE:Naknadno

Hrvatski ogledi o Europi (1918.-1941.)

Nositelj i izvođač: dr.sc. Ivica ŠuteKatedra za hrvatsku povijestisute@ffzg.hr

Trajanje: jedan semestar (ljetni).Status: izborni predmet. na diplomskom studiju povijestiOblik nastave: 2 sata predavanja tjedno ECTS-bodovi: 4 bodaJezik: hrvatski. Broj studenata: 15

Uvjeti za upis kolegija: Nema

Cilj kolegija: Studente se nastoji upoznati s pogledima hrvatskih intelektualaca različitih političkih i ideoloških provenijencija prema Europi u međuratnom periodu i u prvim godinama rata. Nastoji se ukazati na pluralitet različitih mišljenja o postojećim europskim i svjetskim problemima, ideološkim previranjima, liberalnoj i totalitarnoj Europi, o staroj i novoj Rusiji, kao i o mjestu Hrvatske u novoj Europi. Naglasak će biti na analizi i kritici tekstova objavljenih u različitim časopisima (npr. „Nova Evropa“, „Ekonomist“, „Suvremenik“ itd.) i knjigama tiskanim u analiziranom razdoblju, kao i na kritičkom čitanju memoara i dnevničkih zapisa. Primarni je cilj istraživati povijest ideja u promatranom periodu te, koliko to bude moguće, objasniti položaj i ulogu intelektualaca u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Proširivanje znanja iz Hrvatske povijesti 1918.- 1945. i razvijanje kritičkog mišljenja.

Korištene metode: Nastava podrazumijeva prethodno čitanje i kritičku analizu zadanih tekstova. Također će se koristiti postojeća filmska građa, kao i posjete raznim ustanovama vezanim uz temu kolegiju.

Raspored predavanja:

1. Upoznavanje studenata s temom kolegija i obvezama2. Pokušaji komparacija – Hrvatsko i irsko pitanje u europskoj politici (eseji o irskom i

hrvatskom republikanizmu)3. Što su Austrija i Mađarska Hrvatskoj nakon 1918. godine?4. Danska, obećana zemlja!5. Kako „čitati“ Rusiju? 6. M. Krleža – Izlet u Rusiju 1925.7. A. Ciliga – U zemlji velike laži8. R. Bićanić – Predavanje s puta u Rusiju 1940. godine9. Ideja o „trećem putu“ u Srednjoj i Istočnoj Europi 10. Bogdan Radica i „Agonija Evrope“11. Razgovori i susreti B. Radice (analiza tekstova)12. Razgovori i susreti B. Radice (analiza tekstova)13. Razgovori i susreti B. Radice (analiza tekstova)

14. Politički eseji Vinka Kriškovića o ratu (analiza tekstova)15. Zaključno predavanje

Način polaganja ispita:Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave kao i sveukupna aktivnost na satu i čitanje zadane literature. Ocjena će se dati na temelju napisanog seminarskog rada, koji je student obvezatan predati dva tjedna prije završetka semestra. Tijekom semestra održat će se nekoliko kraćih provjera znanja putem manjih ispita.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Prate se rezultati ispita za svaku generacijsku grupu. Anketiraju se polaznici o opsegu realizacije programa, načinima realizacije, mogućnostima polaznika da utječu na realizaciju.

Literatura:

U najvećem će opsegu tekstovi za analizu na nastavi biti prethodno podijeljeni od strane nastavnika.

BIONDICH, Mark, Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the Politics of Mass Mobilisation, 1904-1928., University of Toronto Press, Toronto 2000.,CILIGA, Ante: U zemlji velike laži, Gornja Jelenska : Ceres , 2007.GOLWITZER, Heinz: Europäische Baurenparteien im 20. Jahrhundert, Stuttgart 1977.Naše teme, 33 (10), Zagreb 1989.IONESKU, Ghita– GELLNER, Ernest: Populism. Its Meaning and National Characteristics, London 1969.KOLAR-DIMIRIJEVIĆ, Mira: „Die Wirtschaftliche Möglichkeiten und die konkrete Integration Kroatiens in die mitteleuropäichen Wirtschaftspläne 1918-1938“, Mitteleuropa – Konzeptionen in der ersten Hälfte des 20. Jahrhunderts, Zentraleuropa-Studien, Band I, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 1995, Sonderband 13, Wien-Köln-Weimar, str. 263-276.KRIŠKOVIĆ, Vinko: Izabrani politički eseji, Matica hrvatska, Zagreb 2003. KRLEŽA, Miroslav: Izlet u Rusiju, Zagreb 2005. MIRKOVIĆ, Mijo: Održanje seljačkog posjeda i druge agrarno-ekonomske studije, Dom i svijet, Zagreb 2005. (str. 104-140).RADICA, Bogdan: Agonija Europe (Razgovori i susreti), Disput, Zagreb 2006.Isti: Sredozemni povratak, Knjižnica Hrvatske revije, München-Barcelona, 1971.

Izvori:

Ekonomist. mjesečnik za savremena ekonomska i socijalna pitanja (Zagreb), 1935-1941.Nova Evropa (Zagreb),1920-1941)Obzor (Zagreb), 1918-1941.Savremenik (Zagreb), 1918.-1941.Hrvatski dnevnik (Zagreb), 1935.-1941.Ostavština Rudolfa Bićanića, Hrvatski državni arhiv u ZagrebuKRIZMAN, Bogdan: Korespondencija Stjepana Radića, sv. 1, Zagreb 1972, sv. 2, Zagreb 1973.RIEGER, Vilko: Selo u Sovjetskom Savezu, Zagreb 1937.Isti: Vidjeli smo Njemačku, Zagreb 1942.Saoirse? (freedom?), Irish struggle for independence (1919-1922), DVD, Gael Linn 2007.