SVEUČILIŠTE U RIJECI - Filozofski Fakultet - DS - ZS - KULT.pdf · Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija (D. Bolter i R. Grusin) Razlika decentraliziranih i centraliziranih

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2014./2015.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Film i kultura 1 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 15:15 - 18:00, učionica 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc.

Kabinet F-810 Vrijeme za konzultacije

Telefon 051/265-697 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult. Kabinet F-813

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 14:00-15:30 Telefon 051/265-702

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj kolegija je razmotriti film kao kulturalni spektakl dvadesetog stoljeća, te ponuditi načine upoznavanja i/ili proširivanja kritičkog razumijevanja upoznajući studente s ključnim teorijskim konceptima, intelektualnim tradicijama raznih kultura i etniciteta, kao i s poviješću rasprava i polemika unutar same discipline filma i kulturalnih studija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: Obrazložiti razliku između pojmova kao što su - Filmski pravac (kao i

specifičnosti pojedinog pravca – holivudski film prije nego što je usvojen klasični sustav, Ruski avangardni film, Francuski avangardni film, Njemački ekspresionizam, Talijanski neorealizam, Francuski novi val, Novi njemački film, novoholivudski film).

Navesti ključne filmsko-teorijske koncepte i debate posebno one koji se odnose na semiotičku i psihoanalitičku teoriju filma (Metz) kao i rasprave o stvarnosti (Bazin) i impresiji stvarnosti (Metz).

Objasniti među-utjecaj europske i holivudske kinematografije i referirati se na ključne debate.

Kategorizirati ključne filmove najutjecajnijih filmskih pravaca, nacionalnih kinematografija i/ili autora te obrazložiti sličnosti i razlike koristeći konkretne parametre.

Objasniti razvoj filmskog stila u odnosu na kulturološke aspekte – na koji način nacionalna kultura utječe na film.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.5 0 Kontinuirana provjera znanja - zadaća/izlaganje 1 20

Kontinuirana provjera znanja - kolokvij 1.5 25

Seminar 1 25 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Bazin, André, 1971, ''Bicycle Thief'' i ''De Sica: Metteur en Scène'', u: 'An Aesthetic of Reality: Neorealism', What is Cinema? Vol.2, Berkley: University of Cal. Press. 2. Bordwell, David, Steiger, Janet & Thompson, Kristin, ''Story Causality and Motivation'' i ''Classical Narration'', The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960, London: Routledge, 1991. 3. Crofts, Stephen, ''Concepts of National Cinema'', World Cinema: Critical Approaches, urednici Hill, John i Church Gibson, Pamela, Oxford: Oxford University Press, 2000. 4. Deleuze, Gilles, ''Beyond the Movement-Image'' i ''The Crystals of Time'' Cinema 2: The Time-Image, London: The Athlone Press, 1983. 5. Eisenstein, Sergei, ''Montaža atrakcija'', Eisenstein, Izbor materijala: Filip Aćimović, Vladimir Pogačić, Basa Slijepčević, Dušan Stojanović, Jugoslavenska kinoteka: Beograd, 1957. 6. Kracauer, Siegfried, ''Introduction'', ''Caligari'' i dio ''Procession of Tyrants'', From Kaligari to Hitler: Psychological History of the German Film, Prunceton: Princeton University Press, 1974. 7. Lev, Peter, ‘‘Paris, Texas an American Dream’’ i ‘‘Art and Commerce in Contempt’’ The Euro American Cinema. Austin: University of Texas Press, 1993. 8. Monaco, James, ''The Introduction: Camera Writes'' i ''Godard:Modes of Discourse'' The New Wave: Truffaut, Godard, Chabrol, Rohmer, Rivette, New York: Oxford University Press, 1976. 9. Zavattini, Cesare, ''A Thesis on Neorealism''David Overbey, ured., Springtime in Italy: A Reader in Neo-Realism, London: Talisman, 1978. 10. Nowell-Smith, Geoffrey, ''Art Cinema'' The Oxford History of World Cinema, New York: Oxford University Press, 1989. 11. Sanford, John, ''Wim Wenders'' i dio poglavlja ''Rainer Werner Fassbinder'' The New German Cinema, London: Oswald Wolff, 1980. 12. Schwartz, Thomas, ''The New Hollywood'', Film Theory Goes to the Movies, ur. Jim Collins et al., New York: Routledge, 1993. 13. Škrabalo, Ivo, ''Producentska kinematografija (rezultati)'', 101 Godina filma u Hrvatskoj 1896-1997, Zagreb:

Nakladni zavod Globus, 1998. 14. Thompson, Kristin, ''Realism in the Cinema: Bicycle Thieves'', Breaking the glass Armour: Neoformalist Film analysis, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1988. 15. Turković, Hrvoje, ''Paradigma modernizma: Jean Luc Godard'', Film: Zabava, žanr, stil, Rasprave, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2005. IZBORNA LITERATURA Elsaesser, Thomas, ''National or International Cinema'', New German Cinema: A History, London: MacMillan Press,

1989. _______________, ''Tales of Sound and Fury: Observations on the Family Melodrama'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Williams, Linda, ''Something Else Besides a mother: Stella Dallas and the Maternal Melodrama'', Cinema Journal 24, No. 1, Fall 1984. Mulvey, Laura, ''Afterthoughts on 'Visual Pleasure and Narrative Cinema' inspired by King Vidor's Duel in the Sun (1946)'', Visual and Other pleasures, Bloomington: Indiana University Press, 1989. Orr, John, ''Film and the Paradox of the Modern'' Cinema and Modernity, Cambridge Mas.: Polity Press, 1993. Sobchack, Vivian, ''Cities on the Edge of Time: The Urban Science Fiction Film'' Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004 Shrader, Paul, ''Notes on Film Noir'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Wood, Robin, ''Ideology, Genre, Auteur'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Kolker, Robert, ''Validity of the Image'' Altering Eye: Contemporary International Cinema, Oxford, NY, Toronto & Melbourne: Oxford University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završna ocjena se formira na temelju kontinuirane provjere znanja (kolokvij), zadaća (izlaganja), seminara i završnog ispita.

Zadaće - izlaganje - od studenta se očekuje pisanje dvije zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s

tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do 4 kartice po zadaći). Alternativno, student može izabrati pisanje tek jedne zadaće koju onda uparuje s izlaganjem na satu. Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora.

Kontinuirana provjera znanja - sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog

kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 5 bodova). Seminar - očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno

8 kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Kašnjenje seminara kažnjava se smanjenjem bodova.

Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (5 bodova po pitanju)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. 2., 16. 2.

Proljetni izvanredni 7. 4.

Ljetni ----- Jesenski

izvanredni 31. 8., 7. 9

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1. Povijesna perspektiva: rani, klasični i post-klasični Hollywood 2. Povijesna perspektiva Hollywood II 3. Rani europski film 4. Moderni europski film 1 neorealizam

5. Moderni europski film 2 Francuski novi val

6. Moderni europski film 3 Hrvatski film u europskom kontekstu

7. Fenomen ‘art filma’ u europskom filmu 8. Novi njemački film 9. Ruska avangarda 10. Francuska avangarda 11. Impresionizam 12. Suvremeni europski film 13. Novi Hollywood i suvremeni američki film 14. Pojam nacionalne kinematografije 15. Rekapitulacija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija i praksa novih medija

Studij Diplomski studij kulturologije; modul Mediologija i popularna kultura

Semestar 1. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 8:15-11:00, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nema Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814 Vrijeme za konzultacije Srijedom 15:00-16:00, četvrtkom 11-12:00


Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Epistemologija novih medija. Disciplinarna razgraničenja. Socijalna antropologija, filologija,

kulturalni studiji i marksističko nasljeđe, filozofija i filozofija tehnologije, sociologija medija, poststrukturalizam i semiotika. Uloga Škole iz Toronta u epistemološkom prevratu proučavanja medija. Kulturalni studiji i kritička teorija, društveni kontekst i pitanje ideologije medija.

Šira i uža definicija medija. Epistemološki problemi teorije novih medija. Problemi s poljem i terminologijom. Digitalni mediji i Mreža kao kraj distinkcije komunikacijskih medija i masmedija. Prednosti i mane termina “novi mediji”. Definicija medija i novih medija.

Razlika digitalnog i analognog znaka. Razumijevanje opsega promjena. Lev Manovich i temeljna načela novih medija.

Smrt starih medija? Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija (D. Bolter i R. Grusin) Razlika decentraliziranih i centraliziranih medija. Mreža kao distribuirani dijagram. Kulturalne i

strukturalne promjene medija krajem devedesetih. Distribuirani dijagram i kontrola. Faze kritičke refleksije novih medija. Subjekt i novi mediji. Optimizam dekonstrukcionističkih

teorija (D. Harraway, H. Rheinghold, S. Turkle), kiberdemokracija, Mreža kao virtualna agora Ideja slobodne informacije. Pokret slobodnog softvera i otvorenog koda, zajednička dobra Uloga društvenih mreža u revolucijama. Slaktivizam (Morozov). Paradoks hegemonije otvorenih medija. Nametnuti slobodni izbori.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni:

Razlikovati discipline koje se bave novim medijima. Interpretirati razlike medijske teorije i kulturalnih studija.

Objasniti razliku analognih i digitalnih medija. Objasniti prednosti i mane termina “novi medij”, kao i drugih termina koji su u upotrebi (digitalni mediji, interaktivni mediji itd.).

Interpretirati razliku između digitalnih medija i Mreže, kao i komunikacijskih medija i masmedija. Objasniti zbog čega Mreža nije medij u tradicionalnom smislu.

Objasniti opseg promjena analogno/digitalno prema Levu Manovichu. Definirati Manovicheva načela novih medija, objasniti na primjerima.

Interpretirati tezu o “smrti starih medija”. Definirati pojmove imedijacija, hipermedijacija i remedijacija, interpretirati na primjeru.

Razlikovati decentralizirane i centralizirane medije. Objasniti strukturu Mreže, kao temelje kulture otpora.

Objasniti probleme suvremene kritike masmedija. Objasniti pojmove M. Castellsa “diverzifikacija masovne publike" i "samo-maskomunikacije"

Razlikovati faze u proučavanju novih medija. Objasniti na čemu se temelji optimizam dekonstruktivističkih teorija.

Interpretirati ideju slobodne slobodne informacije. Definirati pojmove “slobodni softver”, zajednička dobra, copyleft licence

Objasniti teorijske pretpostavke ideologije novih medija, definirati pojmove hegemonije i aproprijacije kulture otpora.


x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Seminarski rad 2 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100





IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Barbrook, Richard «Cyber-komunizam: kako Amerikanci izguravaju kapitalizam iz cyberspacea»; Libra Libera #11

2. Bolter, David i Richard Grusin (2000) „Immediacy, Hypermediacy, and Remediation", prvo poglavlje studije Remediation: Understanding New Media. The MIT Press

3. Debray, Regis. Šta je mediologija?, LE MONDE DIPLOMATIQUE, 1999.

4. Deleuze, Gilles (2004) «Postskriptum uz društva kontrole»

5. Dyer-Witheford, N. (1999) Cyber-Marx. Cycles and Circuits of Struggle in High-Technology Capitalism, University of Illinois Press, poglavlje Diferences, 1-21. str.

6. Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija

7. Haraway, Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća», Književna smotra, br. 114 (4), 35-45. str.

8. Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2), str.

43-53.

9. Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb

10. Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

11. Söderberg, Johan (ožujak, 2002) „Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, sv. 7, br. 3-4

12. Stallman, Richard. (1984) The GNU Manifesto. http://www.gnu.org/gnu/manifesto.html.

IZBORNA LITERATURA 1. Bousquet, Marc i Katherine Wills ur. (2003) The Politics of Information: The Electronic Mediation of Social

Change, AltX Press.

2. Caffentzis, George "Globalizacija, kriza neoliberalizma i pitanje zajedničkih dobara: Priča o dvije konferencije", Libra Libera 31.

3. Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York

4. Castells, Manuel. Uspon umreženog društva, V. Poglavlje, Novi mediji i diverzifikacija masovne publike, str. 366-370.

5. Castells, Manuel: Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; «Lekcije iz povijesti Interneta», 11-46. str.

6. Hands, Joss (24. ožujka 2011.) “Digital activism and the anti-cuts agenda”, OurKingdom. Power & Libery in Britain, URL: http://www.opendemocracy.net/ourkingdom/joss-hands/digital-activism-and-anti-cuts-agenda

7. Lévy, Pierre (2001 [1997]) Cyberculture, preveo Robert Bononno, Minnesota Press, original Cyberculture. Rapport au Conseil de l’Europe dans le cadre du projet “Nouvelles technol

8. Lister, Martin, Jon Dovey, Seth Giddings, Iain Grant, Kieran Kelly (2003/2009) New Media. A Critical Introduction, Rutledge, London i New York, str. 9-12; 13-20, 21-44, https://tpnm.jottit.com

9. McLuhan, Marshall (2008) Razumijevanje medija, Golden Marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, uvodno poglavlje “Medij je poruka”

10. Morozov, Evgeny (2011) The net Delusion: The Dark side of Internet Freedom, New York, Public Affairs

11. Silver, David (2000) „Looking Backwards, Looking Forward: Cyberculture Studies 1990-2000

12. Turkle, Sherry (1995) Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet


Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-mail, Stranice kolegija: https://pdh.jottit.com KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA

1. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

2. Kontinuirana provjera znanja 1: 20 bodova – 1. kolokvij, 5-10 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

3. Kontinuirana provjera znanja 2: 20 bodova – 2. kolokvij, 5-10 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

4. Seminarski rad: 20 bodova, ciljevi i načini pisanja seminarskog rada detaljno su obrazloženi na stranicama kolegija

5. Dodatni usmeni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju usmeno kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature.

6. Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na

http://www.gnu.org/gnu/manifesto.html

https://tpnm.jottit.com/seminarski_rad

seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2., 12h 26.2., 12h

Proljetni izvanredni 9.4., 12h

Ljetni ------ Jesenski

izvanredni 4. i 11.9., 11H


16.10 Uvodno predavanje. Epistemologija novih medija. 23.10. Što su to novi mediji? 30.10 Smrt starih medija? 6.11. Mreža - distribuirani dijagram.

13.11. Kolokvij

20.11. Emancipatorske politike i Mreža.

27.11. Intelektualno vlasništvo – jedan od temeljnih konflikta kapitalizma.

4.12. Marx i Mreža. 11.12. Politike informacije. 18.12. Kolokvij 15.1. Internetsko usporavanje 22.1. Komodifikacija znanja – politika otvorenog pristupa. 29.1. Studentska konferencija.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Antropologija televizije Studij Diplomski studij kulturologije Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, Petak 10.00 – 14.00 u 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Kolegij se izvodi na engleskom jeziku Nositelj kolegija Luka Zevnik

Kabinet F-807 Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Telefon 265-691 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij sadrži sljedeće tematske jedinice:

- Foucauldian theory and cultural studies - Application of Foucauldian theory to anthropology of TV - TV & Everyday life - TV as experience - Fiction vs reality - TV & modern regime of compulsory happiness - Political economy of watching TV: seriality, interpassivity, authenticity - Principles of reality & talent shows - Ideology and cooking shows - Representations of crime & serial killers in TV series

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon položenog ispita biti u stanju: naznačiti ulogu televizije kako u sferi informiranja i

zabave, tako i u oblikovanju značenja svakodnevnog života; spoznati ekonomske, kulturološke i ideološke aspekte vezane uz medij; proučiti odnos između publike i istraživanog medija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 0,5 0 Kontinuirana provjera znanja 1 25 Seminarski rad 2,5 45 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju

u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)





1. Essany, Michael. 2008. Reality Check: The Business and Art of Producing Reality TV. Amsterdam: Focal Press. (selected chapters)

2. Cashmore, Ellis. 2006. Celebrity / Culture. London, New York: Routledge. (selected chapters) 3. - ZEVNIK, Luka. Fukoovska teorija i kulturološke studije. V: MAJSTOROVIĆ, Danijela (ur.).

Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru. Banja Luka: Filološki fakultet, 2012, str. 67-86.

IZBORNA LITERATURA

1. Rothenbuhler E. I M. Coman. (2005). „The Promise of Media Anthropology“ u Media Anthropology, Rothenbuhler i Coman (ur.). Sage Publications.

2. Fiske, J. (1987). Television Culture. London i New York: Routledge. 3. LeBesco, Kathleen, Peter Naccarato, eds. 2008. Edible Ideologies. Representing Food and

Meaning. Albany: State University of New York Press. (selected chapters) OR Parasecoli, Fabio. 2008. Bite Me. Food in Popular Culture. Oxford, New York: Berg. (selected chapters)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzulatcije. E-pošta. Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzulatcije. E-pošta. Web fakulteta

NAČIN POLAGANJA ISPITA Završni ispit se polaže na seminarski način na određenu temu.


Seminarski rad preda se profesoru u dogovorenom roku do kraja semestra. Seminarski rad se piše na temu koju student individualno dogovori s profesorom. Zahtijeva se kritički osvrt na paradigme/autore kojima se u tekstu služi prilikom obrade dogovorene teme. Završni rad - ispitni dio seminara podrazumijeva etnografsku ili kulturološku metodu i obranu seminarskog rada. Duljina teksta: do 15 kartica teksta.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6. 2., 27.2 Proljetni

izvanredni 10. 4.

Ljetni ---

Jesenski 1. i 8.09.

izvanredni

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 30.10. Foucauldian theory and cultural studies 31.10. Application of Foucauldian theory to anthropology of TV 6.10. Political economy of watching TV: seriality, interpassivity, authenticity 7.10. Principles of reality & talent shows

13.10. Ideology and cooking shows 14.10. Representations of crime & serial killers in TV series 22.01. Fiction vs reality 23.01. TV & modern regime of compulsory happiness




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT: Konzumerizam Studij Diplomski studij kulturologije Semestar I. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom; 14.15-16.00 h (P 801) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijedom; 12.30-14.00 h

Telefon 051 265 697 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij pristupa proučavanju konzumerizma kao općedruštvenog i sveobuhvatnog fenomena današnjice koji našu epohu određuje i kao eru potrošačkog kapitalizma. U na taj način koncipiranom kontekstu, kolegij ukazuje na niz tematika ključnih za razumijevanje suvremenog potrošačkog društva (Povijesni konteksti razvoja konzumerističkog društva, Teorijsko-istraživačke tradicije izučavanja fenomena, Ekonomski i politički aspekti konzumerizma, Specifičnosti potrošačke kulture u tzv. tranzicijskim društvima, Antipotrošačke taktike otpora konzumerizmu...), te otvara paletu problemskih pitanja vezanih uz kulturu konzumerizma (Kako potrošačke prakse reprezentiraju identitete potrošača, njihove životne stilove, interese, svjetonazore; Pomaže li konzumerizam izražavanju vlastite osobnosti ili tek pruža privid istoga; Jesu li današnje prakse potrošnje nametnuta ideologija suvremenog kapitalizma ili tek slobodan izbor pojedinaca; Kako izgradnja šoping centara utječe na mijenjanje vizure gradova i javnog prostora općenito; Možemo li govoriti o svojevrsnoj transformaciji iz potrošača u protrošača (prosumer)...). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz teorijska i praktična istraživanja konzumerizma u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena potrošačkog društva iz šire interdisciplinarne perspektive humanističkih i društvenih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja socijalne uloge i značaja produkata potrošačke industrije. Polaznici kolegija će, putem analiza niza fenomena konzumerizma, dobiti priliku provjeriti (prihvatiti ili odbaciti) ishodišne teze u kolegiju: (1) suvremeno potrošačko društvo u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše svakodnevice; (2) premda se konzumerizam može činiti kao potreba i predstavljati se kao lifestyle, u osnovi je to ipak političko-ekonomska ideologija koja određuje moderna globalna društva obilježena hegemonijom neoliberalnog kapitalizma.


X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25 Usmeni ispit 0.5 10 ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 2 30 UKUPNO 6 100






Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. Lipovetsky, Gilles, Paradoksalna sreća. Ogled o hiperpotrošačkom društvu, Antibarbarus, Zagreb, 2008 (prvi dio knjige). Slater, Don, Consumer Culture and Modernity, Polity Press, 1997 (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA Appadurai, Arjun (ed.), The Social Life of Things: Commodities in Cultural Perspective, Cambridge University Press, UK, 1986.

Bauman, Zygmunt, Consuming Life, Polity Press, Cambridge, UK, 2007.

Campbell, Colin, The Romantic Ethic and the Spirit of Modern Consumerism, Basil Blackwell, Oxford, New York, 1987.

Douglas, Mary and Isherwood, Baron, The World of Goods. Towards an Anthropology of Consumption, Routledge, London and New York, 1979 / 1996.

Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem, O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2005.

Duda, Igor. Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2010.

Erdei, Ildiko. Antropologija potrošnje, XX. Vek, Beograd, 2008.

Featherstone, Mike, Consumer Culture and Postmodernism, Sage, London, 1991.

Klein, Naomi, No Logo, V. B. Z., Zagreb, 2002.

Kowinski, William, The Malling of America: an Inside Look at the Great Consumer Paradise, William Morrow, New York, 1985. Drugo, prošireno izdanje, 2002.

Miles, Steven, Consumerism As a Way of Life, SAGE Publications, London, 1998.

Storey, John, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999.

Peterson, Mark, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.

Underhill, Paco, Zašto kupujemo – znanost kupnje, Olimpic International d.o.o., Zagreb, 2006.

Urry, John, Consuming places, Routledge, London i New York, 1995. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome

ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni) ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju. Aktivnost na nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminarski dio nastave, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 05. i 25. 02. 2015. Proljetni

izvanredni 09. 04. 2015.

Ljetni Jesenski

izvanredni 04. i 11. 09. 2015.


15.10.2014. Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz interdisciplinarno proučavanje potrošačke kulture.

22.10.2014. Seminarska obrada zadanog teksta (Schor, Juliet B. “In Defense of Consumer Critique”. ANNALS, AAPSS 611).

29.10.2014.

Povijesni kontekst razvoja suvremenog potrošačkog društva (1920-te, 1950-te, 1980-te, komparativna analiza). Teorijsko-istraživačke studije fenomena konzumerizma. Ekonomski aspekti konzumerizma. Neoliberalizam. Postfordistička organizacija ekonomije i konzumerizam.

05.11.2014. Seminarska obrada zadanog teksta (Čolić, Snježana. “Sociokulturni aspekti potrošnje, potrošačke kulture i društva”. Društvena istraživanja 98).

12.11.2014. Potrošačka kultura u tzv. tranzicijskim postsocijalističkim društvima.

19.11.2014. Seminarska obrada zadanog teksta (Peračković, Krešimir. “Društvo i (ili) tržište sociološka konceptualizacija procesa marketizacije društva”, Društvena istraživanja 98).

26.11.2014. Međuispit I.

03.12.2014. Seminarska obrada zadanog teksta (Slater, Don. Consumer Culture and Modernity (uvodno poglavlje), Polity Press, 1997).

10.12.2014. Potrebe vs. želje. Maslowljeva teorija hijerarhije potreba. Psihoanalitička interpretacija koncepta želje.

17.12.2014. Seminarska obrada zadanog teksta (Appadurai, Arjun, Modernity at Large (4. poglavlje), University of Minnesota Press, 1996).

14.01.2015.

Antipotrošačke taktike i oblici otpora potrošačkom društvu. Koncept “protrošača“. Seminarska obrada zadanog teksta (Morris, Meaghan, “Što da se radi s trgovačkim centrima” u Duda, Dean (ur.). Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006).

21.01.2015. Međuispit II. 28.01.2015. Ispravak i nadoknada međuispita.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Human-animal studies Studiji odnosa ljudi i životinja Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak od 11:15 u 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski jezik Nositelj kolegija Dr.sc. Ana Bezić

Kabinet F.807 Vrijeme za konzultacije Utorak, 10-11:30





SADRŽAJ KOLEGIJA

The aim of this course is to introduce students to issues surrounding interspecies research. It takes an historical perspective on the study of animals [or non-humans] in the social sciences and humanities. It considers how these different disciplines approach research on human and animals, and how they draw vg-lines of difference between humans and animals [if at all]. It also considers how different technologies influence the conceptualization of human- animal relations. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

By the end of this course students will be able to: outline the different ways scholars in the social sciences have approached human animal relations; describe the different terminology used to describe this relation in the social sciences [human-animal; non-human-human; non/human]; depict the different rules used to classify animals; differentiate between the concepts of anthropomorphism and anthropocentrism; outline the influence of different technologies on human-animal research. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 0.5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1.9 40 Seminar 3.6 60 UKUPNO 6 100


Essays must be based on field research into one human-animal relation of the student's choice.

Essays have 60 points. The points are divided as follows:

Research - 10 points Use of literature - 20 points Analysis - 20 points Overall impression (organisation, style) - 10 points

The deadline for the seminar essay is – 5 days before the exam.

.

The continued knowledge assessment consists of 5 questions worth 8 points each. Students failing to hand the essay in on time or not attending the Continual Knowledge Assessment will automatically get an FX mark. Exceptions are made if students have a valid reason, but they must supply the appropriate documentation. Valid reasons are illness or family illness. Invalid reasons are transportation problems, work obligations and/or oversleeping.

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova- diplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



Obvezna literatura: Candea, Matei. 2010 “I Fell in Love with Carlos the Meerkat”: Engagement and Detachment in Human-Animal Relations”. American Ethnologist 37(2): 241-258. Kohn, E. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1), 3–24. Crist, Eileen. 1999 Images of Animals. Anthropomorphism and Animal Mind. Philadelphia: Temple University Press. Darwin, Charles 2009 [1890] The Expression of the Emotions in Man and Animals. Cambridge: Cambridge University Press. Viveiros de Castro, Eduardo. 1998 Cosmological Deixis and Amerindian Perspectivism. Journal of the Royal Anthropological Institute 4(3):469–488. Viveiros de Castro, Eduardo. 2004. Exchanging Perspectives. The Transformation of Objects into Subjects in Amerindian Ontologies. Common Knowledge, 10(3):463-484. Shanklin, Eugenia. 1985 Sustenance and Symbol: Anthropological Studies of Domesticated Animals. Annual Review of Anthropology. 14:375-403. Mullin, Molly H. 1999 Mirrors and Windows: Sociocultural Studies of Human-Animal Relationships. Annual Review of Anthropology 28:201-224.

Mullin, Molly H. 2002 Animals in Anthropology. Society and Animals 10(4):378–393. Haraway, Donna. 2003 A Companion Species Manifesto: Dogs, People, and Significant Otherness. Chicago: Prickly Paradigm. Nadadsy, Paul. 2007 The Gift in the Animal: The Ontology of Hunting and Human-Animal Sociality. American Ethnologist 34(1):25-43. Noske, Barbara. 1993 The Animal Question in Anthropology: A Commentary. Society and Animals 1(2):185-190. Kirksey, Edward, and Steven Helmreich. 2010 The Emergence of Multispecies Ethnography. Cultural Anthropology 25(4): 545–576. Ingold, Timothy. 1988. What Is an Animal? London: Routledge. Kohn, Eduardo. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1): 3–24. Hird, M. 2009. The Origins of Sociable Life: Evolution after Science Studies. New York: Palgrave Macmillan Hill, Erica 2013. Archaeology and Animal Persons. Toward a Prehistory of Human-Animal Relations. Environment and Society: Advances in Research 4: 117-136. Acampora, R. 2005. Zoos and Eyes: Contesting Captivity and seeking Successor Practices. Society and Animals 13(1): 69-88. Singer, P. 1975. Animal Liberation. Towards an End to Mans Inhumanity to Animals. Harper Collins. Ritvo, H. 1987. The Animal Estate: The English and Other Creatures. Harvard University press. IZBORNA LITERATURA Kuzniar, Alice A. 2006 Melancholia’s Dog. Reflections on our Animal Kinship. Chicago: Chicago University Press. Morgan, Louis H. 1868 The American Beaver and His Works. Philadelphia: J. B. Lippincott. Noreen Giffney and Myra Hird. 2008. Queering the Non/Human. Aldershot: Ashgate Publishing Limited. Roof, Judith. 2003 From Protista to DNA (and Back Again): Freud's Psychoanalysis of the Single-Celled Organism. Haraway, Donna. 2008. When Species Meet. Minneapolis: University of Minnesota Press. Ingold, Timothy. 1990 An Anthropologist looks at Biology. Man: Journal of the Royal Anthropological Institute. 25(2):208 - 229. Daston, Lorraine and Gregg Mitman .2005. Thinking with Animals. New Perspectives on Anthropomorphism. New York: Columbia University Press. Cassidy, Rebecca. 2004 The Sport of Kings Kinship, Class and Thoroughbred Breeding in Newmarket. Cambridge University Press: Cambridge. Lowenhaupt Tsing, Anna. 1995 Empowering Nature, or: Some Gleanings in Bee Culture. In Naturalizing Culture. Essays in Feminist Cultural Analysis. Sylvia Yanagisako and Carol Delaney, eds. Pp. 113 - 144. New York: Routledge. Papagaroufali, Eleni. 1996 Xenotransplantaton and Transgenesis. Im-moral Stories about Human-Animal Relations in the West. In Nature and Society: Anthropological Perspectives. Philippe Descola and Gisli Palsson, eds. Pp. 240-255. London: Routledge


Students are expected to regularly attend lectures

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Consulations Department notice board Email Faculty website

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Email In Person

NAČIN POLAGANJA ISPITA Seminar


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24.02. upis ocjene Proljetni

izvanredni 08.04. upis ocjene

Ljetni ------- Jesenski

izvanredni 03. i 10.09. upis ocjene


1. Introduction 2. What is human animal studies 3. Critical human animal studies 4. No class

7.11. No class 14.11. Historical approaches to human animal studies 21.11. Anthropological approaches 28.11. Philosophical approaches 5.12. Feminist approaches

12.12. No class 19.12. Archaeological approaches 16.01. South American perspectivism on Animals 23.1 No class 30.1. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Postmoderna. Demokracija i hegemonija

Studij Diplomski studij kulturologije; Modul Interdisciplinarne teorije kulture

Semestar 1. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 11:15-14:00, 801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ima Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814 Vrijeme za konzultacije Srijedom 15:00-16:00, četvrtkom 11-12:00





SADRŽAJ KOLEGIJA Osnovni je zadatak kolegija propitati postmodernu u nizu aspekata: od političko-ekonomskog okvira post-industrijskog kapitalizma, pitanja demokracije, pitanja ideologije u eri post-ideoloških sustava, koncepta rada i pojave kognitarijata, pitanja kontrole, pozicije roda, do javne sfere i zajedničkih dobara. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju:

Definirati i problematizirati termine postmoderna, kasni kapitalizam, postindustrijsko društvo, informacionalizam, tekuća moderna

Obrazložiti probleme demokracije u sklopu kapitalo-parlamentarizma Obrazložiti koncepte: Drugi i drugost; probleme etike danas Obrazložiti koncepte: Događaj; te probleme razumijevanja povijesti Obrazložiti artikulaciju rada u kontekstu postmodernih procesa Definirati filozofski koncept univerzalizma i dovesti ga u vezu sa suvremenim političkim sustavima Obrazložiti pojam radikalne demokracije Obrazložiti promijene sustava kontrole, elaborirati koncept "društva kontrole" Obrazložiti probleme s univerzalizmom post-ideoloških sustava Definirati pojmove javne sfere i zajedničkih dobara i postmoderne definicije zajednice

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Predavanja Predavanja Predavanja

x x x x Terenska nastava Terenska nastava Terenska nastava Terenska nastava


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Seminarski rad 2 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100






1. Althusser, Louis (1971) "Ideology and Ideological State Apparatuses (Notes towards an Investigation)", u studiji Lenin and Phylosophy. And Other Essays, Monthly Review Press, New York i London, 127-194

2. Badiou, Alain (2005) Being and Event, transl. by Oliver Feltham, London: New York, Continuum, 173-191.

3. Badiou, Alain (2001) Ethics: An Essay on the Understanding of Evil, Verso, London: New York, 18-30.

4. Badiou, Alain (2008[2005]) Stoljeće, Antibarbarus, Zagreb, str. 7-31. 5. Badiou, Alain (2008) The meaning of Sarkozy, poglavlje 9. “The History of the Communist

Hypothesis and Its Present Moment”, Verso, London, 105-117. 6. Badiou, Alain (2010) The Communist Hypothesis, Verso, London: New York, 1-41. 7. Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL:

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.) 8. Derrida, Jacques (1995) Gift of Death, The University of Chicago Press, Chicago/London, 35-53. 9. Hardt, Michael i Antonio Negri (2000) Empire, Harvard University Press, London, 1-42. 10. Jameson, Frederic (1988) "Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma", u zborniku

Postmoderna – nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb 11. Laclau, Ernesto i Chantal Mouffe (1985) Hegemony and Socialist Strategy. Towards a Radical

Democratic Politics, Verso, London, 1-47. 12. Lyotard, J-F. (1979) The Postmodern Condition: A Report on Knowledge, Manchester UK;

Manchester University Press, 3-6. 13. Žižek, Slavoj (2010[2009]) Druga smrt neoliberalizma, Fraktura, Zagreb, 17-123 14. Žižek, Slavoj (2008) "Tolerance as an Ideological Category", poglavlje knjige Violence. Six

sideways reflections, Profile Books LTD, 140-178. 15. Žižek, Slavoj (1999) The Ticklish Subject. The Absent Centre of Political Ontology, London: New

York, Verso, 245-312. IZBORNA LITERATURA

1. Badiou, Alain (1992) Manifesto for Philosophy, State University of New York Press, AlbanyBauman, Zygmunt (2000) Liquid Modernity, Wiley, odabrana poglavlja

2. Brown, Wendy (2008) Regulating Aversion. Tolerance in the Age of Identity and Empire, Princeton, University Press, New Jersey, odabrana poglavlja

3. Deleuze, Gilles i Félix Guattari (1983) Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, engl. prijevod Robert Hurley, Mark Seem, and Helen R. Lane; University of Minnesota Press, Minneapolis, odabrana poglavlja

4. Federici, Silvia. “Feminizam i politika zajedničkog”; Uses of a WorldWind, Movement, Movements and Contemporary Radical Currents in the United States, ur. Craig Hughes, Stevie Peace i Kevin Van, Meter

5. Foucault, Michel (2008) The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France 1978-79, ed. by Michel Senellart, Palgrave Macmillan, odabrana poglavlja

6. Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks, Lawrence & Wishart, London 7. Habermas, Jürgen (1993[1991]) The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press 8. Habermas, Jürgen (2006) The Theory of Communicative Action 1–2, Polity Press, Cambridge 9. Marx, Karl i Friedrich Engels (1979) "Njemačka ideologija", iz Glavni radovi Marxa i Englesa,

priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momir Nikić, 2. izd., Stvarnost, Zagreb 10. Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd 11. Mouffe, Chantal (1993) The Return of the Political, Verso London: New York, 74-90 12. Paić, Žarko (2012) Posthumano stanje, Litteris, Zagreb 13. Virno, Paolo (2004) Gramatika mnoštva: prilog analizi suvremenih formi života, Naklada Jesenski i

Turk, Zagreb V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E-mail, Stranice kolegija: https://pdh.jottit.com

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail.

NAČIN POLAGANJA ISPITA 1. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se

temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja. 2. Kontinuirana provjera znanja 1: 20 bodova – 1. kolokvij, 5-10 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i

predavanjima 3. Kontinuirana provjera znanja 2: 20 bodova – 2. kolokvij, 5-10 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i

predavanjima 4. Seminarski rad: 20 bodova, ciljevi i načini pisanja seminarskog rada detaljno su obrazloženi na stranicama

kolegija 5. Dodatni usmeni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju usmeno kolokvirati.

Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature. 6. Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na

seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 4.2., 12h 26.2., 12h

Proljetni izvanredni 9.4., 12h

Ljetni ----- Jesenski

izvanredni 4. i 11.9., 11h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 15.10 Uvodno predavanje. 22.10. Post-industrijski kapitalizam. 29.10 Postmoderna i demokracija. 5.11. Ideologija, post-ideologija, hegemonija.

12.11. Postmoderna i rad. 19.11. Marx i kognitarijat. 26.11. Kolokvij 3.12. Društva kontrole

10.12. Postmoderna i rod 17.12. Javna sfera 14.1. Zajednička dobra 21.1. Kolokvij.

https://tpnm.jottit.com/seminarski_rad

28.1. Završno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT4: Nova glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda P-104 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. Dr. Sc. Diana Grgurić

Kabinet F-812 Vrijeme za konzultacije Srijedom 11:00 – 11:45 i po dogovoru

Telefon 051/ 265706 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Pristup glazbenoj umjetnosti 20. stoljeća s aspekta Novoga zvuka i filozofske misli Adorna (Glazba u stavu negativiteta). Antinomije same glazbe kao refleksije suvremenog društva; pitanje istinite i lažne glazbe: glazba kao spoznaja i glazba kao kritika stvarnosti; skladateljska ishodišta: ideja i materijal kao “diktat same stvari” kao materijal ponikao iz stanja tehnike postmodernog vremena; sagledavanje novonastalih relacija recepcijskoga lanca; pitanje determinacije djela u eksperimentalnoj glazbi; povijesni momenti u djelima Novoga zvuka; Umjetnost buke u presjeku perspektiva od Attalia preko futurista do Varesa i Cagea do današnje elektroničke glazbe. Upoznavanje s novim glazbenim praksama na Internetu, odnosno procesa produkcije glazbe kroz praktični rad na glazbenom sofwar-u (praktikum). Upoznavanje s cyber glazbenom praksom i novim teorijama akustičke ekologije. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija mogu: –– interpretirati temeljne glazbene pojmove –– opisivati glazbene fenomene i definirati relacije, uzroke i posljedice –– objasniti relacije društvenoga konteksta i glazbenoga teksta NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Aktivnost u nastavi 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 2 2 30 Kontinuirana provjera znanja 3 3 60 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)




IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Adorno, T.W. Essays on Music: Theodor W. Adorno (Uvod, Komentar i Bilješke – Leppert.

R.D,ur.)University ofCalifornia Press, 2002. (izbor tekstova) Cage, John, 1973. Silence: LecturesandWritings, Wesleyan University Press, 1961. Izabrani tekstovi) Attali, Jacques (2007) Ogledi o političkoj ekonomiji muzike, Beograd. XX vek. Gligo, Nikša,1987. Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja, Zagreb: MIC KDZ. (Izabrani tekstovi) Russolo,Luigi, The art ofnoise,: http://www.artype.de/Sammlung/pdf/russolo_noise.pdf GarthAlper, Making sense out of postmodernism music, 2000. Online članak Sretenović. D. Duh iz mašine: pop muzika I tehmologija, Online članak, The journal od Acoustic ecology, online članci. LITERATURA DOSTUPNA NA MUDRi IZBORNA LITERATURA

1. Manning, Peter, 2004. Electronic and Computer Music, Oxfordand New York: Oxford University Press

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak od 5 kartica teksta (tema se dogovara s nastavnikom). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja 1 – zadaće -dvije analize primjera (svaka zadaća jedna kartica teksta) Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad- Pri izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema studenti su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. Izostankom sasata predviđenoga za prezentaciju seminara studentima se oduzimaju ocjenski bodovi. Seminarom semože ostvariti maksimalno 30 bodova koji su u zavisnosti od: pridržavanja rokovima (10 bodova), razrađenost seminara, metodologija i jasnoća izlaganja (20 bodova). Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke znanstvenog rada: jasno iskazana tema, istraživački/analitički pristup, metoda istraživanja/analize, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 4 do maksimalno 6 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake)

http://en.wikipedia.org/wiki/Wesleyan_University_Press

Kontinuirana provjera znanja 3 – pismeni ispit – obavezni kolokvij sastoji se od deset pitanja od kojih 5 esejističkih (svako pitanje 8 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje 4 boda)od ukupno 60 bodova koji se ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar (4): 52-49 bodova, (3/4): 48-45 bodova, dobar (3): 44-40 bodova, (2/3) 39-35 bodova, dovoljan (2): 34-30 bodova. Kolokvij je 28.1.2015. a studentima koji nisu stekli pozitivnu ocjenu omogućuje se dodatni datum za pisanje ispravka. Studenti moraju ostvariti prolaznu ocjenu iz svih ocjenjivanih aktivnosti da bi ispunili uvjete za upis ocjene. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! UPIS OCJENE

Zimski 10.2 i 24.2 u 10h kabinet F-812

Proljetni izvanredni 8.4. u 9h kabinet F-812

Ljetni Jesenski

izvanredni 2. i 9.9. u 10 h kabinet F-812

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna

priprema studenata 15.10. Glazba u stavu negativiteta – Adornov pristup ne 22.10. Nova glazba u ogledalu recepcije: slušni događaji internet 29.10. Buka i futuristi ne 05.11. Cage i buka internet 12.11. Politička ekonomija glazbe!Attali ne 19.11. Politička ekonomija glazbe/Attali ne 26.11. Elektronička glazba Internet 03.12. Elektronička glazba Internet 10.12. Acoustic ecology (teorija) ne 17.12. Soundscape – glazba okoliša, ambijentalna glazba Internet 14.01. Cubase- program za produkciju glazbe na računalu (praktikum) ne 21.01. Cubase- program za produkciju glazbe na računalu (praktikum) ne 28.01. Pismeni ispit da




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tiskani mediji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petak 11:15 predavaonica 801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nikola Petković

Kabinet F-809 Vrijeme za konzultacije ------


Suradnik na kolegiju Branko Mijić Kabinet F-817

Vrijeme za konzultacije petkom 10-11 Telefon -----

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Upoznavanje studenata s poviješću, tradicijom i aktualnim trenutkom hrvatskog novinarstva. Pokušati naći odgovor na pitanje kakva je uloga novinara u društvu, koje su temeljne odrednice i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno novinarstvo. Na primjeru tekstova nekih od autora vidjeti da li oni funkcioniraju i danas iako su izgubili poveznicu sa stvarnošću u kojoj su nastajali. Također, na primjeru aktualnih tekstova iz tiskanih medija pokušati naći odgovor na pitanje što se u hrvatskom novinarstvu u međuvremenu promijenilo, nabolje ili nagore. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju odgovoriti na pitanje jesu li tiskani mediji u nas i kako vezani za politički okvir koji ih je u pojedinim razdobljima određivao i jesu li unatoč tome uspostavljeni kontinuitet i tradicija djelovanja, te na čemu se temelje. Postoji li poveznica i univerzalne vrijednosti u novinarstvu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 0,5 - Seminar 2 50 Samostalni zadatak 1,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100






1. Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 2. Stjepan Malović: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 3. Veselko Tenžera: Sadašnjost za vječnost, Ljevak, Zagreb, 2005. 4. Aleksandar Vojinović: Ive Mihovilović – Spectator, Profil, Zagreb, 2005.

IZBORNA LITERATURA

1. Frane Barbieri: Lijeva i desna skretanja, Stvarnost, Zagreb, 1989. 2. Zvonimir Berković: Pisma iz Diletantije, Hena com, Zagreb, 2004. 3. Miljenko Smoje: Dnevnik jednog penzionera, Feral, Split, 1981. 4. Igor Mandić: Hitna služba, Zagreb, 2005. 5. Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K., Feral, Split 1994. 6. Guenther Wallraff: Na samom dnu, Liber, Zagreb, 1986.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Samostalni zadatak Studenti trebaju, mjesec dana kontinuirano pratiti jedan od hrvatskih tiskanih medija, te se pripremiti

za izlaganje, razgovor i raspravu na temelju deset postavljenih pitanja o njihovom pisanju i uređivanju. Seminar Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad, od 3-5 kartica. Radove koji ne pristignu

dana navedenog na rasporedu predavanja (do 17 sati) instruktor kasnije neće prihvatiti. Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij.

Završni ispit Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na samostalnom

istraživanju i praćenju hrvatske medijske scene i usporednoj analizi tiskanih i ostalih medija (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.



Zimski 13. i 27.02. u 10 Proljetni

izvanredni 10.04. u 10

Ljetni ------ Jesenski

izvanredni 4. i 11.09. u 10

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) TJEDAN NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA

1. Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada Upoznavanje s problematikom i pojedinačnim djelima

2. Hrvatsko novinarstvo jučer, danas

3. Od Gaja do Supila

4. Osnove novinarstva Praćenje tiskanih medija po grupama: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Globus

5. Novinarska hrabrost

6. Novinar – svjedok vremena

7. Satira i humor u novinama

8. Istraživačko novinarstvo

9.. Estradizacija i žutilo, proizvodnja vijesti

10.. Zašto nestaju kulturni prilozi u dnevnim novinama

11. Cenzura i autocenzura

12. Novinarstvo na filmu: Orson Welles: Građanin Kane

13. Analiza dnevnog i tjednog tiska u Hrvatskoj Studenti predaju seminar




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT2: Popularna glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak P-104 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. Dr. Sc. Diana Grgurić

Kabinet F-812 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 11:00 – 11:45 i po dogovoru

Telefon 051/ 265706 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Popularna se glazba razmatra kroz teorijske postavke teoretičara Simona Fritha, Richarda Middletona, Th. Adorna; repetitivnost, pseudoindividualnost, standardizacija. Popularna glazba u presjeku iščitavanja teorija: parodija, identitet, zadovoljstvo Cyber kultura i popularnoglazbene prakse DIY produkcije; nove cyber prakse: shreds, brainwave; hrvatska popularnoglazbena scena u ogledalu političkog diskurza; generativna publika i virtualne zajednice, osnove zvuka na filmu – teorijska perspektiva. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju razlučivati kulturološke aspekte popularne glazbe, interpretirati pojedine teorijske postavke o popularnoj glazbi. Analizirati određene glazbenopopularne fenomene u društvenom kontekstu.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastavei aktivnost u nastavi 0,5 -

Kontinuirana provjera znanja 1 1 10 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 3 3 60 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)




IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Adorno.Th.On Popular music http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/SWA/On_popular_music_1.shtml 2.Biti, M. i Grgurić, D. Tvornica privida, Adamić &Facultas, 2010. 3. M3.Middleton. R. Studying Popular Music, Open University Press. 1990. (odabrani tekstovi) 4. Steve Jones, Music and the Internet, Popular Music (2000) Volume 19/2. 2000 Cambridge University Press. 5.Content Analysis of Tobacco, Alcohol, and Other Drugs in Popular Musichttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3004676/ 5. Hauke Egermann, Reinhard Kopiez, Christoph Reuter, Is there an effect of subliminal messages in music on choice behavior? Journal of Articles in Support of the Null Hypothesis. JASNH, 2006, Vol. 4, No. 2. http://www.jasnh.com/pdf/Vol4-No2-article1.pdf 6.Frith, S. (1996) Performing Rites: On the Value of Popular Music, Harvard University press. 7. Zoran Maksimović, Pregled teorija zvuka na filmu, http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/13-14/13/download_ser_lat 7. Diana Grgurić, Alida Lešnjaković: O identitetu iz perspektive popularne glazbe; Avanture kulture, kulturalni studiji u lokalnom kontekstu, ur. Sanja Puljar D'Alessio i Nenad Fanuko, Jesenski i Turk, 2013. LITERATURA DOSTUPNA NA MUDRi IZBORNA LITERATURA 1. Novi Kamov, br.2.sv.39, god.XI.2011. (odabrani tekstovi) 2.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak od 5 kartica teksta (tema se dogovara s nastavnikom). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA Kontinuirana provjera znanja 1 – zadaće -dvije analize primjera (svaka zadaća jedna kartica teksta) Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad- Pri izradi seminarskoga zadatka na jednu odponuđenih tema studenti su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. Izostankom sasata predviđenoga za prezentaciju seminara studentima se oduzimaju ocjenski bodovi. Seminarom semože ostvariti maksimalno 30 bodova koji su u zavisnosti od: pridržavanja rokovima (10 bodova), razrađenost seminara, metodologija i jasnoća izlaganja (20 bodova). Kontinuirana provjera znanja 3 – pismeni ispit – obavezni kolokvij sastoji se od deset pitanja od kojih 5 esejističkih (svako pitanje 8 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje 4 boda) od ukupno

http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/SWA/On_popular_music_1.shtml

http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/13-14/13/download_ser_lat

60 bodova koji se ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar (4): 52-49 bodova, (3/4): 48-45 bodova, dobar (3): 44-40 bodova, (2/3) 39-35 bodova, dovoljan (2): 34-30 bodova. Kolokvij je 26.1.2015. a studentima koji nisu stekli pozitivnu ocjenu omogućuje se dodatni datum za pisanje ispravka. Studenti moraju ostvariti prolaznu ocjenu iz svih ocjenjivanih aktivnosti da bi ispunili uvjete za upis ocjene. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! UPIS OCJENE

Zimski 10.2 i 24.2 u 9h kabinet F-812

Proljetni izvanredni 8.4. u 9h kabinet F-812

Ljetni Jesenski

izvanredni 2. i 9.9 u 9 h kabinet F-812


13.10. Kritičke teorije popularne glazbe

20.10. Adornov pristup popularnoj glazbi Pseudoindividualizacija i standardizacija

27.10. Estetika popularne glazbe – pristup Frith

03.11. Identitet i popularna glazba - Prethodna priprema studenata: 2 teksta: O identitetu iz perspektive popularne glazbe; (Re)konstrukcija balkanskih identiteta kroz popularnu glazbu

10.11. Popularna glazba kao jouissance - Prethodna priprema studenata: Tekst: Pleasure and meaningful discourse: An overview of research issues

17.11. Popularna glazba i cyber kultura

24.11. Mogući utjecaji popularne glazbe na društvo http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3004676/

01.12. Tin Pan Alley – povijesni aspekt - Prethodna priprema studenata: Rad studenata, zajednička diskusija

08.12. Subliminalne poruke u popularnoj glazbi

15.12. Glazba i politika: hrvatska glazbena scena – Analiza primjera, zadaća

12.01. Glazba i politika. Svjetska scena – Analiza primjer, zadaća

19.01. Uvod u filmsku glazbu

26.01. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije svakodnevice Studij Diplomski studij kulturologije Semestar III. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom; 10.15-13.00 h (P 801) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijedom; 12.30-14.00 h

Telefon 051 265 697 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij “Teorije svakodnevice“ istraživački će i teorijski usporediti široku paletu praksi, institucija, odnosa, životnih uvjeta, rituala i ideologija svakodnevnog života, poput: ljudskih navika, običaja, svakodnevnih rutina, dokolice, životnih stilova, kultura i supkultura, osjećanja, vjerovanja, socijalnih interakcija, imaginarija... Sadržaj predmeta zapravo je otvorenog karaktera kao što su i otvoreni životni uvjeti proizvođenja novih praksi svakodnevice. Ishodišna teza na kolegiju jest da svakodnevica suvremenih društava u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije političkih, ekonomskih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše epohe. Ciljevi su predmeta definirati i analizirati mikrorazinsku strukturu svakodnevnog života u suvremenom globalnom društvu i objasniti važnost njezina proučavanja u kontekstu životnih uvjeta društvenih aktera. Kolegij pristupa znanstvenom proučavanju fenomena svakidašnjice iz interdisciplinarne perspektive, povezujući u svoj epistemološki opus antropološke, sociološke, filozofske, povijesne, lingvističke i ostale srodne humanističke i društveno znanstvene discipline, s ciljem uspoređivanja i kritičkog promišljanja mjesta, uloge i značaja karakterističnih pojavnosti svakodnevnog života u socijalnoj konstrukciji realnosti. Namjera je predmeta objasniti neke od glavnih teorijskih i analitičkih pristupa proučavanju fenomena svakodnevnog života, osposobiti studente/studentice za definiranje i kritičku analizu socijalnih pojavnosti, zakonitosti, rituala i rutina koje konstruiraju realnost društvene svakodnevice i problemski ih približiti ključnom analitičkom pitanju u tom kontekstu: kako se znanstveno relevantno suočiti s najširom paletom naših svakidašnjih aktivnosti? OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Kolegij “Teorije svakodnevice“ doprinijet će daljnjem razvoju analitičkih kompetencija studenata u istraživanjima konvergencija svakodnevnih mikrosvjetova, društvenih i kulturnih habitusa osobnog svijeta, pogleda na različite stilizacije svakodnevice, na modele oblikovanja urbanih stilskih plemena, svakodnevne mitove i pop vjerovanja, ideologije prehrane i identitetske performativne igre... Predmet se sadržajem i pristupima uklapa u postojeći kurikulum studijskog programa Kulturalnih studija i na taj način tematski pridonosi njegovom daljnjem razvijanju i nadgradnji. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Aktivnost na nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25 Usmeni ispit 0.5 10 ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 2 30 UKUPNO 6 100





IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life, Routledge, London & New York, 2000. Ben Highmore, Everyday Life and Cultural Theory, Routledge, London & New York, 2002. IZBORNA LITERATURA Mark Ože (Mark Augé), Prilog antropologiji savremenih svetova, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Peter L. Berger i Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, Naprijed, Zagreb, 1992. Pier Bourdieu, Distinction. A Social Critique of the Judgement of Taste, Routledge and Kegan Paul, London, 1984. Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003. Guy Debord, Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Johan Fornäs, Karin Becker, Erling Bjurström, Hillevi Ganetz, Consuming Media: Communication, Shopping and Everyday Life, Berg, Oxford & New York, 2007. Harold Garfinkel, Studies in Ethnometodology, Politiy Press, Cambridge, 1967. Jukka Gronow, Sociologija ukusa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.

Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, 1988. Mark Peterson, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.

George Ritzer, McDonaldizacija društva, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999. Georg Simmel, Kontrapukti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Ivana Spasić, Značenje susreta: Gofmanova sociologija interakcije, IFDT/Filip Višnjić, Beograd, 1996. Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. John Storey, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999. Roch Sulima, Antropologija svakodnevice, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Aleksandar Štulhofer (ur.), Sociologija svakidašnjice, Treći program hrvatskog radija, 42, 1993. Inga Tomić-Koludrović, Anči Leburić, Sociologija životnog stila, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.


Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni) ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju. Aktivnost na nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminarski dio nastave, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 05. i 25. 02. 2015. Proljetni

izvanredni 09. 04. 2015.

Ljetni Jesenski

izvanredni 04. i 11. 09. 2015.


09.10.2014. Uvod u kolegij i njegovo predstavljanje. Uvod u seminar, predstavljanje tema, literature i studentskih obaveza vezanih uz kolegij.

16.10.2014.

Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz analizu fenomena svakodnevnog života. Disciplinarni pristupi proučavanjima svakodnevnog života (sociologija, antropologija, filozofija, povijest…). Seminarski tekst.

23.10.2014. Metodološki pristupi proučavanju fenomena svakodnevnog života. Etnometodologija Harolda Garfinkela i sociološki interakcionizam Ervinga Gofmana. Seminarski tekst.

30.10.2014. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice I. Fragmenti svakodnevnog života Georga Simmela. Seminarski tekst.

06.11.2014. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice II. Dijalektika svakodnevnog života Henrija Lefebvrea. Seminarski tekst.

13.11.2014. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice III. Situacionistička internacionala i spektakularizacija svakodnevnog života. Seminarski tekst.

20.11.2014. Međuispit I.

27.11.2014. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice IV. Poetika svakodnevnog života Michela de Certeaua. Seminarski tekst.

04.12.2014. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice V. „Prisluškivanje“ svakodnevice Michela Maffesolija. Seminarski tekst.

11.12.2014. Klasni ukusi, životni stilovi i koncept habitusa Pierra Bourdieua. Seminarski tekst.

18.12.2015. Racionalnost, etika i svakodnevni život u radu Agnes Heller. Seminarski tekst.

15.01.2015. Uvod u tematiku utopija. Seminarski tekst. 22.01.2015. Međuispit II. 29.01.2015. Ispravak i nadoknada međuispita.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Magris Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 10:15 – 13:00 u 801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nikola Petković

Kabinet F-809 Vrijeme za konzultacije Utorak 13-14; srijeda 13:30-14:15

Telefon 051/ 265 693 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Monografski strukturiran kolegij tematizira kulturne, političke i geopolitičke segmente Europe iz očišta eminentno srednjeeuropskog intelektualca Claudia Magrisa. Njegovi romani, pjesme, drame, eseji… u pravilu na Srednju Europu gledaju kao na prostor polemike između Istoka i Zapada. Koristeći načelo fikcija kao povijest, studenti će čitati Magrisova djela u njima tražeći elemente narativa autentičnosti kojima se iz vizure protagonista fikcije imaginarni likovi suprotstavljaju velikim pričama obligatorne povijesti. Osim bavljenja Magrisovom fikcijom, ovaj će se kolegij baviti problematikom intelektualca i njegovom ulogom u suvremenosti. Konkretno, osvrnut ćemo se na fenomen novog populizma novih barijera koje se stvaraju u Europi kreirajući „demokraciju bez demokracije“. Također ćemo raspravljati o zapadnoj iluziji da živimo bez ratova. Treći svjetski rat se već davno dogodio, kazao je Magris, argumentirajući brojkom od oko 20 milijuna mrtvih nakon 1945., „koji su za razliku od onih iz Drugog svjetskog rata, ostali nepoznanica i koji su podvrgnuti brutalnom zaboravu.“ Motivirani Magrisovim djelima aktivno ćemo propitati Europski san koji previđa brutalne činjenice migracija. Što se Magrisove domovine, Italije tiče, osvrnut ćemo se na afričke izbjeglice, koje malim brodovima i čamcima stižu na Lampedusu u potrazi za boljim životom. Govorit ćemo o novim „nevidljivim granicama“ u unutarnjosti naših gradova, između nas i pridošlica iz svih dijelova svijeta. Ova i ovakva pitanja samo su neki od primjera sučeljavanja s teškim zadatkom pred kojim velik dio Europe zatvara oči: kako se kao imaginarni monolit otvoriti plimi novih kultura i novih Europljana koji dolaze iz cijelog svijeta… OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti i studentice će po završetku ovog kolegija moći: - prepoznati specifične aspekte europejstva - reartikulirati kulturni centar i marginu - prepoznati utjecaje i prožimanja kultura - uočavati preklapanja između disciplina kao što je to povijest, književnost, politika... - upotrijebiti načelo fikcija kao povijest i povijest kao autobiografija - aplicirati concept eksplikacije teksta (close reading)


x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 2 40

Kontinuirana provjera znanja 1,5 20 Pismena provjera znanja (kolokvij) 2 40 UKUPNO 6 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugomu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Seminarski rad treba sadržavati od 3 do 5 kartica teksta (5400 do 9000 znakova) Opis pojedinačne aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat.

Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




Obvezna literatura: Claudio Magris: Tri priče: Graf, Glasovi, Vi ćete, dakle, razumjeti, Zagreb: Durieux, 2012. Dunav. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1988. Mikrokozmi, Zagreb : Durieux, 2000. Naslijepo Zagreb : Durieux, 2007. Ono drugo more , Zagreb : Durieux, 1993.

Ara, Angelo, Claudio Magris, Trst : identitet granice IZBORNA LITERATURA Izložba. Izdavački centar Rijeka, 2005. Stadelmann Zagreb : Durieux, 2000 Nagađanja o sablji, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 Rumiz, Paolo, Maske za masakr : ono što nismo željeli znati o ratu u Jugoslaviji Paolo Rumiz uvod Claudio Magris. Madieri, Marisa, Vodnozeleno, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. (Bjelovar: Prosvjeta) _____. Školjka i druge priče, Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 2002.

Ostatak literature biti će distribuiran, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i profesora.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjek KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 04. 02. 2015. i 26. 02. 2015. u 12:00 Proljetni

izvanredni 09. 04. 2015. u 10:00

Ljetni ---- Jesenski

izvanredni 04. 09. 2015. i 11. 09. 2015. u 11:00


07.10.2014. Uvodno predavanje I: Lica Europe

14.10.2014. Uvodno predavanje II: Srednja Europa kao metafora protesta

21.10.2014. Dunav I

28.10.2014. Dunav II

04.11.2014. Trst: Identitet granice

11.11.2014. Mikrokozmi I

18.11.2014. Mikorokozmi II

25.11.2014. Ono drugo more

02.12.2014. Naslijepo I

09.12.2014. Naslijepo II

16.12.2014. Naslijepo III

23.12.2014. Tri priče: Graf 13. 01. 2015 Tri priče: Glasovi

20. 01.2015. Tri priče: Vi ćete, dakle, razumjeti

27. 01.2015. Pismena provjera znanja (kolokvij)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kognitivizam i kulturalni studiji Preddiplomski studij kultu Diplomski studij kulturologije Semestar III Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 8:30 do 11 u predavaonici 801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija dr. sc. Benedikt Perak

Kabinet F-811 Vrijeme za konzultacije Petkom 1130-1230

Telefon 098622793 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kognitivistička paradigma svijesti i spoznaje Uvod u kognitivne znanosti i teorijski okvir povezivanja s istraživanjima kulturalnih studija. Povijesni pregled znanstvenog pristupa proučavanju svijesti. Pregled metodoloških i ontoloških pravaca: Racionalizam - empirizam, nature - nurture,

strukturalizam - funkcionalizam. Esencijalizam – Relativizam – Konstrukcionizam Filozofski problemi svijesti: intencionalnost, kvalitativnost, subjektivnost, unitarnost, transparentnost,

intersubjektivnost Doprinosi spoznajnim znanostima iz subjektivne perspektive. Objektivna epistemologija prvoga lica,

istočnjačke metode istaživanja svijesti. Suvremene teorije svijesti. Redukcionizam, dualizam, refleksivni monizam, ontološki monizam,

biološki naturalizam, misterijanizam, kvantni mehanizam svijesti Osnove kognitivne neuroznanosti i teorija otjelovljenog uma Organizacija živčanog sustava, strukture i funkcije mozga, kognitivne strukture mozga, lokalizacija i

lateralizacija Primjena suvremenih spoznaja o ulozi zrcalnih neurona i mentalne simulacije za razvoj teorija o

intersubjektivnosti, gradbi identiteta i društvenih odnosa Raznolikosti svjesnog iskustva i kulturalni modeli Normalna i abnormalna stanja svijesti. Afektivna stanja i emocije Izmijenjena stanja svijesti (ASC). Kognitivni kulturalni studiji Primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i društvenih pitanja. Emergencija svijesti iz „materije”, kulture iz biologije, konstrukcija društvene stvarnosti. Jezik kao produžetak zamjedbenih, afektivnih i kognitivnih sastavnica svijesti Jezik kao djelatno sredstvno spoznaje i opojmljivanja kulture. Kognitivna semiotika, Biosemiotika Umjetna inteligencija, teorije singularnosti i kultura, bioetički problemi UI, UI u fikciji i kulturi

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:

Objasniti razvoj kognitivističke paradigme Opisati učinak afektivnih i kognitivnih sastavnica spoznajnih procesa s obzirom na razvoj kulture. Navesti suvremena interdisciplinarna područja istraživanja kognitivnih kulturalnih studija. Analizirati i istražiti mogućnosti doprinosa kognitivnih znanosti u pitanjima koji se dotiču domene

uspostave kulture, osobito u pogledu spoznajnih teorija opojmljivanja, bioloških i kognitivnih ustrojnica akulturacije, simboličke konstrukcije značenja i komunikacije.


x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA POHAĐANJE NASTAVE 1 0 SEMINARSKI RAD 2 30 KONTINUIRANA PROVJERA 1 30 IZLAGANJE SEMINARA 1 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Seminarski rad izrađuje se tijekom semestra. Opis teme seminarskog rada i upute nalaze se na e-learning portalu.

Ocjenjuje se: a) poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (5 bodova), b) jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: prezentacija, uručci, pitanja za raspravu (5

bodova). Rezultati seminarskog rada izlažu se na nastavi. Kontinuirana provjera izvodi se esejskim upitnicima koji se rješavaju na e-learning portalu mudri nakon obrađene

nastavne jedinice. Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove. Usmeni ispit se polaže na kraju semestra a temelji

se na problematizaciji tri teme iz sadržaja kolegija. Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)




IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Aronson, E., Wilson T, i Akert R. (2005) Socijalna psihologija. Zagreb: Mate d.o.o. (odabrana poglavlja) Baars, B., Gage, N. (2010) Cognition Brain and Consciousness. Introduction to Cognitive Neuroscience. AP. (odabrana poglavlja) Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) Handbook of Neurosociology. Dordrecht - Heidelberg - New York - London: Springer (odabrana poglavlja) Judaš, M. i Kostović, I. (2001) Temelji neuroznanosti. 1. online izdanje. MF Zagreb. http://www.hiim.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf (odabrana poglavlja) Gibbs, R. (2008) The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought, Cambridge (odabrana poglavlja) Lakoff, G. i Johnson, M. (1999) Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind and Its Challenge to Western Thought. Basic Books. (odabrana poglavlja)

Lewis, M., Haviland-Jones, J.i Feldman Barrett, L. (ur.) (2008) Handbook of Emotions, The Guilford Press (odabrana poglavlja) Todorov, A., Fiske, S.T. i Prentice, D.A. (ur.) (2011) Social Neuroscience. Toward Understanding the Underpinnings of the Social Mind. Oxford University Press (odabrana poglavlja) Maiese, M. (ur.) (2011) Embodiment, Emotion, and Cognition. Palgrave Macmillan. (odabrana poglavlja) Schaller, M. i Crandall, Ch. (ur.) (2004) The Psychological Foundations of Culture. Lawrence Erlbaum. (odabrana poglavlja). Searle, J. (1998) Mind, language and society. Philosophy in the Real World. Basic books (odabrana poglavlja) Rizzolatti,G., Sinigaglia, C. (2008) Mirrors in the Brain How Our Minds Share Actions Emotions and Experience. (odabrana poglavlja) Sternberg, R. (2005) Kognitivna psihologija. Naklada Slap (odabrana poglavlja) Velmans M. i Schneider S. (ur.)(2007) The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell (odabrana poglavlja). Zunshine, L. (2010) Introduction to Cognitive Cultural Studies. The Johns Hopkins University Press. Baltimore Kitayama i Cohen (2007) Handbook of Cultural Psychology.The Guilford Press.(odabrana poglavlja) Perak, B. i Puljar D'Alessio, S. (2013) "Kultura kao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje". U: Fanuko,

N. i Puljar D'Alessio, S. (ur.) Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu. Zagreb. Jesenski i Turk.

Skripta za studente IZBORNA LITERATURA Shapiro 2011 Embodied Cognition New Problems of Philosophy Boran Berčić, Um, skripta FFRI Christiansen, G (2008) Cognitive sociolinguistics. Cognitive Cultural Studies, http://cogweb.ucla.edu/ Gibbs (2005) Embodiment and Cognitive Science. Jean Decety, William Ickes (2009) The Social Neuroscience of Empathy. MIT Press Favareau, D. (2010) Essential Readings in Biosemiotics. Anthology and Commentary. Springer Varela Francisco J., Evan T. Thompson, Eleanor Rosch (1991) The Embodied Mind. Cognitive Science and Human Experience. Brandt (2010) The Enminded Body. Spinoza, Descartes and the Philosophy of Cognitive Sciences - A Critical Note on a Major Ontological Issue. Newberg (2010) Principles of Neurotheology. Ashgate Kovecses, Z. (2005) Metaphor in culture Universality and Variation. Camebridge Lane, R. i Nadel, L. (ur.) (2000) Cognitive Neuroscience of Emotion, Oxford Langacker, R. (2008) Cognitive Grammar. An Introduction, Oxford Shiraev, E. Levy, D. (2010) Cross Cultural Psychology. Allyn & Bacon Turner, M.(ed) (2006) The Artful Mind- Cognitive Science and the Riddle of Human Creativity. Oxford Wilson, R. A. i Keil, F.C. (2001) The MIT Encyclopedia of the Cognitive Science. Cambridge Oatley K, I Jenkins, J. (2007.[2003]) Razumijevanje emocija. Naklada Slap Markman, William M. P. Klein, Julie A. Suhr 2008 Handbook of Imagination and Mental Simulation. DAndrade 2008 A Study of Personal and Cultural Values. American, Japanese, and Vietnamese. Korsmeyer, Kranzler 2008 Encyclopedia of Drugs, Alcohol and Addictive Behavior Roslyn Frank 2008 Body, Language, and Mind. Volume 2. Sociocultural Situatedness (Congnitive Linguistics Research) Prinz Jesse 2008 The Emotional Construction of Morals. Perak, B (2014) Opojmljivanje leksičkog pojma strah u hrvatskome. Sintaktičko semantička analiza.

Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. Mark A. Bedau, Paul Humphreys 2008 Emergence. Contemporary Readings in Philosophy and Science. Bradford Books.


Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-portal KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E-portal

NAČIN POLAGANJA ISPITA E-portal pismeno, usmeno



Zimski 11.2, 25.2- u 10 sati Proljetni

izvanredni -8.4. u 10 sati

Ljetni ---------- Jesenski

izvanredni 02. i 09.09. u 10 sati


10-10

Uvod u kognitivne znanosti i dodirna područja istraživanja s kulturalnim studijima. Kognitivna znanost i primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i društvenog interesa. Kognitivni kulturalni studiji i teorija otjelovljenog uma.

17-10

Kognitivistička paradigma svijesti i spoznaje Baars, pogl. 1; A brief history of the scientific approach to the study of consciousness - Chris Frith and Geraint Rees; Perak i Puljar (2013); Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) OP

24-10

Filozofski problemi svijesti Philosophical problems of consciousness Michael Tye ili The hard problem of consciousness; David Chalmers; ili Functionalism and qualia Robert van Gulick; Zlatev i dr. 2008; Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) OP

31-10 Temeljni struktura živčanog sustava Judaš i Kostović; Baars, pogl. 3, 5

7-11 Raznolikosti svjesnog iskustva Normalna i abnormalna stanja svijesti

Normal and abnormal states of consciousness - J. Allan Hobson

14-11 Izmijenjena stanja svijesti (ASC) Altered states of consciousness: drug-

induced states Edward F. Pace-Schott and J. Allan Hobson, skripta

21-11

Izmijenjena stanja svijesti (ASC) Doprinosi spoznajnim znanostima iz subjektivnog očišta motritelja

Meditation David Fontana ili Mystical experience David Fontana, An Epistemology for the Study of Consciousness Max Velmans; ili Eastern Methods for Investigating Mind and Consciousness Jonathan Shear

28-11

Afektivna stanja i emocije Pankseep; Baars pogl. 13; Oatley i Jenkins (odabrana poglavlja); Aronson, i dr. (2005); Franks, D. i Turner, J.H. (2013) OP; Aronson, E., Wilson T, i Akert R. (2005) OP; Lisa Feldman Barrett OP; Perak 2014

5-12

Socijalna kognicija: opažanje mentalnih stanja drugih. Konstrukcija objektivne socijalne stvarnosti

Baars pogl. 14.; Rizzolati ; Searle John - Mind, Language And Society. Philosophy in the Real World, Basic books 1998 poglavlje 5 The Structure of the Social Universe: How the Mind Creates an Objective Social Reality; Aronson, i dr. (2005)

12-12 Semiotički sustavi kao djelatno sredstvno spoznaje i konceptualizacije kulture.

Baars pogl. 11; Perak 2012, 2014; Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) OP

19-12 Otjelovljena spoznaja i važnost metaforičkog mišljenja. Metafora u kulturi – odraz

Philosophy’s Debt to Metaphor Mark Johnson i

otjelovljene spoznaje i svijesti The Neural Theory of Metaphor George Lakoff, Kovecses - Metaphor In Culture Universality and Variation, Camebridge 2005 (odabrana poglavlja) Ili Christiansen Gitte 2008 Cognitive sociolinguistics (odabrana poglavlja) Ili Turner M.(ed) The Artful Mind- Cognitive Science and the Riddle of Human Creativity, Oxford 2006 (odabrana poglavlja)

16-1 Prezentacija seminara, Dodatne teme 23-1 Prezentacija seminara, Dodatne teme 30-1 Prezentacija seminara, Dodatne teme

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - Filozofski Fakultet - DS - ZS - KULT.pdf · Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija (D. Bolter i R. Grusin) Razlika decentraliziranih i centraliziranih