SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Damir Ţibret, apsolvent

Diplomski studij: Mehanizacija

PRIMJENA I ANALIZA PROSTORNIH PODATAKA U BILJNOJ PROIZVODNJI

UPORABOM LPIS (ARKOD) SUSTAVA

Diplomski rad

Osijek, 2013.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Damir Ţibret, apsolvent

Diplomski studij: Mehanizacija

PRIMJENA I ANALIZA PROSTORNIH PODATAKA U BILJNOJ PROIZVODNJI

UPORABOM LPIS (ARKOD) SUSTAVA

Diplomski rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

1. doc. dr. sc Boris ĐurĎević, predsjednik

2. prof. dr. sc. Mladen Jurišić, voditelj

3. dr. sc. Ivan Plaščak, član

Osijek, 2013.

Sadržaj:

1. UVOD ................................................................................................................................................. 1

1.1. Zajednička poljoprivredna politika EU ................................................................................... 1

1.2. Poljoprivreda Hrvatske u EU .................................................................................................... 2

2. METODE ISTRAŽIVANJA ............................................................................................................ 4

2.1. Sustav za identifikaciju zamljišnih parcela (LPIS) ................................................................. 4

2.2. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju .................................... 6

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ...................................................................................................... 9

3.1. Corine Land Cover (CLC) ......................................................................................................... 9

3.1.1. CLC Hrvatska – pokrov i namjena korištenja zemljišta ...................................................... 10

3.1.1.1. CLC Hrvatska 2006 ...................................................................................................... 10

3.1.1.2. Stanje pokrova zemljišta u RH ..................................................................................... 14

3.1.1.3. Promjena pokrova i načina korištenja zemljišta ........................................................... 16

3.2. Uspostava ARKOD (LPIS) Sustava U RH ............................................................................. 19

3.2.1. Prostorni podatci korišteni u uspostavi ARKOD-a ............................................................. 22

3.2.1.1. Digitalna ortofoto karata 1:5 000 - DOF 5 ................................................................... 23

3.2.1.2. Digitalni model reljefa – DMR ..................................................................................... 26

3.2.1.3. Topografska karta 1:25 000 - TK 25 ............................................................................ 27

3.2.1.4. Digitalni katastarski plan – DKP .................................................................................. 29

3.2.1.5. Registar prostornih jedinica – RPJ ............................................................................... 30

3.3. AGRONET ................................................................................................................................ 32

3.3.1. Početna stranica i prijava u sustav ....................................................................................... 32

3.3.2. Jedinstveni zahtjevi ............................................................................................................. 37

3.3.2.1. Popunjavanje zahtjeva .................................................................................................. 39

4. DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U POLJOPRIVREDI ............................................................... 44

4.1. Kratka povijest daljinskih istraživanja .................................................................................. 45

4.2. Primjena daljinskih istraživanja u poljoprivredi .................................................................. 46

4.2.1. Prostorno planiranje biljne proizvodnje (Vinogradarstvo) .................................................. 47

4.2.1.1. Metodologija izrade GIS Vinogradi ............................................................................. 47

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 55

6. POPIS LITERATURE .................................................................................................................... 56

7. SAŽETAK ........................................................................................................................................ 58

8. SUMMARY...................................................................................................................................... 59

9. POPIS SLIKA .................................................................................................................................. 60

10. POPIS TABLICA .......................................................................................................................... 61

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA............................................................................................62

BASIC DOCUMENTATION CARD...........................................................................................................63

1

1. UVOD

Europska unija (EU) je zajednica europskih demokratskih zemalja, a Republika Hrvatska

(RH) se niz godina intenzivno pripremala za pristupanje toj zajednici, te je 2011. godine

uspješno završila pregovore o članstvu. Na tom putu RH je morala provesti prilagodbu

hrvatskog pravnog, političkog i gospodarskog sustava prema onome u Uniji. Ta prilagodba

odnosila se i na poljoprivredu, što znači da se zakon o poljoprivredi RH morao prilagoditi i

ujednačiti sa onim iz EU kako bi se nakon ulaska u Europsku Uniju mogla provoditi

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP).

1.1. Zajednička poljoprivredna politika EU

ZPP je jedno od najvaţnijih operativnih područja kojima se bavi Europska unija. Ona nije

kreirana samo za poljoprivrednike već za sve stanovnike Europske unije. Cilj te politike je

osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske

potrošače, te primjereni dohodak poljoprivrednicima i očuvati ruralno nasljeĎe.

ZPP je skup mjera i programa potpora poljoprivredi u Europskoj uniji. Njima se regulira

proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda u EU, a stvoreni su radi postizanja sljedećih

ciljeva:

povećanje poljoprivredne proizvodnje primjenjujući tehnološka dostignuća,

poboljšanja proizvodnosti i učinkovitijeg korištenja proizvodnih izvora, posebno radne

snage;

poboljšanje ţivotnog standarda poljoprivrednika, osobito povećanje prihoda

pojedinaca angaţiranih u poljoprivredi;

stabilizacija trţišta i stalna opskrba kupaca zdravstveno ispravnim i kvalitetnim

proizvodima po primjerenim cijenama.

ZPP vuče svoje korijene iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata kada poljoprivrednici nisu

bili u stanju proizvoditi dostatne količine hrane. Bilo je nuţno potaknuti proizvodnju hrane i

omogućiti stanovništvu Europe stabilnu opskrbu hranom po pristupačnoj cijeni. Od svog

začetka, 1962. godine, ta je politika ispunila svoju primarnu svrhu – opskrba hranom tekla je

nesmetano, te je osigurana samodostatnost poljoprivrednih proizvoda. Problemi su nastali

2

tijekom 70-tih godina kada su poljoprivrednici potaknuti sustavom potpora za proizvodnju

počeli proizvoditi više hrane nego što je potrebno. To je rezultiralo stalnim viškovima

poljoprivrednih proizvoda, najviše ţitarica, mliječnih proizvoda, vina i goveĎeg mesa,

odnosno proizvoda čije je skladištenje skupo. Uslijed takvog razvoja dogaĎaja, tijekom 90-tih

godina ZPP je uvela proizvodne „kvote“ kojima je smanjena proizvodnja odreĎenih proizvoda

koji su se proizvodili u prevelikim količinama, poput šećera, mlijeka i ţitarica, na naćin da su

sniţene cijene takvih proizvoda. Tako se postiţe konkurentnost na trţištu, a sniţeni prihodi

poljoprivrednicima su kompenzirani izravnim plaćanjima. Poljoprivrednici su dobivali

potporu svom dohotku iz proračuna ZPP i to im je osiguralo redovita i stabilna primanja.

U 2003. godini ZPP je prošla kroz još jedanu reformu, pa od tada poljoprivrednici nisu više

plaćeni samo da bi proizvodili hranu, već su plaćanja odvojena od proizvodnje, odnosno

većina potpore koju poljoprivrednik u EU dobije plaća se neovisno o količini poljoprivrednih

proizvoda koju proizvede. Posljednjom reformom odreĎeno je da poljoprivrednici i dalje

dobivaju potporu dohotku u vidu izravnog plaćanja koja im omogućava stabilnost prihoda.

To plaćanje ne ovisi o proizvodnji odreĎenog poljoprivrednog proizvoda, odnosno ono je

većinom proizvodno nevezano. Nevezana plaćanja omogućavaju poljoprivrednicima veću

slobodu u odabiru onoga što ţele proizvoditi, što im je isplativo uzgajati, odnosno - veću

trţišnu orijentiranost.

1.2. Poljoprivreda Hrvatske u EU

Područje poljoprivrede u EU obuhvaćeno je brojnim regulativama koja se moraju izravno

primijeniti iz europskog zakonodavstva, a njihova ispravna administrativna primjena je

ključna za funkcioniranje ZPP-a. To se odnosi i na Hrvatsku, pa je zbog toga 2009. godine

osnovana Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (AP/APPRRR)

kao izravna poveznica izmeĎu hrvatskih poljoprivrednika i institucija na nacionalnoj i

europskoj razini. AP uspostavlja i vodi evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta

(ARKOD) u digitalnom grafičkom obliku. To je zapravo nadogradnja postojećeg Upisnika

poljoprivrednih gospodarstava, a do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju upravo će navedeni

Upisnik biti temeljna evidencija koju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju koristi za dodjelu poticaja. ARKOD se uspostavlja i vodi za cijelo područje

Republike Hrvatske i obvezan je za poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava.

3

Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja

zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. ARKOD je ključni dio IACS-a

(Integrirani sustav administracije i kontrole) koji prati procese potpora od predavanja

zahtjeva za potporu, pa sve do plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući i

kontrolu. Upis u ARKOD je započeo 2009. godine, besplatan je, ali i obavezan za sva

poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Do sad je u

ARKOD upisano više od 150 tisuća gospodarstava i preko milijun hektara poljoprivrednog

zemljišta.

U svrhu lakšeg ostvarivanja prava na potpore u poljoprivredi u RH uspostavljena je WEB

aplikacija AGRONET koja omogučava pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednih

gospodarstava, elektroničko popunjavanje zahtjeva za izravnu potporu, te sadrţi popis propisa

za ostvarivanje prava na potporu.

4

2. METODE ISTRAŽIVANJA

2.1. Sustav za identifikaciju zamljišnih parcela (LPIS)

Za provedbu izravnih plaćanja u sklopu ZPP-a, nuţno je uspostaviti Integrirani

administrativni i kontrolni sustav - IAKS (Integrated Administration and Control System -

IACS) kroz koji se prikupljaju, kontroliraju i obraĎuju zahtjevi za izravnim plačanjima, te

isplaćuju poljoprivrednici.

IAKS se sastoji od nekoliko komponenti (sustava):

Geoinformacijski modul pod nazivom Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela -

LPIS (engl. Land Parcel Identification System),

Sustav identifikacije prava na plaćanje,

Registar zahtjeva za plaćanjem,

Sustav za kontrolu,

Sustav za evidenciju poljoprivrednika.

Uspostava IAKS-a podrazumijeva uspostavu LPIS-a (Land Parcel Identification System -

LPIS) u kojem će se postojeća alfanumerička baza podataka katastra zamijeniti prostornim

podacima baziranim na kartografskim podlogama, korištenjem geoinformacijske tehnologije.

Osnovne funkcije LPIS-a su:

Identifikacija poljoprivrednih parcela,

Odredivanje površine za koju se potpora moţe isplatiti,

Izrada kartografskog prikaza koji je sastavni dio zahtjeva za plaćanjem.

Ukoliko LPIS ne ispunjava svoje osnovne funkcije identifikacije i odredivanja prihvatljivih

površina, moţe se dogoditi prihvaćanje višestrukih zahtjeva za plaćanjem na istu parcelu,

odnosno plaćanje i onih površina koje nisu prihvatljive. LPIS treba omogućiti nesmetanu

interoperabilnost s ostalim sustavima IAKS-a radi kontrole i identifikacije nositelja prava,

provoĎenje kontrole višestruke sukladnosti i provoĎenje terenske kontrole zaprimljenih

zahtjeva.

5

Budući da je poljoprivredna parcela površina zemljišta čije granice nisu čvrste i njihova

promjena moţe se očekivati na godišnjoj osnovi, voĎenje baze takvih podataka zahtijevalo bi

čestu reviziju. Da bi se ti troškovi smanjili i da bi administriranje zahtjeva bilo jednostavnije,

uveden je pojam tzv. referentne parcele kao osnovne jedinice LPIS-a. Referentna parcela je

geografski razgraničena površina kojoj je dodijeljena jedinstvena identifikacijska oznaka u

GIS-om podrţanom identifikacijskom sustavu zemlje članice (u RH to je matični

identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva – MIBPG). Referentna parcela je prema

tome prostorni objekt u LPIS-u čija je svrha jednostavnije administriranje zahtjeva za

plačanjem. Referentna parcela se moţe sastojati od jedne ili više poljoprivrednih parcela.

Referentna parcela u LPIS-u moţe biti katastarska čestica ili proizvodni blok koji pak moţe

biti poljoprivredni blok (jedan ili više različitih usjeva koje obraduje jedan poljoprivrednik) i

fizički blok (jedan ili više različitih usjeva koje obraduje jedan ili više poljoprivrednika i koje

je omeĎeno prirodnim granicama). U RH kao referentna parcela koristi se poljoprivredni blok

pod nazivom ARKOD.

Slika 1. Korištene vrste referentnih parcela u EU 2006.

6

2.2. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je institucija zaduţena za

provedbu EU izravnih plaćanja, mjera zajedniĉke organizacije trţišta, te mjera ruralnog

razvoja. Republika Hrvatska bila je duţna prije korištenja sredstava iz pretpristupnih te

strukturnih fondova kao i prije samog ulaska u Europsku uniju izvršiti uspostavu te

akreditaciju Agencije za plaćanje. Agencija treba biti drţavno tijelo zemlje članice, koje daje

garanciju da je prihvatljivost zahtjeva i sukladnost sa pravilima Zajednice provjerena prije

odobrenja plaćanja, da su ostvarena plaćanja točno i potpuno voĎena u poslovnim knjigama te

da je potrebna dokumentacija dostavljena na vrijeme i u formi koja je zadana u pravilima

Zajednice.

Danom ulaska RH u Europsku uniju APPRRR bit će spremna provoditi mjere trţišne politike

i programa ruralnog razvoja koje se financiraju iz Europskog fonda za garancije u

poljoprivredi (EAGF) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u

potpunoj sukladnosti s pravilima i propisima EU. Agencija za plaćanja takoĎer je odgovorna

za uspostavu i provedbu IAKS-a koji će sluţiti kao alat podrške za izravna plaćanja.

Danom pristupanja Europskoj uniji Agencija za plaćanja bit će spremna primjenjivati sve

potrebne EU standarde koji se odnose na:

Izravna plačanja

Mjere ruralnog razvoja

Mehanizme zajedničke organizacije trţišta

MeĎutim, postoje razlike u provedbi mjera poljoprivredne politike u sva tri sustava izmedu

RH i EU stoga se proces prilagodbe ZPP-u provodi kroz prilagodbu izravnih plaćanja

(ujednačavanje iznosa, prelazak na plaćanja neovisno o vrsti i obujmu proizvodnje, ukidanje

pojedinih vrsta poticaja), na području mjera ruralnog razvoja (odreĎivanje vrsta mjera,

kriterija, intenziteta potpore), te kroz izgradnju potrebnih tehničkih zahtjeva i administrativne

infrastrukture (prije svega APPRRR) (Jurišić M., Plaščak I., 2011).

Agencija za plaćanja (AP) sastoji se od prijašnjeg Ravnateljstva za trţišnu i strukturnu

potporu u poljoprivredi (RTSPP) koji je sada postao središnji ured APRRR-a (sjedište) i od

Ureda drţavne uprave zaduţenih za poslove poljoprivrede (koji su postali regionalni uredi

Agencije za plaćanja u ţupanijama). AP je formalno uspostavljena Zakonom o osnivanju

APPRRR-a donesenim od strane Vlade RH, te usvojenim u Saboru RH u veljači 2009.

7

APPRRR je direktno odgovorna za uspostavu i odrţavanje sljedećih registara potrebnih za

uspostavu IAKS-a:

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

LPIS (ARKOD)

Registar prava na plaćanje

Baza podataka prijava za potpore

Agencija za plaćanja u potpunosti je odgovorna za stvaranje i odrţavanje LPIS-a. Druge

institucije uključene u njegovo stvaranje su Drţavna geodetska uprava (odgovorna za

isporuku novih prostornih podloga), Hrvatski geodetski institut (odgovoran za kontrolu

kvalitete novih prostornih podloga), Hrvatska savjetodavna sluţba (sudjeluje u inicijalnoj

uspostavi i aţuriranju LPIS-a, sudjelovanje u provjeri kontrole podataka na terenu) i Hrvatska

poljoprivredna agencija (sudjeluje u inicijalnoj uspostavi i aţuriranju LPIS-a).

Poslovi koje obavlja APPRR:

Provodi mjere trţišno-cjenovne politike,

Provodi mjere politike ruralnog razvoja,

Provodi programe meĎunarodne potpore razvitka sektora,

Uspostavlja i provodi integrirani sustav za administraciju izravnih plačanja u

poljoprivredi,

Priprema stručne podloge i analize.

Ministarstvo poljoprivrede nadleţno je za Upisnik poljoprivrednig gospodarstava, a poslove

njegovog vodenja povjerava se APPRRR-u. Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

obvezan je za:

Poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za drţavnu potporu,

Poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u

upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u

poljoprivredi

Poljoprivredna gospodarstva koja na trţištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode.

8

APPRR provodi postupak i izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivredni gospodarstava, a

upisom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava svako poljoprivredno gospodarstvo dobiva

jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednoga gospodarstva (MIBPG) koji mora

biti sadrţan u svim upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi MPRRR ili ustanove u

poljoprivredi. MIBPG koji se dodjeljuje prilikom upisa u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava koristi se kao jedinstveni broj za identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva

koje predaje zahtjev za izravna plaćanja.

APPRRR vodi i Evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku.

Upis u Evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta obvezan je za sva poljoprivredna

gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. TakoĎer, APPRRR provodi i

administrativnu kontrolu i kontrolu zahtjeva za izravna plaćanja na terenu. Kontrolom na

terenu tijekom jedne godine mora biti obuhvaćeno najmanje 5% svih korisnika koji su

podnijeli zahtjev za izravna plaćanja za tu proizvodnu godinu prema metodama JRC-a

(Zajednički istraţivački centar, eng. Joint Research Centre). Slučajnim odabirom odreduje se

20% - 25% od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava koja podlijeţu kontrolama na

terenu, a preostali dio uzorka odreĎuje se na temelju prethodno provedene analize rizika.

Kontrole na terenu obavljaju kontrolori ovlašteni od strane APPRRR-a. Terenske kontrole

prihvatljivosti zahtjeva poljoprivrednih gospodarstava obavljaju se prije isplate, a terenske

kontrole višestruke sukladnosti obavljaju se u istoj kalendarskoj godini u kojoj su podneseni

zahtjevi.

Kontrole na terenu mogu se obavljati metodom daljinskog istraţivanja, koristeći tehnike i

tehnologije:

globalnog satelitskog navigacijskog sustava (GPS-a),

Geoinformacijskog sustava (GIS-a),

fotointerpretaciju satelitskih ili aerofotogrametrijskih snimaka svih poljoprivrednih

parcela za kontrolu po pojedinačnom zahtjevu s ciljem prepoznavanja biljnog pokrova,

mjerenja prihvatljive površine i utvrĎivanja kršenja obveza dobrih poljoprivrednih i

okolišnih uvjeta (NDVI),

obavljanje brzih terenskih pregleda svih poljoprivrednih parcela za koje se poslije

provedene fotointerpretacije ne moţe sa sigurnošću i na zadovoljavajući način

potvrditi prihvatljivost zahtjeva.

9

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1. Corine Land Cover (CLC)

Korištenje i gospodarenje zemljištem ima značajan izravan utjecaj na prirodne resurse kao što

su voda, tlo, zrak, te na biljni i ţivotinjski svijet. Promjene u korištenju zemljišta mogu

rezultirati urušavanjem osjetljive ekološke ravnoteţe i uzrokovati promjene u kakvoći vode,

dovesti do erozije tla, isušivanja, degradacije, zaslanjivanja i promjena u sadrţaju hraniva.

Poznavanje i praćenje promjena pokrova i načina korištenja zemljišta neophodno je za

učinkovito oblikovanje i praćenje provedbe politike odrţivoga razvoja svake drţave. Jedino

sustavno trajno motrenje (monitoring) moţe osigurati potrebne podatke neophodne za ocjenu

postojećega stanja okoliša, planiranja aktivnosti, praćenja promjena u okolišu te analizu

učinkovitosti provedenih mjera.

Nepotpunost i nekompatibilnost podataka o pokrovu zemljišta je ne samo hrvatski, nego i

problem većine europskih zemalja, te je Europska komisija donijela je 1985. godine odluku o

pokretanju CORINE (COoRdination of INformation on the Environment) programa koji je u

toj fazi bio eksperimentalan projekt s ciljem postizanja dosljednosti podataka o stanju okoliša

i prirodnih resursa na razini Europske unije.

Temeljni ciljevi projeka bili su:

prikupljanje svih podataka o stanju okoliša vodeći računa o prioritetima svih zemalja

članica,

koordiniranje prikupljenih podataka i uspostavljanje jedinstvene baze podataka na

meĎunarodnoj razini,

osiguravanje dosljednosti i usporedivosti podataka.

Programom je uspostavljena jedinstvena shema i metodologija prikupljanja podataka o

pokrovu zemljišta. IzraĎena je klasifikacija pokrova zemljišta na tri razine koja sadrţi

44 precizno definirane klase pokrova zemljišta.

Izrada prvih baza pokrova zemljišta po CORINE programu uspješno je provedena u

25 europskih zemalja u razdoblju 1986.-1998. Kao rezultat dobivene su baze pokrova

zemljišta za 1980.-tu i 1990.-tu godinu te baza promjena koje su zabiljeţene u tom

desetogodišnjem razdoblju. U izradi baze CLC 2000 sudjelovale su 32 zemlje.

10

Zbog sve brţih i većih promjena koje se danas dogaĎaju u okolišu, vremensko razdoblje

predviĎeno za aţuriranje CLC baze od 10 godina smanjeno je na 6 godina, te je u razdoblju

2007- 2008. izraĎena CLC baza za 2006. godinu pod koordinacijom Europske agencije za

okoliš.

3.1.1. CLC Hrvatska – pokrov i namjena korištenja zemljišta

CORINE Land Cover Hrvatske (CLC Hrvatske) je projekt koji kao rezultat ima digitalnu,

aţurnu bazu podataka o pokrovu zemljišta prema CORINE nomenklaturi koja je postojana i

istovrsna s podacima cijele Europske unije. Kartiranje pokrova zemljišta na razini EU

provedeno je za 1990. godinu, a kartiranje promjena za 2000. i 2006. godinu. Hrvatska je u

CORINE programu prvi puta sudjelovala prilikom izrade baze CLC 2000, kada se

istovremeno provela i izrada baze CLC 1980, CLC 1990, te pripadajuće baze promjena.

3.1.1.1. CLC Hrvatska 2006

Projekt CLC 2006 je proveden u razdoblju od prosinca 2007. do prosinca 2008. godine s

ciljem aţuriranja CLC 2000 baze o pokrovu zemljišta i utvrĎivanja promjena u pokrovu

zemljišta nastalih u razdoblju 2000. – 2006. Rezultat projekta je karta i baza pokrova

zemljišta CLC 2006.

Tehničke specifikacije projekta za kartiranje promjena su neznatno poboljšane u odnosu na

projekt CLC 2000. Kartirane su sve promjene veće od 5 ha bez obzira gdje se nalazile u

odnosu na projekt CLC 2000 gdje su kartirane izolirane promjene veće od 25 ha. Najmanja

širina kartiranja je 100 m. Jedina značajna razlika u odnosu na projekt CLC 2000 je kartiranje

pokrova zemljišta korištenjem snimke sa satelita IRS i SPOT. To je rezultiralo poboljšanjem

prostorne rezolucije s 30 m (veličina piksela Landsat-a) na 20 m (veličina piksela SPOT-a).

Osim poboljšanja prostorne rezolucije poboljšana je i interpretabilna kvaliteta snimaka jer je

cijelo područje kartiranja bilo pokriveno s dvije serije snimaka, jedna iz proljeća 2006 i jedna

iz kasnog ljeta, jeseni 2006. godine.

Prvi postupak prilikom kartiranja promjena bila je revizija postojeće baze podataka CLC

2000. (tablica 1.). Revizija se provodi zbog ujednačenja i konsolidacije tematskog sadrţaja s

11

novim saznanjima i poboljšanom kvalitetom snimaka. Tom se prilikom na temelju

kvalitetnijih snimaka (IMAGE 2006) moţe bolje i preciznije utvrditi o kojoj se kategoriji

pokrova zemljišta radi. Jednako tako otklanjaju se i moguće pogreške nastale tijekom

kartiranja 2000. godine. Cilj provoĎenja revizije je da se pomoću konsolidirane baze podataka

(CLC 2000) otkriju stvarne promjene nastale u prostoru tijekom promatranoga razdoblja, a ne

da kartirane promjene budu rezultat pogrešaka interpretacije.

Tablica 1. Razlika izmeĎu CLC 2000 i CLC 2000 revizije u hektarima i postocima

* Postotak promjena izraţen u odnosu na revidiranu bazu

Prema CORINE metodologiji izraĎena je standardizirana legenda za sve 44 kategorije

pokrova zemljišta. Pomoću te legende izraĎuju su karte pokrova zemljišta na razini Europe,

drţave ili regije. Na području Republike Hrvatske kartiranjem je obuhvaćeno 38 kategorija.

CLC

kod

CLC

2000

CLC 2000

revidiraniRazlika Promjena *

CLC

kod

CLC

2000

CLC 2000

revidiraniRazlika Promjena *

ha ha ha % ha ha ha %

111 549 550 1 0,2 311 1 685 765 1 695 495 9 730 0,6

112 137 195 138 791 1596 1,1 312 102 687 105 702 3 015 2,9

121 11 308 11 292 -16 -0,1 313 275 834 272 522 -3 312 -1,2

122 1 374 1 398 24 1,7 321 77 376 252 102 174 726 69,3

123 699 704 5 0,7 322 6 916 4114 -2 802 -68,1

124 2 583 2 610 27 1 323 138 947 144 450 5 504 3,8

131 4 012 4 380 368 8,4 324 598 699 579 824 -18 875 -3,3

132 395 434 38 8,8 331 398 225 -174 -77,3

133 1 180 817 -363 -44,4 332 12 991 11 892 -1 099 -9,2

141 1 812 1 782 -30 -1,7 333 64 125 61 061 -3 064 -5

142 5 681 5 667 -13 -0,2 334 387 3 271 2 884 88,2

211 368 760 368 974 214 0,1 411 18 158 19 014 856 4,5

212 9 396 9 821 425 4,3 421 517 548 31 5,7

221 28 196 28 925 729 2,5 422 523 524 1 0,2

222 9 389 9 548 160 1,7 423 48 48 0 0

223 18 704 20 223 1 520 7,5 511 22 936 23 961 1 025 4,3

231 487 230 307 295 -179 934 -58,6 512 29 367 29 695 328 1,1

242 1 017 548 1 017 238 -310 0 521 45 44 -1 -0,2

243 516 545 523 509 6 964 1,3 523 3 1589 231 3 156 321 -2 910 -0,1

12

Tablica 2. Sluţbena legenda CORINE klasa pokrova zemljišta

Sve kartirane kategorije pokrova teško je prikazati na karti sitnoga mjerila kao što je

primjerice karta drţave jer to onemogućava sagledavanje cjeline. Stoga je više kategorija

ujedinjeno kako bi se dobili jasniji prikazi i kako bi se olakšala analiza podataka (tablica 3.,

slika 2.). Spajanje kategorija je obavljeno na način da se dobiju cjeline (skupne kategorije)

koje mogu istaknuti karakter i strukturu nekog područja.

13

Tablica 3. Prostorna raspodjela skupnih kategorija pokrova zemljišta u Republici Hrvatskoj

2006. godine

Kategorije Naziv skupne kategorije CLC Kodovi

1a Čovjekom utjecane površine 111, 112, 121, 122, 123, 124,

131, 132, 133, 141, 142

2a Oranice i trajni nasadi 211, 212, 221, 222, 223

2b Pašnjaci i heterogene poljoprivredne površine 231, 242, 243

3a Šume i šikare 311, 312, 313, 324

3b Grmolika i travna vegetacija 321, 322, 323, 331, 332, 333,

334

4a Močvare 411, 421, 422, 423

5a Vode 511, 512, 521, 523

Slika 2. Prostorna raspodjela skupnih kategorija pokrova zemljišta u Republici Hrvatskoj 2006. godine

14

3.1.1.2. Stanje pokrova zemljišta u RH

Tablica 4. Stanje pokrova zemljišta u RH prema CORINE klasama korištenja zemljišta u bazama

podataka za 1980., 1990., 2000. i 2006. godinu (površina u ha)

CLC

kod Naziv klase

CLC 1980. CLC 1990. CLC 2000. CLC 2006.

ha

111 Naselja (>80% izgraĎeno) 524 524 550 550

112 Naselja (

15

Republika Hrvatska do sada nije imala stvarne podatke o korištenju zemljišta već su se ti

podaci za potrebe prostornoga planiranja i strategija razvoja procjenjivali na temelju katastra i

statističkih podataka. Karta pokrova zemljišta za cijelo područje Republike Hrvatske izraĎena

je prema CORINE metodologiji za referentne godine: 1980., 1990., 2000. i 2006. (tablica 4.)

Na temelju tih baza podataka izračunate su površine za svaku CORINE klasu, a kako se stanje

pokrova zemljišta u RH analizira na temelju skupnih kategorija, izračunate su i površine za

pojedinu skupnu kategoriju.

Tablica 5. Stanje pokrova zemljišta u Republici Hrvatskoj prema CORINE bazama podataka za 1980.,

1990.,2000. i 2006. godinu (skupne kategorije korištenja zemljišta – površina u ha)

Oznaka

kategorije Naziv skupne kategorije

Površina (ha)

CLC 1980 CLC 1990 CLC 2000 CLC 2006

1a Čovjekom utjecane površine 157 804 161 650 168 425 177 452

2a Oranice i trajni nasadi 451 795 444 135 437 491 438 909

2b Heterogene polj. površine 2 025 941 2 015 167 1 848 043 1 845 203

3a Šume i šikare 2 653 543 2 664 477 2 653 543 2 648 762

3b Grmolika i travna vegetacija 298 511 300 779 477 115 474 212

4a Močvare 18 948 18 928 20 134 19 997

5a Kopnene vode 51 417 52 848 53 700 53 930

Ukupno: 5 657 456 5 657 984 5 658 451 5 658 465

Poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj zauzima prema klasifikaciji CORINE oko

40,4% površine kopna 2006. godine. Skupna kategorija 2a koja predstavlja intenzivnu

poljoprivrednu proizvodnju na velikim površinama u poljoprivrednom zemljištu sudjeluje s

19,2% a skupna kategorija 2b s 80,8%. Pritom u kategoriji 2a oranice (klase 211 i 212) imaju

udjel od 86,6% a sve ostale kategorije (221, 222 i 223) 13,4%.

Najveći udjel (44,8%) u poljoprivrednom zemljištu ima kategorija 242 (mozaik različitih

načina poljoprivrednog korištenja) koja predstavlja usitnjene poljoprivredne površine pod

različitim usjevima. Druga po zastupljenosti (oko 23%) je klasa 243 (poljoprivredne površine

sa značajnim udjelom prirodne vegetacije) koja takoĎer predstavlja usitnjene poljoprivredne

površine s različitim usjevima izmeĎu kojih su mozaično rasporeĎene površine pokrivene

prirodnom vegetacijom.

16

Tablica 6. Površine CLC klasa poljoprivrednog zemljišta za referentne godine u razdoblju

1980. – 2006.

CORINE

kod Opis klase

Površina (ha)

1980. 1990. 2000. 2006.

211 Oranice 385 633 378 430 368 974 370 262

212 Navodnjavane poljoprivredne

površine 9 443 9 397 9 821 9 821

221 Vinogradi 28 200 28 193 28 925 29 055

222 Voćnjaci 9 760 9 410 9 548 9 574

223 Maslinici 18 759 18 705 20 223 20 197

231 Livade/pašnjaci 475 815 477 566 307 296 298 950

242 Mozaik različitog načina

poljoprivrednog korištenja 1 034 844 1 026 779 1 017 238 1 022 051

243

Poljoprivredne površine sa

značajnim udjelom prirodne

vegetacije

515 282 510 822 523 509 524 202

Ukupno: 2 477 736 2 459 302 2 285 534 2 284 112

3.1.1.3. Promjena pokrova i načina korištenja zemljišta

Promjene načina korištenja zemljišta najčešće su se iskazivale usporedbom stanja pojedine

kategorije korištenja zemljišta na početku i na kraju promatranoga razdoblja. Rezultat takve

usporedbe je podatak je li se površina neke kategorije smanjila ili povećala. Takav način

analize promjena ne daje informaciju o tome koja se kategorija promijenila, koja je kategorija

najpodloţnija promjenama, odnosno koje su kategorije pod najvećim pritiskom promjena.

Stoga se od samoga početka projekta CORINE nastojao uspostaviti model za detaljno

proučavanje promjena. Taj je napor rezultirao metodom kartiranja promjena na način da se

kartiraju sve promjene veće od 5 ha usporeĎujući satelitsku snimku na početku promatranoga

razdoblja preko koje je poloţena karta pokrova zemljišta sa satelitskom snimkom na kraju

promatranoga razdoblja preko koje je takoĎer poloţena karta pokrova zemljišta. Sva ona

područja koja više ne odgovaraju kartiranoj kategoriji izdvajaju se kao promjene i dodjeljuje

im se novi kod (kategorija). Na taj se način točno zna koja kategorija je prenamijenjena u koju

te se tijek promjena moţe precizno pratiti i analizirati. Osim toga rezultat takvoga načina je

prostorna baza promjena za koju se osim kvantitativnih podataka o promjenama načina

korištenja zemljišta dobije i podatak gdje su se promjene dogodile.

17

Analizom baze promjena načina korištenja zemljišta za razdoblja 1980. – 1990.,

1990. – 2000. i 2000. – 2006. Ustanovljeno je da se površina promjena značajno smanjila.

Tablica 7. Analiza veličine promjena u razdoblju 1980. – 2006.

1980. -1990. 1990. -2000. 2000. -2006.

Broj promjena 2 497 2 024 2 299

Površina (ha) 168 778 106 502 55 854

Godišnja površina (ha) 16 878 10 650 9 309

Prosječna površina (ha) 67,6 52,6 24,3

Udio u površini kopna (%) 2,98 1,88 0,99

Godišnji udio (%) 0,3 0,19 0,16

Ukupna površina promjena u razdoblju 1980. – 1990. bila je 168 778 ha, a u razdoblju

2000. - 2006. 55 854 ha. UsporeĎujući te podatke s ukupnom kopnenom površinom

Republike Hrvatske to znači da je u prvome promatranom razdoblju promjenom bilo

obuhvaćeno 2,98% površine, u drugom 1,88% površine, a u trećem samo 0,99%. Ako se

uzme u obzir da su prva dva promatrana razdoblja bila 10 godina, a treće samo 6 godina bolji

pokazatelj za usporedbu bi bila relativna godišnja količina promjena. U prvom je razdoblju ta

veličina bila 0,30%, u drugom 0,19% a u trećem 0,16%, što znači da se veličina promjena u

promatranim razdobljima gotovo prepolovila.

Prevladavajuće promjene u razdoblju 1980. - 1990. godine:

zapuštanje poljoprivrednih površina depopulacijom,

zapuštanje seoskog prostora,

promjene u šumarstvu – poţari i sukcesije,

smanjenje močvara sukcesijom i hidromelioracijama,

izgradnja cesta,

izgradnja marina i lučica.

Najvaţniji trendovi u razdoblju od 1980. do 1990. godine bili su smanjenje poljoprivrednih

površina (2a i 2b), te povećanje čovjekom utjecanih površina (1a), šuma (3a) i grmolike i

travne vegetacije (3b). Pri tome je najviše došlo do smanjenja oranica, trajnih nasada i

heterogenih poljoprivrednih površina (50%). Takav trend jasno ukazuje na napuštanje

poljoprivrede i to zapuštanjem, te prenamjenom u graĎevinsko zemljište.

18

Prevladavajuće promjene u razdoblju 1990. – 2000. godine:

Promjene uzrokovane ratom:

minirane poljoprivredne površine,

širenje šuma u napuštenim ruraalnim područjima,

smanjenje površina intenzivne poljoprivrede,

povećanje heterogenih poljoprivrednih površina.

Ostale promjene:

širenje naselja,

širenje gospodarskih površina,

izgradnja cesta.

Promjene u razdoblju od 1990. do 2000. godine najvećim su dijelom smještene u sjevernom

dijelu RH. Takav je raspored posljedica rata kada je juţni dio zemlje većim dijelom toga

razdoblja bio odsječen. U sjevernome i sjeverozapadnome dijelu RH koji nisu bili obuhvaćeni

ratom promjene su posljedica gospodarskih kretanja. U središnjem i istočnom dijelu promjene

su najvećim dijelom posljedica miniranosti i nemogućnosti korištenja zemljišta na dotadašnji

način, prvenstveno za intenzivnu poljoprivredu. U ovom razdoblju, slično kao i u

prethodnome, najveće su se promjene dogodile s poljoprivrednim zemljištem. Pri tome se

67,5% svih promjena dogodilo unutar poljoprivrednoga zemljišta i to smanjenje

poljoprivrednih površina pod intenzivnom poljoprivredom (36,1%), te povećanje površina

pod ekstenzivnom poljoprivredom (31,5%).

Prevladavajuće promjene u razdoblju 2000. – 2006. godine:

povećanje površina intenzivne poljoprivrede,

smanjenje površina šuma,

sirenje naselja,

sirenje gospodarskih i infrastrukturnih površina.

Tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine odmah se moţe uočiti da je struktura promjena

značajno drugačija nego u prva dva razdoblja. Najveći udjel (oko 42%) u ukupnim

promjenama u ovome se razdoblju odnosi na povećanje površina utjecanih od čovjeka (1a), a

potom i smanjenje površine šuma i šumskoga zemljišta (3a) 20,7%. Još je jedna značajna

razlika u odnosu na prethodna dva razdoblja, a odnosi se na povećanje površine intenzivne

poljoprivrede (2a) koja ima udjel od 6,5%.

19

3.2. Uspostava ARKOD (LPIS) Sustava U RH

Jedan od uvjeta za ulazak RH u Europsku Uniju je i uspostava IAKS-a (Integriranog

administrativnog i kontrolnog sustava), kojim zemlje članice dodjeljuju, prate i kontroliraju

izravna plaćanja poljoprivrednicima. Ključna komponenta IAKS sustava koja sluţi za

praćenje potpora po proizvodnoj površini je ARKOD. ARKOD je sustav identifikacije

zemljišnih parcela (eng. Land Parcel Identification System - LPIS). To je nacionalni program

kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog

zemljišta. APPRRR uspostavlja i vodi evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta -

ARKOD u digitalnom grafičkom obliku. ARKOD se uspostavlja i vodi za cijelo područje

Hrvatske. Cilj ARKOD-a je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za

poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na kulture koje se na njima uzgajaju. Takav ureĎen i

transparentan sustav preduvjet je za dobivanje poticaja Europske unije za poljoprivrednu

proizvodnju.

ARKOD sadrţi sljedeće podatke:

1. Podatci o ARKOD parceli:

identifikacijski broj (ID) ARKOD parcele,

vrsta uporabe zemljišta sa pripadajućom šifrom,

naziv ARKOD parcele,

površina ARKOD parcele.

2. Podatci o posjedniku:

Matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG);

Osobni podatci;

3. Prostorni podatci:

DOF u mjerilu 1:5 000;

Inicijalni sloj;

DKP;

DMR u mjerilu 1:5 000:

Podatci iz SRPJ;

TK u mjerilu 1:25 000;

20

Referentna čestica u ARKOD-u je poljoprivredni blok nazvan parcela ARKOD. Definirana je

kao neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koju obraĎuje samo jedno poljoprivredno

gospodarstvo, te klasificirana s obzirom na vrstu uporabe zemljišta. To je osnovna parcela

sustava ARKOD, koji se uspostavlja i vodi za čitavo područje RH na temelju digitalnih

grafičkih podataka. Propisano je da je parcela ARKOD minimalne površine 500 m² osnovna

jedinica upisa u ARKOD. Izuzetak su površine pod staklenicima i plastenicima čija najmanja

površina moţe biti 50 m².

Prije samog razvoja ARKOD sustava, 2003.g u Hrvatskoj je uspostavljen Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava kao alfanumerička baza podataka poljoprivrednih

gospodarstava temeljena na katastarskim alfanumeričkim podatcima, a vodi ju MPRRR. U

Upisniku je evidentirano oko 200 000 poljoprivrednih gospodarstava.

Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava obvezan je za:

poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za drţavnu potporu,

poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u

upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi MPRRR;

poljoprivredna gospodarstva koja na trţištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode.

Podatci iz Upisnika referentni su podatci za drţavne poticaje po proizvodnoj površini. Do

uspostave sustava ARKOD za identifikaciju zemljišnih parcela, referentna čestica za

ostvarivanje prava na izravna plaćanja je katastarska čestica. Upisom u Upisnik svakom

poljoprivrednom gospodarstvu automatski se dodjeljuje Jedinstveni matični identifikacijski

broj poljoprivrednog gospodarstva – MIBPG radi jednoznačne evidencije.

Nacionalnim programom uspostave ARKODA (LPIS-a) definirano je da će se nadogradnjom

Upisnika i uspostavom LPIS-a, alfanumerički podatci katastra zamijeniti prostornim

podatcima DOF-a koji će sadrţavati i podatke o korištenju poljoprivrednog zemljišta. Do

ulaska Hrvatske u EU, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i dalje će biti temeljna

evidencija koju će APPRRR koristiti za dodjelu poticaja. Kako bi poljoprivrednici mogli

ostvarivati poticaje iz EU nuţno je da se prije evidencije u ARKOD upišu u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava. Ukoliko poljoprivrednik nije upisan u Upisnik prije uspostave

ARKOD-a, bit će u mogućnosti oba upisa izvršiti istovremeno.

Izgradnja LPIS (ARKOD) sustava započela je 2007., a uz osiguranje potrebne infrastrukture,

razvoj softwarea, provedbu organizacijskih i zakonodavnih promjena bilo je potrebno

21

osigurati i prostorne podloge koje su činile osnovu za prikupljanje podataka o

poljoprivrednim parcelama.

Drţavna geodetska uprava (DGU) je nadleţna za izradu sluţbenih drţavnih karata, te mora

osigurati dostupnost svih potrebnih prostornih podloga koje zadovoljavaju kriterije uspostave

LPIS-a u digitalnom obliku. To su: digitalne ortofotokarte (DOF) u mjerilu 1:5 000, digitalni

katastarski planovi (DKP), digitalni model reljefa (DMR) i podatci iz Središnjeg registra

prostornih jedinica (SRPJ). Do kraja 2010. Isporučila je sve potrebne prostorne podatke. Tada

je DGU raspolagala s: 1 717 digitalnih katastarskih planova (DKP), 3 926 listova digitalne

ortofotokarte mjerila 1:5 000 (DOF 5), 529 listova topografske karte 1:25 000 (TK 25) i isto

toliko listova digitalnog modela reljefa (DMR). Vezano uz podloge koje nisu izraĎene, a

nuţne su za uspostavu LPIS-a, MPRRR i DGU zaduţeni su za izradu plana njihove

produkcije. Isto tako DGU ima zatatak godišnje na razini drţave obnoviti 25% DOF-a.

Nakon što je tijekom 2009. i 2010. DGU isporučila sve potrebne sluţbene prostorne podatke,

slijedila je njihova kontrola, izrada tzv. Inicijalnog sloja ARKOD i unos u bazu prostornih

podataka.

Proces upisa u ARKOD počeo je u srpnju 2009. Upis je bio besplatan, a obavljao se u

regionalnim uredima APPRRR-a, Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) i Hrvatskog

zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu sluţbu (HZPSS). Tijekom upisa poljoprivrednici uz

pomoć djelatnika, na DOF-u (na kojemu je prethodno izraĎen inicijalni sloj) koji se nalazi u

aplikaciji ARKOD, identificiraju sve poljoprivredne površine koje obraĎuju uključujući i

parcele koje su dobili u zakup ili na korištenje.

U svrhu upisa u ARKOD poljoprivrednik mora priloţiti posjedovni list, osobnu iskaznicu, te

iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivrednici su duţni u Zahtjevu

prijaviti korištenje svih poljoprivrednih površina, bez obzira da li se za njih podnosi ili ne

podnosi zahtjev za izravna plaćanja. Prema podatcima o katastarskim česticama, iz Upisnika

poljoprivrednih gospodarstava i uz pomoć programske podrške obavljala se identifikacija

smještaja katastarskih čestica. Poljoprivrednik nadleţnom sluţbeniku na DOF-u pokazuje

točne granice poljoprivredne površine koje obraduje i daje podatak o vrsti uporabe te ostale

atributne podatke. Po izvršenoj identifikaciji, parcela ARKOD se vektorizira na ekranu, unesu

se atributni podatci i zatim se spremi u bazu podataka. Na kraju procesa sastavlja se zapisnik

o upisanim parcelama ARKOD, koji potpisuje poljoprivrednik.

22

Ukoliko se prilikom upisa vlasnik poljoprivrednog gospodarstva izjasnio da koristi parcelu

koja je vec pridruţena drugom poljoprivrednom gospodarstvu, u zapisniku se navede

napomena „parcela ARKOD u preklapanju“. Poljoprivredna gospodarstva kojima su

evidentirana preklapanja parcela ARKOD, pozivaju se naknadno na usklaĎivanja granica

izmeĎu spornih parcela ARKOD. Ako poljoprivredna gospodarstva ne usklade sporne

parcele, one se nece pridruţiti niti jednom gospodarstvu do trenutka usklaĎenja.

Djelatnici APPRRR-a provode terensku kontrolu podataka ARKOD-a. Kontrolira se površina

parcele (odgovara li površina prijavljena u ARKOD stvarno korištenoj površini), granice

parcela (odgovaraju li granicama prijavljenim u ARKOD-u), obradivost parcele (utvrduje se

je li parcela navedena u ARKOD-u stvarno obradivana parcela te obraĎuje li je

poljoprivrednik koji ju je prijavio u ARKOD) i uporaba parcele (odgovara li onoj navedenoj u

ARKOD-u). Kontrola točnosti podataka na terenu obavlja se na 10% parcela ARKOD. Pri

tome se djelatnici Agencije koriste kartama koje prethodno pripremaju u uredu za svako

poljoprivredno gospodarstvo, a za obavljanje kontrole na terenu koriste GPS uredaje.

Prilikom provoĎenja kontrole na terenu, obavezna je prisutnost predstavnika poljoprivrednog

gospodarstva, a nakon obavljene kontrole na terenu, sastavlja se Zapisnik. Promjene u

ARKOD-u mogu inicirati poljoprivredna gospodarstva (ukoliko je došlo do promjene granica

parcela ARKOD ili vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta) ili Agencija (prilikom

obnavljanja DOF-a ili temeljem rezultata provedene kontrole na terenu).

3.2.1. Prostorni podatci korišteni u uspostavi ARKOD-a

Prostorne podloge za potrebe LPIS-a moraju biti dostupne za područje cijele drţave. DOF 5 je

osnovni izvornik i kao takav ne smije biti stariji od 5 godina. Dostupnost prostornih podataka

i njihova homogenost su ključni uvjet uspješno provedene uspostave LPIS-a u RH.

Prostorne podloge u ARKOD-u su:

Digitalna ortofoto karata 1:5 000 - DOF 5;

Digitalni model reljefa – DMR;

Topografska karta 1:25 000 - TK 25;

Digitalni katastarski plan – DKP;

Registar prostornih jedinica – RPJ;

23

3.2.1.1. Digitalna ortofoto karata 1:5 000 - DOF 5

Digitalna ortofoto karta je sluţbena drţavna karta i izraĎuje se u mjerilu 1:5 000 za

cjelokupno područje Republike Hrvatske (slika 4.). Ortofoto karta je list karte sastavljen od

jedne ili više ortofoto snimki jedinstvenog mjerila s nanesenom pravokutnom koordinatnom

mreţom, odgovarajućim kartografskim znacima i nadopunjen izvan okvirnim podacima.

Sluţbene ortofoto karte u mjerilu 1:2 000, 1:5 000 i sitnijem izraĎuje DGU i to prevoĎenjem

digitalne aerofotogrametrijske snimke iz centralne u ortogonalnu projekciju uz upotrebu

digitalnog modela reljefe (DMR-a) odgovarajuće točnosti. DGU sustavno proizvodi DOF 5

od 1997. iz aerofotogrametrijskih snimaka cikličkog snimanja mjerila 1:20 000. Snima se

analognom kamerom, a u novije vrijeme i digitalnom. Podjela na listove DOF 5 jednaka je

podjeli na listove HOK-a (Hrvatska osnovna karta) u mjerilu 1:5 000.

Slika 3. Hrvatska osnovna karta

Prema pravilima EU, za potrebe LPIS-a koristi se DOF koji ne smije biti stariji od 5 godina.

U fazi pripreme LPIS projekta, analizom listova sluţbenog DOF-a 5 koji proizvodi DGU

zaključeno je da je za 40% teritorija RH (3 926 listova) izraĎen DOF 5 (na osnovi snimanja iz

2006. i 2007.) koji ispunjava navedeni kriterij, stoga su navedeni listovi isporučeni

APPRRR-u u oţujku 2009. Medutim, ti listovi DOF-a su izraĎeni u starom drţavnom

koordinatnom sustavu, a budući da, prema pravilima EU, LPIS mora biti izraĎen u sluţbenom

koordinatnom sustavu, postojeći DOF 5 je trebalo prevesti u novi sluţbeni koordinatni sustav

RH koji je u primjeni od 2004. Nakon transformacije, izvršena je nova podjela listova DOF-a

24

pri čemu je teritorij RH podjeljen na 10 945 listova umjesto dotadašnjih 9 810 listova. Za

preostalih 60% teritorija RH izraĎeni su preostali listova novog DOF-a 5.

Slika 4. IzraĎeni listovi digitalne ortofoto karte u mjerilu 1:5 000 (DOF 5)

Podjela na listove mjerila 1:5 000 se dobiva pravilnom podjelom listova mjerila 1:25 000.

Jedan list mjerila 1:25 000 se dijeli na 25 listova mjerila 1:5 000 (slika 5.). Listovi mjerila

1:5 000 dobivaju oznake unutar lista mjerila 1:25 000 od 1 do 25 po redovima s lijeva

nadesno počevši od gornjeg lijevog lista do donjeg desnog lista.

25

Slika 5. Podjela lista mjerila 1:25 000 na listove mjerila 1: 5 000

Na osnovi DOF-a 5 uspostavlja se inicijalni skup podataka LPIS-a i to fotointerpretacijom i

vektorizacijom poljoprivrednog zemljišta. Pri tome su se, kao pomoćni podatci, koristili

TK 25 i DKP. Predmet inicijalne vektorizacije bile su sve poljoprivredne površine veće od

500 m2 iz kojih je bilo potrebno izdvojiti sva nepoljoprivredna područja veca od 100 m

2.

Poljoprivredno zemljište vektoriziralo se po trajnim granicama koje su vidljive na DOF-u i

koje se mogu interpretirati: zid, suhozid, ograda, ţivica, drvored, skupina drveća, staza, put,

cesta, potok, rijeka, kanal (vodotoci), nasip, usjek, rub šume, niskog raslinja (šikara, grmlje),

izgraĎeni objekt, kuča. Osim trajnih granica vektorizirane su i granice trajnih nasada

zemljišta, granice promjene vrste korištenja zemljišta (granice kulture) i granice promjene

strukture zemljišta (granice strukture).

26

Slika 6. Isječak lista DOF5, nomenklatura lista 5-19-1-107-16

3.2.1.2. Digitalni model reljefa – DMR

Digitalni model reljefa (DMR) definiran je kao brojčani zapis poloţajno i visinski odreĎenih

točaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta i iz njih izračunat matematički

model površine. Kao što sam naziv kaţe, DMR je model, tj. najbolja aproksimacija Zemljinog

reljefa, odnosno njegova manjeg dijela u digitalnom obliku. Prikupljanje podataka za izradu

digitalnog modela reljefa (DMR) izvodi se 3D fotogrametrijskim kartiranjem iz zračnih

snimaka prema načelima CROTIS-a (Hrvatskog topografskog informacijskog sustava).

Osnovne strukture podataka DMR-a po CROTIS-u su:

Prijelomnice - 3D linije kao što su rubovi izgraĎenih objekata, prometnica, vodotoka,

usjeci, nasipi i svi ostali izraţeni lomovi reljefa;

Linije oblika - 3D linije koje predstavljaju blage promjene na reljefu;

Pojedinačne markantne točke - najviša i najniţa mjesta, kote pojedinačne točke koje

opisuju reljef kao dopuna gore spomenutim 3D linijama;

Najveći korisnik DMR-a je graĎevinska struka za potrebe projektiranja cesta te računanja

zemljanih masa. Pored toga, DMR se koristi i za hidrološka modeliranja, geomorfološke

simulacije i klasifikacije, geološka kartiranja, modeliranje potencijalnih erozija tla, daljinska

istraţivanja (geometrijske i radiometrijske korekcije snimaka), poljoprivredu (studije

27

pogodnosti usjeva), meteorologiju, klimatologiju, prostorna planiranja i urbanizam, šumarstvo

itd.

Slika 7. Digitalni model reljefa

DMR dobiven isključivo fotogrametrijskom izmjerom, u postupku izrade TK 25, izraĎen je za

cijelo područje RH i isporučen APPRRR-u za potrebe ARKOD-a. Budući da je DMR bio

inicijalno izraĎen u starom koordinatnom sustavu, prije njegovog korištenja u ARKOD-u bilo

je potrebno izvršiti transformaciju u novi sustav.

3.2.1.3. Topografska karta 1:25 000 - TK 25

Topografska karta (TK25) je osnovna sluţbena drţavna karta i izraĎuje se u mjerilu 1:25 000.

Sluţbena drţavna karta kodirana je slika prirodnih i izgraĎenih objekata zemljine površine

koja se izraĎuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske. Topografska karta u mjerilu

1:25 000 izraĎivala se u razdoblju od 1996. do 2010. godine, a izradu je pokrenula DGU.

Cijeli teritorij Republike Hrvatske prekriven je s 594 lista a površina jednog lista obuhvaća

područje od 13 745 ha. Osnovni izvornik za izradu TK25 je aerofotogrametrijsko snimanje,

topografski podaci i digitalni model reljefa.

Topografska karta je opća geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama

prikazanog područja, koje se odnose na naselje, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa

Zemlje i granice teritorijalnih područja sve dopunjeno opisom karte. Svi topografski ili

općegeografski objekti (reljef, vode, vegetacija, naselja, prometnice) prikazani su s istom

28

vaţnošću. Topografske karte su kartografski prikazi proizašli iz točne i cjelovite izmjere

topografskih objekata i sluţe za informiranje i orjentiranje, te za izvoĎenje drugih karata.

Slika 8. Topografska karta

Objekti na topografskoj karti se mogu prikazati kao točkasti, linijski i površinski. Točkasti

podatci definirani su simbolom, linijski crtom, a površinski poligonom, tj. pripadajucim

crtama i tekstualnim kodom.

Sadrţaj topografske karte moraju činiti slijedeći elementi:

matematička osnova i geodetske točke drţavne izmjere,

vode i objekti na vodi (bunari, izvori, tekuće vode, stajaće vode, vodne instalacije...),

komunikacije svih vrsta (ţeljeznice, ceste, putevi, telekomunikacije...),

sve vrste zgrada,

tlo i reljef (kote, izohipse...),

posebne granične linije (npr. granice poljoprivrednih kultura),

topografski znakovi za vegetaciju i poljoprivredne kulture.

29

3.2.1.4. Digitalni katastarski plan – DKP

Katastarski plan skupni je grafički prikaz katastarskih podataka koji sadrţi podatke o:

brojevima katastarskih čestica, meĎama i drugim granicama katastarskih čestica,

granicama načina uporabe dijelova katastarskih čestica, zgradama i drugim

graĎevinama,

kućnim brojevima zgrada i

nazivlju (rudinama, ulicama, trgovima i dr.).

Katastarski planovi su kroz povijest nastajali kao proizvod različitih izmjera zemljišta, u

različitim koordinatnim sustavima, te su čuvani i odrţavani u analognom obliku. Svi ti

analogni katastarski planovi prevedeni su u digitalni oblik, pri čemu se stanje sa papira

raspoloţivim tehnologijama vjerno kopiralo u digitalni oblik. Danas se katastarski plan kao

proizvod katastarske izmjere izraĎuje u digitalnom obliku. Na katastarskim planovima su

katastarske čestice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima

izgraĎene i brojevi katastarskih čestica.

Slika 9. Isječak DKP-a

30

Na katastarskim se planovima, osim čestica zemljišta različitih vlasnika, prikazuju i čestice

različitih kultura poljoprivrednog zemljišta, te ih je potrebno formirati. Formiranje

katastarskih čestica pojedine kulture vrši se tako da procijenjena površina pojedine kulture

neće biti manja od 500 m² (nekada je to bilo 200 m²). Samo u slučaju intenzivnih nasada, tj.

vinograda, voćnjaka i maslinika moţe biti i manja, ali ne ispod 200 m². U slučaju različitih

kultura manjih površina, iste se pribrajaju preteţitoj kulturi. Na većim katastarskim česticama

moguće je odabrati dvije ili više preteţitih kultura.

Odrţavanje digitalnih katastarskih planova izvodi se koordinatno, tj. promjene na terenu se

izmjere s geodetske osnove i mjerni podaci dodaju formiranoj bazi podataka. Osim grafičkih

podataka treba aţurirati i atribute što se u današnjim uvjetima moţe izvesti primjenom

DOF-a. Na tim skicama mogu se uočiti promjene nastale na katastarskim česticama.

Prvenstveno se moţe registrirati izgradnja novih objekata koji nisu evidentirani na

katastarskim planovima, a eventualno i promjena kultura i izvedena parcelacija.

Teritorij Republike Hrvatske pokriva 3 348 katastarskih općina i pribliţno 56 000 listova

katastarskih planova izraĎenih u različitim mjerilima (1:1 000, 1:2 000, 1:2 500, 1:2 880, 1:1

440, 1:2 904, 1:1 452, 1:5 760, …). Prosječna katastarska općina prikazana je na 17 listova

katastarskih planova. Godine 2005., DGU je pokrenula projekte vektorizacije (prevoĎenje

analognih u digitalne planove) i standardizacije (prevoĎenje već ranije vektoriziranih planova

u standardni oblik) katastarskih planova RH.

3.2.1.5. Registar prostornih jedinica – RPJ

Republika Hrvatska podijeljena je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim,

gospodarskim, administrativnim, tehničkim i drugim načelima.

Općenito se prostorne jedinice dijele na:

Normativne (institucionalne) - koje su izraz političke volje. Njihova su područja

odreĎena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima prenesenim na njih.

Ustrojene su s obzirom na veličinu populacije za koju je potrebno provesti te poslove

efikasno i ekonomično, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim čimbenicima.

Stručne (tehničke) - definirane prema stručnim zahtjevima; njihova su područja

odreĎena primjenom geodetsko-katastarskih, statističkih i drugih stručnih kriterija.

31

Prostorne jedinice mogu se podijeliti na nekoliko vrsta ovisno o načinu gledanja na njih i

propisima koji ih reguliraju. Tako postoje upravne, samoupravne, katastarske, sudske,

statističke, adresne i druge prostorne jedinice. Katastarske prostorne jedinice osnova su za

definiranje mnogih drugih prostornih jedinica.

Katastarske prostorne jedinice su:

Republika Hrvatska,

Ţupanija,

katastarski kotor,

katastarska općina,

rudina,

katastarska čestica,

dio katastarske čestice koji se koristi na isti način,

područje teritorijalne nadleţnosti katastarskog ureda odnosno ispostave;

Središnji registar prostornih jedinica je ustrojen u Središnjem uredu Drţavne geodetske

uprave sa svrhom evidentiranja i stavljanja u uporabu podataka o imenima, područjima i

granicama ţupanija, gradova i općina, jedinica mjesne samouprave, naselja, katastarskih

općina i statističkih krugova. Uz njega se središnje vode i pisani podaci o svim ulicama i

kućnim brojevima. Registar prostornih jedinica se vodi u GIS-okruţenju, pokriva cijelo

područje Republike Hrvatske, i izvornik je za sve promjene granica navedenih prostornih

jedinica.

Slika 10. Isječak iz preglednika podataka SRPJ

32

3.3. AGRONET

AGRONET je elektronska aplikacija kojom se klijenti povezuju sa Agencije za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u cilju uspostave lakšeg i brţeg načina

ispunjavanja obveza i ostvarivanja prava. AGRONET aplikacija pomaţe poljoprivrednim

gospodarstvima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi.

AGRONET poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje:

pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava,

elektroničko popunjavanje zahtjeva za izravnu potporu (za biljnu proizvodnju),

pregled propisa vezanih uz ostvarivanje prava na potporu.

3.3.1. Početna stranica i prijava u sustav

Od 1. oţujka 2011. započelo je zaprimanje zahtijeva za izravna plaćanja putem interneta

preko AGRONET-a. U tu svrhu APPRRR je svim korisnicima izravnih plaćanja, poštom na

kućne adrese poslao korisničko ime i zaporku za pristup sustavu AGRONET te upute o

postupku podnošenja zahtjeva za izravna plaćanja.

Aplikaciji AGRONET moguće je pristupiti putem web stranice www.agronet.apprrr.hr (slika

11.) ili www.apprrr.hr, te potom klik na gumb nakon čega je potrebno u

prozoru koji se otvori upisati korisničko ime i zaporku.

Slika 11. Prijava na AGRONET (www.agronet.apprrr.hr)

http://www.agronet.apprrr.hr/http://www.apprrr.hr/http://www.agronet.apprrr.hr/

33

Nakon upisivanja korisničkog imena i zaporke otvara se početna stranica na kojoj su

prikazani propisi za ostvarivanje prava na potporu.

Slika 12. Početna stranica AGRONET-a

Klikom na karticu „REGISTRI I EVIDENCIJE“ (slika 12.) prikaţe se novi ekran iz kojeg se

moţe odabrati: Osnovni podatci, članovi, posjedi, arkod, JRDŢ, prava na plaćanja i prava na

premije.

Slika 13. Registri i evidencije

34

Osnovni podatci

U kartici „Osnovni podaci“ (slika 14.) nalaze se podaci o gospodarstvu podijeljeni u grupe:

odluka o ostvarenom pravu na izravna plaćanja,

evidencijski podatci,

osnovni podatci,

sjedište,

nositelj/Odgovorna osoba,

račun.

Slika 14. Osnovni podatci OPG-a

35

Članovi

U kartici „Članovi“ (slika 15.) nalazi se popis članova gospodarstva i njihovi osnovni podaci:

ime,

prezime,

JMBG,

OIB,

naslov (Status osobe: nositelj ili član OPG-a),

datum početka (Datum otvaranja OPG-a),

datum kraja (U slučaju da je OPG zatvoren, biti će naveden datum zatvaranja, u

protivnom piše: Aktivan);

Slika 15. Pregled članova OPG-a

Posjedi

U kartici „Posjedi“ (slika 16.) nalazi se popis posjeda gospodarstva kao i osnovni podaci o

posjedima temeljem podataka iz katastra:

Slika 16. Popis posjeda OPG-a

36

Kada se ţeli dobiti dodatne informacije o pojedinom posjedu, treba klikniti na s lijeve

strane ţeljenog posjeda.

Slika 17. Dodatne informacije o posjedu

Arkod

U kartici „Arkod“ (slika 18.) snalazi se popis Arkod parcela koje su vezane za dotično

poljoprivredno gospodarstvo. Ono što je izuzetno bitno je da poljoprivrednik moţe zatraţiti

potporu isključivo na onom zemljištu koje je registrirano u sustavu ARKOD.

Slika 18. Popis ARKOD parcela OPG-a

Ako se kraj broja Arkod ID nalazi zvjezdica to znači da katastarske čestice koje pokriva ta

ARKOD parcela nisu upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva temeljem pravovaljane

dokumentacije, te se za nju ne mogu traţiti potpore dok se ne izvrši upis.

37

JRDŽ

U kartici „JRDŢ“ (slika 19.) nalazi se popis ţivotinja na poljoprivrednom gospodarstvu.

Podatci u tablici predstavljaju zbirne podatke o ţivotinjama koje su evidentirane prema

Jedinstvenom Identifikacijskom Broju Gospodarstva (JIBG).

Slika 19. Popis ţivotinja OPG-a

Prava na plaćanja i prava na premije

U ovim poglavljima su u tablicama prikazani popisi prava na plaćanja s odgovarajućim

podatcima. Ovdje se mogu izvršiti prijenosi prava na plaćanja, te napraviti zahtjev za prijenos

prava na premije.

3.3.2. Jedinstveni zahtjevi

Poljoprivredno gospodarstvo popunjava Zahtjev za potporu isključivo elektronski, na

internetu, koristeći AGRONET aplikaciju. Prije popunjavanja Zahtjeva, korisnik moţe

zatraţiti Predispis u nadleţnom Regionalnom uredu Agencije za plaćanja ili putem internetske

stranice Agencije za plaćanja.

38

Predispis sadrţi:

1. Obrazac zahtjeva sa slijedećim listovima:

LIST A – Zahtjev za potporu – sadrţi osnovne podatke o poljoprivrednom

gospodarstvu, zahtjeve za potpore, popis dodatne potrebne dokumentacije,

izjavu i potpis korisnika.

LIST B – Prijava površina – sadrţi podatke iz ARKOD sustava, prijavu

površina koje se koriste i zahtjeve za potpore po pojedinoj ARKOD parceli.

LIST C – Stanje stoke na gospodarstvu – sadrţi popis i podatke o stoci za

koju se podnosi Zahtjev.

LIST D – Stanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na

gospodarstvu – sadrţi popis i podatke o izvornim i zaštićenim pasminana

domaćih ţivotinja za koje se podnosi Zahtjev.

LIST E – Prijava količine prodanog ekstradjevičanskog i djevičanskog

maslinovog ulja – sadrţi podatke o količini prodanog ekstradjevičanskog i

djevičanskog maslinovog ulja (ne ispunjava se putem interneta).

LIST F – Prijava količine duhana predanog na obradu – sadrţi podatke o

količini predanog duhana na obradu (ne ispunjava se putem interneta).

2. Grafičke materijale iz ARKOD sustava (pregledne i detaljne karte s ARKOD

parcelama).

3. Upute za korisnike.

Korisnik pristupa aplikaciji AGRONET putem internet stranica www.agronet.apprrr.hr ili

www.apprrr.hr. Kako bi popunio Zahtjev, korisnik (ili od njega ovlaštena osoba) se na

AGRONET aplikaciju prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje

Agencija za plaćanje. Korisnik u Zahtjevu mora prijaviti korištenje svih poljoprivrednih

površina, bez obzira da li za njih podnosi ili ne podnosi zahtjev za potporu. U slučaju da je

korisniku potrebna pomoć pri elektronskom popunjavanju zahtjeva, moţe je zatraţiti od

djelatnika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske

poljoprivredne komore, kao i od djelatnika Hrvatske poljoprivredne agencije.

http://www.agronet.apprrr.hr/http://www.apprrr.hr/

39

3.3.2.1. Popunjavanje zahtjeva

Slika 20. Jedinstveni zahtjevi

Klikom na „JEDINSTVENI ZAHTJEVI“ (slika 12.) prikaţe se ekran gdje korisnik moţe

ispisati listove obrasca iz zahtjeva (klikom na gumb „PREDISPISI“), te dobiti grafički

materijali iz ARKOD sustava (klikom na gumb „GRAFIČKI ANEKS“) (slika 20.).

Poljoprivredna gospodarstva koja se bave samo biljnom proizvodnjom ispunjavaju list A koji

sadrţi podatke o poljoprivrednom gospodarstvu i list B u kojem se prijavljuje korištenje

površina i podnosi zahtjev za potpore po pojedinoj ARKOD parceli.

Za ispunjavanje zahtjeva treba klikniti na gumb „DODAJ NOVOG“ (slika 20.), te se tada

otvara dijaloški okvir „Odabir zahtjeva“ u kojem se moţe kreirati novi zahtjev ili učitati

zadnji predani zahtjev ukoliko je prethodno započeto sa ispunjavanjem zahtjeva (slika 21.).

Slika 21. Odabir zahtjeva

40

List A (potvrda osnovnih podataka)

Klikom na gumb „Novi zahtjev“ (slika 21.) u dijaloškom okviru „Odabir zahtjeva“ otvara se

ekran na kojem su prikazani osnovni podatci o poljoprivrednom gospodarstvu (slika 22.). U

slučaju da je neki od podataka netočan, potrebno je o tome obavijestiti nadleţno tijelo kako bi

se u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava ta netočnost podataka ispravila.

Slika 22. Osnovni podatci poljoprivrednog gospodarstva

U zaglavlju „Prava na plaćanja“ aumatizmom su označena polja za koja je zatraţen zahtjev u

protekloj godini. Ukoliko kraj odreĎenog prava stoji polje sive boje, za njega se ne moţe

zatraţiti zahtjev. Ako se ţeli zatraţiti pravo koje prethodne godine nije zatraţeno, a za njega

se zahtjev moţe zatraţiti, kraj njega je polje bijele boje i klikom se pojavljuje kvačica.

Ukoliko se za neko pravo ne ţeli zatraţiti zahtjev, jednostavno se „odklika“.

Slika 23. Prava na plaćanje

41

List B (prijava površina)

Klikom na gumb „List B (prijava površina)“ u kartici „PREDISPISI“ otvara se ekran „Prijava

površina“ koji sadrţi podatke iz ARKOD sustava te omogućuje prijavu korištenja površina i

traţene potpore po pojedinoj ARKOD parceli.

Podatci u stupcima: Domaće ime, Arkod ID, Vrsta uporabe, EKO, TUG, INT, Navod., Pov.

Arkod (ha) i Broj stabala/trsova/biljaka preuzeti su iz ARKOD sustava i ovdje se ne mogu

mijenjati.

Slika 24. Podatci u stupcima lista B

Klikom na gumb u stupcu „Arkod pregled“ (slika 24.) otvara se novi ekran koji

korisniku omogućuje vizualni pregled parcele iz ARKOD sustava (slika 25.). Poljoprivrednik

moţe zatraţiti potporu isključivo na onom zemljištu koje je registrirano u sustavu ARKOD.

Slika 25. Pregled parcele iz ARKOD sustava

42

Ukoliko se ţeli na odreĎenoj parceli na cijeloj površini prijaviti samo jednu kulturu, klikne se

na zeleni gumb u stupcu „Naziv kulture“ (slika 24.). Otvara se dijaloški okvir „Odabir

kulture“ (slika 26.) gdje se klikom u padajući izbornik gornjeg polja odabire sektor, a klikom

u padajući izbornik donjeg polja kulturu.

Slika 26. Odabir kulture

Odabirom sektora i kulture, te potvrdom odabranog na gumb „ODABERI“ završen je unos

kulture u parcelu, te su ispunjeni stupci „Naziv kulture“ i „Šifra“ (slika 27.).

Slika 27. Završen unos kulture u parcelu

Kada se ţeli na odreĎenoj parceli na cijeloj površini prijaviti više od jedne kulture, klikne se

na kvadratić u stupcu „Dodaj više“ (slika 27.). Pojavljuje se kvačica u kvadratiću, tekst „VIŠE

KORIŠTENJA“ u polju „Naziv kulture“, te znak „+“ na početku retka koji označava tu

parcelu. Ispod retka parcele pojavljuje se novi redak u kojem su nalaze dva polja u koje se

trebaju unijeti podatci. Klikom na gumb sa strelicom polja „Naziv kulture“ otvara se dijaloški

okvir „Odabir kulture“ u kojem se odabere ţeljena kultura, a u polju „Površina pod kulturom“

unese se broj koji predstavlja veličinu površine (minimalno 0,01 ha) na kojoj će biti zasaĎena

navedena kultura. Potom se klikne na gumb „DODAJ“ (slika 28.).

43

Slika 28. Postupak dodavanja više kultura na parcelu

U slučaju da je ostalo još nerasporeĎenih hektara površine, a ta površina se ne koristi ili će biti

kultura za koju se ne ostvaruju potpore potrebno je to pravilno prijaviti. Klikom na gumb sa

strelicom polja „Naziv kulture“ (slika 24.) otvara se dijaloški okvir „Odabir kulture“ u kojem

je potrebno označiti polje „Ne koristi se“.

Po završetku unosa dobiva se pregled kultura na parceli, te informacija da su se iskoristile sve

površine (slika 29.).

Slika 29. Završetak unosa kultura

44

4. DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U POLJOPRIVREDI

Daljinska istraţivanja ćine metode prikupljanja, obrade i primjene informacija o udaljenim

objektima bez fizičkog dodira s objektom. Podatci se dobivaju iz velike udaljenosti (čak o

nekoliko tisuća kilometara) instrumentima koji su najčešće postavljeni u zračne i svemirske

letjelice.

Definicija daljinskih istraţivanja uključuje:

Prikupljanje podataka;

Analizu podataka s interpretacijom;

Daljinska istraţivanja uključuja aktivnost od snimanja, obrade, analiziranja, primjene sve do

dobivanja informacija iz podataka prikupljenih istraţivanjima. Cilj daljinskih istraţivanja je

brzo i učinkovito dobiti precizne informacije o relativno velikom području.

Postoje dva osnovna sustava daljinskih istraţivanja:

Pasivni

Aktivni

Kod pasivnog sustava koristi se prirodno reflektirano (sunčevo) ili emitirano (zemljino)

zračenje koje se dogaĎa bez vlastite volje. Kod aktivnog sustava generira se odreĎena energija

koja se odašilje od objekta, a reflektirani dio se hvata i registrira.

Slika 30. Sustav zračenja u daljinskim istraţivanjima

45

Podatci koji se na taj način prikupe mogu se analizirati pomoću osjeta vida ili drugim

načinima, kao što su analogno i digitalno procesiranje računalima s ciljem dobivanja

informacija o tipu objekta i stanju Zemljinih resursa, promjenama nad resursima u prostoru i

vremenu i drugim promjenama na Zemlji i u atmosferi.

Za sva daljinska istraţivanja osnovni zajednički elementi su:

Izvor zračenja

Put transmisije

Cilj – objekt istraţivanja

Senzor (mehaničke kamere, elektronski skaneri, radarski sustavi i dr.)

Daljinskim istraţivanjima se moţe brzo, ekonomično i vrlo precizno dobiti podatke i

informacije o vrlo velikom području. Ovakvim načinom snimanja zemljine površine moguće

je pratit i biljeţiti dnevne, sezonske i godišnje promjene pomoću umjetnih satelita

sukcesivnim, ponovljenim letom satelita iznad istog područja. Na taj način mogu se uočiti

razne promjene, kao što su klizanja zamljišta, razvoj usjeva i procjena prinosa, stanje šumske

vegetacije, poplave i ostalo.

4.1. Kratka povijest daljinskih istraživanja

Razvojem aerosnimanja tijekom 60-ih godina počeo je i razvoj daljinskih istraţivanja. Prva

snimanja iz zraka učinjena su 1839. godine, a znatno su se proširila i u većoj mjeri počela

koristiti tijekom Prvog svjetskog rata. Osim u vojne svrhe, snimke su korištene i u

znanstveno-istraţivačkim područjima. 1935. godine iz američkog balona Explorer 2

napravljene su snimke s visine od 22 km iz kojih se jasno mogla vidjeti zakrivljenost

Zemljine površine. To je bio na neki način poticaj razvoju fotografskog snimanja.

Prvo snimanje Zemlje iz svemira obavljeno je 1959. godine i američkog satelita Explorer 6.

Ovim je najavljeno novo doba za satelitska daljinska istraţivanja, te je počeo razvoj satelitske

tehnologije. Prvi komercijalni satelit namijenjen prikupljanju informacija o Zemljinoj površini

bio je američki ERTS-1 koji je lansiran 1972. godine, koji je jasnije preimenovan u

LANDSAT 1. Danas se u znanstvene svrhe koristi veliki broj satelita: LANDSAT, SPOT,

METEOSAT, IKONOS, QUICK BIRD i ostali), a razvijene su i brojne meĎunarodne

46

institucije koje se bave razvojem satelitske tehnologije kao što su NASA (američka agencija),

ESA (europska agencija), DLR (njemačka agencija), NASDA (japanska agencija) i dr.

4.2. Primjena daljinskih istraživanja u poljoprivredi

Daljinska istraţivanja primjenjuju se u raznim granama poljoprivrede:

utvrĎivanje stupnja intenziteta korištenja zemljišnih parcela;

proučavanje organizacije zemljišnog prostora;

utvrĎivanje stupnja saliniteta tla;

utvrĎivanje stupnja zaraţenosti kultura;

utvrĎivanje štete od prirodnih nepogoda;

prognoziranje prinosa u različitim fazama vegetacije i ostalo.

Daljinska istraţivanja brzo i relativno jeftino mogu osigurati pravodobne informacije o

usjevima i predviĎanju prinosa na većim površinama što omogućuje:

rano otkrivanje stanja usjeva (zdravstveno stanje i problemi razvoja), te provoĎenje

mjera zaštite u optimalnom razdoblju;

ciljanu intervenciju zaštite usjeva pri čemu se istodobno štiti i okoliš (smanjenjem

korištenja kemikalija smanjuje se negativan utjecaj na okoliš);

izravan nadzor i upravljanje velikim i različitim područjima uz značajno niţe troškove

i napore;

rano predviĎanje uroda i periodično nadgledanje tijekom sezone rasta prateći

dinamiku razvoja;

analizu promjene usjeva i njihovih značajki, ispravno upravljanje i optimiziranje

proizvodnje ;

Satelitskim istraţivanjem takoĎer je moguće kartirati kulture i registrirati promjene u razvoju.

One se inače teško zapaţaju ili su nevidljive ljudskom oku, što omogućuje pravovremenu

detekciju zdravstvenog stanja usjeva i ciljanu intervenciju kako bi se povećao prinos usjeva i

smanjili ukupni troškovi proizvodnje (negativni utjecaj na okoliš). Ista tehnologija moţe se

koristiti za nadzor i procjenu globalnog i regionalnog rizika prilikom primjene hraniva.

47

4.2.1. Prostorno planiranje biljne proizvodnje (Vinogradarstvo)

U Republici Hrvatskoj već duţe vremensko razdoblje stanje trajnih nasada je vrlo loše i

zabrinjavajuće iako postoje odlični uvjeti za voćnjake, vinograde i mediteranske kulture u

kontinentalnoj, a posebno u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Prosječno gospodarstvo u Hrvatskoj raspolaţe sa 2 do 5 hektara vinograda. Da bi se uspio

povećati broj hektara pod trajnim nasadima potrebno je dobro poznavati proizvodne

potencijale odreĎenog lokaliteta, kako bi se maksimalno sredstava uloţila u ona područja koja

imaju najveći proizvodni potencijal s obzirom na ciljanu kulturu.

4.2.1.1. Metodologija izrade GIS Vinogradi

Stvarno stanje pokrova inventarizira se skicama i planovima koji su pribavljaju na terenskom

prikupljanju podataka. Te skice su zatim georeferencirane i preklopljenje preko LANDSAT

satelitskih snimaka kako bi se provjerilo stvarno stanje, a korištena je metodologija rasterskog

GIS-modeliranja, što znači da je temeljna jedinica odlučivanja (decision-making) piksel ili

grid kvadrat.

Slika 31. Raster-temeljni GIS

48

Terensko prikupljanje podataka

Kako bi što bolje procijenilo i lociralo trenutno stanje trajnih nasada potrebno je snimiti teren

obilaskom glavnih poslovnih subjekata. Pri tome se obavljaju kraće ankete sa glavnim

tehnolozima zaposlenim u organizacijama, te se na taj način dolazi do vaţnih tehničkih

podataka, a dobiva se i uvid u glavne probleme u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji.

TakoĎer se od svake organizacije zatraţe karte koje prikazuju trenutno stanje i lokacije

nasada.

Priprema tematskih GIS slojeva

Pri pripremi GIS slojeva moţe se koristiti nekoliko rasterskih rezolucija

Temeljna rezolucija za izračun pogodnosti (100 m);

LANDSAT snimak u rezoluciji od 30 i 15m;

Detaljna topokarta 1:100K u rezoluciji od 15 m;

Granice područja postavljene su na Xmin= 6490027; Ymin= 5005476; Xmax= 6587527;

Ymax= 5088076 (Gauss-kruegerov sustav, zona 6) što znači da je cijelo područje dimenzija

97×83km.

Topokarta 1:100K (topo100K) – kao GIS podloga koriste se listovi 1:100K topo karte koji

su skenirani i georeferencirani na radni koordinanti sustav (zona 6). Ukupno je

georeferencirano i slijepljeno 19 listova topokarte RH.

Skenirane skice (table) – skenirane skice predstavljaju trenutno stanje trajnih nasada.

Prikupljene su skice i planovi za četiri poslovna subjekta. Uslijed česte slabije kvalitete skica

potebno je i radi kontorle koristiti topo-karte 1:25K. Sve skenirane skice se nakon

georeferenciranja prebacuju u vektorski format.

Digitalni model reljefa i parameteri reljefa (DMR, nagib, svijetlo) – digitalni model

reljefa (DMR) proizveden je na osnovi kombinacije SRTM DMR-a, te DMR-a izraĎenog na

osnovi digitaliziranih konturnih crta s 1:100 000 topo karata. U ovom slučaju DMR na osnovi

topo karata ima veću apsolutnu točnost. Na osnovu DMR-a izračunavaju se dva

49

geomorfološka parametra koja su vrlo vaţna za pronalaţenje optimalnih lokacija za

vinogradarsku proizvodnju, a to su: nagib terena (%) i godišnja količina upadne svjetlosti.

Slika 32. Geomorfološki parametri izračunati na osnovu digitalnog modela reljefa ţupanije

Planirana namjena zemljišta (Namjena) – planirana namjena zemljišta preuzeta je na

osnovi prostornog plana izraĎenog na Zavodu za prostorno ureĎenje Osječko-baranjske

ţupanije 2002.g. Karta u mjerilu 1:100 000 se skenira, te georeferencira u softwareu ILWIS-u

i potom digitalizira i poligonizira. Nakon toga izračuna se ukupna statistika površina s

posebnom paţnjom na poljoprivredna tla u ţupaniji. Ova karta je vrlo vaţna kako bi se

ograničio odabir optimalnih lokacija za voćarstvo i/ili vinogradarstvo na lokacije gdje se

nalaze vrijedna i osobito vrijedna tla.

Slika 33. Poljoprivredna tla osječko-baranjske ţupanije

50

Pedološki parameteri (tlo_tip, tlo_pH, tlo_karb) – pri izboru podloge za sadnju vinograda,

osim tipa tla (duboko, plodno ili šljunkovito, suho) najvaţnije je poznavati količinu vapnenca

u zemljištu koje je predviĎeno za sadnju i to za dubine 0-30 cm i 30-60 cm dubine. Karte

kiselosti tla, kao i sadrţaj karbonata izraĎuju se interpolacijom ograničenog broja pedoloških

profila. Na području Osječko-baranjske ţupanije nalazi se ukupno 124 profila tala iz baze

podataka o tlima Hrvatske, no ti podatci su već zastarjeli, pa se interpolacija provodi tako da

je prvo izraĎena karta tipova tla (aluvijalno tlo, černozem, distrično smeĎe tlo, eutrično smeĎe

tlo, koluvijalno tlo, lesivirano tlo, livadsko tlo, močvarno glejno tlo, pseudoglej, rendzina,

ritska crnica, semiglej) klasifikacijom geomorfoloških parametara, a potom se za svaki tip tla

izračunat srednja vrijednost pedološkog parametra (pH, karbonati).

Slika 34. Tipovi matičnog supstrata Osječko-baranjske ţupanije

Satelitski snimak (pankromatski) – koristi se LANDSAT pankoromatski satelitski snimak u

rezoluciji od 15m. Snimak je iz rujna 1999. godine, scene 185185km,a osobito je pogodan

za ovakve projekte jer se moţe usporediti sa foto-mozaikom. Na snimci su jasno vidljive

granice poljoprivrednih tabli, a često i veće prosjeke izraĎene unutar samih vinograda, no u

budućnosti bi za lakše prepoznavanje voćnjaka i vinograda trebalo rabiti aero ili satelitske

snimke (aerofotogrametrija, satelitska fotogrametrija).

51

Unos karata, georeferenciranje i integracija obavljaju se korištenjem sljedeće jedinistvene

metodologije:

karte se skeniraju u rezoluciji od 150 DPI;

skenirane karte se unose u GIS programski paket ILWIS te georeferenciraju na

lokalni koordinatni sustav, mjerilo 1:100K;

dijelovi karata ujedinjuju se te prevode u ţeljenu temeljnu rezoluciju i razinu

detalja;

različiti tematski slojevi rabe se za jednostavne (npr. karta nagiba) i sloţenije

izračune (npr. godišnja suma direktne sunčeve radiacije);

konačno izračunate tematske karte rabe se za donošenje odluka i to korištenjem tzv.

prostornih upita; u ILWIS-u ovi upiti se obavljaju putem komandne linije direktno.

Slika 35. Unos i provjera starih skica i planova u GIS. Lijevo: stari plana područja Drenja;

desno: nakon georeferenciranja kartu čestica moţe se prikazati korištenjem satelitske snimke

kao podloge te popraviti prostornu točnost granica

52

Odabir optimalnih lokacija

Nakon unosa i prilagoĎavanja svih GIS slojevi na isti grid, odabir optimalnih lokacija za

pojedini tip trajnog nasada moţe se obaviti korištenjem logičkih prostornih upita. Primjerice,

optimalne lokacije za vinograde definirati će se kao preklapanje sljedećih lokacija:

lokacije gdje se prema prostornom planu nalaze ili vrijedna, osobito vrijedna tla ili

ostala obradiva tla;

juţne ekspozicije reljefa sa količinom ukupne godišnje upadne svijetlosti

> 1208 KWh/m2;

lokacije gdje jnagib reljefa nije veći od 12% i manji od 2%;

gdje nadmorska visina nije manja od 110 m;

gdje tla nisu kiselija od 5.6 pH jedinica.

To znači da će se naći područja koja zadovoljavaju nekoliko vaţnih kriterija na istom mjestu

(i povoljna ekspozicija i povoljan nagib i povoljna nadmorska visina... ). Ovakav prostorni

upit moţe se izraziti korištenjem sljedećih ILWIS naredbi (tzv. ILWIS sytnax):

POGODNO_VINOGRADI {dom=Bool} = iff ( ( (namjena="OSOBITO VRIJEDNO

TLO") or (namjena="VRIJEDNO TLO") or (namjena="OSTALA OBRADIVA

TLA")) and (svjetlo>1220) and (nagib110) and

(tlo_pH>5.6), 1,0)

Ovo je tzv. "Booleanska" operacija jer će se kao rezultat upita dobiti jednostavna karta koja

pokazuje područja koja ili jesu pogodna za vinogradarstvo (1) ili nisu pogodna za

vinogradarstvo (0).

53

Tablica 8. Lista korištenih GIS slojeva u izradi studije

GIS sloj Jedinica Opis i karakteristike Primjena

topo100K

Skenirana i georeferencirana topo-karta 1:100K. Rasterska karta u stvarnim bojama. Veličina karte – 5508×6501 piksela.

Temeljna podloga za pripremu svih ostalih GIS slojeva.

table Skenirane, georeferncirane i vektorizirane granice tabli. Vektorska karta; ukupno oko 200