Sveučilište u Splitu

Prof.dr. Danica Škara

dskara@ffst.hr

JEZIČNA/MENTALNA REKONSTRUKCIJA EU PROSTORA: NOVE

KONCEPTUALNE METAFORE

SažetakU ovome se radu s aspekta kognicijske teorije raspravlja o konceptualnim metaforama,

novim mentalnim slikama EU koje funkcioniraju u okvirima političkog diskursa.

Uvidom u glavne leksičke baze vezane uz integracijske procese u EU definirali smo

osnovne modele konceptualnih metafora na kojima počiva politički diskurs, npr.

Europa=proces, kretanje (32%), Europa = kuća/dom/obitelj (21%), Europa=osoba/tijelo (9%),

Europa=geometrijski prostor (9%), itd.

Nastajanje zajedničkih koncepata izraz je ekonomičnosti jezika i potrebe suvremenog,

integriranog društva. To je ujedno i put prema novom 'EU govoru', zajedničkim metaforama,

europskom i globalnom mentalitetu.

Ključne riječi: EU, politički diskurs, konceptualne metafore

1. Uvod

Na kraju hladnog rata, blokovske podjele svijeta i snažnog razvoja visoke tehnologije

dolazi do restrukturiranja političkih sustava, umrežavanja i stvaranja novih zajednica: unija,

klubova, asocijacija, zona, regija, partnerstva, korporacija, kartela, npr.

- Kako se Europska Unija razvija od ekskluzivnog kluba šest država pedesetih godina do moćne

asocijacije 27 država članica, plus tri kandidatkinje i nekoliko zemalja koje su u procesu

stabilizacije i pridruživanja, rasle su i kritike na njen račun… (Europa, 2.prosinca 2008.str.1)

- Echoing the Prime Minister’s Leiden speech in The Netherlands last week, Mr Howard said

Britain was not prepared to countenance a "premier league" in the EU made up of an "elite

club" of countries forging ahead to a federal state.(EUROMETA)

Na prostoru Europe vrši se rekonceptualizacija teritorijalnosti, integracija suverenih

država u novu zajednicu. Europska ekonomska zajednica (EEZ) mijenja naziv u Europsku

Uniju koja niti u svom imenu ne sadrži riječ država, iako obavlja većinu izvršnih funkcija

države. Proces integracije i rekonstrukcije prati i promjena značenja temeljnih pojmova, poput

sljedećih: država, nacija, nacionalni suverenitet i sl. Promjena naziva implicira i unutrašnju

rekonstrukciju integracijskih razina. Sve je jasnije da to nije samo gospodarska integracija

nego i politička, ekonomska, ekološka, obrambena i jezična.

U političkom diskursu zemlje u sastavu EU prepoznatljive su kao njene članice koje

mogu biti centralne (eng. core) ili periferne (eng. periphery), dok su druge zemlje, koje su

uputile zahtjev za pristupanje EU, zemlje kandidati (eng. candidate countries), zemlje

potencijalni kandidati( eng. potential candidate countries), zemlje u procesu stabilizacije i

pridruživanja (eng. Stabilisation and Association Process).

- The Franco-German suggestion of a division between a hard core (France, Germany and Benelux) and a

periphery of the remaining seven EU nations has caused intense alarm in southern Europe. (EUROMETA)

- The potential candidate countries are making progress towards membership in accordance with the Road

Map established by the Commission in 2005. http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/e50028.htm

Tradicionalni termini poput hladnog rata, željezne zavjese, nesvrstanih zemalja,

istočnog i zapadnog bloka i dr. nisu prisutni u suvremenom političkom govoru.

Stanovnici EU, osim pripadnosti određenoj naciji (npr. Francuzi, Talijani) imaju status

europskih građana, državljana Zajednice. Pod snažnim utjecajem globalizacijskih procesa,

promjena geopolitičkog prostora i razvoja suvremenih medija, pitanje identiteta, kako

pojedinca tako i društva ostaje otvoreno. Prema istraživanju Starke-Meyerring (2005)

stanovnici EU vrlo često mijenjaju identitet, lojalnost i žive u tzv. fluidnom, 'fleksibilnom

identitetu'.1 Članovi virtualne zajednice postaju tzv. netizeni, cyber citizeni.

Kierzkowski ( 2002) smatra da je integracija EU2 poslužila kao poticaj za stvaranje

drugih multinacionalnih zajednica, asocijacija, npr. African Union, the Association of 1 Prema P. Druláku (2004:16) granice EU su 'mekane', promjenljive i kao takve ostavljaju vidljive posljedice na status i identitet građana: ”To start with, EU external borders are soft and in flux, given the overlapping identities and unclear boundaries it is not totally clear who is a member and who is not. The category of membership is radial, there are some who certainly are members and some who are not but then there is the grey area of those who are members to some extent. Similarly, there are several types of citizenship 'with different sets of rights and duties'.” 2 H. Kierzkowski (2002:100) smatra da EU značajno utječe na politička događanja u drugim dijelovima svijeta: ”Europe continues to be the main 'exporter' of legal-political constructions related to the organization and distribution of power. In the past, it was the nation-state. At present, it is a model of integration that is followed at different levels in many regions of the world. ”

Southeast Asian Nations, the South American Community of Nations, Free Trade Area of

the Americas.

No, EU se ne razvija izvan konteksta globalizacije3 i njenog novog pojmovnika. Smatra

se da upravo Europska Unija može poslužiti kao model za sveobuhvatniji svjetski poredak .

Jedna od najvažnijih pobjeda globalizacije, o kojoj se nedovoljno govori, je globalizacija

diskursa, stvaranje novih pojmova koji nalaze osnovu u promijenjenoj stvarnosti, npr. global

village, global economy, World Health Organization, International Labour Organization,

International Telecommunications Union, World Bank, International Monetary Fund

(IMF), World Trade Organization (WTO), World Wide Web (WWW), Interpol, International

Court of Justice (ICJ), International Criminal Court (ICC), Amnesty International, United

Nations, itd.

Osnovna je namjera ovoga rada istražiti novi pojmovnik koji prati proces integracije

EU, a posebna će se pozornost obratiti i metajeziku globalizacije jer se ove dvije pojave

međusobno prožimaju i dijele prateći leksik. Rezultati provedenih empirijskih istraživanja

obrađuju se u okvirima kognitvne lingvistike i teorije o konceptualnim metaforma koju

zastupaju Lakoff & Johnson (1980), Kövecses (2002), Goatley (1997), i dr.

Metaforički jezik uveden je kao spoznajni modus relevantan za razumijevanje i

objašnjenje novih društvenih i političkih promjena na europskome prostoru. Naime, metafora

otjelovljuje mnoge osobine potrebne za postizanje spoznajne veze između poznatog i

nepoznatog, a upravo tako su nastali mnogi pojmovi koji se koriste u kategorizaciji nove

europske stvarnosti, npr. Euro=stijena.- The Euro is the rock on which we will build Europe, he predicted. (EUROMETA)

U svojim radovima G. Fauconnier (1994: 1997) govori o mentalnom, konceptualnom

prostoru koji se uspostavlja, strukturira i povezuje pod utjecajem konteksta i kulture.

Analogno tome Europsku Uniju možemo promatrati ne samo kao geopolitički prostor nego i

kao mentalni prostor koji ima svoje okvire koji uključuju naše općeljudsko, kao i specifično,

kulturno omeđeno iskustvo. Tako se primjerice vrlo često govori o europskom prostoru

visokog obrazovanja (EHEA), europskom kulturnom prostoru, promicanju europskog

identiteta, europskim standardima u obrazovanju, i sl. Nove riječi iskazuju potrebu razvijanja

mentalnog okvira ujedinjenog EU prostora (single European space).

3 Vidi H. Kierzkowski (2002:2): ”...we surely cannot consider 'Europe' to be a wholly autonomous cultural, political and economic entity independent of developments beyond its geographic limits”.

Stvaranje 'europske mentalne mape' više nije utopija već pitanje preživljavanja u novoj

stvarnosti. Razvojem tehnologije i promjenama koje su nastale na kulturnom i društvenom

nivou, potrebe integrirane jezične zajednice ubrzano rastu, a analogno tome nastaje i tzv.

Euro-govor, (eng. Euro-speak, 'shared language')4, te zajednička leksička baza podataka koja

preslikava stvarnost nove zajednice, npr. Eurovoc, Eurometa, i sl. Mnoge metafore koje

funkcioniraju u 'Euro-govoru' zajedničke su većini europskih jezika, npr. Europa = kuća/

dom/obitelj.

- This will be a Europe more like Mr Gorbachev’s ‘common European home’ — a Europe where,

politically, the crucial relationship will be that between Germany and the Soviet Union.(EUROMETA)

Zbog boljeg razumijevanja nove političke i kulturne stvarnosti EU važno je istražiti

koliko precizno jezične promjene prate društvene promjene. Ovdje će se uzeti u obzir

dosadašnja istraživanja političkog govora, koji, kako su to već mnogi prethodnici pokazali,

vrlo često koristi metaforički izričaj (vidi Lakoff 2008). Tako je primjerice B. Jelcin nazvao

reformu koju je proveo M. Gorbačov kao 'brak između ježa i zmije'. Analizu političkog

diskursa koji se bavi pitanjem restrukturiranja EU proveli su mnogi autori:O. Waever (1998,

2004); M. Jachtenfuchs et al. (1998); M. Marcussen et al. (1999); T. Diez (1999); B.

Rosamond (1999), A. Musolff (2001) i dr.

S obzirom da jezična rekonstrukcija EU prostora nije dostatno istražena u Hrvatskoj,

rezultati ovoga rada mogu biti od koristi lingvistima, antropolozima, političarima, diplomaciji,

kao i svima drugima koji se bave političkim govorom ili onima koji nastoje bolje razumjeti

integracijske procese i suodnos EU i Hrvatske.

2. Korpus

Za potrebe ovoga rada analizirati će se ograničeni korpus termina koji se koristi u

hrvatskom i europskom političkom govoru, službenim dokumentima i javnim medijima, tj. u

govoru eurokracije. Sakupljeni korpus može poslužiti kao dodatak postojećim bazama

podataka koje se odnose na zajednički, 'EU-govor' (Euro-speak). Navodimo nekoliko primjera

takvog govora:

- država kandidatkinja -candidate country 4 Prema Christiansenu et al. (1999: 541) Euro-govor funkcionira kao sredstvo komunikacije u transnacionalnoj jezičnoj zajednici: ”It can be defined as the purpose-built vocabulary of terms to describe (and shape) the reality of the EU”.

- pretpristupni program -pre-accession programme

- ISPA, SAPARD, CARDS

- sporazum o pridruživanju EZ-u -EC association agreement

Cilj nam je istražiti načine imenovanja geostrateškog, kulturnog i političkog prostora

EU i Hrvatske. Za potrebe ovoga rada napravljena je leksička baza koja se sastoji od 300

pojmova koji se odnose na integracijske procese EU, proces globalizacije i poziciju Hrvatske

u navedenim procesima. Navodi se i kontekst uporabe riječi.

Izvori koje smo koristili su službeni dokumenti europske unije, EUROVOC

(http://www.hidra.hr/eurovoc/eurovoc1.HTM), EUROMETA CORPUS: ENGLISH

(Metaphors in British press texts dealing with EU politics),

http://www.dur.ac.uk/mlac/german/resources/arcproject/, govori europskih i hrvatskih

političara koji su dostupni na internetu: http://europa.eu/scadplus/glossary/,

http://www.neurope.eu/articles/78351.php, http://www.arena.uio.no/publications/wp01_5.htm,.

http://www.neurope.eu/articles/ , http://www.poslovni.hr, Prilog za europske integracije Europa , (2.prosinca

2008.)

Metajezik globalizacije sastavljen je analizom i odabirom pojmova iz sljedećih radova:

Stiglitz , J. (2004). Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Zagreb, Algoritam.

Kierzkowski, H. (2002). Europe and Globalization, Palgrave, Macmillan, New York.

Korpus se dijeli na dva dijela: EU pojmovnik i metajezik globalizacije. Preklapanja dvaju

područja (integracija EU-globalizacija svijeta) su značajna. Naime, razumijevanje

integracijskih procesa EU nije moguće bez uvida u globalizacijske procese.

3. Analiza korpusa

Za potrebe ovoga rada napravljena je vrlo kratka leksička analiza (300 pojmova) koja

upućuje na sljedeće:

a) Statistički pokazatelji potvrđuju veliku čestotnost upotrebe apstraktnih imenica u oba

jezika (hrv. kordinacija, stabilizacija, suradnja, integracija, kohezija, eng. coordination,

stabilisation, cooperation, integration, cohesion, itd.), te glagolskih imenica (približavanje,

usklađivanje, pristupanje, širenje, izgrađivanje, itd.).u hrvatskom jeziku.

b) S obzirom na tvorbu riječi u oba jezika se najčešće koristi slaganje (npr. hrv. euroraketa,

Tuning projekt; eng. community legal instruments, general-interest services, Multi-speed

Europe, Europe à la carte, Europe of variable geometry, itd.), prefiksacija (hrv. su-

odlučivanje, trans-nacionalna, pret-pristupna, među-vladina, trans-granična, de-

militarizirana; eng. inter-governmental, co-operation, non-discrimination principle, pre-

accession assistance, re-casting of legislation, re-vision of the Treaties, itd.), te skraćivanje,

(COST- Co-operation in Science and Technology; CARDS - Community Assistance for

Reconstruction, Development and Stabilisation; EHEA – European High Education Area;

CEFTA-Central European Free Trade Agreement, itd.). Značajan broj riječi nastao je i

preobrazbom/konverzijom u engleskom korpusu. Najčešće se koriste imenice koje obnašaju

funkciju pridjeva. Ovaj se proces zove popridjevljivanje ili adjektivizacija, npr. accession

negotiations, candidate countries, Barcelona Process, consultation procedure, employment

Committee, state aid, itd. Ostali tvorbeni procesi su manje produktivni.

c) Najveći broj riječi nastao je direktnim prijevodom izvornog modela riječi (npr. zemlja

kandidat<eng.candidate country; pretpristupni program <eng. pre-accession programme).

d) Preuzimaju se i izvorni modeli riječi koji se adaptiraju u jeziku primaocu, npr. eng.

collateral victim> hrv. kolateralna žrtva, international volunteer > međunarodni volonter ,

itd.

e) Skraćenice se uglavnom koriste prema izvornom modelu (UNPROFOR, CARDS) i vrlo

rijetko se daje hrvatski prijevodni ekvivalent, npr. EC (European community)>EZ (Europska

zajednica). Ovdje bi bilo važno napomenuti da mnogi govornici hrvatskoga jezika nisu

upoznati s izvornim modelom skraćenice.

Za potrebe ovoga rada napravljeno je pilot istraživanje koje obuhvaća 15 ispitanika

hrvatskoga jezika, a zadatak im je bio davanje punog naziva šest engleskih skraćenica kao i

njihov kontekst uporabe, tj. značenje: UNPROFOR, CARDS, CEFTA, PHARE, UNPA, EC.

Rezultati ispitivanja su pokazali sljedeće:

- 15% ispitanika prepoznaje značenje i punu formu svih skraćenica, npr. CARDS

(Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation).

- 50% ispitanika prepoznalo je samo značenje, dok im je puna forma skraćenice

nepoznata.

- 35% ispitanika nije znalo niti značenje niti izvornu formu skraćenica, npr. CEFTA je

neka asocijacija koju nam je nametnula Europa, ali što znači...nemam pojma..

Evidentno je da skraćenice, unatoč velikoj frekvenciji uporabe, predstavljaju problem u

razumijevanju stvarnosti koju opisuju.

Navodimo 30 riječi koje se najčešće koriste u političkom diskursu kojim se opisuje EU.

Riječi su navedene redoslijedom prema frekvenciji uporabe. Navodimo hrvatski prijevodni

ekvivalent: Unija, asocijacija, zajednica, povezanost, približavanje, integracija,

harmonizacija, koordinacija, suradnja, usklađivanje, konvencija, povelja, pakt,

sporazum, protokol, ugovor, rezolucija, pristupanje, predpristupna strategija,

multilateralna, transnacionalna, transgranična, višenacionalna, širenje, mobilnost,

transparentnost, sloboda, izgrađivanje, regionalni razvoj, stabilizacija.

Ova kratka gramatička i statistička analiza poslužila je kao uvod u kognitivnu analizu

zadanog korpusa, a što je i cilj ovoga rada.

3.1. Konceptualna integracija EU prostora-analiza korpusa

Proces globalizacije i integracije, nastajanje novih političkih asocijacija kao što je

Europska Unija, nameće potrebu analize jezičnih promjena koje su uzrokovane navedenim

procesima. Naime, nove društvene promjene donose nove spoznaje kojima se obogaćuje i

mijenja postojeća konceptualna. Da bismo priopćili nove spoznaje iz bilo kojeg područja

ljudskog iskustva vrlo često koristimo metafore. Upravo na primjeru političkih metafora

uočavamo kako značenja nisu statična, nego se modificiraju analogno našem iskustvu. Ovim

pitanjem bavili su se mnogi autori: G. Lakoff (1992); P. Chilton & G. Lakoff (1995), A.

Musolff (1995); P. Chilton (1996); J.L. Milliken (1996); R. Hülsse (2003) i dr.

Sasvim je izvjesno da se paralelno s rastom novih spoznaja, redefiniranjem vremena i

prostora, može s pravom govoriti o metaforičkom rastu. Metafora preuzima ulogu važnog

instrumenta pomoću kojega se objašnjavaju nepoznate, nove pojave, a što potvrđuje i analiza

korpusa koji se temelji na rekonceptualizaciji EU prostora. Novi trendovi i razvoj suvremene

tehnologije pruža nove izvore analogija i mogućnost kreativnog stvaranja, iznalaženja novih

značenja u staroj formi riječi. Tako je primjerice, kompjutorska metafora povezala ljudsko

biće i stroj na takav način da, putem uzajamne razmjene značajki, kompjutor postaje

čovječan, a ponašanje čovjeka podsjeća na kompjuter. Kompjutor ima memoriju, on razumije

komandu, ima virus, jezik, prozor, ured, itd. Ima sve što ima i čovjek, a čovjek ima

kompjutersku memoriju, on je pravi robot, vodi cybersex, i sl. U ovome radu metaforu ne

promatramo aristotelovski kao prijenos značenja. Njoj se pripisuje sposobnost jezičnog

restrukturiranja stvarnosti.

Analizom korpusa (300 pojmova) sakupljenog za potrebe ovoga rada moguće je

ustvrditi da je frekevencija/učestalost upotrebe prenesenog značenja riječi veća od upotrebe

doslovnog značenja i to u sljedećem omjeru (57% :43%).

doslovno30%

metaforičko70%

doslovno

metaforičko

Slika 1

Ovakvi rezultati upućuju na važnost istraživanja konceptualnih metafora koje se koriste

u 'Euro-govoru'. Budući da metafore ne pružaju doslovni opis stvarnosti nego samo daju

konceptualni okvir, one se bolje prilagođavaju promjenama, prihvaćaju nove konotacije i

proširuju svoje značenjsko područje usporedo s društvenim i kulturnim promjenama. Tako se

primjerice Europa u novom govoru percipira kao mreža (puteva), dinamična forma/proces,

kretanje (brod, lokomotiva, bicikl), osoba (tijelo, dijelovi tijela), kuća (namještaj, vrata),

i sl.

Obnavljanjem zanimanja za metaforu ukazivanjem na konceptualne metafore,

kognitivna lingvistika pokazala se visoko produktivnim temeljem lingvističkog istraživanja.

Tome su značajno pridonijela istraživanja G. Lakoffa i njegova već klasična knjiga Metaphors

We Live By (1980) koja je pokrenula pravi val istraživanja o metafori. Metafore više nisu bile

pitanje perifernog interesa nego, naprotiv, pitanje od središnje važnosti. Isti autor svojim

najnovijim radovima5 skreće pozornost na važnost istraživanja političkog diskursa u okvirima

kognitivne lingvistike, kao i na mogućnost jezične manipulacije, tj. umijeća prikrivanja

neželjenih činjenica.

5 Detaljnije o tome vidi u knjizi Lakoff, George (2008). The Political Mind: Why You Can't Understand 21st-Century American Politics with an 18th-Century Brain , New York: Penguin Group.

No, osim svjesnog mijenjana koncepata, metafora se može promatrati i kao ”primjer

kreativne uporabe jezika i manifestacija imaginativnog mišljenja, sposobna za inovativni

proboj u područje nepoznatog.” (vidi Z. Radman, 1995:125).

U kognitivnoj su lingvistici uvriježeni nazivi za dvije domene koje čine konceptualnu

metaforu: izvorna domena (source domain) i ciljna domena (target domain).

Brojna istraživanja konceptualnih metafora potvrđuju da konceptualne metafore

obično koriste apstraktniji koncept kao cilj, a konkretniji koncept kao izvor. Tako se

primjerice vrlo često apstraktni pojmovi poput države definiraju konkretnim pojmovima:

osoba, kuća. Naime, naše iskustvo s fizičkim svijetom (kuća, mreža puteva, brod) oko nas

služi nam kao prirodna i logička osnova za razumijevanje apstraktnih domena (EU -politička

zajednica).

G: Lakoff (1987), J. R. Taylor (2003) i drugi smatraju da naš konceptualni sustav6 ovisi o

našem fizičkom i kulturnom iskustvu, te o imaginativnim sposobnostima našega uma,

odbacujući tako ideju o konceptima kao apstraktnom sustavu izdvojenom iz ljudskog

iskustva. Tako primjerice zbog povijesnog iskustva (rata i mijenjanja granica), geografski

pojam Balkan nosi dodatne asocijacije koje se koriste u imenovanju novih političkih odnosa.

Balkan- geog. planinski masiv na SI Balkanskog poluotoka, fig. surova ili primitivna

sredina (V. Anić, 2003; 54)- Balkanac- onaj koji se u društvu ponaša sirovo, koji ne suvaja stil i vrijednost života u Europi

- balkanska krčma-loše, primitivno društvo u kojem se ne zna tko pije tko plaća

- balkanske gudure-svakojaki teško rješivi problemi

- ponašati se balkanski-vrlo loše

Evidentno je da riječ/koncept Balkan ima pejorativno značenje, te da imenovanje

političke zajednice Zapadni Balkan nije dobro prihvaćeno u Hrvatskoj.- Osjećaj zadovoljstva što nas Europa više ne gleda kroz balkanske naočale...(student, 2009)

Navodimo neke primjere različite konceptualizacije istovjetne stvarnosti (prostor Hrvatske)

koja je uvjetovana iskustvenom, kulturnom i političkom podlogom. EU percipira Hrvatsku u

sljedećim okvirima: Western Balkan Countries, convergence regions, Central and

Eastern Europe, candidate country, the Adriatic state, underdeveloped countries,

developing countries, emergent nations, itd.

Hrvatski govornici sami sebe vidi kao: predziđe kršćanstva, Jugostočna Europa,

mediternaska zemlja, lokomotiva, most, srednjoeuropska država, zemlja na raskrižju,

6 ”…cognitve linguistics strongly emphasizes the non-arbitrary, motivated nature of language structure. (...) certain experiences are strongly conditioned by culture and environment.” (Taylor, John R. 2003:141)

kolaterlna žrtva i sl. Evidentno je da EU diplomacija percipcira prostor Hrvatske različito od

hrvatske diplomacije i javnih medija.

Sličan primjer nalazimo u EUROMETA korpusu7 koji naglašava različitost viđenja

Njemačke i Velike Britanije. U njemačkom političkom diskursu Europa se konceptualizira

kao stablo koje ima svoje korijenje, dok se u velikoj Britaniji Europa percipira kao hram,

zgrada koja ima čvrste stupove (pillars).

Navodimo primjere konceptualnih metafora koje definiraju prostor EU.

3.2. EU - nove konceptualne metafore

Rasčlamba metafora koje pripadaju mentalnom prostoru Europske Unije pokazala je

njihovu duboku motiviranost iskustvenim modelima. Mnogi postojeći leksemi su svojim

semantičkim nabojem poslužili kao posrednik između ideje i stvarnosti.

Analizom korpusa došlo se do sljedećih rezultata koji prikazuju način

konceptualizacije EU prostora u suvremenom političkom diskursu:

7 The negotiation of the Maastricht treaty, for instance, was marked by a clash between two rival ideas of the European Union. One, shared by Germany and the federalist smaller states, saw the Union as a tree, with all its activities brought together in one set of institutions, creating a single federal state. It was a single, growing, living organism, with one trunk, its roots sunk in the rich European soil. The rival metaphor, backed by France and Britain, was the temple. They wanted different policy areas split off from each other, in separate "pillars". (http://www.dur.ac.uk/mlac/german/resources/arcproject/ )

Slika 2

sila

hrana

mreža puteva

balans

voda

zajednica/klub

koncentrični krugovi

nedefiniraniprostor,

bez granica

mašinastroj

kuća/dom,namještaj

osoba tijelo

dinamična forma,

kretanje

EUROPE

kretanje/proces 32%

kuća/obitelj 21%

osoba/tijelo 9%krug 9%

nedefinirana forma 6%

stroj 6%

jelovnik 5%

tekućina 4%

ravnoteža 2%

sila 1%

mreža 1%

zajednica 4%

kretanje/proces kuća/obitelj osoba/tijelo krug nedefinirana forma stroj jelovnik tekućina ravnoteža sila mreža zajednica

Slika 3

Rezultati analize metaforičkog govora pokazuju da se EU najčešće opisuje u okvirima

koncepta dinamične forme ili kretanja. Zatim slijedi koncept kuće/doma, osobe/ljudskog

tijela, otvorenog/slobodnog prostora, itd.

S obzirom da je kontekst analize koja je provedena za potrebe ovoga rada geopolitički

prostor EU važno je istražiti sam koncept riječi politika. Navodimo primjere iz engleskog

jezika:

1) Politika=sport, igra- Presently what we are witnessing is a competition between the President and the Prime Minister about

who is going to be the captain of this allegoric soccer team. For sure, the Council of Ministers, which is

led by the Prime Minister, and the President himself, need to play in the same team if we want to win our

games. However, every soccer team, besides having a captain and other players, needs also a coach and

that is a role for the President. The President should be a mentor, with whom the captain and the rest of

the team always consult. http://www.geotimes.ge/index.php?m=home&newsid=13823

- The ball is firmly in Croatia's court', he underlined.

http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home/Article/tabid/191/ArticleType/

- President of France who, like a bullyboy in the playground, picked up the ball and refused to play on

until everybody agreed to his terms. (EUROMETA)

- Europe’s race to monetary union passed a fresh milestone yesterday when all the 11 declared runners

satisfied the entry requirements. (EUROMETA)

- Unfortunately, this is a card game with a difference, in that the only way to win is not to take part. If one

doesn’t believe in gambling, then one has no place round the card table.(EUROMETA)

- Što se tiče diplomatske djelatnosti i eventualnog uspjeha medijacijskog procesa, Balažic je rekao da to

ovisi o Zagrebu i da je "loptica na hrvatskoj strani".

http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/03/15/0100006.html

2) Politika=putovanje/kretanje prema utvrđenom odredištu- I do not find persuasive the argument that we must accelerate the pace of political integration in the

Community precisely because of these dramatic events in Eastern Europe (EUROMETA).

- Douglas Hurd, the Foreign Secretary, made it clear yesterday that Britain remains firmly opposed to

any suggestion that the EC should speed up the pace and scope of moves towards greater political unity.

(EUROMETA)

3) Politika = rat, borba- He prepared the stage for one of the biggest political battles of the century by launching a 30-months

campaign to persuade the country that it should enter the European single currency. (EUROMETA)

- "I’m sticking to my thesis that the issue of Europe’s unification is an issue of war and peace for the 21st

century," he said. (EUROMETA)

- The battleground on which it could secure a more prominent role is already half defined: the fights will

be over behind-the-scenes decisions. (EUROMETA)

- The spectacle of two former prime ministers — Mrs. Thatcher and Edward Heath — engaged in what

one former cabinet minister described as "an artillery duel at long range" and others an "alley cat

fight" shocked the Conservative Party to the core. (EUROMETA)

4) Fiskalna politika=rat - The euro shrapnel starts to fly. (EUROMETA)

- Yet with Germany in the back lines, France and Italy with little room of maneuver, and the SGP

constrictions behind the corner, Europe seems badly armed to fight the fiscal battle in the war against

the global recession. . (EUROMETA)

U političkom diskursu EU se jezično kategorizira prema određenim konceptualnim

modelima. Najčešće se koriste sljedeći koncepti koji se realiziraju u različitim formama:

1) EU =PROCES, KRETANJE, PUTOVANJE

EU se jezično definira kao dinamična forma, raskrižje puteva i prema njoj se putuje

prometnim sredstvima koji imaju različitu brzinu kretanja (brod, autobus, konvoj broodva,

vlak, bicikl). - Our boat is practically full. (EUROMETA)

- If the EU leaders can rephrase their concerns in these terms, then the top deck of the Eurobus might

see a livelier debate. (EUROMETA)

- We absolutely do not want that the slowest ship decides the pace of the convoy," the chancellor said,

repeating the words used last week by Mr. Wolfgang Schäuble. (EUROMETA)

- One road to Maastricht — the economic motorway — suddenly looks pretty clear. (EUROMETA).

- Multi-track, Multi-speed: Europe is a giant motorway system. This is John Major’s version, the British

being fond of road metaphors. Everyone must share the traffic rules (free trade, open markets, fair

competition) but beyond that, anything goes. (EUROMETA)

- Movement (train) has become unhooked [= GB/It], but the European Union train — a little behind

schedule — is about to resume its journey... (EUROMETA)

- Practically everyone— not least the IMF — wants Europe to become the locomotive of world recovery

once the US growth machine inevitably slows down. (EUROMETA)

- The road to a single currency and beyond has become a German road, or at least a road on which the

traffic is marshalled by Germany . (EUROMETA)

- Walter Hallstein, the first president of the Commission, famously likened Europe to a bicycle: it had to

go forward, or it would fall over. (EUROMETA)

2) EU=KUĆA, DOM, OBITELJ (NAMJEŠTAJ)

U metaforičkom govoru EU se predstavlja kao kuća, dom, utvrda koja ima svoja vrata,

stupove i koja nije dovršena. Članovi obitelji nalaze svoje utočište u kući i mogu biti u

različitim odnosima. Evidentno je da se EU u potpunosti definira prema modelu koji je dobro

poznat čovjeku i koji izaziva pozitivne konotacije. For once within "Fortress Europe", they would be free to move around the other Schengen nations.

(EUROMETA)

Polish success story hides fears of exclusion from Europe’s top table. (EUROMETA)

Clearly we would love Britain to be the third leg of the stool. (EUROMETA)

If we were to join the single currency we "could find [ourselves] trapped in the economic equivalent of

a burning building with no exits". (EUROMETA)

That Europe is "under construction" is an old conceit. President Jacques Chirac, looking forward to

the French presidency in the second half of this year, invoked it earlier this week in the Reichstag when

he spoke of "three great building sites" during a period of great transition"(EUROMETA)

We want a Europe that’s not just an elevated free trade area, but the construction of a house of

Europe as laid down in the Maastricht treaty (EUROMETA)

We must offer all Balkan nations, including Serbia, a place in the family of Europe. (EUROMETA)

By contrast Sir Geoffrey Howe sounded quietly pleased. "We are creating a partnership, not a

divorce," he said. (EUROMETA)

Not for the first time in Britain’s turbulent post-war relations with its cousins across the Channel, the

Government was last night forced on to the defensive as France and Germany raced ahead towards yet

another distant Euro-goal. (EUROMETA)

"Those in a marriage do not want anyone else in the bedroom," said Mr. Strauss-Kahn. "Those who

share the same money will have more intimate relations." (EUROMETA)

In the long gestation of Europe’s Economic and Monetary Union — conceived in Maastricht 1991, to

be delivered in Frankfurt 1999 — it suddenly seems likely this week that the anxious parents, Germany

and France, are expecting a soft baby euro. (EUROMETA)

Istovjetan koncept se koristi i u hrvatskome jeziku, npr.

- Europa je i naš dom. http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Europa-je-i-nas-dom.html

- Sada pripravljamo devetu, u Bruxellesu, koja će se baviti vrijednostima u Europi, a vodit će se

geslom »Europa, domus pacis - Europa, kuća mira«.

http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=16261

- Stoga nema smisla popravljati zidove zdanja čiji se temelji ozbiljno ljujljaju. (Prilog za europske

integracije Europa , 2.prosinca 2008.str.3)

- Mogu reći samo jedno: nema budućnosti ni za koga tko ne shvaća da Europa, pa i cijeli svijet,

postaje jedinstveni dom svim građanima, neovisno o njihovoj nacionalnoj ili religijskoj

pripadnosti. Sanja Mihaljinac Zagreb i županija Primjer svim direktorima gradskih (online-

Vjesnik, 9. svibnja 2008.)

3) EU=OSOBA (OSOBA, TIJELO, DIJELOVI TIJELA)

Mnoge metafore koje se koriste u političkom govoru predstavljaju EU kao osobu koja

ima tijelo, srce, lice, bolesti i sl. Naime, ljudsko tijelo se vrlo često koristi kao izvorna

domena u imenovanju novih pojava u stvarnosti, a što potvrđuju i istraživanja kognitivnih

lingvista poput M. Johnson (1987), G. Lakoffa (1989) i dr.- Europe must cure its own ills. Europe’s sclerosis is due as much too inflexible macroeconomic policy

as inflexible labour markets. (EUROMETA)

- The European Community is a child of the Cold War. (EUROMETA)

- The only certainty about the new Europe now struggling to be born is that its shape and character

remain uncertain for a long tome to come. (EUROMETA)

- He wanted Britain to be at the heart of Europe. Yet too often he found himself alone at the end of a

limb. (EUROMETA)

- In Chirac’s address in the Reichstag, in which he said not one word about any of these proposals,

except to observe that "the face of the future of Europe is still to be drawn". (EUROMETA)

- Is the "Franco-German couple" really the "heart of the European Union", as he said during the

campaign, or are Britain’s Conservatives right to imagine they have found a fellow-skeptic to flirt

with? (EUROMETA)

- The Prime Minister was right when he said Britain must be at the heart of Europe. But you can’t be at

the heart of Europe if you spend your time blocking its arteries," he said. (EUROMETA)

hrv.- "Stara Europa" pred ukidanjem barijera za radnike iz novih članica EU-a

http://www.poslovni.hr/78496.aspx

- Ukratko dinamična i fluidna forma kao što je EU, uza sve svoje nedostatke i mane, još uvijek, kao što

vidimo, je živahna. (Prilog za europske integracije, Europa, 2.prosinca 2008.str.1)

- Europa je danas svjesna svojih slijepih crijeva, pa se nadam da će uskoro biti sposobna i spretna

(organizirana) da i slijepa crijeva privede svrsi života. . (Prilog za europske integracije, Europa,

2.prosinca 2008.str.1)

4) EU=KONCENTRIČNI KRUGOVI (krugovi, prsten)

EU se često jezično kategorizira kao sustav koncentričnih krugova: centralni, unutrašnji i

vanjski krug. - In other words, the two-tiered or double-circled Europe is once again appearing on the horizon and, as

several close observers are ready to speculate, with greater definition than before. (EUROMETA)

- Britain must not allow itself to be marginalised, to become so introspective that it is effectively excluded

from the inner core of EC decision making," he said. (EUROMETA)

- Clearly, he said, the Chancellor’s proposals were aimed at creating first and second-class Europe.

"The first class belongs to the core Europe, the second class to the periphery. (EUROMETA)

- For long years to come , Europe will consist of a central, homogeneous core, made up essentially of

France and Germany," he said. The second concentric circle would include the weaker European

states, such as Britain. The outer group would take in the nations of East Europe which could not hope

to meet the criteria of EU membership for some time. (EUROMETA)

- The finance minister, openly favours the notion of a multi-track Europe embraced by John Major and

both proffer the image of five or six concentric circles based around a hard core of countries in an

eventual monetary union and comprising new members like Austria as well as Germany, France and

the Benelux. (EUROMETA)

Prve članice EU pripadaju unutrašnjem krugu (core countries), vanjskom krugu pripadaju

periferne zemlje, dok u krug proširenja spadaju nedavno integrirane zemlje istočne Europe. U

tranzicijskoj zoni nalaze se zemlje kandidati.

Slika 4

5) EU = SLOBODAN, FLEKSIBILAN, NEOMEĐEN PROSTOR

Granice EU nisu fiksne i ostavljaju 'otvorena vrata' za sve one koji slijede određena

pravila ponašanja. Pridruživanjem novih zemalja povećavaju se ekonomske, društvene i

političke razlike između zemalja članica. Vrlo je teško postići jednakomjernu integraciju.

Upravo stoga se predlaže koncept tzv. multi-speed integration ili differentiated integration.- The national border posts are being dusted down again within "frontier-free Europe", as one of the

EU’s most liberal experiments faces its sharpest test. Today in Brussels, officials of the countries which

signed the 1985 Schengen agreement to scrap their internal border controls are meeting.

(EUROMETA)

- The result would be a carefully planned system of "flexible geometry" whereby some member states

could proceed to pool powers in areas of their liking at a faster pace then others . (EUROMETA)

- The promise that Britain will reject this speed if it turns out to be too fast is therefore quite ethereal. It

addresses a proposition whose shape is blurred. (EUROMETA)

- The race is now on to find some way of accommodating Europe to the realities of "variable geometry"

in some way which is both feasible and more transparent to the increasingly doubtful voters of Europe.

(EUROMETA)

6) EU=STROJ, MOTOR

EU se često percipira kao motor koji pokreće integracijeske procese.

Krug proširenja

Vanjski krug

Unutrašnji krug

- The Community is not a vehicle that necessarily requires radical redesign when the landscape

through which it is travelling changes ..." he said. (EUROMETA)

- "Successful EMU is also the engine of Europe’s further political unification." (EUROMETA)

- This mechanic knows how to work the Euro-machine. (EUROMETA)

- We want to be the motor of European integration." (EUROMETA)

- Far from overheating, Europe’s economic engine has only begun to warm up. (EUROMETA)

7) EU=HRANA

EU predstavljena kao hrana/jelovnik često se koristi u značenju raznovrsnosti. Koncept

hrane, specijalne ponude pobuđuje pozitivne asocijacije, a što je i cilj odabira ovakve

metafore. - But once all appetites have been sated, who will emerge the stronger. (EUROMETA)

- Europe as a fruit or vegetable, with a solid centre (northern apple or southern olive). (EUROMETA)

- That way, we may end up with a menu for the many, not something which is à la carte capitalism.

When such a menu is written, let us also have the courage to tell the British public that it will be its

choice — in the form of a referendum— whether it wants to dine at such a European banquet or

discard it as a feast of fools. (EUROMETA)

- The important question is not who learns from whom. It is how the two halves of the re-united continent

will interact with each other: what kind of soup will emerge from the pot into which each will throw its

memories of the past and its hopes for the future. (EUROMETA)

- Brussels tries to bite off more than it can chew. (EUROMETA)

- Europe as lunch is one way of accommodating diversity. Pick the courses -or policies -you fancy and

dodge the boring ones. But could you leave your greens and still have pudding. (EUROMETA)

8) EU=ZAJEDNICA/KLUB

Koncept zajednice, kluba primjeren je novoj stvarnosti koja odstupa od pojma nacije i

države. - The alternative Thatcherite model of an inter-governmental community — run essentially behind

closed doors by the council of ministers, the club of member states — could lead to far more

unaccountable centralisation of power than out-in-the-open federalism.(EUROMETA)

- Blair fights for entry to ‘euro club’.(EUROMETA)

- We are not a club of Christians, but we are a club where human rights have to be considered .

(EUROMETA)

- Despite the administrative difficulties, a Union of different clubs looks preferable to a union of

different classes. (EUROMETA)

9) EU=VODA/TEKUĆINA

Konceptualizacija EU u okvirma značenja riječi voda produktivna je u političkom govoru,

posebice kada se realizira u značenju vala, kretanja vode, vodene struje.- In the first wave are Poland, Hungary, the Czech Republic, Estonia and Slovenia (plus Cyprus, if the

politics can be resolved). In the second wave are Lithuania, Latvia, Bulgaria, Romania and Slovakia,

with Turkey on one side as a special case. (EUROMETA)

- At the beginning of the week, the Committee of Independent Experts had diverted a stream through the

dung-spattered stables of the European Commission — a cleansing torrent which swept both the sleazy

and the spotless before it and left behind a damp and slightly astonishing vacancy. (EUROMETA)

- The feared flood of low-cost goods is just beginning (EUROMETA) .

10) EU=RAVNOTEŽA/BALANS/JEDNAKOST

Pojam ravnoteže često se koristi u definiranju stvarnosti koja okružuje čovjeka. Iskustvo

ravnoteže i uspravnog držanja utemeljeno je na strukturi ljudskog tijela i u glavnini jezika

nosi pozitivne asocijacije, tj. javlja se kao vrsta univerzalija. - Expansion to the East and the imbalance of power in Brussels are incompatible with an emerging

European state, tightly knit and run by a supranational bureaucracy. (EUROMETA)

- This is not surprising: there are no official balance of payment. (EUROMETA)

- …balanced institutional arrangements which serve the interests of all member state (EUROMETA)

- tax harmonisation, cooperation, merger, Luxembourg compromise, open method of coordination,

balance of power, co-operation between member states, partnership of democratic states, equality

between member states (EUROVOC)

11) EU=PRIRODNA SILA

- He insisted that the "centre of gravity" among members was for a "Europe of nation states" co-

operating, rather than further integration which gave more power to EU institutions. (EUROMETA)

- In his address, Mr. Heseltine said that Europe was a growing force of influence and respect, the

heartland of the defense alliance, the financial world of which London was the epicentre. (EUROMETA)

- Thirdly, the process -- despite all the positive experiences so far -- does have the potential of releasing centrifugal powers. http://www.cap-lmu.de/aktuell/pressespiegel/2008/multi-speed-integration.php

12. EU = MREŽNA STRUKTURA (NETWORK SOCIETY)

Struktura integriranih i globalnih korporacija pokazuje transfer s pojma hijerarhija prema mreži (network ili web), tj. od vertikalnog prema horizontalnom.

- Trans-European Networks (EUROVOC)

- European Judicial Network (EUROVOC)

- The German demand — which is backed by Sweden, Austria and Holland, all big net payers, too —

threatens to set off an immediate row with the EU’s biggest beneficiaries: Spain, Portugal, Greece

and Ireland. (EUROMETA)

- Tony Blair has also tried to increase the network of contacts with the German government.

(EUROMETA)

Prema rezultatima analize korpusa Hrvatska se percipira prema sljedećim konceptualnim

modelima:

1) HRVATSKA=OSOBA

- The former Croatian foreign affairs minister Miomir Zuzul has claimed that the focus of Sarkozy’s

politics is not Croatia, but the Lisbon Treaty, and in that context, Croatia has appeared as a “collateral

victim.” http://www.neurope.eu/articles/88962.php

- The EU cannot keep its Balkan neighbours locked up forever.

http://www.neurope.eu/articles/78351.php

- ratna žrtva (EURVOC)

2) HRVATSKA = MOST- Naša je obveza da budemo most između sredozemnog europskog sjevera i arapsko-afričkog juga, između

bogatih i siromaš nih. (Prilog za europske integracije, Europa, 2.prosinca 2008. str.8)

3) HRVATSKA = RASKRIŽJE PUTEVA

- ukoliko uzmete kartu Europe i ugledate da je Hrvatska srednjoeuropska država smještena na

raskrižju za srednju Europu i Sredozemlje. . (Prilog za europske integracije Europa , 2.prosinca

2008. str.1)

- Pre-accession strategy and roadmap (EUROVOC)

4) HRVATSKA = LOKOMOTIVA

- U slučaju Hrvatske, n joj je dodijeljena uloga lokomotive koja bi svojim napretkomn i reformama

morala sa sobom povući cijelu kompoziciju kao primjer i uzor u koji se treba ugledati. (Prilog za

europske integracije Europa , 2.prosinca 2008. str.1)

5) HRVATSKA KAO NESTRUKTURIRANA FORMA

S obzirom da se Hrvatska percipira kao nestrukturirana forma njoj se dodjeljuje

pomoć iz fondova pod nazivom:

- SAP-stabilisation and association process >proces stabilizacije i pridruživanja (EUROVOC)

- Stability Pact>pakt o stabilnosti (EUROVOC)

- Consolidating stability and achieving prosperity in the Western Balkans

(http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/e50028.htm)

- CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) (EUROVOC)

- Program strukturalne prilagodbe ((EUROVOC)

- stabilizacijski program (EUROVOC)

- postupak usklađivanja (EUROVOC)

-

Prostor Balkana jezično se kartegorizira kao predvorje, kao nestabilna, nestrukturirana

zajednica, npr.

1) BALKAN = PREDVORJE EUROPEThe EU should also recruit skilled labour from its backyard, and do away with the bureaucratic barriers which

are deterring Balkan nationals from the social, economic and educational development they deserve.

http://www.neurope.eu/articles/78351.php

2) BALKAN=NESTABILNA REGIJA- Stabilisation and Association Process

- Stability and Growth Pact

4) METAJEZIK GLOBALIZACIJE

O globalizaciji danas raspravljaju mnogi s različitih aspekata: sociolozi, filozofi,

antropolozi, lingvisti, i dr. Ona se može promatrati na dva načina:

a) kao međusobno povezivanje (interconnectedness)

b) širenje, ekspanzija (expansion)

Prvo viđenje je blisko američkom stavu, a drugo protivnicima globalizacije. Dakle, ono što je

za neke napredak (suvremeno društvo, novo doba, novi svjetski poredak, i sl.), za druge je

kokakolonizacija, jezični imperijalizam, mekdonaldizacija, ili McWorld, tj. širenje američke

kulture, američkih vrednota, osigurava se položaj američkog kapitala i sl. Stoga se nerijetko

čuju termini poput: svjetski policajac, globalni šerif, itd.

Globalizacija se može promatrati i kao povijesna transformacija koja obuhvaća

različite segmente društva.

a) Ekonomija

Globalizacija kao ekonomnski proces bavi se pitanjima razvoja međunarodnih institucija

koje prate ekonomska kretanja u svijetu, kao što su IMF, NAFTA. Ekonomska globalizacija

stvara svoj repozitorij novih pojmova kojima nastoji opisati novu stvarnost, npr.

eng. IMF (The International Monetary Fund, World Bank, World Trade Organization (WTO),

GATT (The General Agreement on Tarrifs and Trade), NAFTA (North American Free Trade

association), itd.

hrv. globalno tržište, globalna ekonomija, Međunarodni monetarni fond, svjetska banka, itd.

b) Politika

Globalizacija kao politički proces bavi se pitanjima nacionalnih država, identitetom,

stvaranjem novih asocijacija i sl. Razvoj suvremene tehnologije stvara nove načine

komunikacije koje prelaze nacionalne granice. Vrši se kompresija prostora i vremena. Ovdje

se postavlja pitanje političkog utjeca koji se provodi putem medija, te pitanje koncentracije

medija u rukama jedne nacije i sl. Proces globalizacije dovodi do ukidanja nacionalnih država

kao pojmova za razumijevanje političkih i društvenih promjena. Stvaraju se novi pojmovi:

novi svjetski poredak, network society. Manuel Castells8 globalizaciju promatra kao

restrukturiranje i razvoj društva koji obuhvaća razvoj tehnologije, novu društvenu hijerarhiju,

primjerenu informatičkom dobu. Predviđa redefiniranje teritorija i granica, i stvaranje novih

pokreta u kulturi, te nastanak društva utemeljenog na umrežavanju (network society).

c) Kultura

Jedan dio znastvenika težište rasprave o globalizaciji postavljaju u sferu kulture. Kultura

nije više vezana uz određeni omeđeni geografski pojam, lokalnu zajednicu, državu, grad i sl.,

nego se stvara novi kulturni kontekst u kojemu se sudaraju i dodiruju različite kulture. Stvara

se globalna kultura u kojoj se osjeća snažna dominacija Anglo-američke kulture. Vrši se

8 Castells, E. (1997-2000). The Rise of the Network Society: the Information Age, Economy, Society and Culture (vol.1). the Power of Identity: the Information Age (vol.II); End of Millenium: The Information Age: Economy, Society, and Culture (vol.III). Oxford: Blackwell Publishers Inc.

globalna difuzija američkih kulturnih vrednota, sustava vjerovanja, i načina življenja (npr.

odijevanja, prehrane, i sl.), tzv. 'planetary uniformity'.

d) Jezik

Fenomen globalizacije bitno utječe i na status pojedinih jezika. Na globalnom, svjetskom

nivou javlja se engleski jezik kao sredstvo globalne komunikacije. Njegovu širenju doprinose

povijesne prilike, ekonomski status izvorne zemlje, vojni faktor, razvoj suvremene

tehnologije, moćnih medija pomoću koji se šire kako kulturne vrednote tako i jezik koji

prenosi informacije o toj kulturi. Globalni jezik postaje metajezik kojim se kategorizira nova

stvarnost. Stvara se jezični okvir za objašnjenje novih pojava, npr. International Labour

Organization, International Telecommunications Union, World Bank, Amnesty

International, United Nations, itd. Neke od navedenih riječi imaju svoj ekvivalentni oblik na

prostoru EU: Interpol-Europol, World bank -European Central Bank (ECB), World Cup –

Euro Cup, itd

U opisu globalizacije metafora se pojavljuje kao formula koja iz novih iskustvenih

pojava uspijeva na komprimirani način izvršiti sintezu 'nespojivog' i tako zapravo pomoći

uspostavi novog značenja. U konačnici, metafora se pokazala kao efikasno sredstvo opisa

odnosa u stvarnosti i kao instrument projekcije globalnih pogleda na svijet.

5. ZAKLJUČAK

S obzirom da jezik ima važnu ulogu u održavanju, čuvanju i transmisiji ljudskog znanja

o ljudskom okruženju i načinima interakcije sa stvarnosti, važno je istražiti jezične modele

kojima se definiraju nove pojave iz našega okružja. U ovome radu to su integracijski procesi i

rekonstrukcija europskog prostora.

Stanovnici svijeta dijele zajednički prostor, povećava se mobilnost, protok informacija, te

stoga valja zaključiti da je važno poznavati repozitorij pojmova/koncepata koji funkcioniraju

kao sredstvo nove mentalne rekonfiguracije svijeta, novih identiteta

Razvoj znanja ne bi bio moguć kada se naš jezik i naše konceptualne kategorije ne bi

prilagođavale promjenljivim činjenicama u svijetu. Boyd tvrdi (1996:483) da je uporaba

metafore jedno je od sredstava za obavljanje zadaće prilagođavanja jezika strukturi svijeta.

Ovaj rad potvrđuje da analiza metaforičkog govora može pomoći u boljem

razumijevanju novih odnosa na prostoru EU. Najfrekventnije konceptualne metafore koje

definiraju prostor EU su sljedeće:

a) Europa kao mreža puteva, prometno središte prema kojoj putuju mnogi brodovi, vlakovi,

autobusi, konvoji, i sl. No, svatko ide brzinom koja mu dogovara.

b) Europa kao dom, kuća, obitelj predstavlja iznimno produktivan model konceptualne

metafore koja funkcionira u većini europskih jezika.

c) Europa kao osoba koja ima tijelo, dijelove tijela, srce, bolesti, i sl.

d) Prostor EU često se konceptualizira kao koncentrični krugovi. U sredini kruga su

ekonomski i politički najmoćnije zemlje (Francuska, Njemačka), zatim slijede zemlje

vanjskog kruga (skandinavske zemlje i dr.), te zemlje koje su postale članice nedavnim

proširenjem (Poljska, Mađarska). Izvan kruga su zemlje kandidati i dr.

e) Nadalje, EU se jezično kategorizira kao nedefinirani prostor koji ima fleksibilne granice i

koji je voljan primiti sve koji slijede postavljene standarde. U dobro strukturiranoj zajednici

vlada ravnoteža snaga, balans, kooperacija, harmonizacija, suradnja, usklađivanje, i sl.

f) Euoropa je jelovnik koji pruža i poštuje raznovrsnu hranu. Izreka 'Unity in diversity'

podržava ovaj stav.

Hrvatska se kao zemlja kandidat percipira kao dio Zapadnog Balkana i jugoistočne

Europe, te kao nestrukturirana zajednica. Metaforički govor kojega koriste govornici

hrvatskoga jezika značajno se razlikuje od metaforičkog govora europske diplomacije.

Evidentno je da Hrvataska nije nametnula konceptualni okvir kojim bi se predstavila EU i koji

bi bio u suglasju s konceptima EU. U hrvatskom političkom diskursu trebalo bi generirati

ključne metafore koje će biti uklopive u govor europske administracije: kretanje prema EU,

kući, domu,obitelji, brzina kretanja prema prostoru varijabilne geometrije i koncentričnih

krugova, umrežavanje u europsko društvo, klub, i sl.

Metafore koje se koriste u Euro-govoru zajedno s globalnim metaforama čine novi

pojmovnik koji preslikava novu stvarnost. Stvaranje zajedničke leksičke baze podataka koja

ima značenjske ekvivalente u različitim jezicima izraz je potrebe suvremenog, globaliziranog

društva. To je ujedno i put prema novom globalnom jezičnom poretku.

6. Literatura

6) Anić, Vladimir (2003). Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

7) Benhabib, S. (2002). The Claims of Culture: Equality and Diversity in the Global Era.

Princeton, NJ: Princeton University Press.

8) Boyd, Michael (1993) Metaphor and Theory Change. Ortony, Andrew, ur. Metaphor

and Thought. Second Edition, Cambridge: Cambridge University Press, 481-533.

9) Castells, E. (1997-2000). The Rise of the Network Society: the Information Age:

Economy, Society and Culture (vol. I). The Power of Identity: the Information Age (vol.

II); End of Millenium: The Information Age: Economy, Society, and Culture (vol. III).

Oxford: Blackwell Publishers Inc.

10) Chilton, Paul & Lakoff, George (1995). Foreign Policy by Metaphor. Schäffner,

Christina & Wenden, Anita L. ur. Language and Peace. Aldershot: Dartmouth, 37-60.

11) Chilton, Paul & Ilyin, Mikhail (1993). Metaphor in political discourse: the case of the

‘common European house’. Discourse & Society, 4.1: 7-31.

12) Chitlon, Paul (1996). The Meaning of Security. In: Beer, Francis A. & Robert Harriman,

eds, Post-Realism: the rhetorical turn in international relations. East Lansing: Michigan

State University Press, 193-216.

13) Chomsky, Noam (2004). Hegemonija ili opstanak: američke težnje za globalnom

dominacijom, Naklada Ljevak: Zagreb.

14) Christiansen, Thomas, Joergenssen, Knud Erik & Wiener, Antje (1999). The social

construction of Europe. Journal of European Public Policy, 6.4: 528-544.

15) Diez, Thomas (1999). Speaking ‘Europe’: the Politics of Integration Discourse. Journal

of European Public Policy, 6.4: 598-619.

16) Drulák, Petr (2001). The Problem of Structural Change in Alexander Wendt‘s Social

Theory of International Politics. Journal of International Relations and Development, 4.

4: 363-379.

17) Drulák, Petr (2002). A Look at the Future EU from the Candidate Countries. Brusis,

Martin and Emmanouilidis, Janis, A. Thinking Enlarged: The Accession Countries and

the Future of the European Union. Bonn: Europa Union Verlag, 29-46.

18) Drulák, Petr, Cesal, Jiri and Hampl, Stanislav (2003). Interactions and identities of

Czech civil servants on their way to the EU. Journal of European Public Policy, 10.4:

637-654.

19) Drulak, Petr (2004). Metaphors Europe Lives by: Language and Institutional Change of

the European Union, EUI Working papers SPSS. 15. Firenza: European University

Institute. (http://www.arena.uio.no/events/documents/Paper_001.pdf)

20) Fairclough, Norman (1992). Discourse and Social Change. Cambridge: Polity Press.

21) Fauconnier, Gilles (1994). Mental Spaces, Cambridge: Cambridge Universitry Press.

22) Fauconnier, Gilles (1997). Mappings in Language and Thought, Cambridge: Cambridge

University Press.

23) Lakoff, Georg (2008). The Political Mind: Why You Can't Understand 21st-Century

American Politics with an 18th-Century Brain , Penguin Group: New York.

24) Lakoff, George (2008). The Political Mind: Why You Can't Understand 21st-Century

American Politics with an 18th-Century Brain , New York: Penguin Group.

25) Goatley, Andrew (1997). The Language of Metaphors, London: Routlage.

26) Hülsse, Rainer (2003). Sprache ist mehr als Argumentation: Zur

wirklichkeitskonstruierenden Rolle von Metaphern. Zeitschrift für internationale

Beziehungen, 10.2: 211-246.

27) Jachtenfuchs, Markus and Thomas Diez and Sabine Jung (1998). Which Europe?

Conflicting Models of a Legitimate European Political Order. European Journal of

International Relations. 4(4): 409-446.

28) Johnson, Mark (1987). The Body in the Mind, The Bodily Basis of Meaning, Imagination

and Reason, Chicago: Chicago University Press.

29) Kierzkowski, Henryk (2002). Europe and Globalization, New York: Palgrave,

Macmillan.

30) Kövecses, Zoltan (2002). Metaphor: A Practical Introduction, Oxford University Press,

Oxford: New York.

31) Lakoff, George & Johnson, Mark (1980). Metaphors We Live By. Chicago: Chicago

University Press.

32) Lakoff, George (1987). Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal

about the Mind. Chicago: Chicago University Press

33) Lakoff, George & Turner, Mark (1989). More Than Cool Reason: A Field Guide to

Poetic Metaphor. Chicago: Chicago University Press.

34) Lakoff, George (1993). The contemporary theory of metaphor. Ortony, Andrew ur.

Metaphor and Thought. (2. izdanje), Cambridge: Cambridge University Press, 202-251.

35) Lakoff, George (1996). Moral Politics: What Conservatives Know That Liberals Don’t.

Chicago: The University of Chicago Press.

36) Marcussen, Martin and Risse, Thomas, Engelmann-Martin, Daniela, Knopf, Hans

Joachim, Roscher, Klaus (1999). Constructing Europe? The evolution of French, British

and German nation state identities. Journal of European Public Policy, 6.4: 614-633.

37) Milliken, Jennifer L. (1996). Metaphors of Prestige and Reputation in American Foreign

Policy and American Realism. Beer, Francis A. & Robert Harriman, ur. Post-Realism:

the Rhetorical Turn in International Relations. East Lansing: Michigan State University

Press, 217-238.

38) Musolff, Andreas (1995). Promising to End a War: Language of Peace? The Rhetoric of

Allied News Management in the Gulf War 1991. Schäffner, Christina & Wenden, Anita

L. ur. Language and Peace. Aldershot: Dartmouth, 93-110.

39) Musolff, Andreas (2001). The Metaphorisation of European Politics: Movement on the

Road to Europe. Musolff, Andreas et al., ur. Attitudes Towards Europe: Language in the

Unification Process. Aldershot: Ashgate, 179-200.

40) Rosamond, Ben (1999). Discourses of globalization and the social construction of

European identities. Journal of European Public Policy, 6.4: 652-668.

41) Rosamond, Ben (2000). Theories of European Integration. London: MACMILLAN.

42) Starke-Meyerring, D. Meeting (2005). The Challenges of Globalization: A Framework

for Global Literacies in Professional Communication Programs. Journal of Business and

Technical Communication, 19: 468-499.

43) Waever, Ole (1998). Explaining Europe by Decoding Discourses. Wivel, Anders, ur.

Explaining European Integration. Copenhagen: Copenhagen Political Studies Press,

100-146.

44) Waever, Ole (2004). Discursive Approaches. Antje Wiener and Thomas Diez, ur.

European Integration Theory. Oxford: Oxford University Press, 197-216.

Internet izvori:

EUROVOC (http://www.hidra.hr/eurovoc/eurovoc1.HTM),

EUROMETA CORPUS http://www.dur.ac.uk/mlac/german/resources/arcproject/, ( http://www.geotimes.ge/index.php?m=home&newsid=13823)

http://www.arena.uio.no/publications/wp01_5.htm ,.

http://www.neurope.eu/articles/

http://www.poslovni.hr/78496.aspx

University of Split

Danica Škara, PhD

dskara@ffst.hr

Linguistic/mental reconstruction of the EU: new conceptual metaphors

Summary

This paper develops a discourse analysis framework for addressing conceptual

metaphors and new mental images of the EU from a cognitive point of view.

On reviewing the major databases of the European integration , several conceptual

metaphors on which most of the EU discourse relies have been identified. These

include the following: Europe=movement/process (32%), Europe=house, family (21%),

Europe=person/body (9%), Europe=geometrical space (9%).

Common concepts are a result of language ecnonomy and the needs of a modern,

integrated society. This discourse leads to the 'EU-speak', common metaphors, and a

common EU and global mentality.

Key words: EU, political discourse, conceptual metaphors