SVEU^ILI[TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUSTROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

NIKO MAJDAND@I]

PRIMJENA RA^UNALA

Slavonski Brod, 1996.

0. UVOD

Vrijeme u kojem `ivimo obilje`ila su ra~unala. Susre}emo ih na svakom koraku,nekad smo svjesni njihovog postojanja, a ponekad ih i ne primje}ujemo, pa niti nerazmi{ljamo o njima.

Ra~unala su danas posvuda: izbor programa na TV, teletekst, semafor, pokretanje iregulacija potro{nje goriva motora automobila, pra}enje ra~una u banci, upravljanjezrakoplovom, upravljanje brodom, o~itavanje cijena u robnim ku}ama, dijagnosti~kipregled bolesnika. U tvornicama ra~unalom upravljani strojevi proizvode dijelove, aroboti prenose terete, rade rutinske i za ljude opasne poslove.

Ra~unalo nam poma`e u svim tim djelatnostima. Pomislimo da trebamo zbrojiti svebrojeve u nekoj velikoj knjizi (oko 10 milijuna brojeva). Svi to znamo u~initi, ali binam trebalo nekoliko godina, a zbog dosade, bilo bi i pogre{aka. Ra~unalo }e tou~initi za manje od jedne sekunde.

Poku{ajmo nau~iti ne{to o ra~unalu. Spomenuli smo neke njegove karakteristike:brzo ra~una, to~no ra~una, ne umara se, ne ljuti se niti kada od nas izgubi partiju {ahaili neku igru. Ne ljuti se kada nebrojeno puta mora raditi isti zadatak i nikad mu nijedosadno.

Prije svega, sve operacije ra~unanja, tra`enja, nala`enja i prijenosa podataka, obavljabrzo, prakti~ki nezamislivo brzo.

Pored toga radi nepogre{ivo. Koliko smo puta zbrajali niz brojeva odozgo nadolje paradi kontrole odozdo nagore? Ako rezultat nije isti ponovo, ali sad ve} bijesni i nasebe i na kalkulator. Brzo pretra`uje i nalazi podatak. Zamislimo samo kolikovremena tro{imo kod ku}e i na poslu ili u {koli na tra`enje ne~ega i prisje}anje gdjese to nalazi (uvijek ga nema kad nam treba i pojavit }e se kada nam ne bude vi{etrebalo).

Ra~unalo svoju "kartoteku" pretra`uje velikom brzinom i nikad ne zaboravlja,neovisno da li je podatak zapam}en prije jedne minute ili prije pet godina.

A sve to {to ima zapam}eno, ra~unalo mo`e nacrtati preciznije od bilo kojeg crta~a,ispisati u `eljenom obliku i veli~ini slova, br`e od svakog daktilografa. ^udesan stroj,zaista!

Na ra~unalu mo`emo crtati, svirati, igrati omiljenu igru (slika 1).

Slika 1 Zabava na ra~unalu

Danas nam je te{ko zamisliti da prije {ezdeset godina nisu postojala ra~unala. A eto,do danas su se tako pro{irila da se i djeca njima igraju. Ka`u da se je automobilskaindustrija razvijala jednakom brzinom danas bi Rolls Royce, od prije 30 godina,ko{tao samo dvije funte, za vrijeme cijelog vijeka potro{io bi pola litre benzina ivozio bi brzinom svjetlosti. . .

Zbog svega toga je ameri~ki tjednik "Time", koji svake godine bira osobu godine(koja je u toj godini najvi{e utjecala na pozitivne ili negativne doga|aje u svijetu), za1982. godinu, izabrao ra~unalo.

U budu}nosti se o~ekuje jo{ ve}a primjena ra~unala. Telefoni-ra~unala koje }emonositi u d`epu i razgovarati uz sliku sugovornika u bilo kojem dijelu svijeta, izborpodataka i pristup podacima koji nas zanimaju u na{oj banci ili drugdje, automobilikojima }e upravljati ra~unala, tvornice bez proizvodnih zaposlenika jer }e sveproizvodne poslove obavljati ra~unalom upravljani strojevi i roboti . . . (zamislimone{to kao na slici 2 !).

Slika 2 Robot budu}nosti

Potrebno je upoznati neke od osnovnih pojmova koje }emo susresti u daljem tekstu.Podatak }emo shvatiti kao zapisanu ili memoriranu vrijednost kojoj je pridru`enonjeno zna~enje. Ako ka`emo da je 5 podatak to nije dovoljno isto kao {to nijedovoljno niti ANA, a niti 14051967. Ovako zapisano na papir ili u memorijura~unala, predstavlja samo skup znakova koji imaju neku vrijednost. Da bi tavrijednost postala podatak, moramo joj pridru`iti njeno zna~enje. Ako broj 5predstavlja na{u ocjenu (i ako smo imali sre}u da je to bilo iz matematike) onda je tosasvim konkretna vrijednost. To je podatak isto kao {to je podatak (istina, manje namdrag) da je to vrijednost na{eg novca u nov~aniku. Ako ka`emo da je ANA ime na{eprijateljice ili majke, to postaje podatak isto kao {to skup brojeva postaje podatak akoka`emo da je to datum na{eg ro|enja.

Postoje razli~ite definicije informacije. Mo`emo navesti neke od njih: informacija jesvaka obavijest koja mjenja primatelju stupanj neizvjesnosti; informacija je doseg

spoznaje postignut primanjem podatka; informacija je sve ono {to razmjenjujemo sokoli{em dok mu se prilago|avamo i dok na njega djelujemo svojim prilago|avanjem... itd.Kao rezultat obrade na ra~unalu informaciju mo`emo definirati kao obra|eni podatak.

Mo`e nastati izravno pregledom memoriranih podataka s pridru`enim zna~enjem iliobradom vi{e podataka (npr. od podatka o dana{njem datumu i datumu ne~ijegro|enja, nastaje informacija o starosti te osobe).

Sustav je danas jedan od naj~e{}e upotrebljavanih pojmova, prisutan kako uznanstvenim radovima tako i u svakodnevnom `ivotu. Ako sustav shvatimo kao "skupdijelova ~iji me|usobni odnosi po~ivaju na odre|enim zakonima ili principima, sve jesustav od atoma do svemira, od kombinacije materijalnih i tehni~kih elemenata domisaone ~ovjekove tvorevine. Pojam sustava prekriva i ~ovjekov `ivot, njegovupro{lost i budu}nost, sve pojave u prirodi i sve manifestacije tih pojava" (Kukole~a,1972.).

Ovako {iroko shva}eno poimanje sustava, pokriva sve pojave u okoli{u i svemanifestacije tih pojava. Me|utim, svim sustavima je zajedni~ko:- da su kompozicije odre|enih elemenata,- da je ta kompozicija u skladu s odre|enim prirodnim zakonima, ili- da je kompozicija nastala po odre|enim, unaprijed postavljenim na~elima i

kriterijima.Za potrebe ove knjige napravit }emo podjelu na :- prirodne sustave,- tehni~ke sustave i- organizacijske sustave.

Prirodni sustavi postoje, razvijaju se, i nestaju, u skladu s prirodnim zakonima.Obuhva}aju geolo{ke, atmosferske, svemirske, i biolo{ke sustave.

Tehni~ki sustavi su proizvod ~ovjekovog stvarala{tva, kao kompozicije elemenata uskladu s pojedinim prirodnim zakonima, da bi se pru`ili otpori drugim prirodnimzakonima. Predstavljaju djelo ~ovjekovog stvarala{tva, a po~ivaju na eksploatacijiprirodnih elemenata, ~ijom se pogodnom tehni~kom kompozicijom osiguravapove}ani stupanj te transformacije u svrhu ostvarivanja ~ovjekovih ciljeva. Oni susustavi cilja kojega im je odredio ~ovjek.

Organizacijski sustavi sadr`e u sebi prirodne sustave (prirodni biolo{ki sustav je i~ovjek) i tehni~ke sustave, u cilju obavljanja odre|enih korisnih djelatnosti. Sadr`ematerijalne, umne i moralne tekovine koje je ~ovjek stvorio, i to tako da jeorganizirao prirodne sustave koje nije sam stvorio, i tehni~ke koje je stvorio. Sve odprvog luka i strijele, preko rituala i molitve te prvog pisma, do atomske bombe isvemirskih brodova, ~ovjek je stvorio s odre|enim ciljem i ulo`enim radom. Svakatakva kombinacija biolo{kih i tehni~kih sustava daje organizacijski sustav.

Jedna od ~estih klasifikacija sustava je na jednostavne i slo`ene sustave: ameba jejednostavan biolo{ki sustav, a ~ovjek slo`eni, klije{ta su jednostavni tehni~ki sustaviz tri jednostavna elementa, a elektronsko ra~unalo slo`en sustav sastavljen od

stotinjak tisu}a elemenata. Jedan zaposlenik na radnom mjestu je jednostavanorganizacijski sustav a poduze}e slo`en sustav.

Znanost, koja se bavi izu~avanjem sustava i zakonitosti koje u njima vladaju, nazivase op}a teorija sustava (Sri}a, 1988.).

Za informatiku postoje razli~ite definicije, naprimjer definicija Francuske akademije:“Informatika je znanost sustavnog i u~inkovitog obra|ivanja - osobito uz pomo}automata - informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje upodru~ju tehnike, ekonomije i dru{tvenih znanosti”.Pojam kibernetike kao znanosti, uveo je Norbert Wiener 1948. godine u svom djelu“Cybernetics or Control and Communication in the Animal and the Machine”,definiraju}i kibernetiku kao znanost o komunikaciji i upravljanju kod `ivih bi}a itehni~kih sustava.Kibernetika je kao znanost koja pokriva “podru~je ni~ije zemlje izme|u strogoograni~enih znanstvenih disciplina” (Wiener, 1972.), donijela niz novih razvojnoistra`iva~kih metoda i postupaka.

Entropija je mjera dezorganiziranosti sustava. Prirodna je te`nja svakog sustava kadezorganiziranosti. Entropija kao mjera dezorganiziranosti sustava izra~unava se poformuli koju je definirao Shannon (Wiener, 1972.):

H X p X p Xi

n

i i( ) ( )log ( )= −=Σ1

2 (1)

Σi

n

ip X=

=1

1( ) (2)

gdje su:

H X( ) - entropija u bitovima,

p Xi( ) - vjerojatnost pojave informacije ili nastupanja nezavisnog doga|aja Xi,

n - ukupni broj doga|aja.

Metoda crne kutije (Black-Box Method) koristi se u kibernetici da bi se pojednostavioproblem slo`enosti sustava odnosno zaobi{ao problem brojevnih veza me|ukomponentama (Sri}a, 1988.).

Na slici 3 dana je filozofija ove metode. Ne poznavaju}i strukturu slo`enog sustava,promatramo ulazne i izlazne veli~ine sustava i na temelju toga prou~avanja,postavljamo zakonitosti procesa pretvorbe ulaznih u izlazne veli~ine.

Slika 3 Metoda crne kutije

Povratnu vezu mo`emo definirati kao sustav koji nastoji odr`ati zadane parametre,kontroliraju}i pona{anje sustava putem kontrole izlaza te korigiraju}i procestransformacije, u cilju dobivanja definiranih izlaza.

Na slici 4 dan je primjer povratne veze na primjeru organizacijskog sustava.

Slika 4 Na~elo povratne veze1. RAZVOJ JEDNOSTAVNIH URE\AJA ZA

RA^UNANJE

^ovjek je oduvijek te`io, ve} usvojene operacije odmijeniti ne~im drugim. Ta se te`njaponajvi{e iskazuje u procesu ra~unanja. Tako su jo{ u najstarija vremena nastalerazne primitivne naprave koje su pomagale u ra~unanju. Neke od njih sa~uvane su ido danas. Jedna takva naprava je abakus kojom su se obavljale operacije zbrajanja ioduzimanja.

Godine 1642. izradio je mladi Blaise Pascal stroj s mno{tvom zup~anika koji jemogao prili~no brzo zbrajati velike brojeve. Izradio ga je za potrebe svog oca, koji jebio poreznik, da mu olak{a posao oko izra~unavanja poreza poreskih obveznika. Strojje dobio naziv PASCALINA.

Godine 1672. sli~an stroj napravio je i Nijemac Gottfrid Leibniz. Bila su to svojevrsna~uda tehnike pa je tako, da bi impresionirao kineskog cara, jedan takav ure|aj poslaoruski car Petar Veliki na kineski dvor. Bilo je jo{ takvih poku{aja. No, ovi strojevi suobavljali samo odre|ene operacije za koje su bili napravljeni.

Nedostatak prvih ra~unalskih strojeva uo~io je Charles Babbage (oko 1820.). Svojugenijalnost pokazao je raznim izumima, ali je najvi{e vremena posvetio izradbiuniverzalnog stroja za ra~unanje. Do{ao je na ideju da izradi stroj koji bi mogaorje{avati razli~ite zadatke. Podijelio je funkciju stroja u dijelove: dio u koji se unosepodaci, dio koji je ra~unao, dio koji je govorio ra~unalu {to da radi, dio koji je pamtiopodatke te dio koji je prikazivao rezultate. Bila je to prva koncepcija suvremenogra~unala kojemu je Babbage dao ime analiti~ki stroj (Analytical Engine). Na`alost, uto vrijeme nije bilo elektri~ne struje, pa je stroj morao biti izra|en od raznih poluga izup~anika. Neki dijelovi stroja su izra|eni, ali on nikada nije bio dovr{en. Budu}i daovaj stroj nije nikad proradio, nikada ~ovjek od njega nije imao koristi. Trebalo jepri~ekati pronalazak elektri~ne struje da bi se ove ideje mogle realizirati. Ali idejakoju je dao Babbage ostala je model ra~unala kakav upotrebljavamo i danas.

U me|uvremenu rasla je i dalje potreba za strojevima za ra~unanje pa je pronalazakelektri~ne struje omogu}io Amerikancu Hermanu Hollerithu 1890. godine izradustroja koji je mogao prili~no brzo zbrajati, ali nije mogao rje{avati slo`enije zadatke.Ovim strojem rije{io je problem obrade rezultata popisa pu~anstva u Americi, koje seobavljalo svakih deset godina, a obrada je obi~no trajala nekoliko godina.

Primjenom ovog stroja, izrada izvje{}a svedena je na mjesec dana. Hollerithov izumimao je i prakti~nu korist pa je po~ela komercijalna proizvodnja ovih strojeva zazbrajanje, oduzimanje i sortiranje. Osnovano je nekoliko tvrtki, a jedna od njih bila jeTabulating Machine Company, koja je 1924. postala International Business Machine(IBM), ve} godinama najzna~ajniji proizvo|a~ ra~unala na svijetu.

Godine 1930. na idejama Babbageova stroja, Vannever Bush je izradio stroj koji jemogao rje{avati slo`enije zadatke. Ali ve} u vrijeme pojavljivanja ovaj je stroj biozastario.

Na tri razli~ita mjesta i otprilike u isto vrijeme, do{lo je do izrade prvog "pravog"ra~unala. U SAD je to bio Howard Aiken, u Njema~koj Konrad Zuse i u EngleskojAlan Turing. Aiken je bio inspiriran Babbageovim radovima, pripremio je projekt iponudio tvrtki IBM koja je odobrila milijun dolara za izradbu ra~unala. Odlu~io se zareleje jer nije imao povjerenje u elektronske cijevi, koje su se tada pojavile. U 1943.

godini uspio je dovr{iti svoj stroj koji je bio duga~ak dvadeset metara i visok dva ipol metra. Ovaj je "mehani~ki mozak" nazvan MARK - 1. Zbog elektromagnetskihreleja, u prostoriji je tijekom rada bila velika buka.

Konrad Zuse je u svom domu, u Berlinu, po~eo samostalno izra|ivati ra~unalo na tritemeljna na~ela:- izraditi stroj za razne operacije,- stroj radi na principima binarne algebre,- izraditi stroj od jeftinih dijelova dje~jih igra~aka.

Izradio je prototip Z1, a zatim zajedno sa Helmutom Schreyerom, koji ga je upoznao smogu}nostima elektronskih cijevi, slo`eniji model, neposredno prije rata.

Dok u Njema~koj nisu davali ve}i zna~aj radovima Karla Zusea, u Engleskoj su,suo~eni s problemom otkrivanja njema~kih {ifri ra|enih mehani~ko-elektri~nimstrojem ENIGMA, pozvali u pomo} matemati~ara Alana Turinga. On je izradiora~unalo Collossus kojim je uspio de{ifrirati njema~ke poruke. Naravno, o ovome semalo zna. Ovo je ra~unalo moglo raditi samo tu operaciju ra~unanja. Turing je prvitakvom stroju dao ime COMPUTER od engleske rije~i 'to compute' - ra~unati.Za vrijeme Drugog svjetskog rata pojavio se problem pravovremene izradbe tablica zanove tipove raketa i topova koji su ve} bili u primjeni.Ameri~ka vojska je dala zadatak Johnu Mauchlyu da rije{i ovaj slo`eni problem.Zajedno s Presperom Eckertom po~eo je, raspola`u}i sa 400 tisu}a dolara pomo}i,1942. godine, praviti stroj na temelju elektronskih cijevi. Napravili su pravogelektronskog kolosa, te{kog oko 30 tona, koji je imao 18000 elektronskih cijevi, udvorani u kojoj je radio bilo je vru}e, a kada je radio, grad Philadelphia je ostajao umraku. Dobio je ime ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator).Predstavljen je javnosti kao elektroni~ki mozak 1946. godine i kad je zadatak da broj97367 pomno`i sam sa sobom 5000 puta obavio za pola sekunde, jedan novinar jenapisao da radi "br`e od misli". ENIAC se po~eo koristiti i za druge zada}e: balisti~keprora~une, vremenske prognoze i sl.

Tijekom rada uo~ena su dva velika nedostatka ra~unala ENIAC: mala memorija imogu}nost rje{avanja samo dva zadatka za koje je bio napravljen (za druge zadatketrebalo je prespojiti mnogo `ica i rekonstruirati stroj).

Tako se definiraju tri karakteristike ra~unala koje postoje i danas: kapacitet ra~unalakao mogu}nost obavljanja slo`enih problema, brzina rada koja definira kojombrzinom se obavljaju operacije ra~unanja u ra~unalu i programabilnost kojapodrazumijeva da ra~unalo mo`e rje{avati i razli~ite zadatke, ovisno o programuprema kojem radi.

Ideju za rje{avanje programabilnosti, a time i univerzalnosti ra~unala, dao jematemati~ar John von Neuman. Njegova ideja o ra~unalu koje bi radilo poizmjenljivom programu, bila je revolucionarna i zaokru`ila je niz va`nih otkri}a kojasu bila temelj razvoja ra~unala. Ova arhitektura ra~unala ostala je poznata i danas(slika 5).

Na idejama von Neumana izradili su za firmu Remington Rand, Mauchley i Eckertra~unalo UNIVAC, po kome je kasnije i ova tvrtka dobila ime Sperry Univac. Nakon

{to je uspje{no prognoziralo pobjedu Eisenhowera na predsjedni~kim izborima,ra~unalo UNIVAC kupuje tvrtka General Electric i zapo~inje komercijalna prodaja iprimjena ra~unala.

U 1948. godini pojavljuju se tranzistori kao zajedni~ki izum trojice istra`iva~a:Shockley, Brattain, Barden, koji su za to otkri}e dobili 1956. godine Nobelovunagradu za fiziku. U odnosu na elektronske cijevi tranzistor se manje grijao i biopouzdaniji u radu.

Nakon uspje{ne primjene tranzistora u ra~unalima, 1955. godine Shockley se seli uKaliforniju, formira istra`iva~ki laboratorij, a za njim ni~u i drugi istra`iva~ki centri, ipodru~je ju`no od San Francisca postaje Silicijska dolina - najve}a koncentracijaistra`iva~a na svijetu.

Na ideju da na poluvodi~u napravi ve}i broj tranzistora i veznih elemenata, umjestoda izra|uje tranzistore i povezuje ih `icom, do{li su istovremeno istra`iva~i tvrtkeFairchild i Jack Kilby u tvrtki Texas Instruments. Tijekom 1959. godine patentirana suoba otkri}a i tako su nastali integrirani krugovi.

Slika 5 Von Neumannova arhitektura ra~unala

Iako se prodalo nekoliko stotina velikih ra~unala, svako od njih bilo je unikat. Svakoje imalo svoje unutra{nje rje{enje, svoje programe i svoj na~in rada. Po ugledu na

Henry Forda, koji je normizacijom ostvario veliki uspjeh u automobilskoj industriji,IBM je 1963. godine uveo na tr`i{te prvu "obitelj" ra~unala koja je dobila ime IBM360. Pojavom ove obitelji sva postoje}a ra~unala su zastarjela. Svi su ~lanovi imalidosta zajedni~kih karakteristika: na~in rada s podacima, jedinice ulaza i izlaza, teprograme koji su mogli raditi na svim ure|ajima. Normizirani su programski jeziciFORTRAN i COBOL. Razvija se na~elo rada s podjelom vremena (time sharing), ukojem ra~unalo poslu`uje vi{e korisnika odjednom. IBM je s obitelji ra~unala IBM360 ostvario izvanredan uspjeh i prodao 30 tisu}a takvih ra~unala.

Javljaju se nove male tvrtke i jedna od njih Intel po~inje proizvoditi poluvodi~kememorije. Godine 1970. Intel je izradio ~ip koji je dobio ime "1103", a mogao jememorirati tisu}u bitova binarnih informacija.

U to vrijeme fizi~ar Ted Hoff dolazi na ideju, koju i realizira s Federicom Faginom,da na komadi} poluvodi~a silicija smjesti sve elemente potrebne za rad sredi{njejedinice ra~unala. Ukupno je na ovom komadi}u poluvodi~a silicija, dimenzije manjeod pola centimetra, smjestio 2250 elektroni~kih elemenata.

Proizvo|a~i velikih ra~unala nisu u po~etku bili za to zainteresirani jer im nije bio ciljproizvoditi jeftina ra~unala, a proizvo|a~a malih ra~unala jo{ nije bilo.

Prvo zanimanje za Intelove mikroprocesore pokazala je jedna tvrtka koja je ugra|ivalamikroprocesore u satove koji su emitirali glazbene melodije. Druga tvrtka proizvodiure|aje s mikroprocesorima koji farmerima ra~unaju potrebu i potro{nju sto~ne hrane.Zatim se mikroprocesori po~inju ugra|ivati u strojeve za kontrolu rada te u ure|aje zamjerenje. Mikroprocesori su izmijenili svijet ra~unala.

Dvojica mladi}a iz Silicijske doline, Stephan Wozniak i Steven Jobs, u~inili su dara~unalo postane dostupno i obi~nom ~ovjeku. 1976. godine oni su se po~eli igratimikroprocesorima i drugim ~ipovima, te u gara`i roditelja Stevena Jobsa napravili zasebe malo ra~unalo.

Njihovi su prijatelji, vidjev{i ra~unalo, po`eljeli isto i za sebe, tako je zanimanje zamalo ra~unalo raslo. Oni su ga prozvali "Apple" kao i kompaniju koja je proizvodilaovakva ra~unala i programe za ra~unala te dodatnu opremu. Apple je ostvario velikiuspjeh te se javljaju i druge tvrtke proizvo|a~i malih ra~unala: Commodore, TexasInstruments, Radio Shack, Atari itd. Ve} po~etkom osamdesetih godina postoji zara~unalo Apple u SAD oko 40 tisu}a programa.

Osobit uspjeh ostvario je Clive Sinclair koji je izradio najjeftije ra~unalo na svijetu"ZX-81" koje se pojavilo 1981. godine, a ~ija je cijena bila pedesetak dolara. Tajmodel kao i njegov nasljednik "Sinclair Spectrum" dobro su se prodavali, naro~itodjeci. On je kao i Nolan Bushenll ispravno zaklju~io da su najve}i potro{a~i igara nara~unalu i ra~unala upravo djeca.

U tr`i{te osobnih ra~unala (koja su dobila ime po mogu}nostima da se koriste iprivatno), uklju~io se 1982. godine IBM, lansirav{i svoje osobno ra~unalo kojepostaje svjetski standard s operacijskim sustavom firme Microsoft MS-DOS, kojipostaje standardni operacijski sustav za osobna ra~unala.

Na taj je na~in omogu}eno da programi izra`eni jednim od normiziranih programskihjezika, mogu raditi na bilo kojem ra~unalu u svijetu, ukoliko ono ima potrebnezna~ajke za izvo|enje programa i ako je osobno ra~unalo IBM kompatibilno.

2. RAZVOJ RA^UNALA

Tijekom cijelog dosada{njeg razvoja ra~unala, ~ovjek je nastojao na~initi stroj {to jemogu}e bli`e svom na~inu rada. Na slici 6 dana je analogija kako ~ovjek i ra~unalorje{avaju neki zadatak. ^ovjek koji rje{ava zadatak (prora~un dizalice, obra~un pla}eza odre|eni mjesec, prora~un cijene ko{tanja proizvoda itd.) uzima propise ili uputstvakako se zadatak rje{ava, ili su mu ta uputstva poznata, pa radi prema zapam}enomna~inu rada. Tijekom rada, potrebni su mu odre|eni podaci koje zovemo ulaznimpodacima, zatim neko pomo}no sredstvo ili naprava za ra~unanje, da bi br`e rije{iozadatak (logaritmar, stolni ra~unski ure|aj, kalkulator, razne pomo}ne tablice itd.).Dok ra~una na nekom papiru pi{e me|urezultate za daljnji rad. Na kraju daje rezultat utra`enom obliku i formatu (lista pla}a, projekt i prora~un, izvje{taj itd.).

Na sli~an na~in radi ra~unalo. Uputstva ra~unalu su program kao skup naredbira~unalu {to treba i kako u~initi. Ulazni podaci u~itaju se sa nositelja informacijapreko ulaznih jedinica ili s vanjskih memorija. Me|urezultati se skladi{te na vanjskememorije, a za ra~unanje se koristi aritmetika i logika. Izlazni rezultati daju se prekoizlaznih jedinica u obliku prikaza na zaslonu, liste ili crte`a. ^ovjekov posao obavljaupravlja~ka jedinica ra~unala.

Slika 6 Analogija rada ~ovjeka i ra~unalaPrema tome mo`emo uspostaviti analogiju rada ~ovjeka i ra~unala kod rje{avanjanekog problema:

POSTUPAK ILI UPUTSTVO = PROGRAMULAZNI PODACI S FORMULARA= ULAZNI PODACI S

ULAZNIH JEDINICAPOMO]NA SREDSTVA ZARA^UNANJE = JEDINICA ZA

RA^UNANJE^OVJEK = UPRAVLJA^KA JEDINICAPAPIRI S ME\UREZULTATIMAI KARTOTEKE = MEMORIJE I

VANJSKE MEMORIJEIZVJE[]A O RADU ODNOSNOIZLAZNI REZULTAT = IZLAZ PUTEM IZLAZNIH

JEDINICA

Ukupni razvoj ra~unala razvrstava se na nekoliko generacija. Generacije se razlikujupo zna~ajnom skoku u mogu}nostima ra~unala (kapacitetu memorije, brzinira~unanja, na~inu rada), {to je uglavnom ovisilo o vrsti memorije ra~unala.

Razlikujemo (do danas):- relejna ra~unala,- ra~unala prve generacije,- ra~unala druge generacije,- ra~unala tre}e generacije,- ra~unala ~etvrte generacije,- ra~unala pete generacije.

Karakteristika relejnih ra~unala je primjena elektromagnetskih releja. Predstavnik jera~unalo MARK 1.

Ra~unala prve generacije koriste elektronske cijevi. Ako smo imali ili vidjeli stariradio s elektronskim cijevima, mogli smo vidjeti koliko vremena treba da proradinakon uklju~ivanja, te osjetiti toplinu koju razvijaju elektronske cijevi.

Ulazni mediji u ova ra~unala bile su bu{ene kartice i papirna vrpca. Programski jeziku kojem su pisani programi za rad ra~unala, bio je strojni jezik.Svaka naredba pisana je u obliku bitova odnosno binarnih znamenki 0 i 1.Pisanje programa u strojnom jeziku (jeziku koje ra~unalo razumije) je slo`eno i dugotraje.Kasnije se, kao pobolj{anje, razvio assembly jezik koji koristi rije~i za pisanjepojedinih naredbi. Ovim je smanjeno dugo vrijeme pisanja programa. Da bi ra~unalorazumjelo program pisan u assembly jeziku, razvijen je prevoditelj zvan assembler,koji je program prevodio u strojni jezik.Prvo komercijalno primjenjeno ra~unalo prve generacije bilo je ra~unalo UNIVAC I(Universal Automatic Calculator), proizvedeno u tvrtki UNIVAC i instalirano 1951.godine u SAD.Komercijalna primjena dovela je do pojave i drugih proizvo|a~a ovog tipa ra~unala:Honeywell, Burroughs, RCA, IBM.

Karakteristika ra~unala druge generacije je primjena tranzistora. Tranzistori su imaliniz prednosti nad elektronskim cijevima: manji su, manje se griju, bolji su vodi~i, br`ese uklju~uju u rad. Mali prenosivi radio aparati razvijeni su na tehnologiji primjenetranzistora.

Primjenom tranzistora ra~unala postaju manja, rade br`e, imaju ve}e kapacitetememorije i zahtijevaju manje hla|enje u radnim prostorijama. Vrijeme drugegeneracije je od 1950. do 1960. godine.Javljaju se vi{i programski jezici ~iji su predstavnici FORTRAN (FORmulaTRANslator) razvijen tijekom 1955. godine u firmi IBM te COBOL (COmmonBusiness Oriented Language) razvijen 1959. godine. Ovi jezici imaju naredbe pisanena engleskom jeziku i znacima ra~unskih operacija koje su bliske ljudskomrazumijevanju, a pisanje naredbi je logi~no i jednostavnije.Programski jezik FORTRAN razvijen je za potrebe rje{avanja tehni~kih i znanstvenihzadataka (jednostavno pisanje slo`enih matemati~kih izraza).Programski jezik COBOL razvijen je za potrebe knjigovodstvenih obrada, s manjimzahtjevima za slo`enim ra~unanjem, ali velikim zahtjevima za rad s velikomkoli~inom podataka i izradu izvje{taja.

Usko grlo u radu ra~unala postaju ulazne jedinice i bu{ene kartice kao ulazni medijmalog i neponovljivog kapaciteta. Razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi,vi{estruko ve}eg kapaciteta zapisa podataka s mogu}no{}u novog zapisivanja te br`eg~itanja i nala`enja zapisanih podataka.

Tre}a generacija ra~unala koristi integrirane krugove (integrated circuits - ICS) kojismanjuju veli~inu ra~unala, pove}avaju kapacitet memorije, radnu raspolo`ivost ibrzinu rada.

Godine 1963. firma IBM predstavlja skupinu ra~unala nazvanu obitelj ra~unala 360.Kod ra~unala druge generacije bio je primjetan problem primjene novog ra~unala ilinekog od ure|aja (jedinica) ra~unala. Svako novo ra~unalo ili ure|aj ra~unala, razvijen~ak i od istog proizvo|a~a zahtjevali su prepravku postoje}ih programa.

Obitelj 360, omogu}ila je da program, izra|en na bilo kojem ra~unalu u obitelji, mo`ebez dorada raditi na svakom ra~unalu u obitelji, odnosno svi programi mogu raditi nasvim ~lanovima obitelji. Isto tako svaki novi ure|aj radi na svim ra~unalima obitelji.Ovaj koncept prihvatili su svi poznati svjetski proizvo|a~i ra~unala.

Porast brzine rada, uz primjenu novih ulaznih i izlaznih jedinica, postavio je potreburada vi{e programa istovremeno, te mogu}nost rada na ra~unalu s udaljenih terminala.

Razvija se vi{eprogramski (multiprogramming) na~in rada vi{e korisnika s vi{eprograma u isto vrijeme s podjelom vremena rada memorije po korisniku, nazvan radu podjeli vremena (time-sharing).

Karakteristike ra~unala ~etvrte generacije su pojave visoko integriranih krugova (LSI- Large Scale Integration) s 100 i vi{e ICs na jednom ~ipu, a zatim vrlo visokeintegracije (VLSI - Very Large Scale Integration) s preko 1000 ICs na jednom ~ipu.

Smje{taj procesorske jedinice ra~unala na jedan komadi} vodi~a od silicija (0,5 x 0,5x 0,5 cm), kojega zovemo ~ip, omogu}en je 1970. godine. S mogu}nostima izvo|enjalogi~kih i aritmeti~kih funkcija, dobiva naziv mikroprocesor (microprocessor).

S obzirom na velike mogu}nosti, nisku cijenu izrade i male dimenzije, mikroprocesorinalazi {iroku primjenu u svim industrijama i svakodnevnoj potrebi ~ovjeka(regulacija prometa, obrada ra~una, kreditne kartice, telefonske kartice, PC ra~unala,projektiranje proizvoda, crtanje, pra}enje poslova u poduze}ima, pra}enje poslovajavne uprave, pra}enje rada u trgovinama itd).

Javljaju se programski jezici razumljivi i programerima i korisnicima.

Najavljena su (tijekom 1981. godine) ra~unala pete generacije. O~ekuje sekomuniciranje s ra~unalom ljudskim glasom, te davanje naredbi prirodnim govorom.Javlja se umjetna inteligencija (AI - Artificial intelligence).Polja primjene umjetne inteligencije uklju~uju: robote, prepoznavanje govora i slika,davanje naredbi prirodnim govorom i ekspertni sustav.

Na slici 7 su prikazani tro{kovi izvr{enja bilijuna instrukcija u centima, u godinama1970. i 1980. Evidentno je vi{estruko smanjenje tro{kova, kao rezultat pove}anjamogu}nosti i smanjenja cijene ra~unala (Flojd, 1991.).

Slika 7 Tro{kovi izvr{enja bilijuna instrukcija

3. RA^UNALSKI SUSTAV

Pod ra~unalskim sustavom, a susretat }emo i nazive: sustav za obradu podataka,automatizirani sustav za obradu podataka i sl., mislimo na sve ono {to obavlja posloverje{avanja zadataka na ra~unalskoj opremi, od sredi{nje jedinice ra~unala, perifernihjedinica, svih programa koji omogu}avaju da ra~unalo uop}e radi i da rje{ava nekizadatak, te zaposlenika, koji mu pi{u programe ili ga uklju~uju u rad.

Na slici 8 prikazani su glavni dijelovi ra~unalskog sustava: hardver, softver i lajfver.

Hardver (hardware) je materijalni dio ra~unalskog sustava, sve ono {to mo`emovidjeti. ^esto ka`emo da je hardver sve ono {to je `icama povezano. To su sve jedinicekoje kupujemo i sastavljamo, povezujemo i stavljamo u pogon.

Slika 8 Komponente ra~unalskog sustava

Softver (software) su svi programi i naredbe koji omogu}avaju rad ra~unala. Onupravlja ra~unalom. Njime pokre}emo i prekidamo rad ra~unala. U {irem smislu usoftver pripadaju i svi projektantsko-razvojni alati za izgradnju informacijskihsustava.

Lajfver (lifeware) su kadrovi koji izra|uju programe i rukuju ra~unalom.Prigodom uvo|enja u primjenu potrebno je uskladiti sve ove elemente s postoje}omorganizacijom u poduze}u ili ustanovi gdje se uvo|enje obavlja.

Ova zavisnost definirana je na sljede}i na~in (Sri}a, 1991.):Ako imate hardver pete generacije, softver ~etvrte, kadrove tre}e i organizaciju drugegeneracije, sustav }e raditi u drugoj generaciji.

Za razumijevanje rada ra~unala, potrebno je pojasniti tri temeljna sustava na kojimase zasniva funkcioniranje ra~unala:- aritmeti~ki sustav (brojevni sustavi),- algebarski sustav (algebra logike) i- elektronsko ~uvanje podataka.

Ovdje }emo pojasniti brojevne sustave i algebru logike.

3.1. Brojevni sustavi

Brojevni sustav ~ini skup pravila formuliranih u cilju kvalitativnog izra`avanja.Principi na kojima se zasnivaju brojevni sustavi mogu biti razli~iti, ali se mogupodijeliti u dvije skupine:- pozicijske i- nepozicijske brojevne sustave.

U razvoju brojeva, prvo su se razvili nepozicijski brojevni sustavi. Karakteristikenepozicijskih brojevnih sustava su, da simboli, koji ozna~avaju brojeve, imaju istuvrijednost na razli~itim mjestima u zapisu broja.Takav brojevni sustav kori{ten je u staroj egipatskoj kulturi 2500. - 3000. godina prijenove ere. Rimski sustav tako|er pripada nepozicijskim sustavima, sa sljede}impravilima:• niz istih znamenaka predstavlja brojnu vrijednost jednaku njihovom zbroju,• dvije znamenke od kojih se manja nalazi lijevo od ve}e, predstavljaju brojnu

vrijednost jednaku razlici ve}e i manje znamenke i• dvije znamenke od kojih se manja nalazi desno od ve}e znamenke predstavljaju

brojevnu vrijednost jednaku zbroju ve}e i manje znamenke.

Npr.: 1966 = MCMLXVI

M+CM+LX+VI=M+M-C+L+X+V+1

=1000+1000-100+50+10+5+1=1966Pozicijski brojevni sustavi odlikuju se osobinom, da je vrijednost znamenke zavisnane samo o veli~ini nego i o mjestu, na kome stoji u okviru nekog broja. Vrijednostbroja X u pozicijskom brojevnom sustavu izra`ava se u obliku:

X X Ni m

n

ii=

=−Σ (3)

gdje su m i n cijeli brojevi, N osnova brojevnog sustava, i predstavlja broj razli~itihznamenki u brojevnom sustavu a Xi su simboli za znamenke broja, za koje vrijediuvjet:

0≤ <X Ni

gdje je 0 simbol za najmanju znamenku brojevnog sustava.

Karakteristike pozicijskih brojevnih sustava su:

• najve}a znamenka (Kmax) brojevnog sustava dobije se ako se osnovica umanji za 1(Kmax = N - 1)

• svakoj znamenci u jednom brojevnom sustavu odgovara jedna znamenka u

drugom brojevnom sustavu.

Do pojave ra~unala za izra`avanje brojevnih izraza isklju~ivo se koristio dekadnibrojevni sustav.

Danas suvremena ra~unala koriste binarni, oktalni i heksadecimalni brojevni sustav.

3.1.1. Dekadni brojevni sustav

Dekadni brojevni sustav ima osnovicu N = 10, pa je skup znamenki sustava:S = { 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}

Prema (obrascu 3) broj 2345 prikra}eni je prikaz punog zapisa:

2345 = 2 x 103 + 3 x 102 + 4 x 101 + 5 x 100

Isto mo`emo prikazati i tabli~no prema slici 9.

Vrijednost broja 2 3 4 5

Vrijednost mjesta 1000 100 10 1

Vrijednost 2 x 1000 3 x 100 4 x 10 5 x 1

Ukupna vrijednost 2 x 1000 + 3 x 100 + 4 x 10 + 5 x 1 = 2345

Slika 9 Tabli~ni prikaz broja 2345

Za slu~aj decimalnog broja 1845,34 imamo puni zapis:

1845,34 = 1x103 + 8x102 + 4x101 + 5x100 + 3x10-1 + 4x10-2

Dekadni brojevni sustav ra{iren je u svakodnevnoj primjeni, a nastao jeprogmati~kom osnovom u broju prstiju ~ovjeka.

3.1.2. Binarni brojevni sustav

Binarni brojevni sustav ima osnovicu N=2 pa je skup znamenki sustava

S = { 0, 1,}

Aritmetika podataka u ra~unalima zasnovana je na binarnom sustavu brojeva. On selako tehni~ki realizira. S obzirom da ima samo dvije znamenke 0 i 1, zadovoljavauvjet koherentnosti - bistabilnost.

Broj (101100,11)2 u binarnom sustavu ima vrijednost prema (3):

(101100,11)2 = 1x25 + 0x24 + 1x23 + 1x22 + 0x21 + 0x20 + 1x2-1 + 1x2-2 = (44,75)10

Pravila za osnovne ra~unske operacije su:

a) zbrajanje: 0 + 0 = 00 + 1 = 11 + 0 = 11 + 1 = 0 (1 prijenos)

Binarno zbrajanje obavlja se isto kao i decimalno zbrajanje, osim {to se prijenosna sljede}e zna~ajno mjesto obavlja nakon postignutog zbroja 2(1+1).

b) oduzimanje: 0 - 0 = 01 - 0 = 11 - 1 = 0

1 0 - 1 = 1 (1 prijenos)

Binarno oduzimanje obavlja se kao i decimalno oduzimanje, osim {to se posu|uje1 od bita ve}e te`ine.

c) mno`enje: 0 x 0 = 00 x 1 = 11 x 0 = 01 x 1 = 1

Kod binarnog mno`enja djelomi~an umno`ak pomi~e se za jedno mjesto udesnopo navedenim pravilima, a zatim se umno{ci zbroje (primjer 2).

d) dijeljenje: 0 / 0 = nedjeljivo1 / 0 = ∞0 / 1 = 01 / 1 = 1

Dijeljenje binarnih brojeva obavlja se na isti na~in kao i dekadnih (primjer 4).

Prakti~no se dijeljenje svodi na mno`enje i oduzimanje.

Primjeri:

1. Zbrajanje:

a) 10010112 = 7510 b) 11110012 1212 +10111102 = 9410 + 1101002 522 __________________ __________ _____

Rezultat 10101001 = 16910 101011012 = 17310

2. Mno`enje:

a) 11001 x 1110 = 1010111102 25 x 14 3501011001 11001 11001 00000 101011110 = 28 + 26 + 24 + 23 + 22 + 31 = 350

b) 111 x 1111 = 1101001 7 x 15 = 10510111 111 111 111 1101001 = 26 + 25 + 23 + 20 = 10510

3. Oduzimanje:

a) 1110 14 b) 1110 14 - 1101 - 13 - 100 - 4

00012 110 10102 1010

4. Dijeljenje:

a) 11011 : 11 = 1001 Provjera: 27 : 3 = 9 - 11

00011 - 11

00

b) 11100,001 : 10,1 =111000,01 : 101 = 1011,01 Provjera: 28,125 : 2,5 = 11,25

- 101 1000

- 101 - 110 - 101 101 - 100

0

3.1.3. Oktalni brojevni sustav

Oktalni brojevni sustav ima bazu N=8 pa je skup znamenki sustava:

S = { 0,1,2,3,4,5,6,7}

Operacije u oktalnoj aritmetici izvode se na sljede}i na~in:

1. Primjeri zbrajanja:

Zbrajanje u oktalnom brojevnom sustavu obavlja se zbrajanjem znamenki kao i koddekadskog brojevnog sustava. Ukoliko je zbroj ≥ 8 dijelimo s bazom 8, te rezultatprenosimo za sljede}e zbrajanje znamenki, a ostatak predstavlja znamenku rezultatazbrajanja.

2. Primjeri oduzimanja:

Oduzimanje u oktalnom brojevnom sustavu obavlja se kao i u dekadnom brojevnomsustavu. Na primjeru 2a bit }e poja{njena ova operacija. Prvo oduzimamo 5 - 6. Sobzirom da je 5 manja vrijednost dodajemo bazu 8: 5 + 8 = 13. Sada oduzimamo 13 -6 = 7 i bilje`imo 1 prijenos. Dodajemo ovaj prijenos slijede}oj znamenki 5: 1 + 5 = 6.Oduzimamo 8 - 6 = 2 i bilje`imo 1 prijenos. Dodajemo 1 iz prijenosa i oduzimamo 1 -1 = 0. Rezultat predstavljaju znamenke koje su rezultati oduzimanja, ~itane odozdoprema gore: 267.

3. Primjeri mno`enja:

Mno`enje u oktalnom brojevnom sustavu obavlja se mno`enjem svake znamenkejednog broja sa svim znamenkama drugog broja. Rezultati mno`enja se potpisujupomicanjem za jedno mjesto udesno. Pojasnit }emo primjer 3a. Mno`imo 1 x 325 i

rezultat 325 potpisujemo za zbrajanje. Sada mno`imo znamenku 6 sa svimznamenkama broja 325. Dobijemo 6 . 5 = 30. Broj 30 dijelimo s bazom 8 i imamo 6ostatak i 3 prijenos. Mno`imo znamenku 6 . 2 = 12 i dodamo 3 iz prijenosa 12 + 3 =15. Dijelimo s bazom i dobijemo 15 : 8 = 1 prijenos i 7 ostatak. Na kraju mno`imo6 . 3 = 18 i dodamo prijenos 1 = 18 + 1 = 19. Dijelimo 19 : 8 = 2 prijenos i 3ostatak. Vi{e nema znamenki za mno`enje te ~itamo rezultat uzimaju}i zadnjiprijenos i sve ostatke odozdo nagore: 2376. Potpi{emo pomicanjem za jedno mjestoudesno. Na isti na~in mno`imo znamenku 7 s brojem 325. Rezultat 2723 potpi{emo isve zbrojimo.

b) (1325)8 x (7156)8 (11723)8

(1325)8

(7051)8

(10376)8

(12156606)8

4. Primjeri dijeljenja:

a) (61406)8 : (32)8 = (1717)8 - 32 274 - 266 0 060 - 32 266 - 266 000

b) (3156606)8 : (1325)8 = (2212)8 - 2652

3046 - 2652

1740 - 1325

4136 2652

(1264)8 ostatak !

3.1.4. Heksadecimalni brojevni sustav

Heksadecimalni brojevni sustav ima bazu N = 16, pa je skup znamenki sustava: S ={ 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B C, D, E, F}

Za brojeve > 9 koriste se slova kao simboli sa zna~enjem:

A = 10B = 11C = 12D = 13E = 14F = 15

Heksadecimalni sustav predstavlja skra}eni oblik pisanja binarnog sustava, pri ~emu~etiri binarne pozicije predstavljaju jednu heksadecimalnu.

Ako binarni broj podijelimo u skupine od po ~etiri znaka, ra~unaju}i s desna u lijevo,te za svaku od tih skupina brojeva, koje nazivamo tetrade, izra~unavamo binarnuvrijednost i napi{emo tako dobivene znamenke, dobit }emo broj napisan uheksadecimalnom brojevnom sustavu.

Tako bi binarni broj: (10111010111)2 kao heksadecimalni u obliku tetrada prikazali:

pa je: (10111010111)2 = (5D7)16

Operacije u heksadecimalnoj aritmetici izvode se na na~in poja{njen za oktalnibrojevni sustav.

1. Primjeri zbrajanja:

b) (4 A C 2 D)16

+ (3 B E 2)16

(4 E 8 0 F)16

2. Primjeri oduzimanja:

a) (2 1 A 3)16 3+16 = 19 - 15 = 4 (1) prijenos

- (1 F F F)16 1+15 = 16; 10+16 = 26 - 16 = 10 (1) prij.

(1 A 4)16 1+15 = 16; 1+16 = 17 - 16 = 1 (1) prijenos1+ 1 = 2; 2 - 2 = 0

( 10 )

1 A 4

b) (4 E 8 0 F)16

+ (4 A C 2 D)16

(3 B E 2)16

3. Primjer mno`enja:

(A 9 E 4 F)16 x (8 A 7)16 ______________________________

(5 4 F 2 7 8)16

(6 A 2 F 1 6)16

(4 A 5 4 2 9)16____________________________(5 B D F B D 8 9)16

mno`i se sukcesivno sa brojevima:

4. Primjer dijeljenja:

a) (5 B D F 8 D 8 9)16 : (8 A 7)16 = (A 9 E 4 F)16

- 5 6 8 6

5 5 9 B

- 4 D D F

7 B C D

- 7 9 2 2

2 A B 8

- 2 2 9 6

8 1 C 9

8 1 C 9

3.1.5. Pretvaranje brojeva iz jednih u druge brojevne sustave

Pretvaranje brojeva iz brojevnog sustava sa jednom osnovicom u brojevni sustav sdrugom osnovicom jednostavno je i svodi se na osnovne aritmeti~ke operacije.

3.1.5.1. Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj

Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj mo`e se izvr{iti na dva na~ina:

- dijeljenjem s 2 ili- pomo}u tablica.

Pretvaranje dijeljenjem sa dva je postupak koji se op}enito mo`e primijeniti zapretvaranje dekadnih brojeva, u brojeve bilo kojeg sustava, dijeljenjem sa osnovicomtog sustava.Pretvaranje dijeljenjem s dva, vr{i se sukcesivnim dijeljenjem s 2. Ostatak dijeljenjempredstavljaju brojke 0 ili 1. Kad se dijeljenjem do|e do operacije 1 : 2 = 0 i 1 ostatak,dijeljenje je zavr{eno. ^itanje rezultata vr{i se odozdo prema gore. Na ovaj na~in sevr{i pretvaranje cijelih brojeva dekadnog brojevnog sustava u binarni brojevni sustav.

Primjeri:

a) (125)10 = ( )2

125 : 2 = 62 ostatak 1 62 : 2 = 31 “ 0

31 : 2 = 15 “ 1 15 : 2 = 7 “ 1 7 : 2 = 3 “ 1 3 : 2 = 1 “ 1

1 : 2 = 0 “ 1 ↑ ~itanje_____________________________

(125)10 = (1111101)2

b) (5842)10 = ( )2 Provjera

5842 : 2 = 2921 ost. 0 x 1 2921 : 2 = 1460 “ 1 x 2 1460 : 2 = 730 “ 0 x 4 730 : 2 = 365 “ 0 x 8

365 : 2 = 182 “ 1 x 16 182 : 2 = 91 “ 0 x 32 91 : 2 = 45 “ 1 x 64 45 : 2 = 22 “ 1 x 128 22 : 2 = 11 “ 0 x 256 11 : 2 = 5 “ 1 x 512 5 : 2 = 2 “ 1 x 1024 2 : 2 = 1 “ 0 ~itanje x 2048 1 : 2 = 0 “ 1 ↑ x 4096

_________ ________ 5842

(5842)10 = (1011011010010)2

Pretvaranje decimalnih brojeva vr{i se sukcesivnim mno`enjem s 2 i upisivanjemdobivenog cjelobrojevnog dijela (0 ili 1) kao brojke binarnog broja.

Mno`enje se nastavlja dok se ne dobije rezultat u decimalnom dijelu = 0 ili dovoljnomala vrijednost.

Primjer:

(0,84375)10 = ( )2

0,84375 x 2 = 0,68750 + 1 ↓ 0,68750 x 2 = 0,3750 + 1 0,3750 x 2 = 0,750 + 0 0,750 x 2 = 0,50 + 1 0,50 x 2 = 0,00 + 1__________________________________

Smjer ~itanja je odozgo prema dolje.

(0,84375)10 = (0,11011)2

Pretvaranje mje{ovitih brojeva vr{i se tako, da se prvo pretvori cjelobrojevni dio brojapo pravilima za pretvaranje cjelobrojevnih brojeva, a zatim decimalni dio broja popravilima za razlomljene brojeve.

Primjer:

(67,875)10 = ( )2

67 : 2 = 33 ost. 1 33 : 2 = 16 “ 1 16 : 2 = 8 “ 0 8 : 2 = 4 “ 0 4 : 2 = 2 “ 0 2 : 2 = 1 “ 0 1 : 2 = 0 “ 1 ↑______________________________

(67)10 = (1000011)2 za cjelobrojni dio broja.

Za decimalni dio broja:

0,875 x 2 = 0,75 + 1 ↓

0,75 x 2 = 0,5 + 1

0,5 x 2 = 0,0 + 1_____________________________________

(0,875)10 = (0,111)2

Ukupni rezultat je:

(67,875)10 = (1000011,111)2

Pretvaranje pomo}u tablica vr{i se kori{tenjem tablice koja predstavlja vrijednostimjesta binarnog brojevnog sustava.

Ako se ta vrijednost mo`e prikazati kao 2n, gdje je n broj iz skupa prirodnih brojeva,onda se uzimanjem prve ni`e vrijednosti i prikazivanjem te vrijednosti u obliku 2n, azatim pridru`ivanjem vrijednosti 1 za vrijednosti 2n koje su upotrebljene za prikaz togbroja odnosno 0, ako vrijednosti 2n nisu upotrebljene prilikom prikazivanja tog broja,mo`e pretvoriti broj iz dekadnog u binarni oblik (Tablica 1).

Vrijednosti 2n Tablica 1

n 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 o o o

2n 1 2 4 8 16 32 64 128 256 512 o o o

Primjer:

(156)10 = ( )2

(156)10 = 128 + 28 =

= 27+ 16 + 12 =

= 27+ 24 + 8 + 4 =

= 27+ 24 + 23 + 22 =

3.1.5.2. Pretvaranje binarnog broja u dekadni broj

Pretvaranje binarnih brojeva u dekadne, mo`e se izvr{iti na vi{e na~ina. Jedan odpostupaka je i zbrajanje mjesnih vrijednosti.

Primjer:

( 1 ↓ 16

0↓8

1↓4

1↓2

0↓1

)2 broj

mjesne vrijednosti

16 x 1 + 8 x 0 + 4 x 1 + 2 x 1 + 0 x 1 = 22

(10110)2 = (22)10

Druga metoda je tako zvani cik - cak postupak, koji je univerzalan za pretvaranjebrojeva iz bilo kojeg brojevnog sustava u dekadni.

Prava linija u ovom cik - cak postupku odnosno mre`i, zna~i mno`enje, a kosazbrajanje (| = mno`enje, / = zbrajanje).Primjer:

3.1.5.3. Pretvaranje dekadnog broja u oktalni broj

Pretvaranje dekadnog broja u oktalni broj mo`e se vr{iti univerzalnim postupkom,sukcesivnim dijeljenjem s osnovicom sustava. U ovom slu~aju, to je broj 8:

Primjeri:

a) (1016)10 = ( )8

1016 : 8 = 127 ost. 0 127 : 8 = 15 “ 7 15 : 8 = 1 “ 7 1 : 8 = 0 “ 1 ↑ smjer ~itanja___________________________________

(1016)10 = (1770)8

b) (255)10 = ( )8

255 : 8 = 31 ost. 7 31 : 8 = 3 “ 7 3 : 8 = 0 “ 3 ↑_______________________________

(255)10 = (377)8

3.1.5.4. Pretvaranje oktalnog broja u dekadni broj

Pretvaranje oktalnog broja u dekadni mo`e se vr{iti po cik - cak postupku, kao i zabinarne brojeve.

Primjeri:

(1770)8 = (1016)10

3.1.5.5. Pretvaranje dekadnog broja u heksadecimalni broj

Pretvaranje dekadnog broja u heksadecimalni vr{i se dijeljenjem s osnovicom 16.

a) (508)10 = ( )16 508 : 16 = 31 ost. 12 = C 31 : 16 = 1 “ 15 = F 1 : 16 = 0 “ 1 ↑_____________________________________ (508)10 = (1FC)16

b) (11250)10 = ( )16 11250 : 16 = 703 ost. 2 703 : 16 = 43 “ 15 = F 43 : 16 = 2 “ 11 = B 2 : 16 = 0 “ 2 ↑____________________________________________(11250)10 = (2BF2)16

3.1.5.6. Pretvaranje heksadecimalnog broja u dekadni broj

Pretvaranje heksadecimalnog broja u dekadni mo`e se vr{iti po istom cik - cakpostupku, samo je vrijednost s kojom se mno`i jednaka osnovici 16.

Primjeri:

3.1.5.7. Pretvaranje oktalnog zapisa broja u heksadecimalni zapis broja i obrnuto

Pretvaranje oktalnog zapisa u heksadecimalni zapis nekog broja ne mo`e se izvr{itinaposredno, ve} se vr{i preko binarnog broja. Jedna tetrada binarnog broja predstavljaheksadecimalni broj. Isto tako, tri znamenke binarnog broja predstavljaju jednuznamenku u oktalnom brojevnom sustavu. Prema tome, oktalni broj se treba prevesti ubinarni, a iz binarnog grupiranjem po ~etiri znamenke izra~una se heksadecimalnavrijednost.

Primjeri:

3.2. Algebra logike

Algebra je dio matematike u kojoj se izu~avaju operacije nad elementima saodre|enim svojstvima. Algebra u kojoj postoji ograni~eni broj elemenata, naziva sealgebra logike.

^esto se naziva i Booleova algebra, po matemati~aru Georgu Booleu. Promjenljiva uBooleovoj algebri uzima vrijednosti iz skupa S={ 0,1} .

Radovi ameri~kog znanstvenika Shannona 1938. god. ukazali su na prakti~nuprimjenu Booleove algebre u analizi slo`enih prekida~kih mre`a.

Funkcija definirana nad skupom x binarnih promjenljivih

x = x1, x2, . . . . . . . . . . . . . . , xn

koja uzima vrijednosti o ili 1 zove se funkcija algebre logike. Elementarne funkcijealgebre logike su: negacija, konjukcija, disjunkcija i ekvivalencija.

Funkcija negacije je funkcija koja dobije vrijednost 1, ako je vrijednost ulaza 0, ivrijednost 0 ako je vrijednost ulaza 1.

f1 (x) = x

(crta iznad x ~ita se “ne x” ili “x crta”).

Tabli~no to mo`emo prikazati:

x f1 (x)

0 1

1 0

Za funkciju negacije va`i x = x {to se mo`e dokazati tabli~no:

x x x

0 1 0

1 0 1

Fizi~ki objekt ~iji je matemati~ki model ekvivalentan s definicijom funkcije negacijezove se NE element.

Funkcija konjunkcije je funkcija dva argumenta koja dobije vrijednost 1 samo, ako suvrijednosti oba ulaza 1. U svim ostalim slu~ajevima vrijednost funkcije je 0. Pi{e se uobliku:

f2 (x1, x2) = x1 ∧ x2

i naziva se logi~ko mno`enje ili “I” funkcija. Uzima vrijednosti prema tablici:

ulazi funkcija konjunkcijex1 x2 x1 ∧ x2

0 0 00 1 01 0 01 1 1

Fizi~ki objekt ekvivalentan za funkciju konjunkcije naziva se I element.Funkcija disjunkcije dobije vrijednost 0 samo, ako su vrijednosti oba ulaza nule, a usvim drugim slu~ajevima vrijednost 1. Pi{e se:

f3 (x1, x2) = x1 ∨ x2 i ~esto se naziva i logi~ko zbrajanje ili “ILI” funkcija.

Uzima vrijednost prema tablici:

ulazi funkcija disjunkcijex1 x2 x1 ∨ x2

0 0 00 1 11 0 1

1 1 1

Funkcija ekvivalencije je funkcija koja dobije vrijednost 1 samo ako su vrijednostiulaza jednake.

f4 (x1, x2) = x1 = x2

{to se mo`e prikazati tabli~no:

ulazi funkcijaekvivalencije

x1 x2 x1 = x2

0 0 10 1 01 0 01 1 1

Na pravilima algebre logike izra|uju se logi~ki sklopovi s vi{e ulaza te razli~itimkombinacijama elemenata (I-element, ILI-element, NE-element).

3.3. Komponente ra~unala

Odgovaraju}i nazivi dijelova ra~unalskog sustava preuzeti su iz engleskog jezika.Hardver (Hardware) predstavlja cjelokupni fizi~ki dio, ~iji se sastavni dijelovi moguopipati. Glavne hardverske komponente ra~unalskog sustava su:- ulazne jedinice,- centralna jedinica,- izlazne jedinice,- vanjske memorije,- komunikacije.

3.3.1. Ulazne jedinice

Preko ulaznih jedinica, u~itavaju se podaci sa nositelja podataka u memoriju ra~unala.Osnovna uloga ovih jedinica je transformiranje podataka, iz oblika u kome se nalazena vanjskom nositelju u oblik u kome ih pamti memorija ra~unala. Po na~inu na kojisu povezani s centralnom jedinicom dijele se na onlajn (on-line) i oflajn (off-line)jedinice.

Onlajn jedinice rade pod direktnom kontrolom upravlja~ke jedinice, prenose}ipodatke s ulaza u memoriju.

Oflajn jedinice rade neovisno od upravlja~ke jedinice. Obi~no se podaci prenosefizi~ki do sistema za obradu podataka.

Svaka od jedinica koristi poseban medij kao nositelja podataka, pri ~emu moraju bitizadovoljeni sljede}i uvjeti:

- podatak mora biti strojno ~itljiv,

- podaci moraju biti u definiranom rasporedu, i

- nosioci podataka moraju biti normirani.

Prilikom opisa ulaznih jedinica bit }e opisani i pripadaju}i nositelji podataka.

Najpoznatije ulazne jedinice su:

- ~ita~i bu{enih kartica,

- ~ita~i papirnih vrpca,

- opti~ki ~ita~i obilje`enih znakova,

- opti~ki ~ita~i znakova,

- koordinatni ~ita~i,

- disketne - jedinice,

- terminali,

- grafi~ke stanice,

- POS terminali,

- ~ita~i prugastog koda,

- pomo}ni ure|aji za ulaz podataka putem zaslona (mi{, svjetlosna olovka, palica zaupravljanje, pomi~na kuglica, grafi~ka tabla),

- skaneri,

- analogno-digitalni pretvara~i,

- sustav za prepoznavanje glasa.

Razlikujemo ulazne podatke koje preuzimamo i kontroliramo na ulazu na obradu ilimemoriranje u organiziranom obliku na vanjskim memorijama (diskovi, vrpce,diskete), te ulazne podatke koji se nalaze pripremljeni za obradu (diskete, vrpce), iliorganizirani za stalni pristup za obradu i kori{tenje (disk, vrpca), te povremeni pristup(vrpce, disketa).

Ovdje }emo govoriti o podacima koji se kontroliraju i unose u ra~unalo u cilju obradeili memoriranja na nekom od medija vanjskih memorija (disk, vrpca, disketa).

Pojam podatak ima {ire zna~enje: kao ulazni podatak podrazumijevamo tekst, sliku,brojevne vrijednosti, znak, naredbe programa.

O unosu teksta bit }e vi{e re~eno u poglavlju 6.3, slika i crte`a u poglavlju 6.6. Ovdje}e biti poja{njen unos alfanumeri~kih i numeri~kih podataka (slova, posebni znaci ibrojevi) kao organiziranih podataka za memoriranje odnosno zapis i obradu.

Unos ove vrste podataka mo`e biti opti~kim prepoznavanjem znakova i unosdirektnim radom korisnika putem tipkovnica. Unos direktnim radom korisnika mo`ebiti organiziran na tri na~ina (Majdand`i}, 1994):

- upis na formatizirane obrasce s naknadnim unosom,

- unos s originalnih dokumenata s djelomi~no formatiziranih polja,

- direktni unos preko formatiziranih maski na zaslonu terminala.

Unos podataka s formatiziranih (unaprijed po rasporedu stupaca pripremljenihobrazaca, s definiranim po~etkom i zavr{etkom svakog polja) primjenjivao se kodmasovnog unosa podataka. Na slici 10 prikazan je izgled jednog takvog obrascapripremljenog za unos podataka o partnerima.

Du`ina ulaznog sloga definira se kao slog od 80 znakova prema 80-stup~anoj bu{enojkartici kao prvom normiziranom nositelju podataka. S obzirom na potrebu iidentifikacije svakog ulaznog sloga i spajanja ulaznih slogova u logi~ki slog podataka(slog datoteke, entitet baze podataka), svaki ulazni slog dobije identifikaciju u poljuvrste sloga VS ili raniji kod bu{enih kartica VK (vode}a kartica).

Uz obrazac se daju i upute za upis podataka po kojima se zaposlenici na upisu(korisnici) obu~avaju za popunjavanje pojedinih obrazaca.

Slika 10 Obrazac za unos podataka o partnerima

U tablici 2 prikazane su upute za popunjavanje obrasca.

UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRASCA UP-3/PODACI O POSLOVNIM PARTNERIMA/

Tablica 2

Naziv polja/podataka/

Kako i {to pisati

vs Broj 204 upisan na obrascu.

oznakapartnera

Oznaku odre|uje odjel za ozna~avanje ili odjel prodaje

puninazivpartnera

/+/

Upisati naziv s lijeva na desno.Primjer:PLAMEN INTERNATIONAL

skra}eninazivpartnera

Upisati skra}eni naziv partneraPrimjer:PLAMEN

ptt Upisati odgovaraju}i po{tanski brojPrimjer: 34000 (Po{tanski broj za Po`egu)

vs Broj 205 upisan na obrascu.

mjesto

/+/

Upisati mjesto (sjedi{te/ partnera).Primjer: Po`ega

ulica iku}ni broj

Podatke upisivati s lijeva na desnoPrimjer: Ivane Brli} - Ma`urani} 18

oznakadjelatnosti

Napisati odgovaraju}u oznaku, koju je partner dobio pri registriranju.

Nastavak tablice 2vs Broj 206 upisan na obrascu.

brojtelefona

Brojeve pisati s lijeva na desno bez crtica i drugih znakova. Upisatipozivni broj, a zatim broj centrale ili direktan broj telefona.Ne pisati ku}ni /lokalni broj. Primjer: 034 231 011

k/d/kupac ilidobavlja~/

/+/

Upisati broj~anu oznaku ako je partner:- dobavlja~--------------------------- 1- kupac ----------------------------- 2- dobavlja~ i kupac--------------- 3

`iro ra~un Upisati odgovaraju}i `iro ra~un partnera, tj. upisati sve brojeve ipovlake /crtice/

d/p/dru{tveni iliprivatnisektor/ /+/

Upisati broj~anu oznaku ako je partner iz:- dru{tvenog sektora ----------------- 1- privatnog sektora--------------------- 2

naziv dr`ave Upisati dr`avu za inozemnog partnera.

Podatke ozna~ene znakom /+/ treba obvezno upisati na obrazac UP-3.

Ove obrasce popunjavaju korisnici i dostavljaju na unos u distriburiranoj jedinice zaunos kod korisnika (disketne jedinice, terminal) ili u ra~unskom centru u odjelu zaunos podataka u kojem rade operateri unosa podataka.

Dobra strana ovako organiziranog unosa podataka je velika brzina unosa podataka,rade ih obu~eni kadrovi za unos, koji obavljaju unos, naro~ito kod obrazaca koji seponavljaju, veoma velikom brzinom.

Nedostaci ovog na~ina unosa su:- obavlja se prijepis podataka s originalnih dokumenata na obrazac za unos {to

zahtijeva vi{e vremena i uzrokuje pogre{ke,- korisnik je udaljen od podataka te nema mogu}nost intervencije (ispravke) kod

samog unosa,- mogu}e je gubljenje pojedinih slogova,- potrebne su posebne tablice za upis informativnih oznaki,- ispravke gre{aka kod upisa i unosa obavljaju se sporo.

Rad programa s ovako u~itanim podacima obavlja se programskom provjeromidentifikacije sloga (VS, VK). U cilju smanjenja gre{aka identifikacijske oznake slogaispisuju se unaprijed na obrascima za unos podataka.

Ovaj na~in unosa koristio se kod masovne obrade podataka u vrijeme kori{tenjara~unskih centara ili odjela za usluge obrade podataka u bankama, javnim upravama ipoduze}ima. Danas se ovakva organizacija unosa sve manje koristi.

Unos podataka s originalnih dokumenata smanjuje vrijeme potrebno za njihovoprepisivanje na dokumente za unos. Na dokumentu se formatiziraju samo polja kojase unose s dokumenta. Jedan primjer unosa podataka s proizvodnog naloga kaodokumenta kojim se daje nalog za obavljanje proizvodnje nekog proizvoda ili usluge,prikazan je na slici 11.

Ovim na~inom unosa, dokument ostaje u svom originalnom obliku, ali se na njemuformatiziraju odre|ena polja s kojih se unose vrijednosti u definiranom rasporedu.

Ovaj oblik unosa naj~e{}e se koristi kod internih dokumenata poduze}a (proizvodninalog, primka, izdatnica, povratnica, itd.).

Dobre strane ovog na~ina unosa podataka su sljede}e:- nema prepisivanja na obrasce za unos,- dokument ostaje i kao radni dokument i kao dokument za arhivu.

Nedostaci ovog na~ina unosa podataka su:- oznaka sloga (VS, VK) naru{ava estetski izgled dokumenta,- dokumenti iz okoli{a nisu pripremljeni na isti na~in,- za pisanje informativnih oznaka potrebno je imati prevoditelj oznaka na

dokumentu.

Kod oba ova na~ina podaci se unose kao ulazni slogovi, povezuju preko VS ili VK, teformiraju logi~ke slogove u odre|enoj organizaciji podataka.

Slika 11 Formatizirani obrazac Proizvodni nalog

Logi~ke kontrole podataka obavljaju se, prilikom njihova unosa programima logi~kekontrole.

Tre}i oblik unosa podataka obavlja se neposredno u interaktivnom radu korisnika. Zaovaj na~in rada nu`na pretpostavka je mre`a lokalnih stanica, putem koje korisnici, priunosu, komuniciraju s programom i memoriranim podacima.

Unos podataka obavlja se pomo}u maske na zaslonu koja ima oblik i rasporedprilago|en izvornom dokumentu i na~inu rada korisnika s dokumentom.

Na slici 12 prikazana je maska na zaslonu za unos podataka o partnerima.

Slika 12 Maska na zaslonu za unos podataka o partnerima

Uokvirene su vrijednosti koje se upisuju u masku na zaslonu.

Ovo je danas naj~e{}e upotrebljavani na~in unosa podataka.

Dobre strane ovog unosa su:

- podatke unose korisnici neposredno kao svoj zadatak,

- osigurana je ve}a to~nost podataka,

- gre{ke u podacima se odmah uo~avaju i ispravljaju.

Kao jedini nedostatak mo`e se istaknuti sporiji unos {to s obzirom na ve}i brojunosnih mjesta (rad u mre`i ili off-line unos) i nije jako zna~ajno, ali se ukupnovrijeme za organiziranje podataka ne pove}ava (br`e se obavljaju ispravke upodacima).

3.3.1.1. ^ita~i bu{enih kartica

^ita~i kartica ~itaju bu{enu karticu normiziranu kao 80-stup~anu, a postojale su i 90-stup~ana, 160-stup~ana itd. Danas se bu{a~i kartica rijetko primijenjuju jer je karticanositelj podataka malog kapaciteta (80, 90, 160 znakova) a jednom iskori{tene karticepostaju neupotrebljive.

3.3.1.2. ^ita~i papirnih vrpca

^ita~i papirnih vrpci vr{e ~itanje znakova opti~kim putem pomo}u zraka svjetlosti, akao medij se koristi papirnom vrpcom. Bu{enje papirnih vrpca mo`e biti i usputniproizvod nekog drugog postupka (registarske blagajne imaju poseban ure|aj kojiumjesto tiskanja papirne vrpce izdaje bu{enu papirnu vrpcu). Vrpca je jedna vrstapergamentskog papira, a za posebne primjene mo`e biti i od plasti~nog materijala ilimetalne folije.

Postoji nekoliko vrsta ovih vrpca s obzirom na tip informacija koju trebaju nositi:

- 5-kanalska vrpca {irine 18 mm,

- 6-kanalska vrpca {irine 21 mm,

- 7 i 8-kanalska vrpca {irine 27 mm.

Duljina vrpce je obi~no oko 300 mm.

Papirna vrpca, za razliku od kartica, dopu{ta promjenljivu duljinu sloga. ^itanje seobavlja preko foto}elija, a bu{enje preko jednog reda od 5 do 9 probija~a. Nara~unala se mogu priklju~iti ~ita~i od 400 do 1000 znakova / sekundi.

Bu{ene papirne vrpce se ~esto upotrebljavaju kada se podaci prenose preko prenosnogmedija (telefonskih linija, radija i sl.). Posebni ure|aji omogu}avaju da se prilikomtiskanja jednog formulara istovremeno izbu{i i papirna vrpca. Ta papirna vrpca sezatim ~ita sa ~ita~a papirne vrpce, koji je preko telefonskih linija povezan s jednimbu{a~em papirne vrpce na centralnom mjestu obrade. Ti podaci, koji su ponovoubu{eni u papirnu vrpcu, preko ~ita~a u~itaju se u ra~unalo. Bu{ene vrpce se koriste,naro~ito pri u~itavanju programa za rad numeri~ki upravljanih strojeva (NC).

U odnosu na bu{enu karticu, papirna vrpca ima nekoliko prednosti (zauzima manjiprostor, manje je osjetljiva na fizikalne i klimatske uvjete) ali i veliki nedostatak: te`ese ispravljaju gre{ke i unose promjene.

^ita~ papirne vrpce sastoji se od elemenata za ~itanje, elemenata za transport vrpce, tekoturova za namatanje. ^itanje se obavlja stupac po stupac tj. znak po znak.

3.3.1.3. Opti~ki ~ita~ obilje`enih obrazaca

U slu~ajevima kada je tro{ak pretvaranja podataka iz izvornog dokumenta u oblikprikladan za ulaz u ra~unalo velik, primijenjuje se opti~ki ~ita~ znakova. On ~itaupisane obilje`ene znakove. Ovako se naj~e{}e obra|uju rezultati raznih testova. Jedanprimjer obilje`enog obrasca prikazan je na slici 13.

Odgovori na postavljena pitanja se obilje`avaju. Dokument se skanira i identificiralokacija obilje`enih znakova.

Brzina ~itanja zavisi o vrsti i veli~ini dokumenta, kao i o broju znakova koje trebapro~itati, a prednost je u manjoj pripremi obrazaca za ~itanje.

Slika 13 Primjer dokumenta za opti~ko ~itanje znakova

^ita~ obilje`enih znakova posjeduje foto}eliju koja usmjerava impuls premaobilje`enom mjestu, koje ima odre|eno zna~enje. Brzina ~itanja iznosi oko 200obrazaca u minuti.

3.3.1.4. Opti~ki ~ita~ znakova

Omogu}uje ~itanje i rukom pisanih znakova, pisanih po odre|enim pravilima. Prikazslova, pisanih za opti~ki ~ita~ znakova (Optical Character Recognation - OCR),prikazan je na slici 14.

Slika 14 Dokument za ~itanje opti~kim ~ita~em znakova

Opti~ki ~ita~i mogu raditi kao off-line i on line ulazne jedinice, kada se unos obavljana magnetsku vrpcu. Ovakvi ure|aji ~itaju alfanumeri~ke znakove {tampane pisa}imstrojem, te brojeve pisane rukom po odre|enim pravilima za pisanje brojeva. Pro~itaniznakovi se uspore|uju s postoje}im znakovima u memoriji ~ita~a, i ako ih ~ita~ na|e,obavlja se ~itanje i unos podataka.

Posebnu vrstu predstavlja ~ita~ magnetskih znakova (Magnetic Ink CharacterRecognation - MICR) koji se naj~e{}e koristi u bankarstvu. Na slici 15 prikazan jeizgled ~eka.

Slika 15 Izgled ~eka

U donjem dijelu vidimo znakove (identifikacija banke, broj ra~una, broj ~eka, iznos)tiskane posebnim crnilom s magnetskim svojstvima, koji ~itaju posebni ~ita~i(MICR).

^ita~i u banci ~itaju ~ek i iznos ~eka oduzimaju s na{eg ra~una u banci.

3.3.1.5. Koordinatni ~ita~i

Koordinatni ~ita~ (Digitizer) je ulazna jedinica koja omogu}uje ulaz koordinatapredmeta, zakrivljenih crta s papira i sl.

^itanje se obavlja pomo}u glave za ~itanje koja putuje krivuljom ili zakrivljenompovr{inom. Pri tome se kriva linija ili zakrivljena povr{ina pretvara u odgovaraju}uliniju s velikim brojem koordinatnih to~aka uravnini ili prostoru.

Naro~ito se upotrebljava za mjerenje i snimanje slo`enih oblika alata, turbinskihlopatica i ostalih zakrivljenih ploha.

3.3.1.6. Disketna jedinica

Ova jedinica za unos i spremanje podataka omogu}uje:- prikupljanje podataka,- kontrolu i korekciju,- lokalne upite i- udaljene komunikacije.

Medij koji se upotrebljava kao nositelj podataka je disketa (floppy disc).Na disketi se podatak mo`e brisati i ponovo pisati, pretra`ivati, nalaziti i ispravljati.

Na slici 16 prikazani su dana{nji oblici i kapaciteti disketa kao nositelja podataka.Diskete veli~ine 5,25" izra|uju se kao DS/DD (double sided, double density) i DS/HD(doube sided, high density), a veli~ina 3,5" DS/DD, DS/HD, i DS/ED.

Novija izvedba disketa ima kapacitet od 2,8 MB i naziv DS/ED (double sided,extended density).

Slika 16 Svojstva disketa

Velika koli~ina podataka koju svakodnevno unosimo u ra~unalo ili spremamo na nekimedij, zahtijeva razvoj disketa ve}eg kapaciteta. Razvile su se optomagnetske disketekoje imaju kapacitet 21MB (tvrtka 3M).

Tvrtka Sony proizvodi dva modela: 3.5” kapaciteta od 128 MB pod nazivom RMO-8350 i 5,25” kapaciteta 650 MB pod nazivom RMO - 8550. Ove vrste disketaimaju karakteristike CD - ROM diskova.

Karakteristike ove jedinice za unos podataka su:- direktan pristup do podataka (pored terminala jedini ure|aj koji to omogu}ava),- mo`e raditi off-line (unose se podaci) i on-line (direktnom vezom sa udaljenog

mjesta prikupljanja),- niski tro{kovi medija.

Na slici 17 prikazana je disketna jedinica.

Danas se disketne jedinice koriste najvi{e kao gnijezda za diskete na PC ra~unalima.

Slika 17 Disketna jedinica

3.3.1.7. Terminali

Terminali su ure|aji za daljinsko primanje ili davanje podataka, odnosno izvo|enjaobrada. Slu`e za ostvarivanje on-line veze s ra~unalom. Jedna od osnovnih zna~ajkisuvremenih ra~unala je razvijen podsustav komunikacija. Obrade se vr{e putem ve}egbroja terminala razli~itih mogu}nosti za interaktivni rad, za rad u distribuiranojobradi i dr. Kori{tenjem terminala obrada se vr{i u pravilu sa mjesta gdje se nekiproizvodni ili poslovni proces obavlja.

Terminali i PC ra~unala koriste se danas najvi{e od svih jedinica za unos podataka.Unos se obavlja u interaktivnom radu putem tipkovnice i zaslonskog prikazadokumenta u koji unosimo podatke putuju}i zaslonom monitora.

Kao nositelji podataka koriste se diskete, rje|e kazete, te vanjske memorije - diskovi ivrpce.

Osim disketnih jedinica diskete se koriste i u terminalima i PC ra~unalima za unospodataka. U terminale i PC ra~unala ugra|uju se gnijezda za jedne ili obje vrste disketa(jedno ili dva gnijezda). U ovom slu~aju terminali i PC ra~unalo rade i kao disketnejedinice. Neki autori kao ulaznu jedinicu uzimaju tipkovnicu.

3.3.1.8. Grafi~ka stanica

Grafi~ke stanice se koriste za izradu i unos slika i crte`a u memoriju ili vanjskememorije. Imaju dva na~ina prikazivanja slike na zaslonu: storage i refresh. Storagena~in zadr`ava sliku, a refresh ponavlja sliku brzinom 30-60 puta u sekundi.

Grafi~ke stanice omogu}avaju vektorsko i rastersko prikazivanje slika. Kodvektorskog prikazivanja linije prikazujemo koordinatama to~aka linija, a kodrasterskog prikazivanja prikazujemo sliku nizom to~kica kojima definiramo prostorslike. Ove to~kice (kao kod TV zaslona) nazivamo pikselima. Gusto}a ovih to~kica tj.piksela predstavlja kakvo}u slike koju nazivamo rezolucijom.

Komunikacija se obavlja specijalnim grafi~kim protokolom putem: tipkovnice, palice(joystick), mi{a, pomi~ne kugle (trackball), grafi~ke table i svjetlosne olovke.Funkcija ovih ure|aja opisana je u poglavlju 3.3.1.11.

3.3.1.9. POS terminali

Point - of - Sale terminali (POS) danas se sve vi{e koriste u trgovinama i skladi{tima.

Omogu}avaju ~itanje cijene s artikla koji je prodan, obrade dnevnog financijskogposlovanja trgovine, te smanjivanje stanja artikla na zalihama.

Slika 18 POS terminal

POS sadr`i obi~no u konfiguraciji i magnetsku vrpcu ili komunikaciju s glavnimra~unalom POS sustava za prijenos podataka.

Postoje POS terminali za unos podataka putem tipkovnice i POS terminali s ure|ajemza ~itanje (slika 18). Ovaj ~ita~ u obliku palice se jednostavno pokre}e preko cijene i~ita je ukoliko je napisana OCR fontovima ili crti~nim (prugastim) kodom (bar code).

Pro~itana se cijena prikazuje na zaslonu za kontrolu kupcu.

U POS sustavu se obi~no nalazi i pisa~ koji izra|eni ra~un tiska kupcu.

3.3.1.10. ^ita~i prugastog koda (bar code)

Poseban oblik opti~kih znakova naziva se prugasti kod (bar code). Predstavljauniverzalnu zajedni~ku oznaku proizvoda razli~itih zemalja (Universal Product Code-UPC) ~ija je struktura opisana u poglavlju 11. Izgled oznake dane u obliku prugastogkoda prikazan je na slici 19.

Slika 19 Prugasti kod jednog proizvoda

^ita~ prugastog koda ~ita samo oznaku proizvoda dok se cijena, prema oznaci, uzimaiz baze podataka o proizvodima.

Na taj se na~in za proizvode ne moraju upisivati cijene, olak{ana je promjena cijena iprodava~i ne moraju pamtiti cijene, te dolazi do manje gre{aka u radu.

3.3.1.11. Pomo}ni ure|aji za ulaz podataka putem zaslona

U skupinu pomo}nih ure|aja pripadaju oni kojima se omogu}uje pomo}ni rad ilidirektni unos manje koli~ine podataka sa zaslona terminala. S obzirom na br`i ijednostavniji na~in rada ovi ure|aji, u novije vrijeme, sve vi{e zamjenjuju funkcijutipkovnice te se u nekim gotovim paketima programa javljaju kao osnovni ure|aji zarad (WINDOWS i dr.). U ove ure|aje spadaju: mi{, svjetlosna olovka, palica zaupravljanje, pomi~na kuglica, grafi~ka tabla.

Mi{ (Mouse) slu`i za brzo pomicanje kursora na zaslonu. Taj je ure|aj veli~ine {ake,kabelom povezan s ra~unalom, a u skladu s ru~nim pomacima mi{a po ravnojpovr{ini, pomi~e se kursor u identi~nim koordinatima i istom brzinom na zaslonu. Sposebnim funkcijskim tipkama na mi{u aktiviraju se odre|ene naredbe u okviru poljaozna~enih kursorom. Mi{ se naj~e{}e koristi u kombinaciji ponude i izbora menija nazaslonu.

Menu je skup na zaslonu ponu|enih obrada, informacija, naredbi, rje{enja i sl., kojekorisnik aktivira utipkavanjem odre|enog znaka, i odgovaraju}e funkcijske tipketipkovnice, ili za to mogu poslu`iti senzorska polja i svjetlosna olovka, tako da sedodirne odgovaraju}e mjesto na zaslonu. Izbor se mo`e obaviti pomo}u mi{a ili pakpalice, dovo|enjem kursora na izabrani odsje~ak menija, te pritiskom na funkcijskutipku.

Kod PC ra~unala je izbor pomo}u mi{a ~esto prisutan u programskim paketima. Izbormenija obavlja se putem ikona (slike koje predstavljaju odre|enu radnju - icons). Naslici 20 prikazan je primjer rada s mi{em.

Slika 20 Primjer rada s mi{emSvjetlosne olovke (light pen), slu`e (slika 21) za ru~no obilje`avanje odre|ene to~ke nazaslonu ili da bi se pomakom olovke, ili naznakom kona~ne to~ke napravileodgovaraju}e linije. Svjetlosna olovka ima na svojem vrhu ugra|en fototranzistor ilifotodiodu koja snimi svjetlosne zrake na mjestu zaslona gdje se postavi, da bi se uprocesoru to~no definirao polo`aj na zaslonu i potom provela odre|ena naredba. Uodnosu na unos podataka preko tipkovnice, prednosti su svjetlosne olovke {to se ulazpodataka realizira br`e, a nedostaci - relativno ograni~ena preciznost pozicioniranjato~aka na zaslonu, te ograni~ene mogu}nosti raspolo`ivog softvera za obradu pomo}usvjetlosne olovke.

Slika 21 Rad sa svjetlosnom olovkomGrafi~ka ili digitaliziraju}a tabla (tablet), sastoji se od elektroni~ke table, i s njom uvezi slobodnog pokretnog ure|aja za obilje`avanje, ~iji se polo`aji na povr{ini zacrtanje memoriraju. Pomo}u digitaliziraju}e plo~e mogu se digitalno memoriratipostoje}i crte`i i drugi slikovni podaci, a mogu se izraditi i nove slike ili postoje}emijenjati izborom na rubu table ponu|enih geometrijskih tijela, i njihovim uno{enjemna odre|ene polo`aje pomo}u ure|aja za obilje`avanje. Isto tako mogu}e je unijeti ipisana poja{njenja izborom iz ponu|enog menija poja{njenja. Digitaliziraju}e plo~ekoriste se prvenstveno za potrebe konstruiranja podr`anog ra~unalom (CAD sustavi).Ona predstavlja jedan oblik koordinatnog ~ita~a.

Palica za upravljanje (joystick) koristi se sli~no kao i mi{. Pokreti palica pretvaraju seu elektri~ne impulse i preko kabela prenose u ra~unalo. Posebice se koriste u igramana ra~unalu.

Pomi~na kuglica (track ball) ima istu funkciju kao i mi{ samo je ugra|ena utipkovnicu ra~unala. Pokretanjem kuglice dobiva se putovanje kursora po zaslonu, apritiskom na tipke uz kuglicu obavlja se izbor.

3.3.1.12. ^ita~ slikovnih podataka - Skaner (scanner)

Za ulaz slika ili crte`a u memoriju koristimo skaner. To je ure|aj koji omogu}ava dasliku snimimo i prenesemo u raster obliku u memoriju ra~unala. Vidljivost slikezavisi od rezolucije s kojom radi skaner i rezolucije grafi~ke stanice ili PC ra~unala sgrafi~kom stanicom.

Programi za prikazivanje slika omogu}avaju izdvajanje i uve}anje pojedinih dijelovaslika, spajanje itd.

Naro~iti zna~aj imaju skaneri u stolnom izdava{tvu.Skaneri rade na principu izvora svjetlosti koji osvjetljava dokument, svjetlost seodbije od ogledala u element koji je osjetljiv na svjetlost, a A/D pretvornik analizira imjeri intenzitet odbijene svjetlosti, to~kicu po to~kicu s dokumenta. Ovi se podaci udigitalnom obliku predaju ra~unalu.

Dana{nje skanere mo`emo podijeliti u ~etiri skupine:- ru~ni,- strani~ni,

- stolni,- rotacijski.

Ru~ni skaneri su najjednostavniji i najra{ireniji ure|aji za unos slike u ra~unalo. Oninemaju vlastiti izvor energije, jednostavni su i pokretni. Nedostatak im je malamogu}a {irina dokumenta (≤ 8 cm).Imaju rezoluciju do 400 to~aka po in~u te 16 do 32 tonova boja {to je nedovoljno zakvalitetnu reprodukciju vi{etonske slike (Slova~ki, 1993.). Izra|uju se i kao kolorskaneri.

Strani~ni skaneri su sastavni dijelovi ve}ine telefax ure|aja. Oni imaju ograni~enunamjenu na skaniranje listova papira do A4 formata. U ovom slu~aju se pomi~edokument koji se skanira pa su ovi ure|aji jednostavniji. Takovi skaneri rade srezolucijom preko 300 to~aka po in~u.

Optimalno rje{enje za stolno izdava{tvo danas su stolni skaneri. Podsje}aju nafotokopirne aparate. Naj~e{}e su ra|eni za A4 format, a postoje rje{enja i za A3formate. Rade kao jednobojni i kolor skaneri.

Rotacijski skaneri imaju ve}u rezoluciju (do nekoliko tisu}a to~aka po in~u),postupak skaniranja je br`i, reprodukcija je kvalitetnija, ali su skuplji.

3.3.1.13. Analogno - digitalni pretvara~i

Za preuzimanje podataka direktno iz proizvodnih procesa koriste se analogno -digitalni (A/D) pretvara~i.

Imaju zadatak da uzimaju analogne elektri~ne signale u odre|enim trenucima uzimajui vrijednost analognih signala pretvaraju u odgovaraju}e binarno-kodirane digitalnevrijednosti koje mo`emo memorirati i obra|ivati u ra~unalu. Koriste se i u digitalnimmjernim instrumentima analognih fizikalnih veli~ina.

3.3.1.14. Ulazne jedinice za ljudski govor

Ulazne jedinice za ulaz putem ljudskog glasa (Voice Recognation) omogu}ujupretvorbu ljudskog glasa u digitalni oblik razumljiv ra~unalu (slika 22).

Slika 22 Jedinica za ulaz podataka izgovorenih ljudskim glasom

Rije~i izgovorene u mikrofon pretvaraju se u digitalni oblik. Element zaraspoznavanje rije~i jo{ uvijek je ograni~en. Potrebno je odre|eno vrijeme za“treniranje” jedinice za raspoznavanje rije~i i glasova.

Izgovorene rije~i ostaju u digitalnom obliku memorirane i tako se uspore|uju prilikomnove upotrebe.

Postoje jedinice za raspoznavanje vi{e glasova ali se uglavnom jo{ uvijek vi{e koristejedinice “pripremljene” za odre|ene glasove.

3.3.2. Centralna jedinica

Centralna jedinica je dio ra~unala koji ga ~ini danas nezamjenljivim “suradnikom~ovjeka, a koji je posljednji stupanj poku{aja opona{anja ~ovjeka”. Kao {to ~ovjekpamti podatke (neke od njih, ipak, vremenom zaboravlja, {to se ra~unalu ne mo`edogoditi), zatim, na osnovi tih podataka, donosi zaklju~ke, javljaju mu se i nove ideje,rje{ava zadatke i probleme, tako i ra~unalo, nakon u~itavanja podataka, ono ihobra|uje i priprema za pregled u obliku informacija i izvje{taja, ili ih memorira zakasniju obradu i uporabu.

Centralna jedinica koju zovemo CPU (Central Processing Unit) upravlja radom svihjedinica ra~unala, memorira podatke i naredbe nakon ulaza, te obavlja operacijematemati~kih i logi~kih ra~unanja i uspore|ivanja,

Taj se sredi{nji dio ra~unala dijeli na:

- radnu (operacijska) memoriju,- aritmeti~ko-logi~ku jedinicu,- upravlja~ku jedinicu.

Radnu memoriju zovemo i primarna, operacijska ili interna memorija. Ona prihva}apodatke i programe, kao i izlazne rezultate (prije tiskanja). Upravlja~ka jedinicaprema potrebama programa nalazi i u~itava naredbe (i podatke) iz radne memorije, teih transformira u aktivne procese u ra~unalu (kao naprimjer naredba pisa~u “pi{i”).

Ve} u po~etku razvoja ra~unala, postavio se problem kako memorirati brojeve, slova ispecijalne znakove u ra~unalu. Dekadski sustav ima velike prednosti ali u prirodi imamalo elemenata koji mogu diskretno zauzeti 10 razli~itih stanja, da bi prikazali samobrojeve. Naprotiv, za prikazivanje dva stanja postoji veliki broj elemenata imogu}nosti (ima ili nema struje ili magnetizma, naprimjer).

Tako se pokazalo prakti~no i potrebno da se svaki znak prika`e i memorira u obliku 0ili 1. Ovaj oblik nazvan je binarni oblik, a razvio ga je Leibniz u 17. stolje}u. Nula i

jedan ovdje predstavljaju "da" i "ne", odnosno ima ili nema elektri~ne struje. To nisubrojevi 0 ili 1 kao i svi drugi znakovi u radu ra~unala. Ova najmanja jedinicainformacija nazvana je bit (od binarni digit).

Da bi bio mogu} zapis svih znakova (brojeva, slova i posebnih znakova u kojespadaju i na{a slova {,[, ~,^, },], |,\, `,@ itd.) formirani su organizacijski oblici kojipovezuju bitove u obliku u kojem mogu prikazati znak. Oblik od osam povezanihbitova naziva se bajt.

Na slici 23 prikazan je oblik prikazivanja nekih slova i brojeva.

Slika 23 Prikazivanje slova i brojeva u binarnom obliku

Veli~ina memorije izra`ava se u bajtima. Ve}e jedinice su kilobajt (KB), megabajt(MB) i gigabajt (GB). Kilobajt se uzima kao jedinica od 1000 bajta (to~no 1024bajta), megabajt kao jedinica od 1000000 bajta (to~no 1048576 bajta), a gigabajtpribli`no jednu milijardu bajta.Postoje i ra~unala s organizacijom od 12, 16, 32 ili 36 bita koja se zovu rije~ (Word)

S obzirom na to da je za svaku akciju potrebno pristupiti ili pohraniti podatak iliinstrukciju u memoriju, veoma je va`no da to vrijeme bude {to manje.Ovo vrijeme potrebno za pronala`enje i ~itanje podatka u radnoj memoriji naziva sevrijeme pristupa. Vrijeme pristupa je uz kapacitet glavna karakteristika radnememorije i od njega zavisi brzina rada ra~unala. Kod suvremenih ra~unala to jevrijeme manje od jedne nanosekunde.

Na slici 24 prikazana je uloga radne memorije u radu ra~unala (Turk, 1988.).

Slika 24 Uloga radne memorije

Radna memorija prihva}a podatke i naredbe s ulaznih jedinica, pojedina~ne naredbedaje upravlja~koj jedinici, razmjenjuje podatke i daje rezultate izlaznoj jedinici.

Radna memorija je organizirana kao skup lokacija od kojih svaka ima svoju adresu.Adresiranje mo`e biti direktno i indirektno.

Kada se podaci upisuju na neku lokaciju oni bri{u postoje}e stanje na lokaciji. Kod~itanja podaci ostaju nepromijenjeni. Prvu razinu adresiranja predstavlja podjelaradne memorije na ulazno, radno i izlazno podru~je. Ponekad se ulazno i izlaznopodru~je naziva i spremnik (bafer).

Adrese se mogu definirati: apsolutno (direktno) i relativno (indirektno).

Kod apsolutnog adresiranja, adresa je redni broj bajta u memoriji. Kod relativnogadresiranja, adresa se sastoji od dva broja: prvi odre|uje po~etak brojanja, a drugirelativnu adresu od tog po~etka (Primjer: bajt broj 8024 je 24.-ti bajt od izabranogpo~etka 8000). Prednost ovog na~ina adresiranja je u tome {to se s promjenompo~etka mogu pomaknuti sve adrese unutar jednog programa.Danas postoje sljede}e vrste radnih memorija:- feritne memorije,- memorije s tankim magnetskim filmom,- memorije s magnetskim mjehuri}ima,- poluvodi~ke memorije.

Memorija s magnetskim jezgrama (feritna memorija) radi na pojavi remanentnogmagnetizma. Magnetske se jezgre u obliku prstenova izra|uju pre{anjem magnetskogpraha. Na slici 25 prikazan je princip rada feritne memorije:

Slika 25 Feritna jezgra

Uobi~ajene dimenzije feritnih jezgri su: unutarnji promjer do 1,5 mm, vanjski promjerdo 2,5 mm i debljina do 0,5 mm.

Feritna jezgra ima specifi~nu zna~ajku magnetiziranja tzv. histerezijsku petlju (sl. 25a). Ako kroz `icu koju provu~emo kroz jezgru (sl. 25 b) te~e struja +I dolazi domagnetiziranja jezgre (+Br). Ovo magnetiziranje se ne smanjuje kada prestane te}istruja. Ako kroz namotaj pote~e ista struja suprotnog smjera - I, jezgra se magnetizirau suprotnom pravcu (-Br). Magnetiziranje ostaje i nakon isklju~enja struje. Me|utimako se promijeni struja na +I/2 odnosno - I/2 jezgra se vra}a u prethodno stanje.Prema tome imamo binarni element koji memorira 1(+Br) i 0 (-Br). Svaka jezgra mo`ememorirati to~no 1 bit.

Feritne jezgre su vrlo krte, lako se o{te}uju i slo`ene su za izradu, {to ih ~ini skupima.

Memorije s tankim magnetskim filmom proizvode se na dva na~ina. Po prvom setanki magnetski film nanosi na ravne povr{ine, a zatim dalje obra|uje sli~no kaointegrirani krugovi.

Po drugom na~inu se magnetski film nanosi na povr{inu `ice, a tako oblo`ena `ica(plated wire) upotrebljava se za izradu memorije. Da bi magnetski film mogao slu`itikao memorija, mora se u postupku kemijskog nano{enja primijeniti magnetsko polje,koje raspore|uje magnetska podru~ja i stvara tzv. meki smjer, u kojem magnetski filmpokazuje svojstvo histereze (slika 26).

Slika 26 Pojave u magnetskom filmu

Na slici 27 prikazan je element memorije s magnetskim mjehuri}ima.

Ovakve se memorije izra|uju postupcima karakteristi~nim za proizvodnju LSI (LargeScale Integration). Ona ima veliku mogu}u gusto}u upisivanja i nisku cijenu izrade.

U tankom magnetskom sloju dok nema vanjskog magnetskog polja, postoje podru~jas magnetiziranjem u smjeru podloge i u suprotnom smjeru. Kad se primijeni vanjskomagnetsko polje, jedno podru~je se skuplja, a drugo {iri. Nastaju mjehuri}i koje semo`e pomicati po magnetskoj povr{ini. Pomicanjem se upravlja pomo}u rotacijskogmagnetskog polja tako da se na pogodna mjesta napare elementi od permaloja, kojidjeluju kao mali magneti}i.

Slika 27 Element memorije s magnetskim mjehuri}ima

Najzna~ajniji utjecaj na razvoj ra~unala u~inile su poluvodi~ke memorije. Njihovimrazvojem i primjenom postignuta je mogu}nost izrade po kapacitetu velikih memorija,s malim vremenom pristupa, malih dimenzija, uz manji utro{ak struje i manjurazvijenu toplinu pri radu, te uz znatno povoljnije cijene izrade.

Dana{nja osobna ra~unala imaju ve}e memorije od ra~unala druge generacije.

Poluvodi~i su posebni kemijski elementi (silicij, germanij, arsen) od kojih se izra|ujutranzistori.

Rabe}i tranzistore, izra|uju se slo`eniji elektronski elementi tzv. flip-flop.

Flip-flop ili bistabil je osnovni aktivni element ra~unala, jedinica memorije koja mo`epohraniti jedan bit. Za sve vrste bistabila karakteristi~no je to da imaju dva stabilnastanja sa zna~enjima 1 i 0. Tako bistabil mo`e slu`iti za zapisivanje jednog bitabinarnog podatka. Niz bistabila naziva se registar.

S obzirom na tehnologiju izrade, postoje dvije glavne skupine: bipolarne i unipolarnememorije. Prve su brze, ali nisu velikog kapaciteta, druge su sporije ali imaju ve}ikapacitet.

Poluvodi~ke memorije imaju prednosti nad ostalim kori{tenim memorijama. Te sememorije izra|uju u obliku malih integriranih kola, koja se zovu ~ipovi. ^ip ima oblikkvadrata stranice od 5 do 8 mm. Razvoj i karakteristike dana{njih ~ipova op{irnije sudani u poglavlju 4.1.

Prilikom komuniciranja s ostalim jedinicama sustava, radna memorija ne prima i nepredaje podatke direktno ve} preko svojih registara. Registri predstavljaju vrlo brzidio radne memorije, ali su malog kapaciteta.

Postoji nekoliko dijelova radne memorije. Najzna~ajniji su RAM (Random AccessMemory) i ROM (Read Only Memory).RAM memorija sadr`i podatke i programe koji se izvr{avaju. Lako se mijenja, au~itavanje novog programa bri{e prethodni.

ROM memorija sadr`i programe koji se mogu samo ~itati, ali ne i mijenjati. Oniostaju u memoriji i nakon prekida rada ra~unala.

Do programa i podataka koji se nalaze u RAM memoriji pristupa se brzo i direktno.Me|utim, za neka ra~unala potrebna je jo{ ve}a brzina u radu. Ovi zahtjevi serje{avaju ugradnjom CACHE memorije koja je br`a od RAM memorije, ali i zna~ajnoskuplja.

Da bi bilo mogu}e ~itanje i zapis podataka u memoriju, moraju postojati i registri koji~ine cjelinu s radnom memorijom. Prvi je registar na kojem je zapisana adresalokacije kojom se operira AR (adresni registar), a drugi je potreban da se u njega

prenese podatak koji se `eli upisati u memoriju ili pro~itati iz nje. Ovaj registarzovemo registar memorijskih podataka (MD).

^itanje podataka nije ni{ta drugo do njihovo preno{enje iz memorije u memorijskiregistar. Ako se podatak `eli zapisati na neku lokaciju memorije, on se najprijeprenese u memorijski registar, a zatim u memoriju na adresu koja je u adresnomslogu.

Posebni kabel koji povezuje radnu memoriju, registre i upravlja~ku jedinicu naziva sesabirnica (Bus lines) ili magistrala.

Razvojem PC ra~unala do{lo je do razvoja novih tipova sabirnica.

IBM PC ra~unalo koje se pojavilo 1981. godine, imalo je 8-bitnu sabirnicu (XTsabirnica) na 4.77 MHz tj. jednako kao i Intelov 8086 procesor.

Pojavom AT PC ra~unala 1984. godine, sabirnica je pro{irena na 16-bitnu i ubrzanana 6 MHz ([ipek, 1994.). Uskoro je dodatno ubrzana na 8 MHz. Ova je sabirnicapoznata kao ISA (Industry Standard Architecture).

Godine 1987. po~inje proizvodnja PS/2 IBM ra~unala, koja su zahtijevala, da bizadovoljila grafi~ke zahtjeve, br`u sabirnicu. Razvija se MCA (Micro ChannelArchitecture) sabirnica u 16 i 32-bitnoj verziji.

Ostali proizvo|a~i (Compaq, AST NEC, Dell i proizvo|a~i s Dalekog istoka) izlaze savlastitim standardom EISA (Expanded Industry Standard Architecture) kaopro{irenjem ISA sabirnice. Radi na istoj frekvenciji kao ISA, ali je 32-bitna.

Izlaskom Windowsa 3.0 raste potreba za br`om sabirnicom. Dok su PC ra~unalapove}ala procesnu snagu stotinjak puta, sabirnica je svoju samo u~etverostru~ila.

1992. godine izlazi 32-bitna sabirnica s frekvencijom od 40 MHz (VLB sabirnica).Poja~anjem na 50 MHz sabirnica ponovo dosti`e brzinu rada PC ra~unala.

Upravlja~ka jedinica, registri i radna memorija rade uskla|eno prilikom izvo|enjaprograma. Na slici 28 prikazane su veze izme|u dijelova centralne jedinice.

Slika 28 Centralna jedinica

Upravlja~ka jedinica kontrolira i koordinira rad svih jedinica ra~unalskog sustava.Svoju funkciju obavlja izdavanjem odgovaraju}ih signala, koji nastaju na osnovinaredbi iz programa koji se nalazi u radnoj memoriji i koji upravlja~ka jedinica ~itatijekom izvo|enja programa.

Glavni zadaci upravlja~ke jedinice su:- upravlja ~itanjem i upisom u radnu memoriju,- upravlja razmjenom podataka izme|u radne memorije i aritmeti~ko-logi~ke

jedinice,- upravlja radom aritmeti~ko-logi~ke jedinice,- sinhronizira rad pojedinih jedinica ra~unala.

Na slici 29 mo`emo vidjeti kako se izvode operacije pod kontrolom upravlja~kejedinice.

Slika 29 Strojni ciklus

Strojni ciklus se sastoji od niza operacija, potrebnih da se izvr{i jedna strojna naredba,dana u obliku strojnog jezika.

Strojni ciklus dijelimo u dvije faze: vrijeme za pripremu (I-vrijeme, Instruction Time)i izvr{no vrijeme (E-vrijeme, Execution Time).

Na slici 29 ozna~ena je brojem 1 I operacija kojom upravlja~ka jedinica uzimasljede}u naredbu za izvr{enje (iz radne memorije).Upravlja~ka jedinica interpretira {to treba uraditi i gdje su locirani potrebni podaci.U izvr{noj E-operaciji ALJ (aritmeti~ko logi~ka jedinica) izvodi aritmeti~ku ililogi~ku operaciju, a upravlja~ka jedinica rezultat vra}a u radnu memoriju. Nakon togase operacijom 6 starta sljede}a naredba.

Na slici 30 dan je primjer izvo|enja naredbe za zbrajanje ADD (simboli~ka naredba zazbrajanje) 555 (zbroji 13 i 3).Naredba ADD 555 nalazi se upisana na lokaciji 315. Programsko brojilo (PC) prenese315 u AR (adresni registar memorije) pa se zatim prenese naredba 315 u M (radnumemoriju).Operacijski kod (ADD) prelazi u instrukcijski registar (IR) gdje se obavlja njegovodekodiranje (pribroji).

AR (Adresni registar) sa vrijedno{}u 555 adresira lokaciju ~iji sadr`aj predstavljaadresu operanda. Akumulator je zadr`ao vrijednost prvog operanda (3). Nakonizvo|enja naredbe akumulator sadr`i vrijednost 16. Koraci izvo|enja su (Smiljani},1990.):

a) dovo|enje b) izvr{enje(PC) → AR (M) → MD+ 1 → PC izvr{enje instrukcije(M) → MDop. kod iz MD → IRadresa iz MD → AR

Zna~enje pojedinih simbola:

PC - programsko brojilo,

M - radna memorija,

MD - registar memorijskih podataka,

IR - instrukcijski registar,

AR - adresni registar.

Ovo vrijeme izvo|enja jedne naredbe, koristimo kao pokazatelj brzine rada centralnejedinice ra~unala.

Slika 30 Primjer izvo|enja naredbe ADD 555

S obzirom da su minute i sekunde suvi{e velike jedinice vremena, za prikazivanjestrojnog ciklusa koriste se milisekunde (10-3), mikrosekunde (10-6), nanosekunde (10-

9) i pikosekunde (10-12).Strojno vrijeme (procesorsko vrijeme) ~esto se izra`ava u megahercima. Jedan MHzpredstavlja veli~inu od 1 milijuna ciklusa u sekundi.

Aritmeti~ko-logi~ka jedinica obavlja ra~unske i logi~ke operacije u zadacima kojeobavlja ra~unalo.Ra~unske operacije se obavljaju s numeri~kim podacima prema zahtjevima naredbe izprograma. Aritmeti~ko-logi~ka jedinica obavlja samo ~etiri osnovne ra~unskeoperacije (zbrajanje, oduzimanje, mno`enje, dijeljenje). Za izvo|enje slo`enijihmatemati~kih operacija (ra~unanje trigonometrijskih ili eksponencijalnih funkcija,odre|enog integrala itd.) postoje gotovi programi koji (numeri~kom analizom) izvodeslo`enije zadatke na veliki broj navedenih osnovnih operacija.Jedina logi~ka operacija koju izvodi aritmeti~ko-logi~ka jedinica je usporedba.

Razlikujemo usporedbu numeri~kih vrijednosti ~iji je rezultat manji, jednako ili ve}e,te usporedbu niza simbola ~iji je rezultat: isti ili razli~it.

Na slici 31 prikazana je shema rada jednoadresnog ra~unala s funkcijom elementa zara~unanje (Dworatschek, 1970.).

Slika 31 Shema rada jednoadresnog ra~unala

Jednoadresni ra~unari imaju poseban registar koji zovemo akumulator (A) u kojem senalazi jedan operand prilikom zbrajanja i mno`enja, a u njega se na kraju smje{ta irezultat.

S ulazne jedinice u~itamo program (kao niz naredbi i instrukcija) i podatke kojeprogram treba obraditi. Program i podaci zauzmu dio radne memorije. Slobodni dioostaje za me|urezultate i kona~ne rezultate.

Instrukcija sadr`i operacijski dio (OP) i adresni dio (AD). Operacijski dio sadr`i kodoperacije koju ra~unalo treba obaviti (Primjer: ADD - zbrajanje). Adresni dio sadr`iadresu odakle se trebaju ~itati podaci, nad kojima se obavlja instrukcijom danaoperacija.

Kad po~inje rad programa, prva adresa instrukcije dolazi do registra za brojenjeinstrukcija (PC - programsko brojilo). PC ima zadatak da sadr`aj memorije s tomadresom prenese kao prvu instrukciju u instrukcijski registar IR. Sadr`aj PC-a prolazikroz petlju linearno i pove}ava broja~ za +1.

Ovo linearno odvijanje instrukcija mo`e se zamijeniti instrukcijom bezuvjetnog skoka,na adresu instrukcije koja je navedena.

Novi sadr`aj PC-a daje podatak za navedenu adresu instrukcije koju treba uzeti izmemorije.

Element za ra~unanje obavlja ra~unske operacije prema signalima upravlja~kejedinice, a nakon dekodiranja operacijskog dijela instrukcije.

3.3.3. Izlazne jedinice

Rezultati dobiveni obradom predaju se izlaznim jedinicama u obliku elektri~nihsignala. Izlazne jedinice, primljene elektri~ne signale pretvaraju u znakove koji setipkaju ili crtaju, i u tom obliku ih prenose nositeljima informacija.Neke od ovih informacija mogu se odmah koristiti (npr. rezultati pisani pisa~em ilicrte`i koje izra|uje elektronski izlazni ure|aj za crtanje) ili ostaju u kodiranom oblikuinformacija i slu`e za daljnju obradu (bu{ene papirne vrpce ili bu{ene kartice).

Najpoznatije su izlazne jedinice:- pisa~,- bu{a~ papirne vrpce,- crta~,- izlaz na mikrofilm,- zaslon,- fax - modem.

3.3.3.1. Pisa~i

Pisa~ je najvi{e kori{tena izlazna jedinica za trajno registriranje izlaznih informacija,u ~ovjeku ~itljivom obliku na listovima papira ili na papirnoj listi. Koristi se zaispisivanje rezultata obrade, sadr`aja registara i stanja operacijskog sustava zaprotokoliranje programa i za ispisivanje teksta.

Tiskanje je jedna od naj~e{}e kori{tenih izlaznih operacija. Primjenom ra~unala ustolnom izdava{tvu, porastao je zna~aj pisa~a i ubrzan je njihov razvoj. Osim zaispisivanje normiziranih izvje{taja koji su rezultati poslovnih procesa (planproizvodnje, bruto bilanca, obra~un pla}a), pisa~i se koriste i za tiskanje ~lanaka,knjiga te ispis pripremljenih obrazaca i dokumenata.

Ugradnjom mikroprocesora i memorije u pisa~e, oni prestaju biti samo primatelji iizvo|a~i naredbi centralne jedinice. Suvremeni pisa~i imaju vlastiti operacijski sustavi radnu memoriju, {to omogu}uje njihovo programiranje (npr. za ispisivanje za{titnihznakova). Ve}ina mehani~kih i elektromehani~kih funkcija zamijenjena jeelektroni~kim, {to pisa~ima pove}ava pouzdanost u radu. Kod nekih se ure|aja itiskanje obavlja elektronski upravljeno (npr. laserski, toplinski i “Ink Jet” - pisa~imlazom tinte).

Elektronika pove}ava mogu}nost ispisivanja (npr. ispisivanje slova u vi{e veli~ina,slova raznih pisama, ispisivanje u vi{e boja, automatsko pozicioniranje, adresiranje,mogu}nost ispisivanja linijskog koda itd.), a elektroni~ko se ispisivanje obavljavelikom brzinom i be{umno. Kao pisa~ mo`e poslu`iti i elektroni~ki pisa}i stroj smemorijom.

Po tehni~koj izvedbi razlikujemo mehani~ke i nemehani~ke pisa~e, a po na~inuispisa linijske i serijske.

Kod mehani~kih pisa~a postoji spremnik u kojem se nalaze tekstovi pripremljeni zatisak u to~nom rasporedu. Tiskanje se obavlja otiskivanjem pojedinih simbola koji senalaze na lancu ili bubnju. Mehani~ki pisa~i mogu pisati u vi{e kopija {to im jeprednost. Koriste se za ispis male koli~ine podataka, te za popunjavanje obrazaca jeromogu}avaju brzi preskok redova.

Nemehani~ki pisa~ slu`i za izlaz velike koli~ine podataka jednostavnije oblikovanih uzgusnutom tekstu. Broj i veli~ina znakova nemehani~kog pisa~a ne utje~e na brzinupisanja, papir se pomi~e stalnom brzinom i pri ispisivanju i pri pravljenju proreda.

Zna~ajka je serijskih pisa~a da pi{u znak po znak (kao pisa}i strojevi), a linijskih daodjednom ispisuju cijeli redak. Zbog toga su serijski pisa~i mnogo sporiji od linijskih.Brzina ispisivanja serijskih pisa~a iznosi obi~no 200 do 300 znakova u minuti, anajbr`i (autoru danas poznati) serijski matri~ni pisa~i dosti`u brzinu i do 900 znakovau sekundi, odnosno 54000 znakova u minuti, tj. oko 400 redaka sa 132 znaka u retku.Brzina linijskih pisa~a uglavnom je 1000 do 2000 redaka u minuti sa 132 do 160znakova u retku, a postoje i rje{enja sa 3000 redaka u minuti.

Za {ire potrebe PC ra~unala, danas se naj~e{}e koriste tri skupine pisa~a:- matri~ni (igli~ni),- laserski,- kaplji~ni (Ink Jet).

Princip rada matri~nog pisa~a sli~an je radu pisa}eg stroja. Iglice koje se nalaze uglavi pisa~a pokre}u se elektromagnetskim putem i otiskuju to~kicu po to~kicu napapiru pomo}u tintom natopljene vrpce (ribon). Te to~kice su dio cjeline, slike ili

slova. Glava za pisanje sadr`i 9, 18, 24, ili 48 iglica, slo`enih po odre|enoj matricizbog ~ega se i zovu matri~ni. [to je ve}i broj iglica to je otisak znaka kvalitetniji.

Prednosti matri~nih pisa~a su relativno niske cijene i zadovoljavaju}a pouzdanost. Onje jedini tip pisa~a koji mo`e raditi u kopijama na NCR (samokoopiraju}em) papiru.

Nedostatak ovih pisa~a je lo{ija kvaliteta otiska, buka pri radu i sporost.

Ukoliko radimo sa samokopiraju}im papirom (uplatnice, virmani, carinskadokumentacija i sl.) neophodan je matri~ni pisa~.

Prgodom izbora iz zaista velikog broja ponu|a~a razli~itih formata, broja iglica icijene, treba uzeti u obzir i trajnost pisa~a, te da neki modeli mogu raditi samooriginal i dvije kopije.

Laserski pisa~i predstavljaju danas najkvalitetnije pisa~e u ra~unalskoj opremi. Radim se zasniva na foto - elektrostati~kom efektu.Laserska dioda osvjetljava bubanj premazan smjesom koja se kod osvjetljivanjanaelektrilizira. Ispod bubnja nalazi se spremnik s finim grafitnim ~esticama pigmenta(toner) koje se zbog elektrostati~kog efekta “lijepe” na bubanj. Kad preko bubnjaprelazi papir, ~estice tonera ostaju na papiru, koji nakon toga ide na “pe~enje” (prekopapira prelazi zagrijani valjak).Laserski pisa~i rade u rezoluciji 300 - 2400 dpi (to~aka po in~u). Njihova prednost jepored kvalitete otiska i u brzini, pouzdanosti u radu i niskoj razini buke.Najve}a i jedina mana (jo{ uvijek) je visoka cijena.Laserski pisa~i su najpogodnije rje{enje za pisanje izlaza koji sadr`e grafiku.

Kaplji~ni pisa~i (Ink Jet, Bubble Jet) su relativno novijeg datuma i predstavljajudaljnji razvoj matri~nih pisa~a. U glavi za tiskanje umjesto iglica oni imaju cjev~icekroz koje na papir, pod visokim tlakom, prskaju kapljice tinte.Prednosti su im: neznatna buka pri radu, kvaliteta otiska i umjerena cijena.Nedostaci su: curenje tinte, potreba za papirom visoke kvalitete i sporost u radu.

Za sva tri tipa postoje i kolor varijante, koja za matri~ne pisa~e nema ve}i zna~aj.

Najnoviji modeli mogu tiskati A3 stranicu u rezoluciji 600 dpi u paleti od 16,7milijuna boja.Nedostaci su im sporost, visoka cijena i veliki zahtjevi za memorijom.

3.3.3.2. Bu{a~ papirne vrpce

Bu{a~ papirne vrpce bu{i znakove i brojeve koji ~ine podatke u obliku kombinacijerupica na papirnoj vrpci sa 5, 7 ili 8 kanala. Sastoji se od koluta s praznom vrpcom ikoluta za izbu{enu vrpcu, ure|aja za premotavanje vrpce, stanice za bu{enje i zakontrolu bu{enja.

Izlaz podataka odvija se pod kontrolom programa. Bu{ena vrpca s rezultatima obradeslu`i u sljede}im obradama za ulaz podataka preko ~ita~a vrpce ili za prijenospodataka preko teleprinterske mre`e. Brzina izlaza podataka na bu{enu vrpcu iznosi10 do 150 znakova u sekundi.

Bu{a~ papirne vrpce ima primjenu kod pripreme programa za NC (numeri~kiupravljane) strojeve.

3.3.3.3. Crta~

Jedinica za crtanje - crta~ (ploter) slu`i za pretvaranje digitalnih podataka u grafi~keprikaze (dijagrame, slike, tehni~ke crte`e, sheme) na papiru.

Pomo}u crta~a mogu se iscrtavati i slova i brojevi pa su zbog toga prikladni zakombinirani izlaz i grafike i teksta. Mogu sadr`avati vi{e raznobojnih pera za pisanje.Ispisivanje je mogu}e u bilo kojem pravcu.

Prema na~inu izrade grafi~kog prikaza razlikuju se:- crta~i s nepomi~nim predlo{kom i pomi~nim perom za izvla~enje linija,- crta~i s papirom napetim na valjku koji se okre}e i s perom koje se pomi~e

usporedno s osovinom valjka,- elektrostati~ki crta~,- toplinski crta~.

Crta~i su razmjerno spore izlazne jedinice pa se uglavnom ne priklju~uju na centralnujedinicu, ve} rade u “off-line” sustavu. U tom se slu~aju podaci za grafi~ki izlaz prvoizdaju preko neke brze jedinice (npr. jedinice magnetskih vrpci).

Na kapacitet crta~a (vrijeme potrebno za izradu crte`a) utje~u sljede}i parametri:- brzina kretanja pera pri crtanju i u praznom hodu,- vrijeme podizanja i spu{tanja pera,- vrijeme zamjene pera,- ubrzanje,- brzina ra~unala,- brzina procesora crta~a.

Kvalitet i izgled kona~nog crte`a odre|uje: rezolucija crta~a, preciznost i ponovljivost.

Mehani~ka rezolucija je najmanji pokret koji crta~ mo`e u~initi (od 0,0125 mm do0,1 mm).

Preciznost predstavlja svojstvo pomicanja pera za to~no odre|enu udaljenost ili naodre|enu to~ku.

Ponovljivost je svojstvo da crta~ mo`e precizno ponoviti svoje korake. Brzina crta~aizra~unava se u mm/s i iznosi od 25 mm/s do 1000 mm/s.

3.3.3.4. Izlaz na mikrofilm

Jedinica za izlaz na mikrofilm COM (Computer Output Microfilm) ostvaruje izlazdigitalnih signala u abecednim znakovima ili crte`ima na 16, 35 ili 105 -milimetarskoj filmskoj vrpci. Budu}i da je izlaz podataka u umanjenom obliku(naj~e{}e za 42 puta), posti`e se ve}a brzina izlaza nego kod pisa~a i crta~a spapirnim nositeljima podataka.

Jedinica za izlaz na mikrofilm ima katodnu cijev ili diode za emitiranje svjetla, ili sesignali nakon pretvaranja prenose na mikrofilm pomo}u lasera. Nakon snimanjamikrofilm se razvija i fiksira.

Dobiveni se mikrofilmovi mogu lako umno`iti pomo}u posebnih ure|aja. Za ~itanjepodataka s mikrofilma potrebni su ure|aji za ~itanje (projektori ili pove}ala), kojipove}avaju podatke s mikrofilma do razine ~itljivosti.

3.3.3.5. Zaslon

Mada zaslon slu`i za ulaz podataka, ipak se naj~e{}e upotrebljava kao izlaznajedinica. Opti~ki zaslon pretvara digitalne podatke, koje prima iz centralne jedinice, uvidljive uobi~ajene znakove ili crte`e.

Izlaz podataka preko opti~kog zaslona br`i je i jeftiniji od izlaza na papirne nositelje.Zbog toga se zaslon koristi u slu~ajevima kad je potrebno da se podaci brzo dobijuradi dono{enja odluke u poslovnom procesu, tj. kad valja uspostaviti neposrednukomunikaciju izme|u ~ovjeka i ra~unala.U automatiziranim informacijskim sustavima se najvi{e koriste izbori putem zaslona(prikazi). Na taj se na~in koristi izvje{taj koji tog trenutka `elimo i trebamo.

Fax-modem predstavlja izlaz iz ra~unala u obliku faxa.

3.3.4 Vanjske memorije

Radna memorija sadr`i podatke i naredbe za rad ra~unala i svih njegovih jedinica. Sobzirom na svoju veli~inu, ona ne mo`e sadr`avati sve podatke i programe potrebnejednoj organizacijskoj cjelini (poduze}e, ustanova) pa ~ak ni jednom odjelu. U radnojmemoriji se podacima i programima pristupa brzo, u tijeku rada, ali se isklju~enjemra~unala ve}i dio memorije prazni i gube se podaci i programi iz radne memorije.

Kao glavno skladi{te podataka i programa, koji se pozivaju po potrebi u radnumemoriju tijekom rada ra~unala, koriste se vanjske memorije. Vanjske memorije segrade na principu pokretnog magnetskog medija na kojem zapisujemo i sa kojeg~itamo podatke. U odnosu na radnu memoriju imaju ve}i kapacitet i manju brzinupristupa podacima.

Razvojem i pove}anjem brzine rada procesora, radna memorija ra~unala nije moglapratiti (zbog cijene) potrebe procesora te se javila potreba za vanjskim memorijama,koje danas ~ine 20-30% prodaje ra~unalske opreme u SAD (Floyd, 1991.). Za vanjskememorije jo{ se koriste i nazivi sekundarne (secondary, auxiliary storage).

Osnovne karakteristike vanjskih memorija su:- kapacitet,- prosje~no vrijeme pristupa,- brzina prijenosa.

Kapacitet vanjskih memorija mjeri se u megabajtima (MB). Jedan MB sadr`i 1024kilobajta (KB) odnosno 1048576 bajta. Naj~e{}e se kao i za glavnu memoriju uzimaokrugli broj 1 MB ≈ 1000 KB ≈ 1000000 bajta (gre{ka oko 5%).

Pod prosje~nim vremenom pristupa, podrazumijevamo vrijeme u milisekundama(ms), potrebno da upravlja~ka jedinica pristupi do memoriranog podatka.

Brzina prijenosa predstavlja koli~inu podataka koja se mo`e prenijeti u jednoj sekundisa vanjske memorije u glavnu memoriju i obrnuto.

Danas su u primjeni sljede}e vanjske memorije:- magnetska vrpca,- magnetski disk,- opti~ki disk.

U ove vrste memorije prema nekim podjelama, ubrajaju se i disketa i magnetskekartice. Vanjske memorije rade pod kontrolom upravlja~kih jedinica i vlastitihupravlja~kih jedinica koje zovemo kontrolerima.

U ove memorije spada i magnetski bubanj koji se danas koristi.

3.3.4.1. Magnetska vrpca

Magnetska vrpca, kao medij za memoriranje podataka, sli~na je magnetofonskojvrpci, samo je prevu~ena tankim slojem feromagnetskog materijala.Podloga je od umjetnog materijala. Podaci se na vrpci mogu brisati i zapisivati novi.

[irina vrpce mo`e biti razli~ita, naj~e{}e od 12,5 mm do 35 mm. Suvremena ra~unalakoriste naj~e{}e vrpcu {irine 12,5 mm (1/2”). Duljina vrpce je razli~ita od 720 do1100 m.

Ovisno o tipu magnetske vrpce, na 1 cm nalazi se 320, 640 ili 2500 bajtova. Jedan“okvir” (frame) je dio magnetske vrpce, koji predstavlja jedini~nu informaciju, kaojedan stupac kod kartice (bajt). Jedinica za gustinu zapisa je fpi (frames per inch) ilibpi (bytes per inch).

Gusto}a zapisa odre|uje kapacitet vrpce. Na vrpcu mo`e biti memorirano na stotinemilijuna znakova (nove trake imaju kapacitet do nekoliko GB).

U jednom okviru, odnosno jednom popre~nom presjeku vrpce, registrira se jedanbinarni kod. Podaci se na vrpcu mogu upisivati kao pakirani i nepakirani.

Vrpca mo`e imati sedam, devet ili vi{e kanala. Sedmokanalna vrpca koristi {estkanala za prikazivanje znakova, a sedmi za kontrolu parnosti. Sedmokanalna vrpcakoristi oktalni kod.Devetokanalna vrpca koristi osam kanala za upisivanje znakova, a deveti za kontroluparnosti (slika 32). Devetokanalna vrpca koristi EBCDIC kod.

Slika 32 Kontrolni bit na vrpci

Magnetiziranje vrpca sporo opada (za 20 godina 1%).

Upisivanje ili ~itanje magnetske vrpce obavlja se preko ulazno/izlaznog ure|aja koji senaziva: jedinica magnetskih vrpci odnosno kontroler magnetske vrpce, slika 33.

Slika 33 Jedinica magnetskih vrpci

Kolut vrpce koja se ~ita, ili na koju se upisuju podaci, zovemo napojni kolut (supplyreel). Drugi kolut (strojni) prima ve} obra|ene podatke i zovemo ga prijemni kolut(take-up). Obi~no je u~vr{}en i ne mo`e se skidati.Pokretanje vrpce sa napojnog na prijemni kolut zovemo pomicanje vrpce unaprijed.

Foto}elija slu`i za pronala`enje tzv. reflektor oznake koja slu`i za ozna~avanjepo~etka i kraja dijela vrpce na kojem se nalaze memorirani podaci. Jedinicamagnetske vrpce na po~etku rada tra`i automatski reflektor marku i tamo zaustavljavrpcu.

Vrpca se kre}e kontinuiranom brzinom pokraj glava za ~itanje odnosno pisanje. Kadase jedan slog u~ita, zaustavlja se vrpca i ~eka se na idu}i slog za ~itanje. Tako ~estomijenjanje visoke brzine gibanja i mirovanje, lo{e bi se odrazilo na magnetsku vrpcu,pa se jedan dio nalazi u tzv. vakuumskim kanalima, ~ime se sprije~ava kidanje.

Da bi se vrpca zaustavila, potreban je odre|eni put zaustavljanja, pa su slogovipodataka odijeljeni 1,5 cm duga~kim razmakom (gap).Ako pretpostavimo 80-stup~anislog to je za tip vrpce 640 bajtova po 1/8 cm duljine vrpce. Ako je razmak izme|uslogova 1,5 cm, o~ito je da je iskori{tenje vrpce nepovoljno, (u ovom slu~aju 56 mvrpce slu`i za upis, a 674 m ~ine razmaci) slika 34.

Slika 34 Raspored slogova na vrpci

Zato se vi{e slogova ~ita zajedno kao jedan blok. Blok predstavlja osnovnu jedinicuinformacije prenijetu na ili s magnetske vrpce, o~itanu ili upisanu u jednojulazno/izlaznoj operaciji na vrpci.

Ako su dva ili vi{e slogova skupljeni, da bi bili pro~itani ili upisani u jednoj operacijivrpce, nazivaju se blokirani slogovi. Ako se slogovi upisuju ili ~itaju jedan po jedan,nazivaju se neblokirani slogovi. Kod jedinice magnetne vrpce jedan blok predstavljafizi~ku jedinicu pa se naziva fizi~kim slogom. Pojedina~ni slogovi podataka jednogbloka zovu se logi~kim slogovima.

Omjer, koji kazuje, koliko se logi~kih slogova nalazi u jednom fizi~kom slogu,zovemo faktor blokiranja. Blokiranjem se broj slogova, koje mo`emo smjestiti namagnetsku vrpcu, pove}ava (broj razmaka se smanjuje). Blokiranje smanjuje vrijemeobrade magnetske vrpce.

Na slici 35 prikazani su oblici slogova nepromjenljive i promjenljive duljine, kaoprimjer slogova promjenljive duljine neblokirano i blokirano.

Slika 35 Oblici memoriranja slogova

Datoteke na magnetskoj vrpci mogu se obra|ivati samo sakvencijalno tj. slogovi seu~itavaju i obra|uju samo u onom redoslijedu u kojem su bili i pohranjeni. Za svakinovi upis ili izmjenu, mora se proizvesti nova datoteka. Upotreba magnetskih vrpci jeracionalna, kad neka datoteka ima mnogo promjena.

Sekvencijalni smje{taj podataka na magnetskoj vrpci karakterizira:- dobro iskori{tenje kapaciteta,- {to je vi{e promjena, to je racionalnije iskori{tenje,- promjene moraju biti sakupljene, a zatim sortirane,- potrebno je kreirati novu mati~nu datoteku, ~ak i onda, kada je broj promjena

veoma malobrojan.

Da bi upravlja~ki program mogao nadgledati ~itanje i pisanje slogova podataka,moraju biti specificirani odre|eni podaci o datotekama i to:- duljina bloka u bajtovima,- duljina logi~kog sloga u bajtovima,- format slogova podataka F (nepromjenljivi), V (promjenljivi), N (nedefinirane

duljine)

- i da li su blokirani ili ne.

Uz normalno gibanje vrpce naprijed, vrpce osiguravaju i operaciju gibanja unazad(Backspace) i to naj~e{}e po jedan blok unazad.

Po zavr{etku operacije s vrpcom obi~no slijedi instrukcija za premotavanje (Rewind),koja vra}a obra|enu vrpcu na kolut.

Brzina ~itanja s vrpce i upisivanja na vrpcu ovisi o gusto}i znakova i o brzini vrpce.

Prora~un kapaciteta magnetske vrpce zahtijeva poznavanje nekih osnovnih elemenata,kao {to su broj bajtova po jedinici duljine (cm ili in~), veli~ina bloka i razmak.

Potreban prostor (duljina) vrpce za upisivanje jednog sloga mo`e se izra~unati:

duljina sloga u bajtovimaDs(b) = 1,5 + __________________________________ (4)

gusto}a zapisa (Byte / cm)gdje je:

Ds(b) - duljina sloga, odnosno bloka, ukoliko su podaci blokirani u cm.

Primjer:Datoteka sadr`i 80000 slogova.Duljina sloga je 210 bajtova.Gusto}a zapisa 640 Byte/cm.

Treba izra~unati potrebnu duljinu vrpce, odnosno broj kolutova, za vrpce duljine 720m za smje{taj te datoteke ako su podaci:a) neblokirani ib) blokirani s faktorom blokiranja 10.

a) Ds = +15210

640, =1,5+0,3281=1,8281 cm za jedan slog

Za 80000 slogova trebat }e: 80000 x 1,8281=146248 cm ≈ 1463 m

Broj kolutova:

Bk =1463

720 = 2,03 tj. potrebno je 3 koluta vrpce

b) Db = +152100

640, =1,5+3,28=4,78 cm za 1 slog.

Za 8000 blokova trebat }e: 4,78 x 8000 = 38240 cm = 382,4 m

Za memoriranje datoteke na ovaj na~in dovoljan je 1 kolut vrpce.

Iz ovog primjera vidljiva je u{teda primjenom blokiranja slogova.

Magnetska vrpca predstavlja jeftinu vanjsku memoriju. Ima veliki kapacitetmemoriranja i nisku cijenu po memoriranom znaku. Jednom upisani podaci mogu sekoristiti, teorijski, neograni~eni broj puta, mogu}e je arhiviranje podataka na malomprostoru i laka je zamjenljivost magnetskih vrpci.Me|utim magnetske vrpce imaju i dva nedostatka.Prvi nedostatak je u mogu}nosti samo sekvencijalne obrade. Slogovi se moguobra|ivati slog po slog. Na taj na~in je potrebno i kod malih promjena pro~itati cijeluvrpcu, dok se na|e tra`eni slog.

Drugi nedostatak je zahtjev da se vrpce moraju klimatizirati radi sprje~avanja utjecajapromjena temperature i vla`nosti.

Za identifikaciju vrpce koriste se oznake (labele). Vanjska labela stavlja se na kolut.Na po~etak i kraj vrpce stavljaju se interne labele. Po~etak vrpce ozna~ava po~etnalabela (HEADER LABEL) u kojoj se nalaze podaci ~itljivi sustavu:- datum formiranja vrpce,- rok ~uvanja vrpce i- naziv vrpce.

Zavr{na Labela (TRAILER LABEL) ozna~ava kraj jedne vrpce, a ako se datotekanalazi na vi{e vrpci, labela upu}uje na kolut, na kojem se nastavljaju podaci iz tedatoteke. Kraj datoteke ozna~ava labela END OF FILE (EOF).Razvojem mikrora~unala do{lo je i do razvoja jedinica magnetskih vrpci malihdimenzija. To su strimer vrpce. Danas se vrpce uglavnom koriste za spa{avanjepodataka i arhiviranje podataka i programa.

Najpoznatija grupa jedinica za arhiviranje podataka na PC ra~unalima je QIC (Quarter- Inch - Cartrige). Kao medij se upotrebljava kasetica u kojoj se vrpca okre}e pomo}uposebnog kota~i}a (Crnko, 1995.). Razvijen je ~itav niz QIC normi koje slijedepove}anje kapaciteta diskova. Norma QIC - 80 ima kapacitet 125/170 MB (nesa`etihpodataka) a QIC - 3080 1,6 GB. Originalne vrpce su {irine 6,35 mm a pojavljuju se i{irine 8 mm. Glavne prednosti QIC jedinica su: relativno veliki kapacitet, brzi pristupdo datoteka i niska cijena medija.

DAT (Digital Audio Tape) jedinica upotrebljava vrpce {irine 4 mm. Ima ve}u gusto}uzapisa od QIC jedinica i ve}i kapacitet 1,3-4 GB. Upotrebljava se naj~e{}e naserverima u LAN i WAN mre`ama.

3.3.4.2 Magnetski diskovi

Danas magnetski diskovi predstavljaju jedan od klju~nih jedinica ra~unalskogsustava. Sastoji se od jedne ili vi{e plo~a (promjera: 1”; 3,5”; 5,25”; 10,5”; 14” itd.)koje se vrte velikom brzinom (3000, 4400 o/min).

Kru`ni trag na povr{ini plo~e na kojem se upisuju podaci naziva se staza (track) slika36.

^esto diskovi imaju organizaciju po sektorima. Sektori su segmenti staze. Svaki sektorima jedinstvenu adresu. Glava za ~itanje i pisanje se pozicionira na adresu sektora.

Slika 36 Magnetski disk

Novije konstrukcije diskova imaju takav na~in zapisivanja podataka da na vanjskimstazama diska, koje su dulje, ima vi{e sektora nego na unutarnjim, tako da je kapacitettih staza ve}i. Vanjske povr{ine gornje i donje plo~e ne koriste se, tako da disk sa {estplo~a ima deset povr{ina. Adresa sloga na disku odre|ena je brojem jedinice na kojojse disk (disc-pack) nalazi, brojem cilindra, brojem glave (odnosno staze) i brojemsloga na stazi. Razvoj diskova mo`emo podijeliti u tri revolucije ([ipek, 1995.). Uprvoj revoluciji diskova za PC ra~unala javlja se potreba za diskom. U drugojrevoluciji, koja se javlja nakon pojave grafi~kih su~elja, zahtijevaju se velikikapaciteti i brzine rada diskova. Tre}a revolucija u primjeni diskova je u tijeku, auzrok su pojave potreba za memoriranjem zvuka i slike.

Ve}a primjena diskova po~inje {ezdesetih godina kada oni potpuno potiskujumagnetske bubnjeve da bi od tada svakih nekoliko godina udvostru~ili kapacitet ismanjili dimenziju. Od spomenutih karakteristika vanjskih memorija kapacitet ostajekao i za ostale vanjske memorije. Prosje~no vrijeme pristupa je prosje~no vrijemekoje je potrebno disku da uhvati slu~ajno odabrani sektor ([ipek, 1995.). Danas se ovavrijednost kod diskova kre}e od 5 milisekundi (ms) do 15 ms kod sporijih diskova.

[to je ovo vrijeme manje, to }e se br`e obaviti pretra`ivanje i zapisivanje na disku.Ovisi o brzini rotacije disk plo~e, i brzini primicanja i odmicanja glave za ~itanje.

Brzinu prijenosa kod diska definiramo kao koli~inu podataka koja se mo`e prenijeti ujednoj sekundi pod pretpostavkom sekvencijalnog rasporeda podataka. Teorijski sebrzina prijenosa ra~una ([ipek, 1995.):

VNS BS n

MB sp = ⋅ ⋅1000000

/ (5)

gdje su:

VP - brzina prijenosa, MB/s,

NS - broj sektora na stazi,

BS - kapacitet sektora (koli~ina bajtova po sektoru)

n - brzina vrtnje plo~e diska, o/min.

Ako imamo 500 MB disk s 4000 o/min sa 60 sektora po stazi i 512 bajtova po sektorumo`emo izra~unati teorijsku brzinu prijenosa:

V MB sP = ⋅ ⋅⋅

=60 512 4000

1 000000 602 048

, ,, /

Prakti~ni pokazatelji su ne{to ni`i. Brzina prijenosa zavisi o gusto}i zapisa i brzinivrtnje diska. Kod diskova jo{ imamo dvije zna~ajne karakteristike: latenciju iveli~inu me|umemorijskog prostora (cache). Latencija je prosje~no vrijeme potrebnoda tra`eni sektor do|e ispod glave za ~itanje i pisanje, i ovisi direktno o brzini vrtnjediska. Ugradnja me|umemorije na disku omogu}ava da u nju u~itamo ili zapi{emo diopodataka dok glava, prema instrukciji upravlja~ke jedinice i kontrolera, tra`i potrebnisektor. Na slici 37 prikazana je disk jedinica.

Kontroler diska upravlja radom disk jedinice. Sadr`i disk plo~e, motor koji ih vrti,glavu za ~itanje i pisanje te ure|aj za pomicanje glave.

Na zahtjev upravlja~ke jedinice da pro~ita ili upi{e neki sektor, kontroler namjestiglavu na tra`enu stazu i pri~eka tra`eni sektor.

Diskovi se me|usobno razlikuju po broju plo~a, broju glava za ~itanje i zapisivanje,broju cilindara i broju sektora. Od ranije manjih kapaciteta 2,5 i 5 MB danas sediskovi rade i sa 2 GB kapaciteta (Barracuda tvrtke Seagate Technology).

Slika 37 Disk jedinica

Tablica 3 daje pregled diskova nekih poznatijih proizvo|a~a (Infotrend 12/7/1993.).

Pregled diskova Tablica 3MAXTOR modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori Kapacitet[MB]

7040A 981 5 17 42,693,1208051A 981 5 17 42,693,1207060A 1024 7 17 62,390,2727080A 981 10 17 85,386,2407120A 1024 14 17 124,780,544LXT200A 816 15 32 200,540,160LXT213A 683 16 38 212,615,168XT1085 1024 8 17 71,303,168XT1105 918 11 35 180,956,160XT1140 918 15 17 119,854,080XT2085 1024 7 35 128,450,560XT2140 1024 11 35 201,850,880XT2190 1024 15 17 133,693,440

XT2085 1224 7 35 153,538,560XT2140 1224 11 35 241,274,880XT2190 1224 15 17 159,805,440XT1120 1024 8 26 109,051,904XT1240 1024 15 26 204,472,320XT4170E 1224 7 35 153,538,560XT4230E 1224 9 34 191,766,5289230E 1224 9 34 191,766,5289380E 1224 15 34 319,610,880XT4380E 1224 15 35 329,011,200XT8380E 1632 8 52 347,602,944XT8610E 1631 12 52 521,084,9289780E 1660 15 53 675,686,400XT8800E 1273 15 63 615,928,320XT8760E 1632 15 52 651,755,520

FUJITSU modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori KapacitetM2225D 615 4 35 44,083,200M2227D 615 8 35 88,166,400M2241AS 754 4 35 54,046,720

Tablica 3 (nastavak 1)M2242AS 754 7 35 94,581,760M2243AS 754 11 35 148,628,480M2611T 1334 2 33 45,078,528M224E 822 5 35 73,651,200M2612T 1334 4 33 90,157,056M2513T 1334 6 33 135,235,584M2245E 822 7 35 103,111,680M2614T 1334 8 33 180,314,112M2245E 822 10 35 147,302,400M2247E 1242 7 35 155,796,480M2248E 1242 11 35 244,823,040M2249E 1242 15 35 333,849,600M2261E 1657 8 53 359,714,816M2263E 1657 15 53 674,465,289

CONNER modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori KapacitetCP-3024 634 2 33 21,424,128CP-342 981 5 17 42,693,120CP-344 805 4 26 42,864,640CP-3044 526 4 40 43,089,920CP-3184 832 6 33 84,344,832CP-3102 776 8 33 104,890,368CP-3111 832 8 33 112,459,776

CP-3104 776 8 33 104,890,368CP30104 1522 4 39 121,565,184CP-3204 1348 8 38 209,813,504CP-3204F 684 16 38 212,926,464

WESTERN DIGITAL modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori KapacitetWD-93024A 782 2 27 21,620,736WD-93028A 782 2 27 21,620,736WD-95028A 782 2 27 21,620,736WD-93044A 782 4 27 43,241,472WD-93048A 782 4 27 43,241,472WD-95044A 782 4 27 43,241,472WD-95048A 782 4 27 43,241,472WD-AC280 980 10 17 85,299,200WD-AP2400 987 12 35 212,244,480

Tablica 3 (nastavak 2)

SEAGATE modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori KapacitetST213 615 2 17 10,705,920ST225 615 4 17 21,411,840ST125 615 4 17 21,411,840ST138 615 6 17 32,117,760ST412 306 4 17 10,653,696ST251 820 6 17 42,823,680ST4026 615 4 17 21,411,840ST4038 733 5 17 31,900.160ST4038M 733 5 17 31,900,160ST4051 977 5 17 42,519,040ST4053 1024 5 17 44,564,480ST4096 1024 9 17 80,216,064ST138R 615 4 26 32,747,520ST157R 615 6 26 49,121,280ST238R 615 4 26 32,747,520ST251R 820 4 26 43,663,360ST277R 820 6 26 65,495,040ST4077R 977 5 26 65,029,120ST4144R 1024 9 26 122,683,392ST250R 667 4 31 42,346,496ST125A 404 4 26 21,512,192ST138A 604 4 26 32,161,792ST157A 560 6 26 44,728,320ST274A 941 8 17 65,523,712ST280A 1024 8 17 71,303,168ST1090A 1072 5 29 79,585,280ST1102A 1024 10 17 89,128,960ST3096A 1024 10 17 89,128,900

ST3120A 1024 12 17 106,954,752ST1126A 1072 7 29 111,419,392ST1144A 1001 15 17 130,690,560ST1162A 1072 9 29 143,263,504ST1201A 1072 9 36 177,831,936ST1239A 1272 9 36 211,009,536ST2274A 1747 5 53 237,032,960ST2383A 1747 7 53 331,846,144ST1111E 1071 5 34 93,219,840ST1156E 1071 7 34 130,507,776

Tablica 3 (nastavak 3)ST1201E 1071 9 34 167,795,712ST2106E 1023 5 34 89,041,920ST2182E 1454 4 53 157,822,976ST2383E 1746 7 53 331,656,192ST4182E 1024 9 26 122,683,392ST4383E 968 9 34 151,658,496ST4384E 1411 13 34 319,314,944ST4442E 1223 15 34 319,349,760ST4766E 1411 15 34 368,440,320ST4767E 1631 15 53 663,882,240ST4769E 1398 15 63 676,408,320

QUANTUM modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori Kapacitet

Q520 512 4 35 36,700,160Q530 512 6 35 55,050,240Q540 512 8 35 73,400,320PRO 40AT 965 5 17 41,996,800PRO 80AT 965 10 17 83,993,600PRO 120AT 814 9 32 120,029,184PRO 170AT 968 10 34 168,509,440PRO 210AT 873 13 36 209,184,768PRO LPS52 751 8 17 52,293,632PRO LPS80 616 16 17 85,786,624PRO LPS105 755 16 17 105,144,320

NEC modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori Kapacitet

D3142 642 8 35 92,037,120D5124 309 4 35 22,149,120D5126 612 4 35 43,868,160D5146 615 8 35 88,166,400D5452 823 10 35 147,481,600D5652 822 10 34 143,093,760

D5655 1223 7 34 149,029,888D5662 1223 15 34 319,349,760D5682 1632 15 53 664,289,280

Tablica 3 (nastavak 4)MICROSCIENCE modeli diskova

Naziv modela Cilindri Glave Sektori Kapacitet

HH-325 615 4 35 44,083,200HH-825 615 4 17 21,411,840HH-830 615 4 26 32,747,520HH-1050 1024 5 17 44,564,480HH-1060 1024 5 26 68,157,440HH-1075 1024 7 17 62,390,272HH-1090 1314 7 17 80,059,392HH-1095 1024 7 26 95,420,416HH-1120 1314 7 26 122,443,776HH-2120 1024 7 35 128,450,560HH-2160 1275 7 34 155,366,4004050 1024 5 17 44,564,4804060 1024 5 26 68,157,4404070 1024 7 17 62,390,2724090 1024 7 26 95,420,4165040-00 854 3 35 45,911,0405070-00 854 5 35 76,518,4005070-20 959 5 35 85,926,4005100-00 854 7 35 107,125,7605100-20 959 7 35 120,296,96051600-00 1270 7 35 159,308,8007040-00 855 3 35 45,964,8007070-00 855 5 35 76,608,0007070-20 960 5 35 86,016,0007100-00 855 7 35 107,251,2007100-20 960 7 35 120,422,400

Diskovi, kao najzna~ajnije vanjske memorije, do`ivjeli su pojavom PC ra~unalaeksponencijalni razvoj. Godi{nje se pove}ava kapacitet novih rje{enja za oko 60%.Najzna~ajniji su razvojni pravci:- primjena novih materijala u konstrukciji diska za pove}anje brzine vrtnje,- primjena novih magnetskih materijala za pove}anje kapaciteta,- pove}anje broja cilindara.

S obzirom da u prakti~nom radu diskovi naj~e{}e postanu nedovoljni po kapacitetuza na{ posao, a naro~ito kada po~nemo memorirati slike (svaka zauzima po nekolikoMB), po`eljno je {to bolje iskoristiti diskove.Jedan od na~ina u{tede prostora u radu s diskom predstavlja sa`imanje podataka.Sa`imanje se razvilo iz pojave da se podaci u datotekama ponavljaju, te da je mogu}eumjesto ponavljanja postoje}e (upisane) skupine bajtova, navesti vezu s ranijimponavljanjima iste skupine bajtova, slika 38.

Slika 38 Sa`imanje podataka

Uporabom dolazi do ponovnog {irenja podataka, (Sa`imanje i {irenje se primjenjujeza memoriranje podataka, programa, slika itd.).

Sa`imanje mo`emo obaviti na dva na~ina:- off-line, sa`imanje s gubitkom dijela podataka,- on-line, sa`imanje bez gubitka podataka.

Prvi oblik se primjenjuje u slu~ajevima kada nije neophodno pri {irenju zadr`ati svepodatke (primjer kod sa`imanja i {irenja slika). Programi koji obavljaju ovo sa`imanjei {irenje podataka kod ovog oblika sa`imanja su naprimjer: PKZIP/PKUNZIP, ARJ,itd.).

Programi za sa`imanje bez gubitaka nalaze se kao dijelovi operacijskog sustava(DoubleSpace/DriveSpace kod DOS-a), a postoje i posebni programi: Stacker,SuperStore. Za izbor diskova mo`e poslu`iti nekoliko prakti~nih preporuka (BYTE,rujan 1993.):- Kupite najve}i i najbr`i disk kojega si mo`ete priu{titi; Nikad ne}ete imati dovoljno

prostora na disku;- Treba uskladiti brzinu kontrolera i diskova; Spori kontroleri mogu usporiti brze

diskove.- Izaberite disk koji ima cache za zapisivanje;- Za programe koji koriste digitalnu sliku i ton trebat }e Vam brzi i veliki diskovi.

3.3.4.3 Opti~ki disk

Opti~ki diskovi predstavljaju noviju vrstu vanjskih memorija. Rad opti~kih diskovatemelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti, a kao izvor svjetlosti kod opti~kihdiskova za upis i ~itanje podataka koristi se laser. Na slici 39 prikazana je povr{inaopti~kog diska.

Slika 39 Dio povr{ine opti~kog diska

Na opti~kim diskovima podaci se mogu ~itati, ali ne i mijenjati, ili se na njima mo`ejednom pisati i vi{e puta ~itati. Na taj su na~in, uz svoje visoke kapacitete pro{iriliprimjenu vanjskih memorija na distribuciju raznih naputaka, rezultata istra`ivanja,enciklopedija, zakona, studija, igara, knjiga itd.

Opti~ki diskovi imaju svojstvo najve}e gusto}e podataka. Posti`e se gusto}a od 100MB po kvadratnom centimetru povr{ine. Gusto}a podataka je ve}a za oko 20 puta odgusto}e na magnetskim diskovima.

Opti~ki disk od 1 GB odgovara koli~ini od 500 tisu}a stranica teksta A4 formata.Glava za upis i ~itanje kod opti~kog diska je udaljena od povr{ine diska oko 1 mmtako da ne tro{i i ne o{te}uje disk. Izbjegnuta je pojava padanja glave na disk {to kodmagnetskih diskova dovodi do ~estog o{te}enja. Trajnost upisanih podataka je velikai procjenjuje se na 10 do 20 godina (Grundler, 1994.). Opti~ki se diskovi bezpote{ko}a mogu mijenjati iz jednog pogonskog mehanizma u drugi. Relativno niskacijena po memoriranom bajtu podataka je najva`nija prednost opti~kih diskova.

Danas postoji nekoliko vrsta opti~kih diskova:- memorija za ~itanje u obliku kompaktnog diska koju zovemo CD-ROM (Compact

Disc Read Only Memory),- zapisivi diskovi koje zovemo CD-R (Compact Disc Recordable),- upi{i jednom a ~itaj vi{e puta, disk kojeg zovemo WORM (Write Once Read-Meny-

Times),- izbrisivi opti~ki disk zvani EOD (Eraseble Optical Disk).

CD-ROM je naj~e{}e kori{tena vrsta opti~kih diskova. Isporu~uje se s upisanimpodacima koji se ne mogu vi{e ni mijenjati ni brisati va} samo ~itati (kaogramofonske plo~e). Prvi se CD-ROM pojavio 1985. godine.

Tijekom 1993. godine izdano je vi{e od 6500 CD-ROM naslova. Kapacitet CD-ROMdiska je 552 MB, promjer 120 mm debljine 1,2 mm i sredi{nji otvor 15 mm. Podaci sesnimaju s jedne strane. ^esto se CD-ROM diskovi zovu i biblioteke.CD-R diskovi su sli~ne gra|e kao CD-ROM diskovi. Isporu~uju se prazni, a pomo}uposebnog pogonskog mehanizma korisnik mo`e upisati podatke na prazan disk, koji sezatim mo`e ~itati na svakom CD-ROM pogonskom mehanizmu.Cijena praznog CD-R diska je ve}a od CD-ROM diska, a postupak upisa je relativnodugotrajan.

WORM diskovi dolaze korisniku prazni i na njih se podaci mogu upisati samojednom. Naj~e{}e se koristi za pohranjivanje odnosno arhiviranje podataka. Imajukapacitet od 0,1 GB do 6 GB, brzina ~itanja je oko 0,2 MB u sekundi. EOD su diskovina kojima mo`emo upisivati, a zatim mijenjati podatke i brisati ih. Jo{ uvijek su ustupnju intenzivnog razvoja.U tablici 4 dane su usporedbe primjene opti~kih diskova.

Opti~ki diskovi Tablica 4

Vrsta pohraneTipi~ni kapaciteti na3,5 in~nom mediju

Tipi~ni kapacitetina 12 in~nom

medijuPrimjena

CD - ROM 128 MB 2 - 10 GB multimedijabaze podataka

CD - R 128 MB 2 - 10 GB pohranjivanjeprototip CD-ROM

male serije CD-ROMWORM 128 MB 2 - 10 GB pohranjivanje

EOD 128 MB 2 - 10 GB zamjena za tvrdi disk zapri~uvne kopije

3.3.4.4 Magnetske kartice

Magnetske kartice predstavljaju poseban oblik vanjskih memorija {iroke osobneupotrebe. Kao primjer mo`emo uzeti telefonsku karticu (PHON-CARD) na kojoj jezapisana vrijednost u obliku broja impulsa. Ure|aj za ~itanje u telefonskoj govornici~ita impulse i umanjuje ih nakon razgovora na kartici. Na sli~an na~in rade i kreditnekartice.

3.3.5 Komunikacijski podsustav

Komunikaciju mo`emo definirati kao razmjenu iskustava, osje}aja i misli. Od prvihkrikova primitivnog ~ovjeka do satelitskih prijenosa, komunikacije su predstavljale ipredstavljaju jednu od temeljnih pretpostavki razvoja dru{tva. Pojava govorapredstavljala je prvi zna~ajni korak u razvoju komunikacija. Pojava govora omogu}ilaje prijenos iskustva i saznanja.

Drugi zna~ajan korak predstavlja pojava pisma. Pojava pisma omogu}ila je prijenosmisli i iskustva za budu}nost, te u udaljene krajeve. Najbr`i razvoj komunikacijeomogu}ila je pojava ra~unala.

Osnovni elementi svake komunikacije su (slika 40):- davatelj,- primatelj,- prenosni kanal,- kod,- smetnja ili {um.

Slika 40 Osnovni elementi komunikacije

Davatelj je po{iljatelj poruke. Poruka se u obliku signala prenosi prenosivimkanalima. Signali mogu biti: akusti~ni, opti~ki i elektri~ni. Fizi~ki se prijenos mo`eobavljati zrakom, svjetlo{}u i fizi~kim provodnicima.

[um je pojava smetnji u prijenosu. [um ~esto nazivamo i entropijom. (Entropija je ve}pomenuta mjera dezorganiziranosti svakog sustava, kao prirodna tendencija svakogsustava).

Kod predstavlja skup pravila za prikazivanje odre|enih znakova.

U ra~unalskom komuniciranju koriste se naj~e{}e tri koda:

* BCD (Binary Coded Decimal), binarno-kodirani decimalni kod,

* EBCDIC (Extended Binary Coded Decimal Interchange Code), pro{ireni binarno-kodirani decimalni kod,

* ASCII (American Standard Code for Information Interchange), ameri~kinormizirani kod za razmjenu informacija.

BCD kod predstavlja brojeve iz dekadskog sustava pomo}u ekvivalentnih binarnihzapisa. BCD kod sadr`i sedam bitova u rasporedu:

- prvi bit je parni bit (broj jedinica u svakom kodu je neparan-dodaje se na ovommjestu 1 ili 0 da se to postigne),

- na drugom i tre}em mjestu su zonski bitovi, koji odre|uju grupu znakova,

- ~etvri, peti, {esti i sedmi bit - predstavljaju kod slova, posebnog znaka ili broja.

U brojevima je 0 predstavljena u kodu 1010 jer je vrijednost 0 u binarnom obliku(0000) zauzeta za blenk (prazninu).

U tablici 5 prikazan je BCD kod za engleska slova i brojeve. Za na{a se slova rabeslobodne binarne kombinacije ili se kodiraju kodovima velikih posebnih znakova kojise rijetko koriste.

BCD kod Tablica 5

Simbol Kod Simbol Kod

A 0110001 S 1010010

B 0110010 T 0010011

C 1110011 U 1010100

D 0110100 V 0010101

E 1110101 W 0010110

F 1110110 X 1010111

G 0110111 Y 1011000

H 0111000 Z 0011001

I 1111001 0 1001010

J 1100001 1 0000001

K 1100010 2 0000010

L 0100011 3 1000011

M 1100100 4 0000100

N 0100101 5 1000101

O 0100110 6 1000110

P 1100111 7 0000111

Q 1101000 8 0001000

R 0101001 9 1001001

EBCIDIC kod ima 8 bitova (256 binarnih kombinacija). Za provjeru to~nosti koristise deveti bit.

U tablici 6 prikazani su kodovi za velika i mala slova, brojke i neke posebne znakove.

EBCIDC kod Tablica 6

Simbol Kod Simbol Kod Simbol Kod

A 11000001 a 10000001 0 11110000

B 11000010 b 10000010 1 11110001

C 11000011 c 10000011 2 11110010

D 11000100 d 10000100 3 11110011

E 11000101 e 10000101 4 11110100

F 11000110 f 10000110 5 11110101

G 11000111 g 10000111 6 11110100

H 11001000 h 10001000 7 11110111

I 11001001 i 10001001 8 11111000

J 11010001 j 10010001 9 11111001

K 11010010 k 10010010 ) 01011101

L 11010011 l 10010011 ( 01001101

M 11010100 m 10010100 * 01011100

N 11010101 n 10010101 + 01001110

O 11010110 o 10010110 ’ 01111101

P 11010111 p 10010111 - 01100000

Q 11011000 q 10011000 . 01001011

R 11011001 r 10011001 / 01100001

S 11100010 s 10100010

T 11100011 t 10100011

U 11100100 u 10100100

V 11100101 v 10100110

W 11100110 w 10100110

X 11100111 x 10100111

Y 11101000 y 10101000

Z 11101001 z 10101001

Za predstavljanje velikih i malih slova BCD kod nema dovoljan broj kodova (ima 64kombinacije).

ASCII kod je razvijen da bi se omogu}ila ve}a kompatibilnost ra~unala.

Ima sedam bitova (128 kombinacija). U tablici 7 dani su kodovi slova, brojeva i nekihposebnih znakova u ASCII kodu.

ASCII kod Tablica 7

Simbol Kod Simbol Kod Simbol Kod

A 1000001 a 1100001 0 0110000B 1000010 b 1100010 1 0110001C 1000011 c 1100011 2 0110010D 1000100 d 1100100 3 0110011E 1000101 e 1100101 4 0110100F 1000110 f 1100110 5 0110101G 1000111 g 1100111 6 0110110H 1001000 h 1101000 7 0110111I 1001001 i 1101001 8 0111000J 1001010 j 1101010 9 0111001K 1001011 k 1101011 ) 0101000L 1001100 l 1101100 ( 0101001M 1001101 m 1101101 * 0101010N 1001110 n 1101110 + 0101011O 1001111 o 1101111 ’ 0101101P 1010000 p 1110000 - 0101101Q 1010001 q 1110001 . 0101110R 1010010 r 1110010 / 0101111S 1010011 s 1110011T 1010100 t 1110100U 1010101 u 1110101V 1010110 v 1110110W 1010111 w 1110111X 1011000 x 1111000Y 1011001 y 1111001Z 1011010 z 1111010

Dva su osnovna oblika komuniciranja:- jednosmjerno i- dvosmjerno.

Jednosmjerno je komuniciranje oblik u kojem davatelj {alje poruke primatelju.

Dvosmjerno komuniciranje je oblik u kojem se poruke razmjenjuju.

Na po~etku primjene, ra~unala su radila pojedina~no s perifernim jedinicama koje sufizi~ki bile naj~e{}e neposredno uz njih. Usporedno s ra{irenijom upotrebom

ra~unalskih strojeva, na njih su priklju~ivane razli~ite vanjske jedinice i terminali,koji su bili vi{e ili manje prostorno udaljeni od mati~nog ra~unala.

Podaci se izme|u razli~itih jedinica {alju vodovima, odnosno vezama koje mogu bitibilo kojeg tipa, zavisno od karaktera komunikacijskog sustava. Na~in prijenosadigitalnih podataka sli~an je onome kad se preko odgovaraju}ih vodova {alje ljudskiglas, mada ima znatnih specifi~nosti.

Za povezivanje ra~unala s ra~unalom i ra~unala s udaljenim jedinicama (terminali),koriste se ure|aji za moduliranje i demoduliranje signala koje zovemo modemi.Modemi se nalaze i kod primatelja i kod davatelja poruke.

Javna telefonska mre`a omogu}uje prijenos glasova s osnovnim govornim kanalom od4 KHz s propusnim pojasom od 300-3400 Hz. Modem koji {alje podatke (davatelj)mora modulirati digitalni signal koji se `eli prenijeti u propusni pojas, a modem kojiprima modulirani signal demodulirat }e ga u digitalni kod.

Radne karakteristike modema su: brzina, mogu}nost komprimiranja i korekcijegre{ke. Po na~inu rada dijelimo ih na asinhrone i sinhrone modeme.

Asinhroni modemi prenose znak po znak brzinom 300-2400 bit/s a sinhroni blok poblok brzinom 1200, 2400, 4800, 9600 i 14400 bit/s. S obzirom na brzi razvojkomunikacijskih ure|aja vidjet }emo da danas postoje modemi s jo{ ve}im brzinamaprijenosa. Mjera za brzinu prijenosa je 1 bps (1 bit/s).

Dok su prije nekoliko godina bili dostupni modemi ~ija je brzina komuniciranja bila2400 bps najavljena je pobolj{ana verzija V.34 standarda s brzinom od 33600 bps(Cari}, 1994.).

Prilikom komuniciranja ra~unala i modema komuniciranja se obavlja brzinama 1200,2400, 4800, 9600, 19200, 38400, 76800, 155000 bps. Modemi na telefonskoj linijiimaju propusnu mo} na 1200, 2400, 4800, 9600, 19200, 28800 bps.

Uzmimo primjer prijenosa izme|u ra~unala od 19200 bps. Ra~unalo {alje tombrzinom podatke do modema. Modem ove podatke komprimira i {alje brzinom od14400 bps do modema na udaljenom ra~unalu. Modem kod udaljenog ra~unaladekomprimira ove podatke i {alje ih ra~unalu brzinom od 14400 bps.

Telefonske linije za prijenos prilago|ene su komuniciranju glasom, pri ~emu jeredundanca takva da se mo`e razumijeti i pored {umova. Kod prenosa modemimaovaj {um zna~ajno utje~e na kvalitet prijenosa. Da bi se to izbjeglo postoji mogu}nostda modem koji prima podatke raznim oblicima kontrole (dodatni kontrolni kodovi)provjeri da li je paket podataka ispravan, a ako nije da zatra`i ponavljanje prijenosa.Ovaj na~in rada naziva se korekcija gre{aka. Cijena komuniciranja ovisna je o brzinirada modema.

Za prijenos 100 KB podataka potrebno je modemu, s brzinom prijenosa od 2400 bps,420 sekundi, a s brzinom prijenosa od 14400 bps, 64 sekunde, te s brzinom prijenosaod 28800 bps 33 sekunde.

Modem je po funkciji osnova svakog fax aparata, koji pored modema ima skaner itoplinski pisa~. Danas se ve}ina modema zato proizvodi kao fax-modemi.Na taj na~in ra~unalo mo`e primati i slati fax poruke.

Za ostvarivanje veza slu`e birane i iznajmljene telefonske linije. Birana telefonskalinija omogu}uje brzinu prijenosa 600 - 4800 bps. Vrijeme uspostavljanja je oko 10sekundi (biranje telefonskog broja i prebacivanje na rad liniji za prijenos).

Omjer gre{aka, koji definiramo kao omjer broja neispravnih bita kroz ukupni brojbita, iznosi 10-4.

Iznajmljena linija predstavlja posebnu telefonsku liniju samo za prijenos podataka.Omogu}uje brzine prijenosa od 19200 do 72000 bps. Omjer gre{aka je 10-6.

Poseban oblik prijenosa predstavljaju mre`e za prijenos podataka. Ove mre`e grade selokalno, na razini poduze}a ili ustanove, grada, zemlje te kontinenta.

Po{te grade specijalizirane digitalne mre`e (ISDN) pomo}u kojih se prenosi govor,tekst, podaci i slike. Zavr{ena je mre`a za Europu s brzinom prijenosa 64000 bps, aNjema~ka, Francuska i Engleska uvele su u svoje telefonske linije opti~ke kabelove.

U po~etku povezivanja ra~unala su se terminalima povezivale na jedan od tri na~ina:- to~ka - to~ka (point to point),- multipoint,- multiplex.

Povezivanje to~ka - to~ka slika 41, povezuje posebnom linijom svako ra~unalo sjednim terminalom. Na izlazu iz ra~unala svaka linija ima modem. Par ovom modemunalazi se ispred terminala.

R - ra~unalo M - modem T - terminal

Slika 41 Povezivanje to~ka - to~ka

Slika 42 Multipoint vezaU multipoint vezi (slika 42) na strani ra~unala imamo jedan modem koji ~ini par sasvakim modemom kod terminala. Ova veza predstavlja jeftinije rje{enje (manji brojmodema).

U multiplex vezi (slika 43), na strani ra~unala nalazi se jedan multiplexer, a na straniterminala drugi. Oni obavljaju funkcije koncentratora i modema.

MT - multiplexer R - ra~unalo T - terminali

Slika 43 Multiplex veza

Ostvarene brzine prijenosa podataka i smanjenje cijena prijenosa, omogu}ile suubrzani razvoj komunikacija (PTT linijama, vlastitim linijama, radio vezama,satelitom itd). Stvaraju se mre`e ra~unala koje omogu}uju razmjenu podataka ~ime sesmanjuju tro{kovi dopisivanja, posje}ivanja, telefoniranja, kori{tenja baza podataka isl.

Ove mre`e se rade na razini odjela, poduze}a ili ustanove, grada, dr`ava ili za potrebevi{e dr`ava.

Danas postoji niz razgranatih digitalnih mre`a koje imaju pojedine tvrtke za svojuupotrebu, a koje obuhva}aju velik dio zemaljske kugle. Tako su poznati sustavi zarezervaciju sjedala u avionima, bankarski i drugi sli~ni sustavi. Te su mre`e naj~e{}enamijenjene pojedinim kompanijama, koje imaju rasprostranjenu djelatnost, a podaci

im moraju biti raspolo`ivi trenuta~no (u "realnom vremenu") na bilo kojem mjestudjelatnosti kompanije.

Sli~ne sustave imaju ili mogu imati i odre|ene dr`avne ustanove, kao administracija,policija i druge. Iako ti sustavi mogu biti raspore|eni na vrlo {irokom prostoru ipak suoni namijenjeni veoma ograni~enom broju korisnika. No, s vremenom, ih ima svevi{e i me|usobno se povezuju u sve ve}e cjeline, izmjenjuju}i prema dogovoru diosvojih podataka. Mo`e se o~ekivati da }e se u budu}nosti me|usobno povezati najve}idio tih sustava u jednu cjelinu.

[to se ti~e same tehnike gradnje sustava za daljinsku obradu podataka, treba re}i dapostoji mnogo razli~itih ra~unala, terminala i linija (kanala) za prijenos podataka.Sustavi mogu imati razli~ite namjene i karakter pa se mogu dosta te{ko razmatrati naneki op}enit na~in. Ipak, neki op}i problemi i karakteristi~ni slu~ajevi mogu dati uvidu to podru~je, pa }e se ovdje problematika povezivanja ra~unala poku{ati izlo`iti timpristupom.

Prema potrebi grade se razli~ite ra~unalske mre`e za daljinsku obradu podataka.Premda su elementi koji se upotrebljavaju za izgradnju mre`a naj~e{}e standardnimoduli, i to ne samo elementi hardvera nego i softvera, mre`e se grade i nadogra|ujuprema specifi~nim potrebama djelatnosti kojoj slu`i mre`a za daljinsku obradu. Zatosu te mre`e kao i djelatnosti veoma razli~ite.

Lokalne mre`e, kao mre`e u jednom poduze}u ili ustanovi, mo`emo definirati (Pa|en,1990.): “Lokalna mre`a predstavlja komunikacijski sustav koji omogu}uje me|usobnopouzdano komuniciranje velikom brzinom odre|enog broja nezavisnih i raznolikihure|aja na prostorno ograni~enom podru~ju.”

Lokalne mre`e (Local Area Network - LAN) javljaju se u komercijalnoj primjenipo~etkom osamdesetih godina. Ciljevi razvoja lokalnih mre`a bili su povezivanjekorisnika u pojedinim poduze}ima ili ustanovama kojima su potrebni isti podaci nazajedni~ko ra~unalo i me|usobno, te povezivanje mre`e s vanjskim mre`ama s ciljemrazmjene podataka s okru`enjem.

LAN se naj~e{}e koristi za informatizaciju pojedinih poduze}a. Postoje razli~ite vrstelokalnih mre`a. Tu mo`emo ubrojiti televizijske, elektri~ne, telefonske, pa ~ak i onevodovodne. Praksa je pokazala, da je mnogo jednostavnije, pa ~ak i jeftinije, imatijednu veliku hidro-centralu ili telefonsku centralu, vodovodnu ili televizijsku stanicu,umjesto mnogo malih.

Danas, na pragu dvadeset i prvog stolje}a, lokalne ra~unalske mre`e svuda su okonas, te ih je svakodnevno sve vi{e. U lokalnoj mre`i svako pojedino ra~unalo mo`efunkcionirati potpuno samostalno, bez obzira na oblik povezivanja, programskupodr{ku ili bilo koji drugi uvjet.

U lokalnoj mre`i se aplikacija obavlja na lokalnom ra~unalu (inteligentnomterminalu), dok od file servera tj. poslu`itelja podataka ili bilo kojeg drugog sudionikau mre`i, samo tra`imo "uslugu" tiskanja na{eg poslovnog pisma, "posu|ujemo" modem

ili koristimo njegov disk za pohranu na{ih podataka. Na taj na~in racionalnijekoristimo opremu, izbjegavamo nepotrebnu gu`vu i tr~karanja s disketama.

Glavne funkcije LAN mre`e su:- razmjena podataka izme|u lokalnih stanica,- pristup zajedni~kim periferijama,- uklju~ivanje u vanjske mre`e WAN (Wide Area Network).

Osnovne karakteristike lokalnih mre`a su sljede}e (Pa|en, 1990.):- zemljopisna ograni~enost (raspon do cca. 10 km),- velika brzina prijenosa (preko 1 Mbit/s)- vrlo mali broj pogre{aka u prijenosu (manje od 10-9),- prijenos kodiranih (podaci) i nekodiranih informacija (glas, slika, video),- nezavisnost od ure|aja (jedinstveno kabeliranje, adapteri, protokol, priklju~ak

opreme raznih proizvo|a~a),- jedan vlasnik mre`e,- svi korisnici su ~lanovi iste organizacije/poduze}a.

Radom LAN mre`e upravlja mre`ni poslu`itelj (File server). Na mre`nom poslu`iteljunalazi se softver za komuniciranje, naj~e{}e se na njima nalaze i zajedni~ke bazepodataka za sve korisnike u mre`i. Pored mre`nog poslu`itelja u mre`i mogu postojati iposlu`itelji za tiskanje i sl.Svaka LAN je kombinacija mre`nog hardvera i odgovaraju}eg sustavnog softvera.Hardver obuhva}a mre`ne plo~ice koje se ugra|uju u PC-e i odgovaraju}ikomunikacijski medij (kabel) koji ih povezuje. Izbor hardvera odre|uje brzinuprijenosa podataka izme|u ~vorova u mre`i kao i topologiju odnosno geometrijskiraspored kabela (linija /sabirnica/ - bus, zvijezda - star, prsten - ring).

Sustavni softver (mre`ni operacijski sustav) je skup programa koji, s jedne stranekontrolira fizikalnu razinu komunikacije mre`nog hardvera, a s druge pro{iruje setstandardnih DOS (Disk Operating System) naredbi "mre`nim" naredbama putem kojihkorisnik osobnog ra~unala ostvaruje mre`ne funkcije.

Naime, mre`a se sastoji od povezanih, jednog ili vi{e, mre`nih poslu`itelja ipripadaju}ih radnih stanica. Mre`ni poslu`itelj je obi~no IBM PC kompatibilnora~unalo, opremljeno diskovima i periferijom koju }e zajedni~ki koristiti radnestanice.

Na mre`nom poslu`itelju je instalirana odgovaraju}a verzija mre`nog operacijskogsustava. Radne stanice komuniciraju s mre`nim poslu`iteljem putem NetWare ljuskekoji prepoznaje i proslije|uje naloge poslu`itelju (mre`ne naredbe), a lokalne DOSkomande zadr`ava na radnoj stanici radi lokalnog procesiranja.

Zadatak mre`nog operacijskog sustava je da uskladi rad svih aktivnih radnih stanicaservisiraju}i njihove zahtjeve za mre`nim resursima u {to kra}em roku. Svakivi{ekorisni~ki sustav ima problem za{tite resursa (podataka, prostora na disku,pisa~a) od neovla{tenog kori{tenja.

NetWare ima razra|en sigurnosni sustav kojim je mogu}e hijerarhijski organiziratiprava korisnika, sve do potpune izolacije njegovih privatnih podataka od ostalihkorisnika. Prava korisnika i skupina korisnika mogu se ograni~iti u skladu spotrebama.

Glavnim karakteristikama svake mre`e valja nazna~iti:

- topologiju,

- prijenosni medij.

Pod topologijom mre`e podrazumijevamo fizikalni raspored i lokaciju mre`nogposlu`itelja i radnih stanica na odre|enom prostoru. Mjesto gdje se lokalna stanicapriklju~uje na prijenosni medij nazivamo ~vorom.

Naj~e{}e susretane topologije LAN mre`a su:

- zvijezda,

- sabirnica,

- prsten.

U topologiji oblika zvijezda (star) svi korisnici rade s mre`nim poslu`iteljem (slika44). Komuniciranje je dvosmjerno: podaci se kre}u u mre`ni poslu`itelj, a iz njega uradne stanice. Iz radne stanice se mo`e komunicirati s drugom radnom stanicom prekomre`nog poslu`itelja. Primjer ovakovog rada je klasi~na telefonska centrala.

Slika 44 Topologija zvijezda

Prednosti ove topologije su:- jednostavno je otkriti kvarove u ~vorovima,- jednostavnije postavljanje mre`e i prilago|avanje prostornim potrebama.

Nedostaci ove mre`e su:- potrebno je najvi{e kabela,- ispadom poslu`itelja ispada cjelokupna mre`a.

Na slici 45 prikazana je topologija oblika sabirnica (bus).

Slika 45 Topologija sabirnica

Sve su radne stanice preko ~vorova vezane na sabirnicu. Signal se sa svakog ~vora{iri u oba smjera kroz sabirnicu. Svaki ~vor prati promet kroz sabirnicu i ~eka naporuku sa svojom adresom. Tu poruku prihva}a dok ostale ignorira. Komunikacijamo`e biti centralizirana i razdijeljena.Centralizirana omogu}uje komunikaciju izme|u servera ili glavnog ra~unala i drugihjedinica, a kod razdijeljenog komuniciranja jedinice mogu komunicirati i izme|u sebe.

Prednosti ove topologije su:- koristi najmanje kabela za povezivanje.

Nedostaci ove topologije su:- te{ko je utvrditi gre{ku kod prekida u radu,- potrebno je upravljanje prometom kako bi se izbjegli sukobi kod istovremenog

slanja signala.

Pro{ireni oblik topologije sabirnica predstavlja topologiju stablo. Na sabirnicu sepovezuju ogranci u kojima mo`e biti vi{e serijski vezanih ~vorova.

U topologiji prstena (ring), slika 46, radne stanice su raspore|ene tako da postoji kru`nijednosmjerni komunikacijski put bez po~etka i zavr{etka.

Slika 46 Topologija prsten

Signal koji nastaje u jednom ~voru putuje kroz prsten, a svaki ga sljede}i ~vorpoja~ava i {alje dalje, izuzev ako je poruka za njega (kada preuzima podatke za sebe).I ova topologija ima centralizirani ili razdijeljeni oblik.

Prednosti ove topologije su:- jednostavno se utvr|uju prekidi u prstenu,- upravljanje komunikacijama je jednostavno,- mo`e pokrivati ve}i prostor.

Nedostaci su:- koristi vi{e kabela od topologije sabirnice (manje od zvijezde),- izrada fizi~kog rasporeda mo`e biti slo`ena.

Karakteristika ovih mre`a je prisustvo servera (poslu`itelja) koji radi kao glavno (host)ra~unalo. Mogu}e je i prisustvo vi{e servera. Za mali broj ra~unala (5-10) mogu}a jei mre`a bez servera tzv. peer-to-peer (lantastic) mre`a. Ovdje je bitno da sva ra~unalarade, a mogu}e je disk ili pisa~ s jednog ra~unala koristiti s bilo kojeg ra~unala umre`i. Prednost ove mre`e je niska cijena povezivanja, lagano odr`avanje ipovezivanje u ve}e lokalne mre`e. Me|utim, ako korisnik tra`i podatke s nekolikora~unala, u mre`i dolazi do zastoja. Za prijenos signala kroz lokalne mre`e slu`esljede}i prijenosni mediji:- parica,- kabel,- opti~ko vlakno.

Bakrene parice su najstariji medij primjenjiv i za telefonske kabele u telefoniji.Propu{taju malu koli~inu podataka u jedinici vremena (< 64000 bitova u sekundi).Podlo`ne su vanjskim uticajima koji dovode do {uma u vodi~u. Pri ve}im brzinamadovode do elektromagnetskog zra~enja iz vodi~a.

Prednosti ovih vodi~a su:- brza i jednostavna instalacija te iskustvo u kori{tenju,- mogu}nost kori{tenja postoje}e telefonske mre`e u poduze}u,- jeftina instalacija i cjelokupna mre`a vodi~a.

Nedostaci su:- osjetljivost na elektromagnetske utjecaje,- vlastito elektromagnetsko zra~enje,- mala brzina prijenosa,- osjetljiv na blizinu velikih potro{a~a elektri~ne energije,- osjetljiv na udar groma i koroziju.

Kabel ima oklopljene i za{ti}ene vodi~e. Sastoji se od dvije oklopljene parice iponovo zajedni~ki za{ti}ene. Time ovaj medij postaje neosjetljiv na vanjske uticaje(vremenske, energetske). Razlikuju se po otpornosti i ~vrsto}i.

Prednosti ovog medija su:- iskustva u eksploataciji postavljanja,- brza i jednostavna instalacija,- minimalno elektromagnetsko zra~enje,- bolja otpornost na vanjske vremenske i energetske uvjete rada,

- omogu}ava ve}e brzine prijenosa do 100 milijuna bps (100 Mbit/s).

Opti~ka vlakna predstavljaju nove medije za prijenos podataka. Signal se krozopti~ko vlakno prenosi serijom svjetlosnih impulsa, koji se {ire kroz vodi~refleksijom od tamnih stijenki vodi~a. Brzina prijenosa se pove}ava sa smanjenjempresjeka vodi~a. Brzine prijenosa mjere se u milijardama bitova u sekundi (Gbit/s).Smatra se da je to idealan medij za komunikaciju u budu}nosti.

Prednosti ovog medija su:- vrlo velike brzine prijenosa,- nema zra~enja,- neosjetljiv je na vanjske vremenske i energetske utjecaje.

Nedostaci ovog medija su:- manja iskustva instaliranja,- skuplje spajanje na ure|aje,- za dvosmjernu komunikaciju treba dva vodi~a,- nema mogu}nost grananja.

Za spajanje ra~unala (radnih stanica na mre`u) koriste se mre`ne kartice.Karakteristika mre`ne kartice je brzina prijenosa. Mre`na kartica Ethernet omogu}avaprijenos do 10 Mbit/s, a mre`na kartica Archnet 2,5 Mbit/s. Poznata je i TokenRing,proizvod tvrtke IBM, koja ima ne{to ve}u brzinu prijenosa (16 Mbit/s). Zahtijevamre`u prsten topologije. Postoji veliki broj tvrtki koje danas proizvode opremu zaLAN mre`e kao i softver za podr{ku rada mre`e. Jedna od poznatih, a koja je najvi{ezastupljena u Hrvatskoj, je tvrtka Novell. Za podru~je PC LAN mre`a NovellovNetWare je najvi{e primjenjiv.

U novije vrijeme razvijene su ATM (Asynchronous Transfer Mode) s brzinomprijenosa ve}om od 45 M bit/s.

Sna`ni razvoj komunikacijske opreme, brzi tehnolo{ki razvoj ra~unalske opreme iprogramskih sustava uz zna~ajno smanjene cijene ko{tanja, prodor osobnih ra~unalau sve grane industrije i `ivota, razvoj slikovne, glasovne i signalne komunikacijestvorili su potrebu za razvojem dr`avnih i svjetskih mre`a WAN (Wide AreaNetworks), u kojima se povezuju razli~iti tipovi LAN i WAN mre`a te udaljenipojedina~ni korisnici.

WAN (Wide Area Network) je globalna me|ugradska, dr`avna ili svjetska mre`a kojapovezuje, kao mre`a INTERNET, svaki kutak na{e planete.

MAN (Medium Area Network) povezuje nekoliko lokalnih mre`a u jednom poduze}u,sveu~ili{nom centru ili gradu.

Navest }emo primjere nekoliko mre`a dr`avnog i me|unarodnog zna~aja. Povezivanjerazli~itih mre`a ostvaruje se protokolom koji ih me|usobno usugla{ava u radu.Sredinom 60.-tih godina skupina znanstvenika u SAD po~ela je iznajmljivanjemlinija, povezivati (u cilju iskori{tenja skupih ra~unalskih resursa) ljudske i ra~unalskeresurse diljem SAD.

Nazvani ARPA (Advances Research Projects Agency) postavili su prvi ~vor za svojumre`u ARPANET 1968. godine na sveu~ili{tu UCLA, a zatim na Stanford ResearchInstitute, University of Utah, MIT, Harvard University i drugim. Do 1973. godineARPANET ima 25 ~vorova s istim ra~unalima DEC PDP-10. Uskoro je mre`anadma{ila broj od 256 ~vorova. Razvijen je protokol za povezivanje TCP/IP(Transmission Control Protocol/Internet Protocol).

U daljnjem razvoju dolazi do povezivanja u ARPANET mre`u velikog broja privatnihmre`a, te 1990. godine ARPANET dobiva ime INTERNET, koji je skup od privatnih ijavnih mre`a povezanih zajedni~kim TCP/IP protokolom.

Danas INTERNET, kao svjetska mre`a ima vi{e od 3 milijuna ra~unala, oko 25milijuna korisnika iz vi{e od 80 zemalja svijeta (Meter, 1995.).

U SAD je INTERNET podijeljen u nekoliko podru~ja ([ipek, 1993.):EDU (Educational) - obrazovanje,COM (Comercial) - komercijala,MIL (Military) - vojska,GOV (Goverment) - vlada,NET (Network) - mre`e.

Kori{tenje EDU podru~ja INTERNET-a je besplatno. (Namjena za sveu~ili{ta,fakultete i znanstvenoistra`iva~ke organizacije.) Omogu}uje kori{tenje za E-mail,pretra`ivanje znanstvenih informacija, aplikacija, kao i popularnih ~lanaka iz cijelogsvijeta.

Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pokrenulo je tijekom 1992.godine projekt povezivanja ra~unalskih sustava i opreme Hrvatskih sveu~ili{ta unacionalnu mre`u CARNET (Croation Academic and Research Network). Cilj je biopovezati znanstvenike, istra`iva~e i organizacije znanstvene i obrazovne djelatnosti, azatim povezati CARNET u svjetske mre`e.

U prvoj fazi povezano je 40% ustanova {to ~ini 100 organizacija i 7000 istra`iva~a(Vedri{, Lubas, 1995.).

Svako ra~unalo u mre`i podr`ava najmanje tri mre`ne usluge:- elektronska po{ta (E-mail),- protokol za prijenos datoteka (ftp),- udaljeni rad (telnet).

Preko CARNET mre`e mogu} je pristup INTERNET mre`i.

Ra~unalna mre`a EARN (European Academic and Research Network) je mre`arazvijena za potrebe sveu~ili{nih i nastavnih organizacija u Europi ali se pro{irila i naSrednji istok i Afriku.

EARN ~ine 600 ustanova, iz 40 zemalja. Procjenjuje se da mre`u EARN koriste vi{eod 100000 korisnika. Ovu mre`u povezuju IBM i DEC ra~unala. Povezana je s

drugim sli~nim mre`ama: BITNET, INTERNET, EUNET (European Unix Protocol)itd.

U 1995. godini i Hrvatska mre`a CARNET primljena je u ~lanstvo EARN-a.

Jedna od {iroko kori{tenih posebnih mre`a je BBS (Bulletin Board System).Uklju~uju}i se preko modema (biranom linijom) u BBS mo`emo se dogovaratielektronskom po{tom, sudjelovati u diskusiji, slati i primati programe i datoteke,doznati i dobiti najnovije antivirus programe, potra`iti savjet, doznati cijene i novosti.

3.3.6. Ostala oprema ra~unalskog sustava

U opremi ra~unalskog sustava nalazi se ve}i broj pomo}nih ure|aja (za{tita za rad sazaslonom, stabilizatori napajanja energijom, poja~iva~i u mre`i itd.). Naj~e{}e sejavljaju sljede}e smetnje u napajanju ra~unalske mre`e (Konjarek, 1993.):

- naponski {iljci,- naponski udari,- prenaponi,

- padovi napona,- harmoni~ka izobli~enje,- prekidi u napajanju.

Za osiguranje napajanja ra~unalske opreme da na nju ne djeluju kratkotrajni idugotrajni ispadi mre`e koriste se ure|aji za neprekidno napajanje - UPS(Uniterruptible Power Supplies).

UPS radi kao stabilizator kada je prisutan mre`ni napon te kao generator kod prekida umre`nom napajanju. Vrijeme ovakvog rada ograni~eno je kapacitetom baterije ielektroni~nom snagom potro{a~a.

4. PODJELA RA^UNALA

Po na~inu rada ra~unala dijelimo na analogna i digitalna. Ideja analognih ra~unalatemelji se na izgradnji strojeva koji }e odre|ene matemati~ke veli~ine predstavljatifizikalnim veli~inama. Digitalna ra~unala temelje se na predstavljanju brojevadiskretnim stanjima fizi~kog objekta. Sadr`e mogu}nost izvo|enja procesa ra~unanjana temelju polaznih veli~ina i operacija koje se `ele izvesti.

Digitalna ra~unala mo`emo podijeliti u sljede}e skupine:- super ra~unala,- “velika” ili glavna (mainframe) ra~unala,- minira~unala,- mikrora~unala.

Super ra~unala izvode 100 ili vi{e milijuna algebarskih operacija u sekundi. Dvaglavna predstavnika su CRAY-1 tvrtke Cray Research Inc., i CYBER 205 od ControlData Corporation. Vrlo su skupa (oko 10 milijuna dolara) te se koriste samo za slo`eneznanstvene i tehni~ke prora~une (Turk, 1988.).

Tijekom sedamdesetih godina primjenjivana su “velika” ra~unala (16, 32 ili vi{ebitniprocesori), instalirana u ra~unskim centrima koja su koristili korisnici iznajmljuju}ivrijeme rada ra~unala. Zahtjevala su klimatizirane prostorije za rad. Poznate tvrtkeproizvo|a~i “velikih” ra~unala su: IBM, Sperry, Facom, Honeywell, Burroughs, MDS,Singer i dr. Za ova ra~unala susre}emo i nazive glavno (host) i mainframe.

Danas se mijenja uloga “velikih” ra~unala. To vi{e nisu ra~unala koja omogu}avajurad Informacijskog sustava u jednom poduze}u. Umjesto toga oni slu`e kaoposlu`itelji ili su na njima smje{tene velike koli~ine podataka. Imaju pobolj{anupouzdanost, dostupnost i lako}u odr`avanja, te servisne procesore koji kontrolirajuradne sposobnosti ra~unala..

Osamdesetih godina javljaju se mini ra~unala. Javlja se tvrtka Digital sa svojim VAXra~unalima, HP te u Europi Siemens, NCR, Olivetti (O{tri}, 1994.)

Pojava mikro ra~unala, te naro~ito osobnih ra~unala kao najzna~ajnijeg predstavnikamikro ra~unala, izaziva pravu informati~ku revoluciju.

Danas postoje sljede}e skupine osobnih ra~unala:- desktop, osobno stolno ra~unalo,- prijenosna ra~unala (Laptop - prijenosno osobno ra~unalo, notebook - ra~unala

bilje`nice, subnotebook - mala ra~unala bilje`nice, palmtop - d`epna ra~unala, PenTop ili PDA (Personal Digital Assistent) - osobni digitalni pomo}nik)

- ra~unala za posebne namjene.

O desktop PC ra~unalima bit }e govora u narednom poglavlju.

Laptop (prijenosna osobna ra~unala) razvijena su za rad na razli~itim mjestima jer suizvedena poput “portable” pisa}eg stroja.

Notebook (ra~unala bilje`nice) veli~ine su bilje`nice i razvijena su za potrebeposlovnih ljudi na putovanjima. Dostigli su kapacitete memorije i diskova desktopra~unala. Imaju ugra|ene disketne jedinice za 3,5” diskete.

Subnotebook ra~unala (mala ra~unala bilje`nice) manja su od notebook ra~unala alijo{ uvijek mogu raditi DOS aplikacije. Nemaju ugra|enu disketnu jedinicu.

Vode}i modeli imaju procesore koji podr`avaju Windows 3.1 i VGA grafi~ku karticu.

Palmtop (d`epna ra~unala) mogu po veli~ini stati u d`ep. Primjenjuju se kao osobniplaneri (plan sastanaka, posjetnice, adresari) i za ra~unanje.

Pen Top ili PDA (osobni digitalni pomo}nik) su mala ra~unala sa kojimakomuniciramo rukopisom. Sadr`e notese za pisanje zabilje{ki, adresare i rokovnike.

S obzirom na zna~aj i primjenu, re}i }emo ne{to vi{e o PC ra~unalima.

4.1. Mini ra~unala i mikro ra~unala

Minira~unala (Minicomputers) se razlikuju od ra~unala po tome {to imaju manjemogu}nosti (kapacitete unutarnjih i vanjskih memorija, ulazno-izlazne mogu}nosti),manjih su dimenzija, jeftinija su te se ~esto rabe i za rje{avanje posebnih problema.

S primjenom mikroprocesora u minira~unalima rastu njihove kapacitivne mogu}nostitako da je te{ko zadr`ati definiciju minira~unala kao ra~unala manjih mogu}nosti(naro~ito ako ih uspore|ujemo sa starijim tipovima ra~unala koji su jo{ uvijek uuporabi). Tri koncepcije razvoja minira~unala su (Stoji}, 1982.):- u Europi su minira~unala nastala modernizacijom sredstava srednje mehanizacije

opremanjem unutarnjim i vanjskim memorijama te ulazno-izlaznim jedinicama.- u USA su minira~unala nastala usavr{avanjem ure|aja za automatsko upravljanje

industrijskim procesima.- minira~unala su nastala reduciranjem performansi univerzalnih ra~unala.

Centralna jedinica mini ra~unala ima istu gra|u kao i za univerzalna ra~unala. Ulazne iizlazne jedinice naj~e{}e su: grafi~ki videoterminali, pisa~i, crta~i, a ponekad ikoordinatni ~ita~ (digitajzer).

Mikrora~unalo je univerzalno digitalno ra~unalo, koje se sastoji od mikroprocesora idrugih integriranih krugova (Sobotka, 1984).

Mikroprocesor je dio mikrora~unala koji pomo}u programa obavlja aritmeti~ke ilogi~ke operacije.

4.1.1. Osobna ra~unala (PC)

Pojavom PC (Personal Computers) ra~unala naglo je porasla primjena ra~unala tekoli~ina programskih proizvoda za op}e univerzalne potrebe. Ra~unala su postala nesamo dijelovi poslovnih prostora i ureda, nego i ure|aji po stanovima i ku}ama zaosobne potrebe, uspostavljanje komunikacije s okoli{em, te napose zabava i igredjeci.

U 1978. godini poznata tvrtka za proizvodnju mikroprocesora Intel, izradila je svoj16-bitni ~ip 8086 koji je ugra|en u prva osobna ra~unala 1981. godine. Ima 16-bitnusabirnicu podataka. Komercijalni naziv ovih PC ra~unala je PC XT ra~unala. Ona suimala 16 KB memorije (dovoljno za memoriranje 8 stranica teksta).

U 1984. godini tvrtka Apple uvodi Macintosh PC ra~unala s grafi~kim operacijskimsustavom. Iste godine tvrtka IBM uvodi novu generaciju PC ra~unala na baziprocesora 80286 koji je 16 bitni (mo`e obra|ivati istovremeno 16 bitova). Ova sura~unala radila brzinom od 16, 20 i 25 MHz.

Komercijalni su im nazivi PC AT ra~unala. Ta ra~unala mogu adresirati 16 MBoperacijske memorije.

Ve} u 1985. godini tvrtka Intel najavljuje novi mikroprocesor 80386. To su prva 32-bitna ra~unala. Javljala su se u dvije komercijalne verzije PC 386SX (sporiji i jeftiniji)te PC 386DX. Mo`e adresirati 4MB operacijske memorije. Prednost je njihova uodnosu na 80286 procesore u tome {to ne mora raditi sa segmentima od po 64 Kb, ve}mo`e odjednom koristiti svu raspolo`ivu memoriju. Na pojedinim metri~nim plo~amaugra|ena je i cach memorija koja ubrzava rad. Standardne brzine za SX verzije su 20 i25 MHz, a za DX 25 i 33 MHz. Glavna razlika SX i DX verzije je u tome {to SX ima16-bitnu sabirnicu podataka, a DX 32-bitnu. Javlja se prva verzija Windows 1.0 ~imePC dobija grafi~ko okru`enje, {to je bila prednost Apple Macintosh ra~unala.

U 1987. godini javlja se prva verzija tabli~nog kalkulatora Excel za Windows teoperacijski sustav DOS 3.3.

U 1988. godini najavljen je DOS 4.0 te pojava novih tekst procesora, tabli~nihkalkulatora i pomo}nih programa za PC ra~unala.

Tijekom 1989. godine po~inju se ta ra~unala ve} prodavati {irom svijeta. Rade soperacijskim sustavom DOS 2.0 tvrtke Microsoft. Javlja se i program za obradu tekstaWord 1.0 i upotreba mi{a. U 1989. godini tvrtka Intel najavljuje novi ~ip 80486.Slo`eniji i mo}niji od svojih prethodnika ovaj ~ip se javlja u ~etiri verzije: SX, DX,DX2 i DX4. Verzija DX2 ima umno`iva~ ciklusa. U komercijalnoj prodaji ova sera~unala javljaju s nazivima: PC 486SX, PC 486DX, PC 486DX2 i PC 486DX4.

U odnosu na 486SX verziju koja ima 32-bitni procesor i 16-bitnu sabirnicu podataka,486DX ima 32-bitni procesor i 32-bitnu sabirnicu podataka. U odnosu na 386procesor 486DX ima ugra|en matemati~ki koprocesor i 8 KB cache memorije.

Na slici 47 prikazane su mogu}nosti razli~itih proizvo|a~a i na razli~itim taktovima([ipek, 1993.).

0 1 2 3 4 5 6 7

486DX2-66

OVERDRIVE-33/66

486DX-50

486DX2-50

OVERDRIVE-25/50

OVERDRIVE-20/40

486DX-33

Cx486DLC-40-ICOP

Cx486DLC-33-ICOP

486DX-25

486SL-25

AMD386DXL-40-ICOP

Cx486DLC-40

386DX-33-ICOP

IBM486SLC2-20/40

Cx486DLC-33

386SX-33-ICOP

486SX-25

IBM386SLC-25

AMD386DXL-40

386DX-25-ICOP

IBM386SLC-20

486SX-20

386DX-33

386SX-25-ICOP

Cx486SLC-25

386SX-33

AMD386SXL-33

386SX-20-ICOP

386SL-25

386DX-25

386SX-25

AMD386SXL-25

AMD386SLV-25

386SX-20

6.75

6.61

5.74

5.12

5.11

4.12

3.93

3.68

3.03

3.02

2.96

2.68

2.47

2.25

2.09

2.06

1.92

1.88

1.86

1.69

1.65

1.53

1.52

1.5

1.42

1.3

1.29

1.21

1.13

1.01

1

0.95

0.92

0.91

0.76

Usporedni pri

performansi

procesora u

raznih vari

taktova. Rezu

su indeksirani

odnosu na

386DX-25. Ve}

broj ozna~a

bolj

performans

Slika 47 Usporedne mogu}nosti razli~itih procesora

U slici 48 prikazane su preporuke za primjenu poznatih PC ra~unala premazahtjevima poslova.

Slika 48 Preporuke za primjenu PC ra~unala

Granice svojstava mikro procesora moraju se prema novim zahtjevima (multimedijskeaplikacije; operacijski sustavi kao Windows NT) podi}i na nove razine.

Najve}i svjetski proizvo|a~ mikroprocesora tvrtka Intel koja dr`i 74 % svjetskogtr`i{ta mikroprocesora, nakon dugogodi{nje uspje{ne prodaje procesora 80x86 (286,386, 486) zasnovanih na CISC (Complex Instruction Set Computer) procesorima,predstavila je 1993. godine Pentium ~ip kao idu}u generaciju procesorske arhitekture.To je 64-bitni procesor Pentium koji sadr`i 3,1 milijun tranzistora.

Superskalarna jezgra tog procesora omogu}uje izvr{enje vi{e od jedne instrukcije pootkucaju takta. Primjenom proto~ne arhitekture omogu}eno je istovremenoizvr{avanje vi{e operacija. Pentium radi na 60 i 66 MHz. Brzina Pentiuma je za oko1,6 puta ve}a od 486DX2 sa 66 MHz. Udru`enje tvrtki Intel i Microsoft predstavljaprvu skupinu nositelja razvoja procesora i sustavnog softvera za te procesore.

Drugu skupinu predstavljaju tvrtke Apple, Motorola i IBM. Njihov je najnovijiproizvod Power PC.

Tehnolo{ku osnovu predstavljaju RISC (Reduced Set Instruction Computer)mikroprocesori. Oni imaju 2,5 milijuna tranzistora. Na ovim mikroprocesorimarazvijeni su serveri (Powerserver 220, 300, 500, te 970B i 980B), te radna stanicaPowerstation M20, koja radi od 60 do 80 MHz.

Trenuta~no je najbr`i mikroprocesor na svijetu Alpha tvrtke DEC (Digital EquipmentCorporation) objavljen 1992. godine. Alpha je 64-bitni procesor RISC arhitekturesljede}ih zna~ajki: velika brzina takta, proto~na struktura i vi{eprocesorski rad.

Brzina takta varira od 133 do 200 MHz. Zapisan je u Guinnesovu knjigu svjetskihrekorda kao najbr`i mikroprocesor na svijetu (Bari}, 1993.).

Proto~na struktura ozna~ava sposobnost da procesor istovremeno izvodi vi{epodoperacija.

Kao i za velika ra~unala cjelokupni sustav za obradu podataka sa PC ra~unalimamo`emo podijeliti na:- strojna oprema (hardware),- programska oprema (software),- korisnici (lifeware).

Na slici 49 dana je jedna konfiguracija hardwera (jedinica osobnih ra~unala):- osobno ra~unalo,- pisa~i (matri~ni ili laserski),- mi{,- grafi~ka tabla,- modem.

Slika 49 Konfiguracija hardwera

Me|utim, kao osnovne dijelove PC ra~unala smatramo naj~e{}e elemente sa slike 50.PC ra~unala se sastoje iz ku}i{ta, monitora i tipkovnice. To je obvezni dio PCra~unala. Monitor je sli~an TV-zaslonu i slu`i za prikazivanje teksta i grafike nazaslonu kao prezentaciju na{eg rada na PC ra~unalu. Osnovne zna~ajke monitora sudimenzija, rezolucija, maksimalna horizontalna i vertikalna frekvencija, dimenzijato~ke na maski. Monitori se dijele na monokromatske i kolor izvedbe. Kolor monitoremo`emo podijeliti na obi~ne i na mikroprocesorski kontrolirane. Prigodom izboramonitora moramo voditi ra~una o namjeni ra~unala. Ukoliko radimo s tekstovima,mo`emo izabrati i monokromatski monitor. Dimenzije monitora su: 9”, 12”, 14”, 15”,17”, 20”, i 21”. Ova dimenzija odnosi se na duljinu dijagonale monitora u in~ima.Obi~no je to duljina cijele dijagonale, a ne samo duljina onog dijela koji se vidi, kojije obi~no barem za 1” manji. Monitori ispod 14” koriste se samo u izuzetnimslu~ajevima. Za CAD i ra~unalsku grafiku su naj~e{}i 20” i 21” monitori, dok je zaWindowse 17” optimum, a mo`e poslu`iti i 14”. U DOS-u je sasvim dovoljan 14”monitor.

Slika 50 Osnovni dijelovi PC ra~unala

Rezolucija je broj to~aka (piksela) po {irini, odnosno po duljini zaslona, a vertikalnafrekvencija je broj koliko se puta u sekundi iscrta kompletna slika na zaslonu. 14”monitor mora podr`avati horizontalnu frekvenciju do 48 kHz, {to omogu}ujerazoluciju do 800 x 600. Za 17” monitor minimum je 59 kHz, a za 21” 80 kHz.Dimenzija to~ke na maski se kre}e od 0,25 do 0,39 mm. 14” monitori obi~no imajudimenziju to~ke 0,28 ili 0,31 mm, 17” 0,26 ili 0,28 a 21” 0,31 mm. To~ke od 0,26 imanje milimetara su rje|e. Monitori se ~esto dijele i prema razini intenziteta zra~enjana obi~ne i na LR (low radiation). Modeli s oznakom LR trebali bi imati razinuradijacije ispod razine specificiranog preporukom {vedske vlade MPRII. Ovo zra~enjeje vrlo malog intenziteta i mo`e se ustanoviti jedino instrumentima, a koli~inaprimljenog zra~enja je vrlo mala i po zdravlje bezopasna.

Video-kartica ili grafi~ka kartica predstavlja posrednika izme|u monitora iprocesorske jedinice ra~unala. U dosada{njem razvoju poznate su sljede}e grafi~kekartice (Pi{telek, 1992.):- MDA (Monochrome Display Adapter) monokromatski adapter,- CGA (Colour Graphic Adapter) grafi~ki adapter s mogu}no{}u prikaza u boji,

- HGC (Hercules Graphic Card),- EGA (Enhanced Graphic Adapter),- VGA (Video Graphic Adapter),- SVGA (Super Video Graphic Adapter).

MDA grafi~ka kartica kori{tena je za XT ra~unala. Sadr`i pro{ireni skup ASCIIkodova, od 128 do 167 su posebni znakovi pojedinih europskih jezika, od 167 do 223

grafi~ki simboli za tablice, i od 223 do 255 su matemati~ki simboli i grafi~ka slova.Podr`ava TTL-monitore.

CGA grafi~ke kartice imaju nekoliko modela (tekst i grafika). Te kartice imajurazlu~ivost 320 x 200 za 4 boje iz palete od 16 boja. Mogu se priklju~iti na RGBmonitore.

Grafi~ka kartica HGC (poznata pod imenom Hercules), dobila je ime po tvrtki koja juje proizvodila. U tekstualnom modu HERCULES kartica je jednaka onoj MDA.Grafi~ki mod rada, maksimalna rezolucija od 720 x 348 piksela zahtjeva 32 KBmemorije. Postala je standardna kartica koju podr`ava veliki broj komercijalnihaplikacija.

EGA predstavlja pobolj{anje u razvoju grafi~kih kartica. Ima rezoluciju od 640x350piksela uz prikaz 16 boja iz palete od 64 boje. Mo`e se priklju~iti na TTL i RGBmonitore.

VGA grafi~ka kartica se pojavila s IBM-ovom generacijom osobnih ra~unala PS/2.Maksimalna rezolucija je 640x480 piksela. Kompatibilna je s CGA i HERCULES.

SVGA grafi~ka kartica ima rezoluciju od 800x600 piksela i ve}i broj boja od VGA.Standardizirana je po VESA (Video Electronics Standard).

U tablici 8 dane su glavne zna~ajke grafi~kih kartica.

Svojstva grafi~kih kartica Tablica 8STANDARD Godin

aRazlu~i-vost

Tekst/grafika

Boje Poljeznaka

Kompat.modovi

Vert.frekv.(Hz)

Hor.frekv.(kHz)

MDA(Monochro-me DisplayAdapter)

1981. 720x350

T 1 9x14 - 50 18.43

CGA (ColorGraphicAdapter)

1981. 640x200320x200160x200320x200640x200

TTGGG

16161642

8X88X8---

-----

6060606060

15.7515.7515.75.15.7515.75

Tablica 8 (nastavak 1)STANDARD Godin

aRazlu~i-vost

Tekst/grafika

Boje Poljeznaka

Kompat.modovi

Vert.frekv.(Hz)

Hor.frekv.(kHz)

MGA(HerculesMonochromeGraphic

1982. 720x350720x348

TG

11

9X14 MDAMDA

5050

18.1018.10

Adapter)EGA(EnhancedGraphicAdapter)

1984. 640x350720x350640x350320x200640x200

TTGGG

164161616

8X149X14---

CGA,MDACGA,MDACGA,MDACGA,MDACGA,MDA

6060606060

21.8521.8521.8521.8521.85

PGA (Profess.Graphic Array)

1987. 720x400720x400360x400640x400640x480320x200

TTTGGG

161616162256

9X169X169X16---

CGA,EGACGA,EGACGA,EGACGA,EGACGA,EGACGA,EGA

707070606070

31.5031.5031.5031.5031.5031.50

MCGA(MemoryControler GateArray)

1987. 320x400640x400640x400320x200

TTGG

422256

8X168X16--

CGA,EGACGA,EGACGA,EGACGA,EGA

70706070

31.5031.5031.5031.50

SUPER VGA(VESAStandard)

1989. 800x600

G 16 - VGA,CGA,EGA

56,60,72

35,37.6,48

U ku}i{tu ra~unala nalazi se centralna jedinica, jedna ili dvije jedinice disketa, diskjedinica te priklju~ci za ostale jedinice (pisa~, monitor, izvor struje, mi{ i td). Ku}i{tapostoje u nekoliko izvedbi: slim, baby, mini tower i tower.

Slim ku}i{te je namijenjeno uglavnom mre`nim stanicama bez diska, a ~esto i bezdisketnog pogona. Obi~no stoji na stolu, a visoko je 2 do 4 in~a. Vrlo je nezgodno zapro{irivanje i ugradnju. Naj~e{}e je nemogu}e u ovako ku}i{te staviti local buskarticu jer je prenisko, a ove kartice moraju stajati okomito u predvi|enim podno`jima.Napajanje je obi~no 150 W.

Sljede}e po veli~ini je baby ku}i{te. Radi se o ku}i{tu pribli`nih dimenzija 13 x 16 x7 in~a, a stoji polegnuto na stolu. Ovo

ku}i{te se naj~e{}e rabi, zauzima relativno mnogo mjesta na stolu i izgledanezgrapno zbog svoje visine. Ova ku}i{ta postoje u tzv. flip-top verziji, koja sejednostavno otvara podizanjem gornjeg dijela.

Mini tower ku}i{te je sli~nih dimenzija kao baby, ali stoji okomito. Ovo jenajprakti~nije ku}i{te.

Tower ku}i{te naj~e{}e slu`i za servere i Unix strojeve. Napajanje je obi~no 250 Wili ve}e.

Centralna jedinica se sastoji od:- osnovne plo~e,- procesora,- internih i eksternih memorija,- disketnog pogona,- priklju~ka za ostale jedinice konfiguracije,- napajanja.

Osnovna ili mati~na plo~a je glavni dio PC ra~unala. Na njoj se nalazi mikroprocesor,memorija i uti~nice (slotovi) za kartice. Brzina ra~unala ovisi o dva parametra: vrstiprocesora i taktu na kojem radi. Kod SX i DX procesora plo~a radi na istom taktu kaoi procesor, dok DX2 procesori interno udvostru~uju takt. Osim Intela tu su jo{ ~etiriproizvo|a~a: Motorola, AMD, Cyrix i IBM. Ovi proizvo|a~i proizvode ili klonoveIntelovih procesora ili svoje pobolj{ane varijante na br`em taktu, s manjompotro{njom ili po manjoj cijeni.

PC obi~no ima jedan glavni i vi{e pomo}nih mikroprocesora. Glavne zna~ajkemikroprocesora su:- brzina rada,- tip,- koli~ina podataka koja se mo`e odjednom obraditi.

Brzinu rada izra`avamo brojem ciklusa mikroprocesora u sekundi ili fizi~koj jediniciherc (Hz), koja predstavlja jedan titraj u sekundi. Ljudsko srce radi brzinom od 1,5Hz. Za rad mikroprocesora koristi se ve}a jedinica 1 MHz (milijun herca). Dana{njanajbr`a PC ra~unala rade brzinom do 100 MHz. Tip procesora predstavlja njegovuoznaku u rasponu od 80286 procesora do pentiuma, power PC ili alpha procesora.

Na osnovnoj plo~i nalazi se memorija ra~unala koju operacijski sustav mo`ekontrolirati. Memorija je izvedena u obliku integriranih krugova koji slu`e za smje{tajprograma i podataka.

Da bi memorirali podatke, integrirani krugovi moraju imati stalni izvor napajanja.Integrirani krugovi ROM i RAM neposredno su vezani za mikroprocesor i zajedno~ine osnovnu memoriju ra~unala. Memorija slu`i za ~itanje podataka i smje{tajrezultata obrade. PC ima ROM i RAM memoriju.

ROM (Read Only Memory) je memorija u koju se podaci mogu upisati samo jednom.Nakon upisa podatak se mo`e ~itati ili ispisati koliko puta `elimo ali ga ne mo`emo

mijenjati, brisati ili upisivati novi. Podatke u ROM memoriji upisuje proizvo|a~ra~unala.

RAM (Random Acces Memory) je radna memorija gdje se spremaju programi. URAM memoriji nastaju podaci ~iji je kreator sam korisnik. Radi trajnog ~uvanja ovise podaci moraju spremiti na magnetske medije - diskove. Ako podaci nisuspremljeni, izlaskom iz programa ili nestankom elektri~ne struje podaci u RAMmemoriji se bri{u. Kod kupnje memorije treba imati na umu dva podatka: kapacitet ibrzinu. Kapacitet memorije mjeri se u kilobajtima (KB) odnosno u megabajtima(MB), a brzina u nanosekundama. U dokumentaciji mati~ne plo~e mo`e se pro~itatikoja je brzina potrebna. Tipi~ne vrijednosti za brzinu su od 60 do 100 ns, ovisno okakvoj se plo~i radi. Memorija se kupuje u modulima. Postoji nekoliko vrsta modulaSIPP, SIMM i HDSIMM.

SIPP moduli se rijetko koriste, a nalazimo ih u starijim plo~ama. Postoje u verzijama256 KB, 1 MB i 4 MB. Naj~e{}e se koriste SIMM moduli. Radi se o malimplo~icama na kojima je zalemljeno nekoliko ~ipova (3, 8 ili 9). Izvode se ukapacitetima od 256 KB, 1 MB i 4 MB. Postoje i 16 MB moduli. HDSIMM moduli serelativno rijetko koriste, a kod njih postoji 8 MB varijanta, tako da se na manjeprostora na plo~i mo`e staviti vi{e memorije. Ove module ~e{}e pronalazimo uradnim stanicama, laserskim pisa~ima i sl. Oni su ve}i od obi~nih SIMM modula iimaju mali utor po sredini. Prosje~na 386 ili 486 plo~a ima 2 banke po 4 podno`ja ukoja mo`emo umetnuti bilo koje od 256 KB, 1 MB ili 4 MB SIMM-ova. Pri ovomepostoje dva ograni~enja: banka uvijek mora biti popunjena, i u jednoj se banci nesmiju mije{ati raznovrsni moduli. Ovo nas vodi do nekoliko mogu}ih kombinacija: 1MB, 2 MB, 4 MB, 5 MB, 8 MB, 16 MB, 17 MB, 10 MB, i 32 MB.

Me|umemorija (cache) ima ciklus od oko 20 ns i obi~no se ugra|uje veli~ina 64, 128ili 256 KB. Ona slu`i za to da bi procesor iz nje i u nju pisao bez stanja ~ekanje, aposeban sklop vr{i prijenos iz ove memorije u glavnu memoriju i obratno, te se brinese da ove dvije memorije budu stalno sinhronizirane. Ovime se izbjegava ~ekanjeprocesora na sporu vanjsku memoriju. Kako je me|umemorija mnogo manja od glavnememorije, s vremena na vrijeme mo`e se dogoditi situacija da procesor zatrebapodatak koji trenuta~no nije u me|umemoriji, pa tada opet mora ~ekati. Sre}om,ve}inu vremena procesor izvr{ava neki sekvencijalni program, odnosno obra|ujepodatke po redu, tako da sklop za upravljanje me|umemorijom mo`e predvidjeti kojememorijske lokacije treba prekopirati u me|umemoriju prije nego {to ih procesorzatra`i. Proma{aj se tako doga|a samo u slu~aju programskog skoka ilinesekvencijalne obrade podataka, {to je u prosjeku manje od 5%. U~estalostpogodaka u me|umemoriju zove se hit rate i iznosi u pravilu vi{e od 90%.

Pove}anjem me|umemorije mo`e se ova brojka pove}ati ali ne bitno, tako dapove}anje me|umemorije utje~e na brzinu plo~e svega nekoliko postotaka i kao takvoje neisplativo. Sasvim dovoljno je 64 KB, mada su danas plo~e i sa 256 KB.

Matemati~ki koprocesor je posebna vrsta procesora ~iji skup instrukcija nijeuniverzalan ve} se odnosi samo na operacije s brojevima.U ku}i{tu se nalaze i vanjske memorije diskovi i diskete. ^esto ih zovemo i magnetskimediji. Memoriranje podataka na magnetskom mediju zasniva se na magnetskom

svojstvu nekih materijala da u odre|enim uvjetima zadr`e stanje magnetiziranjadobiveno upisom slijeda signala. Na taj je na~in mogu}e upisati, ~itati i brisatiinformacije (programe, skupine podataka, tekstove i sl.). Magnetske memorijera~unala izra|ene su u obliku diskete (floppy disk) i diskova (hard disk)

Diskete su magnetske memorije koje se pohranjuju uvijek izvan ra~unala (u radnomstolu, ormaru i sl.). Za njihovo kori{tenje na centralnoj jedinici postoje disketnipogoni (jedan ili dva zavisno od konfiguracije ra~unala). Veli~ina diskete se izra`avau in~u (″) {to predstavlja promjer diska-diskete. Oznaka diskete DS/DD (DoubleSided/Double Density) zna~i dvije strane - dvostruka gusto}a zapisa. ^esto se susre}ei oznaka za gusto}u disketa 2D. Pojavom AT modela ra~unala diskete su dobileoznaku DS/HD (Double Sided/High Density) dvije strane/visoka gusto}a zapisa.Diskete su savitljive plasti~ne disk plo~e slika 51, premazane

magnetskim materijalom. One se obr}u oko 300-360 okretaja u minuti i to samo nazahtjev za ~itanjem ili upisivanjem podataka. U me|uvremenu miruju, ~ime sezna~ajno produ`ava njihova trajnost. ^itanje i pisanje na diskete obavljaju magnetskeglave koje se pomi~u. Disketna jedinica (FDD - Flopy Disk Drive) postoji u dvijestandardne varijante: 3,5″ i 5,25″. Jedinice 5,25″ imaju kapacitet 1,2 MB (na 1,2MBdisketi), a mogu ~itati i pisati stariji zapis od 360 KB. 3,5″ diskete imaju kapacitet1,44 MB a tako|er ~itaju stariji zapis 720 KB format. U pravilu se upravlja~kejedinice disketa ozna~avaju slovima A i B.

Slika 51 Disketa (Floppy disc) od 5,25″

Osnovna razlika hard diska i diskete je u tome {to se umjesto jedne plo~e, diskistovremeno vrti vi{e plo~a ~ime se bitno pove}ava kapacitet. Disk plo~e hard diskavrte se stalno dok je ra~unalo uklju~eno i to brzinom od oko 3600 i vi{e okretaja uminuti. Kao i u disketi, disk plo~e se izra|uju u veli~ini 5,25 in~a i 3,5 in~a.

Hard diskove karakterizira osim kapaciteta i veli~ine i velika brzina pristupapodacima. Brzina pristupa izra`ava se kao srednje vrijeme koje glavama treba da do|uu `eljeni polo`aj, a kre}e se od 10 do 60 milisekundi. Glave hard diska tijekom rada nekli`u neposredno po povr{ini, nego se dr`e na tankom zra~nom jastuku. Kvar kojinastaje kada glave dodirnu povr{inu diska naziva se “padom glava” i po pravilu zna~inepopravljiv kvar ~itavog diska. Taj kvar obi~no nastaje uslijed ne~isto}a i vibracija.Na slici 52 prikazana je upravlja~ka jedinica diska (Hard Disc Drive). Diskovi ilidijelovi diska imaju oznake C, D, E, F ....

Slika 52 Jedinica diska

Na stra`njoj strani ku}i{ta nalaze se priklju~ci za ostale jedinice i pomo}ne ure|aje PCra~unala. Na slici 53 prikazani su priklju~ci za tipkovnicu 1, mi{ 2 i monitor 3.Najprije se priklju~uje tipkovnica (1) i mi{ (2).

Slika 53 Priklju~ci za ostale jedinice i pomo}ne ure|aje PC ra~unala

Postoji nekoliko tipova utika~a. Utika~i su razli~iti tako da nije mogu}e zamijenititipkovnicu i mi{. Na nekim ku}i{tima su utika~i ozna~eni i natpisima (Keyboard zatipkovnicu, Mouse za mi{a) ili simbolima. Zatim se priklju~uje video kabel monitorakoji tako|e ima poseban oblik (oznaka 3 na slici 53). Na njemu se obi~no nalaze i dvavijka koje je potrebno pritegnuti da ne do|e u radu do isklju~enja (ispadanje kabela).Postoje i dva kabela za uklju~ivanje u izvor elektri~ne struje: jedan je strujni kabelra~unala (ima tri no`ice), a drugi je strujni kabel monitora. Pisa~ se priklju~uje na tzv.Centronics kabel koji na sebi ima dva razli~ita utika~a. Oba imaju po 25 no`ica;utika~ koji se priklju~uje u ku}i{te ima ravne no`ice, a utika~ koji se priklju~uje nastra`nju stranu pisa~a ima kontakte na obrubu utika~a s dvije `i~ane hvataljke zapri~vr{}enje.

Tipkovnica (tastatura) je ure|aj preko kojeg unosimo podatke i programe, upisujemonaredbe i komuniciramo s ra~unalom. Na slici 54 prikazana je tipkovnica.

Slika 54 Prikaz tipkovnice osobnog kompjutora

Po obliku i izgledu vrlo je sli~na pisa}em stroju. Na taj na~in je omogu}ena br`aobuka za rad s tipkovnicom.Razlikujemo pet vrsta tipki:- alfanumeri~ke,- numeri~ke,- funkcijske,- posebne i- kursorske.

Alfanumeri~ke tipke omogu}avaju ispis velikih ili malih slova (A,a,C,c ....) iposebnih znakova (=, ( , / ...) na zaslonu ra~unala. Numeri~ke tipke omogu}uju ispisbrojeva (0,1,2,3, ...) na zaslonu ra~unala. Funkcijske tipke ni{ta ne ispisuju aliomogu}uju obavljanje neke funkcije koju }emo programirati u na{em programu(Primjer: F1-pomo}, F4-izlaz, F7-pretra`ivanje). Postoje F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7,F8, F9, F10, F11 i F12 funkcijske tipke. Posebne se tipke koriste kao samostalne ili ukombinaciji s drugim tipkama sa odre|enim zna~enjem izvr{ene naredbe.

Primjer:

Enter - predaja naredbe,Esc - poni{tenje,Ctrl - promjena zna~enja,Shift - gornji znak tipke,Caps Lock - trajno velika slova,Beackspace - brisanje ispred,Delete - brisanje ispod (iza),Ins - ubacivanje

Tipke Ctrl, Alt i Shift se naj~e{}e koriste kombinirane s drugim tipkama. Lijeva idesna tipka Ctrl su ravnopravne kao i tipke Shift. Lijeva tipka Alt se koristi za pristupopcijama memorije u programu, a desna za posebna slova na vi{ejezi~nimtipkovnicama (na taj na~in upisujemo znakove kojih nema na tipkovnici. Primjer: Alt137 daje znak ∅ ).

4.1.2. Op}e upute za rad PC ra~unala

Osobna ra~unala imaju danas {iroku primjenu: od rje{avanja tehni~kih i poslovnihzadataka, komunikacija sa okoli{om i svijetom do primjene za igre i zabavu. Sobzirom da je PC postao sastavni dio doma}instva, potrebno je navesti neke odtemeljnih uputa za kori{tenje PC ra~unala i najvi{e kori{tenog operacijskog sustavaMS-DOS-a. Na po~etku rada s PC ra~unalom trebamo:- otvoriti disketni ulaz,- provjeriti povezanost centralne jedinice, monitora, pisa~a i tipkovnice,- provjeriti polo`aj papira na pisa~u,- uklju~iti prekida~e napajanja na: centralnoj jedinici, monitoru, pisa~u,- sa~ekati autostart DOS-a.

Prigodom rada s ra~unalom treba se pridr`avati odre|enih pravila (@.Klind`i}, 1987.):

- Ne isklju~ivati ra~unalo dok svijetle indikatori rada diskova.(Mo`e do}i do o{te}enja diskova, programa i podataka).

- Ako je potreban interventni prekid, upotrijebite taster za resetiranje ili Ctrl-Alt-Del. Pri ovakvom prekidu (resetiranju) dolazi do potencijalnog o{te}enjadatoteka s izlaznim podacima. Najbolji na~in je sa~ekati prirodni zavr{etak radaprograma, iza}i na DOS i tada nakon naredbe PARK (nije potrebno kod novihPC ra~unala) isklju~iti ra~unalo.

- Ne otvarati disketno gnijezdo dok svijetli indikator rada diskete.(Mo`e do}i do o{te}enja datoteka na disketi).

- Ne koristiti nekvalitetne diskete.(Dolazi do brzog tro{enja glave disketne jedinice, odnosno pojavljuje se opasnostgubitka datoteke).Uvijek prije nabavke novih disketa ili prije upotrebe disketa drugih

korisnika provjeriti vrstu i kvalitetu diskete.

- Ne dodirivati aktivnu povr{inu diskete prstima, ne dozvoliti da se ova povr{inazama`e ili ovla`i.

- Ne savijati diskete, ne umetati ih nasilno u disketni ulaz, ne pisati ponaljepnicama kada su na disketi, ne stavljati u jednu kutiju previ{e disketa i netransportirati diskete bez odgovaraju}e kutije.(Ovo su naj~e{}i uzroci mehani~kih o{te}enja disketa, nakon ~ega su

diskete neupotrebljive).

- Ne izlagati diskete toplini ili magnetskim poljima.(Dolazi do brisanja ili ne~itkosti zapisanih datoteka).

- Ne priklju~ivati ra~unalo na neodgovaraju}e napajanje.(U~estali prekidi napajanja mogu izazvati o{te}enja datoteka na diskovima, a ~estoi o{te}enja ra~unala).Prekontrolirati kvalitet utika~a, primijeniti filtere protiv smetnji, provjeritimogu}nosti prekidanja napajanja, osigurati posebnu provjeru da li radi ra~unaloprije dozvole isklju~enja mre`nih instalacija radi odr`avanja.Ne povezivati ra~unalo na istu liniju s velikim potro{a~ima jer ovi mogu izazvatineo~ekivano izbacivanje osigura~a.Po nestanku napajanja, obvezno isklju~iti ra~unalo.

- Ne vr{iti spajanje ili razdvajanje veza izme|u dijelova ra~unala dok je onouklju~eno (opasnost od strujnog udara, mogu}e o{te}enje dijelova ra~unala,blokiranje ra~unala i nepoznato pona{anje programa koji je u tijeku). Svapovezivanja i rastavljanja spojeva mogu se vr{iti samo kada su svi dijelovikonfiguracije isklju~eni.

- Ne vr{iti niti jedan hardverski zahvat bez ovla{tenja i provjere kakvog to uticajaima na daljnji rad ra~unala.(Opasnost od strujnog udara, izazivanje o{te}enja, modifikacije (naznake)konfiguracije koja ne podr`ava rad nekih do tada kori{tenih programa).

- Ne pokretati programe za koje nema informacija o kori{tenju ili je nepoznatanamjena. (naj~e{}i uzrok o{te}enja drugih podataka i programa na diskovima!Neki programi imaju destruktivno djelovanje na datoteke na disku te neinformirankorisnik mo`e izazvati stanovite {tete).

- Ne koristiti naredbe DOS-a: FORMAT, BACKUP, RESTORE, RECOVER, DEL,COPY bez dobrog poznavanja rada ovih naredbi.(Ovaj tip naredbi izaziva promjene i destrukcije datoteka na disku).Izbjegavati unos ovih naredbi bez nadzora, a kod neiskusnih korisnika, ukloniti ovenaredbe (FORMAT, BACKUP, RESTORE, i RECOVER) s radnog diska. Prijeupotrebe naredbe COPY provjeriti postoje}a imena na odredi{tu jer ova naredbaprepisuje navedenu datoteku na odredi{te bez obzira postoji li neka druga datotekas istim imenom ili ne. Po{to u direktoriju mo`e postojati samo jedna datoteka sistim imenom, dolazi do uni{tenja prije postoje}e datoteke na odredi{tu (ako jepostojala).

- Ne zaboraviti prije imenovanja datoteka i programa (ili kod preimenovanja)konsultirati sadr`aj direktorija kao i popis nedopu{tenih imena datoteka (sustavne

datoteke). (mogu}e brisanje postoje}ih datoteka). Uvesti i koristiti normiziranaozna~avanja uz prethodni pregled sadr`aja direktorija na disku.

- Ne vr{iti ispis du`eg teksta na pisa~u bez provjere pozicioniranja glave pisa~a(po~etak strane, horizontalni polo`aj glave, dovoljna koli~ina papira itd.)

- Ne koristiti nekvalitetan ili zgu`van (o{te}en) papir za pisa~. Ne umetati umjestopapira druge medije (o{te}enje glave pisa~a).

- Ne zaustavljati u radu (rukom ili sli~no) pokretne dijelove mehanizma pisa~a ilicrta~a.

4.1.3. Virusi i antivirusi

Virusi su programi napravljeni s namjerom stvaranja smetnji u radu i razli~itiho{te}enja datoteka i organiziranih podataka na PC ra~unalima.

Oni se brzo umno`uju i prenose (naj~e{}e disketama), a kod najopasnijih simptomi sene mogu uop}e zamijetiti.

Po{ast nastala pojavom razaraju}ih virusa poku{ava se suzbiti izradom posebnihprograma “vakcina” tzv. antivirus programa za otkrivanje i uni{tavanje ra~unalskihvirusa.

U po~etku su ih izra|ivali nezavisni proizvo|a~i, kojima su se kasnije pridru`ile ivelike softverske ku}e. Tako je firma Microsoft u novu verziju DOS-a uklju~ilaantivirus program MSAV za otkrivanje i uni{tavanje virusa te VSAFE program kojiupozorava korisnika o prisutnosti virusa u memoriji i sprije~ava njegovo {tetnodjelovanje.

Po na~inu djelovanja viruse mo`emo podijeliti u tri osnovna tipa:

- virusi boot sektora,

- infektori datoteka,

- “trojanski konji”.

Boot sektor je po~etni dio diska koji kontrolira na~in na koji se podi`e operacijskisustav, kada uklju~imo ra~unalo. Ovaj tip virusa zamjenjuje originalni boot sektordiska s vlastitim i u~itava virus u memoriju. Kad je virus u~itan u memoriju, mo`e sepro{iriti i na druge diskove.

Infektori datoteka dodaju vlastiti kod (s razli~itim namjenama) izvr{nim programima,tako da se virus aktivira svaki put kad se program pokrene. Kad se virus aktivira, {irise na druge programe.

Trojanski konj je vrlo opasan tip jer se pona{a kao svaki drugi pravi program. Kadpokrenemo program koji je inficiran Trojanskim konjem, ra~unalo neispravno radi,budu}i da ovaj tip virusa naj~e{}e uni{tava datoteke ili o{te}uje diskove.

Datoteke ili diskovi inficirani s “Trojanskim konjem” mo`da se ne}e mo}i obnoviti.

Anti-Virus program {titi ra~unalo od virusa i uklanja ga u slu~aju otkrivanja. Anti-Virus na dva na~ina tretira viruse:- samo ih otkriva (deteckt) - pregledava diskove ili diskete i prikazuje informaciju o

svakom virusu kojeg prona|e. Otkriveni virusi ne uklanjaju se automatski.- otkriva ih i uklanja (deteckt and clean) - skanira diskove ili diskete i uklanja viruse

ako ih prona|e.

Microsoft isporu~uje u sklopu DOS-a 6.2 dva oblika Anti-Virus programa. DOS iWindows verziju. Preporu~ljivo je prilikom instaliranja novog softvera izvr{itipregledavanje instalacijskih disketa i diska na kojem je izvr{ena instalacija, kako bi sereducirao broj poruka koje Anti-Virus generira iako ra~unalo vjerojatno nije inficiranovirusom.

Anti-Virus program za DOS pokre}e se utipkavanjem u liniji naredbe sljede}enaredbe:

msav

Na zaslonu se prikazuje glavni izbornik koji sadr`i nekoliko mogu}nosti:

Detect Pregledava teku}i disk (prikazuje se iza Work Drive:). Akose virus otkrije, dobiva se jedna od ponu|enih mogu}nosti:zaustaviti proces pregledavanja diska, ukloniti virus ilinastaviti proces pregledavanja bez uklanjanja virusa.

Deteck and Clean Skanira teku}i disk i ako otkrije virus uklanja ga.

Select new drive Omogu}uje izbor novog diska za pregledavanje.

Options Omogu}uje izbor diskova koje `elite skanirati i na~inapregledavanja, te dobivanje informacije o virusima koje Anti-Virus program prepoznaje.

Exit Izlaz iz Anti-Virus programa.

Ako nakon izbora Detect mogu}nosti Anti-Virus otkrije virus, na zaslonu se prikazujeporuka o prona|enom virusu. Izaberemo jednu od opcija.

Clean Za uklanjanje virusa.Continue Za nastavak pregledavanja.Stop Za prestanak pregledavanja.Delete Za brisanje inficirane datoteke.

Nakon zavr{etka pregledavanja memorije ra~unala i izabranog diska na zaslonu seprikazuju statusne informacije.

Anti-virus program mo`e se koristiti za automatsko pregledavanje diskova pri svakomuklju~ivanju ra~unala. U AUTOEXEC.BAT datoteku umetnemo sljede}u naredbu:

msv /pili

msv /p /1

za ograni~enje pregledavanja na lokalne diskove (ako postoje i mre`ni diskovi).

Za dobivanje informacije o virusima:- pritisnimo tipku F9

Na zaslonu se pojavljuje Virus List, okvir za dijalog sa sljede}im mogu}nostima:

Find Next Tra`i iz liste virus prema utipkanom sadr`aju uokviru lijevo od mogu}nosti.

Info Prikazuje informacije o izabranom virusu iz liste.

Print Ispisuje na pisa~ informacije o izabranom virusu.

Vsafe je rezidentni program koji konstantno nadzire rad na{eg ra~unala i upozoravakorisnika o mogu}oj infekciji virusom ako otkrije sumnjivu aktivnost u ra~unalu.Zauzima 44 KB memorije.

Vsafe se pokre}e utipkavanjem sljede}e naredbe u DOS naredbenoj liniji:vsafe. Za u~itavanje Vsafe-a u memoriju svaki put kad se uklju~i ra~unalo dodajemovsafe naredbu u AUTOEXEC.BAT datoteku. Vsafe program sadr`ava mogu}nostikoje kontroliraju na~in na koji nadzire rad ra~unala.

Opis mogu}nosti nalazi se u sljede}oj tablici (posljednji stupac odre|uje statusmogu}nosti: U-uklju~enja, I-isklju~enja):

Mogu}nosti Vsafe programa Tablica 9

Broj Ime Opis Status

1 Formatiranjediska

Upozorava o poku{aju formatiranja koje mo`eizbrisati cijeli disk.

U

2 Rezidentniprogrami

Upozorava o poku{aju ostanka programa umemoriji. Upozorenje nu`no ne zna~i prisutnostvirusa.

I

3 Op}a za{titaod pisanja

Sprije~ava programe da zapisuju na disk. Vrlo jekorisna ako se sumnja da je virus inficirao program.

I

4 Provjeraizvr{nihdatoteka

Provjerava programe koji se pokre}u u MS-DOS-u. U

5 Virus bootsektore

Provjerava diskove tra`e}i i viruse boot sektora U

6 Za{tita bootsektoradiska

Upozorava o poku{aju zapisivanja u boot sektordiska i tablicu particija.

U

7 Za{tita bootsektoradiskete

Upozorava o poku{aju zapisivanja u boot sektordiskete.

I

8 Za{titaizvr{nihdatoteka

Upozorava o poku{aju mijenjanja izvr{nihdatoteka.

I

Anti-Virus program za Windovse pokre}e se na sljede}i na~in:

Iz Microsoft Tools skupine potrebno je dvaput kliknuti na Anti-Virus ikonu ili izTools izbornika File Managera izabrati Anti-Virus naredbu. Na zaslonu se prikazujeMicrosoft Anti-Virus for Windows. Mogu}nosti i naredbe izbornika imaju istufunkciju kao i istoimene mogu}nosti u DOS verziji programa.

Iz Drives okvira mogu}e je izabrati disk koji `elimo pregledati (klikom na ikonu diskaili pomo}u tipki sa strelicama i pritiskom na SPACEBAR tipku - razmaknicu).

Ako nakon izbora Deteckt mogu}nosti Anti-Virus otkrije virus, na zaslonu seprikazuje poruka o otkrivenom virusu.

Izaberemo jednu od mogu}nosti koje su iste kao i u DOS verziji.

Nakon zavr{etka pregledavanja memorije ra~unala i izabranog diska na zaslonu seprikazuju statusne informacije u Statisc okviru za dijalog.

Anti-Virus program za Windovse mo`e se koristiti za automatsko pregledanje diskasvaki put kad se aktivira izborom Anti-Virus ikone.

Postupak je sljede}i:

1. Iz Microsoft Tools skupine klikom mi{a izaberemo Anti-Virus ikonu.

2. U File izborniku Program Managera izaberimo Properties.

3. U Command Line okviru Program Item Properties okvira za dijaloge navedimooznaku diska za koji `elimo da se automatski pregleda pri svakom pozivu Anti-Virus programa. Npr. ako `elimo automatski pregledati C: disk, utipkamo uokvir:msav.exe c:

4. Izaberimo OK.

Za dobivanje informacija o virusima:

- odaberemo Virus List naredbu iz Scan izbornika. Na zaslonu se pojavljujeVirus List okvir za dijalog s opcijama ~ije su funkcije identi~ne DOS verziji.

Prilikom rada Anti-Virus programi {alju odre|ene poruke. Dio tih poruka dan je utablici 10.

Poruke Anti-Virus programa Tablica 10Poruka obja{njenje

File wasdestroyed bythe virus

Prikazuje se ako virus o{teti datoteku. Nakon toga mo`e se izabratijedna od standardnih opcija: Delete, Continue i Stop.

InvalidSignature-Cheksum doesnot mach

Prikazuje se ako je Anti-Virus program otkrio njemu nepoznativirus. Naime, Anti-Virus program svaki njemu poznati virusozna~ava s jedinstvenom signaturom od 37 dvoznakovnihheksadecimalnih kodova.

Program istrying tomodify systemmemory

Prikazuje se ako Vsafe otkrije program koji poku{ava promijenitisadr`aj memorije bez kori{tenja standardnih MS.DOS poziva zarezidentne programe. Mre`ni upravlja~ki program u~itan umemoriju iza Vsafe-a mo`e uzrokovati ovakvu poruku, ali ako tonije slu~aj potrebno je pokrenuti Anti-Virus program zapronala`enje virusa.

Verify Error Ako odaberemo Verfy integrity i Prompt While Detect mogu}nosti,Anti-Virus prilikom pregledavanja upozorava korisnika o poku{ajumijenjanja izvr{nih datoteka prikazivanjem okvira za dijalog.

Program istrying to stayresident inmemory

Prikazuje se ako se u memoriju poku{ava u~itati neki drugiprogram. Ako nam nije poznato da se iza Vsafe-a u~itavao nekidrugi rezidentni program, potrebno je pokrenuti Anti-Virusprogram za pregledavanje diska.

Program istrying to writeto disk

Prikazuje se ako program poku{ava zapisivati na disk. Ako nisteo~ekivali zapisivanje na disk, potrebno je pokrenuti Anti-Virus.

Residentprograms wereloaded afterVSafe

Prikazuje se ako su u~itani rezidentni programi nakon Vsafe-a, akorisnik poku{ava ukoniti Vsafe iz memorije.

Since a viruswas detected...

Prikazuje se prilikom izlaska iz Anti-Virus programa kojim jeotkriven virus, pa se preporu~a odabir Reboot mogu}nosti zaponovno startanje operacijskog sustava.

The xxxxx virus Prikazuje se ako niste odabrali Chack All Files mogu}nost

known toinfect DATAfiles ...

(provjeru svih datoteka), a Anti-Virus je otkrio virus koji inficira idatoteke s podacima, odnosno neizvr{ne datoteke.

Navest }emo sedam naj~e{}ih virusa i njihovo djelovanje (Cari}, 1993.):

From Boot sektorvirus

Porijeklom iz [vicarske, 18. dana svakog mjesecavirus proizvodi zvukove prilikom pritiskanja tipkina tastaturi. Prema nekim podacima na njegaotpada 40% svih infekcija.

New Zealand(Stoned,Marijuana)

Boot sektorvirus

Virus ispisuje poruku “LEGALISEMARIJUANA”. Uzro~nik oko 20% infekcija.

Tequila Svestranivirus

Porijeklom iz [vicarske. Enkriptirani, polimorfnivirus. Virus na ekranu iscrtava grubi Mandelbort.Oko 10% infekcija izazvano je ovim virusom.

Spanish Telecom(Anti-Tel,Anti-CTNE)

Svestranivirus

Enkriptirani, stealth virus. Poruka u virusu navodida je izra|en u [panjolskoj. Nakon 400 startanjasistema virus prepi{e podatke na prva dva tvrdadiska. Zaslu`an za oko 10% infekcija.

Cascade(Fall, Russian,Hailstorm, 170x)

Parazitskivirus

Enkriptirani virus koji napada COM datoteke.Originalna verzija uzrokuje “padanje” znakova saekrana izme|u 1. studenog i 31. prosinca 1988.Formatiraju}a verzija formatira disk izme|u istihdatuma svake godine. Izaziva oko 7% infekcija.

Joshi Boot sektorvirus

Virus iz Indije koji 5. sije~nja ispisuje poruku“Type “Happy Birthday Josh”. Ako korisnikpreporuke ne utipka doslovno, kompjuter }e se“objesiti”. Virus koristi stealth i pre`ivljava warmboot (CTRL-ALT-DEL). Joshiju ro|endan ~estitaoko 5% zara`enih.

Michelangelo Boot sektorvirus

Mutacija virusa New Zealand, koja 6. o`ujkaprepi{e hard-disk. Nalazi se u oko 2% infekcija.

Postoji program koji napada ra~unalsku mre`u. Zove se crv i on se kao program {irimre`om ra~unala (virus svoj kod ubacuje u neki drugi program).

4.2 Numeri~ki upravljani strojevi

Numeri~ki upravljani strojevi obavljaju radne operacije prema unaprijed definiranomprogramu. Ime NC strojevi dolazi od Numerical Control.

Po~etak razvoja vezan je uz John T. Parsonsa u SAD, koji je 1948. godine rje{avaju}iproblem obrade slo`enog oblika rotora helikoptera, do{ao na ideju da na ra~unaluizra~una 200 koordinata polo`aja glodala na povr{ini rotora.

Sljede}i korak u razvoju u~injen je u laboratoriju za servomehanizme MIT-a(Massachusetts Institute of Technology). Za slo`ene dijelove zrakoplova izra|en jestroj koji je upravljan bu{enom karticom. Rje{enje interpolatora dao je Joy Forrester.Upravljanje po jednoj osi ostvareno je 1951. godine.

U 1952. godini predstavljena je glodalica s upravljenjem u tri osi. Bu{enu karticuzamjenjuju papirne vrpce. Prvi komercijalno upotrebljivi NC stroj proizveden je 1955.godine od tvrtke Gidding and Lewis u suradnji s MIT.

Godine 1958. pojavljuje se prvi obradni centar Kearney Tracker Model - II, upravljans programom na traci i s automatskom izmjenom alata.

U 1968. godini dolazi do povezivanja vi{e numeri~ki upravljanih strojeva direktnoupravljanih s zajedni~kim ra~unalom - DNC (Direct Numerical Control).

U 1972. godini proizvode se numeri~ki upravljani strojevi s mini ra~unalima - CNC(Computer Numerical Control).

Od 1975. godine po~inje ugradnja mikroprocesora u CNC strojeve, {to dovodi dozna~ajnog porasta primjene CNC strojeva.

Tijekom 1959. godine razvijen je prvi programski jezik za izradu programa za NCstrojeve APT (Automatically Programmed Tools). Na temelju APT-a danas je razvijenveliki broj programskih jezika za programiranje rada NC strojeva.

Razvoj proizvoda sa slo`enim oblicima i visokim zahtjevima to~nosti mjera i kvaliteteobra|enih povr{ina (zrakoplovi, automobili, helikopteri) uvjetovali su brzi porastprimjene NC strojeva. U fizikalnom smislu NC stroj se sastoji iz tri osnovna dijela,slika 55:- upravlja~ka jedinica,- prilagodni dio,- stroj u u`em smislu.

Slika 55 Dijelovi NC stroja

Zna~ajke upravlja~ke jedinice imaju presudan utjecaj na zna~ajke stroja kao cjeline.Danas se mogu sresti tri osnovna tipa upravlja~kih jedinica:- NC upravlja~ka jedinica se sastoji od tri dijela: ulaz, obrada i izlaz informacija.

Osnovna zna~ajka im je vrlo mala memorija (samo jedna programska re~enica),- CNC upravlja~ka jedinica se danas naj~e{}e susre}e; na sredi{njem mjestu ovih

upravlja~kih jedinica, umjesto ure|aja za obradu informacija nalazi semikrora~unalo,

- DNC upravlja~ka jedinica se primjenjuje u sustavu u kome jedno ve}e ra~unaloradi za potrebe vi{e upravlja~kih jedinica, odnosno strojeva. Ova upravlja~kajedinica ima samo interfejs kao ulazne i izlazne ure|aje.

NC stroj je opremljen izvr{nim organima (motori s prijenosnicima snage i gibanja) isenzorskim ure|ajima koji signaliziraju polo`aj, tlak, brzinu vrtnje itd. Od senzorskihure|aja postavljenih na stroju po~inje povratna veza koja se zavr{ava u upravlja~kojjedinici.Funkcija prilagodnog dijela je vi{estruka i raznovrsna. Zadaci koje izvr{ava suraznovrsni:- snabdjevanje elektri~nom energijom razli~itog napona i frekvencije od one koja

postoji u elektri~noj mre`i,- regulacija istosmjernih elektromotora,- prilago|avanje i poja~avanje impulsa.

4.3. Roboti

Tijekom cijele svoje povijesti ~ovjek je bio zaokupljen strojevima koji su bili izra|eniprema njegovoj, barem djelomi~noj, slici. Heron iz Aleksandrije opisuje veliki brojautomata kao {to su pokretne figure i ptice koje pjevaju.

Oko 1500. godine izradio je Leonardo da Vinci, u ~ast Luja XII, mehani~kog lava kojije, kad je kralj u{ao u Milano, rastvorio grudni ko{ i pokazao grb Francuske. Takviautomati ostaju moda ~itava ~etiri stolje}a.

Rije~ robot u{la je u engleski jezik kada je 1923. godine prevedena ~e{ka drama“Rossumovi univerzalni roboti” Karela ^apeka, u kojoj opisuje bi}a sli~na ljudima alibez emocija.

Izraz robot izveden je iz ~e{ke rije~i “robota” sa zna~enjem prisilnog rada.

Rije~ robotika izmislio je pisac Isaac Asimov, u ~ijim su djelima, roboti opisani kaopomo}nici ~ovjeku. U svom djelu objavljenom 1942. godine definirao je prvi put trizakona robotike za koje je osniva~ firme Unimation koja proizvodi robote, istaknuoda su ostali za konstruktore robota valjanim i danas.

Ta tri zakona su:

1. Robot ne smije ozlijediti ljudsko bi}e, niti zbog svoje neaktivnosti dopustiti daljudsko bi}e bude ozlije|eno.

2. Robot mora slu{ati naredbe koje mu daju ljudska bi}a, osim u slu~aju kada bi tenaredbe kr{ile prvi zakon.

3. Robot mora {tititi svoju egzistenciju, osim ako bi to kr{ilo prvi i drugi zakon.

Danas jo{ uvijek ne postoji jedinstvena i usugla{ena definicija robota pa tako i pojmakoji taj izraz prekriva. Tako se u Japanu jednostavna mehani~ka ruka za prihva}anje iodlaganje naziva robotom dok se u Americi robot definira kao "vi{efunkcijskimanipulator koji se mo`e ponovo programirati, konstruiran tako da pokre}e materijal,dijelove, alate ili ostale specijalizirane ure|aje kroz razli~ite programirane pokrete zaobavljanje razli~itih zadataka”.

Godine 1954. George Devol podnio je patentnu prijavu projekta koji se smatra prvimindustrijskim robotom. Godine 1958. zajedno s Josephom Engelbergerom izra|ujerobot. Na realizaciji ovih patenata razvija se firma Unimation Inc. u Americi.

Prvo instaliranje robota obavljeno je za istovar postrojenja za lijevanje u kokilama uGeneral Motorsovoj tvornici automobila u Trentonu.

Sredinom 60.-tih godina roboti su imali sposobnost biranja jednoga od nekolikosnimljenih programa. Godine 1973. razvijena je na Stanfordu prva ra~unalomintegrirana robotska stanica za monta`u crpki. Na razvoj robota zna~ajno uti~e brzirazvoj ra~unala.

Po~etkom 80.-tih godina po~inje rad na robotima druge generacije koji su u stanjupromijeniti svoje pona{anje prema stanju u okoli{u.

Roboti po definiciji (slika 56) imaju sljede}e dijelove:- "ruke" s pokreta~em,- upravlja~ki sustav,- senzori,- "noge" kao organe za premje{tanje.

U industrijskoj primjeni robot se koristi uglavnom za: to~kasto zavarivanje, bojenje,rukovanje materijalom i dijelovima te poslu`ivanje strojeva, a naro~ito uautomatiziranim proizvodnim linijama i tvornicama nazvanim “Tvornice bez ljudi”.

Kao i ra~unala robote razvrstavamo na generacije. Do danas su definirane: prva, drugai tre}a generacija.

Roboti prve generacije rade po stalnom programu u definiranom radnom prostoru.

Roboti druge generacije su adaptivni i rade s promjenljivim programom.

Roboti tre}e generacije imaju umjetnu inteligenciju i mogu}nost samou~enja.

Danas se roboti koriste od zabave do obavljanja najslo`enijih radnih operacija.

Na Sveu~ili{tu Waseda u Japanu izra|en je robot koji svira orgulje.

Slika 56 Dijelovi robota

U Pacific Northwest Laboratories razvijen je robot za slaganje Rubikove kocke.Najslo`enije slu~ajeve rje{ava za tri minute.

Jedna od najatraktivnijih primjena robota je pomaganje invalidima.Robotska ruka s radnim stolom poma`e pri ishrani zatim u listanju stranica pri ~itanju,kod raznih oblika invaliditeta. Na Tokijskom sveu~ili{tu razvijena je dvoruka

robotska njegovateljica koja obavlja niz poslova od podizanja telefonske slu{alice doprostiranja stola.

Velika je primjena robota u kemijskoj industriji i pomorstvu. Roboti se primjenjuju umikrokirurgiji, u njegovateljstvu, te za ispitivanje unutarnjih organa ~ovjeka. Urudarstvu se roboti koriste kao posebne bu{ilice za

ugljen i naftu. U energetici se roboti koriste za obavljanje po ~ovjeka opasnih poslovau reaktorima nuklearnih elektrana. Pokretni roboti koriste se ve} kao stra`ari. Gibajuse tiho, ne trebaju svijetlost i nikada nisu pospani niti umorni. U Australiji se robotkoristi za stri`enje ovaca. U suvremenim industrijama roboti pored manipulacijedijelovima i proizvodima, u skladi{tima i na proizvodnoj traci, obavljaju i operacijezavarivanja, ispitivanja i kontrole.

U tvornicama budu}nosti u kojima se o~ekuje visoka automatizacija rada (“tvornicebez ljudi”) robot je jedan od glavnih i nezaobilaznih sastavnih strojeva.

Iz svega ovoga, (a naro~ito iz onoga {to vidimo u znanstveno - fantasti~nimfilmovima), sti~e se pogre{na procjena mogu}nosti robota. Zato je dobro datiusporedbu ma{te i stvarnosti.

MA[TA STVARNOSTJaki i brzi Male nosivosti i brzinePrecizni Da, ali ponekad nedovoljnoInteligentni Sve im se mora re}iMogu sve Samo za uske namjeneU~inkoviti Slabo koriste mogu}nostiVide Osnove vida jo{ su u

razvoju^uju Razumijevanje govora slaboOstala osjetila dobra Samo ona jednostavna

Ne zaboravimo da ni jedna robotska ruka nema ni blizu broj sloboda gibanja ljudskeruke, a da mrav prenosi vi{estruko puta ve}i teret od svoje te`ine, {to robot jo{ uvijeknije ni pribli`no u mogu}nosti.

4.4. Elektroni~ka po{ta

Elektroni~ka po{ta je nastala u 1960. godini, kao potreba za slanjem i ostavljanjemporuka u ra~unalima.

Elektroni~ku po{tu mo`emo definirati kao komunikaciju izme|u osoba elektroni~kimputem, preko posredni~kog sustava koji poma`e u pripremanju poruke, a zatim o njojpreuzima brigu usmjeravaju}i je prema odredi{tu.

U 1991. godini u svijetu je registrirano 19 milijuna korisnika elektroni~ke po{te, aprognoza za 1995. godinu je 64 milijuna.

Sustav elektroni~ke po{te sadr`i programe, komunikaciju i ra~unalo.

Ra~unalo mo`e biti, bilo koje ra~unalo s kojim smo povezani lokalnom mre`om ilijavni PTT sustav do kojeg imamo komunikaciju s na{eg osobnog ra~unala uzprogram za emuliranje standardnih terminala (VT-100, ANSI).

Programi koji podr`avaju rad elektroni~ke po{te nalaze se ve} kao dijelovi pomo}nihprograma za uredsko poslovanje.

Priklju~ivanjem svog elektroni~kog sandu~i}a (mailbox) na javnom sustavupostajemo korisnik elektroni~ke po{te s mogu}nostima preuzimanja i ~itanja prispjelepo{te i pripremanja i slanja po{te.

Po{tanski sandu~i}i mogu biti ([imunovi}, 1994.): standardni u koji pristi`e po{ta,arhivski u koji se sprema po{ta koju `elimo trajno uskladi{titi, poslana po{ta te izlaznisandu~i} u kojem po{ta ~eka.

Prigodom slanja, mo`e se odrediti prioritet, provjeriti da li je po{ta primljena kao islati druge nevidljive poruke.

4.5. Elektroni~ka razmjena podataka

Elektroni~ka razmjena podataka - EDI (Electronic Data Interchange) omogu}avaautomatsko komuniciranje i razmjenu poruke i podataka izme|u korisnika povezanih ujavne mre`e za prijenos podataka.

Osnovne zna~ajke ovog na~ina rada su:- 24-satna raspolo`ivost,- br`i protok,- pravovremena dostava,- nema ponovnog unosa,- smanjenje gre{aka.

Na slici 57 prikazana je shema tijeka informacija u EDI sustavu (^i{i}, Smokvina,1994.).

Slika 57 Tijek informacija u EDI

Informacijski sustavi poduze}a A i B razmjenjuju podatke preko softverskogkonvertera podataka koji ih {alje, telekomunikacijske mre`e i konvertora podatakakoji ih prima. Bez obzira na udaljenost poduze}a prijenos se odvija u vremenu odnekoliko desetaka sekundi do najvi{e nekoliko minuta.

Zadatak konvertera (pretvornika) je pretvorba podataka u oblik za razli~ite EDIporuke.

Za povezivanje i prijenos poruka iz informacijskih sustava bilo je potrebno razvitime|unarodne EDI norme.

U 1987. godini su usvojene i predlo`ene me|unarodne EDI norme zvane EDIFAC(Electronic Data Commerce and Transport) koju je ISO prihvatio pod ISO 9735.

Jedna od definicija EDI (^i{i}, Smokvina, 1995.) ka`e da je to “zamjena papirnihdokumenata normiranim elektroni~kim porukama, koje se prenose bez intervencije izjednog ra~unala u drugo.”Po istim autorima prednosti EDI su:- potpuna to~nost prenesenih podataka,- automatiziran protok podataka izme|u poslovnih partnera,- a`urno pra}enje zaliha,- mogu}nost davanja brzih odgovora na upite,- mogu}nost primanja i slanja dokumenata izvan radnog vremena poduze}a,- sigurnost poruka, jer poruke se ne mogu izgubiti,- smanjenje tro{kova zbog manje potro{nje papira.

Za efikasan rad EDI potrebno je imati na raspolaganju komunikacijsku mre`u. Sustavkori{tenja telefonskih linija i modema odgovara samo za unos koli~ine podataka.Prijenos na ovaj na~in ograni~en je u brzini i kvaliteti. Br`i i kvalitetniji prijenosmogu}e je ostvariti priklju~enjem na javne i privatne digitalne mre`e koje su posebnorazvijene za prijenos podataka. Posebno su za EDI zna~ajne javne digitalnekomunikacijske mre`e koje djeluju na {irim zemljopisnim podru~jima: gradske mre`e- MAN, mre`e za prijenos podataka na velike daljine - WAN, i mre`e s dopunskimpogodnostima - VAN. Zna~ajniji EDI sustavi postavljeni su u automobilskoj industrijiNjema~ke i izme|u industrija SAD.

4.6. Teletekst

Teletekst je sustav prijenosa teksta i slika u televizijskom kanalu (Trend,7, 1990.).

Tekst ili slika se u dvodimenzijskom obliku rekonstruiraju od kodiranih podataka naTV prijemniku opremljenim dekoderom teksta. Kvaliteta reproducirane slike je ve}aod standardne i sa~uvana je od drugih oblika smetnji. Informacije u teletekstu suorganizirane po stranicama. Izborom na TV daljinskom upravlja~u biramo stranicu sanjenim brojem. Na taj na~in mo`emo, ne ~ekaju}i vijesti u TV programu, doznatinajnovije vijesti iz svijeta i kod nas (gospodarstvo, {port, kultura, TV program,politika, vrijeme itd.) Prosje~no vrijeme ~ekanja da stranica bude izabrana i prikazanaje manje od 20 sekundi. Danas se u razvijenim zemljama emitira i do 900 stranicateleteksta.

Prvi eksperimenti s teletekstom obavljeni su u V.Britaniji po~etkom 70-godina, a1974. godine definiran je sustav britanskog teleteksta (World System Teletext).

U Francuskoj se razvio sustav Antiope-Didon, u Kanadi Telidon, a u Japanu “Japanskiteletekst”. Me|utim oni nisu kompatibilni tako da TV prijemnici moraju bitikonstruirani za jedan od ova ~etiri sustava.

Za prijem teleteksta potreban je TV prijemnik s ugra|enim dekoderom teleteksta idaljinski upravlja~ za biranje stranice teleteksta (isti se koristi i za normalan rad s TVprijemnikom). Dekoder teleteksta je naj~e{}e u obliku tiskane plo~ice koja jeumetnuta u posebni priklju~ak u TV prijemniku. Na prijemnicima koji nisu predvi|eniza ugradnju dekodera nije mogu}e ugraditi dekoder teleteksta.

4.7. Videosastanci

Odr`avanje “sastanaka”, provo|enje rasprava te davanje uputa za obavljanje odre|enogposla, uz vizualno prisustvovanje u~esnika ili savjetnika, predstavlja samo neke odmogu}nosti sastanaka na daljinu, videokonferencija ili sala za dono{enje odluka (to susve nazivi pod kojim se javljaju). Videosastanci imaju sljede}e mogu}nosti (Yager,1983.):- povezuju podatke, glas i sliku,- slu`e skupinama korisnika,

- smanjuju tro{kove poslovnih putovanja,- ubrzavaju dono{enje neke odluke,- sele na stolna ra~unala.

Dana{nja se tehnologija sastanaka na daljinu mo`e podijeliti u tri oblika:- samo glas ili podaci,- glas i slika,- glas, slika i podaci.

Prvi oblik koristimo svakodnevno u telefonskom razgovoru.

Drugi oblik su video telefoni kao kombinacije slike i glasa. Podr`ava samo jednusliko-glasovnu vezu dva sudionika.

Tre}i oblik uklju~uje prijenos glasa, slike i binarnih podataka.

Videosastanci su novi oblik ove zamisli. Sudionici vide sliku ostalih, u boji,popra}enu zvukom govornika, mogu se uklju~iti u raspravu, pratiti izraz ostalih teprenositi i odre|ene podatke (preko ISDN). U po~etku se sastanci odr`avaju sa vi{eudaljenih opremljenih prostorija, ali je tendencija da se oprema postavi na radnestolove u~esnika.

Konfiguracija pored ra~unala zahtijeva daljinski upravljane ruke za rukovanjepredmetima, dvosmjerne mikrofone za razgovor, TV-kamere da se vidi {to se zbiva teprograme za 3D grafi~ku simulaciju i naravno komunikacijske mre`e.

5. NA^IN RADA RA^UNALA

Ovisno o konfiguraciji ra~unalskog sustava i tehnolo{kim mogu}nostima, a premana~inu rada korisnik mo`e raditi na sljede}e na~ine:- sekvencijalno (BATCH),- daljinski sekvencijalno (REMOTE BATCH),- po zahtjevu (DEMAND),- vi{eprogramski (MULTIPROGRAMMING),- s podjelom vremena (TIME SHARING),- simultano (MULTIPROCESSING),- u realnom vremenu (REAL - TIME),- Distribuirana obrada,- Klijent-server tehnologija rada,- Otvoreni sustavi.

5.1. Sekvencijalna obrada (BATCH)

BATCH obrada predstavlja prvi na~in obrade na ra~unalu. Kod ove vrste obradeprogrami se obra|uju jedan za drugim. Obrada se vr{i pojedina~no po redoslijedu kakosu programi prethodno sre|eni. To zna~i da centralna i ostale jedinice sustava stoje naraspolaganju sljede}em programu tek kad je prethodni program zavr{en.

Karakteristike BATCH obrade su:

- Iniciranje posla vr{i se u~itavanjem kontrolnih kartica, a program i podaci potrebniza rad programa u~itavaju se u centralnu jedinicu s diskova, traka ili (ranije)bu{enih kartica ...Rezultati obrade formiraju izlazne datoteke koje se mogu ispisivati na pisa~u.

- Redoslijed izvo|enja programa definira se prioritetom na RUN kartici, i veli~inomprograma, a odre|uje ga operacijski sustav.

Danas je ovaj na~in obrade zastario, skup je i neproduktivan pa se veoma rijetkokoristi kod ve}ih ra~unala. Kod osobnih ra~unala imamo jedan oblik BATCH obradeu interaktivnom na~inu zadavanja naredbi ra~unalu, s obzirom da je mogu}esekvencijalno izvo|enje programa (PC ra~unala bez mogu}nosti primjeneWINDOWS-a).

5.2. Daljinska sekvencijalna obrada (REMOTE - BATCH)

Su{tina REMOTE - BATCH obrade je ista kao i kod BATCH obrade, samo {to seobrada vr{i s udaljenih mjesta. Iniciranje posla vr{i se putem terminala. Prijeu~itavanja podataka u sustav formiraju se privremene ulazne datoteke (na diskovima)i aktivira se BATCH obrada nakon koje se formiraju privremene izlazne datoteke.Rezultati se poka`u na zaslonu terminala ili se tiskaju na pisa~u u ra~unalskom centru.REMOTE - BATCH je pogodan na~in uno{enja podataka i odr`avanja datoteka sudaljenih mjesta. Uno{enje podataka vr{i se kontrolnim naredbama operacijskogsustava koje su prisutne u memoriji.

Programi odr`avanja, koji uklju~uju i logi~ku kontrolu podataka i relativno dugotraju, nalaze se u memoriji samo za vrijeme obrade koje u odnosu na unos podatakaznatno kra}e traje. Terminalske jedinice koje u~estvuju u REMOTE - BATCH obradiimaju u svojoj konfiguraciji osim terminala i mogu}nost uno{enja podataka u off-lineobradi (disketa, kazeta) tako da brzina prijenosa ne zavisi o brzini rada operatera naterminalu.

Prijenos podataka obavlja se u on-line vezi direktno s medija na kojima su upisani. Zaprijem rezultata mo`e se koristiti pored zaslona i pisa~ manjih mogu}nosti kao dioterminalske konfiguracije pri ~emu se rezultati mogu i u on-line na~inu unijeti namedij, a zatim tiskati u off-line na~inu rada.

5.3. Obrada po zahtjevu (DEMAND)

Na~elo DEMAND rada je u tome da se iza svakog ulaznog podatka na terminalu vr{iodmah obrada i slanje izlazne informacije. Ovo je tipi~an na~in rada kod sustava s

podjelom vremena (TIME SHARING), pri ~emu svaki korisnik interaktivno radi sacentralnom jedinicom istovremeno.

DEMAND obrada pru`a mogu}nost visokog stupnja komuniciranja izme|u ~ovjeka ira~unala. Pojedini programi se pozivaju sa diskova operacijskim sustavom, nakonsvake upisane naredbe dolazi odgovor sustava, tako da se mo`e izvr{iti ispravkatijekom izvo|enja programa.

Rad u DEMAND-u ima visoki rang prioriteta, odmah iza REAL TIME obrade. Ovajna~in rada omogu}ava i interaktivni na~in rada u kojem programima upita dobivamou dijalogu s ra~unalom stanovite podatke iz datoteke ili baza podataka kao odgovore.

Ovakav na~in rada pogodan je i za dobivanje kratkih operacijskih informacija ~ijera~unanje se vr{i kra}im programskim obradama. Koristi se i za interaktivnoprogramiranje koje ubrzava izradu programa, ali ovakav rad znatno optere}ujecentralnu jedinicu.

Broj korisnika koji rade u DEMAND-u ograni~en je veli~inom programa koji seistovremeno nalaze u glavnoj memoriji. Danas je DEMAND osnovni na~in rada sasvojim specifi~nostima u mre`nom radu, te, u kombinaciji s multiprogrammingom inovim tehnologijama rada, predstavlja naj~e{}e upotrebljavani oblik rada.

5.4. Vi{eprogramska obrada (MULTIPROGRAMMING)

Kod multiprogramminga se vi{e programa izvr{ava paralelno i prividno istovremeno.Razvio se iz potrebe da se bolje iskoristi izlazno-ulazno vrijeme koje u odnosu navrijeme obrade dugo traje. Rje{enje je na|eno tako da se za vrijeme ulazno-izlaznihoperacija (koje dugo traju) centralna jedinica prebaci na izvr{avanje drugih programa.

Multiprogramiranje je uvjet za obradu s podjelom vremena. Glavni zadatakmultiprogramiranja je pove}anje u~inkovitosti kapaciteta i efikasnosti rada ra~unala.

5.5. Obrada podjelom vremena (TIME - SHARING)

Time-sharing je multiprogramski sustav koji istovremeno opslu`uje ve}i brojkorisnika. Ideja se javila na Institutu za tehnologiju (MIT) u SAD. Porastom brojastudenata koji su koristili postoje}i ra~unalski centar, pristupilo se razradi projektajednog sustava kod koga bi veliki broj korisnika bio povezan s ra~unalom putemudaljenih terminala.

Zna~ajke su time-sharing obrade sljede}e:- na ra~unalo je priklju~en ve}i broj korisnika,- sam korisnik predstavlja dio sustava, jer se neposredno preko terminala mo`e

uklju~iti u kori{tenje ra~unala i s njim interaktivno komunicirati,

- dijalog izme|u ra~unala i korisnika je u potpunosti usmjeren prema korisniku(koristi se jezik usmjeren prema potrebama korisnika), a samo komuniciranje seostvaruje pogodnim ure|ajem.

Time-sharing sustav karakteriziraju tri tehni~ka uvjeta:- multipleksno povezivanje ve}eg broja sa centrom,- multiprogramiranje i- mogu}nost podjele vremena na male jedinice rada.

Multipleksno povezivanje zna~i da sustav raspola`e odgovaraju}im hardverom(strojem, tehni~kom osnovicom, ure|ajima, tj. da ima tehni~ku mogu}nost) zaneprekidno primanje informacija iz udaljenih mjesta. Takav sustav mo`e memoriratidolaze}e informacije potrebnom brzinom i klasificirati ih prema mjestu odaklepotje~u.

Metoda Time-sharing zasniva se na podjeli kapaciteta centralne jedinice na cikli~novrlo kratko vrijeme svakom korisniku (slika 58).

Slika 58 Podjela vremena rada ra~unala

Velike brzine rada centralne jedinice stvaraju dojam da je korisnik u stalnoj vezi i dara~unalo radi samo za njega. To omogu}ava “vremensko klizanje” (time-scilling).Posti`e se na taj na~in da se osnovni vremenski ciklus T dijeli na t vremenskihsegmenata prema n korisnika.

U svakom osnovnom vremenskom ciklusu T, svaki od n programa ima naraspolaganju centralnu jedinicu u vremenu t.

Ako se program ne obradi potpuno za vrijeme jednog vremenskog segmenta t, kojenazivamo kvantima, onda se obrada nastavlja u sljede}em vremenskom ciklusu.Pretpostavka za kori{tenje Time-sharing metode je velika brzina rada centralnejedinice.

5.6. Simultana obrada (MULTIPROCESSING)

Da bi se navedene metode {to bolje iskoristile razvijena je posebna metoda rada tzv.multiprocessing. Ve}i broj jedinica imaju pristup do zajedni~ke centralne memorije ilije vi{e centralnih jedinica ra~unala povezano u zajedni~ki ra~unalski sustav.

Pojedini procesori rade istovremeno u velikoj mjeri neovisno jedan o drugom porazli~itim programima. Ovakav pristup omogu}ava i veliku pouzdanost radara~unalskog sustava.

5.7. Obrade u realnom vremenu (REAL - TIME)

Kod real-time rada ra~unalski sustav je u stanju trenuta~no odgovoriti na stanovitepromjene opisane prispjelim podacima sa udaljenih ure|aja. Programi kod real-timeimaju najvi{u razinu prioriteta.

Terminali su stalno uklju~eni u on-line vezi sa glavnim ra~unalom. Sustavi u real-time omogu}avaju da se dinami~kim procesima upravlja usporedo s njihovimtijekovima.

Kada je rije~ o real-time, ne treba pod tim izrazom podrazumijevati da se odgovoripribavljaju obvezno u malim vremenskim razmacima (reda dijelova sekundi) ve} dase informacija dobije u korisnom vremenu tako da se pravodobno mogu donijetiodluke i osigurati povratna upravlja~ka veza.

5.8. Distribuirana obrada

Distribuirana obrada pretpostavlja izvo|enje obrada na mjestu nastanka ili kori{tenjapodataka. Obrada se kompletno ili djelomi~no obavlja na lokalnoj, izmje{tenoj radnojstanici. Ukoliko je to djelomi~na obrada, ovako obra|eni podaci se {alju u centralnora~unalo na daljnju obradu.Mre`u u distribuiranoj obradi ~ine nezavisna ra~unala, povezana tako daomogu}avaju me|usobnu komunikaciju u cilju kori{tenja zajedni~kih resursa.

Distribuirana baza podataka sadr`i podatke koji su lokacijski udaljeni. Cjelokupnadistribuirana baza mo`e se promatrati kao jedinstvena baza. Korisnici izdaju zahtjeveza informacijama i ne znaju}i gdje se podaci nalaze.

To zna~i da krajnji korisnik mo`e pristupiti i a`urirati podatke bilo gdje udistribuiranoj mre`i ra~unala na isti na~in kao da se podaci nalaze na lokalnomra~unalu. ^ak se i programi mogu distribuirati na vi{e ra~unala.

Prednosti distribuiranih obrada su:- brz odziv i bolje rje{avanje lokalnih zahtjeva,- raspore|ena odgovornost za lokalne operacije,- modularni rast novih obrada,- ve}a pouzdanost cijelog sustava.

5.9. Korisnik - poslu`itelj (klijent - server)tehnologija rada

Klijent - server tehnologija rada kombinira snagu i stabilnost velikih i srednjihra~unala s fleksibilnim i cijenom prihvatljivim osobnim ra~unalima, radnimstanicama i lokalnim mre`ama (@ganec, 1994.).

U klijent-server tehnologiji rada poslu`itelji dijele proces obrade s klijentima na mre`i.

Poslu`itelji su ra~unala (naj~e{}e UNIX) do 256 MB radne RAM memorije, s vi{eGB memorije na diskovima uz rje{enja vi{eprocesorskog rada. Za klijente kao radnestanice korisnika koriste se PC ra~unala s Windows grafi~kim su~eljem, a tamo gdjene mogu zadovoljiti po snazi kao klijenti se koriste UNIX radne stanice.

Mogu}nosti klijent - server tehnologije rada su:- odli~an odnos mogu}nosti rada i ostvarenog ulaganja,- vi{ekorisni~ki okoli{,- sposobnost ekonomi~nog pove}anja snage i kapaciteta prema potrebama u

daljnjem razvoju,- grafi~ko korisni~ko su~elje,- manje vrijeme za odr`avanje korisni~kih aplikacija,- mogu}nost upotrebe u novoj konfiguraciji postoje}e ra~unalske opreme,- pouzdanost i sigurnost podataka.

Filozofiju klijent-server tehnologije rada ~ine serveri (poslu`itelji) i klijenti. Procesobrade na mre`i je podijeljen izme|u servera i klijenata. Klijenti naj~e{}e izvodeaplikaciju grafi~kih korisni~kih su~elja, upitne aplikacije (preglede) i programe zakreiranje raznih izvje{taja.

Server prima zahtjeve, obra|uje ih te rezultate vra}a klijentu. Temelj razvoja klijent-server aplikacije po~iva na odvajanju programa na dio koji se izvodi na serveru i diokoji se izvodi na klijentu. Na slici 59 dana je podjela poslova izme|u klijenta i servera.

Slika 59 Podjela poslova klijenta i servera

Kao primjer mogu se navesti dva zadatka: operacije grafi~kog su~elja nalaze se naklijentu, a glavne aktivnosti s bazom podataka na serveru.Postoje}e i o~ekivane prednosti klijent-server tehnologije su:- mogu}nost kori{tenja postoje}e ra~unalske opreme i gotovih programa, paketa

programa i programskih sustava,- mogu}nost lak{eg pro{irenja i odgovora na budu}e zahtjeve korisnika,- vi{ekorisni~ka okolina,- grafi~ki orijentirano interaktivno korisni~ko su~elje,- za odr`avanje aplikacija potrebno je manje vremena,- sa~uvan integritet podataka centraliziranim upravljanjem podacima.

Na slici 60 prikazano je mjesto klijent-server tehnologije u trendovima razvojainformacijskih tehnologija (@ganec, 1994.).

Slika 60 Trendovi informacijskih tehnologija

5.10. Otvoreni sustavi

Otvoreni sustavi (Open Systems) obuhva}aju filozofiju i smjer razvoja ra~unalstva(Zavr{ki, 1994.). U po~etku se taj izraz odnosio samo na razvoj operacijskih sustava,a ~esto se koristio i kao sinonim za UNIX verzije operacijskog sustava.

Cilj je omogu}iti prenosivost aplikacija na razli~ite platforme (konfiguracije)ra~unalskih sustava, kori{tenje informacija i programa bez obzira gdje se nalaze, tepovezivanja u mre`e razli~ite ra~unalske opreme.Otvoreni sustavi nastali su iz potreba i zahtjeva korisnika (@agar, 1994.), kao {to su:- integracija nove ra~unalske opreme i programa u ve} postoje}i informacijski

sustav,- sloboda u izboru proizvo|a~a opreme,- mogu}nost lakog i postupnog pro{irivanja kako opreme tako i programskog

sustava,- lagani prijelaz na nove tehnologije i mogu}nosti koje one donose.

Slu`bena definicija otvorenih sustava prema POSIX 1003.0 (IEEE.88 i ISO.90) je:Otvoreni sustav je onaj koji sadr`i dovoljan broj otvorenih specifikacija za su~elja,servise i formate podataka, kako bi se aplikacijama omogu}ilo:- da sa {to manje promjena budu preno{ene na druge ra~unalne sustave

(PORTABILITY),- da uspje{no sura|uju sa drugim aplikacijama na vlastitim i udaljenim sustavima

(INTEROPERABILITY),

- da komuniciraju s korisnikom na njemu ugodan na~in, uz lako privikavanje na rads razli~itim sustavima (USER PORTABILITY).

Na slici 61 prikazana je shema na~ina rada u otvorenim sustavima ([imunovi}, 1994.).Oni trebaju korisniku omogu}iti pristup podacima, aplikacijama i ra~unalskoj opremida bi obavili stanoviti zadatak, bez obzira sa kojeg se mjesta uklju~ili u otvorenisustav.

Slika 61 Shema otvorenog sustavaZa ostvarenje ovog cilja potrebno je premostiti postoje}e razlike u standardimaopreme razli~itih proizvo|a~a, razlike u operacijskim sustavima, na~inu izrade ikori{tenju aplikacije, komunikacijskim razlikama te razlike u shva}anju i na~inu radarazli~itih korisnika.

Klasi~ni zahtjevi za otvorene sustave su sljede}i (@agar, 1994.):- donositelji norma moraju biti neovisni o proizvo|a~u,- otvoreni sustavi zna~e funkcionalne proizvode, a ne apstraktne pojmove,- suradnja izme|u razli~itih ra~unalskih platformi,- prenosivost aplikacija na razne platforme,- lako}a prelaska sa starih sustava na nove,- za{tita investicije u sada{nje sustave,- umre`avanje i komunikacija bez obzira na fizi~ku lokaciju.

Prate}i suvremene pravce u razvoju ra~unalstva u Hrvatskoj je osnovana Hrvatskaudruga korisnika otvorenih sustava - HrOpen koja djeluje u okviru Hrvatskeinformati~ke zajednice, a primljena je i u europsku federaciju korisnika otvorenihsustava EurOpen (European Open Systems Forum).

Pored prednosti koje donose otvoreni sustavi (sigurnost korisnika u izboru i planiranjurazvoja informacijskih sustava, smanjuju tro{kove obuke, smanjuje tro{kove razvoja iodr`avanja aplikacija i rada cjelokupnih informacijskih sustava) otvoreni sustavi kao isvaka novina u na~inu rada ima i neke nedostatke (gu{enje inovacije zbognormizacije, problemi oko sigurnosti i efikasne za{tite, prijelaz za sada iziskuje veliketro{kove).

6. SOFTVER

Pod pojmom softver podrazumijevamo sve programe koji omogu}avaju da ra~unaloodnosno ra~unalski sustav, radi, odnosno alate koji omogu}uju pripremu i izraduprograma.

Razvoj softvera mo`emo tako|er podijeliti u generacije:- prva generacija (strani jezik, asembler ...),- druga generacija (vi{i programski jezici, prevoditelji ... ),- tre}a generacija (operacijski sustavi, multiprogramiranje, real-time ..),- ~etvrta generacija (relacijske baze, aplikacijski generatori, otvoreni sustavi ... ),- peta generacija (umjetna inteligencija....).

Mogu}e je obaviti podjelu softvera po razli~itim kriterijima. Ovdje }e biti izvr{enapodjela po na~inu nabave.

Po na~inu nabave mo`emo definirati sljede}e skupine:

- originalni, kupljeni i registrirani paketi programa i programi,

- originalni, kupljeni i registrirani za {ire kori{tenje (dr`ava, regija, sveu~ili{ta),

- kupljeni i prilago|eni za primjenu kod korisnika (jezik, pismo) od straneproizvo|a~a, ili samog korisnika,

- softveri za probu korisnika (programi se {alju korisniku uz minimalnu cijenu naprobni rad. Ukoliko zadovolje korisnika, korisnik mo`e kupiti zadnju verzijuprograma. Ovi programi se zovu share ware programi,

- besplatni programi koji su javno dobro (public domain) i svima na raspolaganju zakori{tenje,

- neovla{teno kopirani (“piratizirani”, ukradeni) programi (kopije instalacijskihdisketa, kopirane programske datoteke s drugih ra~unala, kopije putemelektroni~ke po{te itd.).

Na slici 62 prikazana je podjela softvera prema namjeni. Ova podjela je uvjetna i udobroj mjeri subjektivna autorova podjela. U~injena je za dio softvera koji senaj~e{}e koristi u poduze}ima i ustanovama.

Slika 62 Podjela softvera

Prema ovoj podjeli glavne skupine softvera su:- sustavni,- komunikacijski,- aplikacijski,- za baze podataka,- razvojni,- umjetna inteligencija.

6.1. Sustavni softver

Sustavni softver predstavljaju programi i paketi programa koji omogu}avaju rad sra~unalom, rad aplikacijskih programa i svih jedinica ra~unala. Sustavni softverdijelimo na:- operacijski sustav,- prevoditelji,- pomo}ni programi.

Operacijski sustav predstavlja skup programa kojima se upravlja radom ra~unala.Neophodni su za rad ra~unala.

Prevoditelji (Compileri) su programi koji “prevode” naredbe programa pisane unekom od programskih jezika na naredbe razumljive ra~unalu.

Pomo}ni programi su programi koji omogu}avaju br`i rad nekih funkcija i poslova nara~unalu. Nisu neophodni za rad ra~unala. Primjer je program NC (Norton

Commander) koji omogu}ava br`e kopiranje, nala`enje i pozivanje programa, pregledzauze}a diskova i memorije i sl.6.1.1. Operacijski sustavi

Operacijski sustav predstavlja skup programa, kojima se upravlja radom cjelokupnogra~unalskog sustava, radom svih programa korisnika i ostalih pomo}nih programa iputem njega korisnik komunicira s centralnom jedinicom ra~unala.

Operacijski sustav omogu}ava upravljanje centralnom jedinicom, a preko nje ostalimjedinicama ra~unala (ulazne i izlazne jedinice, vanjske memorije, komunikacije),tako|er upravlja sigurno{}u sustava i izvo|enju svih pomo}nih radnji ovisno omogu}nosti operacijskog sustava.

Bez operacijskog sustava, ra~unalski sustav je hrpa beskorisnog metala.Operacijski sustav je djelomi~no smje{ten u ROM memoriju. Osnovne zna~ajkeoperacijskog sustava su:- istovremenost, (istovremeno mo`e poslu`ivati vi{e korisnika),- efikasnost, (mora biti koncipiran tako da u svakom trenutku mo`e izabrati

najefikasniji put rje{avanju problema),- sigurnost i pouzdanost, (svaki program koji je smje{ten u operacijskom sustavu

mora biti osiguran od brisanja, mora prikazivati to~ne rezultate, svi ure|aji koji suvezani uz ra~unalo moraju pravilno funkcionirati),

- fleksibilnost, (operacijski sustav mora biti prilagodljiv problemu),- op}enitost (jedan operacijski sustav mora biti primjenjiv u razli~itim problemima

ili ra~unalima),- propusnost (korisnik ne mora poznavati strukturu ra~unala da bi ga mogao

koristiti),- integriranost (operacijski sustav je integrirani dio ra~unala ali i programa),- modularnost (ne moraju se svi dopunski ure|aji imati odjednom da bi ra~unalo

moglo funkcionirati, mogu se nabavljati pojedina~no).

Veliki raspon mogu}nosti ra~unala od PC ra~unala do super ra~unala, doveo je dorazvoja razli~itih vrsta operacijskih sustava. Postoje mogu}nosti da jedan operacijskisustav mo`e raditi na vi{e razli~itih ra~unala kao i da na jednoj vrsti ra~unala moguraditi, naravno s razli~itom efikasno{}u i specifi~nostima, nekoliko razli~itihoperacijskih sustava.

Naprimjer: operacijski sustav UNIX koristi se kako na PC ra~unalima tako i nasrednjim i velikim ra~unalima, a na PC ra~unalima mo`emo primijeniti operacijskesustave DOS, UNIX, i OS/2.

Na ra~unalima prve generacije nije postojao operacijski sustav. Sve naredbe za radra~unala uno{ene su u okviru samog korisni~kog programa. Sve operacije unosa itestiranja programer je rije{io naredbama iz programa.

S porastom brzine rada i kapaciteta ra~unala, postalo je neefikasno da ra~unalo ~ekadok se obavljaju stanoviti spori poslovi (pripreme, tiskanje).

Razvijaju se posebni programi koji preuzimaju zadatak upravljanja unosom narednogprograma, ispisom rezultata obrade te radom i kori{tenjem resursa. Zatim dolazi dorada ra~unala s podjelom vremena, {to omogu}ava da ra~unalo radi istovremeno svi{e programa.

Navedeni programi kontroliraju i uskla|uju rad svih programa. Tako definiraniprogrami dobivaju naziv operacijski sustavi. Daljnji razvoj uzrokuju pojave relativnojeftinih mini i mikrora~unala.Dok su na velikim ra~unalima postojale skupine ljudi (sustav in`enjera) koji sunajbolje poznavali i vodili brigu o velikim i slo`enim operacijskim sustavima, na minii mikrora~unalima se postavlja zahtjev za jednostavnim, pouzdanim i korisnikuprilago|enom operacijskom sustavu.

Druga razlika sastoji se u tome {to je svaki proizvo|a~ velikih i mini ra~unala imaosvoj operacijski sustav (Univac je za serije 1100 koristio operacijski sustav EXEC-8,Digital VMS itd.). Oni su bili toliko prilago|eni opremi i proizvo|a~u da dobarpoznavalac EXEC-8 nije znao raditi s operacijskim sustavom VMS.

Kod PC ra~unala kao najzna~ajnijeg predstavnika mikrora~unala za sva IBMkompatibilna ra~unala mogu}e je koristiti MS-DOS (stanovite verzije) koji mo`eraditi na svakom kompatibilnom PC ra~unalu u svijetu.

Pojava velikog broja PC ra~unala nametnula je potrebu njihovog povezivanja u ciljuzajedni~kog pristupa istim podacima i programima. Tako su se pojavili mre`nioperacijski sustavi.

Dana{nji pravac razvoja je prema distribuiranim operacijskim sustavima, ~iji sumoduli raspore|eni na vi{e povezanih ra~unala.Prvi operacijski sustav je Kidellov CP/M, koji je postao standard za osmobitnesustave. On je namijenjen ra~unalima skromnijih mogu}nosti, s malom operacijskommemorijom, u kojima postoji potreba za ~estom komunikacijom s disk jedinicama.

Danas poznati i ~esto kori{teni operacijski sustavi su:

- MS-DOS (MicroSoft Operating System),

- UNIX,

- Linux,

- CTOS,

- OS/2,

- Operacijski sustav za Macintosh ra~unala,

- WINDOWS NT.

6.1.1.1. Operacijski sustav MS - DOS

Razvijen je u tvrtki Microsoft u 1981. godini kao verzija 1.0. I pored velikog brojagre{aka u radu izazivao je divljenje mogu}no{}u da koristi svih 640 KB RAMmemorije (Dejanovi}, 1994.). Podr`avao je rad disketne jedinice za 5,25” diskete (190KB), bez podr{ke za rad diska koji se u to vrijeme zbog cijene rijetko ugra|ivao umikro ra~unala.

Godinu dana kasnije javlja se DOS 1.1 s ispravljenim gre{kama, a 1983. godine DOS2.0 s podr{kom magnetnim diskovima. Iste godine izlazi DOS 2.1 i dolazi do njegovemasovne prodaje i upotrebe. Primjena 286 PC ra~unala te novih i jeftinijih diskova(do 32 MB) dovodi do nove verzije DOS 3.0 u 1984. godini.

Pobolj{ana verzija DOS 3.1 ima podr{ku rada mre`ama. Verzija DOS 3.2 ispravljagre{ke iz DOS 3.1 i omogu}ava priklju~enje nestandardnih vanjskih memorija. DOS3.3 podr`ava rad s disketom 3,5” i podjelu diskova preko 32 MB na particije.

Verzije DOS 4.x (4.0; 4.1) nisu bile naro~ito uspje{ne.

Pojava DOS 5.0 dovela je do rezidentnog dijela DOS-a (oslobo|eno vi{e memorije zarad), dodane su neke nove efikasne naredbe (DOSKEY za olak{ano uno{enjenaredbi, MEM za prikazivanje slobodne RAM memorije, popravljen HELP itd.).

Verziji 6.0 dodani su novi programi (defragmentator diska, program za otkrivanje iuklanjanje virusa). U DOS 6.0 ugra|en je i program za sa`imanje (kompresiju)podataka na disku - Double Space.

U prvoj verziji program Double Space je imao stanovitih gre{aka u radu. U verzijiDOS 6.2 ove gre{ke su dobrim dijelom otklonjene.Novine u ovoj verziji izme|u ostalog su (Crnko, 1994.):

- SCANDISK program za provjeru stanja na disku i ispravljanje pogre{aka,- DoubleGuard tehnologija ugra|ena u DoubleSpace provjerava integritet podataka

prije zapisivanja na disk,- u SMARTDRIVE je ugra|ena podr{ka za CD-ROM,- Nove mogu}nosti naredbi (DIR, MEM, CHKDSK, FORMAT, MOVE, COPY,

XCOPY),- DISCOPY kopira diskete u jednom prolazu.

MS DOS je predvi|en za rad jednog korisnika jer podr`ava jedan monitor i tipkovnicute time mo`e istovremeno obavljati jedan zadatak. Operacijski sustav MS DOS sastojise od tri dijela s obzirom na rad ra~unala odnosno korisnika:

- BIOS-a (basic input-output sustav),- Jezgre MS DOS-a,- Upravlja~kog procesora.

BIOS je program zadu`en za upravljanje hardverom i on je poseban za svaku opremu.Osnovne funkcije koje sadr`i BIOS su pokretanje sljede}ih komponenti:

- monitor i tipkovnica,- pisa~,

- pomo}ni I/O ure|aji,- ura,- ure|aji za pokretanje,- disk ili diskete.

Unutar BIOS-a izvr{ena je podjela na elementarne i op}e sklopovske funkcije.Elementarne sklopovske funkcije su naj~e{}e smje{tene u ROM-u, a nazivaju seROM BIOS. To je poseban memorijski ~ip (EPROM) koji se mo`e brisati i upisivatiposebnim ure|ajima.

Op}e sklopovske funkcije smje{tene su u DOS-ovu datoteku IO.SYS.Jezgra MS DOS-a komunicira s aplikacijskim programima i po potrebi koristi funcijeBIOS-a. Jezgra predstavlja niz servisnih funkcija koje se nazivaju sustavne funkcijekao {to su:

- upravljanje datotekama i slogovima,- upravljanje sredi{njom i vanjskom memorijom,- upravljanje vanjskim I/O znakovno orijentiranim ure|ajima,- iniciranje izvr{enja drugih programa,- radi s urom realnog vremena.

Jezgra je smje{tena u datoteku MS DOS.SYS, ona ~ita glavni dio operacijskogsustava i prenosi ga u radnu memoriju tijekom pokretanja sustava.

Upravlja~ki procesor predstavlja vezu izme|u operacijskog sustava i korisnika, a vr{ianalizu i u~itavanje naredbi i izvr{ava programe s diska.

Upravlja~ki procesor sastoji se iz tri dijela:* rezidentni dio sadr`i:- modul za obradu podataka,- modul za obradu osnovnih gre{aka,- modul za zavr{etak izvr{avanja programa. (rezidentni dio je stalno prisutan u memoriji).* pokreta~ki-inicijalizacijski dio izvr{ava AUTOEXEC.BAT datoteku,* prijelazni-tranzijentni dio u~itava se u gornji dio memorije i izvr{ava druge programe, kontrolira ga rezidentni dio.

Upravlja~ki procesor se nalazi u COMMAND.COM datoteci i prepoznaje svestandardne DOS-ove naredbe i upravlja pona{anjem ra~unala dok se na zaslonu vidiprompt. Bez obzira {to COMMAND.COM datoteka uvijek ide uz MS DOS ona nijedio operacijskog sustava u u`em smislu. Upravlja~ki procesor je program pomo}ukojeg korisnik mo`e upravljati operacijskim sustavom tj. posredstvom ovog programakorisnik mo`e koristiti funkcije jezgra MS DOS-a.

Naredbe koje prepoznaje upravlja~ki procesor tj. COMMAND.COM dijele se u tridijela:- interne naredbe,- eksterne naredbe,- batch datoteke.

Interne naredbe su one koje sadr`i sam COMMAND.COM. To su jednostavnenaredbe koje se izvr{avaju vrlo brzo. Budu}i da je COMMAND.COM normiziraniprocesor naredbi DOS-a, ove interne naredbe su i interne naredbe DOS-a, a to su:

CD, DIR, DEL, PROMPT, TYPE, TIME, PATH, DATE, COPY, RD, MD, BREAK.

Eksterne naredbe su naredbe ili programi koje COMMAND.COM o~itava s diska iizvr{ava. Ovi programi smje{teni su u datoteke koje imaju ekstenzije EXE ili COM.

Batch datoteke slu`e za pozivanje programa i to su tekstualne datoteke koje sadr`einterne, eksterne ili batch naredbe. Ove datoteke su prepoznatljive po svojoj ekstenziji.BAT. Batch datoteka se automatski pokre}e pri pokretanju ra~unala i DOS izvr{avaniz naredbi slijedom kojim su zapisane u batch datoteci. Batch datoteke dolaze doizra`aja kod “ve}ih” programa, gdje je pokretanje programa daleko slo`enije.

Datoteke su sastavljene od slogova (records). Nema ograni~enja koliko takvih slogovamo`e biti osim {to datoteka ne mo`e biti ve}a od raspolo`ivog mjesta na disku.Datoteka je skup podataka sa zajedni~kim svojstvima koje se ~uvaju pod nekimimenom. Ime datoteke se sastoji od dva dijela imena i ekstenzije. Ime datoteke sastojise iz 1 do 8 znakova, a ekstenziju ~ini to~ka nakon imena i onda 1 do 3 znaka. Izekstenzije se mo`e prepoznati vrsta datoteke:

- .TXT, .WPS - tekstualne- .WK1, .WKS - datoteke s tablicama- .DBF, .WDB - datoteke s bazom podataka- .PIC - datoteke sa slikom

- izvorni programi .PAS - datoteka nastala u programu PASCAL .BAS - datoteka nastala u programu BASIC .C - datoteka programskog jezika C ..

- programske datoteke .COM - mali program .EXE - veliki program .BAT - batch datoteka .SYS - programi koji upravljaju komponentama ra~unala.

Na slici 63 dan je raspored memorije MS-DOS-a.

Slika 63 Raspored memorije MS-DOS-a

Osnovna memorija (base memory) predstavlja prvih 640 KB RAM-a (to je ukupnamemorija koju MS-DOS mo`e koristiti za RAM memoriju). To zna~i da je za PC podMS-DOS-om svejedno ima li PC 640 KB ili 8 MB ako se ne koriste stanoviti postupciza pristup dopunskoj memoriji.

Za osnovnu memoriju koriste se i nazivi konvencionalna memorija (conventionalmemory). Od narednih 640 KB jedan dio zauzima sam MS-DOS, a dio otpada narazne rezidentne programe i drivere. Ono {to ostaje to je raspolo`ivo za rad, a taj diomemorije zovemo TPA-podru~je (Transient Program Area).

Gornja memorija zauzima prostor od 640 KB do 1024 KB. U njoj se nalaze memorijepotrebne za videoadaptere, BIOS i sl. Pojavom PC-386 ra~unala, ovaj dio memorijemo`e se iskoristiti za premje{tanje rezidentnih programa osnovne memorije u ovopodru~je (Pehar, 1992.).

Extended memorija obuhva}a svu sustavnu memoriju iznad 1 MB. Noviji operacijskisustavi (OS/2, UNIX) mogu izravno pristupiti ovoj memoriji, sa MS-DOS to nijemogu}e. Prvih 64 KB extended memorija ~ini visoka memorija (HMA-High MemoryArea).

U ovu memoriju neki programi mogu u~itati dio svojeg koda ~ime osloba|aju prostoru osnovnoj memoriji (MS-DOS 5.0).Dobre strane MS-DOS operacijskog sustava su:- jeftin,- jednostavan,- I/O neovisan o ure|aju,- ispravljanje gre{aka,- fleksibilan za programe,- rad s datotekama.Nedostaci:

- nije vi{eprogramski,- nije vi{ekorisni~ki,- samo za osobna ra~unala.

I pored toga {to je danas najvi{e kori{ten, operacijski sustav MS-DOS sve vi{e gubitrku s novim operacijskim sustavima. Postoje operacijski sustavi PC-DOS i DR-DOS,sli~nih mogu}nosti kao MS-DOS.

6.1.1.2. Operacijski sustav UNIX

Razvoj operacijskog sustava UNIX po~eo je u Bell Laboratories 1969. godine.Osnovne zna~ajke UNIX-a su (UNIX-PRAKTIKUM, 1993.):- op}enamjenski,- vi{eprogramski,- vi{ekorisni~ki,- konverzacijski,- s podjelom vremena.

Pod pojmom op}enamjenski podrazumijevamo da se razli~iti informacijski sustavimogu razvijati i obra|ivati na istom ra~unalu.

Vi{eprogramski, podrazumijeva da se razli~iti programski jezici mogu koristiti zarazvoj programskih sustava. Pojam vi{ekorisni~ki ozna~ava da vi{e korisnika mo`eraditi na ra~unalskom sustavu u istom trenutku.Konverzacijski ozna~ava mogu}nost interaktivnog rada svakog korisnika.

Postoje razne verzije UNIX operacijskih sustava prilago|enih razli~itim platformamara~unala, pa i PC ra~unalima.

Tvrtka SCO (Santa Cruz Operation) po~ela je s razvojem Xenix operacijskog sustavau cilju zamjene MS-DOS sustava. Xenix je bio stabilan i pouzdan, radio je i na PC-286 ra~unalima (Cari}, 1994.). Iz njega se razvio SCO Unix System V koji ispunjavazahtjeve UNIX standarda. Jedna od njegovih verzija je SCO Open Desktop Release3.0. Instalacijom Open Desktop sustava dobijemo UNIX SistemV, X Windows iTCP/IP protokol i NFS (Network File System) mogu}nost.

Zna~ajka s podjelom vremena govori o mogu}nosti UNIX operacijskog sustava dasvakom korisniku dodijeli djeli} vremena vode}i ra~una o prioritetima.

U 1975. godini javlja se verzija 6 koja je patentirana i dana besplatno na kori{tenje uobrazovanju i razvoju. U 1981. godini javlja se sustav III, a u 1983. godini sustav V(zadnja verzija je 5.2.).

UNIX je postao jedan od standardnih operacijskih sustava za velika ra~unala, apostaje i verzija za PC ra~unala.

Glavne mogu}nosti i svojstva UNIX-a su:

(UNIX-PRAKTIKUM, 1993.):- lako odr`avanje,- hijerarhijska struktura datoteka,- {utljiv,- uslu`an,- obrada u prvom i drugom planu,- uredsko poslovanje,- mre`na mogu}nost,- obra~un tro{kova,- editori.

Lako odr`avanje UNIX operacijskog sustava po~iva na mogu}nostima C programskogjezika u kojem je napisan.

Kori{tenje hijerarhijske strukture omogu}ava lako postavljanje organizacije datoteka iza korisnike.

[utljiv podrazumijeva svojstva UNIX-a da daje informacije odnosno poruke nazaslonu samo kada se pojavi gre{ka ili se postavi upit.Uslu`an podrazumijeva da UNIX omogu}ava razli~ito komuniciranje s razli~itimkorisnicima.Obrada u prvom i drugom planu podrazumijeva da korisnik mo`e raditi istovremenovi{e poslova.

UNIX sadr`i ve}i broj pomo}nih programa za uredsko poslovanje (obrada teksta idrugo).UNIX sadr`i stanovite rutine za povezivanje UNIX strojeva u mre`u.UNIX omogu}ava pra}enje tro{kova po poslu i korisniku.Na raspolaganju u UNIX-u imamo razli~ite editore.UNIX operacijski sustav se sastoji od:- jezgre (kernel),- ljuske (shell) i- aplikacije.

Jezgra je glavni dio UNIX-a i predstavlja “stvarni” operacijski sustav. Rezidentna je umemoriji. Upravlja resursima i obradama.Ljuska sadr`i program koji prevodi naredbe korisniku.

Aplikacije su programi ili paketi programa koji se izvode iz ljuske.

Za ukupnu instalaciju potrebno je oko 170 MB na disku, a za rad preko 8 MBmemorije.

Zadr`ala je glavne zna~ajke UNIX-a (vi{ekorisni~ka, vi{ezada}na).

Tvrtka Hewlett-Packard izradila je svoju verziju UNIX operacijskog sustava HP-UXkoja pokriva sljede}e platforme ra~unala (Bauk, 1994.):- starije serije radnih stanica zasnovane na procesorima Motorola 68040, HP 9000

serije 300 i 400,- PA - RISC procesorima dvije serije (HP Apollo 9000 serije 700 grafi~ke radne

stanice i poslovni ra~unalski sustav HP 900 serije 900),

- PA-RISC vi{eprocesorska glavna ra~unala.

Za rad na ra~unalu i modelima HP Apollo 712 (osobna ili desktop ra~unala) razvijenaje verzija Desktop UX.

Za rad HP - UX zahtijeva minimalno 8 MB RAM-a memorije i oko 200 MB na disku.Za rad u Windows okru`enju potrebno je 16 MB memorije, a za kori{tenje grafi~kihstanica 32 MB. Koristi TCP/IP protokol. Ima kvalitetno rje{eno korisni~ko su~elje sHP VUE 3.0 (Visual User Environment).Postoji i nekoliko UNIX verzija namjenjenih PC ra~unalima (XENIX tvrtkeMicrosoft, UNIXWARE tvrtke Novell itd.).

6.1.1.3. Operacijski sustav Linux

Operacijski sustav Linux radi na PC ra~unalima 386 i 486. Vlasni{tvo je Linuse B.Torvaldora (Jadrijevi}, Ladovac, 1994.). Besplatan je i na raspolaganju svakom tkoima znanje i pristup mre`i.

Njegove su glavne zna~ajke:- omogu}ava rad vi{e programa istovremeno,- omogu}ava rad vi{e korisnika na istom stroju istovremeno,- razli~ite nacionalne tipkovnice,- ~ita sve standardne formate CD ROM-a,- TCP/IP protokol za mre`ni rad.

Najmanja zadovoljavaju}a konfiguracija je 4 MB bez Windows-a i 8 MB s Windows-ima.

6.1.1.4. Operacijski sustav CTOS

Operacijski sustav CTOS vlasni{tvo je tvrtke UNISYS, a razvijen je za Ministarstvoobrane SAD od strane tvrtki Intel i Xerox (Crnko, 1994.).

Osnovna svojstva sustava CTOS su:- radi na procesorima 80286, 80386 i 80486,- radi na mre`i,- omogu}ava rad vi{e programa istovremeno (multitasking),- radi s prioritetima,- modularnost i- pogodnost za korisnika.

Postoje verzije CTOSI, CTOSII i CTOSIII. Nedostatak operacijskog sustava CTOS je{to radi samo na UNYSIS ra~unalima, ~ime su ukupne cijene sustava znatno ve}e.

6.1.1.5. Operacijski sustav OS/2

Razvoj operacijskog sustava OS/2 po~eo je kao zajedni~ki rad tvrtki IBM i Microsoft,s ciljem pokrivanja mogu}nosti UNIX operacijskog sustava i mogu}nosti rada na PCra~unalima, uz mogu}nost vi{ekorisni~kog rada.

Nakon razlaza ovih tvrtki IBM je nastavio razvijati OS/2 dok se Microsoft orijentiraona razvoj operacijskog sustava Windows NT (Batro{i}, 1994.).

Cilj koji je postavio IBM bio je prilagoditi OS/2 32-bitnim procesorima 80386 i80486 kao i Pentiumu (verzije OS/2 2.0). Posljednja je verzija danas OS/2 2.1.OS/2 2.1 podr`ava izvo|enje aplikacija u Windows 3.1, kao i multimedijskihaplikacija.Operacijski sustav OS/2 2.1 ima rije{enu implementaciju grafi~kog podsustava.Mogu}a je i instalacija na prijenosnim ra~unalima.

6.1.1.6. Operacijski sustav za Macintosh ra~unala

U 1984. godini u tvrtki Apple razvijen je operacijski sustav SYSTEM 7 za Macintoshra~unala.

U odnosu na MS-DOS, SYSTEM 7 nije imao problema s ograni~enjem kori{tenjamemorije. Vezan je uz Macintosh ra~unala. Omogu}ava vi{ekorisni~ki rad tegrafi~ku podr{ku. Omogu}ava rad s mre`om. SYSTEM 7 PRO kao nova verzija imaugra|en sustav elektroni~ke po{te.

Ovaj operacijski sustav prilago|en je i preveden u mnogim zemljama, a od 1985. i kodnas u Hrvatskoj. Smatra se da je SYSTEM 7 najtra`enija verzija grafi~kog su~elja.Nedostatak ovih operacijskih sustava je vezanost uz Macintosh ra~unalsku opremu.

6.1.1.7. Operacijski sustav WINDOWS NT

Tvrtka Microsoft je razvila ~itavu obitelj operacijskih sustava temeljenih nagrafi~kom su~elju za korisnika (Windows 3.1, Windows 3.1 for Eastren Europa,Windows for Workgroups, Windows NT).

WINDOWS NT operacijski sustav smatra se uz UNIX najzna~ajnijim operacijskimsustavom. Pojava WINDOWS NT smatra se najzna~ajnijim informati~kim doga|ajemu 1994. godini. To je potpuno grafi~ki orijentiran operacijski sustav (@ganec, 1994.).

Ostali navedeni operacijski sustavi uglavnom zahtijevaju nadogradnju za grafi~kosu~elje.

NT je sustav:- vi{ekorisni~ki (multiuser),- vi{ezada}ni (multitasking), i- vi{eprocesorski (multiprocesing).

Podr`ava rad u klijent/server tehnologiji rada.

NT obavlja uslugu “davanja” (datoteka, aplikacija, ispisivanja), a klijent nijeograni~en samo na Windows NT nego mo`e koristiti DOS, Windows, Macintosh iliUNIX platforme. Windows NT je 32-bitni sustav (obuhva}a i obra|uje 32-bitnipodatak). Mogu}e je adresirati 4 GB memorijskog prostora.

Jedinica izvo|enja aplikacije je nit (thread), kojoj je pridru`en niz CPU-instrukcija,sadr`aj registra te memorijsko podru~je. Svakoj niti pridru`eno je stanovitoprocesorsko vrijeme. Kod obrade teksta mogu}a je obrada jednog teksta i priprema zaispis drugog.

Kod istovremenog rada vi{e aplikacija, svaka se izvodi u svom memorijskomprostoru, u svom djeli}u vremena koje mu dodijeli NT. Za rad Windws NTpreporu~ava se 486 tip - ra~unala s 16 MB memorije. Isporu~uje se na CD-ROMdisku, na kojemu u komprimiranom stanju zauzima 36 MB. Na disku mu je potrebnooko 70 MB.

Korisnik NT-a je opisan SID-brojem (Security Identification) ~ime se definirajunjegova prava i povlastice, te skupine. Svi korisnici mogu koristiti programe idatoteke iz zajedni~ke programske skupine, ali samo administrator mo`e pristupiti uprogramsku skupinu Administration te dati naredbe koje mogu nepa`ljivimrukovanjem i izborom o{tetiti podatke (FORMAT diska, itd.).

Administrator uskla|uje i kontrolira rad cjelokupnog sustava, odobrava nove korisnikei rje{ava zastoje i kvarove (Program: User Manager za definiranje korisnika i dr.).

NT podr`ava razli~itu organizaciju podataka na disku. Korisnik odabire tip sustavadatoteka koje `eli koristiti. NT obnavlja izgubljene datoteke u slu~aju nestankaelektri~ne struje ili naglog isklju~ivanja ra~unala. Projektiran je za rad u mre`i. Jednaod najzna~ajnijih mogu}nosti je raspodjela posla na najmanje zauzeto ra~unalo umre`i.

Na slici 64 prikazani su primjeri rada Windows NT u UNIX, OS/2 (IBM) i NetWareokru`enju.

Slika 64 Primjeri otvorenih sustava

U 1995. godini iza{la je verzija Windows 95, ocijenjena kao najzna~ajnijiinformati~ki doga|aj u 1995. godini.

6.2. Pomo}ni programi

Pomo}ni programi nisu neophodni za rad ra~unala (kao operacijski sustavi), alipoma`u za obavljanje pojedinih poslova. Primjer pomo}nih programa je NortonCommander (NC). Njegov program NORTON DISK DOCTOR omogu}ava“lije~enje svih boljki u radu s diskom”. Ovoj grupi pripadaju i: program za sa`imanjepodataka DoubleSpace, programi za za{titu od virusa, PC-Tools itd.

6.3 Tekst procesori

Tekst procesori predstavljaju skupinu programa koji omogu}avaju pisanje i ure|ivanjeteksta na ra~unalu. Prvi ovakvi programi javili su se za potrebe pisanja i unosaprograma. Ovi programi su nazvani editori (urednici). Editori su omogu}avali unos iispravku upisanih naredbi.

Tekst pisan u editoru je ASCII format (sadr`aj dokumenta mo`e imati najvi{e 256razli~itih znakova). Nedostaci editora su (Pauli}, 1993.):- nakon svakog 80.-tog znaka pritisnuti tipku Enter,- nemaju grafi~kog znaka pa je te{ko zamisliti izgled dokumenta,- mali skup mogu}ih znakova.

Postoji veliki broj programa editora. Jedan od poznatih je BRIEF tvrtke Borland,prilagodljiv unosu programskih jezika, zatim Norton editor, Microsoft EDIT itd. Uodnosu na tekst procesore editori nemaju mogu}nost ure|ivanja teksta za ispis.

Na ovim iskustvima i naraslim potrebama razvijeni su tekst procesori. Zadatak je biorazviti programske pakete za pisanje svih oblika tekstova na ra~unalu, uklju~ivo igrafiku. Po osnovnoj podjeli dijelimo tekst procesore prema platformi primjene na:- tekst procesori za DOS,- tekst procesori za Windows,- tekst procesori za ostala ra~unala (AMIGA, ATARI, MACINTOSH).

Rad tekst procesora mo`emo podijeliti u nekoliko faza:- pisanje teksta (unos),- ispravljanje gre{aka,- oblikovanje teksta (ure|ivanje),- tiskanje (ispis).Kod unosa odnosno pisanja teksta, nije potrebno unos redova zavr{iti tipkom Enter,redovi su programski sre|eni i obavljaju prijelaz na sljede}i, vizuelno ga dotjeruju}i(razmak rije~i). Enter upisujemo samo kada `elimo novi red ili odlomak. Tekst mo`ebiti lijevo, desno ili poravnan po {irini. Pored razmaka izme|u rije~i mogu}e jeostaviti i razmak izme|u redova. Nakon unosa teksta obavlja se provjera.Najjednostavniji oblik provjere je “~itaj i ispravi”. U odnosu na klasi~no tipkanje napisa}im strojevima ovo je velika prednost rada s tekst procesorima. Za ve}a govornapodru~ja tekst procesori imaju ugra|ene rje~nike i algoritam kojim se provjeravato~nost upisa rije~i i njihovo postojanje u rje~niku. Tekst procesori posjedujufunkciju pretra`ivanja i zamjene teksta (search and replace), {to zna~i da ako u

napisanoj knjizi u tekst procesoru trebamo izmijeniti rije~ “sistem” u rije~ “sustav”u~init }emo to samo jednom i obaviti izmjenu na svim mjestima gdje postoji rije~“sistem”.

Oblikovanje teksta predstavlja njegovu pripremu za tiskanje. Svi poznati tekstprocesori imaju velikih mogu}nosti za oblikovanje teksta. To su:- izbor veli~ine papira i odre|ivanje margina (razmaka do po~etka pisanja),- izbor fonta (oblik slova),- nagla{avanje teksta (podvla~enje, masniji otisak itd.)- automatsko odre|ivanje broja stranica, broja slika i tablica,- dekadska numeracija naslova poglavlja u tekstu,- ispis sadr`aja knjige,- formiranje tablica (bez ra~unanja u njima),- uno{enje slika u tekst,- jednostavniji crte`i ASCII znakovima.

Prvi operacijski sustav na kojem se po~inje koristiti tekst procesor bio je CPIM. U1979. godini dolazi u primjenu Wordstar jedan od prvih tekst procesora, a ~ija sedana{nja verzija 7.0 vrti na ve}em broju PC ra~unala. Na disku zauzima 2 Mb.Napisani tekst se mo`e vidjeti prije tiskanja (previewu). U starije tekst procesorepripada Tex, naro~ito kori{ten za izradu matemati~kih i tekstova iz fizike koji sadr`eveliki broj slo`enih formula.

Tekst procesor Word donosi mogu}nost prikazivanja izgleda oblikovane stranice(what you see is what you get - ono {to vidite na zaslonu dobit }ete na papiru).

Verzija Word 5.0 omogu}uje ubacivanje slika, tablica te slogove sadr`aja. Tekstprocesor Word Perfect predstavlja naj~e{}e kori{teni tekst procesor na DOSokru`enju.

U verziji Word 6.0 dobio je taj tekst procesor i pobolj{anje za grafi~ki na~in rada atime i mogu}nost izrade slo`enijih prijeloma. Provjere izgleda dokumenata za ispisima mogu}nosti prikaza i vi{e stranica na zaslonu, uz mogu}nost smanjenja ipove}anja. Omogu}ava lijepo oblikovanje tablica, a posjeduje i program za tabli~naizra~unavanja. Mogu}e je iz njega slati faksove. Minimalna instalacija zahtijeva 286procesor i 7 MB na disku, a maksimalna 18 MB. Preporu~ljiva je upotreba mi{a iVGA kartica. Tekst procesor ChiWriter je jeftiniji od ostalih. Dok pi{emo vidimoizgled teksta (podebljano, podcrtano, mala slova, tablice, formule, slike). Imajednostavnu filozofiju, koristi samo naj~e{}e kori{tene funkcije kod ve}ine korisnika.Jednostavan je za rad. Radi na svim PC kompatibilnim ra~unalima. Posjedujeprogram za ure|enje engleskog tehni~kog jezika (spell checker). Tekst procesor zaruski jezik LEX ima skromnije mogu}nosti ure|enja teksta.

Za ra~unala ATARI postoji velika skupina tekst procesora. Po~ev od 1st Word kaoprvog, te Word Perfect 4.1, Signum II, Signum III, Script i Tempus.

Tekst procesor 1st Word je od samog po~etka imao mogu}nost uklju~ivanja grafi~kihelemenata. Glavni nedostatak mu je sporo skaliranje. Za Atari ra~unala ura|ena jesamo jedna verzija Word Perfecta 4.1. Svojom pojavom Signum II je postao jedan odnajja~ih tekst procesora. U stanju je koristiti do 7 razli~itih fontova u jednom

dokumentu te operacije ure|ivanja dokumenta (podcrtavanje, podebljavanje). SignumII davao je kvalitetan ispis na pisa~.

Tekst procesor Script omogu}ava pregled dokumenata, a Signum III kori{tenjeneograni~enog broja fontova.

Tekst procesor Tempus je po~eo kao editor, a razvio se u tekst procesor s velikombrzinom rada, ugra|enim kalkulatorom, brzim skaliranjem, definiranje na{ih slova,brzo u~itavanje teksta sa diska itd. Nema mogu}nost uklju~ivanja grafike.

Za ra~unala AMIGA postoji tako|e veliki broj tekst procesora (Excellence, Pen Pel,Wordworth, Finel Copy, Maxon Word) koji ispunjavaju osnovne zahtjeve i donosestanovita pobolj{anja u odnosu na prethodne.Ra~unala MACINTOSH su ve} 1984. godine imala grafi~ko korisni~ko su~elje tekvalitetne tekst procesore sa {irokom primjenom u izradi znanstvenih radova,novinskih ~lanaka, baletristike i sl.

Jedan od prvih tekst procesora bio je MacWrite, zatim WriteNow, WordPerfect iWord.

Pojavom Windowsa zna~ajno se pro{iruju mogu}nosti tekst procesora.WS tekstprocesori omogu}uju veliki izbor tekstova i veli~ine znakova (od 1mm do 3 mm),kompatibilnost sa svim vrstama pisa~a, jednostavno definiranje na{ih slova. Naro~itoje povoljna mogu}nost grafi~kog ure|enja teksta (crtanje i uvla~enje iz drugihtekstova, formula, prijelom).

Tri najpoznatija i najbolja ([imi}, Petri}, 1993.) tekst procesora za rad podWindowsima su ova:- MS Word,- Word Perfect,- AmiPro.

* Pro{irene mogu}nosti Word tekst procesora imaju pet na~ina prikaza teksta:- NORMAL VIEW (prikazuje formatiran tekst i stranice dijeli crtom),- LAYOUT VIEWS (prikazuje stupce i zaglavlja),- OUTLINE VIEW (prikazuje detaljno sadr`aj dokumenta),- DRAFT VIEW (prikazuje dokument sustavnim fontom),- PRINT PREVIEW (kona~ni izgled prije tiskanja).

Danas postoji verzija 2.0.* WordPerfect tekst procesor za Windows ima samostalni program za kontrolu

datoteka na disku (Quick Finder). Danas postoji verzija 5.2.* AmiPro (Ami Professional) tekst procesor omogu}ava dobro kombiniranje grafike

i teksta. Danas postoji verzija 3.0.

Mogu se navesti neke zajedni~ke funkcije ova tri tekst procesora ([imi}, Petri},1993.):- mre`ne instalacije,- varijabilne duljine stranica,- ispravka rije~i (s preko 110000 rije~i u rje~niku),- generiranje sadr`aja i indeksa,

- do deset otvorenih dokumenata istovremeno,- zauze}e diska oko 15 MB,- sortiranje,- rije{ena CRO slova,- pisanje formula,- za{tita, itd.

Za pravopisnu provjeru teksta postoje u {ire kori{tenim jezicima (njema~ki, engleski,francuski) programi koji obavljaju provjeru i omogu}avaju ispravku. Program zaprovjeru teksta Spelling Checker naj~e{}e svoj rad temelji na rje~niku. Pronalazitipografske pogre{ke, ponavljanje rije~i, mala po~etna slova u re~enicama itd.Za programiranje sintakse slu`i program za provjeru stila (Style Checker).

6.4. Tabli~ni kalkulatori

Tabli~ni kalkulatori (spread sheet) ili kako ih zovu i prora~unske tablice, su paketiprograma ili programi, koji omogu}avaju obradu i analizu tabli~no danih podataka.Vrlo ~esto se u raznim izvje{tajima javlja potreba ra~unanja poput zbroja stupaca iredova, postotaka u~e{}a u kumulativnim vrijednostima, te prikazivanje tih obrada ugrafi~kim oblicima radi br`eg, lak{eg i preglednijeg prikaza pojedinih rezultataanalize. Tabli~ni kalkulatori razvijeni su za primjenu na PC ra~unalima. Uglavnomtrebaju ispunjavati sljede}e zahtjeve:- rad s tablicama (izra~unavanje broj~anih podataka, ispis teksta),- povezivanje (mogu}nost povezivanja podataka iz razli~itih tablica),- grafika (razni grafi~ki prikazi broj~anih rezultata),- stalno izdava{tvo (kombiniranje grafi~ki prikazanih podataka s tekstom,

simbolima, kori{tenje raznovrsnih oblika slova-fontovi itd.).

Tabli~ni kalkulatori predstavljaju vrlo ra{irenu skupinu programa a najpoznatiji su:Lotus, QuattroPro, Plan Perfect, Super Calc 5, Smart Ware, Framework, EXCEL itd,ali po svojoj primjeni kod korisnika najzna~ajniji su: EXCEL, QuattroPro i Lotus.

Prvim tabli~nim kalkulatorom smatra se VisiCalc program koji je 1978. godineizradio za mikrora~unala student ekonomije - na Harvardu Dan Bricklin. Imao jeizbornik instrukcija, tuma~ pojedinog izbora te brzinu u radu i jednostavnost ukomunikacijama na obradi ra~unovodstvenih tablica i kalkulacija.

6.4.1. Microsoft EXCEL

Programski paket EXCEL 4.0 je proizvod poznate softverske ku}e Microsoft. Radi uWindows okru`enju na ra~unalima PC/AT, PC/386, PC/486, PENTIUM, PS/2 tj. IBMkompatibilnim PC ra~unalima kao i na Apple Macintosh ra~unalima. Zahtjevi zainstaliranje ovise o verziji EXCEL-a.

Tako je za instaliranje EXCEL-a verzije 4.0 potrebna minimalna konfiguracija:- 2 MB RAM-a,- grafi~ka kartica kompatibilna s MS Windows 3.0 (VGA, EGA, Hercules),

- 15 MB slobodnog prostora na disku za punu instalaciju.

Za povoljan rad preporu~ava se ipak 4 MB RAM-a, Windows 3.1, VGA grafi~kakartica, mi{ i koprocesor.

Kod izrade novog izvje{taja naj~e{}e koristimo ~etiri koraka:- unos podataka u tablicu,- ra~unanje prema podacima u tablici (zbrojevi, razlike, postotci, prosjeci),- oblikovanje izvje{taja (naslovi, podvla~enja, podebljanja),- stvaranje razli~itih oblika dijagrama na temelju tabli~nih podataka,- povezivanje s bazama podataka.

Podaci su organizirani u obliku tablica u kojima su stupci predstavljeni slovima, aredovi brojevima. Presjek stupca i reda predstavlja }eliju u koju upisujemo podatak.

Ako tablicu shvatimo kao dvodimenzionalni niz Ti,j, i=16384, j=256 tada podatakupisujemo u }eliju Ti,j, a maksimalna veli~ina tablice je i=16384 redaka i j=256stupaca.

Tablicu nazivamo i radni list (Worksheet).

Sve tablice koje skupa pripadaju jednoj obradi ~ine radnu knjigu (Workbook) {topredstavlja jednu datoteku u EXCEL-u.

U jednu }eliju tablice mo`emo upisivati razli~ite broj~ane vrijednosti (planiranitro{ak, planirana realizacija, stanje materijala, mjesec, dan, ocjena na ispitu).

Ove se vrijednosti mogu obra|ivati ra~unanjem zbrojeva po redovima ili stupcimatablice, prosjeka, postotaka te prikazivanje rezultata obrada i sadr`aja }elija, tekumulativa redova i stupaca u obliku dijagrama.

Postoji u EXCEL-u 14 vrsta raznih dijagrama, grafikona i slikovnih prikaza (Chart).

U tablice se mogu upisivati i alfanumeri~ki podaci (imena radnika, nazivi materijala,nazivi proizvoda), kao i naslovi tablica, odnosno naslovi izvje{taja. Ovakvi podaciprikazuju se naravno samo u tabli~nom obliku.

Za prikaz grafikona potrebno je selektirati stanoviti dio tablice i pozvati ikonugrafikona i magi~nog {tapi}a (ChartWizard).

Za ovaj oblik prikazivanja EXCEL ima velike mogu}nosti:- razni oblici grafikona (stupi~asti, kru`ni itd.)- 2D i 3D mogu}nost prikazivanja grafikona, i izbor kuta pogleda,- definiranje legendi,- dodavanje teksta,- izbor boje,- izbor fontova, itd.

Za izradu jednostavnih prora~una knjigovodstvenih ili kalkulativnih prora~unaEXCEL koristi mogu}nost memoriranja tablica, a zatim izradu prora~una upisomformula u stanoviti red za formule (formula bar). Ima mogu}nost automatskog pisanjatablica (reda ili stupca) rastu}im nizom ili nekim logi~ki definiranim redoslijedom.Une{ene ili prora~unate tablice mogu}e je oblikovati i povezivati me|usobno. UEXCEL-u se nalaze i postupci za statisti~ku analizu, optimizaciju (linearnoprogramiranje Simplex metodom) itd.

Povezivanje s bazama podataka ostvaruje se s dodatkom Q+E koji treba posebnoinstalirati (Pauli}, 1994.). 1994. godine je najavljen EXCEL 5.0.

6.4.2. Tabli~ni kalkulator Lotus

Tabli~ni kalkulator Lotus 1-2-3 stekao je veliku popularnost svojom verzijom za XTra~unala. Do`ivio je vi{e verzija 2.01, 2.2, 3.0 i 3.1. Zaslon se mo`e prilikom radapodijeliti u tri dijela: podru~je radne tablice, kontrolno polje i statusni red.

Radna tablica sadr`i 256 stupaca i 8192 reda {to iznosi 2.097.152 polje u koje seupisuju podaci. Polje ili }elija (cell) je mjesto presjeka stupca i retka. U svaku }elijumo`e se upisati podatak maksimalne duljine 240 znakova. Adresa }elije odre|ena jeoznakom stupca i retka, tako adresa A1 ozna~ava }eliju u A-tom stupcu i 1. (prvom)retku.

Pokaziva~ }elije (cell pointer) je osvjetljeni pravokutnik koji pokazuje aktivnu }eliju,a koristi se za gibanje unutar tablice.

Kontrolna }elija (controll panel) je podru~je od tri reda iznad radne tablice.- u prvom se redu prikazuju informacije o aktivnom polju,- u drugom se redu prikazuje podatak koji se unosi (READY - mod), unosi ili ure|uje

(EDIT - mod) i popis naredbi (MENU - mod),- tre}i red slu`i za prikaz podmenija ili informacija o osvjetljenoj naredbi menija.

Statusni red nalazi se na dnu zaslona, a sadr`i datum i vrijeme ili ime aktivne datoteke,poruke o gre{kama i indikatore stanja tipkovnice.

Unos podataka obavlja se sli~no kao kod ostalih tabli~nih kalkulatora:- postavimo se na odre|enu }eliju,- unesemo podatke vode}i ra~una o vrsti podataka: podaci prepoznati kao cifre

ozna~eni su indikatorom VALUE i bit }e desno poravnati u }eliji, podaciprepoznati kao tekst (mogu}a duljina 240 znakova), ozna~eni su indikatoromLABEL,

- pritisnemo tipku ENTER ili neku od tipki pokaziva~a.

Lotus 1-2-3 omogu}ava (Gr~i}, 1993.):- umetanje redova i stupaca- brisanje redova i stupaca,

- odre|ivanje {irine stupaca,- spremanje podataka iz radne tablice,- rad s blokovima podataka (skupom }elija: blok se definira lokacijama

najudaljenijih }elija u podru~ju),- kopiranje bloka podataka,- premje{tanje i brisanje bloka podataka,- imenovanje bloka podataka,- rad s prozorima na zaslonu,- spremanje tablica u datoteku,- kreiranje formula za ra~unanje u tablici,- kreiranje grafikona (Line-linijski graf, Bar-histogram, XY-graf predstavljen

to~kama, Stack-bar-zbirni histogram, Pie-kru`ni graf),- upisivanje legendi,- imenovanje grafikona,- povezivanje i kombiniranje tablica,- kreiranje baza podataka u obliku tablica (red je zapis, a stupci su polja),- sortiranje podataka u bazi podataka,- pretra`ivanje baza podataka,- tiskanje (upotreba do 8 razli~itih fontova, podebljanje i podvla~enje teksta,

pode{avanje visine redova i {irine stupaca, dodavanje osjen~anih podru~ja, crtanjevodoravne i okomite linije, zajedni~ko tiskanje tablice i pripadaju}eg grafa,tiskanje u vi{e boja),

- pisanje makro naredbi (makro naredba sadr`i u sebi skup drugih naredbi, te sepozivom makro naredbe obavlja izvo|enje svih naredbi u makro naredbi umjesto daih upisujemo redom). Obi~no se makro naredba poziva nekom tipkom ilikombinacijom tipki.

6.4.3. QuattroPro

Tvrtka Borland je 1987. godine izdala prvu verziju QuattroPro tabli~nog kalkulatorazvanu Quattro, po ugledu na Lotus 1-2-3.

Tabli~ni kalkulator QuattroPro donosi neke novine u ovu skupinu programa:- vezu za mi{a, i- mogu}nost crtanja.

Mogao je raditi i radi na svakoj verziji PC ra~unala. Zahtijeva najmanje 6 MBprostora na disku. Zadnje su verzija 5.0 za DOS i 5.0 za Windowse. U ovoj verzijiuvedena je “bilje`nica” tj. prora~unska tablica od 256 stranica (svaka stranica 256stupaca i 8192 redaka).QuatroPro nudi veliki izbor mogu}nosti prikazivanja rezultata u obliku poslovnegrafike (kreiranje raznih oblika grafova, dopunsko pisanje teksta po grafu, ispravka idotjerivanje grafa).

Ovaj sustav omogu}ava snimanje u raznim grafi~kim formatima (PCX , EPS, PIC iHG). Ima kvalitetno rije{en rad s pisa~em. Omogu}ava mre`ni rad. Pored velikogbroja gotovih funkcija za statisti~ke, in`enjerske i financijske potrebe omogu}ava idodavanje vlastitih funkcija.

Na slici 65 prikazane su glavne zna~ajke ova tri poznata tabli~na kalkulatora (Strugar,1994.) za izabrane vrste poslova.

Slika 65 Zna~ajke tabli~nih kalkulatora6.5. Uredski informacijski Sustavi (UIS)

Prema istra`ivanjima ameri~kog sveu~ili{ta Columbia u New Yorku, u posljednjemdesetlje}u produktivnost u industriji je porasla za 200 %, a u administrativnimposlovima tek za nekoliko postotaka (Sri}a, 1994.). Administrativne poslove ~estonazivamo i uredskim poslovima. Ured se definira kao radni prostor u kojem radnicirazli~itih zanimanja obavljaju obradu podataka i informacija i kreiraju izlaznerezultate (La|arevi}, 1995.).

Zna~ajke uredskog rada su:

- prisutnost rutinskih poslova,- velika koli~ina podataka i informacija koje ulaze u ured i izlaze iz njega,- potreba organiziranja podataka (kartoteke, datoteke, baze podataka) i pristupa

podacima,- obveze ~uvanja dokumenata u izvornom obliku,- velika potreba komuniciranja izme|u odjela i prema okru`enju razli~itim medijima

i oblicima (pismo, glas, slika, podaci),- kori{tenje baze podataka Informacijskog sustava poduze}a ili institucije,- izrada raznih oblika izvje{taja za potrebe analiza i kao podloga menad`erima za

dono{enje poslovnih odluka.

S obzirom da je ovo relativno nova oblast primjene ra~unalske tehnike, postoji jo{dosta nesporazuma oko termina i naziva (Podr{ka uredskom poslovanju,Automatizacija ureda, Informatizacija ureda itd).

Cjelokupni razvoj i racionalizaciju uredskog poslovanja u cilju pove}anjaproduktivnosti, brzine i to~nosti rada ureda mo`emo podijeliti u sljede}e razvojnestupnjeve:- mehanizacija ureda,- informatizacija uredskih poslova,- uredski informacijski sustav.

Prva faza zvana mehanizacija ureda predstavlja rje{enje pobolj{anja pojedinihzadataka u uredskim poslovima. Rabe se razli~iti ure|aji ili organizacijska sredstvakojima se olak{ava, ubrzava i omogu}ava kvalitetnije obavljanje sljede}ih zadataka:pisanje dopisa (elektromehani~ki pisa~i), umno`avanje fotokopiranjem, fakturiranjena strojevima za fakturiranje, knji`enje na mehanografskim strojevima, registratori ipokretni regali za arhiviranje i pronala`enje dokumentacije, organizacijska sredstva(termin plo~e) za planiranje i pra}enje poslova itd.

Mehanizacija ureda je omogu}ila da se u uredu pobolj{a i olak{a obavljanje nekihposlova. Razvojem ra~unala, a naro~ito nakon pojave mikrora~unala, osobnara~unala postaju dostupna svakom radnom mjestu. Radnici ureda postaju dijeloviradnih mjesta povezanih u lokalne mre`e ra~unala. Razvijaju se programi za podr{kuobavljanja poslova u uredu. Za ovu fazu koristi se i naziv automatizacija uredskogposlovanja (office automation).

Cilj je bio smanjenje potrebnog vremena za obavljanje rutinskih poslova. Razvijeni suza {iroku primjenu svih zaposlenih u uredu. Naj~e{}e se kao programi zaautomatizaciju uredskog poslovanja navode programi :- tekst procesori,- elektronska po{ta E-mail,- plan sastanaka,- bira~ telefonskih brojeva (autodiler),- tabli~ni kalkulatori,- programi za kreiranje jednostavnih baza podataka.

Elektronska po{ta omogu}ava brzu razmjenu ili prebacivanje informacija. Postoji broj(E-mail) i ako {aljemo poruke na taj broj (oznaku) one ostaju u pretincu ra~unala zakorisnika. Vi{e o elektronskoj po{ti dano je u poglavlju 4.4.

Program za planiranje sastanaka omogu}ava mehanizam planiranja i pra}enjesastanaka i obveza. Postoje programi s mogu}nostima pregleda zauze}a u vrijemeodre|ivanja sastanaka.

Bira~ telefonskih brojeva omogu}ava biranje telefonskog broja s jednim pritiskom natipku.

Programi za kreiranje jednostavnih baza podataka omogu}avaju korisniku kreiranje ipristup stanovitim podacima (partneri, telefonski brojevi itd).

Pored ovih pojedina~nih programa za obavljanje poslova uredskog poslovanjarazvijaju se i programi koji integriraju u jednom paketu programa ve}i dio ovihposlova.

Takvi programi nastaju pro{irenjem nekih od postoje}ih programa (Tabli~nikalkulatori) ili se razvijaju kao novi. Zovemo ih ra~unalom podr`ano uredskoposlovanje - CIO (Computer Intergrated Office) sustavi. Oni sadr`e dvije skupinera~unalske podr{ke:- podr{ku administrativnim poslovima CAA (Computer Aided Administration),- podr{ku komuniciranju CAC (Computer Aided Comunication).

Ovi sustavi predstavljaju po~etke Uredskih Informacijskih Sustava.

Zahtjevi koje sustavi CIO trebaju ispuniti su:- rad s razli~itim oblicima informacija (tekst, podaci, slika, grafika, govor),- jednostavan na~in pristupa poslovnim podacima,- podr{ka razli~itih funkcija (obrada teksta, poslovna grafika, elektronska po{ta,

telefaks).

Danas su ve} poznati paketi programa: Office Vision (IBM), Office Power (ICL), All-in-One (DEC), Wang Office (WANG), Complete Electronic Office (DATAGENERAL) itd.

U cilju na~elnog prikaza njihova rada opisat }emo WP Office 4.0. Taj programomogu}ava slanje i primanje poruka, zakazivanje sastanaka, davanje i pra}enjeposlova i zadataka, kreiranje i slanje dokumenata, razvrstavanje i obrada pristiglihinformacija itd.

WP Office 4.0 sadr`i module:- kalendar (calendar),- elektronska po{ta (mail),- terminiranje (Schedule),- raspodjela poslova (Assign Task)- vo|enje bilje{ki (Write Note),- telefonske poruke (Phone Message).

Mo`e raditi pod razli~itim operacijskim sustavima: DOS, Windows, OS/2, UNIX,VAX/VMS.

Omogu}ava povezivanje u lokalne mre`e kao i vanjske (elektroni~ka po{ta mo`e sepovezati s Internet E-mail).

Minimalna konfiguracija sastoji se od nekoliko PC ra~unala povezanih u mre`u.Ra~unalo za instalaciju WP Office 4.0 je minimalno 80386 uz slobodnih 500 KBRAM-a i 20 MB diska.

Neki autori ove integrirane pakete programa nazivaju i uredskim informacijskimsustavom. Ovi paketi programa su zna~ajno pove}ali produktivnost u obavljanjuuredskih poslova.

Za automatizaciju ureda potrebno je integrirati sljede}e tehnologije (Sri}a, 1994.):- komunikacijske tehnologije (npr. elektroni~ka po{ta ili telekonferiranje);- tehnologije znanstvenog menad`menta (sustav za podr{ku odlu~ivanja, ekspertni

sustav, modeliranje, simuliranje);- tehnologije obrade teksta i “stolnog izdava{tva”;- tehnologije obrade poslovnih informacija (pohranjivanje i pretra`ivanje baza

podataka, elektroni~ke arhive);- tehnologije organizacije osobnog rada (planiranje i terminiranje sastanaka,

rokovnik, kalkulator, osobne bilje{ke);- tehnologije upravljanja projektima (planiranje, kontrola i vo|enje projektnih

zadataka, izrada dokumentacije itd.).

Uredski informacijski sustavi sadr`e podatke, informacije, opremu i kadrove kojiobavljaju prijem, uskladi{tenje i obradu podataka za potrebe administrativnih poslova,te njihovu promociju i distribuciju.

Po mi{ljenju nekih autora ovakav sustav predstavlja {iri pojam od integriranih paketaprograma za podr{ku radu uredskog poslovanja (Majdand`i}, 1995.).

Na slici 66 prikazana je koncepcija UIS-a kao integriranog sustava u informacijskomsustavu nekog poduze}a.

Slika 66 Sadr`aj uredskog informacijskog sustava

Prema ovom pristupu UIS treba ostvariti sljede}e komunikacije (Majdand`i}, 1995.):- komunikacije unutar ureda u okviru lokalne mre`e, a u cilju kori{tenja zajedni~kih

programa podr{ke, zajedni~kih baza podataka UIS-a, te organiziranog zajedni~kogizlaza za komuniciranje s okoli{em,

- komunikacije s postoje}im informacijskim sustavom poduze}a, naro~ito spodsustavom BAZAP - baza zajedni~kih podataka i preko njega putem zajedni~kih

oznaka s podsustavima: prodajom i kalkulacijom, PROKA, planiranjem ipra}enjem proizvodnje i usluga - PRAPE, osiguranjem kvalitete - OSKVE,ra~unovodstvenim podsustavom - RINIS te financiranje FINIS.

Ovo komuniciranje treba osigurati uredskim radnim mjestima potrebne najnovijepodatke iz baza podataka IS-a poduze}a, kao i informaciji za menad`era:- komunikacije sa IS okoli{a (banke, zavodi za platni promet, druga poduze}a,

gospodarska komora, dr`avni zavodi za statistiku, gradski i `upanijski uredi zagospodarstvo itd.) u cilju direktnog prijema i predaje podataka i informacija;

- komunikacije s dr`avnim, me|unarodnim i svjetskim bazama podataka u ciljudobivanja globalnih i specifi~nih saznanja o vanjskim gospodarskim, znanstvenimi kulturno-sociolo{kim gibanjima.

Ostvareni razvoj komunikacije i programske podr{ke otvaraju mogu}nost realizacijeovakvog koncepta UIS. Na slici 67 prikazan je koncept UIS temeljen na klijent-servertehnologiji rada ra~unalske opreme ([imunovi}, 1994.).

Slika 67 Koncept UIS na Klijent-server tehnologiji rada

6.6. Paketi programa za podr{ku projektiranju ikonstruiranju (CAD)

Pojam CAD (Computer Aided Design) koji se kod nas naj~e{}e prevodi kao“ra~unalom podr`ano projektiranje i konstruiranje”, pojavio se u vremenu 1957.-1959.godine na MIT (Massachusetts Institute of Technology) u radovima D.T. Ross-a.Danas se pod pojmom CAD podrazumijevaju aktivnosti zami{ljanja, razvoja iprora~una proizvoda, te prikazivanja radnog izratka uklju~uju}i sve potrebno zaproizvodnju: crte`, listu dijelova i specifikacija. Glavni cilj CAD sustava bio je da sepove}a produktivnost u projektiranju i konstruiranju proizvoda. Poznato je da se uvremenu od 1900. godine do 1965. godine produktivnost u proizvodnji pove}ala zapribli`no 1000 %, a u konstruiranju i projektiranju proizvoda samo 20 %. S vremenomje do{lo do razvoja velikog broja CAD paketa programa razli~itih mogu}nosti.

Mo`emo ih podijeliti u tri glavne skupine:- programi za parametarsko crtanje,- paketi programa za crtanje (2D) i- paketi programa za projektiranje, konstruiranje i crtanje (3D).

Programi za parametarsko crtanje su najjednostavniji od ovakvih programa. Izra|uju seza proizvode, sheme ili dijelove. Za ove se elemente se izaberu mjerodavne veli~inekoje se definiraju u op}em obliku (kao parametri a,b,c .... ). Zatim se pi{e programkoji omogu}ava crtanje ovog elementa (programski jezik FORTRAN, APT itd).Program testiramo unosom stvarnih veli~ina.

Prilikom kori{tenja programa, nakon poziva, unosimo realne veli~ine umjesto op}ih(a=5; b=12 ...), a program obavlja crtanje.

2D paketi programa za crtanje (2D-dvodimenzionalni) omogu}avaju ravninskocrtanje. Paket programa sadr`i izbornik oblika, koji biramo i postavljamo na `eljenomjesto na zaslonu. Spajanjem ovih oblika dobijemo crte`.

3D paketi programa obavljaju poslove funkcionalnog, estetskog i ergonomskogoblikovanja proizvoda, prora~una ~vrsto}e, zavr{no dimenzioniranje, izradu tehni~kedokumentacije, te pripremu za izradu programa za rad NC strojeva.6.6.1. Programi za parametarsko crtanje

Za crtanje dijelova ili proizvoda koji se ~esto javljaju u razli~itim dimenzijama koristise parametarsko crtanje. To je crtanje u ravnini naj~e{}e u jednoj projekciji. Premacrte`u proizvoda izvodi se program za crtanje (naprimjer u programskom jezikuFORTRAN) u kojem su dimenzije dane u op}em obliku (a,b,c,d ...).

Kod izrade crte`a za novu varijantu tog proizvoda unosimo realne veli~ine kojezamjenjuju op}e veli~ine, a program izra|uje crte` prema unesenim veli~inama. Kaoprimjer mo`emo navesti crtanje boca za plinove, raspored strojeva linija za punjenjeitd.

6.6.2. 2D paketi programa

2D paketi programa slu`e uglavnom za crtanje. Oni se nalaze kao dijelovi 3D paketaprograma ili kao samostalni paketi prilago|eni {irokim potrebama crtanja u raznimtehni~kim disciplinama.

Rad 2D paketa programa bit }e poja{njen opisom paketa programa SHEMArazvijenog u poduze}u \\ - Informatika i ra~unski centar u Slavonskom Brodu(Priru~nik za rad programa za interaktivno crtanje SHEMA, 1987.).

Paket je razvijen za crtanje raznih oblika shematskih prikaza (elektri~nih, energetskih,protupo`arnih, hidrauli~kih, informati~kih itd.). Pisan je u FORTRAN jeziku, a bazirase na grafi~kom paketu programa TEMPLATE. U odnosu na ru~no crtanje ovaj paketima sljede}e prednosti:- br`e crtanje,- automatsko arhiviranje gotovih crte`a,- brzo dobivanje vi{e kopija.

Ove prednosti naro~ito dolaze do izra`aja kod crtanja sli~nih shema ili dijelova shemakada se kopiranjem i doradom zna~ajno ubrzava vrijeme izrade nove sheme. Programradi na raznim tipovima grafi~kih terminala, a postoji i verzija za PC ra~unala.

Na slici 68 prikazana je jedna shema. Vidimo da je u radu zaslon podijeljen na tridijela:- gornji dio rezerviran je za tablicu simbola koji se koriste,- desni dio rezerviran je za funkcijske naredbe i parametre,- radni dio na kojem se crta shema.

Slika 68 Prikaz zaslona u radu programa SHEMA

Programski paket omogu}ava rad s ve}im brojem simbola koji su smje{teni u gornjidio zaslona u do 40 odjeljaka. Ostale tablice se mogu pozvati u bilo kojem trenutku.Tablice simbola razvijaju se i pro{iruju po potrebi korisnika.

Funkcijske naredbe omogu}avaju rad sa simbolima i tekstom, crtanje, kopiranje,brisanje dijela slike, promjene parametra. Na raspolaganju su sljede}e funkcijskenaredbe:

POSTAVI,TEKST,PRAVOKUTNIK,KRU@NICA,UKLONI,IGNORIRAJ,KOPIRANJE,MOVE,ZOOM,SLOJMRE@AIZMJENA.PARAMETRI,MENU,TABLICA,KRAJ.

Svaka od izabranih funkcija daje stanovite mogu}nosti rada. Tako naprimjer funkcijaPARAMETRI daje izbor sljede}ih parametara:- oblik linije,- visina teksta,- kut teksta,- format crte`a,- specifikacija materijala,- faktor,- preciznost rastera,- referentna to~ka teksta,- boja simbola,- boja teksta,- boja linija.

Oblik linije definira liniju kojom crtamo prema mogu}nosti linija danih na slici 69.

Slika 69 Oblici linija

Radni dio ostaje za izradu crte`a. Format radnog dijela je 420x297 (A3). Format mo`ebiti standardni i nestandardni.

Postoje dvije mogu}nosti za rad:- crtanje nove sheme,- korigiranje postoje}e sheme.Shema se crta tako da se kursor dovede u to~ku na radnom podru~ju, aktivira se,dovede u sljede}u to~ku i aktivira. Time se realizira postavljanje linije od to~ke doto~ke. Pomicanjem i aktiviranjem kursora uvijek aktiviramo liniju od potrebne doaktivne to~ke. Taj slijed se prekida ako uzimamo neki simbol i postavljamo ga naizabrano mjesto ili koristimo neku funkcijsku naredbu. Ako se odabere funkcijskanaredba slijedi njeno izvr{enje, a ako je odabran simbol program postavlja odabranisimbol na kraj posljednje nacrtane linije, vode}i pri tome ra~una o smjeru te linije (uistom smjeru crta se i simbol).

Naredna linija ima po~etak u izlaznoj to~ki simbola, a kraj u odabranoj to~ki.

6.6.3. 3D paketi programa

Programsku podr{ku za razvoj, konstruiranje i crtanje proizvoda predstavljaju 3DCAD sustavi koji omogu}avaju interaktivni i prije svega integralni pristupprojektiranju proizvoda pomo}u ra~unala.

Takav programski paket sadr`i:- zajedni~ke baze podataka,- module za trodimenzijsko modeliranje proizvoda,- modul za crtanje koji omogu}ava izradu ravninskih crte`a, (tlocrti, bokocrti, nacrti,

kotiranje i sjen~anje tj. radioni~ku dokumentaciju),- modul za strukturalnu analizu koji omogu}ava detaljan prora~un raspodjele

naprezanja metodom kona~nih elemenata na sljede}i na~in:- prvo vr{i pripremu ulaznih podataka obradom postoje}e geometrije iz baze

podataka te stvara mre`u kona~nih elemenata,

- pozivom nekih od instaliranih programa za strukturalnu analizu (SAP IV,STRUDL, NASTRAN, ANSYS, ADINA i sl.) vr{i analizu raspodjelenaprezanja, pomaka te temperaturnih i drugih polja,

- pozivom postprocesora prikazuje grafi~ki rezultate analize.

Programski paket za CAD mo`e ali ne mora sadr`avati:- modul za numeri~ki upravljane NC strojeve koji omogu}avaju kori{tenje

geometrije dijela iz zajedni~ke baze podataka za izradu programa za NC strojeve,- interaktivan rad za br`i unos ostalih tehnolo{kih podataka (vrsta alata, re`imi rada,

proizvodna oprema i dr.) u cilju kompletiranja podataka za programiranje NCstrojeva i grafi~ku provjeru putanje alata.

Kada se sustav CAD rabi samo za crtanje mogu se uo~iti sljede}e zna~ajke:

- kod izrade novih crte`a slo`enog oblika koji nemaju simetrije, zrcalnih niti drugihoblika ponavljanja ili sli~nosti u dijelovima, putem CAD/CAM sustava mo`e bitidulja nego kod izrade na klasi~ni na~in,

- izvedba nove verzije crte`a (ispravka, prepravka) je preko CAD/CAM sustava br`ado desetak puta,

- crtanje novih proizvoda srodnih postoje}im ili sa zna~ajnim udjelom simetrije,ponavljanja i standardnih elemenata ubrzava se primjenom CAD/CAM sustava do~etiri puta,

- za prosje~ne konstrukcijske biroe mo`e se smatrati da se primjenom CAD sustavasmanjuje vrijeme konstruiranja za dva do ~etiri puta.

Suvremeni proizvodni zahtjevi name}u uvo|enje CAD sustava, zbog:

- sve ve}e koli~ine podataka koji se moraju obraditi prilikom projektiranja,

- visoke cijene kvalitetnog projektantskog i konstruktorskog rada,

- ve}eg postotka prisustva NC strojeva,

- zna~ajna skra}ivanja procesa razvoja proizvoda u cilju pravovremene pojave natr`i{tu,

- ve}eg “image-a” firme i povjerenja kupaca,

- odr`avanja koraka s konkurencijom i

- priprema firmi za primjenu fleksibilnih tehnolo{kih sustava i zauzimanje pozicijaza budu}e “tvornice bez ljudi”.

Vrste prikaza tijela u 3D obliku u CAD sustavu su: `i~ani, ravninski i solid model.

@i~ani model opisuje i prikazuje dio preko njegovih bridova. Prednosti ovog modelasu iskustvo (najdulje se primjenjuje) i postoji najvi{e sustava koji ga koriste. Sobzirom da tro{i najmanje strojnog vremena, on je i najjeftiniji.

Nedostaci su mu sljede}i:

- kod slo`enih dijelova te{ko je pratiti veliki splet linija,

- tijelo nije uvijek jednozna~no definirano {to u pojedinim slu~ajevima stvarapote{ko}e,

- ovaj model ne omogu}ava prora~un obujma, mase, momenta tromosti i ostalihmehani~kih svojstava tijela,

- nema mogu}nosti stvaranja “fotografske slike” modela,

- postoje ograni~enja za rad NC modula,

- postoje ograni~enja za rad modula za strukturalnu analizu.

Ravninski model prikazuje i opisuje tijelo preko njegovih ravnina. Prednosti ovogmodela su:

- najbolje omogu}ava rad NC modula,

- omogu}ava “fotografsku sliku” modela.

Nedostaci ovog modela su:

- tijelo nije do kraja jednozna~no definirano,

- ne omogu}ava prora~un volumena mase i momenta tromosti.

Solid model opisuje i prikazuje tijelo pomo}u osnovnih jednostavnih tijela,takozvanih “primitiva” (operacijama unija, presjeka, razlika). Prednosti ovog modelasu:

- tijelo je jednozna~no definirano,

- model omogu}ava prora~un obujama, mase, momenta tromosti itd.,

- omogu}ava “fotografsku sliku” modela,

- nema ograni~enja za strukturalnu analizu.

Nedostaci ovog modela su:

- tro{i najvi{e vremena ra~unala,

- manje je efikasan u odnosu na ravninski model za slo`ene predmete i njihovuprostornu obradu na NC strojevima (lopatice turbine i sl.).

Danas ve}ina kvalitetnih CAD sustava ima softver koji omogu}ava prijelaz iz jednogmodela u drugi, ~ime se koriste prednosti svakog modela u konkretnom zadatku.

CAD sustave prema platformi na kojoj rade, mo`emo podijeliti u tri skupine:

- CAD paketi za grafi~ke radne stanice,

- CAD paketi za PC IBM kompatibilna ra~unala,

- CAD paketi za ostala (Macintosh i Amiga) mikro ra~unala.6.6.3.1. CAD paketi za radne stanice

Danas radne stanice (grafi~ke stanice) predstavljaju najbolju platformu za rad 3Dpaketa programa. Na slici 70 prikazana je jedna konfiguracija radne stanice.

Slika 70 Konfiguracija radne stanice za 3D

Kompleksna CAD radna stanica sadr`i:- ra~unalo s ulazno/izlaznim jedinicama,- CAD paket programa s bibliotekama standardnih simbola i pomo}nim

programima,- program za arhiviranje i ostale uslu`ne programe,- komunikacijski podsustav za rad u mre`i.

Radne stanice za rad CAD paketa programa spadaju u sam vrh ra~unalske opreme: radpod UNIX operacijskim sustavom, velike memorije na diskovima, visokokvalitetnegrafi~ke kartice i veliki monitori, brzi procesori. Profesionalni CAD paketi programaspadaju u skupinu najkompleksnijih programskih rje{enja, njihov razvoj dugo traje izahtijeva uklju~ivanje eksperata raznih profila i znanja. CAD programski paketi su sepojavili na glavnim ra~unalima. Ograni~enja ve}oj primjeni bila su procesorska mo}(relativno mala) mo} ra~unala i ograni~enje u brzini komuniciranja.

Pojavom HP i Tektronics grafi~kih stanica dolazi do ve}e primjene CAD paketaprograma. Ove stanice sadr`e ra~unalo optimizirano za matemati~ke operacije iodgovaraju}u opremu za grafi~ki prikaz ([ipek, 1993.), a imaju velike monitore ipomo}ne ure|aje za br`i rad (mi{, palica, pokretna kuglica).

U tablici 11 prikazani su neki od danas poznatih CAD paketa programa (CAD CAM,1993.).

Pregled CAD paketa programa Tablica 11

PROIZVO\A~ IMEPROGRAMA

POTREBNIHARDVER

2D 2,5D RAVNI-NSKI

SOLID IZLAZNAVEZA

ADAR Sxstems CadraSolids

DecAlpha,HP 700,Sparc,Silicon Graphics.

o o SETCadam DirectCadds Direct

Applicon Bravo Dacstation,Vaxstation.

o o o o IGES, DXF,VDA

Autodesk Auto Cad Dos 386,Macintosh, HP 700,Sun Sparc,IBM RS 6000,Decstation,Silicon Graphics,Windows

o o o o DXF, IGES

Auto - TrolTechnology

Series 7000 Decstation,HP700SparcX Terminals

o o o DXF, IGES

Cadam MicroCadam 3DIBM Cad

PC 386

Dos,OS/2

o

o

o

o

o

o

o

o

IGES,CADAM,CATIA,PostScripDXF,IGES,CADAM,CATIA, HPGL

Tablica 11 (nastavak 1)

PROIZVO\A~ IMEPROGRAMA

POTREBNIHARDVER

2D 2,5D RAVNI-NSKI

SOLID

IZLAZNAVEZA

Control Data Icem SURF

IcemCFD/CAE

Icem Part

Icem DesignDrafting

910 Workstation,Silicion Graphics

910 Workstation,Silicon Graphics,IBM RS6000HP700,

Sun910 WorkstationSilicon Graphics,IBM RS6000HP 700,

910 WorkstationSilicon Graphics,

o o

o

o

o o

IGES,VDA,SET

IGES,VDA,DXF,SET

ProEngineer,STEP, IGES,ICEM

IBM RS6000HP 700, IGES, VDA,

DXF, SETComputervision CADDS 5

CV DesignMedusa

PersonalDesigner

Sun Sparc,Dec Ultrix

Dos, Sun Sparc,Dec Ultrix

o

oo

o

o

oo

o

o

o

o

o

oo

o

IGES, VDA.SET, RPI

IGES, VDAIGES,DXF,VDA,SETIGES, DXF,CADDS

Delcam Duct 5 HP700, SparcPC 486

o o o IGES, VDA-PS,PDGS, CATIA,CADDS

ECS Aries

AliasGraftekConcerto

Sun, SGI,Decstation, HP700,PC RS6000

SGI, RS6000Sun, HP700PC, Sun

o

ooo

o

ooo

o

oo

o

o

IGES; DXF

IGES, DXFIGES, DXFIGES, DXF

Fast Cad Easy Cad 2

FastCad 2D

FastCad 3D

Design Plus

FastCadMDE 3

PC 286/386/486

PC 286/386/486

PC 286/386/486

PC 386/486

PC 286/386/486

o

o

o

o

o

o

o

o

o

o

o

DXF, HPGL

DXF,IGES,HPGL,GERBER,PCX,NGDODXF,IGES,HPGL,GERBER,PCX,NGDODXF, Windows

DXF,IGES,HPGL,GERBER,PCX,NGDO

Tablica 11 (nastavak 2)PROIZVO\A~ IME

PROGRAMA

POTREBNIHARDVER

2D 2,5D RAVNI-NSKI

SOLID

IZLAZNA VEZA

FEA Lusas HP700, SparcDecstationPC 386/486,Alpha, SiliconGraphics, VaxIBM RS 6000

o o o o DXF

Hewlett-Packard

ME 10

ME 30

SolidDesigner

SheetAdvisor

WorkManager

HP, Sun

HP

HP, Sun

HP, Sun

HP, Sun

o

o

o

o

o

o o

o

o

o

o

DXF, IGES

DXF; IGES

DXF, IGES,STEP

DKF, IGES, STE

Hurco Europe TDIY 3000 Decstation,Vaxstation, PCS

o IGES,VDA, DXF

Intergraph I/EMS

I/MDS

MicroStation

Intergraph,SunSparc, SiliconGraphics,, CDCCyber, Dec Alpha

IntergraphSunSparc, SiliconGraphics,, CDCCyber, Dec Alpha

Dos,Windows,Macintosh,Intergraph, SunSparc, HP700,Workstations

o

o

o

o

o

o

o

o

o DXF, IGES, SLA,HPGL

DXF, IGES, SLA,HPGL

DXF, IGES, SLA,HPGL

MatraDatavision

Euclid 3

Drawnmaster

Foldmaster

Surfmaster

Decstation, VMS,SGI, Sparc, HP

Decstation, VMS,SGI, Sparc, HP

Decstation, VMS,SGI, Sparc, HP

Decstation, VMS,SGI, Sparc, HP

o

o

o

o

o

o

o

o

IGES, SET, VDA,DXF, SLA,PLOT, ECAD

IGES, SET, VDA,DXF, SLA,PLOT, ECAD

IGES, SET, VDA,DXF, SLA,PLOT, ECAD

IGES, SET, VDA,DXF, SLA,PLOT, ECAD

Tablica 11 (nastavak 3)

PROIZVO\A~ IMEPROGRAMA

POTREBNIHARDVER

2D 2,5D RAVNI-NSKI

SOLID

IZLAZNA VEZA

MatraDatavision(cont)

Prelude

Cabling

Decstation,VMS,SGI,Sparc,HP

VMS,SGI

o

o

o

o

IGES,SET,VDA,DXF,SLA,PLOT,ECAD

IGES,SET,VDA,DXF,SLA,PLOT,ECAD

MCS Anvil 5000 PC,Sun,IBM,HP,Silicon Graphics

o o o o DXF,IGES,CADDS,SLA,PDES,ANSYS

NC Graphics Toolmaker 486, DecstationVaxstation

o o o DXF,IGES,VDA

Parametric Tech.(0344) 360505

Pro/Engineer

Unix, VMS o o o o DXF,IGES,CADAM,VDA,CGM,STEP,SLA,ELAD

Radan Radesign Sparc, HP700, o o DXF,IGES,HPGL

Radesigner

RS 6000,Silicon Graphics

Sparc, HP700,RS 6000,Silicon Graphics

o o

,TIFF

DXF,IGES,HPGL,TIFF

Service TecInfographics

MazurkaDesigner

Sparc, Dec Vax,Decstation, HP 700

o o o o DXF,IGES

SDRC I-DEAS Digital, HP400,HP700,IBM RS 6000,Silicon Graphics,Sun

o o o DXF,IGES,SET,VDA,STEP,CADAN,CATIA

Tangram Swift Sun Sparcstation,HP 9000, HP700,HP400,IBM RS6000,Decstation,DG Aviion

o o o o DXF,IGES,STEP,SLA/STL

U tablici 12 dan je pregled grafi~kih stanica i ra~unala za rad CAD paketa programa(CAD CAM, 1993.).

Pregled hardvera za CAD Tablica 12DOBAVLJ

A^PROIZVO

DPROCESO

ROPERA-CIJSKI

SUSTAV

BRZINA RAM

MB

VANJ-SKA

MEMO

RIJAMB

VELI^INAMONITORA

REZOLUCIJA

Adris Cad PC Pentium Windows 90MHz 32 420 17’’, 1280x1024

Cadtek HP712/60 PA/Risc HP-UX 60MHz 16 525 15-20’’, 1280x1024

HP712/80 PA/Risc HP-UX 80MHz 16 525 15,17’’, 1280x102420’’, 1024x768

HP715/33 PA/Risc HP-UX 33MHz 8 525 15’’,17’’, 1280x102420’’, 1024x768

HP715/50 PA/Risc HP-UX 50MHz 16 525 20’’, 1280x1024

HP715/75 PA/Risc HP-UX 75MHz 32 525 20’’, 1280x1024

HP715/64 PA/Risc HP-UX 64MHz 32 525 17’’, 1280x1024

HP715/80 PA/Risc HP-UX 80MHz 32 525 17’’, 1280x1024

HP714/100 PA/Risc HP-UX 100MHz

32 525 17’’, 1280x1024

HP725/50 PA/Risc HP-UX 50MHz 32 525 20’’, 1280x1024

HP725/75 PA/Risc HP-UX 75MHz 32 525 20’’, 1280x1024

HP735/99 PA/Risc HP-UX 99MHz 32 525 20’’, 1280x1024

HP735/125 PA/Risc HP-UX 99MHz 32 525 17’’,’20’’, 1280x1024

HP755/99 PA/Risc HP-UX 99MHz 64 2000 20’’, 1280x1024

Compaq DeskProXL575

Pentium DosWindows

75MHz 16 1.05GbSCSI

To 20’’, 1280x1024

DeskProXL590

Pentium DosWindows

90MHz 16 1.05GbSCSI

To 20’’, 1280x1024

DeskProXL590

Pentium DosWindows

100MHz

16 1.05GbSCSI

To 20’’, 1280x1024

ProLinea(3/3) 575

Pentium DosWindows

75MHz 8 270IDE To 20’’, 1280x1024

ProLinea(3/5)

Pentium DosWindows

100MHz

16 1.05Gb To 20’’, 1280x1024

Tablica 12 (nastavak 1)DOBAVLJA

^PROIZVOD PROCESO

ROPERA-CIJSKI

SUSTAV

BRZINA RAMMB

VANJ-SKA

MEMORIJAMB

VELI^INAMONITORA

REZOLUCIJA

Dataman SolairSparc5 SuperSparc Solaris 85MHz

32 520-2Gb 17-21’’, 1600x1280

SolairSparc20 SuperSparc Solaris 161MHz

32 520-2Gb 17-21’’, 1600x1280

SolairSparc20 HyperSparc Solaris 100MHz

64 520-2Gb 17-21’’, 1600x1280

ExcitechComputers

e586 Pentium WindowsNT

90MHz 32 540 21’’, 1280x1024

FLSData (UK)

240 MicroSparc2

Solaris 70MHz 32 1,050 17’’, 1152x900

) 245 MicroSparc2

Solaris 85MHz 32 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 SuperSparc2

Solaris 50MHz 32 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 SuperSparc2

Solaris 60MHz 32 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 SuperSparc2

Solaris 75MHz 32 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 HyperSparc2 Solaris 90MHz 64 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 HyperSparc2 Solaris 100MHz

64 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 2xSuperSparc2

Solaris 75MHz 64 1,050 17’’, 1280x1024

) 320 Quad Solaris 90MHz 64 1,050 17’’, 1280x1024

Hypersparc

Hewlett-Packard

712/60 PA/Rics Unix 60 16 1,000 20’’, 1280x1024

712/80 PA/Rics Unix 80 16 1,000 20’’, 1280x1024715/654 PA/Rics Unix 64 32 1,000 20’’, 1280x1024715/80 PA/Rics Unix 80 32 1,000 20’’, 1280x1024715/100 PA/Rics Unix 100 32 1,000 20’’, 1280x1024715/75 PA/Rics Unix 75 32 1,000 20’’, 1280x1024725/100 PA/Rics Unix 100 32 1,000 20’’, 1280x1024735/ PA/Rics Unix 100 32 1,000 20’’, 1280x1024735/125 PA/Rics Unix 125 32 1,000 20’’, 1280x1024755 PA/Rics Unix 100 64 2,000 20’’, 1280x1024755/125 PA/Rics Unix 125 64 2,000 20’’, 1280x1024

Tablica 12 (nastavak 2)DOBAVLJA

^PROIZVOD PROCESO

ROPERA-CIJSKI

SUSTAV

BRZINA RAMMB

VANJ-SKA

MEMORIJAMB

VELI^INAMONITORA

REZOLUCIJA

NetworkComputingDevices

UMX Pro MipsR4000

Xwindows

125MHz

8 17’’, 1600x1200

UMX Pro MipsR4000

Xwindows

125MHz

8 20’’, 1600x1200

UMX Pro MipsR4000

Xwindows

125MHz

8 21’’, 1600x1200

RandomComputing

715/64 PA-Risc7100

HP-UX 64MHz 32 1000 1280x1024

715/80 PA-Risc7100

HP-UX 80MHz 32 1000 1280x1024

715/100 PA-Risc7100

HP-UX 100MHz

32 1000 1280x1024

735/125 PA-Risc7100

HP-UX 125MHz

32 1000 1280x1024

J210 PA-Risc7200

HP-UX 120MHz

32 1000 1280x1024

ResearchMachines

PC590 Pentium WindowsNT

90MHz 32 540 21’’, 1280x1024

SiliconGraphics

Indy R4600PC IRIX 133MHz

32 500 17’’

Indy R4600SC IRIX 133MHz

32 1000 17’’

Indy R4400SC IRIX 175MHz

32 1000 17’’

Indigo 2 R4600SC IRIX 133MHz

32 1000 20’’

Indigo 2 R4400SC IRIX 200MHz

64 2000 20’’

Indigo 2 R8000SC IRIX 75MHz 64 2000 20’’SunMicro-

SparcStation5TurboGX

Sparc Solaris 70MHz 32 535 17’’, 1152x900

systemsSparcStation5TurboGXPlus

Sparc Solaris 85MHz 32 1000 20’’, 1280x1024

SparcStation5ZX

Sparc Solaris 85MHz 32 1000 20’’, 1280x1024

SparcStation20 TurboGXPlus

Sparc Solaris 60MHz 32 1000 20’’, 1280x1024

SparcStation20ZX

Sparc Solaris 75MHz 32 1000 20’’, 1280x1024

6.6.3.2. CAD paketi za PC ra~unala

Postoji veliki broj CAD paketa programa za rad na PC ra~unalima. Ovdje }e bitiopisana tri paketa (Soldo, 1995.).

Programski paket AutoCad je jedan od prvih i najpoznatijih CAD paketa za PCra~unala. Ima veliki broj instalacija u svijetu, a i kod nas. Crtanju i ure|ivanju 2Dcrte`a namijenjena je skupina naredbi s brojnim varijacijama i opcijama. Op}azna~ajka ovog paketa je mogu}nost pode{avanja jako velikog broja parametara kojidefiniraju izgled te pona{anje radnog okoli{a i elemenata na crte`u (tipovi linija, tekst,sjen~anje, kote i td.)

U 3D dijelu, uz AutoCAD je ukomponiran i AME (Advanced Modeling Extension)modul namijenjen modeliranju tijela, {to je rijetkost me|u CAD paketima na PC-u.Prostorne plohe je, istini za volju, mogu}e automatski kreirati standardnimmehanizmima (izvla~enje, rotacija, rubne krivulje), ali je njihova interna strukturaaproksimirana slaganjem potrebne koli~ine osnovnih elemenata (3DFACE). Torezultira neminovnim mre`nim prikazom, ali i nemogu}no{}u, npr. dobivanjapresje~nih krivulja, bu{enja rupa i sl. Korak u ozbiljniju upotrebu prostornih ploha uAutoCAD-u trebao bi biti modul AutoSurf, koji se mo`e dobiti uz Windows verzijuovog paketa. AME modul dostupan je uz ovaj paket, a namijenjen je modeliranjutijela, na dobrom hardveru sa dovoljno memorije, pru`a puno mogu}nosti elegantnog ijednostavnog 3D modeliranja.

Osnovni elementi, mogu}nost stvaranja proizvoljnih profiliranih i rotacijskihelemenata, uz osnovne logi~ke operacije (unija, presjek i razlika) me|u timelementima pru`aju mogu}nost jednostavnog stvaranja vrlo slo`enih objekata.Mogu}nosti dobivanja npr. presje~ne krivulje sa nekom ravninom ili projekcijecijelog prostornog objekta na ravninu (uz sakrivene linije) pru`aju elegantnu vezu sa2D crtanjem u cilju izrade tehni~ke dokumentacije. Sam rad pri prostornommodeliranju se oslanja na (vrlo dobro slo`en) mehanizam lokalnih koordinatnihsustava stvorenih od strane samog korisnika (UCS), te mogu}nost izbora `eljenogsmjera pogleda.

Vizualizacija stvorenog prostornog modela podr`ana je integriranim Render modulom.Omogu}eno je definiranje brojnih polo`aja i oblika izvora svjetlosti, svojstava ploha iostalih karakteristi~nih podataka. Slika dobivena ovim postupkom mo`e se zapisati nadisk u razli~itim rasterskim formatima ili direktno tiskati na odgovaraju}i izlazniure|aj.

AutoCAD radi u mre`i. Omogu}eno je referentno povezivanje vi{e neovisnih crte`a,definiranje standardnih elemenata s pridru`enim negrafi~kim informacijama tenjihovo naknadno pribrojavanje, ali i direktna veza s bazom podataka nekog odstandardnih softverskih paketa (dBASE, INFORMIX). Razmjena informacija sdrugim CAD paketima ili softverskim paketima podr`ana je s DXF, IGES DWG,TIF,PCX,WMF i drugim formatima.

AutoCAD je po filozofiji razvoja vrlo otvoren paket. Kao podr{ka ~esto prisutnimpotrebama krajnjeg korisnika za posebnim rje{enjima, od samog po~etka je sastavnidio paketa i AutoLISP programski jezik sa dokumentiranim svim funkcijama kojimase ina~e slu`e i u razvojnom timu. Paket je unaprije|en ponudom ADS (AutoCADDevelopment System) modula, a to su jednostavni svi potrebni library i header fajloviza programiranje C programskim jezikom.

Dokumentacija ovog paketa je dobro rije{ena. Priru~nici koji prate Auto CAD pru`ajusve potrebne informacije o kori{tenju samog paketa, od procedure instalacije pa doADS modula za razvoj posebnih aplikacija. Sve izneseno u priru~nicima obilno jeilustrirano primjerima, a posebna zanimljivost je poja{njenje ograni~enja pojedinihnaredbi ili procedura.

Programski paket Microstation je napisan i razvijen u Bentley System Inc., ali gadistribuira INTERGRAPH.

Ono {to impresionira pri prvom susretu s ovim paketom, njegov je radni okoli{. Upotpunosti je grafi~ki orijentiran, sa slikovnim izbornicima, vi{e crta}ih prozora,velikim brojem komunikacijskih prozora i sli~nim pojedinostima. Pri crtanju iure|ivanju crte`a na MicroStation-u na raspolaganju je {irok raspon “naredbi”.

Za 2D crtanje, u ovom je paketu na raspolaganju sav standardni repertoar opcija zacrtanje, “sjen~anje”, kotiranje, itd., uz posebno razra|ene mogu}nosti odre|ivanja irukovanja: vi{estrukih linija, teksta, krivulja itd.

3D na~in rada u ovom paketu je vrlo dobro rije{en. Vi{e prozora (svaki sa svojimlokalnim koordinatnim sustavom), mogu}nost istovremenog crtanja u svima njima,elegantna kontrola prostora, smjera pogleda, mogu}nosti su koje pru`aju punu slobodumodeliranja. Sli~ne pohvale zaslu`uje i dio paketa namijenjen vizualizaciji, u kojemkorisniku stoje na raspolaganju razne mogu}nosti: od obi~nog sakrivanja nevidljivihlinija pa sve do sjen~anja. Prisutna je i aplikacija namijenjena automatskoj izradipravih animacijskih scena. U paketu je temeljito podr`an i rad u mre`i. Dobro jesmi{ljeno kori{tenje referentnih crte`a, elegantno kori{tenje postoje}ih, te stvaranjanovih baza predefiniranih elemenata, direktna veza s npr. dBASE i ORACLE bazom,obilje mogu}nosti za tehnolo{ki visoko integriran proces razvoja nekog projekta.Razmjena informacija s ostalim CAD paketima omogu}ena je DXF te IGES

formatima, ali i direktno u~itavanje AutoCad-ove DWG datoteke bez ikakvihme|ukonverzija.

MLD - MicroStation Development Language, je dio paketa namijenjen razvojupotrebnih dopunskih rutina. To je C prevoditelj uz paket svih funkcija nu`nih zakontrolu samog programa. Skup priru~nika koji prate ovaj paket uredno dokumentirasve mogu}nosti i opcije pri kori{tenju paketa.

Paket programa Personal Designer razvijen je u tvrtki COMPUTERVISION poznatojpo CADDS paketu za radne stanice (automobilske i avionske industrije, brodogradnjei sli~nih grana ljudske djelatnosti). Sam priru~nik Personal Designer-a je ina~enaslovljen Personal Designer and microDRAFT ustvari modul namijenjen 2D crtanju.Ina~e, u drugoj kombinaciji, Personal Designer se mo`e koristiti i kao modul PersonalMachinist paketa namijenjenog CAM - Computer Aided Manufacturing tr`i{tu. Iz~injenice da je, osim na PC-u, svaki od ovih paketa primjenjen i na SUN SPARCstation platformi (platformi CADDS paketa), vidljivo je da se radi o prili~nopovezanim i za integriranje pogodnim paketima koji mogu pokriti naj{iri rasponkorisnikovih potreba s kompletnim CAD i CAM rje{enjima. Radni okoli{ samogPersonal Designer-a je podr`an slikovnim (icon) izbornicima (koje mo`e kreirati ipreure|ivati i sam korisnik), ali za one “staromodnije” korisnike, postoji upravlja~kalinija ovog paketa. Na~in zadavanja naredbi na upravlja~koj liniji osmi{ljen je tako daprati gramati~ku strukturu obi~ne govorne re~enice pa se naredbe lako pamte. Poredtoga, na svakom koraku pri konstrukciji naredbe, pri ruci nam je interaktivni helpmehanizam, a za njegovo kori{tenje ~ak ne moramo ni prekidati zapo~etu naredbu.

Mehanizam za 2D crtanje ovog paketa nudi sve mehanizme potrebne za jednostavnodokumentiranje tehni~kog crte`a.

Mehanizam za stvaranje i rukovanje plohama u 3 D jedan je od mo}nijih u ovojkategoriji CAD paketa.

Na raspolaganju su dva osnovna tipa ploha koja je mogu}e stvoriti ili iz mre`e parovakoordinata to~aka ili pomo}u odgovaraju}ih krivulja kao rubnih profila. Takostvorene plohe mogu}e je naknadno obra|ivati, presjecati ili isjecati. Pri samom radu u3D, mogu}e je definirati potrebne lokalne koordinatne sustave (CPL), te odgovaraju}epoglede kojih mo`e biti i vi{e vidljivo na jednom zaslonu u obliku posebnih prozora(windows) koji se mogu preure|ivati. Vizualizacija modela osmi{ljena je tako da se usamom crte`u definiraju parametri sjen~anja (metode, svjetlo, pona{anje plohe,perspektiva i sl.), a zatim se na razini operacijskog sustava pokrene aplikacija zageneriranje slike (SHADE). Rezultat je slika u nestandardnom raster formatu koja sepo potrebi mo`e prikazivati na zaslonu, ali (u nekim elementima) i mijenjati.

Za rad s predefiniranim elementima i negrafi~kim informacijama na raspolaganju jemogu}nost pridru`ivanja napomena o svojstvu (property) bilo kojem elementu crte`apa tako i onima koji su stvoreni s namjerom vi{estrukog ponavljanja (figure). Tenapomene je zatim mogu}e pokupiti sa crte`a i ispisati na disk u vidu izvje{taja. Za tajdio posla koristi se poseban modul Personal Data extract (Pdex). Sve eventualneposebne zahtjeve na ovaj paket mo`emo zadovoljiti razvojem svojih vlastitih

aplikacija. Za tu namjenu uz ovaj paket na raspolaganju stoji i User ProgramingLanguage (UPL) koji je zaseban programski jezik.

U priru~niku uz ovaj paket opisane su i obja{njene sve mogu}nosti uz popratneilustracije, a po potrebi su dana i odgovaraju}a sa`eta teorijska poja{njenja.

U tablici 13 dane su usporedbe nekih 3D paketa programa za PC ra~unala (Soldo,1994.).

Usporedbe nekih 3D paketa programaza PC ra~unala Tablica 13

Naziv BluePrint 4.0 Canavas 3.5 PowerDraw4.0 MicroStationMac 3.6

AutoCAD 11

Tvrtka Graphost DenebaSoftware

EngineeredSoftware

Intergraph Autodesk

Cijena $ 295 $ 399 $ 795 $ 3300 $ 3500maxotvorenih spisa

4 > 10 > 10 1 1

preciznost dvostrukicjelobrojni

jednostrukapomi~ni zarez

jednostrukapomi~ni zarez

cjelobrojna(long integer)

dvostrukapomi~ni zarez

Rad s bitmapama

32-bitneslike

32-bitne slike 32-bitne slike 32-bitneslike

nema

Snaps okomice,sjeci{te, rub,sredi{teudaljenost odkraja

okomice,uz rub,sredi{te

okomice,sjeci{te,uz rub,sredi{te,postotak (%)

okomice,sjeci{te,sredi{te,postotak,udaljenost odkraja

okomice,sjeci{te,sredi{te,udaljenost odkraja

Crtanjekrivulja

Beizerspline

Beizer,B-spline

BeizerB-spline

B-spline,spline

splinB-spline

Kru`nice promjer,polumjer,3 to~ke

samodijagonalniokvir

promjer,polumjer,3 to~ketangente na3 objekta

promjer,polumjer,3 to~ke,tangente na3 objekta

promjer,polumjer,3 to~ke,tangente na3 objekta

Koordinate numeri~kiprikaz,numeri~kiunos,digitaliziraniunos

ravnala,numeri~kiprikaz,numeri~kiunos

numeri~kiprikaz,numeri~kiunos

numeri~kiprikaz,numeri~kiunos,digitaliziraniunos

ravnala,numeri~kiprikaz,numeri~kiunos,digitaliziraniunos

Konstrukcija Paralele(samo linije),tangente,normale,preslikavanjeslika, matrice,

tangente,normale,preslikavanjeslika, (samopreko osi),matrice

paralele,tangente,normale,preslikavanjeslika, matrice,povezivanje

paralele,tangente,normale,preslikavanjeslika, matrice,povezivanje

paralele,tangente,normale,preslikavanjeslika, matrice,povezivanje

povezivanje (linearne)Izmjene Pode{avanje,

pro{irivanje,rotiranje,ravnanje,dodavanje /oduzimanjeploha

rotiranje,ravnanje,dodavanje /oduzimanjeploha,izrezivanje

rotiranje,pode{avanje,pro{irivanje,izrezivanje,dodavanje /oduzimanjeploha,poravnavanje

rotiranje,izrezivanje,pode{avanje,pro{irivanje,

rotiranje,izrezivanje,pode{avanje,pro{irivanje

Nastavak tablice 13Pobolj{anocrtanje

uzorcipopunjavanja,debljina linija,hatching

uzorcipopunjavanja,debljina linija,hatching

uzorcipopunjavanja,debljina linija,hatching

debljina linija,hatching

hatching

Dimenzije linearno,lanac,naslagano,polumjer,kru`nica

linearno,lanac,naslagano,polumjer,kru`nica,tolerancija

linearno,lanac,naslagano,polumjer,kru`nica,tolerancija

linearno,lanac,naslagano,polumjer,kru`nica,tolerancija

linearno,lanac,naslagano,polumjerkru`nica,tolerancija

Kopiraj izalijepi

da da da da da (vektoribez uzorakapopunjavanjakod kopiranja)

Bibliotekasimbola

da da da da ne

Tekst sustavniznakovi, tekstna krivulji

sustavniznakovi, tekstna krivulji,obrisi, tabele

sustavni,interni znakovi(za plot), tekstna krivulji

sustavni,interni znakovi(za plot),tekst nakrivulji

interni znakovi

Radne podloge ure|ivanjena podlozi,ure|ivanjekroz podloge,naziv podloga

ure|ivanje napodlozi,ure|ivanje krozpodloge,naziv podloga,siva podloga

ure|ivanje napodlozi,naziv podloga,siva podloga

ure|ivanje napodlozi,ure|ivanje krozpodloge

ure|ivanje krozpodloge,naziv podloga

Macro jezik da da da da da

Prevoditelji DXF u/van,PICT u/van,EPS van

DXF u/van,PICT u/van,EPS u/van,IGES u/van,ilustratoru/van

PICT u/van DXF u/vanPICT u/van,IGES u/van

DXF u/van,EPS u/van,IGES van(korisnikupi{etip spisa)

Veza s bazom ne ne tekst spis izlaz s Oraclebazom

text spis izlaz

Na slici 71 prikazane su minimalne preporu~ljive konfiguracije PC ra~unala za radCAD sustava.

Namjena Matri~naplo~a

RAM Grafi~ka kartica Monitor

jednostavno 2Dprojektiranje, digitalizacijajednostavnijih nacrta ikarata, edukacija

386/40koprocesor

8 MB S3, Mach 32,ili Weitek P90002 MB VRAM

21”

Slo`enije 2D projektiranje,digitalizacija, jednostavno3D projektiranje

486/33 VLB 16 MB VLB S3, Mach 32,Weitek P9000, CirrusLogic i sl. 2 MBVRAM

21”

Vizualizacija, 3Drendering, animacija

486/66 VLB,Pentium

32 MB VLB 24-bita Targa,Mach 32, P90002 MB VRAM

14”trinitron

3D projektiranje,vizualizacija

486/66 VLBPentium

>32 MB VLB Matrox MG,Artist,Silicon Graphics,> 8 MB RAM

Slika 71 Minimalne konfiguracije za rad CAD sustava

6.6.3.3. CAD paketi za ostala (Macintosh i Amiga) ra~unala

Od po~etka proizvodnje Macintosh ra~unala, razvijaju se za njih i grafi~ki programi.

Mac-Draw Pro predstavlja, jednostavan za rukovanje, 2D paket programa. Upotrebljivje za pregledavanje gotovih crte`a i izmjena na njima.

Conves je prvi program koji je ponudio modularnu arhitekturu. Ve}ina naredbi nalazise izvan samog Convesa te ih se mo`e i dodavati prema potrebama, a i pisati nove(Budin, 1993.).

ClarisCAD ima u odnosu na MacDraw dopunsku geometriju, konstrukciju idimenzioniranje.

Auto CAD ima tako|er verziju koja radi na Macintosh ra~unalima.

Program ArchiCAD razvijen je kao 3D program za arhitektonske dizajne. Imabiblioteku s posebnim elementima (prozori, vrata, stolice, stepenice) s opisanimzna~ajkama i cijenom za izradu tro{kovnika.

Za Amiga ra~unala razvijen je program MaxonCAD 2 koji radi s mi{om, a postoji imogu}nost priklju~ivanja grafi~ke table. Podr`ava AutoCAD-ov DXF format te na tajna~in direktan prijepis datoteka.

6.7 Paketi programa za programiranje NC strojeva

Postoje dvije op}e podjele metoda programiranja NC strojeva:- ru~no programiranje (naj~e{}e kori{teno),

- automatizirano programiranje (pomo}u ra~unala, strojno).

Ru~no programiranje koristi se tamo gdje se zahtijevaju jednostavnije obrade i zadvoosno kretanje (kretanje alata samo u jednoj ravnini) sl. 72. Za svako slo`enijekretanje alata (prostorno) ru~no programiranje bi bilo preslo`eno, te se tadaprimjenjuju metode automatiziranog (strojnog) programiranja.

Slika 72 Poslovi ru~nog programiranja

Strojno programiranje koristimo kod izrade programa za dijelove slo`enijih oblika.Princip strojnog programiranja prikazan je na slici 73.

Slika 73 Na~elo strojnog programiranja

Programiranjem nazivamo kodiranje uputa potrebnih za rad alatnog stroja. Kod jetakav da ga razumije upravlja~ka jedinica. Najva`niji podaci potrebni za izraduprograma su:

- nacrt pripremka i gotovog izradka,

- mjesto i na~in stezanja izradka,

- alat za obradu i pripadni tehnolo{ki podaci,

- geometrija izradka prilago|ena izradi programa.

@eljeni pomaci alata odre|uju se na osnovu geometrije izradka i pi{u se u redoslijedu.Za jednozna~no odre|ivanje putanje alata na alatni stroj se postavi zami{ljenikoordinatni sustav. Ishodi{te se mo`e odabrati po volji. Smjerovi osi odre|eni sunormama ISO R841 i DIN 66217. U odnosu na tako definirani koordinatni sustav,

programiraju se to~ke putanje alata kao koordinate. Pritom se mora napisati svakopojedina~no gibanje alata zajedno s pripadnim tehnolo{kim podacima. Na ovaj na~inse dobije program koji se sastoji iz pojedina~nih operacija tzv. blokova. Primjerjednog bloka (Da{ek, 1995.):

Kod pripreme programa najbolje je koristiti programske listove. U svakom reduprogramskog lista stoji jedan blok.

Program se unosi u memoriju ru~no putem tipkovnice ili preko vanjskog nositeljapodataka. Za memoriranje podataka imamo sustavnu (memorije strojnih parametara,tehnolo{ku memoriju) i korisni~ku (memorija programa i memorija alata).

U tablici 14 vide se kodovi prema ISO/R480 (DIN 66024) i EIA RS-244-A.

Kod kodiranja, 7 bitova koristimo za kod znakova, a osmi bit za kontrolu pariteta,~ime se provjerava svaki znak prilikom prijenosa u upravlja~ku jedinicu.

Mogu}e je koristiti sljede}e znakove:- znamenke od 0 do 9,- slova koja ozna~avaju adrese,- to~ka “.” i zarez “,” imaju za upravljanje isto zna~enje,- posebne znakove.Kodiranje prema ISO/R480 (DIN 66024) i EIA RS-244A Tablica 14

Znakovi ISO 8 7 6 5 4 3 2 1 EIA 8 7 6 5 4 3 2 1

0 6 5 6

1 8 6 5 1 1

2 8 6 5 2 2

3 6 5 2 1 5 2 1

4 8 6 5 3 3

5 6 5 3 1 5 3 1

6 6 5 3 2 5 3 2

7 8 6 5 3 2 1 3 2 1

8 8 6 5 4 4

9 6 5 4 1 5 4 1

A 7 1 7 6 1

B 7 2 7 6 2

C 8 7 2 1 7 6 5 2 1

D 7 3 7 6 3

E 8 7 3 1 7 6 5 2 1

F 8 7 3 2 7 6 5 3 2

G 7 3 2 1 7 6 3 2 1

H 7 4 7 6 4

I 8 7 4 1 7 6 5 4 1

J 8 7 4 2 7 5 1

K 7 4 2 1 7 5 2

L** 8 7 4 3 7 2 1

M 7 4 3 1 7 5 3

N 7 4 3 2 7 3 1

O** 8 7 4 3 2 1 7 3 2

P 7 5 7 5 3 2 1

Q** 8 7 5 1 7 5 4

R 8 7 5 2 7 41

S 7 5 2 1 6 5 2

Tablica 14 (nastavak 1)T 8 7 5 3 6 2

1U 7 5 3 1 6 5 3

V** 7 5 3 2 6 3 1

W 8 7 5 3 2 1 6 3 2

X 8 7 5 4 6 5 3 2 1

Y 7 5 4 1 6 5 4

Z 7 5 4 2 6 4 1

+ (Plus) 6 4 2 1 7 6 5

- (Minus) 6 4 3 1 7

* (Mno`enje) 8 6 4 2 6 4 2

: (Dijeljenje) 6 5 4 2 7 4 2

= (Znak jednakosti) 8 6 5 4 3 1 5 4 3

% (Po~etak programa) 8 6 3 1 7 5 4 2 1

( (Po~etak primjedbe) 6 4 6 4 3 2 1

) (Kraj primjedbe) 8 6 4 1 7 5 4 3 2

LF (Kraj re~enice) 4 2 8

. (To~ka) 6 4 3 2 7 6 4 2 1

, (Zarez) 8 6 4 3 6 5 4 2 1

EOT(Kraj uno{enja p.) 8 3 6 4 3

/ (Preskok bloka) 8 6 4 3 2 1 6 5

HT* (Tabulator) 4 1 6 5 4 3 2

BS* (Povratak) 8 4 6 4 2

SP* (Me|uprostor) 8 6 5

UC* (Velika slova) 7 6 5 4 3

DEL* (Brisanje) 7 6 5 4 2

LC* (Mala slova) 8 7 6 5 4 3 2 1 7 6 5 4 3 2 1

NUL*(Pret.bu{. vrpce)

* - znakovi koje upravljanje ignorira

** - znakovi koji se smiju pisati izme|u zagrada

Znakovi koji su u tablici 14 ozna~eni s *, mogu se koristiti pri izradi nositeljainformacije (vrpce, kazete), upravljanje ih pro~ita, ali oni se ne prenose u programskumemoriju.

Znakovi koji su ozna~eni sa **, smiju se koristiti samo izme|u znakova “po~etakprimjedbe”- “(“ i “kraj primjedbe” - “)”.

Uporaba posebnih znakova:

- Po~etak programa (%)Program po~inje znakom “po~etak programa” (%) i znakom “kraj bloka” (LF).Ispred znaka “po~etak programa” (%) smiju stajati znakovi koje dopu{taupravljanje. Svi ostali znakovi trebaju se staviti izme|u znakova “po~etakprimjedbe” - “(“ i “kraj primjedbe” - “)”.

- “Po~etak primjedbe” i “Kraj primjedbe”Sve informacije koje stoje izme|u znakova “po~etak primjedbe” - “(“i “krajprimjedbe”-”)”, NC upravljanje bez ispitivanja pariteta letimi~no pro~ita i neprenese ih u memoriju programa.

- Preskok Bloka (/)Blok koji po~inje s /N ne izvodi se ako se prethodno pritisnula tipka (Delete). Akose tipka prethodno ne pritisne, blok se normalno izvodi.

- Neizvedeni blokovi koriste se kod probnih rezanja. Prvi put se probni rez obavi.Nakon toga slijede potrebna pode{avanja, tako da kod sljede}ih izradaka probni rez

otpada. Programer mora to~no napisati na programskom listu kada `eli da se blokizvede, a kada to ne `eli.

- Kraj bloka (LF)Znak “kraj bloka” (LF) stoji na kraju svakog bloka. Poslije ovog znaka mora sena~elno po~eti s adresom N.

- Kraj uno{enja podataka (EOT)Na kraju svih va`nih podataka nalazi se na nositelju informacija znak za krajuno{enja podataka. Nakon {to upravljanje pro~ita ovaj znak, prestane primatipodatke (kraj programa).

U tablici 15 dane su naredbe za gibanje.

Uvjeti puta prema ISO/DIS 1056 (DIN 66025, list 2) Tablica 15Uvjet puta Grupa ZNA^ENJEG 00 A Gibanje u brzom hoduG 01* A Linearno posmi~no gibanjeG 02 A Kru`na interpolacija u smjeru gibanja kazaljke na uriG 03 A Kru`na interpolacija suprotna smjeru gibanja kazaljke na

uriG 04 - Vrijeme ~ekanjaG 21 - Pridru`ivanje vrijednosti jednom parametruG 22 - Poziv potprogramaG 23 - Zbrajanje parametara u potprogramuG 24 - Oduzimanje parametara u potprogramuG 25 - Pridru`ivanje parametara jednoj adresi (djelotvorno damo u

potprogramu)G 26 A “Utjecaj na posmak” i “posmak stop” nije djelotvornoG 27 A Gibanje s brzim hodom bez da se to~no postigne zadana

pozicijaG 28 A Linearna interpolacija s to~nim postizanjem zadane

pozicijeG 29 - Uvjetni skok u potprogramuG 33 A Rezanje navojaG 36 A Rezanje navoja s usponom u korak / zollG 38 - Automatski ciklus rezanja u aksijalnom pravcuG 39 - Automatski ciklus rezanja u radijalnom pravcuG 53 D Deset memoriranih pomaka nul to~kiG 65* L Uklju~ena kompenzacija mrtvog hodaG 66 L Isklju~ena kompenzacija mrtvog hodaG 70* G Programiranje u metri~kom sustavu uklju~enoG 71 G Programiranje u zoll-skom sustavu uklju~enoG 88 H “x” lan~asto “z” apsolutnoG 89 H “x” apsolutno “z” lan~astoG 90* H Programiranje u sustavu s ~vrstim ishodi{tem

G 91 H Programiranje u lan~astom sustavuG 92 - Inkrementalni pomak nul to~keG 93 - Apsolutni pomak nul to~keG 94 J Programiranje posmaka u mm/minG 95*1) J Programiranje posmaka u mm/okr.G 96 K Konstantna brzina rezanja

Tablica 15 (nastavak 1)G 97* K Programiranje broja okretajaG 98 - Automatski posmak u referentnu to~kuG 40* C Nema kompenzacije reznog dijelaG 41 C Kompenzacija reznog radijusa lijevoG 42 C Kompenzacija reznog radijusa desno

Napomena:Kod uklju~enja upravljanja djelotvorni su uvjeti puta ozna~eni s *.1) Ako numerika nema funkciju G 95, kod uklju~enja upravljanja automatski je

djelotvorno G 94.

Za definiranje posmaka alata, nu`no je na stroj postaviti zami{ljeni koordinatni sustav.Jedinice za du`inu moraju biti iste na obje osi. Postavljanje ishodi{ta (X=0, Z=0) nijestrogo odre|eno te se mo`e postaviti u bilo koju to~ku jednog podru~ja upravljanja.

Prema DIN 66217 i ISO R 841 definirani su smjerovi osi. Paralelno s osi vretena(glavnog) le`i Z-os, a pozitivni smjer se odre|uje u smjeru pove}anja obradnogprostora u pravcu osi. Os Z se mo`e poklopiti s osi glavnog vretena. Os X jepostavljena okomito na Z-os, a pozitivni smjer ide prema nosa~u alata.

Pomaci alata svode se na pomake u smjeru koordinatnih osi. Pomak po jednoj osidefinira se adresom osi (X, Z za apsolutni pomak i U,W za relativni pomak) ivrijednosti koordinate. Na slici 74 prikazan je CNC tokarski stroj sa zami{ljenimkoordinatnim osima.

Slika 74 Koordinatni sustav na CNC strojuNa NC alatnom stroju definirane su ~etiri va`ne nul-to~ke:

- referentna to~ka stroja,- nul to~ka stroja,- nul to~ka programa (izratka),- sredi{te revolver glave,

R - Referentna to~ka stroja.

Simbol:

Svaka koordinatna os stroja ima referentnu to~ku,u kojoj se nalazi 0 (nula) osi. Po koordinatnoj osikonstruktor stroja mo`e konstrukcijski odreditireferentnu to~ku (npr. s mikro prekida~em) ili seona mo`e odabrati po volji unutar radnog prostorastroja.Referentne to~ke svih koordinatnih osi tvorereferentnu to~ku stroja. Op}enito, referentna to~kase odre|uje konstrukcijski.Potrebno je napomenuti da se u ovu to~ku dolaziodre|enim postupkom pronala`enja, te da je ovajpostupak u principu prva radnja prilikom po~etkarada.

M - Nul to~ka strojaSimbol:

Nul to~ka je isto tako ~vrsto odre|ena na stroju. Usmjeru osi X je to ~eona povr{ina izdanka glavnogvretena, a u smjeru osi Z os rotacije. Udaljenostizme|u nulte i referentne to~ke unosi se uodgovaraju}e strojne konstante, slika 75.

Slika 75 Polo`aj nulte i referentne to~ke strojaW - Nul to~ka programa (obratka)Simbol: Ova to~ka nije strogo odre|ena ve} se

postavlja ovisno o konfiguraciji izratka.Obi~no se ishodi{te osi Z postavlja napo~etak izratka, a ishodi{te osi X u osizratka.

Metode za strojno (koristi se i izraz automatizirano) programiranje mogu se podijelitiprema razini programskog jezika ili sustava za programiranje na:- programiranje u APT i srodnim jezicima,- programiranje u CAD/CAM sustavima.

Najve}i broj vi{ih programskih jezika za programiranje NC strojeva, razvijen je naosnovi APT jezika i posjeduje njegov rje~nik i sintaksu.

Programski jezik APT obuhva}a programiranje samo geometrijskih informacija za svetipove strojeva i slo`ene geometrijske oblike predmeta i obra|ivanih povr{ina. Kaoulazni podaci uzimaju se veli~ine s nacrta izratka. Geometrijski procesor ih obra|uje idaje postprocesoru u kojem se obavlja prilago|avanje odre|enom tipu upravlja~kogsustava na odre|enom stroju. Razvijeni su: aritmetika, geometrija i kinematika kaopodloge za upravljanje geometrijskim informacijama. Aritmetiku APT jezika ~ineskalari, operatori, izrazi i funkcije. APT aritmetika ~ini skupinu od 15 funkcija. APTgeometrija sadr`i 17 geometrijskih formi u 92 varijante definiranja (to~ka, pravac,ravnina, krug, elipsa ...). To~ka je naprimjer definirana na 11 na~ina (u koordinatnomsustavu, presjek dvaju pravaca, presjek pravca i kru`nice, itd.).

Po strukturi APT jezik se sastoji iz:- uvodnih informacija (tip stroja, izradak, upravlja~ki sustav, postprocesor),- geometrijskog definiranja (opis konture obra|ivanog izratka u obliku naredbi),- kinematskih informacija (gibanje alata, uklju~ivanje i isklju~ivanje hla|enja itd.).

Programski jezik EXAPT razvijen je na temelju APT jezika. Ima manje mogu}nostiopisa geometrije ali omogu}ava i automatiziranje ulaza tehnolo{kih podataka (re`imirada). Ima tri dijela: EXAPT 1 (za bu{enje), EXAPT 2 (za tokarenje) i EXAPT 3 (zaglodanje).

Programiranje u CAD/CAM programskim sustavima omogu}ava povezivanje CAD iCAM sustava.

Osnovna prednost sustava je u integralnom pristupu radu na projektnim i tehnolo{kimposlovima podr`anim ra~unalskom opremom. Sve mogu}nosti CAD/CAM sustavauzajamno su povezane kroz zajedni~ku bazu podataka i programsku podr{ku kojaomogu}ava interaktivan kontinuiran rad na grafi~koj stanici i skra}enje cjelokupnogprocesa projektiranja, konstruiranja, pripreme tehnologije i izrade programa za NCstrojeve.

Na taj na~in se omogu}ava:

- skra}enje i ubrzanje procesa projektiranja, konstruiranja i pripreme tehnologije i tone samo ubrzavanjem crtanja ve} i zna~ajnim ubrzanjem pripreme podataka zastrukturalnu analizu i programiranje NC strojeva, osim toga osigurava korisnepodatke za konstruktore (masa, momenti tromosti, itd.),

- osiguranje arhiviranja ostvarenog znanja na projektiranju proizvoda te njegovokori{tenje u budu}em radu,

- br`e crtanje u konstrukcijskom birou,- smanjenje pogre{aka jer se podaci uvijek uzimaju iz iste baze podataka,

- olak{ana organizacija pra}enja proizvodnje na osnovi konstrukcijskih sastavnica,- kra}e vrijeme pripreme i izrade prototipova proizvoda,- optimalizacija izbora materijala,- vi{a tehnolo{ka disciplina, normizacija i za{tita podataka,- br`a izrada programa za NC strojeve,- optimalizacija konstrukcijskih rje{enja.

6.8. Informacijski sustavi

Informacijske sustave (IS) mo`emo definirati kao skup elemenata (podaci, kadrovi,oprema, metode, informacije) i djelatnosti koje osiguravaju transformaciju podataka uinformacije i prezentaciju informacija korisniku. Podatak predstavlja memoriranu ilina drugi na~in spremljenu neku vrijednost ili ~injenicu.

Bilo da je oblik spremanja kartoteka ili baza podataka na vanjskoj memoriji ra~unala,podatak ostaje kao fizi~ki realizirani zapis neke vrijednosti za trenutnu ili kasnijuuporabu.

Informacija predstavlja obra|eni podatak, na neki na~in obja{njenu vrijednost koja jememorirana.

Na slici 76 prikazan je ovaj proces proizvodnje informacija iz kojeg je vidljivaanalogija s tehnolo{kim procesom u proizvodnom sustavu.

Slika 76 Proces dobivanja informacija

Proces dobivanja informacija odvija se u informacijskom sustavu. Ulaz uinformacijski sustav su podaci, obradom podataka dobijemo informacije. Informacijeprikazujemo pisanim ili tipkanim izvje{}em, crte`om ili drugim grafi~kim prikazomili pregledom na zaslonu terminala.

Dugo se informacijski sustav tretirao kao sustav koji poma`e u dono{enjuupravlja~kih odluka. Potreba za informacijama nije samo potreba upravlja~kog timapoduze}a ili institucija, potreba za informacijama je potreba svakog ~ovjeka te svakogzaposlenika na njegovom radnom mjestu. Informacijski sustav treba osigurati iomogu}iti dobivanje tih informacija. Postojao je u svim oblicima `ivota i rada ~ovjekaod krikova i dimnih signala do suvremenih ra~unala i sredstava komuniciranja.

Prema N.Wineru: "Svaki organizam se odr`ava u aktivnom stanju time {to posjedujesredstva za prikupljanje, ~uvanje i prijenos informacija".

Danas mo`emo definirati sljede}e vrste informacijskih sustava.- klasi~ni,- prijelazni,- automatizirani,- upravlja~ki,- ekspertni sustavi.

Klasi~ni informacijski sustavi temelje se na ru~noj obradi podataka.

Prijelazni informacijski sustavi sadr`e pojedina~ne programe kao “informati~keotoke” bez zna~ajnijeg utjecaja na cjelokupni sustav.

Tre}i tip predstavljaju Automatizirani ili integralni informacijski sustavi. Kadakoristimo rije~ integralni informacijski sustav, mislimo na vrlo visoko organiziranukombinaciju osoblja, opreme i sredstava koji vr{e memoriranje i pretra`ivanjepodataka, obradu podataka, prijenos i izdavanje, a sve kao odgovor na potrebedonositelja odluka na svim razinama poduze}a, i svakodnevnog rada svih zaposlenih.Za ovaj oblik informacijskih sustava koriste se nazivi Automatizirani, Integralni,Kompleksni, Kompjuterizirani informacijski sustavi. U daljnjem tekstu knjige koristit}emo izraz Automatizirani informacijski sustavi (AIS).

Karakteristika dana{njih Informacijskih sustava je da osim informacija za upravljanjepovezuju sva radna mjesta na oblikovanju, obradi i kori{tenju informacija uinteraktivnom radu svakog korisnika s bazama podataka. Oni postaju va`no sredstvosvakodnevnog rada zaposlenih, zamjenjuju}i kartoteke, dopise, formulare, dostavlja~epo{te te pomo}ne ure|aje za ra~unanje. Po svojoj strukturi informacijski sustav sedijeli na podsustave. Kod klasi~nih informacijskih sustava informacijski podsustavi suodre|eni uglavnom prema postoje}oj organizacijskoj strukturi: podsustav kadrova,podsustav pla}a, podsustav proizvodnje, . . .

Kod automatiziranih informacijskih sustava, podsustav predstavlja jednuorganizacijom podataka ili potrebom za podacima, povezanu cjelinu. Podsustav kaozaokru`ena cjelina informatizacije jedne ili vi{e funkcija poduze}a naj~e{}e imasvoju bazu podataka. Podsustavi funkcioniraju samostalno uz prijenos dijela podatakaiz drugih podsustava. Povezanost podsustava s prijenosom podataka iz jednog u drugi,odre|uje prioritet uvo|enja podsustava.

Podjela na podsustave mo`e biti razli~ita ovisno o pristupu projektantaAutomatiziranog informacijskog sustava. Naj~e{}e se razlike susre}u u dijelura~unovodstvenih i knjigovodstvenih funkcija.Po jednom pristupu (Majdand`i}, 1994.) podsustav ra~unovodstva - RINIS obuhva}a,kao ni`e dijelove, module:- kadrovsku evidenciju,- pla}e,- osnovna sredstva,

- kupce dobavlja~e,- materijalno knjigovodstvo,- alat i sitni inventar,- pogonsko knjigovodstvo,- financijsko knjigovodstvo.

Po jednom drugom pristupu (Dobreni}, 1987.), svaki od modula odre|uje se kaoposeban podsustav u proizvodnom poduze}u.

Upravlja~ki informacijski sustavi pretpostavljaju uveden i efikasan Automatiziranisustav koji integrira i memorira u bazama ve}i postotak svih podataka, a svakakoobuhva}a sve relevantne podatke tog poduze}a.

Nije lako, kao uostalom i za mnoge druge pojmove u informatici, na}i preciznudefiniciju za upravlja~ki sustav. Ako shvatimo da Automatizirani informacijski sustavorganizira i omogu}ava kori{tenje svih relevantnih podataka tada bi upravlja~kiinformacijski sustav omogu}avao stvaranje podloga (varijanti) za izbor upravlja~kihodluka kao i dono{enje prijedloga rutinskih odluka, te simuliranje pona{anja sustavanakon poduzimanja odre|enih akcija.

Ra~unalom integrirana proizvodnja (CIM) predstavlja, za proizvodna poduze}ametaloprera|iva~ke, elektro i drvne industrije, najvi{i stupanj informatizacijepoduze}a. Ona ~ini integraciju softvera i hardvera u visoko automatizirani sustavpoduze}a poznat i pod nazivom "tvornica bez ljudi" ili "tvornica budu}nosti".

Po definiciji (Cebalo, 1995.) CIM “opisuje informacijsko - tehni~ko zajedni~kodjelovanje svih faktora proizvodnje, koji koriste zajedni~ku bazu znanja. Obuhva}azadatke razvoja, projekta, konstrukcije, plana, obrade do ispitivanja i isporuke, svihstupnjeva provedbe procesa proizvodnje”.

Tehnologija umjetne inteligencije (Artificial Inteligence - AI) predstavlja novu etapu utehnolo{kom razvoju ljudskog dru{tva i temeljena je na razvoju "inteligentnihra~unala, odnosno poku{aju simuliranja rada ljudskog uma.

Budu}i da je za rje{avanje ovakvog problema nu`no razvijati i softver i hardver,razumljivo je da su se ozbiljniji rezultati u tom pribli`avanju stroja ~ovjeku, postiglitek u posljednjem desetlje}u. Sigurno je da su rezultati primjene takvih sustava(vode}im predstavnikom umjetne inteligencije smatra se ekspertni sustav) danas urazvijenim zemljama (posebno Japan) doista uvjerljivi ali i nedovoljno poznati,budu}i da su podru~ja istra`ivanja svemira i posebno vojna istra`ivanja i njihovi novirezultati nedostupni {irem krugu znanstvenika i posebice {iroj javnosti.

Izraz umjetna inteligencija je tek u posljednjih nekoliko godina prihva}en u svijetu, ao primjeni pojedinih alata ove tehnologije, u proizvodnim sustavima, provode seistra`ivanja u mnogim centrima u svijetu.

Umjetna inteligencija nije nova kategorija, smatra se prema Engelmore 1989. da sejavlja kao posljedica II. svjetskog rata iz informacijske, teorije upravljanja ikibernetike. Njezinim stvarnim po~etkom smatra se 1950. godina, a pojava naziva

1956. godine od konferencije u Dartmouth College-u. Prvi koji je koristio pojamumjetna inteligencija bio je John McCarty.

Jedan od prvih programa zvao se LT (Logic Theorist) koji je dokazivao teoreme izPrincipi Mathematics od Russell-a i Whitehead-a.

Me|u prvim razvijenim programima umjetne inteligencije nazvan je IPL (InformationProcessing Language) koji je razvijen i kori{ten 1950. godine i GPS (General ProblemSolving) razvijen na Carnegie-Mellon University. Na po~etku 1960.tih godina naMIT-u John McCarty razvija LISP (List Processing). Za razliku od FORTRAN-a odkoga je svega nekoliko mjeseci mla|i, LISP se koristi za nenumeri~ko programiranjesimbolima koji mogu prezentirati gotovo svaku misao engleskih rije~i i fraza.

U vrijeme od 1966.-1973. godine odstupa se od prvobitne ideje rje{avanja op}ihproblema pomo}u tehnologije umjetne inteligencije.

Sredinom {ezdesetih imamo neke projekte koje mo`emo smatrati zna~ajnim za razvojumjetne inteligencije.Jedan od njih je Heuristic Dendral, razvijen na Stanfordu, koji na temeljuspektroskopskih podataka i znanja analiti~ke kemije odre|uje kemijsku strukturumolekula.

Razvijen je program CONGEN kao komercijalni produkt Dendral-a za podru~jeanalize molekularnih struktura u kemiji. Nakon toga razvijen je na MIT-u programMACSYMA za rje{avanje matemati~kih problema namijenjen za znanstvenike iin`enjere. Ovo je program koji je koristio vrlo specifi~na znanja i ta ideja o kori{tenjuznanja eksperta bit }e vodilja u sljede}ih pet godina razvoja ovih sustava.

Razvija se nekoliko sustava baziranih na znanju i u tom smislu svakako je najpoznatijiMYCIN koji se danas smatra klasi~nim ekspertnim sustavom.

To je sustav baziran na pravilima (rule-based system) za medicinsku dijagnostiku iterapiju. MYCIN mo`e dati dijagnozu i opisati u~inkoviti antibioti~ki tretman,koriste}i rezultate testova i informacije o pacijentu.

Pojava svih navedenih programa je posljedica odre|ivanja strategije primjena velikekoli~ine specijaliziranih znanja za razliku od prethodnog cilja tra`enja rje{enja op}ihproblema. Period kori{tenja specijaliziranih znanja po~inje od 1973. godine.

Prvi alat za izgradnju ekspertnih sustava, baziranih na pravilima u nizu komercijalnihprodukata umjetne inteligencije, svakako je EMYCIN skra}enica od EMPTY MYCIN- odnosno ljuska ekspertnog sustava koja se koristi u podru~ju, koje je u ovisnosti ospecifi~nom znanju koje se pohranjuje u bazi znanja.

Potrebno je napomenuti i program Meta Dendral koji je bio jedan od prvih sustava zaautomatsko u~enje novog znanja u nekom znanstvenom podru~ju.

Bitno je nazna~iti jo{ jedno podru~je vrlo zna~ajnih istra`ivanja kroz navedeni period~ija je neposredna posljedica SUP program. (Speech Understanding Program) u

okviru DARPA programa. Na Carnegie-Mellon University razvijena su dva sustava, ito Herasy II i Harpy, u podru~ju razumijevanja normalnog govora, u tihoj sobi, uskoro realnom vremenu (neat-real-time). Po~etak 1978. godine obilje`en jeokupljanjem razli~itih organizacija oko ulaganja u projekt razvoja "umjetneinteligencije".

^etiri zna~ajne kompanije i to Teknowledge, Inc. (Palo Alto), Intellicorp (Mt.View),Carnegie Group (Pittsburgh), Inference (Los Angeles) razvijaju sustave bazirane naznanju i projektiraju nove alate za potrebe svojih klijenata.

Kompanija Artificial Intelligence Corporation (Waltham) razvija sustave za prirodnojezi~no razumijevanje koje koriste IBM, Xerox, Symbolics itd. Sigurno je da je nasna`an prodor ovih sustava baziranih na znanju, na tr`i{tu utjecala niska cijena, {to jeovu tehnologiju u~inilo prihvatljivom za veliki dio populacije.

Primjena umjetne inteligencije, u razdoblju od tri desetlje}a koliko se koristi tajpojam, danas se jasno uo~ava u podru~ju in`enjerstva znanja, strojnog u~enja,kognitivnog (spoznajnog) modeliranja, rje{avanja problema i simboli~kogprogramiranja.

Primjeri primjene danas uklju~uju podru~ja robotike, razumijevanje slike,razumijevanje prirodnog jezika.

Definicija umjetne inteligencije, koja bi bila precizna i sveobuhvatna nije dana budu}ida je taj pojam nemogu}e objasniti bez obja{njavanja prirode same inteligencije.Osnovnom idejom u pravcu istra`ivanja umjetne inteligencije smatra se poku{ajsimulacije rada ljudskog mozga (neurona), odnosno poku{aj da se izgradi umjetnirazum. Direktna posljedica ovakvom pristupu radu s ra~unalima, jeste razvojparalelnih ra~unala, koja poku{avaju simulirati rad mozga a koji rade paralelno.

Razvoj ra~unala odvija se danas u dva osnovna pravca i to razvoj klasi~nih ra~unala,koja imaju za cilj pove}anje brzine prerade informacija, i paralelnih ra~unala koji rades vi{e procesora odjednom.

Sustavi temeljeni na znanju, to su sustavi programske podr{ke s osnovnimstrukturnim elementima: baza znanja i mehanizam logi~kog zaklju~ivanja.

Ekspertni sustav je inteligentni program koji je sposoban izvoditi logi~ke zaklju~kena osnovu znanja u konkretnoj predmetnoj oblasti i osiguravati rje{enje specifi~nihzadataka.Potrebno je ista}i da se definicija umjetne inteligencije ne mo`e navesti eksplicitno ida postoji mnogo razli~itih definicija od kojih su neke navedene u daljnjem tekstu.

Slika 77 pokazuje da razli~iti pristupi u istra`ivanju nekog objekta daju potpunorazli~ite definicije istog objekta. Poku{aj odre|ivanja jednozna~ne definicije umjetneinteligencije podsje}a na pri~u kako je slijepi ~ovjek opisivao slona, pa je slonaodre|ivao preko onog dijela koji je upravo osjetio, bez mogu}nosti da sagleda cjelinu.

Sli~no se doga|a s definiranjem umjetne inteligencije danas budu}i da svaki istra`iva~sagledava obi~no samo usko specijalisti~ko podru~je.

Slika 77 Razli~ite definicije istog pojma

In`enjerstvo znanja (knowledge engineering, pojam prema Feigenbaumu 1977.godine) je pretvaranje znanja jednog ~ovjeka eksperta u oblik znanja koje ra~unalomo`e koristiti s pribli`no istim efektima. Proces se pojednostavljeno odvija na sljede}ina~in:

- potrebno je utvrditi znanje eksperta- pretvoriti ga u pravila i zapisati, te- unijeti u ra~unalo.

Uo~ljiva je velika osjetljivost i slo`enost ovog postupka budu}i da ~ovjek jo{ uvijekvrlo povr{no poznaje funkcije ljudskog mozga. Prema Winstonu "to je poku{ajostvarenja zamisli u~initi ra~unalo inteligentnim".Prema definiciji Marvin Minsky umjetna inteligencija je znanost koja ima zadataku~initi strojeve inteligentnim, "odnosno omogu}iti im da misle kao ljudi".

U mno{tvu definicija koje su u direktnoj vezi s polazi{tem s kojega odre|ujemopojam, treba istaknuti jednu koja neposredno potiskuje vrlo sporan predikat "umjetna"i odre|ujemo tu vrstu tehnologije samo kao nove informacijske tehnologije,podrazumijevaju}i pod tim izrazom sve tehnologije temeljene na istra`ivanjima upodru~ju umjetne inteligencije. Ovu definiciju mo`emo prihvatiti gotovo kao obilje`jeepohe.

Prema Schachter-Rading (Krallman, 1986.), umjetna inteligencija u u`em smisluobuhva}a samo one metode i postupke koji koriste znanje da bi tako upravljaliinformacijama (podacima) kako bi nastali novi zaklju~ci koji nisu eksplicitnoprogramirani.

U zaklju~ku mo`emo re}i da je cilj umjetne inteligencije primarno se bavitireprezentacijom znanja i in`enjerstvom znanja, u~enjem, kognitivnim modeliranjem,rje{avanjem problema i simboli~nim procesiranjem.

Razvoj umjetne inteligencije odvija se u dva smjera:Prvi je smjer u poku{aju simulacije rada ljudskog mozga i njegovih psihofizi~kihsvojstava na ra~unalu s nadom da }e se izgraditi umjetni razum. Takav istra`iva~kipristup nazivamo bionikom.

Drugi smjer istra`ivanja umjetne inteligencije mo`emo nazvati programskim. Onizostavlja psihofiziolo{ke aktivnosti ljudskog razuma i promatra ra~unalo kaoinstrument za odvijanje odgovaraju}ih aktivnosti.

Termin "umjetna inteligencija" u istra`ivanju drugog pravca podrazumijeva seisklju~ivo u metafori~kom smislu. I istra`iva~i su zauzeti izradom programa nara~unalu pomo}u kojih proizvode procese koji su kod ~ovjeka rezultat misaonihaktivnosti.

Ne mo`emo uvijek odrediti jasnu (o{tru) granicu izme|u programa umjetneinteligencije i konvencionalnih programa. U konvencionalnoj obradi podataka,programer kreira skup programskih instrukcija koje slijede zadani put rje{avanja zasvaku situaciju na koju se program odnosi. Na~in rje{avanja je potpuno pravilan isvako iznena|enje tijekom obrade predstavlja gre{ku koja se mo`e isklju~iti. Obradapodataka je kalkulacija u predvidivim i time egzaktno planiranim, postupcima spotpunim zadavanjem rje{enja problema do u detalje.

Stru~no znanje i ovdje je sa`eto u pravilima ~ija je primjena od po~etka utvr|enaalgoritamskom obradom. Prisutno je postepeno razlaganje rje{enja problema, dakle,algoritam implementira strategiju rje{enja. Promjena strategije rje{avanja mogu}a jesamo putem ponovnog programiranja. Pro{irenje ovog na~ela predstavlja obradainformacije, tj. manipulacija numeri~kim i nenumeri~kim podacima koji supredstavljeni kao kompleksno strukturirani podaci npr. u bazama podataka.

Baze podataka sadr`e samo stati~ki opis ~injenica putem veza izme|u objekata.Procjena ~injenica ovisna o situaciji i obrada informacije ovisna o problemu, podkontrolom je korisnika ili sustava u kojem se primjenjuje.

Jezici ~etvrte generacije olak{avaju pohranu, aktualizaciju i dotok informacije.Komuniciranje informacije regulirano je obavje{tenjima i standardiziranoprotokolima. Logi~ko povezivanje sadr`aja informacije u podjeljenim sustavimarije{eno je na primjer kao sustav za odlaganje dokumenata koji je sastavni dioposlovnog sustava.

Drugi je primjer predstavljanje i obrada grafi~kih informacija u CAD sustavima.Usprkos uvjerljivom broju funkcionalnih mogu}nosti obrade podataka i informacije ukonvencionalnom pristupu, ra~unalo ostaje interpretator proceduralno formuliranihpostupaka.

Veliki broj problema ne mo`e se rije{iti na konvencionalan na~in. Ti problemi moguse rije{iti samo interakcijom velikog broja razli~itih faktora. Sve mogu}e situacije nemogu se sagledati do kraja tako da nema smisla postepeno razlaganje na~inarje{avanja uvjetovano situacijom. Za ovu klasu problema pogodna je obrada simbolatipi~na za umjetnu inteligenciju. Pod obradom simbola podrazumijeva semanipulacija simbolima neovisno o njihovom trenuta~nom sadr`aju.

To dopu{ta rje{avanje nekog problema ~ak i onda kada je vrijednost simbola poznatatek neposredno prije odgovora na pitanje.

Radi obja{njenja dajemo sljede}i primjer:

Proizvodi se automobil koji mora imati neku boju, ali je vrijednost boje relevantna tekkod isporuke. Kod konvencionalnih programskih sustava mo`e se operiratinepoznatim simbolima (i nula je neka vrijednost).Sustavi bazirani na znanju sadr`e opis znanja koje stoji na raspolaganju da bi se rije{ioneki problem i na~in na koji se ono mo`e primjeniti. Takvi sustavi ne prera|uju samoulazne veli~ine u izlazne nego prera|uju znanje da bi prona{li rje{enje. To su sustavikoji mogu zaklju~ivati na temelju nepotpunog, nedovoljnog i neprovjerenog znanja,zbog toga se mora uklju~iti posebno znanje o rukovanju izvorima znanja prilikomrje{avanja problema.

Odnosno, to su sustavi s obradom simbola koja je tipi~na za ovu tehnologiju koja podobradom simbola podrazumijeva manipulaciju simbolima neovisno o njihovomtrenutnom sadr`aju. Ovakva obrada dopu{ta rje{avanje nekog problema ~ak i kad jesadr`aj poznat tek neposredno prije odgovora na pitanje, odnosno, dopu{teno je da sesadr`aju simbola trenutno pripi{e vrijednost: nepoznat ili nedefiniran.

Dakle ovi sustavi imaju sposobnost da ovisno o situaciji odrede veze izme|u simbolakoje prethodno nisu odre|ene, {to je mogu}e jer sadr`e pravila za manipulacijuodnosima me|u simbolima.

Kod konvencionalnih programskih sustava ~ovjek koji ga razvija, a ne sustav odre|ujeodnose izme|u simbola.

Sustavi umjetne inteligencije imaju sposobnost da ovisno o situaciji odrede vezeizme|u simbola koje projektant nije eksplicitno odredio. To je mogu}e jer takvi sustavisadr`e pravila za manipuliranje odnosima me|u simbolima ~ije je zna~enje eksplicitnonavedeno.

Razlike izme|u konvencionalne obrade podataka poja~avaju se pri razmatranjupojmova podaci, informacija, znanje.

Podaci su sve vrijednosti i zapisi koje su dostupne i potrebne sustavu za obradupodataka u svrhu obrade.

Znanje je u smislu umjetne inteligencije informacija koja je tako strukturirana dauspostavlja veze izme|u podataka i aktivno ih koristi. Prema tome ne koriste se samo

podaci nego i znanje koje se nalazi u odnosima izme|u podataka. Na slici 78 jepokazana uloga znanja u procesu rje{avanja problema.

Slika 78 Uloga znanja u rje{avanju problema

Metode umjetne inteligencije ne koriste dakle samo podatke ve} i znanje koje senalazi u odnosima izme|u podataka.

Tablica 16 daje podatke o razlici u klasi~nom programiranju i programiranju umjetneinteligencije.

Klasi~no i programiranje umjetne inteligencije Tablica 16

P r o c e s i r a n j e i n f o r m a c i j e

Algoritmi~ko

Klasi~no programiranje:unaprijed odre|ena ra~unal-skaprocedura za rje{enje dobrodefiniranog problema

Numeri~ki podaciProcesiranje pra}eno ekspli-citnodefiniranim instrukcija-ma

Heuristi~koProgramiranje bazirano na bazipravila i eksperimental-nomznanju

Artifical Inteligence (Umjetna inteligencija)

Semanti~ka mre`a je model reprezentacije znanja, temeljen na metodi semanti~kemre`e. Semanti~kom mre`om zovemo strukturu podataka smisleno vezanih u mre`u.

Ne postoji standardno odre|ivanje semanti~kih mre`a.

Na primjer ako su "IVAN" i "DJE^AK" ~vorovi mre`e ~ija je veza me|u ~vorovima"JE", dobivamo re~enicu "IVAN JE DJE^AK".

Na slici 79 pokazan je primjer semanti~ke mre`e koji ilustrira re~enicu:"John je u periodu vremena od t1 do t2 posjedovao automobil marke 'Oldblack."

Na crte`u su prikazani lukovi "S" i "e", vlasnik, objekt, po~etak, kraj; "S" i "e"ozna~avaju "podgrupe" i "elemente" i pokazuju hijerarhijske pojmove.U skladu s tim semanti~ku mre`u je mogu}e predstaviti pomo}u modela okvira.

Primjer takvog sustava je CASNET sustav za dijagnostiku glaukoma, sustavPROSPECTOR - za istra`ivanje rudnog bogatstva i sustav TOURS (Torontunderstanding system) za upravljanje bazom podataka s ciljem raspoznavanja mre`a.

Slika 79 Model semanti~ke mre`e

6.8.1. Informacijski sustav trgova~kih poduze}a

Informacijski sustav trgova~kih poduze}a sadr`i nekoliko podsustava koji suzajedni~ki za sva poduze}a, (moduli ra~unovodstvenog sustava - osnovna sredstva,financijsko knjigovodstvo, robno-materijalno knjigovodstvo), nekoliko specifi~nihpodsustava (pra}enje rada vozila, maloprodaja, veleprodaja) te zajedni~ki i zakonomobvezni podsustav prodajnih mjesta POS (Point of Sale).

U odnosu na standardne blagajne (registar kase) POS sustavi osim financijskograzdu`enja prodajnog centra, obavljaju i registriranje i materijalno razdu`enje(koli~insko i vrijednosno stanje u prodajnim centrima) te opti~ko ~itanje {ifri i cijena,~ime se zna~ajno pove}ava brzina i to~nost rada na blagajnama, a gre{ke svode naminimum. Uz {ifru se povezuje i automatski ra~unaju svi kalkulativni elementi(porezi, neto razlike u cijeni i ukupan iznos za naplatu obra~unavaju se pri izdavanju

ra~una). Jedna od osnovnih pretpostavki je jednozna~an sustav oznaka u oblikuprugastog koda (bar code) od kojih su najpoznatiji EAN 13 i EAN 8.

POS sustavi se povezuju u zajedni~ki integralni sustav trgova~kog poduze}a. Na slici80 prikazana je jedna konfiguracija POS sustava, a na slici 81 konfiguracija POSblagajne (Vulin, 1993.).

Slika 80 Konfiguracija POS sustavaSvaki podsustav se sastoji iz ra~unalske opreme (hardvera) i programa za rad(softvera).

S obzirom na potrebe tr`i{ta te dono{enje zakonskih propisa o obveznom pra}enju(materijalne i financijske nabave i prodaje), danas postoji veliki broj proizvo|a~a POSterminala ili POS blagajni (Vulin, 1993.).

Na slici 81 prikazane su varijante povezivanja blagajne i ra~unala.Na slici 81a dan je prikaz prijenosa podataka disketom.Na slici 81b prijenos komunikacijom (PS 232 ili modem).Na slici 81c povezivanje u LAN mre`u.

a)

Slika 81 Tipovi POS blagajni

b)

c)

Slika 81 (nastavak 1)

6.8.2. Primjena ra~unala u zdravstvu

Primjena ra~unala u zdravstvu ima vi{e mogu}nosti:- primjena u primarnoj zdravstvenoj za{titi,- specijalisti~na primjena,- primjena u bolnicama,- primjena u znanstveno-istra`iva~kim projektima.

Ovdje }e biti opisan Integralni zdravstveni informacijski sustav - IZIS razvijen zapotrebe bolnice “Dr. Josip Ben~evi}” u Slavonskom Brodu (Mustapi}, 1995.).

Sustav IZIS sadr`i:- program za fakturiranje usluga bolnice,- program za analizu stanja kao podloga upravljanju i odlu~ivanju,- program za ra~unovodstveno-financijske poslove,- program za prijem pacijenata,- program za skladi{no i materijalno poslovanje bolni~ke ljekarne,- ra~unalsko arhiviranje povijesti bolesti,- MEDLINE baza podataka u bolni~koj knji`nici,- program za evidentiranje ranjenika, nastao u ratnim uvjetima rada bolnice.

(U sustavu IZIS pod pojmom program podrazumijeva se paket programa iliinformacijski podsustav).

Program za fakturiranje usluga sadr`i obradu za:- bolni~ko lije~enje,- poliklini~ko-konzilijarnu zdravstvenu za{titu.

Na osnovi dnevnog unosa podataka o pacijentima, postupcima, dijagnozama,utro{enim lijekovima i materijalima program omogu}ava izradu:- pojedina~nih ra~una za odjele i specijalisti~ke ambulante,- skupnih ra~una po korisnicima za odjele i specijalisti~ke ambulante,- izradu skupnih ra~una po `upanijama,- izradu podloga za knji`enje ra~una po odjelima u ra~unovodstvu.

U cilju efikasnog kori{tenja programa, uvedena je organizacija rada koja omogu}avatok informacija prema slici 82. Uz postavljanje PC ra~unala na mjesta nastajanja, teobuku medicinskih sestara za unos podataka, ostvareni su preduvjeti za rad IZIS.

Slika 82 Tok informacija u bolnici

Unos podataka obavlja se direktno s postoje}e medicinske dokumentacije(temperaturne liste, povijest bolesti).

Program za analizu stanja sadr`i:

- pregled obavljenih postupaka po djelatnostima za odjele i za ambulante,- pregled obavljenih postupaka po kategorijama korisnika za odjele i ambulante,- pregled prihoda i rashoda po radnim jedinicama (za odjele, za ambulante i za

operacijske sale),- pregled u~e{}a u poslovima drugih odjela i ustanova (za odjele i ambulante).

Program omogu}ava analizu izvr{enog rada, temeljem Popisa dijagnosti~kih iterapeutskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima, te normativa, po izvr{iocimazdravstvenih zaposlenika: lije~nika specijalista, lije~nika, vi{ih medicinskih sestara imedicinskih sestara.

Izvr{eni rad na odjelu i ambulanti iskazan je brojem bodova po kvalifikacijskojstrukturi zaposlenika.

Analiza broja zaposlenika, temeljem izvr{enog rada, u odnosu na broj zaposlenika,daje mogu}nost poduzimanja odgovaraju}ih mjera u postizanju racionaliziranja radabolnice i pridonosi osobnoj uspje{nosti u radu zdravstvenih zaposlenika.

Program za ra~unovodstveno-financijske poslove sadr`i:- skladi{no i materijalno knjigovodstvo,- osnovna sredstva i sitni inventar,- obra~un pla}a i kadrovsku evidenciju,- salda konti kupaca i dobavlja~a,- financijsko knjigovodstvo.

Programi su korisni~ki orijentirani. Programsko rje{enje je u relacijskoj baziORACLE, sustavna podr{ka je UNIX. Programski sustav je rije{en integralno, osim unekim koracima koji omogu}uju kontrolu podataka i doprinose op}oj to~nosti i brzinirada. Sustav je instaliran na mini ra~unalu s 17 terminala, raspore|enih u radni prostorprema funkciji rada. S obzirom na prostornu udaljenost radnih mjesta, komunikacijesu ostvarene komunikacijskom opremom.

Administrator baze uspje{no kontrolira i rad cijelog sustava ra~unovodstveno-financijskih poslova.

Program za prijem pacijenata na bolni~koj recepciji, donacija je Centra zainformatiku KBC Zagreb. Instaliran je po~etkom domovinskog rata, u vrijemeintenzivnih napada na Slavonski Brod. U ote`anim uvjetima, program je brzo stavljenu funkciju.

Program za materijalno i skladi{no poslovanje za lijekove i potro{ni materijalbolni~ke ljekarne, omogu}ava pra}enje stanja te ulaza i izlaza robe u ljekarnama.

Program za ra~unalsko arhiviranje povijesti bolesti omogu}ava kvalitetnije idugotrajnije ~uvanje dokumenata na opti~kom disku.

U bolni~koj knji`nici instalirana je MEDLINE baza podataka koja obuhva}a oko 3200naslova ~asopisa biomedicinske i medicinske struke. Pretra`ivanje se vr{i po raznimparametrima, autoru, naslovu ~lanka, klju~noj rije~i, po zemlji, godini, datumuizdanja. Program daje kratak sa`etak ~lanka. Ako u bolnici Slavonski Brod, koja jepretplatnik mnogih stru~nih ~asopisa ne postoji tra`eni ~lanak, bolni~ki knji`ni~ari gatra`e u Sveu~ili{noj ili nekoj drugoj knji`nici. Bolnica je stalni pretplatnik MEDLINEbaze podataka koju mjese~no dobiva na CD-ROM-u.

Evidencija ranjenika je program nastao u ratnim uvjetima rada bolnice s ciljem da seostvari br`e i sigurnije pra}enje podataka o ranjenima. Ovi podaci dragocjeni su uslu~ajevima kada ne postoji medicinska dokumentacija, koju ~esto nije bilo mogu}enapisati zbog te{kih ratnih uvjeta rada medicinskog osoblja (npr. 18. kolovoza 1992.godine zbrinuto je 113 ranjenika).

Podaci su svakodnevno dostavljani svim brodskim brigadama, kriznom {tabu bolnice,Kriznom {tabu grada, Crvenom kri`u, policiji, predstavnicima EZ, javnim glasilima idr. Podaci su statisti~ki obra|ivani za niz stru~nih radova.

6.8.3. Informacijski sustav poslova javne uprave

Informacijski sustavi op}ina i `upanija imaju sljede}e zadatke (Ivezi}, 1990.):- podr{ku ostvarenju prava i du`nosti gra|ana,- pra}enje izvr{enja donesenih propisa, odnosno planova, odluka i zaklju~aka,- brz, to~an i ekonomi~an na~in dobivanja potrebnih analiti~kih i sinteti~kih

informacija potrebnih za poslovanje i odlu~ivanje,- unapre|enje tehnologije i organizacije rada svih zaposlenih na obradi podataka.

Informacijski sustav poslova javne uprave sadr`i sljede}e podsustave:- STANOVNI[TVO,- PROSTOR I OBJEKTI,- ORGANIZACIJE,- SREDSTVA,- PLANOVI, ODLUKE I ZAKLJU^CI,- SINTETIZIRANI PODACI.

Podsustav STANOVNI[TVO obuhva}a sljede}e poslove (Ivezi},1990.):- obuhvat podataka i generiranje registra mati~nih knjiga ro|enih i mati~nih knjiga

umrlih,- izdavanje gra|anima izvoda iz mati~ne knjige ro|enih,- a`uriranje mati~ne knjige ro|enih teku}im promjenama,- pretra`ivanje podataka na terminalu na zahtjev i upite gra|ana.

Projekt REGISTAR STANOVNI[TVA imao je zadatak uvo|enja JMBG u evidencije:katastar, mati~ne knjige i komunalne usluge.

Podsustav PROSTOR I OBJEKTI sadr`i sljede}e projekte:- KATASTAR ZEMLJI[TA,- REGISTAR LOKACIJA I TERITORIJALNIH JEDINICA,- OBJEKTI I KOMUNALNE USLUGE.

Projekt KATASTAR ZEMLJI[TA obuhva}a sljede}e poslove:- provo|enje redovnih katastarskih stanja,- provo|enje izvanrednih promjena katastarskih stanja,- vo|enje evidencije neiskori{tenog zemlji{ta.

REGISTAR LOKACIJA I TERITORIJALNIH JEDINICA obuhva}a izradu ia`uriranje oznaka teritorijalnih jedinica (ulice, mjesne zajednice, naselja, op}ine,`upanije).

Projekt OBJEKTI I KOMUNALNE USLUGE obuhva}a sljede}e poslove:- izrada registra objekata za privatni i dru{tveni stambeni prostor, te privatni

poslovni prostor,- vo|enje knjigovodstva komunalnih usluga,- izrada rje{enja za komunalnu naknadu korisnicima dru{tvenog i privatnog

stambenog prostora, te privatnog poslovnog prostora.

Podsustav ORGANIZACIJE obuhva}a poslove organiziranja i pra}enja podataka oorganizacijama i ustanovama.

Podsustav SREDSTVA sadr`i sljede}e projekte:- RAZREZ POREZA,- POREZNO KNJIGOVODSTVO,- RA^UNOVODSTVO.

Projekt RAZREZ POREZA obuhva}a poslove pra}enja poreza i olak{ica za poreskeobveznike.

Projekt POREZNO KNJIGOVODSTVO obuhva}a sljede}e poslove:- izrada analiti~kih kartica poreskih obveznika,- izrada registra poreskih obveznika,- knji`enje promjena na ra~unima poreznih obveznika,- izrada zavr{nog ra~una analitike,- izrada op}ih uplatnica za naplatu poreza,- izrada analiti~kih kartica poreznih obveznika privatnih poduze}a,- izrada dokumenata sintetike poreznog knjigovodstva,- izdavanje informacija za uvjerenje o prihodu i pla}enom porezu.

Projekt RA^UNOVODSTVO obuhva}a sljede}e poslove:- knji`enje knjigovodstvenih promjena,- izrada analiti~kih i sinteti~kih kartica financijskog knjigovodstva,- izrada periodi~nih obra~una i zavr{nih ra~una,- pregled knjigovodstvenih stanja,- vo|enje analitike osnovnih sredstava,

- obra~un pla}a.

6.8.4. Informacijski sustavi proizvodnih poduze}a maloserijske i pojedina~ne proizvodnje

Automatizirani informacijski sustav (AIS) razvijen je za poduze}a metalne, elektro idrvne industrije za razli~ite proizvodne kapacitete: od univerzalnih kapaciteta i ru~nihradnih mjesta do Fleksibilnih tehnolo{kih sustava, kao i za razli~ite proizvode iusluge izrade i dorade (Majdand`i}, 1994.).

Na slici 83 prikazani su podsustavi AIS, a na slici 84 osnovni sadr`aji popodsustavima.

Slika 83 Podsustavi sustava AISP

Sustav AIS sadr`i sljede}e podsustave:

BAZAP - baza zajedni~kih podataka,DEPTO - definicija proizvoda,NAZAL - nabava i zalihe materijala i rezervenih (doknadnih) dijelova,PROKA - prodaja, komercijala i kalkulacije,PLAPE - planiranje proizvodnje,PRAPE - pra}enje proizvodnje,OSKVE - osiguranje kvalitete,ODKAP - odr`avanje kapaciteta i proizvodne opreme,RINIS - ra~unovodstveni podsustav,FINIS - financijski podsustav.

Slika 84 Osnovni sadr`aji i veze podsustava

Baza zajedni~kih podataka - BAZAP sadr`i zajedni~ke podatke i oznake potrebne zasve ostale podsustave te programe uredskog informacijskog sustava potrebne za svezaposlenike. Sadr`i sljede}e skupine podataka:- podaci o poduze}u (za izabranu godinu: dobit, broj zaposlenih, raspolo`ivi

kapaciteti, iskori{teni kapaciteti),- podaci o organizacijskoj strukturi (slu`be, odjeli, slika organizacijske sheme),

- kadrovski podaci o zaposlenicima i njihovoj obitelji (datum ro|enja i zaposlenja,{kolovanje i sprema, rje{enje za posao, znanje jezika, specijalisti~ka znanja, prekidii sta`, osobni podaci itd.),

- zajedni~ke oznake (jedinice mjera, nov~ane jedinice),

- podaci o partnerima (kupci, dobavlja~i, kooperanti),- klasifikacijske i identifikacijske oznake,- rje~nik podataka,- zadu`enje knjigama, standardima i uputstvima,- lokalni telefonski brojevi,- pra}enje obveza i sastanaka rukovoditelja,- arhiviranje podataka.

Podsustav prodaje, komercijale i kalkulacija - PROKA sadr`i podatke potrebne za radfunkcije prodaje: upite kao interes tr`i{ta za proizvode poduze}a, ponude kao na{eodgovore na zahtjeve tr`i{ta te ugovore sa stalnim kupcima na{ih proizvoda inaru~iteljima usluga.

Na osnovi ovih podataka dobivaju se sljede}i izvje{taji i pregledi:

- o ukupno ugovorenoj proizvodnji,- o vrijednosti ugovorene proizvodnje,- o planu priliva.

Za serijske proizvode za nepoznatog kupca, prati se planirana godi{nja proizvodnjakao osnova za izradu mjese~nih planova proizvodnje.

Za proizvode koji u|u u mjese~ni plan, otvaraju se radni nalozi kao nositelji tro{kovana za taj mjesec odre|enoj koli~ini proizvoda.

Poseban modul ovog podsustava predstavlja prora~un cijene ko{tanja kao podloga zaodre|ivanje prodajne cijene proizvoda. Za svaki proizvod odnosno proizvodni element(dio ili sklop u sastavu proizvoda) mo`e se izra~unati cijena ko{tanja koja sadr`i:cijenu materijala, cijenu rada, cijenu kooperacije i cijenu dodatnih poslova.

U cijenu materijala ura~unava se: cijena osnovnog materijala, cijena pomo}nogmaterijala (elektrode, boje, emajli, ostale za{tite), i cijena potro{nog materijala (plinitd.). Cijena se ra~una prema normativima iz podsustava definicija proizvoda,tehnologije i materijala DEPTO (za osnovni materijal prema materijalu pripremka ilishemi krojenja ako je zajedni~ki polazni materijal, za pomo}ni i potro{ni materijalcijene pomo}nog materijala iz skladi{ta).

Za cijenu materijala mo`emo uzeti u prora~un prosje~nu, stvarnu ili deviznu cijenu izpodataka u skladi{tu.

Cijena rada ra~una se na osnovu tehnolo{kih podataka iz podsustava DEPTO(kapacitet i vrijeme izrade operacije na tom kapacitetu, cijena rada kapaciteta). Ucijenu dodatnih poslova pripadaju mogu}i tehnologijom nepredvi|eni tro{kovi(transport, za{tite itd.).

Za poduze}a koja imaju izvozne poslove definiran je posebno modul IZVOZNIUGOVORI, u kojem se nalaze podaci o izvoznim carinskim deklaracijama. Zapoduze}a koja imaju serijsku proizvodnju {iroke potro{nje organiziran je modul

SERVIS, u kojem se nalaze podaci o obavljenim servisnim radovima, stanju icijenama rezervnih dijelova itd.

Podsustav definicija proizvoda, tehnologije i materijala - DEPTO sadr`i podatke osvim proizvodima i njihovoj strukturi (sadr`aju i koli~ini pripadaju}ih elemenata -dijelova i sklopova), tehnolo{kim operacijama za izradu i sastav dijelova, sklopova iproizvoda te potrebnim osnovnim pomo}nim i potro{nim materijalima za njihovuizradu.

Podsustav DEPTO sadr`i sljede}e module :

- Proizvodi i proizvodni elementi,- Struktura,- Tehnolo{ka sastavnica,- Sastavnica materijala,- Ra~unalska grafika.

U modulu PROIZVODI I PROIZVODNI ELEMENTI nalaze se podaci o svakomproizvodnom elementu (za proizvodne elemente koje proizvodimo sa svim potrebnimpodacima, za standardne dijelove i sklopove samo oznaka iz skladi{ta u kojem senalaze ostali podaci).

Modul STRUKTURA omogu}ava da povezivanjem proizvodnih elemenata "sla`emo"i definiramo strukturu proizvoda.

Na osnovu strukture proizvoda mo`emo izra~unati, prema danoj koli~ini proizvoda,potrebne koli~ine svih proizvodnih elemenata i materijala za njihovu proizvodnju.

Struktura se definira s razli~itim rokom va`nosti, tako da mo`emo imati jedanproizvod s razli~itom strukturom u razli~itom vremenu.

U modulu TEHNOLO[KA SASTAVNICA nalaze se podaci o tehnolo{kimpostupcima, tehnolo{kim operacijama i zahvatima za poduze}e u kojima setehnolo{ka operacija odre|uje do razine zahvata, te potrebnim alatima i napravama zaobavljanje operacija.

Definiranjem vremena trajanja operacija, stvaraju se pretpostavke za terminiranjeproizvodnje i izrade operacijskih planova proizvodnje, prora~uni potrebnih vremenaza odre|enu koli~inu proizvoda, a time i cijene ko{tanja proizvoda kao i preba~ajanorme ukoliko je to potrebno za ra~unanje pla}a.

Modul SASTAVNICA MATERIJALA sadr`i podatke o normativima materijalapotrebnim za izradu svakog proizvodnog elementa.

Za materijale od kojih se radi jedan proizvodni element (otpresci, otkovci, odljevci,norminizirana roba drugih proizvo|a~a) ra~una se potrebna koli~ina pripremaka, a zaproizvodne elemente koji se proizvode iz zajedni~kog polaznog materijala (limovi,{ipke, kabeli, `ice) potrebna koli~ina polaznog materijala na temelju shema i skicakrojenja.

U modulu RA^UNALSKA GRAFIKA nalazi se programska podr{ka i podaci zakonstruiranje i prikazivanje slika proizvoda i pojednih sklopova.

U prvoj fazi predvi|a se mogu}nost prikazivanja slika (skaniranih u PCX formatu), a udrugoj instaliranje paketa programa za crtanje i konstruiranje.

Ovisno o potrebi poduze}a u ovom modulu se instalira paket programa DD/NC zaoptimalni raspored proizvodnih elemenata na zajedni~koj tabli lima s ciljemmaksimalnog iskori{tenja polaznog materijala.

Na osnovu ovih podataka iz podsustava DEPTO mogu}e je dobiti sljede}e izvje{taje ipreglede:

- Strukturna sastavnica,- Sastavnica na prvom nivou,- Razvijena sastavnica,- Tehnolo{ka sastavnica,- Radni listovi,- Tehnolo{ki postupak,- Potrebni osnovni materijali,- Potrebni pomo}ni materijali,- Potrebni standardni dijelovi i sklopovi,- Potrebni potro{ni materijali,- Razlika potrebnog i raspolo`ivog u skladi{tu,- Potrebna ambala`a,- Potrebni uvozni dijelovi,- Potrebni alati i naprave.

Podsustav nabave i zaliha materijala i rezervnih (doknadnih) dijelova - NAZALorganizira podatke i daje informacije o realizaciji potreba za materijalima i alatimakao i prati stanje i potro{nju materijala i alata.

Pod pojmom materijali i alati ovdje podrazumijevamo sve stavke koje se vode naskladi{tu (alati, pribori, osnovni materijali, pomo}ni materijali, potro{ni materijali,rezervni dijelovi).

Podsustav NAZAL ima sljede}e module:- Zahtjevi,- Narud`be,- Podaci o materijalima,- Promet,- Inventura i po~etno stanje.

Modul ZAHTJEVI sadr`i podatke o potrebama materijala za naru~ivanje. Podloge zadefiniranje tih potreba dobivaju se prora~unom iz podsustava DEPTO (za danukoli~inu proizvoda) ili prema trenuta~noj potrebi korisnika.

Modul NARUD@BE sadr`i podatke o ugovorenim isporukama materijala oddobavlja~a (ugovorene koli~ine, cijene i rokovi, na~in isporuke, na~in prijema, na~inpla}anja).

U modulu PODACI O MATERIJALU nalaze se sljede}e skupine podataka omaterijalima:- Osnovni tehni~ki podaci,- Upravlja~ki podaci,- Stanje zaliha.U Osnovnim tehni~kim podacima nalaze se tehni~ki podaci koji opisuju materijal(naziv, jedinica mjere, norma, kvaliteta, dopunske oznake, dimenzija, prosje~nacijena, opis tehni~kih zahtjeva i po potrebi slika materijala {to je zanimljivo zasklopove i rezervne dijelove).

Na osnovi ovih podataka treba omogu}iti automatsko listanje zahtjeva ili podloga zaizradu zahtjeva.

U Upravlja~kim podacima nalaze se podaci potrebni za gospodarenje materijalomkoji nisu obvezni ali su po`eljni i mo`emo izabrati dio tih podataka za pra}enje posvom izboru (stvarne cijene, valutne cijene, koeficijent pretvaranja razli~itih jedinicamjere, minimalna, signalna i maksimalna koli~ina, ABC metoda).

U Stanju zaliha nalaze se podaci o stanju materijala i obavljenim rezervacijama(rezervacije po odre|enom radnom nalogu) koje onemogu}avaju izuzimanje materijalaza druge potrebe.

U modulu PROMET nalaze se podaci o svim ulazima i izlazima materijala. Ovdje sememoriraju svi dokumenti po materijalu (primka za ulaz, izdatnica za izlaz,otpremnica za izlaz kod prodaje drugom, povratnica za povrat materijala, revers zaizlaz bez knjigovodstvenog zna~aja, otpis vi{ka i manjka, zapisnik o o{te}enjumaterijala itd.). Naziv dokumenta se prilago|ava postoje}em stanju kod korisnika.

Modul INVENTURA I PO^ETNO STANJE sadr`i podatke o preuzetim po~etnimkoli~inama i daje podloge za obavljanje inventure. Po~etne koli~ine unosimo nakoninstaliranja podsustava NAZAL i unosa osnovnih podataka o materijalima iliparalelno s ovim unosom. Nakon unosa po~etnog stanja mo`emo po~eti s unosomdokumenata prometa onako kako oni dolaze.

Modul omogu}ava stvaranje popisa kao podloga za obavljanje inventure u skladi{tu.Na osnovu ovih podataka iz podsustava NAZAL mo`emo dobiti sljede}e izvje{taje:- stanje zaliha materijala po nazivu, oznaci, klasifikacijskoj oznaci ili skladi{tu,- tra`eni, naru~eni i u skladi{te pristigli materijal,- prosje~na, stvarna i valutna cijena materijala,- materijal koji nije imao izlaza dvije ili pet godina,- materijali ~ija je koli~ina manja od signalne koli~ine,- promet materijala (ukupni ulaz i izlaz) za odre|eni period,- lista rezerviranog materijala.

Podsustav Planiranje proizvodnje i monta`e - PLAPE omogu}ava planiranjeproizvodnje i monta`e. Modul radi dvije razine planiranja: osnovno i operacijsko.Osnovno planiranje omogu}ava davanje rokova za radne naloge odnosno proizvodena radnim nalozima na dva na~ina:- prema duljini trajanja aktivnosti,- prema mogu}nostima raspolo`ivih kapaciteta.

Raspore|ivanje aktivnosti prema duljini trajanja daje rokove izrade proizvoda nevode}i ra~una o trenuta~no raspolo`ivim kapacitetima.

U ovom modulu polazi se od pretpostavke da }e svi resursi uklju~ivo potrebnekapacitete biti osigurani kada to bude bilo potrebno.

Raspore|ivanje aktivnosti prema mogu}nosti raspolo`ivih kapaciteta uzima u obzirraspolo`ive kapacitete i rapore|uje aktivnosti u terminskim jedinicama, kada za topostoje raspolo`ivi kapaciteti, koje svojim raspore|ivanjem model planiranja zauzimaza taj period vremena.

Operacijsko planiranje odnosi se na svaki mjesec. U njemu se terminira obavljanjesvih operacija izrade na dijelovima i sklopovima na dva na~ina:- rapore|ivanje unaprijed,- raspore|ivanje unatrag.

U slu~aju raspore|ivanja unaprijed polazi se od prvih operacija na dijelovima, a zatimse terminiraju ostale operacije na izradi dijelova.

Polaze}i od zadnjeg roka na izradi dijelova, terminiraju se operacije sastava usklopove ili monta`a proizvoda. Na taj na~in dobijemo rok izrade svakog dijela,sklopa i proizvoda.

Kod raspore|ivanja unatrag, polazimo od plana monta`e i potrebnih dijelova i sklopovaza svaku aktivnost ili operaciju monta`e.

Nakon izrade plana monta`e koja se obavlja terminiranjem unaprijed, memorira sedatum potrebe svakog dijela ili sklopa.

Za svaki dio ili sklop, terminiraju se operacije unatrag tako da dobijemo rokovepo~etka prvih operacija na svakom dijelu.

Ova metoda preuzeta iz japanske proizvodne filozofije i poznata kao JIT metoda(Just in Time, to~no na vrijeme) daje bolje rezultate ali korisniku ostaje mogu}nostizbora metode.

Osim ovih modula s podacima podsustav PLAPE sadr`i i dva paketa programa zaplaniranje i terminiranje:- Automatizirani sustav za upravljanje proizvodnjom - ASUP koji raspore|uje

aktivnosti bez uklju~ivanja provjere resursa,- Automatizirani sustav za upravljanje proizvodnjom i monta`om - ASUPIM koji

terminira aktivnosti i operacije prema raspolo`ivim resursima (kapacitetima).

Modul PROIZVODI ZA PLAN obavlja pripremu proizvoda i proizvodnih elemenataza planiranje i terminiranje (davanje prioriteta, redoslijed dijelova i sklopova,

ra~unanje razlike u odnosu na ranije stanje gotovih proizvoda i sklopova u skladi{tupoluproizvoda).

U modulu STANJE RESURSA obavlja se provjera stanja potrebnih resursa zaterminiranje proizvodnje ( materijal, alat, naprave).

Modul OSNOVNI PLAN sadr`i podatke potrebne za izradu osnovnog plana. Ovdje senalaze podaci: o proizvodima (prioritet, naziv, crte`), aktivnostima (duljina trajanja,potrebni kapaciteti, potrebni dijelovi i sklopovi, potrebni resursi), radnom kalendaru ijedinici terminiranja (dan, sat, minuta).

U modulu OPERACIJSKI PLAN nalaze se podaci potrebni za izradu operacijskogplana (mogu}nost preklapanja operacija, prioritet, osigurani alati i naprave).

Modul PLAN RESURSA sadr`i podatke o potrebi resursa dobivenih nakon izradeplanova i to:- plan kapaciteta,- plan materijala,- plan kooperacije,- plan alata,- plan naprava.

U modulu SKLADI[TE POLUPROIZVODA nalaze se podaci o zalihama i prometupoluproizvoda i gotovih dijelova i sklopova, pripremljenih za sastav ili monta`u uproizvod.

Podsustav Pra}enje proizvodnje - PRAPE omogu}ava pra}enje aktivnosti pripreme ioperacija na proizvodnji dijelova i sklopova. Na osnovu ovih podataka mo`emo dobitipregled na{e realizacije kao i odstupanja od planiranih rokova.

Podsustav PRAPE sadr`i sljede}e module :- aktivnosti pripreme,- tehnolo{ke operacije,- radni nalozi,- ukupna proizvodnja.

Modul AKTIVNOSTI PRIPREME sadr`i podatke o gotovosti aktivnosti pripremeproizvodnje (konstrukcije, tehnologije, alati) naro~ito prigodom razvoja novihproizvoda.

U modulu TEHNOLO[KE OPERACIJE nalaze se podaci o dnevnoj prijavi gotovihoperacija s brojem dobrih dijelova ili sklopova. U ovom modulu mogu}e je dobitioperacije, na dijelovima i sklopovima, koje mogu i}i na odre|eni kapacitet.

Modul RADNI NALOZI sadr`i podatke o gotovosti cjelokupnih radnih naloga teodnos planiranog i realiziranog posla za tra`eni datum.

U modulu UKUPNA PROIZVODNJA dobivaju se informacije o stanju cjelokupneproizvodnje u tretiranom poduze}u. To se prikazuje u obliku pogodnom za menad`ere

poduze}a da vizualno mogu ocijeniti kretanje proizvodnje za odre|eni period (krivuljanapretka, gantogram).

Na osnovu podataka u ovim modulima mogu}e je dobiti sljede}e izvje{taje i preglede;- dnevna realiziranja,- tjedna i mjese~na realiziranja,- statistika realiziranja,- realizacija po pogonima,- realizacija po kapacitetima,- ukupna realizacija.

Podsustav Osiguranja kvalitete - OSKVE organizira podatke o odstupanju odkvalitete, reklamacijama i stanju instrumenata i alata za mjerenje.

Podsustav OSKVE sadr`i sljede}e module :

- prijava odstupanja od kvalitete,- tro{kovi zbog lo{e kvalitete,- reklamacije kupaca,- reklamacije dobavlja~ima,- umjeravanje instrumenata.

Modul PRIJAVE ODSTUPANJA OD KVALITETE sadr`i podatke o svim prijavamalo{e kvalitete (dio ili sklop, operacija na kojoj je utvr|eno odstupanje od kvalitete,uzro~nik lo{e kvalitete, status odstupanja - {kart ili dorada).

U modulu TRO[KOVI LO[E KVALITETE nalaze se podaci o tro{kovima odstupanjaod kvalitete. Za dijelove koji su {kart, to su tro{kovi materijala i obavljenih operacija,a za dijelove s doradom, tro{kovi operacije dorade.

U ovom modulu se mogu dobiti i ukupni tro{kovi po uzro~nicima (odjel, radnici) zatra`eno razdoblje.

Modul REKLAMACIJE KUPACA sadr`i podatke o reklamacijama kupaca naisporu~eni proizvod, a modul REKLAMACIJE DOBAVLJA^IMA podatke o lo{emmaterijalu i dijelovima isporu~enim od dobavlja~a.

U modulu UMJERAVANJE INSTRUMENATA nalaze se podaci o propisima zakontrolu i verifikaciju mjernih i kontrolnih alata, nalazima na umjeravanju i rokovimanovog pregleda.

Na osnovu podataka u ovim modulima mogu}e je dobiti sljede}e izvje{taje i preglede:

- Pregled prijave po uzro~nicima,- Tro{kovi lo{e kvalitete po uzro~nicima i radnim nalozima,- Tro{kovi dorade po uzro~nicima i radnim nalozima,- Stanje reklamacija,- Plan umjeravanja instrumenata.

Podsustav odr`avanja strojeva ODOPS mora rije{iti sljede}e zadatke:

- definiranje osnovnih i tehni~kih podataka o svakom stroju po proizvo|a~u, datumuugradnje i pripadaju}im elementima definiranim kao rezervni dijelovi ikomponente,

- definiranje pozicije svakog elementa u tehnolo{kom procesu te mjesta mjerenja,pregleda i podmazivanja,

- planiranje i pra}enje dnevnih, tjednih i periodi~nih pregleda strojeva,- planiranje i pra}enje tro{kova pregleda strojeva,- planiranje i pra}enje mjerenja i ispitivanja strojeva,- pra}enje prijava kvarova i defektacije te automatska provjera stanja materijala, alata

te rezervnih dijelova i komponenti na skladi{tu,- evidentiranje obavljanih radova i pu{tanja u eksploataciju,- izrada inicijalnog plana remonta koji, osim dobivanja po~etaka i zavr{etaka svake

aktivnosti prema raspolo`ivim kapacitetima za obavljanje posla, mora omogu}itiautomatska dobivanja planova materijala, rezervnih dijelova i komponenti,

- dobivanje ukupnih tro{kova remonta i odr`avanja.

Podsustav ra~unovodstva - RINIS predstavlja programsku i ra~unalsku podr{ku zaknjigovodstvene i ra~unovodstvene poslove.

Dvije su op}enite osnovne zna~ajke ovog podsustava:

- velika koli~ina podataka i masovne obrade nad velikim skupom podataka,

- ulaz u ovaj podsustav predstavljaju, jednim dijelom, kvantitativni pokazateljipromjena u proizvodnji, skladi{tu i odr`avanju.

Podsustav RINIS sadr`i sljede}e module:- obra~un pla}a,- knjigovodstvo osnovnih sredstava,- alati i sitni inventar,- materijalno knjigovodstvo,- pogonsko knjigovodstvo,- knjigovodstvo kupaca i dobavlja~a,- financijsko knjigovodstvo,- devizno knjigovodstvo.

Podsustav financija - FINIS organizira podatke i omogu}ava dobivanje izvje{taja ofinancijskim rezultatima poduze}a.

Na osnovi financijskih rezultata odre|uje se efikasnost cjelokupnog poduze}a tenjegova proizvodna i razvojna strategija za naredno vremensko razdoblje.

Nakon organiziranja rada ove funkcije mogu}e je iz AIS-a (Automatiziraniinformacijski sustav) imati sljede}e izvje{taje:- plan priljeva i odljeva,- plan likvidnosti,- stanje `iro ra~una,- specifikacija svih doznaka,- pregled dospjelih obveza,- pregled primljenih akceptnih naloga,- pregled prijavljenih kompenzacija,- pregled {teta i premija za osiguranje,- pregled rezultata poslovanja i dr.

6.8.5. Informacijski sustavi odr`avanja

Pod sustavom odr`avanja podrazumijevamo sustav upravljanja radnim stanjem ipouzdano{}u postrojenja u eksploataciji. Taj sustav obuhva}a sve aktivnosti kojetreba poduzeti da bi se postrojenju produljio `ivotni vijek s dopu{tenom razinompouzdanosti i ekonomi~nosti u radu. Od odr`avanja se tra`i da sprije~i nastajanjekvarova i pojave zastoja, naro~ito da se ispadi iz funkcioniranja svedu na najmanjemogu}u mjeru, te da se nastali kvarovi {to prije otklone.

Va`an element sustava odr`avanja ~ine potrebni podaci i informacije o ranijempona{anju komponenti u eksploataciji. Ove informacije zajedno s informacijama opouzdanosti (prora~unatoj, procijenjenoj ili preporu~enoj) predstavljaju osnovu zaizradu teku}eg, godi{njeg i dugoro~nog plana odr`avanja. Za izradu ovih planovapotrebno je poznavanje pouzdanosti opreme, organizacije odr`avanja, te tehnologijeizvo|enja pojedinih aktivnosti kontrole, ispitivanja, pregleda, popravaka, ugradnje,zavr{ne kontrole i mogu}nosti osiguranja rezervnih dijelova i komponenti (RDK).

Automatizirani informacijski podsustavi i sustavi obuhva}aju programe i organizacijupodataka za ve}i dio funkcija odr`avanja. Postoje razli~ita rje{enja, prema podru~juindustrije na koju se odnosi informatizacija odr`avanja, ali sva uklju~uju (djelomi~noili ukupno) sljede}e poslove:- organiziranje i obrada podataka o opremi,- organiziranje i obrada podataka o tehnologiji odr`avanja,- organiziranje i obrada podataka o materijalima te rezervnim dijelovima i

komponentama,- pra}enje i obrada podataka o obavljenim poslovima odr`avanja.

K tome, automatizirani informacijski sustavi odr`avanja trebaju rije{iti i sljede}ezadatke:- osigurati komunikaciju informacijskog sustava odr`avanja s ostalim dijelovima

automatiziranog informacijskog sustava poduze}a,- osigurati vezu informacijskog sustava odr`avanja s pra}enjem procesa i neposrednim

preuzimanjem podataka iz proizvodnog procesa i pra}enja rada komponenti iopreme,

- modularnost i postupnost uvo|enja,- orijentiranost korisniku te mogu}nost primjene za razli~ite korisnike,

- veze s normiranim paketima (CAD i dr.).

6.8.5.1. Informacijski sustavi odr`avanja u razvijenim zemljama

Jedan od {iroko primijenjenih programskih sustava za odr`avanje je SUPREMA,razvijen za ra~unala serije 1100 za potrebe [vedske energetike u firmi SPERRYUNIVAC (danas UNISYS). Na slici 85 dani su osnovni moduli sustava SUPREMA.

Slika 85 Osnovni moduli sustava SUPREMAPrema podacima (SUPREMA, Marketing Guide, 1980.) primjenom sustavaSUPREMA ostvaruje se smanjenje vrijednosti zaliha RDK (Rezervenih Dijelova iKomponenti) na skladi{tu za 10%, tro{kovi odr`avanja umanjuju se za 4-8%,produktivnost zaposlenika u odr`avanju pove}ava se 6-15%, dok se cjelokupniraspolo`ivi kapacitet postrojenja pove}ava za 0,5-2%.

Programski sustav RAPIER razvijen je za potrebe procesne industrije i ima {irokuprimjenu u Irskoj, Islandu, Keniji, Nizozemskoj i Engleskoj. Na slici 86 prikazane suglavne funkcije i moduli sustava RAPIER (Wilson, Majstorovi}, Stanivukovi},1990.):- katalog opreme,- upravljanje radnim nalozima,- upravljanje nabavkom i zalihama,- analize.

Slika 86 Glavne funkcije i moduli sustava RAPIERProjektiran je za rukovo|enje u odr`avanju, radi u on-line na~inu rada ra~unala, te jejednostavan za primjenu za razli~ite platforme ra~unala.

Na slici 87 prikazani su zajedni~ki moduli koji se pojavljuju u analizi programskihsustava za odr`avanje u razvijenim zemljama.

Slika 87 Zajedni~ki moduli programskih sustava za odr`avanje u razvijenim zemljama

Zajedni~ke zna~ajke programskih sustava za odr`avanje u razvijenim zemljama su:- sna`na ra~unalska podr{ka (rad u mre`i, ra~unala ve}ih kapaciteta i performansi),- primjena baza podataka i jezika za rad s bazama podataka,- relativno visoka cijena (10000 - 100000 USD),- iskustva u postignutim u{tedama su naro~ito zna~ajna u smanjenju rezervnih

dijelova, pra}enju raspolo`ivosti opreme za rad i povi{enju produktivnosti funkcijeodr`avanja.

6.8.5.2. Vlastita rje{enja u razvoju informacijskih sustava za odr`avanje

U suradnji s proizvodnim poduze}ima i specijalistima za odr`avanje, na Strojarskomfakultetu u Slavonskom Brodu, ostvareni su projekti Informacijskih sustava za slo`enapostrojenja (nuklearne elektrane, termoelektrane, hidroelektrane, toplane, rafinerije,cementare, {e}erane, kemijska postrojenja, pivovare i sl.).

U razdoblju od 1985. do 1995. godine razvijena su dva informacijska sustava(Automatizirani sustav upravljanja odr`avanjem i remontom - ASUR i Automatiziraniinformacijski sustav odr`avanja u gradskim toplanama - AISOT), te primijenjeni una{im poduze}ima i nuklearnoj elektrani Balakovskaja u Rusiji.

Ovdje je dan samo kratki opis sustava AISOT i ASUR, a vi{e o strukturi i funkcijiovih sustava dano je u literaturi (Majdand`i}, 1994.).

6.8.5.2.1. Automatizirani informacijski sustav odr`avanja toplane - AISOT

Sustav AISOT razvijen je za potrebe odr`avanja u gradskim toplanama, kao i upoduze}ima procesne i prehrambene industrije. Na slici 88 prikazani su modulisustava AISOT. Debljim linijama definirane su veze podsustava BAZAP s ostalimpodsustavima, a tanjim linijama veze izme|u modula tijekom rada (moduli suozna~eni brojevima).

Sustav AISOT sadr`i sljede}e podsustave:

* BAZAP - baza zajedni~kih podataka,* DEFOP - definicije opreme i postrojenja,* NAZAL - nabava i zalihe materijala te rezervnih dijelova i komponenti,* PREKO - preventivno odr`avanje i kontrolni pregledi,* PLAPO - planski popravci,* TEKOD - teku}e odr`avanje,* POTEN - potro{nja energenata.

Slika 88 Podsustavi i moduli sustava AISOT

Baza zajedni~kih podataka BAZAP sadr`i zajedni~ke podatke potrebne ostalimpodsustavima te podatke za vezu s okoli{em. Sadr`i sljede}e module:

- Podaci o poduze}u,- Podaci o kadrovima,- Podaci o partnerima,- Oznake,- Izvje{taji.

Podsustav DEFOP sadr`i organizirane podatke o opremi, pripadaju}im rezervnimdijelovima, obavljenim izmjenama i rekonstrukcijama, tehni~kim zna~ajkama, teproizvo|a~ima rezervnih dijelova i komponenti. Podsustav sadr`i module:

- Postrojenja,- Oprema,- Vodovi,- Sastav,- Rezervni dijelovi i komponente,- Zamjena i rekonstrukcije,- Proizvo|a~i,- Slike i sheme,- Izvje{taji.

Podsustav NAZAL sadr`i organizirane podatke o materijalima (osnovnom,pomo}nom i potro{nom), te rezervnim dijelovima i komponentama, uz pra}enjeulaza, izlaza i stanja materijala (na zalihi, naru~enog, reklamiranog). Taj podsustavsadr`i:

- Zalihe,- Narud`be,- Inventura,- Izvje{taji.

Podsustav PREKO sadr`i organizirane podatke o ciklusima obavljanja preventivnihpregleda i zamjena, kontrolnih pregleda i mjerenja, uz definiranje potrebnih resursa,kapaciteta i uvjeta tehni~ke za{tite za obavljanje ovih operacija. To se obavljamodulima:

- Mjesta pregleda,- Operacije,- Kapaciteti,- Materijali, rezervni dijelovi i komponente,- Planovi pregleda,- Stanje,- Izvje{taji.

Podsustav TEKOD sadr`i organizirane podatke o svim zahtjevima na opremi ipostrojenjima, na~inima popravaka kvara, te omogu}ava pronala`enje slabih mjesta,ra~unanje pouzdanosti, raspolo`ivosti i srednjeg vremena rada izme|u dva otkaza i sl.U njemu se nalazi povijest pona{anja u eksploataciji svakog stroja i postrojenja, asadr`i sljede}e module:- Zastoji opreme i postrojenja,- Kvarovi u stanovima,- Narud`be za popravke,- Radni nalozi,- Utro{ak vremena na radnom nalogu,- Utro{ak materijala i RDK,- Izvje{taji.

Podsustav PLAPO sadr`i organizirane podatke za obavljanje remonta na postrojenjimai opremi kao i tri paketa programa ASUP (Automatizirani sustav upravljanjaprojektima), ASUPIM (Automatizirani sustav upravljanja proizvodnjom i monta`om)

i ASTEP (Automatizirani sustav terminiranja operacija). Programski paketi ASUP,ASUPIM i ASTEP razvijeni su na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Oniomogu}avaju:- ASUP - planiranje aktivnosti remonta uz prora~un cijene ko{tanja svih aktivnosti,

te izradu plana po izvo|a~ima bez provjere raspolo`ivosti kapaciteta za potrebeoperacije,

- ASUPIM - isto uz provjeru raspolo`ivih kapaciteta, te raspore|ivanje premaraspolo`ivim kapacitetima,

- ASTEP - terminiranje operacija prema raspolo`ivim kapacitetima.

Koji }e se od ovih paketa programa primijeniti, ovisi o razini organiziranosti ipripreme podataka u poduze}u.

Podsustav POTEN organizira i omogu}ava pra}enje podataka o potro{nji energenatau poduze}u, a sadr`i sljede}e module:- Topla voda,- Plin,- Gorivo,- Stanje goriva,- Elektri~na energija,- Izvje{taji.

Iskustva u uvo|enju i primjeni sustava AISOT pokazuju:- raspola`emo s dovoljno obu~enim i kvalitetnim kadrom za odr`avanje,- iznena|uju}e je niska razina informatizacije i organiziranosti za primjenu

informacijskih sustava u odr`avanju,- mali broj poduze}a ima sre|eno skladi{no poslovanje kao prvu pretpostavku za

uvo|enje IS odr`avanja,- ve}a pozornost daje se tehnologiji odr`avanja, a manja organizaciji pripreme

odr`avanja gdje nastaju najve}i gubici vremena,- ne rade se analize tro{kova odr`avanja izuzev tro{kova materijala po radnim

nalozima,- malo se primjenjuju prethodna iskustva u odr`avanju,- slaba mjesta se odre|uju procjenom,- uvo|enjem sustava AISOT, rukovoditelji poduze}a ocjenjuju da su za jednu sezonu

grijanja (6 mjeseci) ostvarili u{tedu ve}u od vrijednosti ulo`enih sredstava ura~unalsku opremu i AISOT.

6.8.5.2.2. Automatizirani sustav upravljanja odr`avanjem iremontom - ASUR

Automatizirani sustav upravljanja remontom i odr`avanjem slo`enih postrojenja -ASUR je razvijen zajedno sa specijalistima za odr`avanje kao "alat" za podr{kuobavljanju slo`enih i odgovornih poslova na osiguranju pouzdanosti u radu iraspolo`ivosti u eksploataciji, te predvi|anju doga|aja i simuliranju o~ekivanihpona{anja pojedinih komponenti u eksploataciji.

Sustav ASUR je predvi|en kao osnovni sustav koji se, uz odre|ene dorade iprilago|avanja ili neposredno, mo`e primijenjivati u poslovima odr`avanja: nuklearnihelektrana, termoelektrana, hidroelektrana, {e}erana, cementara, rafinerija, mostova ipostrojenja kemijske industrije.

Zadaci koje rje{ava sustav ASUR su:* organizacija podataka o definiranju postrojenja u kojoj je opisana njegova oprema,

s osnovnim tehnolo{kim podacima za tehnologiju remonta, tehni~ke preglede iispitivanje te preporu~ene koli~ine za zamjenu rezervnih dijelova i komponenti,mjesta ugradnje rezervnih dijelova i komponenti, proizvo|a~i sustava i komponenti,obavljene rekonstrukcije i modifikacije te potrebni uvjeti za{tite i sigurnosti zaobavljanje remonta i operacija odr`avanja,

* organizacija podataka za pra}enje stanja na skladi{tima rezervnih dijelova ikomponenti, materijala i alata, uz mogu}nosti prora~una potro{nje, rezervacijeprema potrebama plana, prora~una optimalnih zaliha i izbora proizvo|a~a,

* organizacija podataka za pra}enje povijesti komponenti radnim nalozima,ugra|enim komponentama i dijelovima, utro{enom radu i obavljenoj tehnologijiotklanjanja, nastalim kvarovima i njihovom utjecaju na rad postrojenja te modelisimulacije i statisti~kog prognoziranja o o~ekivanom otkazu i potrebi zazamjenom komponenti,

* sustav planiranja i pra}enja aktivnosti remonta i odr`avanja, te pripreme za remonti odr`avanje, uz automatiziranje veze me|u planovima tako da plan vi{e razine dajerokove u koje se mora uklopiti plan ni`e razine, koju predstavljaju planoviu~esnika na remontu, odnosno planovi po pojedinim sustavima i komponentama.

Na slici 89 prikazani su glavni podsustavi informacijskog sustava ASUR:

- Baza zajedni~kih podataka (BAZAP)- Podsustav Definicija elemenata postrojenja (DEFEL)- Podsustav Nabava i zalihe (NAZAL)- Podsustav Pra}enje funkcioniranja i otkaza (FUOTK)- Podsustav Planiranje i pra}enje remonta (ASUPIM).

Slika 89 Podsustavi sustava ASUR

Na slici 90 dani su entiteti baze zajedni~kih podataka, a na slikama 91, 92, 93 i 94entiteti podsustava DEFEL, NAZAL, ASUPIM i FUOTK.

Slika 90 Struktura podsustava BAZAP

Slika 91 Struktura podsustava DEFEL

Slika 92 Struktura podsustava NAZAL

Slika 93 Entiteti podsustava ASUPIM

Slika 94 Entiteti podsustava FUOTKUvo|enjem u primjenu sustava ASUR ostvareni su sljede}i efekti:

- smanjenje vremena pripreme remonta za 20 %,- smanjenje vremena obavljanja remonta za 10%,- pove}ana je mogu}nost kontrole obavljanja preventivnih pregleda,- smanjeno je vrijeme prora~una potrebnih rezervnih dijelova i komponenti,- smanjeno je vrijeme izrade kompleta tehnolo{ke dokumentacije za 50%.

6.8.6. Vo|enje projekata

Danas postoji veliki broj paketa za vo|enje projekata te planiranje i pra}enje izgradnjeobjekata. Temeljeni na tehnici linijskog planiranja ili nekoj od tehnika mre`nogplaniranja (CPM, PERT ...), predstavljaju alat za upravljanje i kontrolu izvr{enjarazli~itih tipova projekata.

Ovdje je opisan Automatizirani sustav upravljanja projektima - ASUP kao diocjelokupnog sustava planiranja (ASUP, Automatizirani sustav planiranja, proizvodnjei monta`e - ASUPIM, Automatizirani sustav terminiranja operacija ASTEP)razvijenog, u suradnji s proizvodnim poduze}ima, na Strojarskom fakultetu uSlavonskom Brodu (Majdand`i}, 1995.).

Sustav ASUP predstavlja organiziranu programsku podr{ku za planiranje poslova priugovaranju, planiranje monta`e i sastava na gradili{tima, a omogu}ava i davanjerokova za poslove i radne naloge prema duljini trajanja aktivnosti. Raspore|ivanjeaktivnosti prema duljini trajanja daje rokove izrade proizvoda ne vode}i ra~una otrenuta~no raspolo`ivim kapacitetima, ve} se polazi od pretpostavke da }e svi resursi,uklju~ivo potrebni kapaciteti, biti osigurani kada to bude potrebno.

Sustav ASUP orijentiran je korisniku, {to podrazumijeva oblikovanje sustava nana~in koji uzima u obzir jednostavnost kori{tenja i pribli`avanje prirodnom slijeduodvijanja operacija na mjestu upotrebe. Komuniciranje korisnik - sustav odvija seinteraktivno, putem normiziranih zaslonskih slika (Menu) uz automatsko odvijanjekontrole i obrade.

Kori{tenje podsustava odvija se u obliku dijaloga korisnik - sustav u realnomvremenu, preko normiziranih zaslonskih slika. Sustav je koncipiran u module:* Podaci o generalnom planu,* Aktivnosti generalnog plana,* Potrebni radnici,* Potrebni resursi,* Gotovost aktivnosti,* Izvje{taji.

Osnovni izbor posla prikazan je na slici 95.

Slika 95 Izbor posla u ASUP-u

Zaslonska slika zadr`ava svoj osnovni izgled tijekom cijelog rada i nosi u zaglavljuinformacije o sustavu, podru~ju rada i sustavnom datumu. Srednji dio zaslona sadr`ikarakteristi~ne informacije o poslu koji je u tijeku ili rezultate rada. Zadnje linijezaslona su radi jednostavnosti kori{tenja paketa rezervirane za razne poruke (izboraktivnosti, poruka o gre{ci i sli~no).

Da bi se odabrala neka mogu}nost, potrebno se pozicionirati pomo}u kursorskih tipkina `eljenu mogu}nost (osvijetljeno polje) i pritisnuti tipku Enter. Na taj na~in sepokre}e otvaranje zaslonskih maski za unos. Povratak na izbor posla obavlja sepomo}u tipke F4.6.8.6.1. Podaci o planu

Pri unosu podataka, potrebno je najprije definirati op}e podatke o planu. Unos seobavlja uvijek na osvijetljenom polju na zaslonu, a pritiskom na tipku Enter podsustavprihva}a unijeti podatak. U op}im podacima o planu potrebno je, najprije u zaglavljuzaslonske maske, upisati oznaku ugovora, oznaku plana projekta i naziv gradili{ta-objekta.

Slika 96 Unos podataka o planu

Nakon toga se unose podaci o vrsti plana (plan pripremnih aktivnosti, plan monta`e nagradili{tu, plan radova u radionici) pomo}u ponu|enog pomo}nog izbora, a zatim sedefiniraju planirani datum po~etka i datum zavr{etka plana.

Za plan je potrebno iz ponu|enog pomo}nog prozora odabrati jednu od navedenihterminskih jedinica (sat, smjena, dan, tjedan, dekada, mjesec) i odrediti na~in rada (dali je to rad svim kalendarskim danima, rad radnim danima i subotom ili rad samoradnim danima). U istom dijelu zaslona odre|uje se sat po~etka radnog dana i trajanjeradnog dana (8, 12, 16 ili 24 sata rada dnevno).

U donjem dijelu zaslona unose se podaci o vrsti pla}anja (prema ostvarenim satima iliprema postotku gotovosti posla) i na~inu naplate (% avansa, % kredita, % gotovine i% garantnog pologa).

Povratak u izbor posla se obavlja pomo}u tipke F4.

6.8.6.2. Aktivnosti generalnog plana

Zaslonska maska za unos podataka o aktivnostima prikazana je na slici 97. U polje'Plan' se unosi oznaka plana za koji se `ele unositi aktivnosti nakon ~ega se automatskiispisuju naziv plana, terminska jedinica i na~in rada na planu-objektu. Zatim se, zasvaku aktivnost, mora definirati redni broj aktivnosti, vrsta aktivnosti [normalnaaktivnost (zna~i bez prekida) ili aktivnost s prekidima], naziv aktivnosti i vezaaktivnosti s nekom od prethodno unijetih aktivnosti.

Razlikujemo ~etiri tipa odnosa me|u aktivnostima, koji je potrebno definirati za svakuaktivnost da bismo mogli izraditi plan.

Prvi tip: Teku}a aktivnost po~inje istovremeno s prethodnom (ili nekom odprethodnih).

Terminsku jedinicu po~etka (i+1) aktivnosti ra~unamo:

tpi+1=tpi

ti - vrijeme trajanja i-te aktivnosti,tpi - terminska jedinica po~etka i-te aktivnosti,ti+1 - vrijeme trajanja aktivnosti (i+1),tpi+1 - terminska jedinica po~etka (i+1) aktivnosti,tzi - terminska jedinica zavr{etka i-te aktivnosti,tzi+1 - terminska jedinica zavr{etka (i+1) aktivnosti.Drugi tip: Teku}a aktivnost po~inje sa zazorom (vremenskim pomakom) u

odnosu na prethodnu (neke od prethodnih). Zazor z predstavlja vrijemekoje mo`e postojati izme|u dvije aktivnosti kao vrijeme mirovanjaod zavr{etka prethodne (tzi) do po~etka naredne aktivnosti (tpi+1).

tpi+1=tzi+z

z-zazor u terminskim jedinicama z>0

za z=0 proizlazi ~etvrti tip

Tre}i tip: Teku}a aktivnost po~inje s preklopom u odnosu na prethodnu (nekuod prethodnih).

Preklop p izra`ava vrijeme za koje neka od aktivnosti po~ne prijezavr{etka aktivnosti koja joj prethodi, a jednak je razlici zavr{etkaprethodne aktivnosti tzi i po~etka sljede}e aktivnosti tpi+1.

tpi+1=tzi-p

p-preklop u terminskim jedinicama (p>0, p<ti)

za p=ti proizlazi prvi tipza p=0 proizlazi ~etvrti tip.

^etvrti tip: Teku}a aktivnost po~inje nakon zavr{etka prethodne (neke odprethodnih)

tpi+1=tpi+ti

Nakon definiranja veze, otvara se pomo}ni prozor s popisom unesenih aktivnosti skojeg se odabire aktivnost koju definiramo kao prethodnu teku}oj aktivnosti kojuunosimo.

Slika 97 Zaslonska maska za unos aktivnosti plana

Zatim se odre|uje trajanje aktivnosti (u terminskoj jedinici definiranoj za cijeli plan).

Vezno vrijeme (preklop/zazor) se unosi samo za aktivnosti s preklopom ili zazorom uodnosu na prethodnu aktivnost. Vremena preklopa ili zazora definiraju se istimterminskim jedinicama kao i trajanje same aktivnosti u planu.

Za aktivnosti s prekidom, potrebno je u pomo}nom prozoru definirati trajanjeaktivnosti prije i poslije prekida, te trajanje prekida.Nakon definiranja mogu}nosti naplate (ne napla}uje se ni{ta nakon zavr{etkaaktivnosti; napla}uje se prema vremenu trajanja aktivnosti; napla}uje se trajanje ove isvih prethodnih aktivnosti; napla}uju se sve od zadnje definirane za naplatu do ove;napla}uju se prethodne aktivnosti, teku}a aktivnost i ugra|ena oprema) i postotkanaplate automatski se na dnu zaslona mogu vidjeti izra~unati termini po~etka izavr{etka aktivnosti.

6.8.6.3. Potrebni radnici (kapaciteti)

Zaslonska maska za unos potrebnih radnika (kapaciteta) prikazana je na slici 98.Potrebno je navesti oznaku plana i za svaku aktivnost na planu odrediti potrebneradnike koji }e obavljati aktivnost.

Slika 98 Zaslonska maska za unos podataka o potrebnim radnicima

6.8.6.4. Potrebni resursi

Zaslonska maska 'Potrebni resursi' definira potrebne resurse i ostala sredstva rada zaobavljanje aktivnosti (oprema, materijal, alat, dokumentacija, naprave, agregati,mehanizacija, transportna sredstva). Iz pomo}nog prozora odabire se vrsta potrebnogresursa, a zatim se u polja na zaslonu unosi oznaka, naziv, koli~ina, jedinica mjere idatum potrebe resursa, te podaci potrebni za kalkulaciju: vrsta tro{ka i cijena pojedinici mjere. Vrsta tro{ka definira da li se cijena po jedinici mjere odre|uje po satuili za cijeli plan.

Slika 99 Unos potrebnih resursa

6.8.6.5. Gotovost aktivnosti

Pra}enje realizacije omogu}ava dobivanje podataka o stanju gotovosti aktivnosti. Toje osnovni element kontrole cjelokupnog posla i svih pojedina~nih poslova.

Prijava gotovosti obavlja se zaslonom prikazanom na slici 100.

Slika 100 Prijava gotovosti aktivnosti

Postavljanjem pokaziva~a na `eljenu aktivnost i pritiskom na tipku Enter dobivamopolja u koja treba upisati realizirani termin po~etka i zavr{etka aktivnosti i gotovostaktivnosti u postotcima. Ako ne unesemo postotak izvr{enja otvara se polje u kojiunosimo izvr{ene sate, na osnovu kojih se automatski izra~unava postotak izvr{enja,na dan za koji obavljamo prijavu.

6.8.6.6. Izvje{taji

Prikaz izvje{taja obavlja se putem:- zaslona monitora i- tiskanih lista.

Prikaz na zaslonu monitora ima normizirani oblik neovisno o prikazivanom sadr`aju.Tako je zadr`an osnovni izgled zaslona u istom obliku kao kod izbora posla, samonosi konkretan naziv. Prikazani podaci zauzimaju srednji dio zaslona, a na dnuzaslona se nalazi linija s porukama o mogu}oj akciji. Za prikaz podataka obi~no nijedovoljan jedan zaslon, pa se podaci izla`u zaslon po zaslon (listaju se pomo}uponu|enih opcija u dnu zaslona 'Sljede}a stranica' i 'Prethodna stranica'). Ako imamopisa~, mo`emo podatke prikazati i na tiskanoj listi. Tada dolazi do izra`aja mogu}nostpromjene dijela zaglavlja tiskane liste koji se odnosi na podatke o korisniku sustavaASUP. Na slici 101 prikazan je izbor skupine izvje{taja.

Slika 101 Pregled izvje{taja u ASUP-u

Da bi podaci u izvje{tajima uvijek bili a`urni, potrebno je izvje{taje najprije kreirati(mogu}nost za 'Kreiranje' je ponu|ena kod odabranog izvje{taja na dnu zaslona).Nakon toga korisnik pomo}u mogu}nosti 'Pregled' mo`e pregledati izvje{taj. Naslikama koje slijede prikazani su izvje{taji u ASUP-u.

Slika 102 Izvje{taj 'Lista aktivnosti'Izvje{taj 'Lista aktivnosti' daje trajanje aktivnosti u terminskim jedinicama, te terminepo~etaka i zavr{etaka aktivnosti.

Slika 103 Izvje{taj o gotovosti aktivnosti

Slika 104 Izvje{taj o dnevno potrebnim resursima

Slika 105 Gantogram aktivnosti

U izvje{taju 'Gantogram aktivnosti' prikazani su planirani termini po~etaka izavr{etaka. Planirano trajanje aktivnosti ozna~eno je znakovima sive boje, aostvareno trajanje je prikazano znakovima crne boje.

Na slici 106 prikazani Izvje{taj 'Termin plan' daje raspored aktivnosti, te potrebneradnike i resurse.

Izvje{taj 'Kalkulacija cijene objekta-usluge' daje po aktivnostima i ukupno za cijeliplan cijenu rada, cijenu materijala i ostale neposredne tro{kove.

Na osnovu ovih tro{kova odre|uju se indirektni tro{kovi u iznosu 1,3-1,55 % odzbroja cijene ko{tanja rada, cijene materijala i ostalih neposrednih tro{kova.

Unosom tro{kova transporta, ostalih tro{kova i postotka dobiti automatski seizra~unava cijena plana i cijena za ponudu. Izvje{taj 'Kalkulacija cijene objekta-usluge' prikazan je na slici 107.

Slika 106 Termin plan

Slika 107 Izvje{taj 'Kalkulacija cijene objekta-usluge'

Slika 107 (nastavak 1)6.9. Primjena ra~unala u bankarskim poslovima

Banke su bile od po~etka razvoja veliki korisnici ra~unalske opreme. Postoji iposebna oprema razvijena za obavljanje bankarskih poslova. Pored normiziranihposlova u bankama: uplate, isplate, {tednje, krediti, `iro i teku}i ra~uni itd.,interesantna je primjena posebnih ure|aja za rad korisnika bankarskih usluga u bilokoje vrijeme. Ovi ure|aji koji se zovu bankomati, postavljeni su na raznim mjestima iomogu}avaju korisniku da pomo}u bankomatske kartice i osobne {ifre PIN (personalindentification number), obave jednostavne financijske transakcije sa ra~una, (primjerpodizanja novca u vrijeme kada je banka zatvorena).

U razvijenim zemljama jedan bankomat dolazi na 4000 stanovnika.

Ovaj na~in rada omogu}uje smanjenje tro{kova poslovanja u bankama i kvalitetnijeusluge korisnika u obliku samouslu`ivanja.

Drugi oblik usluga korisniku predstavlja ku}no bankarstvo (Telebanking).

Omogu}ava korisnicima, koji su povezani modemom, obavljanje razli~itihfinancijskih transakcija sa svog osobnog ra~unala (prijenos sredstava unutar banke,pla}anje ra~una, upiti u stanja ra~una itd.).

6.10. Primjena ra~unala u obrazovanju

Programi za izvo|enje nastave i u~enje pomo}u ra~unala CAI (Computer AssistedInstruction) razvijeni su s ciljem unapre|enja sustava obrazovanja. Trebaju omogu}itivelikom broju u~enika i studenata da u {to kra}em vremenu usvoje {to ve}u koli~inuinformacija.

Prvi sustav nastave uz pomo} ra~unala razvijen je na sveu~ili{tu Illinois u SAD 1959.godine pod nazivom PLATO 1 (Programmed Logic for Automatic TeechingOperations). U 1962. godini razvijen je PLATO II, 1966. GODINE PLATO III i1970. godine PLATO IV koji je radio na 4000 terminala povezanih na ra~unalo CDC6000.

Od 1965. godine po~inje zna~ajniji razvoj programskih sustava za u~enje naameri~kim sveu~ili{tima i koled`ima, a zatim i u Europi (Belgija, Francuska,Njema~ka, Engleska, Italija i Nizozemska).U zadnjem desetlje}u razradom metoda i programskih sustava za programirano u~enjebave se i proizvo|a~i ra~unala (IBM je razvio IBM-1500 i Coursewriter, HewlettPackard i DEC programski sustav za svoja ra~unala, Siemens sustav LIDIA itd.)

Obrazovni postupak u sustavu nastave i u~enja uz pomo} ra~unala sastoji se usljede}em:- ra~unalo daje poja{njenje i vodi u~enika ili studenta kroz postupak u~enja,- u~enik na zaslonu prati lekciju, rije{ene zadatke i odgovore na pitanja,- u interaktivnom radu u~enik komunicira s ra~unalom tra`e}i poja{njenja za svoje

neto~ne odgovore ili rje{enje zadataka,

- ra~unalo na osnovu odgovora u~enika ocjenjuje to~nost i daje naputke o daljemradu.

Na slici 108 prikazan je sastav programskog paketa za programirano u~enje - PUTrazvijen u tvrtki Informati~ki in`enjering u Slavonskom Brodu za potrebe Strojarskogfakulteta u Slavonskom Brodu.

Slika 108 Sadr`aj programskog paketa za programirano u~enje - PUT

6.11. Programi za razne tehni~ke prora~une

Te{ko je navesti sva podru~ja primjene ra~unala. U prethodnim poglavljima navedenaje primjena za koju se o~ekuje da bude interesantna studentima, a koja je autorupoznata.

Potrebno je spomenuti i programe, pakete programa i programske sustave, razvijeneza potrebe prora~una komponenti i proizvoda u strojarstvu, gra|evini i elektrotehnici.

Jedan od takvih je sustav za automatizirano projektiranje i konstruiranje cjevnihizmjenjiva~a topline - KOCIT, razvijen za potrebe privrede, na Fakultetu strojarstva ibrodogradnje u Zagrebu (Kosteli}, 1987.). Sustav KOCIT omogu}uje obavljanjeprora~una materijala za razli~ite medije, izbor materijala i izradu radioni~kedokumentacije.

7. PROGRAMIRANJE

Programiranje je slo`ena aktivnost koja se sastoji iz niza postupaka, ~ija je funkcijaizrada programa (upute) ra~unalu, na njemu razumljivom jeziku, kako da izvr{iodre|eni zadatak. Program se sastoji od potrebnog broja instrukcija i pi{e se u jednomod programskih jezika.

Ra~unalo mo`e obaviti operacije koje se temelje na ~etiri osnovne ra~unalske radnje:zbrajanje, oduzimanje, mno`enje, dijeljenje, kao i logi~ke operacije usporedbe, {toomogu}ava rje{enje svih mogu}ih tehni~kih i komercijalnih zadataka. Na~in rje{enjatreba ra~unalu propisati, tako da problem ra{~lanimo na niz malih dijelova, kojiodgovaraju navedenim operacijama, pri ~emu treba obratiti pa`nju na redoslijedoperacija u toku obrade.

Operacije predstavljaju odre|ene radnje ra~unala ili njegovih perifernih dijelova.Operacije se mogu svrstati u sljede}e skupine:- ulazno-izlazne operacije,- operacije prijenosa,- priprema za tiskanje,- aritmeti~ke operacije i- logi~ke operacije.

Pod pojmom programiranja podrazumijevaju se izrade grafi~kog prikaza tijekarje{avanja zadatka (algoritma ili blok dijagrama), pisanje naredbi ra~unalu u jednom

od programskih jezika i uputa za pozivanje kontrolnih naredbi operacijskog sustava,kojima se omogu}uje sastavljanje svih potrebnih naredbi za izvo|enje programa.

Ovaj grafi~ki prikaz, s kojim opisujemo (usvojenim i normiranim oznakama) ideju ologi~kom putu za rje{avanje odre|enog problema, nazivamo blok dijagram, dijagramtoka ili algoritam. Pod algoritmom se u najop}enitijem smislu rije~i podrazumijevaskup svih pravila oblikovanih u cilju rje{avanja odre|ene vrste problema.

Definirati se mogu sljede}a svojstva algoritma (Parezanovi}, 1971.):- Diskretnost algoritma. Proces izvr{avanja algoritma obavlja se u diskretnim

vremenskim intervalima. Svakom algoritamskom koraku pripada odre|en vremenskiinterval na vremenskoj skali.

- Determiniranost algoritma. Skup izlaznih veli~ina izra~unatih u nekomalgoritamskom koraku, jednozna~no je odre|en na osnovu ulaznih veli~ina udoti~nom algoritamskom koraku.

- Elementarnost algoritamskog koraka. Na osnovi ulaznih veli~ina u algoritmu morabiti elementarno ustanovljivo {to treba smatrati rezultatom, odnosno izlaznomveli~inom algoritma.

- Masovnost algoritma. Skup ulaznih veli~ina mo`e biti izabran podskup skupa saneograni~eno velikim brojem elemenata,

- Kona~nost algoritma. Postupak obrade, temeljem algoritma, mora zavr{iti ukona~nom broju koraka.

Postupci programiranja su:- Prou~avanje problema koji treba obraditi na ra~unalu sa ciljem da se utvrdi logi~ki

put za rje{avanje problema,- Izrada algoritma koji osigurava broj~ano rje{enje zadatka prema zami{ljenom

logi~kom putu,- Izra`avanje operacija iz algoritma u programskom jeziku preko naredbi ra~unalu,

- Preno{enje ovog niza naredbi na neki vanjski nosa~ podataka (na medij za uno{enjepodataka), u kodu koji sustav mo`e prihvatiti, i u redoslijedu koji je predvi|enalgoritmom. Ovako pripremljen niz naredbi ~ini program.

- Testiranje programa predstavlja provjeravanje programa izvo|enjem obrade nara~unalu s manjim izabranim skupinama test podataka. Program je spreman zamasovnu obradu podataka tek kada test s podacima bez gre{aka obavlja zadatkepredvi|ene algoritmom. U toku testiranja tra`e se i ispravljaju gre{ke u programu iponovo se vr{i provjeravanje sve dok program ne bude to~an.

Ovako testiran program ~uva se na nekom od sredstava za uno{enje informacija(disketa, disk i dr.). Kada je potrebno da se neka skupina podataka obradi pomo}uovog programa, on se prethodno, preko odgovaraju}e ulazne jedinice unosi u glavnumemoriju. Na isti na~in se unose i podaci.

Na slici 109 prikazan je dijagram toka procesa programiranja. Nakon dobivanjazadatka (kao dijela nekog paketa programa, odnosno programskog sustava koji serazvija, ili pojedina~nog zahtjeva za programom), obavlja se analiza zadataka tekonzultacije u cilju razmatranja zahtjeva zadatka.

Slika 109 Dijagram toka izrade programa

Ovo poja{njavanje i konzultacije obavljaju se sve dok zadatak ne bude jasan. Nakontoga izra|uje se grubi blok dijagram. U grubom blok dijagramu odre|uju se vezeprograma i podataka, definiraju datoteke ili baze s kojih }e se ~itati i koristiti podaci,te programi za pojedine dijelove zadatka. Simboli koji se koriste za grubi i fini blokdijagram prikazani su na slici 110.

BRO

SIMBOLIODNOS DIMENZIJA

KOD CRTANJASIMBOLA

ZNA^ENJE

J {IRINA VISINA

1.1 3/8 PO^ETAK / START KRAJ / STOP / ZASTOJ,

PREKID, ZAUSTAVLJANJE ZBOG GRE[KE.

2. 1 2/3 OBRADA, OPERACIJA UOP]E TJ. PROCESIZVR[AVANJA ODRE\ENE OPERACIJE ILISKUPINE OPERACIJA.

3. 1 2/3 RU^NA OPERACIJA, INTERVENCIJAOPERACIJA OPERATERA / NPR: IZMJENAVRPCE/.

4. 1 2/3 ULAZ-IZLAZ (I/0) OZNA^AVA PO^ETAKOBRADE NEKE INFORMACIJE (ULAZ) ILIPO^ETAK REGISTRIRANJA INFORMACIJE(IZLAZ)).

5. 1 2/3 MODIFIKACIJA PROGRAMA, PROMJENATOKA PROGRAMA, PROMJENA INDEKS-REGISTRA

6. 1 2/3 GRANANJE, ODLUKA, SKRETNICA,OPERACIJA KOJOM SE ODRE\UJE KOJIM]E SE OD VI[E ALTERNATIVNIH PUTEVADALJE ODVIJATI PROGRAM.

7. LINIJA TOKA, PRAVAC TOKAPROGRAMA. NORMALAN PRAVAC TOKAJE: ODOZGO-DOLE, S LIJEVA NA DESNO.KAD JE PRAVAC TOKA DRUGI, TO SEOZNA^AVA STRELICOM

8. 1 2/3 POTPROGRAMI, UNAPRIJED UTVR\ENPROCES, SPECIFICIRAN NA DRUGOMMJESTU, KAO PODRUTINA ILI DIOPROGRAMA.

9. SPAJANJE. TO^KA UKLJU^IVANJA ULINIJU TOKA.

Slika 110 Simboli za fini i grubi blok dijagramBRO

SIMBOLIODNOS DIMENZIJA

KOD CRTANJASIMBOLA

ZNA^ENJE

J [IRINA VISINA

10.PRIJENOS KORISTIMO ZA POVEZIVANJENASTAVKA TOKA PROGRAMA, (NPR:PREKID NA DNU JEDNOG LISTA,NASTAVAK TOKA NA DRUGOM LISTU

PAPIRA).11. 1 2/3 DODATNO OBJA[NJENJE DODAJE SE S

LIJEVA ILI S DESNA I SPAJA NA LINIJUTOKA PROGRAMA NA MJESTU GDJE JENEKO DODATNO OBJA[NJENJENEOPHODNO.

12. 1 1 POMO]NE OPERACIJE, IZDVOJENEOPERACIJE KOJE SE IZVR[AVAJU NAURE\AJIMA KOJI NISU POD DIREKTNOMKONTROLOM CENTRAL-NOGPROCESORA.

13. SJEDINJAVANJE

14. IZDVAJANJE.

15. SRAVNJIVANJE

16. SORTIRANJERAZVRSTAVANJE ILI SLAGANJE PONEKOM KRITERIJU.

17. 1 1 SPOJNA TO^KA ILI VI[E LINIJA TOKA ^IJIJE TOK OD TO^KE SPAJANJAISTOVJETAN.

18. KRI@ANJE LINIJE TOKA

19. PARALELNO ODVAJANJE DVA TOKA

Slika 110 (nastavak 1)BRO

SIMBOLIODNOS DIMENZIJA

KOD CRTANJASIMBOLA

ZNA^ENJE

J {IRINA VISINA1. 1 1/2 KARTICA

2. 1 1/2 SET KARTICA

3. 1 1/2 KARTOTEKA

4. 1 1/2 BU[ENA PAPIRNATA VRPCA

5. 1 1 IZLAZ NA PISA^, LISTA

6. 1 1 MAGNETNA VRPCA

7. MAGNETNI BUBANJ

8. MAGNETNI DISK

Slika 110 (nastavak 2)

BRO

SIMBOLIODNOS DIMENZIJA

KOD CRTANJASIMBOLA

ZNA^ENJE

J {IRINA VISINA9. 1 1 MEMORIJA GLAVNOG ILI DODATNOG

PROCESORA

10. 1 2/3 ZASLON

11. 1 2/3 DIREKTNO POVEZANA MEMORIJA

12. 1 2/3 SREDSTVO ZA RU^NO UNO[ENJEINFORMACIJA ZA VRIJEME OBRADE

13. KOMUNIKACIJSKA VEZA ZA PRIJENOSINFORMACIJA S JEDNOG MJESTA NADRUGO

14. ALTERNATIVNA KOMUNIKACIJSKAVEZA

15. 1 1 DISKETA

Slika 110 (nastavak 3)

Nakon toga obavlja se testiranje na stolu. Ovim testiranjem kontrolira se izra|eni grubiblok dijagram i obavljaju potrebne ispravke ili izra|uje fini blok dijagram.

Finim blok dijagramom definiraju se svi koraci u rje{avanju zadatka, unose sepotro{ne varijable, te formule za ra~unanja u programu, uzimaju}i ulazne varijable skojima lako provjeravamo ispravnost blok dijagrama i to~nost prema njemudobivenih rezultata.

Ovo je tako|er testiranje na stolu. Nakon toga pi{u se, prema blok dijagramu, naredbena izabranom programskom jeziku i unose u ra~unalo. Naj~e{}e se ovo odvija ujednom koraku u tekst editoru na ra~unalu.

Nakon toga obavlja se testiranje na ra~unalu. Program koji prevodi ovako napisaniprogram u nekom programskom jeziku (FORTRAN, COBOL, CLIPPER ...) uprogram razumljiv ra~unalu (strojni jezik) naziva se prevoditelj (compiler).

Program napisan u nekom programskom jeziku naziva se izvorni (source) program.On predstavlja ulaz u program prevoditelj. Program prevoditelj javlja formalne gre{keu pisanju programa. One nemaju zna~aj za to~nost rada programa ali ukazuju daprogram nije napisan po pravilima za pisanje tog programa.

Izlaz iz programa prevoditelja predstavlja objektni program. Nakon toga pristupamotestiranju programa s ulaznim podacima. Na taj na~in testiramo logiku odnosnoto~nost rada programa.

Za ulazne podatke biramo podatke pogodne za ru~no ra~unanje (u cilju uspore|ivanjaizlaznih rezultata) ili ve} postoje}e rezultate ranijih obrada (ru~no ili strojno).

Nakon dobivanja ispravnog programa povezujemo ga u sustav programa kojemupripada, izra|ujemo programsku dokumentaciju (opis programa, upute za rad) teobavljamo primopredaju paketa programa ili programskog sustava.

7.1. Vrste programa

Programi se mogu podijeliti u elementarne (jednostavne, razgranate i cikli~ke) islo`ene koji ~ine kompoziciju elementarnih.

7.1.1. Jednostavni linearni programi

Pod jednostavnim linearnim programima podrazumijevamo programe ~iji se koracisastoje isklju~ivo od obrade nad ulaznim podacima, a kao rezultat se daje broj~anipodatak, bez djelovanja na preno{enje upravljanja na sljede}i korak. Redoslijedkoraka je unaprijed odre|en i ne mo`e biti promijenjen tijekom rada programa.

Kao primjer mo`emo uzeti zadatak zbrajanja pet brojeva:

Z = A1 + A2 + A3 + A4 + A5

Blok dijagram za rje{enje ovog zadatka prikazan je na slici 111.

Slika 111 Blok dijagram zbrajanja pet brojeva

7.1.2. Razgranati linearni program

U prakti~nom ra~unu tijek daljnjeg ra~unanja ~esto zavisi od me|urezultata dobivenihu toku ra~unanja ili od konkretnih vrijednosti polaznih podataka. U ovakvimprogramima mora postojati korak u kojem se donosi odluka o toku ra~unskog procesa,odnosno o preno{enju upravljanja na jedan ili drugi korak. Korak u kome se vr{iispitivanje, ima jedan ulaz i dva ili tri izlaza.

Kao primjer mo`emo uzeti zadatak ra~unanja vrijednosti Y po formuli:

U zavisnosti od toga kakav je odnos izme|u brojeva X1 i X2, izvr{it }e seodgovaraju}e izra~unavanje veli~ine Y. Na slici 112 dan je algoritam za rje{enjeovog zadatka.

Slika 112 Blok dijagram za rje{avanje opisanog primjera

7.1.3. Cikli~ki programi

Op}a karakteristika cikli~kih programa je vi{estruko izvr{avanje jednog ili vi{ealgoritamskih koraka. Pri tome razlikujemo dva tipa cikli~kih programa:- Stalne cikli~ke programe i- Promjenjljive cikli~ke programe.

U jednostavnom slu~aju cikli~ki program se sastoji od dva jednostavna linearnaprograma P1 i P2 (slika 113), izme|u kojih se nalazi uvjet za izlazak iz ciklusa,odnosno za nastavljanje ciklusa.

Slika 113 Jednostavni cikli~ki program

Kao i kod razgranatih linearnih programa, uvjet se izra`ava odnosom dva broja ilidva izraza, X i Y.

Ova relacija mo`e biti ispunjena ili ne: u jednom slu~aju upravljanje se predajealgoritamskom koraku izvan ciklusa, a u drugom slu~aju algoritamskom koraku uciklusu.

7.1.3.1. Stalni cikli~ki programi

Ako tijekom izvr{avanja algoritma ne dolazi do promjena zakona obrade ualgoritamskim koracima, koji ~ine cikli~ki program, ka`emo da je to stalni cikli~kiprogram. Izlazni kriterij kod konstantnih cikli~kih programa je naj~e{}e brojizvr{enih ciklusa ili dostignuta to~nost pri ra~unanju po interaktivnom postupku.7.1.3.2. Promjenljivi cikli~ki programi

Kod promjenljivih cikli~kih programa, tijekom trajanja ciklusa, dolazi do promjenezakona obrade u nekom od algoritamskih koraka, u okviru ciklusa. Ova promjenamo`e biti nad promjenljivim koje se javljaju u algoritamskom koraku, ili nadoperacijama kojima su one me|usobno povezane.

Ove promjene u algoritmu u~injene izvr{avanjem samog algoritma, zovemomodifikacija algoritma.

7.1.4. Slo`eni programi

Linijski i razgranati programi kao i promjenljivi i stalni cikli~ki programi,predstavljaju elementarne programe.

Razli~itim slaganjem ovih elementarnih programa dolazi se do slo`enih i raznovrsnihalgoritama. Za rje{avanje istog zadatka mo`e se sastaviti vi{e algoritama. Za ovakvealgoritme ka`emo da su me|usobno jednaki. Prakti~no treba izabrati onaj algoritamkoji najefikasnije dovodi do rezultata. Slo`enost algoritama pove}ava prisustvocikli~kih, a naro~ito promjenljivih cikli~kih programa.

Dvije cikli~ke strukture mogu u kompoziciji algoritma slijediti jedna drugu iliobuhvatiti jedna drugu. U prvom slu~aju ka`emo da ~ine linijsku kompozicijuprograma, a u drugom da se radi o koncentri~noj kompoziciji programa.

Na slijede}im slikama prikazani su algoritmi {est zadataka.

Primjer 1:

Rije{iti algoritam za slu~aj izlaska na ispit koji se sastoji od pismenog i usmenogdijela. Ako se polo`i pismeni, pristupa se usmenom, a ako ne, pi{e se pismeniponovno u sljede}em roku. Ako ne polo`i usmeni dio, pola`e se samo usmeni dio usljede}em roku (rokovima). Rje{enje je prikazano na slici 114.

Slika 114 Algoritam za rje{avanje primjera 1

Primjer 2:

Tri su nov~i}a ozna~ena s A, B i C. Nov~i} C je mjerilo idealne te`ine, a nov~i}i Aili B nisu potpuno ispravni po svojoj te`ini i nisu jednaki. Ako mjerimo nov~i}e

pomo}u vage, napisati algoritam kojim }emo ustanoviti za svaki nov~i} da li jelak{i ili te`i od idealnog C, kao i ispisati rezultat.

Rje{enje je prikazano na slici 115.

Slika 115 Algoritam za rje{avanje primjera 2

Primjer 3:

Postaviti algoritam kojim razvrstavamo geometrijske likove u ~etiri skupine:

a. kvadrat

b. pravokutnik

c. romboid

d. nepravilni likovi.

Prigodom ispitivanja potrebno je prebrojiti likove.

Uvjeti za raspoznavanje likova su:

a. - lik je kvadrat ako su:a1. - nasuprotne stranice jednake AB = CD i AD = BC,a2. - kut BAD = 90o,a3. - stranice koje ~ine kut su jednake

b. lik je pravokutnik ako su:

zadovoljeni uvjeti a1. i a2., a nije zadovoljen uvjet a3.

c. lik je romboid ako je:

zadovoljen uvjet a1.

d. nepravilni likovi su oni koji ne ispunjavaju niti jedan uvjet.

Rje{enje zadatka prikazuje slika 116.

Slika 116 Algoritam za rje{avanje primjera 3Primjer 4:

Putnik mo`e do odredi{ta sti}i na dva na~ina. Prvi je na~in putovanje autobusom naliniji 6 i njime sti`e direktno do odredi{ta. Drugi je na~in kori{tenje autobusne linije12, na drugoj stanici presjedne na tramvaj i stigne na odredi{te. Putovat }e prvomlinijom ~iji autobus nai|e. Dijagram toka zadatka prikazan je na slici 117.

Slika 117 Algoritam za rje{enje primjera 4Primjer 5:Izraditi blok dijagram za obavljanje telefonskog razgovora. Na slici 118 dano jerje{enje zadatka.

Slika 118 Algoritam za rje{avanje primjera 5Primjer 6:

Sastaviti blok dijagram za rad digitalne ure koja pokazuje zbroj sekundi, zbroj minutai zbroj sati. Ura ima sposobnost da daje na svakih:- 15 minuta jedan zvu~ni signal,

- 30 minuta dva zvu~na signala,- 45 minuta tri zvu~na signala, i- 60 minuta ~etiri zvu~na signala i onoliko zvu~nih signala koliko ima sati.

Rje{enje zadatka dano je na slici 119.

Slika 119 Algoritam za rje{avanje primjera 67.1.5. Strukturno programiranje

Nagli razvoj softvera naveo je mnoge stru~njake u podru~ju programiranja, darazra|uju novi pristup programiranju i oblikovanju programa, koji je nazvan strukturnoprogramiranje.

Strukturno programiranje predstavlja poku{aj uno{enja u proces izrade programaelemenata znanosti, tako da se odrede osnovni algoritamski koraci i normirani uzorcilogi~kih struktura, odnosno elementarne algoritamske strukture i pristupi serijskojproizvodnji kod koje je mogu}e sprovesti kontrolu kvalitete.

Prvi tvorac strukturnog programiranja bio je E.W. Dijkstra. Pored ideja za smanjenjevremena testiranja i povi{enje preglednosti programa, Dijkstra se zala`e za izbacivanjego to naredbe iz programa, smatraju}i kvalitetu napisanog programa obrnutoproporcionalnu sa brojem go to naredbi u programu.

Sljede}i korak u~inio je M.A. Jackson prijedlogom svoje koncepcije strukturnogprogramiranja.

Osnovni smisao strukturnog programiranja je koncepcijski postavljena tehnika pisanjaprograma u skladu sa skupom utvr|enih pravila, kojima se smanjuje problemtestiranja, pove}ava produktivnost i pove}ava ~itljivost napisanog programa.

Prema Bohmu i Jacoppiniju strukturno se programiranje bazira na teoremu da jemogu}e svaki programski zadatak logi~ki realizirati samo kori{tenjem elementarnih(logi~kih) algoritamskih struktura:

- sekvenca,- selekcija i- iteracija.

Sekvenca je algoritamska struktura koju ~ini niz naredbi koje se izvr{avaju jedna zadrugom. Ukoliko `elimo da niz naredbi ~ini jednu logi~ku cjelinu - sekvencu, onda tomoramo posebno naglasiti naredbama koje fizi~ki uokviruju niz naredbi. Pri tomdobijemo oblik sli~an slo`enoj re~enici.

Op}i primjer sekvence prikazan je na slici 120.

Slika 120 Op}i primjer sekvence

Selekcija je algoritamska struktura u kojoj se na osnovi rezultata ispitivanja uvjetaodlu~uje o narednom programskom koraku. Selekcija mo`e biti dvosmjerna ilivi{esmjerna. Dvosmjerna selekcija ima dvije varijante prema slici 121.

Slika 121 Dvosmjerna selekcija (IF THEN ELSE)

Vi{esmjerna selekcija primjenjuje se kada postoji vi{e od dvije varijante daljnjegprogramskog puta na osnovu ispitivanja uvjeta. Na slici 122 prikazana je vi{esmjernaselekcija.

Slika 122 Vi{esmjerna selekcija (CASE)Iteracija je algoritamska struktura u kojoj se izvr{avanje niza naredbi obavlja vi{eputa, pri ~emu broj izvr{enja zavisi od nekog uvjeta.

Pri tome su mogu}a dva tipa iteracija: Tip "URADI PA PITAJ" i tip "PITAJ PAURADI". Kod drugog tipa se niz naredbi ne mora nijednom izvr{iti dok se kod prvogtipa izvr{ava barem jednom.

Na slici 123 prikazan je primjer za oblik "PITAJ PA URADI", a na slici 124 primjerza oblik "URADI PA PITAJ".

Slika 123 Oblik "Pitaj pa uradi" (DO WHILE)

Slika 124 Oblik "Uradi pa pitaj" (DO UNTIL)

Svaki program kreiran tehnikom strukturnog programiranja mora bezuvjetnoispunjavati sljede}e uvjete:- Svaki program ili njegov dio mo`e imati samo jednu ulaznu i jednu izlaznu to~ku.- Put u program ide od ulazne to~ke prema izlaznoj to~ki s povezivanjem

elementarnih algoritamskih koraka i elementarnih algoritamskih struktura.

8. ORGANIZACIJA PODATAKA

Kao i kod razli~itih kartoteka tako je potrebno i na vanjskim memorijama organiziratipodatke u odre|ene cjeline, koje onda mo`emo pretra`ivati i po potrebi pozivati naobradu.

Razlikujemo dva tipa organiziranja podataka: datoteka i baza podataka.Danas pod pojmom datoteka podrazumijevamo bilo koji organizirani skupalfanumeri~kih i broj~anih ili tekstualnih podataka. Na ovom mjestu promatrat }emosamo datoteke u kojima organiziramo podatke za memoriranje i obradu.Datoteka predstavlja skup slogova istog tipa kojima se pristupa po zajedni~komklju~u.

Baza podataka predstavlja povezanu organizaciju razli~itih tipova podataka.

8.1. Organiziranje datoteka

Svaki slog se mo`e smjestiti na odre|eno fizi~ko mjesto vanjske memorije. Ovo mjestoje opisano adresom sloga. Na~in na koji odre|ujemo adresu sloga nazivamo metodompristupa.

Pristup slogovima datoteke mo`e biti direktan i sekvencijalan.

Direktni pristup vr{i se preko klju~ne rije~i (klju~a), na osnovi koje se vr{iizra~unavanje adrese sloga i vr{i pristup slogu, a zatim podacima u poljima sloga poimenu polja. Direktni pristup mogu} je samo na vanjskim memorijama sa direktnimpristupom (magnetski disk i magnetski bubanj).

Sekvencijalni pristup vr{i se slog po slog, prema redoslijedu, po kojem su slogovifizi~ki smje{teni na eksternim memorijama. Za magnetske vrpce mogu} je samosekvencijalni pristup slogovima.

Vrsta pristupa odabire se ovisno o vrsti obrade, koli~ini podataka, u~estalostipromjena kao i ekonomskim razlozima.

Postoje tri glavna oblika organiziranja datoteka:- sekvencijalna organizacija,- indeks-sekvencijalna organizacija i- direktna organizacija.8.1.1 Sekvencijalna organizacija datoteka

Slogovi su organizirani samo na osnovu fizi~kog redoslijeda. Podaci koji se, unormalnom slu~aju, smje{taju sortirano, nalaze se bez praznina, smje{teni jedan dodrugog, blokirano ili neblokirano. Sekvencijalno smje{teni podaci mogu se obra|ivatisamo kruto sekvencijalno. Odre|eni slogovi se te{ko mogu locirati u sekvencijalnojdatoteci, a dodavanje i uklanjanje slogova mogu}e je samo, ako se prepi{e cijeladatoteka. Sekvencijalna organizacija upotrebljava se prije svega, za tablice iprivremeno memoriranje podataka. Sekvencijalna organizacija pogodna je za oneskupine podataka, koji predstavljaju arhivske datoteke podataka.

Na primjeru materijalnog poslovanja, odnosno organizacije skladi{ne slu`be, mo`e seobjasniti pojam tzv. sortirane obrade povezane sa sekvencijalnom organizacijompodataka. Neka se slogovi sa klju~evima 1112, 1211, 1213, 1218, 1271, i 1288odnose na uskladi{tene materijale, ~iji se podaci nalaze u datoteci stanja. Podaci oulascima i izlascima nalaze se u datoteci promjena.

Ova datoteka promjena predstavlja ulaz i izlaz koli~ina materijala.Da bi se izvr{ila promjena u slogu 1271, potrebno je pro~itati sve prethodne slogove iprovjeriti, po klju~u, da li je to tra`eni slog.

Karakteristike sekvencijalno organizirane datoteke su:- mogu} je samo sekvencijalni pristup,- sekvencijalno memoriranje podataka u utvr|enom rastu}em ili opadaju}em

redoslijedu,- uvijek predstoji sortiranje,- obrada slijedi u redoslijedu sortiranja,- zauzima najmanji prostor,

- ako se jedan slog vrpce mijenja, mora se ~itav sadr`aj vrpce prepisati na druguvrpcu,

- mo`e se koristiti na svim tipovima eksternih memorija,- vrijeme obrade neovisno je o broju promjena, ono ovisi o opsegu datoteke i- ne postoji veza adrese i klju~a.

Grubi dijagram promjene sekvencijalno organizirane datoteke DATMAT prikazan jena slici 125.

Slika 125 Grubi dijagram promjene datoteke DATMAT

Sadr`aj datoteke PROMET (sortiran u istom redoslijedu kao {to je organiziranasekvencijalna datoteka DATMAT), uparuje se sa odgovaraju}im (po klju~u)slogovima postoje}e datoteke materijala DATMAT i vr{e promjenu u odgovaraju}impoljima. Tako a`urirani slog se upisuje u novu datoteku materijala DATMAT (ona zasljede}i prolaz postaje ponovno stara).

8.1.2. Indeks-sekvencijalna organizacija datoteka

Slogovi u indeks-sekvencijalno organiziranu datoteku upisuju se sekvencijalno, asvaki ima indeks, koji omogu}ava brz pristup podacima u slogu. Pristup mo`e bitisekvencijalni i direktni. Kod direktnog pristupa bolje je slogove ne blokirati. Slogovimoraju biti sortirani. Ako se vr{i sekvencijalni pristup podatke treba blokirati.

Organizacija datoteke sastoji se iz tri podru~ja:- Glavno podru~je (PRIME AREA),- Indeksno podru~je (INDEX AREA), i

- Prijelazno podru~je (OVERFLOW AREA).

U glavno podru~je upisuju se podaci kod kreiranja i reorganiziranja datoteka.Poredani po klju~u, slogovi su blokirani ili neblokirani, nepromjenljive ilipromjenljive duljine. Slog sadr`i klju~, a u polju klju~a bloka nalazi se klju~ najvi{egsloga u bloku.

Prigodom kreiranja datoteke, sustav formira tablicu indeksa razli~itih stupnjeva:- glavni indeks (MASTER INDEX),- indeks cilindra (CILINDAR INDEX) i- indeks staze (TRACK INDEX).

Glavni indeks javlja se kod vrlo velikih datoteka i koristi se samo, ako indeksi cilindrazauzimaju vi{e od ~etiri staze. Indeksi cilindra pokazuju na najve}i klju~ u nekomcilindru, odnosno na kojem se cilindru nalazi neki slog. Indeksi staze odre|uju stazu,na kojoj se nalazi tra`eni slog.

Kreirani slogovi se nalaze u glavnom podru~ju datoteke. Kod a`uriranja javljaju senovi slogovi, koji se upisuju u prijelazno podru~je. Ovo podru~je je prilikomkreiranja prazno. Slogovi u ovom podru~ju ne mogu biti blokirani. Postoje dva tipaprijelaznog podru~ja:- prijelazno podru~je cilindra koje se rezervira i- nezavisno rezervno podru~je koje se nalazi na rezerviranom cilindru.

Nakon izvjesnog broja promjena potrebno je isprazniti prijelazno podru~je, odnosno ifizi~ki smjestiti slog na njegovo mjesto, koje mu odre|uje indeks. Ovo se vr{ireorganizacijom datoteke (~itanje datoteke na vrpcu i sekvencijalno ~itanje sa vrpce tevra}anje na disk).

Glavne karakteristike indeks-sekvencijalne datoteke su:- pristup mo`e biti sekvencijalan i direktan; kod sekvencijalnog pristupa slogovi se

~itaju u redoslijedu i za promjene trebaju biti blokirani, a kod direktnog, slogu seprilazi direktno preko njegova klju~a,

- organizacija je mogu}a samo na diskovima i bubnjevima,- potreban je poseban prostor za indekse, ~ime se smanjuje prostor za podatke,- potrebna je povremena reorganizacija datoteka,- promjene u datotekama vr{e se na postoje}im datotekama.

8.1.3. Direktna organizacija datoteka

Kod datoteka s direktnim pristupom uvijek postoji matemati~ki odnos izme|u klju~anekog sloga i adrese memoriranja. Potrebna adresa memoriranja ra~una se na temeljuklju~a, tako da se slog mo`e direktno prona}i. Podaci moraju biti nepromjenljivi,neblokirani s klju~em.

Zavisno od odnosa sortiranog pojma i adrese memoriranja razlikujemo:- direktno i- indirektno adresiranje.

8.1.3.1. Direktno adresiranje

Na slici 126 prikazana je metoda direktnog adresiranja.

Slika 126 Metoda direktnog adresiranja

Adresa memoriranja se dobije jednozna~no iz klju~a, koji se primjenjuje direktno kaoadresa, ili se prora~una tako da zadr`i redoslijed sortiranja datoteke. Na disku se zasvaki klju~ (sortirni pojam), rezervira jedno mjesto ~ak i onda, ako se taj sortirnipojam uop}e ne pojavljuje u datoteci. Na taj na~in se mogu novi slogovi lakoubacivati, ali ako krug brojeva sortirnog pojma sadr`i i previ{e {upljina, zauzima se,na ovaj na~in, previ{e prostora na disku.

Karakteristike direktnog adresiranja su:- direktan odnos izme|u sortirnog pojma i adrese sloga,- slogovi su memorirani u svom redoslijedu sortiranja,- dvostruka zauzimanja nisu mogu}a,- sortiran ulaz promjena smanjuje vrijeme obrade,- praznine u sortirnom pojmu odgovaraju nezauzetim mjestima u memoriji,- novi slogovi se smje{taju u slobodna mjesta.Ako krug brojeva nekog sortirnog pojma npr. broj artikla ide od 10000 do 17499mogu}e je memorirati 7500 slogova. Ako je kapacitet staze (TRK) 20 slogova,potreban broj staza je:

Broj slogova za memoriranje 7500____________________________________

= ________ = 375 TRKmogu}i broj slogova na stazu 20

Izra~unavanje adrese na disku vr{i se postupkom:a) Krug brojeva za po~etak prera~unati na 0; (U na{em primjeru trebamo od sortiranog pojam oduzeti 10000).b) Prora~un adrese (cilindar, staza):

Rezultat iz a) podijelimo s kapacitetom staze i dobijemo koli~nik i ostatak.

Zadnja znamenka koli~nika daje adresu staze, a ostale dvije znamenke adresu cilindra.

Ostatku treba dodati 1, s obzirom da postoji opisani slog staze, a to {to se dobije jeadresa sloga.

Primjer:Izra~unati adresu sloga s brojem 15425.15425 - 10000 = 54255425 : 20 = 271, ostatak 5

Adresa: cilindar 27, staza 1, slog 6.

Ako zaposjedanje ne po~inje na cilindru 0 nego na primjer na cilindru 120 i stazi 0,mora se koli~niku dodati konstanta 1200:271 + 1200 = 1471 to zna~i cilindar 147, staza 1, slog 6.

Direktno adresiranje je povoljan oblik memoriranja kod magnetskih diskova imagnetskog bubnja, pod pretpostavkom da krug brojeva sortiranog pojma ne sadr`iprevi{e {upljina. Mogu} je sekvencijalni i direktni pristup.

8.1.3.2. Indirektno adresiranje

U naj~e{}im slu~ajevima opseg brojeva nije pogodan za direktno adresiranje. Odnosklju~a (sortirnog pojma) i adrese memoriranja mora se uspostaviti pomo}u postupakara~unskog pretvaranja. Taj postupak zove se indirektno adresiranje, slika 127.

Slika 127 Indirektno adresiranje

Karakteristike ovog na~ina memoriranja su:- sortirni pojmovi prera~unavaju se u adresu memorije,- prera~unavanjem vi{e sortirnih pojmova mogu razli~iti pojmovi dobiti istu adresu

na disku,- nije mogu}e uspostaviti vezu unatrag od adrese ka sortirnom pojmu,- memoriranje s klju~em ili bez klju~a,- novi slogovi se upisuju u slobodne praznine ili u vlastito prijenosno podru~je.

Postoji ~itav niz metoda prera~unavanja ~iji je cilj, da se jedna datoteka (~iji susortirni pojmovi sa mnogo mjesta, a izme|u pojedinih su praznine) {to je mogu}ehomogenije raspodijeli unutar raspolo`ivog podru~ja memorije.

Jedna od ~esto upotrebljavanih metoda je metoda dijeljenja koja se zasniva nasljede}oj formuli:

sortirani pojam___________________ = koli~nik + ostatak djelitelj

Ako povoljno izaberemo djelitelj, mo`emo ostatak dobiven dijeljenjem, rabiti zaadresiranje. Ako za divizor izaberemo broj postoje}ih slogova, tada }e se pripremiti,za datoteku koju treba memorirati, samo onoliko mjesta, koliko odgovara veli~inidatoteke. Smanjenje broja dvostrukih zaposjedanja posti`emo uve}anjem divizoraobi~no za 5 - 35 % od broja postoje}ih slogova.

Da bi se postigla ravnomjerna raspodjela, treba djelitelj odabrati tako da se zavr{avana 1, 3, 7 i 9, jer dijeljenje sa prim brojem daje najve}i mogu}i broj razli~itihostataka.

Izra~unavanje adrese se vr{i:a. - podijelimo sortirani pojam s izabranim dijeliteljem,b. - ostatak djeljenja _________________________ = adresa memoriranja broj slogova na stazi

c. - cilindar i staza se dobiju kao kod direktnog adresiranja: ostatak + 1 = broj sloga.

8.2. Baze podataka

Baza podataka je temelj svakog informacijskog sustava, u njoj se nalaze organiziranipodaci potrebni za funkcioniranje informacijskog sustava. Postoje mnogobrojne irazli~ite definicije za bazu podataka (Mladen Varga, 1995.):

- baza podataka jest model podataka poslovnog sustava odnosno dio stvarnogsustava,

- baza podataka je skup operacijskih i integriranih podataka obra|enih u jednojorganizaciji,

- baza podataka je skup me|usobno ovisnih podataka, spremljenih bez redudancije,koji slu`e jednoj ili vi{e aplikacija na optimalan na~in, gdje su podaci neovisni odprograma kojima se obra|uju i gdje postoji kontrolirani pristup do podataka.

U odnosu na datoteke, baze podataka su vi{e razine organizacije podataka. Dok su udatotekama podaci organizirani neovisno o drugim podacima, u bazama podataka supovezani me|usobnim relacijama, ~ime je olak{ano upravljanje podacima (promjene,a`uriranje, brisanje itd.), te lak{a obrada i ~itanje ovako povezanih skupina podataka.Baze podataka sadr`e i rje~nik podataka u kojem se nalaze podaci o podacima u bazipodataka, te pojmovima i nazivlju koji se koriste u definiranju sadr`aja baze podataka.

Za upravljanje podacima u bazi podataka razvijeni su programski sustavi DBMS(Datebase Management System). Glavne funkcije DBMS-a su:

- definiranje baze podataka (Data Definition),

- rad s podacima s jezicima upita (Data Manipulation),

- upravljanje i odr`avanje podataka (sigurnost podataka, za{tita od neovla{}enogkori{tenja, o~uvanja integriteta baze, statisti~ko pra}enje itd.).

U dosada{njem razvoju mo`emo definirati sljede}e oblike modela baza podataka:

- mre`ni,

- hijerarhijski,

- relacijski.

8.2.1. Mre`ni model baze podataka

Mre`ni model se pojavio 1971. godine (CODASYL, 1971., Taylor, 1976.). Mre`nimodel koristi dva koncepta za strukturiranje podataka: tip sloga i vezu. Veze izme|utipova slogova mogu biti 1:1 ili 1:N.

Grafi~ka predstava tipova slogova i veza naziva se dijagram strukture podataka.

Na slici 128 prikazan je primjer dijagrama strukture podataka za bolni~ku bazupodataka. Tip sloga se odnosi na jedan pojam (BOLNICA, ODJEL, LIJE^NIK,PACIJENT ....). Svaki tip sloga sastoji se od tipova podataka.

Slika 128 Dijagram strukture podataka bolnice

U tablici 17 dani su tipovi slogova i pripadaju}i tipovi podataka.

Tipovi slogova bolni~ke baze podataka Tablica 17Tip sloga Tip podatka

BOLNICA [IFRA BOLNICE, NAZIV, ADRESA, TELEFON, BROJ KREVETAODJEL [IFRA ODJELJENJA, NAZIV, BROJ KREVETA

SLU@BENIK [IFRA SLU@BENIKA, IME, PREZIME, ZANIMANJE, STRU^NASPREMA, PLA]A

LIJE^NIK [IFRA LIJE^NIKA, IME, PREZIME, SPECIJALNOST

LIJE^NIKPACIJENT

[IFRA LIJE^NIKA, [IFRA PACIJENTA

PACIJENT REGISTRACIJA, KREVET, IME, PREZIME, ADRESA, DATUMRO\ENJA, SPOL, [IFRA OSIGURANJA

DIJAGNOZA [IFRA DIJAGNOZE, TIP DIJAGNOZE, KOMPLIKACIJE,POSEBNA UPOZORENJA

BOLNICALABORATORIJ

[IFRA BOLNICE, [IFRA LABORATORIJA

LABORATORIJ [IFRA LABORATORIJA, NAZIV, ADRESA, TELEFON

TEST [IFRA TESTA, TIP, DATUM, BROJ UPUTNICE, STATUS

Tip podatka mo`e biti i vi{edimenzijski (specijalnost mo`e za svaki slog tipaLIJE^NIK imati vi{e vrijednosti, jedan lije~nik mo`e biti specijalista u vi{e podru~ja).

Luk (linija) u dijagramu zove se tip seta, definiran je imenom i predstavlja jednufunkcijsku vezu. U jednom tipu seta, koji ve`e dva tipa sloga, jedan od tih tipovaslogova je vlasnik seta, a drugi ~lan seta (Kulenovi}, 1986.). Tip seta se grafi~kiprikazuje usmjerenim lukom od tipa sloga vlasnika ka tipu sloga ~lana.

Tipovi veza USLUGE LABORATORIJA su (slika 129):

V1 sa 3 lukaV2 sa 5 lukovaV3 sa 1 lukomV4 bez lukova

Slika 129 Primjer slogova i veza za USLUGE LABORATORIJA

Slog vlasnika u setu mo`e biti povezan s 0,1 ili vi{e slogova ~lanova.

8.2.2. Hijerarhijski model podataka

Kao i mre`ni model, hijerarhijski se model opisuje skupom slogova povezanihvezama. Razlika je samo u strukturi koja je ovdje hijerarhijska, a u mre`nom modelumre`na (Varga, 1994.).

Hijerarhijski dijagram strukture ima oblik stabla te omogu}uje prikazivanje veza tipa1 : M i 1 : 1 .

Na slici 130 prikazan je primjer dijagrama entiteti-veze i dijagram strukture.

Na slici 130a prikazan je dijagram entiteti-veze s entitetima NASTAVNIK iPREDMET. Veza “predaje” ozna~ava da nastavnik predaje predmet. Ova veza mo`ebiti tipa 1 : 1 (jedan nastavnik predaje jedan predmet). Dijagram strukture za ovaj tipprikazan je na slici 130b. Veza je dana linijom. Ako je veza tipa 1 : M (jedannastavnik predaje vi{e predmeta) veza je prikazana strelicom prema slogu predmet(slika 130c). Ako je veza tipa M : M (vi{e nastavnika predaje po vi{e predmeta)pretvorba je slo`enija.

Slika 130 Dijagram strukture podataka

8.2.3. Relacijske baze podataka

Temelj razvoja relacijskih baza podataka postavio je E.F. Codd 1970. godine. Glavnakarakteristika relacijskih baza podataka je prikazivanje i prezentiranje podataka uobliku tablice. Takav na~in organiziranja podataka je blizak korisniku koji je nau~io usvakodnevnom radu koristiti razne oblike tablica (knjigovodstvene kartice, karticestrojeva, statisti~ke izvje{taje, mjese~ni i godi{nji financijski plan, itd.). Svaki redakove tablice odgovara pojmu sloga u datotekama, a svaki stupac pojmu polja kodorganizacije podataka u datotekama.Pravila relacijskog strukturiranja podataka su sljede}a (@. Panian 1978.):- svaka se tablica sastoji samo od istovrsnih slogova,- svaki redak sadr`i to~no definirani broj utvr|enih i opisanih polja,- skupine ponavljaju}ih polja nisu dozvoljene,- svaki redak mora biti jedinstven i nije dozvoljeno ponavljanje redaka u jednoj

tablici,- redoslijed slogova u tablici nije va`an, dozvoljen je svaki mogu}i redoslijed,- vrijednosti u poljima moraju se nalaziti u podru~ju (domeni) mogu}ih, o~ekivanih,

odnosno dopu{tenih, vrijednosti.

Nad tablicama su mogu}e sljede}e operacije:- selektiranje,

- projekcije,- udru`ivanje.

Na primjeru tablice br.18 “Podaci o studentu” mo`e se pokazati smisao operacijaselektiranja i projekcije.

Podaci o studentima Tablica 18[IFRA

STUDENTAIME I

PREZIMEDATUM

RO\. SPOLZAVR[ENASREDNJA

[KOLA

DAT.UPISA

11564 MarkoMarkovi}

14.01.78. M Gimnazija 20.07.95.

22150 IvanaIvanovi}

20.02.77. @ Tehni~ka 20.07.95.

43211 AnteAntunovi}

15.08.76. M Tehni~ka 20.09.94.

18454 VladoVladi}

22.12.78. M Gimnazija 20.09.94.

64432 PetraPetri}

16.07.77. @ Gimnazija 20.07.95.

Operacija selektiranja omogu}ava izradu nove tablice koja se sastoji od odre|enihredaka tablice 18 izdvojenih po nekom kriteriju.

Ako za kriterij postavimo selektiranje studenata koji su prethodno zavr{ili gimnazijudobijemo tablicu 19.

Studenti koji su zavr{ili gimnaziju Tablica 19OZNAKA

STUDENTAIME I

PREZIMEDATUM

RO\. SPOLZAVR[ENASREDNJA

[KOLA

DAT.UPISA

11564 MarkoMarkovi}

14.01.78. M Gimnazija 20.07.95.

18454 VladoVladi}

22.12.78. M Gimnazija 20.09.94.

64432 PetraPetri}

16.07.77. @ Gimnazija 20.07.95.

Operacijom projekcije izaberimo samo neka polja (po zadanom kriteriju) iz postoje}etablice i dobijemo novu tablicu s manjim brojem stupaca.

Ako iz tablice 18 izdvojimo stupce OZNAKA STUDENTA, IME I PREZIME iDATUM UPISA, dobijemo novu tablicu prikazanu u tablici 20.

Izdvojena tablica Tablica 20

OZNAKASTUDENTA

IME IPREZIME

DAT.UPISA

11564 MarkoMarkovi}

20.07.95.

22150 IvanaIvanovi}

20.07.95.

43211 AnteAntunovi}

20.09.94.

18454 VladoVladi}

20.09.94.

64432 PetraPetri}

20.07.95.

Operacija udru`ivanja omogu}uje spajanje vi{e tablica u jednu novu tablicu.

U tablici 21 organizirajmo podatke o polo`enim ispitima za studente.

Polo`eni ispiti Tablica 21IME I

PREZIMEBROJ

POLO@ENIHISPITA

PROSJEKOCJENA

Marko Markovi} 8 2,38

Ivana Ivanovi} 9 3,21

Ante Antunovi} 12 2,14

Vlado Vladi} 13 3,52

Petra Petri} 8 4.11

Operacijom udru`ivanja tablica 18 i 21 dobijemo novu tablicu br.22. Za udru`ivanjetablica neophodno je imati jedno zajedni~ko polje koje povezuje dvije ili vi{e tablica.

Udru`ena tablica Tablica 22[IFRASTUD-ENTA

IME IPREZIME

DAT.RO\.

SPOL ZAVR[.SREDNJA[KOLA

DAT.UPISA

BROJPOLO@-ENIHISPITA

PROS-JEKOCJENA

11564 MarkoMarkovi}

14.01.78. M gimnazija 20.07.95. 8 2,38

22150 IvanaIvanovi}

20.02.77. @ tehni~ka 20.07.95. 9 3,21

43211 Ante 15.08.76. M tehni~ka 20.09.94. 12 2,14

Antunovi}18454 Vlado

Vladi}22.12.78. M gimnazija 20.09.94. 13 3,52

64432 PetraPetri}

16.07.77. @ gimnazija 20.07.95. 8 4,11

Naj~e{}e se kombiniranjem navedenih operacija dobivaju nove tablice.

Bitne karakteristike tabelarnih operacija su:- tabelarne operacije - operiraju s cjelovitim tablicama,- rezultat izvo|enja bilo koje operacije je nova tablica,- tabelarne operacije se temelje na vrijednostima polja kao jedinom na~inu pristupa

podacima.

Osnovne prednosti relacijskog modela su:- razumljivost. Relacijski pristup u najve}oj mjeri uzima u obzir na~in razmi{ljanja i

rada korisnika.- pove}ana nezavisnost podataka u bazi.- tabelarne operacije ne zavise o unaprijed definiranim putevima pristupa.- lak{e se koriste.

Danas postoji ve}i broj modela za modeliranje baza podataka. U ovom poglavljupoja{njen je model E - R - M (entitet - relacija - model) razvijen na University ofCalifornia 1976. godine. Model je neovisan od softverskog sustava za rukovanjebazama podataka, razumljiv je korisniku i omogu}uje grafi~ko prikazivanje veza.Koncept modela E - R - M temelji se na tri kategorije za analizu:

- entitet (entity) ili objekt,

- relacija (relationship),

- atribut (attribute).

Pod entitetom podrazumijevamo op}i pojam (objekt, proces, pojava) o kojemu je uinformacijskom sustavu neophodno ~uvati podatke. Realni objekt kojeg opisujemomodelom sastoji se od objekata koje nazivamo entitetima. Dva ili vi{e entiteta mogustajati u razli~itim odnosima a svaki takav odnos posjeduje vlastita svojstva i posebanje entitet, kojeg nazivamo izvedeni entitet. Mo`emo navesti jo{ neke definicijeentiteta:

"Entitet je bilo {to o ~emu je mogu}e razmi{ljati"."Entitet je bilo {to o ~emu mo`emo prikupljati informacije""Entitet je element kojeg mo`emo jednozna~no odrediti i na taj na~in ga izdvojiti(odnosno prepoznati) u skupu".

Kod projektiranja informacijskih sustava, izbor objekta, odnosno, izbor entiteta ovisio potrebama tog poduze}a i zna~aja tog objekta. U jednom poduze}u mo`emo imatirazli~ite pristupe u pojedinim njegovim organizacijskim jedinicama. Uzmimo na

primjer stado u poljoprivrednim kombinatima. U svakodnevnom `ivotu za nas je stadokoje napasa jedan pastir jedan objekt. U klaonici koja prati kvalitetu mesa po jednojpartiji kao dijelu stada, objekt je jedna partija. Kona~no na sto~noj farmi svako teleili odojak je jedan objekt, pratimo po svakom prirast u te`ini, preglede, zdravstvenostanje itd.

Entitet u informacijskom sustavu shva}amo, dakle, kao objekt koji se mo`ejednozna~no identificirati. Razlikujemo tip i pojavu entiteta. Tip entiteta predstavljainformacijski pojam kojeg opisujemo podacima (proizvod, rezervni dio, objekt, stroj,pozicija, konto, kapacitet, zaposlenik itd). Pojava entiteta predstavlja koli~inu tipova uinformacijskom sustavu (2000 rezervnih dijelova, 200 strojeva, 50 proizvoda itd).

Po broju tipova odre|ujemo slo`enost i opseg automatiziranog informacijskog sustava,a po broju pojava potrebne eksterne memorije po entitetima, a time i baze podataka.

Entiteti posjeduju odre|ena svojstva koja `elimo memorirati i "pamtiti" promjene nanjima. Kao primjer uzet }emo entitet Djelatnik. U AIS poduze}a `elimo organiziratiodre|ene podatke o zaposlenicima. Svojstva entiteta opisujemo atributima. Ovaj opissastoji se od atributa i vrijednosti atributa. Atributom jednozna~no odre|ujemo vrstusvojstva. Za entitet Djelatnik mo`emo nabrojati neke od atributa kojima }emoopisivati entitet Djelatnik: SIF-D ({ifra djelatnika), ORG-J (organizacijska jedinica)IME,PREZ (ime, prezime), DAT-R (datum ro|enja), DAT-Z (datum zaposlenja), RM(radno mjesto)...

Vrijednost atributa je drugi element opisa, koji daje sadr`aj vrijednosti pod timatributom. Za dio navedenih atributa entiteta Djelatnik to su: 158046, 1020(Tehnologija ), Ivan, Mari}, 14051941, 04071967, 20 (tehnolog obrade odvajanjem~estica)... Vrijednost pojedinih atributa mijenja se tijekom vremena. U navedenomprimjeru djelatnik mo`e promijeniti organizacijsku jedinicu u kojoj radi, vrijednost1020 (Tehnologija) vrijednosti atributa u 1030 (Konstrukcija alata) {to zna~i da jedjelatnik {ifre 158046 pre{ao raditi iz Tehnologije u Konstrukciju alata. Istovremenoje promijenjena i vrijednost atributa RM od Tehnologa obrade odvajanjem ~estica uKonstruktora alata.

Pojedina svojstva entiteta, ili grupa svojstava, svojom vrijedno{}u jednozna~noodre|uje entitet u skupu istovrsnih entiteta. To zna~i da ta vrijednost odre|ujekonkretnog (samo jednog) zaposlenika u skupu djelatnika jednog poduze}a. Ovakvasvojstva atributa zovemo karakteristi~nim svojstvima. Vrijednost atributakarakteristi~nog svojstva je identifikator, po kojem nalazimo konkretni entitet u skupuentiteta odnosno u pojavi entiteta. Za identifikator koristimo i pojam klju~. U pojavientiteta ( u ukupnom skupu istovrsnih entiteta za jedno poduze}e) ova vrijednost semo`e javiti samo jednom. Razlikujemo primarni i strani klju~. Primarni klju~predstavlja atribut ili grupu atributa po kojima jednozna~no pristupamo svakomentitetu u skupu entiteta. Strani klju~ predstavlja vrijednost u atributu koja imavrijednost klju~a u nekom drugom retku ( slogu) relacijske sheme.

Skup svih vrijednosti koje atribut mo`e poprimiti naziva se domena. Ona proizilazi izlogi~ke analize vrijednosti koje se mogu pojaviti u vrijednosti atributa. Tri su mogu}aoblika definiranja domene. Po prvom to je mogu}a logi~ka granica vrijednosti. Za

atribut Datum ro|enja u entitetu Djelatnik, logi~no je da taj datum ro|enja zazaposlene djelatnike ne mo`e biti manji od 1920. godine niti ve}i od sustavnogdatuma umanjenog za 15 godina. Drugi oblik predstavlja vezanost uz neku druguvrijednost atributa u istom entitetu. Vrijednost u atributu Datum zaposlenja mora bitive}a od vrijednosti Datum ro|enja. Tre}i oblik predstavlja vrijednost domene kojamo`e biti samo jedna od definiranih vrijednosti u nekom atributu drugog entiteta.

U entitetu Djelatnik vrijednost atributa ORF-JED mo`e biti samo jedna od vrijednostipo {ifri iz atributa SIF-ORG, u entitetu Organizacijska struktura. Relacijski modelpredstavlja dvodimenzionalnu tablicu, u kojoj svaki red sadr`i vrijednosti atributa kojipripadaju tom klju~u entiteta, a stupci vrijednosti atributa za taj atribut. Ako ovojtablici dodamo u zaglavlju imena atributa, dobijemo shemu relacije koja za entitetDjelatnik ima izgled prikazan na slici 131.

Slika 131 Shema relacije entiteta DJELATNIK

Izme|u dva i vi{e entiteta mogu postojati veze tipa 1 : 1, 1 : N i M : N. Kod odnosa1 : 1 jednoj pojavi tipa entiteta A odgovara samo jedna pojava tipa entiteta B iobrnuto. Primjer: entiteti Odjel i Rukovoditelj. Odjelom rukovodi jedan rukovoditelj iistovremeno jedan odjel mo`e imati samo jednog rukovoditelja. Grafi~ki se toprikazuje:

Kod odnosa 1 : N veza izme|u entiteta A i B je slijede}a: jednoj pojavi entiteta tipa Amo`e odgovarati vi{e pojava entiteta tipa B. Me|utim, svakoj pojavi entiteta tipa Bodgovara samo jedna pojava entiteta tipa A. Odnos 1 : N u pravilu uklju~uje iodnos 1 : 1. Primjer: entitet Odjel i entitet Djelatnik. Odjel mo`e imati zaposlenihvi{e djelatnika, a djelatnik mo`e biti zaposlen u samo jednom odjelu. Grafi~ki se toprikazuje:

Kod odnosa M : N svakoj pojavi entiteta tipa A mo`e odgovarati nekoliko pojavaentiteta tipa B i obrnuto. Ova veza uklju~uje u principu veze vrste 1 : 1 i 1 : N.

Primjer: entitet Oprema i entitet Rezervni dio. Na jednoj opremi postoji vi{erezervnih dijelova i jedan rezervni dio se mo`e pojaviti na razli~itoj opremi.

Grafi~ki se to mo`e prikazati:

U prikazivanju modela podataka koriste se sljede}i simboli:

U simbolu entiteta upisuje se ime entiteta. Entiteti se me|usobno povezuju linijamadefiniranjem odnosa 1 : 1; 1 : N ili M : N. U simbol atributa upisuje se ime atributa.Atribut s podvu~enim ili * ozna~enim imenom predstavlja identifikatora entiteta(klju~). Izrada modela podataka obuhva}ena je sljede}im aktivnostima:

- analiza ulaza i izlaza podataka i informacija iz pojedinih funkcija poduze}a, ~ime sudefinirani podsustavi i baze podataka sustava AIS,

- izrada E - R - M (entitet, relacija, model) dijagrama kao grafi~kog prikaza strukturesvakog entiteta u bazi podataka,

- tabli~no definiranje entiteta i opis atributa po svakom entitetu.

Prilikom postavljanja strukture baze podataka potrebno je srediti podatke u tablicama(entitetima). Ovo ure|ivanje podataka nazivamo normalizacija odnosno dovo|enjepodataka u normalni oblik.

Pojasnit }emo ciljeve prve, druge i tre}e normalizacije koje se koriste kao standardnioblici sre|ivanja podataka.

Za primjer obavljanja normalizacije uzet }emo entitet: podaci o izborima u SAD.

PRA]ENJE IZBORA - podaci o izborima

Rb Naziv atributa duljina tip n1.2.3.4.5.6.7.

Godina izboraRegistrirani glasa~iKandidatStrankaDr`avaGlavni gradDobiveno glasova

4910202159

DNCCCCN

OOOOOOO

U ovakvoj “polaznoj” tablici podataka jo{ nije odre|en klju~ (identifikator).

Cilj normalizacije je vezivanje svih atributa uz jedan klju~.

Prva normalna forma izdvaja u novi entitet skupine atributa koji se vi{estrukoponavljaju za jedan klju~.

Ako pogledamo entitet podaci o izborima mo`emo zaklju~iti da bi za atribut Godinaizbora kao klju~ do{lo do vi{estrukog ponavljanja atributa 3, 4, 5, 6 i 7.

Da bi entitet doveli u normalni oblik dijelimo ga na dva entiteta: prvi koji sadr`iatribute 1 i 2 i drugi koji sadr`i atribute 1, 3, 4, 5, 6 i 7.

Prvi entitet: podaci o izborima

PRA]ENJE IZBORA - podaci o izborima

Klju~: godina izboraRb Naziv atributa duljina tip n

1.2.

Godina izboraRegistrirani glasa~i

49

DN

OO

Drugi entitet: kandidati

PRA]ENJE IZBORA - kandidati

Klju~: godina izbora + ime kandidataRb Naziv atributa duljina tip n

1.2.3.4.5.6.

Godina izboraIme kandidataStrankaDr`avaGlavni gradDobiveno glasova

410202159

DCCCCN

OOOOOO

Cilj druge normalizacije je da svaki atribut bude potpuno i funkcionalno vezan uzjedan klju~, te da je obavljena prva normalizacija odnosno zadovoljena prva normalnaforma. Svaki atribut koji ne pripada na ovaj na~in klju~u treba biti odvojen u posebanentitet.

Ako pogledamo entitet PODACI O IZBORIMA vidimo da ovi podaci zadovoljavajudrugi normalni oblik. Entitet KANDIDATI zahtijeva drugu normalizaciju.

Atributi 3, 4 i 5 ne zavise direktno o slo`enom klju~u: Godina izbora + kandidat.Zaista, atributi stranka, dr`ava i glavni grad, ovise o kandidatu ali ne o godini izbora.

Ako temeljem toga razdvojimo ovaj entitet u dva entiteta dobijemo:

Entitet: rezultati kandidata

PRA]ENJE IZBORA - rezultati kandidata

Klju~: godina izboraRb Naziv atributa duljina tip n

1.2.3.

Godina izboraIme kandidataDobiveno glasova

4109

DCN

OOO

Entitet: podaci kandidataPRA]ENJE IZBORA - podaci kandidata

Klju~: ime kandidataRb Naziv atributa duljina tip n

1. Ime kandidata 10 C O

2.3.4.

StrankaDr`avaGlavni grad

20215

CCC

OOO

Ovi podaci organizirani u tri entiteta nalaze se u drugom normalnom obliku. Tre}anormalizacija kojom treba da dobijemo stabilnu formu podataka nastoji analiziratipostoje li atributi koji su prijenosno ovisni o klju~u (tranzitivna ovisnost).Atribut Glavni grad ovisan je o kandidatu samo zato {to je atribut Kandidat odre|enkao klju~. Atribut Glavni grad je ovisan o dr`avi i bilo tko da je kandidat on ostajeglavni grad dr`ave. Tre}i normalni oblik definiramo kao tablicu u drugom normalnomobliku u kojem je svaki atribut na netranzitivan na~in ovisan o klju~u.

Entitet Podaci kandidata razdvajamo u dva entiteta: osnovni podaci o kandidatu idr`ava.

Entitet: Osnovni podaci o kandidatuPRA]ENJE IZBORA - osnovni podaci o kandidatu

Klju~: ime kandidataRb Naziv atributa duljina tip n

1.2.3.

Ime kandidataStrankaDr`ava

10202

CCC

OOO

Entitet: dr`avaPRA]ENJE IZBORA - dr`ava

Klju~: dr`avaRb Naziv atributa duljina tip n

1.2.

Dr`avaGlavni grad

215

CC

OO

Danas postoje, ve} dovoljno testirane u primjeni, relacijske baze podataka: ORACLE,INFORMIX, INGRES i dr.9. PROGRAMSKI JEZICI

Program smo definirali kao skup naredbi kojima se daje zadatak ra~unalu da obaviodre|eni posao. U po~etku su programi pisani u strojnom jeziku koji je razumljivra~unalu (naredbe se pi{u u binarnom obliku). Pisanje programa u strojnom jeziku jeslo`eno, dugo traje i mogu}e su velike gre{ke pri pisanju.

Strojni je jezik orijentiran osobitostima ra~unala. Program pisan za IBM PC ra~unalone}e bez dorade raditi na Wang ili Apple ra~unalima, pisan za Apple radit }e samo naApple ra~unalima itd. Za kra}e prikazivanje programeri su koristili prikazivanjenaredbi iz binarnog koda u heksadecimalnom ili oktalnom kodu. Kao primjer mo`emouzeti dva reda u binarnom obliku:

1100 0100 0010 0010 1111 0000 0011 0000 0100 0001 1000 00111111 1010 0010 0000 1111 0000 0011 0000 1110 0000 0001 0110

te ih prikazati u heksadecimalnom obliku:

C 4 2 2 F 0 3 0 4 1 8 3F A 2 0 F 0 3 0 E 0 1 6

Danas postoji veliki broj programskih jezika razli~itih namjena i mogu}nosti.Opisujemo ih pomo}u elemenata i njihovih odnosa (Marijan \urek, Mladen Baranek,1995.) prema slici 132.

Slika 132 Elementi i odnosi programskih jezikaNaredbe se u programskim jezicima pi{u odre|enim skupom znakova. Kod strojnogjezika to su bili znakovi 0 i 1. Ostali programski jezici pi{u se znakovima ASCII iliEBCIDIC koda koji imaju 127 odnosno 256 znakova koji sadr`e mala i velika slovaengleske abecede, brojeva (0-9), te posebne znakove.

Dio jezika koji odre|uje zna~enje re~enice u programu, naziva se semantika.

Razlikujemo nekoliko vrsta programskih jezika i njihovih predstavnika u okvirupovijesnog razvoja (Marijan \urek, Mladen Baranek, 1995.):

- proceduralni (FORTRAN, COBOL),- rekurzivni blok strukturirani (PASCAL, C),- deklarativni (PROLOG),- upitni (SQL),- objektno orijentirani (SmallTalk, C++).

Sintaksa odre|uje to~nost pisanja rije~i i re~enica u danom programskom jeziku bezobzira na njihovo zna~enje.

Ugra|ene usluge obuhva}aju mogu}nost jezika kao naprimjer:

- rad s datotekama,- matemati~ke funkcije,- funkcije definirane u okviru programskih jezika,- grafi~ko su~elje,

- upravljanje resursima (memorijom).

Vi{i programski jezici su pisani naredbama koje su razumljive programeru (naengleskom jeziku dogovorenim zna~enjem engleskih rije~i i re~enica).

Da bi ra~unalo moglo razumijeti ovako pisan program potrebno ga je prevesti na jezikrazumljiv ra~unalu tj. strojni jezik.

Ovo obavljaju programi koji se zovu prevoditelji (compilar) ili interpreteri.

Prevoditelji prevode cijeli program na strojni jezik te nakon toga javljaju gre{ke usintaksi.

Interpreteri prevode naredbu po naredbu i odmah je izvr{avaju.

Programski jezik Assembler predstavlja daljnji razvoj strojnog jezika u kojem sepojedine naredbe pi{u u mnemo ili simboli~kom kodu.

Vi{i programski jezici imaju naredbe u engleskom jeziku razumljive programeru.

Programski jezik FORTRAN razvijen je u 1955. godini za potrebe znanstveno -tehni~kih aplikacija. Pogodan je za slo`enije matemati~ke operacije. Omogu}ujejednostavno pisanje formula. Ime FORTRAN potje~e od rije~i FORmulaTRANslator. U 1957. godini primijenjen je na IBM 704 ra~unalima.

Danas se javlja u obliku FORTRAN 77 i FORTRAN 90. Vrlo je pogodan za rad smatricama i nizovima. Veliki broj matemati~kih, statisti~kih i modela operacijskihistra`ivanja, ura|en je u FORTRAN jeziku.

Tako, naprimjer, da bi izra~unali brzinu rezanja kod tokarenja V C

T S av

m y x=

⋅ ⋅ u

FORTRANU bi pisali naredbu:

V=CV/(T**M*S**Y*A**X)

Programski jezik COBOL razvijen je 1959. godine za potrebe poslovnih obrada ukojima ima velika koli~ina podataka i potrebni su razni oblici izvje{taja.

Ime mu dolazi od Comon Bussiness Oriented Language. Svaki COBOL programpodjeljen je u ~etiri odjeljka koji se zovu division: identification division (imeprograma i autora), environment division (opisuje okru`enje na kojem }e programraditi), data division (opisuje podatke koji se koriste u programu) i procedure division(opisuje obradu podataka).

Kao i FORTRAN i COBOL je do`ivio nove verzije: COBOL 85 itd.Programski jezik RPG razvijen je od firme IBM u 1964. godini. Razvijen je kaogenerator izvje{taja u cilju lak{e i br`e izrade izvje{taja.

Danas postoje i RPG II i RPG III izvedbe.Programski jezik BASIC razvijen je za potrebe studenata za rad na mikro, mini iglavnim ra~unalima. Jednostavan je za pisanje. Postoji vi{e razli~itih oblika BASICjezika. Ime dolazi od Beginners All-Purpose Symbolic Instruction Code.

Programski jezik PASCAL razvijen je u 1968. godini za potrebe poslovnih iin`enjerskih problema. Dobio je ime po francuskom matemati~aru Pascalu. Pogodanje za algoritme pisane tehnikom strukturnog programiranja.

Primjer programa u PASCAL jeziku (Nanci A. Floyd, 1991.):

PROGRAM TOT;

VAR

RATE, GOURS, AMT: REAL;

BEGIN

READ (RATE, HOURS);AMT: = (RATE* HOURS);WRITE (AMT)

END

Programski jezik C je jedan od novijih programskih jezika s rastu}im porastomprimjene. Naro~ito se puno koristi za pisanje sustavnog softvera. Zna~ajnija primjenapo~inje od 1980. godine.

Objektno orijentirani programski jezici razvijaju se na temelju skupina jednostavnihnaredbi povezanih u objekte ili klase.

^etvrta generacija jezika zajedni~ki nazvanih 4GLS (Fourth-Generation Languages)su vi{i programski neproceduralni jezici.

Kao PROLOG i FOCUS razvijeni su u cilju br`eg razvoja za korisnika, neki kaoNatural razvijeni su za profesionalne programere. Programi su kra}i i jednostavniji.

Query programski jezici omogu}avaju i korisnicima koji nisu programeri pisanjeprograma za izradu raznih izvje{taja i pregleda.

10. PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Osim navedene definicije informacijskog sustava, koja vi{e predstavlja definicijuautomatiziranih informacijskih sustava, mo`emo navesti jo{ nekoliko definicija:

Informacijski sustav je skup informacijskih subjekata koji komuniciraju razmjenominformacija (Pavi}, 1994.).Informacijski sustav je skup svih resursa, metoda i organizacija u cilju osiguranja svihinformacija potrebnih poslovnom sustavu (IBM te~aj, 1978.).

Informacijski sustav postojao je u svim periodima razvoja ljudskog dru{tva. Na slici133 vidimo potrebu IS-a da s porastom koli~ine informacija prije|e s ru~nog nastrojnu (ra~unalsku) obradu podataka.

Slika 133 Ovisnost vremena obrade o koli~ini informacija

S porastom slo`enosti organizacijskih sustava raste i potrebna koli~ina informacija zanjihovo funkcioniranje. Za automatizaciju informacijskog sustava nu`na je ra~unalskai komunikacijska podr{ka te programski sustavi koji integriraju podatke potrebne zafunkcioniranje poduze}a ili ustanova. Analizu poslovnog i proizvodnog procesa,tokove informacija, energije i materijala, definiranje ili izrada potrebnog softvera ihardvera, obuka za kori{tenje, te povezivanje svih ovih elemenata, obuhva}adjelatnost koju nazivamo projektiranje informacijskih sustava.Pri projektiranju potrebnih informacija za razli~ite razine korisnika prema piramidiupravljanja i zahtjevima radnih mjesta na obradi informacija, potrebno je prema slici134 uzeti u obzir razli~itost potreba za koli~inom informacija:- na ni`oj rukovode}oj strukturi kod operacijskih korisnika informacija, potrebna je

ve}a koli~ina informacija, ali manja njihova raznovrsnost,- na vi{oj rukovode}oj razini potrebne su raznovrsnije informacije u manjoj

selektiranoj koli~ini (Dobrini}, 1987.).

Slika 134 Odnos razina rukovo|enja te koli~ine i raznovrsnosti informacija

Me|utim, informaciju treba dobiti u vremenu u kojem je mo`emo rabiti, u kojem onamo`e dati potrebnu i korisnu obavijest korisniku. [to je vrijeme dobivanja informacijekra}e to su tro{kovi proizvodnje informacije ve}i, nasuprot tome informacija koja jezaka{njela nema vrijednosti za korisnika. Na slici 135 prikazan je odnos tro{kova ivrijednosti informacija.

Slika 135 Odnos tro{kova i vrijednosti informacijaProjektiranje informacijskih sustava, naro~ito za proizvodna poduze}a, je slo`enzadatak. Ova slo`enost proisti~e iz slo`enosti organizacijskog sustava. Uvo|enjemautomatiziranog informacijskog sustava, pobolj{avaju se tokovi informacija, energije imaterijala, a time i u~inkovitost cjelokupnog sustava.

Za projektiranje automatiziranog informacijskog sustava, potrebno je dobro poznavatiili upoznati poslovni proces, veze me|u odjelima te prema okolini.

Postoje razli~iti postupci, metode pristupa i alati u projektiranju i izgradnjiinformacijskog sustava. Po jednom od njih (Pavli}, 1994.) koraci u razvojuinformacijskog sustava (IS) su:- strate{ko planiranje,- projektiranje IS,- izrada prototipa IS,- implementacija IS,- uvo|enje IS,- odr`avanje IS.

Strate{ko planiranje obuhva}a sve aktivnosti cjelokupnog razvoja. Jedna od ~e{}ekori{tenih metoda je metoda BSP (Business Systems Planning), koja sadr`i sljede}eposlove:- podjela slo`enog sustava u podsustave,- op}a arhitektura IS,- definiranje procesa i podataka podsustava,- definiranje veza podsustava,

- definiranje prioriteta razvoja,- procjena i prijedlog potrebne infrastrukture,- ocjena postoje}eg informacijskog sustava,- plan aktivnosti daljeg razvoja,- dobivanje suglasnosti za rad.

Pod projektiranjem IS-a podrazumijevamo:- modeliranje procesa,- modeliranje podataka,- prevo|enje modela podataka,- projektiranje fizi~ke baze podataka,- projektiranje programa.

Model procesa predstavlja dijagram toka informacija kroz proizvodne i poslovneprocese. Jedan od mogu}ih na~ina grafi~kog prikazivanja dan je u radu (Majdand`i},1994.). Za modeliranje procesa naj~e{}e se koristi metoda SSA (Structure SystemsAnalysis) - strukturne analize sustava (Pavli}, 1994.) kojom dobijemo:- projektni zadatak,- model procesa postoje}eg stanja,- model procesa budu}eg stanja,- definicija strukture podataka,- definicija logike procesa,- ocjena izvodljivosti,- ocjena tro{kova i koristi.

Model podataka definira podatke koje }emo zapisivati i memorirati u bazi podataka,te kako ih organizirati, povezati i omogu}iti efikasno kori{tenje i za{titu. Zamodeliranje koristimo razli~ite metode, naj~e{}e relacijskih modela.

Rezultati tog modeliranja su:- popis skupina podataka,- popis veza me|u skupinama,- definiranje veze podatka i skupine,- definiranje veza podataka.

Model podataka je temelj za razvoj i organizaciju baze podataka. Prevo|enje podatakasadr`i poslove oko dobivanja modela podataka u relacijskoj mre`noj ili hijerarhijskojbazi podataka. Poslovi projektiranja programa definiraju potrebne programe, ulazne iizlazne zaslone i preglede, veze modula, podsustava i sustava te algoritme slo`enijihprograma.

Projektiranje fizi~ke baze podataka sadr`i poslove oko organizacije i optimizacijerasporeda podataka s kori{tenjem metoda (distribucija podataka, projektiranje formatafizi~kog zapisa i projektiranje metoda pristupa podacima).

Poslovi implementacije softvera sadr`e poslove izrade i testiranje programa, uizabranom programskom jeziku, na definiranim zahtjevima u projektu. Rezultatiimplementacije su testirani programi s naputcima za kori{tenje.

Uz ovu fazu ponekad je uklju~ena i faza uvo|enja IS-a (neki autori je definiraju kaoposebnu fazu). Uvo|enje obuhva}a obuku korisnika, unos po~etnih stanja i izraduostale korisni~ke dokumentacije.

Tijekom rada na projektiranju automatiziranih informacijskih sustava obavili smoodre|enu normizaciju koraka i postupaka u izradi projekta. Jasno je da kona~na verzijaprojekta ne mora sadr`avati sva navedena poglavlja, {to kao i opseg pojedinihpoglavlja, ovisi o slo`enosti informacijskih sustava, djelatnosti poduze}a te naro~ito oorganizaciji pripreme proizvodnje i proizvodnog procesa.

Ovako definirana procedura u izradi projekta sadr`i sljede}e korake:* Zadaci i ciljevi projekta** Ciljevi projekta** Polazne postavke** Pristup izradi projekta* Osnovni podaci o poduze}u** Razvoj poduze}a** Proizvodni program** Prijedlog pobolj{anja* Snimanje i analiza postoje}eg stanja** Analiza organizacijskih jedinica** Analiza funkcija** Ocjena razine informatizacije funkcija** Prijedlog pobolj{anja* Snimanje i analiza postoje}eg obujma i toka dokumenata informacija** Snimka stanja dokumenata** Analiza dokumenata i potrebnih polja** Definicija polja i informacija za AIS* Analiza {ifarskog sustava** Prijedlog promjena i prilago|avanja {ifarskog sustava** Definiranje {ifarskog sustava* Struktura baze podataka** Struktura sustava AIS** Modeli baza podataka podsustava** Organizacija prikupljanja, unosa i za{tite podataka** Opis sadr`aja baza podataka** Opisi i crte`i izlaznih izvje{taja*** Izvje{taji prema analizi dokumentacije*** Izvje{taji prema zahtjevu rukovoditelja*** Izvje{taji prema zahtjevu korisnika*** U~estalost i pripadnost izvje{taja korisnika* Osnovni algoritmi glavnih programa* Plan uvo|enja podsustava i modula* Prijedlog ra~unalske osnovice** Potrebna eksterna memorija** Potrebna glavna memorija** Mre`a i topologija rasporeda lokalnih stanica* O~ekivane koristi

** Mjerljive koristi** Neposredno mjerljive koristi** Posredno mjerljive koristi** Nemjerljive koristi* Plan obuke* Potrebna osnovna znanja* Rad s podsustavima i modulima* Prijedlog organizacije i rada odjela za uvo|enje i rad AIS-a** Kadrovi** Znanja i obuke** Na~in rada* Uklju~ivanje gotovih aplikacija i postoje}e opreme u AIS* Daljnji razvoj AIS

Opis ovih koraka s rije{enim primjerima projekta IS za na{a poduze}a, dani su uliteraturi (Majdand`i}, 1994.).

10.1. Metodologije u razvoju i izgradnji automatiziranog informacijskog sustava

Postoji vi{e metodologija koje se koriste u razvoju automatiziranih informacijskihsustava. Ovdje }e kratko biti opisane sljede}e metodologije: ([timac; Novak, 1994.):* SSA (Structured Systems Analysis) - strukturna analiza sustava,* BSP (Business Systems Planning) - planiranje poslovanja sustava,* Information Engineering - informacijsko in`enjerstvo.

Strukturna analiza sustava analizira procese, podatke i tokove (energije, materijala,informacija i podataka).

BSP - studija obavlja analizu informacijskih potreba. Daje informacijske potrebe zasve razine upravljanja. Pogodna je za one organizacije ~iji se procesi ne mijenjaju ilise malo mijenjaju tijekom vremena (uprave, osiguranja, banke).

Metodologija Informacijskog in`enjerstva polazi od globalnih informacijskih potrebarukovodstva, koje se transformiraju u baze podataka. Ova je metodologijaprimjenljiva za organizacije koje nastoje pratiti promjene u okru`enju i prilago|avatiim se (proizvodna poduze}a, projektne i istra`iva~ko - razvojne institucije). U tablici23 dana je usporedba ove tri metodologije ([timac; Novak, 1994.).

Usporedba metodologija Tablica 23Metodologije

Kriteriji

Moderna strukturnaanaliza sustava (SSA)

Business systemplanning (BSP)

Informacijskoin`enjerstvo (IE)

Pokrivenost faza`ivotnog ciklusa

PlaniranjeAnalizaOblikovanje

PlaniranjeAnalizaOblikovanje

PlaniranjeAnalizaOblikovanje

Konstrukcija Konstrukcija Konstrukcija

Orijentiranost Tok podatakaStruktura podatakaStruktura procesaOdnos podataka iprocesa

Tok podatakaStruktura podatakaStruktura procesaOdnos podataka iprocesa

Tok podatakaStruktura podatakaStruktura procesaOdnos podataka iprocesa

Jednostavnostprimjene

Potrebno iskustvou primjeni

Nije potrebnoiskustvo u primjeni

Potrebno iskustvou primjeni

Nije potrebnoiskustvo u primjeni

Potrebno iskustvou primjeni

Nije potrebnoiskustvo u primjeni

Sudjelovanjekorisnika

Izvor informacijaSudjeluju urazvitkuProvode razvitak

Izvor informacijaSudjeluju urazvitkuProvode razvitak

Izvor informacijaSudjeluju urazvitkuProvode razvitak

Podr`anost

CASE - alatima

Dobra

Lo{a

Dobra

Lo{a

Dobra

Lo{a

10.2. Ra~unalna podr{ka razvoju Automatiziranih informacijskih sustava

Programski sustav za podr{ku razvoju Automatiziranih informacijskih sustava CASE(Computer Aided Software Engineering) predstavlja pomo}ni alat “pri razvoju iizgradnji ra~unalom podr`anih poslovnih informacijskih sustava” (Brumec, 1995.).

CASE alati se dijele na dvije osnovne skupine:

- CASE toolkit,

- CASE workbench.

CASE toolkit sadr`i integrirane alate koji automatiziraju jednu od faza `ivotnogciklusa informacijskog sustava. Integracija alata posti`e se kori{tenjem zajedni~kogrje~nika podataka i korisni~kog su~elja (Novak, 1995.).

CASE workbench podr`ava cijeli `ivotni vijek informacijskog sustava, automatiziraizradu modela organizacije i njenog okru`enja, automatizira planiranje razvitkainformacijskog sustava, te razvitak i implementaciju informacijskog sustava.

Integracija alata osigurava se usvajanjem metodike razvitka, kori{tenjem zajedni~kogrije~nika podataka, automatskim prijenosom informacija izme|u faza te kori{tenjemzajedni~kog korisni~kog su~elja (Novak, 1995.).

Primjena CASE alata omogu}ava:

- pove}anje produktivnosti u razvoju informacijskih sustava,

- pove}anje kakvo}e izra|enog informacijskog sustava,

- lak{e i bolje pra}enje realizacije informacijskog sustava,

- evidentiranje i pra}enje promjena u izgradnji informacijskog sustava,

- lak{e odr`avanje informacijskog sustava.

Na slici 136 prikazani su “alati” kojima raspola`u CASE sustavi (Varga, 1994.).

Slika 136 “Alati” kojima raspola`u CASE sustavi

Sredi{nja komponenta CASE sustava predstavlja katalog (repozitorij) podatakainformacijskog sustava za koji se koristi i naziv rje~nik podataka. Pored ovog CASEsustavi sadr`e i alate za Upravljanje projektom.

Alati za projektiranje slu`e kao pomo} pri projektiranju IS-a. Omogu}avaju tekstualnii grafi~ki opis sustava (dijagrami veza, entiteti, atributi).

Alati za upravljanje projektom omogu}uju planiranje koraka u razvoju IS-a,potrebnih resursa, simulaciju tijeka razvoja (tipa “{to-ako”), te vremensko planiranjenekom od metoda ili programa za planiranje i vo|enje projekata. Dana{nji CASEsustavi se mogu podijeliti u tri skupine (Varga, 1993.):- integrirani CASE sustavi (I-CASE) koji su integrirani i vezani na isti katalog,

- komponente CASE sustavi koji rje{avaju pojedine zadatke u izgradnji IS-a aliostaje problem integracije,

- hibridni CASE sustavi koji predstavljaju pojedina~na pomagala razli~itihproizvo|a~a.

U tablici 24 dane su uporedbe pojedinih CASE sustava.

CASE sustavi Tablica 24

Naziv proizvoda Kategorijaproizvoda

Planiranje Analiza Dizajn Konstrukcija

INNOVATOR workbench Structured analysisand real timemodelling,Structure entity -relationshipmodelling

Structured designStructured entity-relationshipmodelling

Innovator,ProgrammersWorkbench vezana JAMprodukte

PRO-IVWorkBench

workbench ANALYSER-procesno orijen-tiran DATAMODELLER

DATAMODELLERPDESIGNER;objekti tipaprogram(PR),funkcije (FN),paragrafi (PF)reprezentirane ustrukturnimkartama SSADM,Merise,

ROTOTYPER(RAD)

EXCELERATOR uppercase SSADM,Merise,informacijskoin`enjerstvo

SSADM, Merise,informacijskoin`enjerstvo

Screen Modelling,Event Modelling(RAD) prekoCDIF (Case DataInterchangeFormat) naAD/ADVANTAGE, APS, Progress,CSP

ORACLE*CASE workbench CASE*Designer,MatrixDiagrammer-poslovni ciljevi,kriti~ni faktoriuspjeha, raznematrice kao u BSP

CASE*Designer:EntityRelationship,Diagrammer,Function HierarchyDiagrammer,Data-flow Diagrammer,MatrixDiagrammer

CASE*Designer:Entity Relationship,Diagrammer,Function HierarchyDiagrammer,Data-flow Diagrammer,MatrixDiagrammer

CASE*Dictionary,CASE*Generator(RAD)

Tablica 24 (nastavak 1)Naziv proizvoda Kategorija

proizvodaPlaniranje Analiza Dizajn Konstrukcija

ADWKnowledgeware

workbench, ali semo`e kori-stiti ikaozasebne”radnestanice”

ADW/PWS:Podr`avaBSP,InformationStrategy Planning,ForeSight i ostalemetode planiranja,mogu}nost zaizradu izvje{taja(matrica odnosa)

ADW/AWS: DataTranslator, DataKatalog=prelaznikoraci izme|uanalize i dizajna

ADW/DWS zakompleksnesustave,ADW/RAD zabrzi prelaz izanalize u detaljnidizajn-proto-topiranje,PresentationLayout

ADW/CWS-MVSizgradnja uIBM/MVSokru`enjuADW/CWS-400za AS/400aplikacijeADW/CWS-GUIANSI COBOL zaclient-server

Diagrammer zaizradu prototipnihzaslona+svielementikorisni~kogsu~elja

aplikacijeADW/CWS zaCSP aplikacije

ANSWER:Architect

ICASE matrice za pla-iranje poslovnihsustava,organizacijskigrafovi; podr`avameto-dologije:IE,BSP, Marise,SDM i dr.

ERM, Gane &Sarson, Yourdon,DeMarco,Bachman, Jakson

ERM, Gane &Sarson, Yourdon,DeMarco,Bachman, Jakson,izrada i provjerarelacijskogmodela

ANSWER-ZIM

SILVERRUN workbench modelpodataka,modelprocesa (Gane &Sarson,Merise,Yourdon,,DeMarco,informacijskoin`enjerstvo)

izrada i provjerarelacijskogmodela podataka

su~elje narazli~ite 4GL

I-CASEISEE/Informix

workbench Yourdon,DeMarco,Jakson,Ward $ Mellortehnike analize idizajna

Yourdon,DeMarco,Jakson,Ward $ Mellortehnike analize idizajna

Generic SQL,Generator forInformixISC/ANA,Generic 4GLGenerator forInformixISC/PRO GenericC GeneratorforInformixISC/PRO

System Engineer toolkit obuhvat zahtjeva SSADM: modeliobjekti-veze,dijagrami tijekovapodatakadekompozicijskidijagrami

dijalog korisnik-ra~unalo, zasloni,transakcije

PowerBuilder

Pokrivenost podru~ja razvitka Tablica 25Naziv proizvoda Podaci Procesi Odnos podataka i

procesaUpravljanje razvitkom

INNOVATOR modeli objekti-veze,oblikovanje baze

strukturna analiza

PRO-IVWorkBench

modeli objekti-veze,generacija relacijskesheme

Eksterni entiteti,odlagali{ta podataka,procesi, dijagramitijekova podataka

dijagrami tijekovapodataka

EXCELERATOR modeli objekti-veze,opis podataka,oblikovanje baze

dijagrami tijekovapodataka, akcijskidijagrami, strukturnidijagrami

dijagrami tijekovapodataka

izvje{taji temeljemrazli~itih podataka izvi{ekorisni~kihrepozitorija

ORACLE*CASE modeli objekti-veze,opis podataka,generacija relacijskesheme

hijerarhijskadekompozicijafunkcija, procesi,dijagrami tijekovapodataka, spremi{tapodataka

matrice odnosafunkcije-entiteti,dijagrami tijekovapodataka

ADWKnowledgeware

modeli objekti-veze,dijagrami zaopisivanje tipaentiteta, dijagram listetipova informacija,

dekompozicijskidijagrami dijagramitijekova podataka,akcijski dijagrami,spremi{ta podataka,

razne matrice odnosa,dijagrami tijekovapodataka

ADW/DOC zaupravljanje procesimarazvitka i izradudokumentacije

dijagram strukturetipova informacija,generacija relacijskesheme

strukturne karte

ANSWER:Architect

modeli objekti-veze,generacija relacijskesheme

dekompozicijskidijagrami, dijagramitijekova podataka,akcijski dijagrami,tablice stanja

razne matrice odnosadijagrami tijekovapodataka

SILVERRUN modeli objekti-veze,generacija relacijskesheme

dekompozicija procesas neograni~enimbrojem razina,dijagrami tijekovapodataka

dijagrami tijekovapodataka

I-CASEISEE/Informix

modeli objekti-veze,Data StructureDiagram

dijagrami tijekovapodataka, dijagramisekvenci, strukturnekarte

dijagrami tijekovapodataka

System Engineer/SSADM

modeli objekti-veze dekompozicijskidijagrami, dijagramitijekova podataka,logika postupka,transakcije

matrice odnosaentiteta i postupaka,dijagrami tijekovapodataka

mogu}a integracija salatima za upravljanjeprojektima

11. SUSTAV OZNA^AVANJA

Sustav ozna~avanja je informacijski jezik sporazumijevanja u poduze}ima iinstitucijama. Izmjena ili registriranje informacija mogu}a je primjenom odre|enihznakova i simbola. Da bismo ih pravilno razumjeli, stvorena su razli~ita pravila (npr.pravopisna za jezi~no podru~je).

Tijekom vremena u svakom poduze}u stvaran je interni jezik u obliku skra}enica iraznih oznaka (OP - operacijska priprema, PKB - projektno-konstrukcijski biro).Ovakve skra}enice su oznake spontano nastale, slovima izra`ene i ~esto dvosmislene,i nisu svima razumljive i potpune.

Odluku o upotrebi znamenki ili slova u oznaci treba donijeti na temelju zna~ajnihfaktora kao {to su broj pojmova koje treba ozna~iti, na~in obrade podataka, razvoj,perspektiva i dr.

U uvjetima kori{tenja sustava AIS najbolje mo`e poslu`iti oznaka koja je sastavljenaod znakova iste vrste i to od znamenki, jer omogu}ava lak{u i pouzdaniju obradu.Najvi{e problema mo`e donijeti primjena posebnih znakova u oznaci (-, /, :, ;).

S gledi{ta primjene tehnika ozna~avanja mogu}e je u svim na~inima obrade podatakaprimijeniti svaku tehniku, ali s razli~itim prednostima i nedostacima.

Pri ru~noj obradi podataka tehnika klasi~nog ozna~avanja je najpogodnija, dok serje|e uvodi modificirana paralelna tehnika, a gotovo nikada paralelna tehnikaozna~avanja.

Suprotno ru~noj obradi, u slu~aju kori{tenja AIS dolazi do izra`aja tehnika paralelnogozna~avanja, a nedostaci klasi~ne oznake (govore}e) se vi{e potenciraju nego {to jojprednosti dolaze do izra`aja.

Dobro sastavljena oznaka od znakova poredanih odre|enim slijedom, treba omogu}iti:- nedvosmisleno identificiranje odre|enog predmeta ozna~avanja,

- klasificiranje po odre|enom sustavu,

- informiranje o posebnim zna~ajkama tog predmeta ozna~avanja.

U odre|enim uvjetima treba izgraditi sustav ozna~avanja koji }e zadovoljiti sljede}ezahtjeve:- da je prilago|en postoje}em na~inu obrade podataka,- da se koristi {to manje znakova u oznaci,- da je oznaka dovoljno velika i omogu}ava nedvosmisleno ozna~avanje svih

predmeta koji postoje u definiranom sustavu,- da oznake pru`aju {to vi{e informacija o ozna~enim predmetima,- da je primijenjeni sustav ozna~avanja stalan.

Sustav ozna~avanja koji zadovoljava navedene zahtjeve ima sljede}e prednosti:- u{te|uje rad i sredstva pri ispisivanju informacija o predmetima ozna~avanja,- prijenos informacija je br`i,- osigurava bolju organiziranost poslovanja,- omogu}ava sortiranje predmeta ozna~avanja (klasifikacija),- koncentriranim izra`avanjem informacija pove}ava se preglednost nad cjelokupnim

poslovanjem.

Uvo|enje novog sustava ozna~avanja je dugotrajan, opse`an, odgovoran i skup posao.

Mogu}a je razli~ita podjela oznaka. Jedna od zanimljivih je podjela po sadr`aju ifunkciji na:- negovore}e,- govore}e i- polugovore}e.

Negovore}e oznake redovito slu`e za identificiranje i ne sadr`e klasificiraju}e, a nitiinformacijske elemente.

Najjednostavnije konstruiranje identificiraju}e oznake je pomo}u rednih brojeva.

Govore}u oznaku ~ine oznake slo`ene po odre|enom sustavu klasificiraju}eg iinformacijskog karaktera.

Klasificiraju}a oznaka je tako konstruirana da svaka oznaka ima odre|eno zna~enje sobzirom na poziciju u oznaci, a ~esto slu`i istovremeno i za identifikaciju skupinepojmova po nekim zajedni~kim svojstvima.Polugovore}a oznaka je kombinacija govore}e i negovore}e (identificiraju}e) oznake.Ova oznaka nastaje kad govore}a oznaka vi{e ne mo`e zadovoljiti pa joj se dodaje

identificiraju}i dio. U pravilu je polugovore}a oznaka glomazna, te`e se koristiodvojeno identifikacijski dio oznake i nemogu}e je izvr{iti pro{irenje oznake.

S gledi{ta mogu}ih tehnika ozna~avanja postoje tri osnovne:- paralelno ozna~avanje,- modificirano paralelno ozna~avanje i- klasi~no ozna~avanje.

Paralelna oznaka sastoji se redom od:- identifikacijskog,- klasifikacijskog i- informacijskog dijela oznake.

Sva tri dijela se pi{u i koriste odvojeno.

Identificiraju}a oznaka je stalna, a druga dva dijela oznake mogu se formirati imijenjati prema potrebi, tako da se ne naru{i utvr|eni sustav ozna~avanja.

Takve zna~ajke paralelne oznake pokazuju dobre strane ve} u ru~noj obradi podataka,a naro~ito u uvjetima kori{tenja sustava za obradu podataka (SOP).

Identificiraju}a oznaka se dodjeljuje iz prirodnog redoslijeda brojeva za svaki pojam(objekt ozna~avanja). Razlikujemo dva na~ina dodjeljivanja. Po prvom na~inudodjeljujemo ident broj (IB) redoslijedom pojavljivanja pojma ozna~avanja.

Primjer:

IB Ime pojma

00001 Mari} Mato00002 Ivi} Ivan00003 ^eli~ni lim 8 x 1000 x 2000, ^0346P300004 Vijak M 8 x 1,500005 Tokarski no` JUS KC1056, 20 x 20, P3000006 \\ - In`enjering00007 Univerzalna tokarilica TN P-250

IB se dodjeljuje redoslijedom rasta prirodnih brojeva (1, 2, 3, ... 7) bez obzira iz kojegpodsustava ili podru~ja bio pojam koji ozna~avamo.

Po drugom na~inu svakoj istovrsnoj skupini pojmova za ozna~avanje dodjelimoskupine ident brojeva. Ako uzmemo isti primjer onda bi mogli odrediti:

00000 - 010001 - Oznaka djelatnika01001 - 02000 - Oznaka materijala i alata02001 - 02500 - Oznaka partnera02501 - 03000 - Oznaka kapaciteta

Sada se u ovako odre|enim skupinama ident brojeva obavlja dodjeljivanje:

IB Ime pojma

00001 Mari} Mato00002 Ivi} Ivan01001 ^eli~ni lim 8 x 1000 x 2000, ^0360P301002 Vijak M 8 x 1,501003 Tokarski no` JUS KC056, 20 x 20, P3002001 \\ - In`enjering02501 Univerzalna tokarilica TNP - 250

Klasifikacijska oznaka ili klasifikacijski broj svrstava pojmove u, po izabranomkriteriju, sli~ne skupine.

Primjer:

01000 Alati01100 Alati za obradu odvajanjem ~estica01110 Alati za tokarenje01111 Tokarski no`evi01112 Zabu{ivala

Klasifikacija omogu}ava smanjenje vremena pretra`ivanja prilikom tra`enja nekogpojma time {to se pretra`uje samo po klasifikaciji definirane skupine pojmova.

Informacijske oznake idu uz identificiraju}e ili klasificiraju}e oznake ili kaosamostalne oznake.

U tom slu~aju one omogu}avaju predstavljanje nekih oznaka u obliku kra}eg zapisa(broja ili slova) u memoriji ra~unala.

Primjer:

Status kapaciteta:

1 - kapacitet u radu2 - kapacitet u popravku3 - kapacitet otpisan.

Modificirana paralelna oznaka (kombinirana), sastoji se od istih dijelova kao iparalelna, ali se redoslijed pisanja odre|uje prema konkretnim mjestima, s tim daidentificiraju}i dio nije nikad na prvom mjestu.

Pojedine dijelove oznake nije mogu}e mijenjati, jer utvr|ena oznaka za neki predmet ucijelosti je stalna i gotovo uvijek ima puno znakova, tj. glomazna je.

Klasi~na oznaka sadr`i govore}e oznake koje kao cjelina istovremeno identificiraju iklasificiraju predmete. U pravilu se primjenjuju u organizacijama koje raspola`u smalim asortimanom predmeta, gdje je intenzitet preno{enja i kori{tenja informacijaslab i gdje su neznatne promjene.

Kao primjer mo`e se navesti ozna~avanje nacrta u jednom poduze}u. Govore}aoznaka nacrta je L 12-OP13.438-4/Sb. Prilikom unosa ove oznake ostvareni unos jebio:

L12-OP13.438-4/Sb ispravan unos!L12- OP13.438-4/Sb gre{ka , postoji blenk izme|u L12- i slova O !L12-OP13.438-4 /Sb gre{ka, postoji blenk izme|u broja 4 i / !L12-fP13.438-4/Sb gre{ka, slovo f umjesto slova O!L12-OP13.438-4/sb gre{ka, umjesto Sb upisano sb!

Ovo su gre{ke koje su se javljale prilikom vi{estrukog unosa oznake nacrta kao klju~a(korisnik nije prihvatio ident broj kao osnovni klju~ za pristup osnovnim podacima odijelovima i sklopovima proizvoda).

Uvo|enjem sustava za obradu podataka nu`no je izgraditi novi sustav ozna~avanja ibilo bi neracionalno koristiti tehniku klasi~nog ozna~avanja, prvenstveno zbog toga{to sadr`i ve}i broj oznaka od identificiraju}e oznake.

Uva`avaju}i sve zahtjeve koje treba ispuniti kvalitetan sustav ozna~avanja, zatimprednosti i nedostatke pojedinih tehnika, proizilazi da paralelna tehnika ozna~avanjaima pozitivne zna~ajke i daje optimalne rezultate u uvjetima primjene SOP-a i velikekoli~ine podataka koja se ozna~ava.

Ovaj sustav ima tri dijela od ~ega su prve dvije oznake zna~ajnije:- identifikacijski broj (IB),- klasifikacijski broj (KB) i- informacijska oznaka.

Identifikacijski broj slu`i za jednozna~no identificiranje svakog ~imbenika u okviruutvr|enog sustava ozna~avanja. Konstruiran je pomo}u rednih brojeva s maksimalnomduljinom, dovoljnom da obuhvati sve ~imbenike i da osigura razvoj sustava (npr. sa{est znakova mo`e ozna~iti 999999 pojmova). Na ovakav IB dodaje se kontrolni brojdobiven ra~unanjem po jednom od modula, u cilju kontrole ispisa ident broja.

S obzirom da IB ne govori ni{ta o tome koji je ~imbenik (predmet ozna~avanja),potrebno je za brzo pronala`enje tra`ene informacije, izgraditi klasifikacijski sustavparalelno s identifikacijskim sustavom. Kapacitet identifikacijske oznake odre|uje sena na~in (Kekez, 1988.):K=N (fs + BG . p) (6)gdje su:

N - broj predmeta ili pojmova koji se ozna~avaju,

fs - faktor sigurnosti koji se odabire fs =1,2 i uzima u obzir gre{ku u procjeni,

BG- broj godina za koji se predvi|a kori{tenje oznake,

p - o~ekivani postotak prirasta novih predmeta ili pojmova ozna~avanja godi{nje.

Broj mjesta u izra~unatoj vrijednosti K predstavlja potrebni broj mjesta (brojeva) uidentifikacijskoj oznaci.

Primjer:Prema ovoj formuli provjerena je identifikacijska oznaka za zaposlenike u jednompoduze}u koja u sada{njem sustavu ozna~avanja ima 6 znakova, a zapo{ljava 1259zaposlenika dakle N=1259:

K = 1259 (1,2 + 50 . 0,2 )

K=14101

Ident oznaka zaposlenika treba imati 5 mjesta. Ova oznaka zadovoljava za 50 godinarada i godi{nji prirast od 20 % zaposlenika. Na osnovu toga mo`emo zaklju~iti dapostoje}a oznaka zadovoljava.

Maksimalni broj zaposlenika koji bi mogla zadovoljiti ova oznaka sa pet mjesta(pretpostavka mogu}i nagli porast broja zaposlenika):

N=Error! = Error! = 8928 zaposlenika

Mo`e se zaklju~iti da ident oznaka zaposlenika zadovoljava trenutne potrebe idugoro~ni razvoj, te da postoji velika rezerva slobodnih brojeva u postoje}oj oznaci.

Klasifikacijski broj KB koristimo za grupiranje ~imbenika po sli~nim ili istimzna~ajkama i me|usobnim vezama. Shemu klasifikacije, po kojoj se provodiklasifikacija, treba utvrditi na bazi potreba poslovanja i zahtjeva tehnika ozna~avanja.Jedna od ocjena valjanosti klasifikacije je broj pojmova (predmeta) koji su smje{tenipod jednim KB. Smatra se da je dobra klasifikacija u kojoj se nalazi od 20 do 50pojmova pod jednim klasifikacijskim brojem. Odnos izme|u korisnosti neke oznake itro{kova pribavljanja, registriranja, obrade, kori{tenja i oda{iljanja informacija,predstavlja osnovno mjerilo ekonomske efikasnosti primjene jedinstvenog -optimalnog sustava ozna~avanja.

Na jednom primjeru mogu}e je prikazati razliku i efekte u slu~aju primjene klasi~neoznake npr. s duljinom od 18 znakova u odnosu na primjenu spomenutog IB odsedam znakova (6 + 1 kontrolni broj).

U slu~aju da oznake zami{ljenog slo`enijeg proizvoda, od 20000 crte`a treba samojedanput ispisati rukom i unijeti u ra~unalski sustav, proizlazi da se nepotrebno pi{ejedanaest znakova vi{e po crte`u (18 - 7).

Razlika mno`ena s brojem crte`a daje 220000 znakova (20000 x 11).

Ako jedan djelatnik treba jedan sat da bi pro~itao, zapamtio i napisao 3000 znakova,tada }e ukupno pove}anje potrebnog efektivnog rada iznositi 73,3 sata (220000 :3000).

Treba dodati jo{ cca 10% od vremena efektivnog rada za kontrolu ispisanih oznaka,{to kazuje da }e ukupno utro{eno vrijeme iznositi cca 80,63 sati.

Ovo treba uve}ati i za dodatno vrijeme potrebno za unos podataka u ra~unalskisustav.

Ako se uzme podatak da jedan djelatnik treba jedan sat da bi unio i kontrolirao 10000znakova, tada je za unos oznake crte`a potrebno ukupno 22 sata (220000 : 10000) vi{enego da se koristi identifikacijski broj crte`a (IBC).

Dakle nepotrebno pove}anje posla, u slu~aju da 20000 oznaka treba ispisati rukom iunijeti u ra~unalski sustav samo jedanput, iznosi ukupno 102,63 sata.

Ovo pove}anje je tim zna~ajnije {to govore}a oznaka lan~ano izaziva jo{ ve}iutro{ak vremena u svim fazama rada gdje je potrebno pisati i unositi oznaku crte`a.

Tu se ne ra~una pove}ano vrijeme rada strojeva i tro{kovi uzrokovani gre{kama uprijenosu ve}eg broja znakova (dulje oznake).

Iskustva u projektiranju i uvo|enju AIS pokazuju da je naj~e{}e potrebno mijenjati{ifarski sustav ozna~avanja ali da je to uglavnom slo`en zadatak.

Uvo|enje klasifikacijskog pojma smanjuje vrijeme pretra`ivanja u skupinu sli~nihpredmeta.

Ako naprimjer u podacima u skladi{tu imamo 10000 stavki materijala i `elimo vidjetikoliko imamo lima 0,8 x 100 x 2000 mm, ^0336P3. Listaju}i na zaslonu (upomo}nim prozorima) trebamo odre|eno vrijeme da na|emo ident oznaku (ident brojili nomenklaturu) tra`enog materijala, a zatim brzo vidimo stanje na skladi{tu,rezervaciju, promet itd. Isto mo`emo u~initi da u prikladno slo`enom i organiziranomkatalogu na|emo ident oznaku i ponovimo postupak interaktivnog upita o stanju naskladi{tu.

Postoji mogu}nost da tra`imo stanje prema imenu ili po~etnom slovu nazivamaterijala, ali to mo`e biti ote`ano ukoliko nismo normizirali nazive materijala.Ukoliko imamo razra|enu klasifikaciju, ovisno o broju mjesta do koje smo razinerazradili klasifikaciju, dobijemo sve manje skupove materijala u kojem, listanjem nazaslonu, br`e na|emo tra`enu ident oznaku materijala. Posebne te{ko}e javljaju se pripoku{aju da se izmjene postoje}e, naj~e{}e govore}e, nomenklature u ident brojeve.Izme|u ostalih pogodnosti, ident broj se mo`e dodjeljivati automatski za svaki novipojam ozna~avanja prema jednom od spomenutih na~ina.

U ve}em broju slu~ajeva pomoglo je kompromisno rje{enje. Uzima se staranomenklatura i stavlja u rezervnu oznaku, a automatski se svakoj nomenklaturidodjeljuje ident broj. Vremenom (za 2 - 3 godine) izgubi se stara nomenklatura. Usvakom postoje}em sustavu ozna~avanja postoje odre|ene specifi~nosti koje morasustav AIS uva`iti i odre|ene nekonzistentnosti koje se dogovaraju i rje{avaju tijekomrada na projektu ili prilago|avanja potrebama funkcioniranja sustava AIS .

Na primjeru oznaka organizacijskih jedinica, dan je primjer izrade novog sustavaozna~avanja.

Ova oznaka predstavlja istovremeno i mjesto tro{ka. Dodjeljivana je slu~ajno i nijehijerarhijska kao {to je to organizacija slu`bi i odjela (definirana je nadre|enost slu`beodjelu itd.).

Prijedlog novih oznaka dan je prema hijerarhijskoj vezi.

Ovdje su navedena dva primjera:

1000 - Direktor1100 - Odjel pravnih poslova1200 - Sektor osiguravanja kvalitete1210 - Odjel osiguranja kvalitete1220 - Odjel kontrole kvalitete1230 - Ispitivanje bez razaranja1240 - Odjel geodetskih radova1300 - Razvoj organizacije i informatike-----------------------------------------------------------------------------------------------------2000 - Financijsko ra~unovodstvena slu`ba2100 - Ra~unovodstveni sektor2110 - Knjigovodstvo2120 - Devizno knjigovodstvo2130 - Obra~un pla}a2200 - Financijski sektor2210 - Platni promet2220 - Poslovi likvidature2230 - Blagajni~ki poslovi2300 - Ekonomski sektor2310 - Plan i analiza2320 - Interna kontrola nagra|ivanja i raspodjela2330 - Poslovi inventure

Prednosti ovako predlo`enog sustava ozna~avanja organizacijskih cjelina su sljede}e:- struktura oznake prati hijerarhijsku strukturu, pa je pogodna za kumuliranje

izvje{taja na vi{im razinama,- jednostavna je, lako se pamti i koristi.

Nedostatak nove oznake je problem povezivanja arhivskih podataka po starimoznakama s novim oznakama {to se mo`e rije{iti uvo|enjem veznih oznaka uprograme za obradu arhivskih podataka.

Navodimo primjer analize ozna~avanja materijala i alata u jednom poduze}u.Oznaka materijala i alata sadr`i 7 znakova. Od ovih 6 znakova predstavlja oznaku, a 1znak je kontrolni broj.

Kao i kod oznake zaposlenika i ova oznaka je postavljena kao zajedni~ka zapoduze}e.

I pored toga {to bi potrebe AIS zadovoljila oznaka sa pet mjesta, predlo`eno je daostane ista oznaka (jednostavniji prijelaz na rad u AIS ako ne mijenjamo oznaku) sa{est mjesta bez primjene kontrolnog broja koji bi usporavao planirani na~in rada.

Klasifikacijski broj materijala ima 10 znakova sa sljede}im zna~enjem:

Ovaj na~in odre|ivanja klasifikacijskog broja ne zadovoljava potrebe AIS togpoduze}a. On ne omogu}ava bilo kakvo grupiranje materijala po istim zna~ajkama{to je osnovna funkcija klasifikacije. Osim toga sadr`i u sebi i identifikacijski broj,kao i broj organizacijske cjeline za koga nema potrebe da bude dio oznake. U sustavuAIS predvi|a se razvoj klasifikacije prema mogu}nostima razvoja sustavaozna~avanja. Mogu}e je od 10 znakova za klasifikaciju imati upotrebljivo onolikoznakova koliko smo u tom trenutku razvili klasifikaciju za odre|eno podru~je.

Ovdje }emo navesti primjer za klasifikaciju materijala razra|enu za profile na duljineod pet znakova koja bi zadovoljila prvu fazu potreba rada AIS. Sustav ima sljede}ustrukturu:

Pojedine skupine znakova imaju sljede}e zna~enje:- Osnovna klasifikacijska skupina predstavlja znak prema kojem dolazimo u sustavu

AIS do klasifikacije koju `elimo (materijal, alat, sredstva rada, kadrovi itd).

Struktura ove skupine znakova dana je na slici 137.

Slika 137 Osnovni ~imbenici klasifikacije u AIS

Ove osnovne skupine su:- Skupina 0 predvi|ena je za klasifikaciju zajedni~kih elemenata (poslovni partneri,

dokumenti, organizacijske jedinice itd.).- Skupina 1 predvi|ena je za klasifikaciju zaposlenih.- Skupine 2, 3, i 4 predstavljaju sredstva za rad: skupina dva obuhva}a

proizvodna sredstva za rad (mehanizacija, transportna sredstva, agregati,proizvodni kapaciteti), skupina 3 obuhva}a pomo}na proizvodna sredstva za rad(posebne i standardne naprave, alati, pribori i ure|aji koji nisu osnovna sredstva),skupina 4 obuhva}a neproizvodna sredstva za rad vezana uz proizvodna sredstva(konstrukcija alata, projekt monta`e, tehnologija zavarivanja, projekt za{tite naradu itd.).

- Skupine 5, 6, i 7 sadr`e tu|e proizvode koji se koriste u poduze}u: skupina 5 sadr`ispecifikaciju opreme, skupina 6 materijale (osnovne, pomo}ne i potro{ne), askupina 7 nematerijalne tu|e proizvode (propisi, norme, uputstva, suglasnosti itd.).

- Skupine 8 i 9 sadr`e vlastite proizvode, poduze}a, pri ~emu skupina 8 obuhva}avlastite proizvode a skupina 9 nematerijalne proizvode (propisi, pravilnici,projekti).

Ovim brojem u klasifikaciji prilikom rada u AIS pristupamo klasifikaciji: zamaterijale, tehnologiju, opremu, kadrove itd.

Ovdje }e biti prikazan primjer dijela klasifikacije za materijale, a u prilogu 1 dana jeklasifikacija za opremu, materijale, alate i proizvodne kapacitete. Klasifikacija jeura|ena za skupinu poduze}a strojogradnje.

Klasifikacijska skupina kao prvi sljede}i znak u klasifikaciji materijala ima sljede}ezna~enje:1- proizvodi crne metalurgije,2- proizvodi obojene metalurgije,3- proizvodi metaloprera|iva~ke industrije,4- elementi strojeva,5- proizvodi elektrotehni~ke industrije i industrije mjernih aparata,6- proizvodi kemijske industrije i gra|evinarstva7- proizvodi industrije ko`e, gume i PVC masa.

U ovoj skupini ostaju slobodni brojevi (0, 8 i 9).

Klasifikacijska skupina na tre}em mjestu predstavlja podskupine u okviru osnovneskupine.

Za proizvode crne metalurgije to bi bile oznake:

0 - profili (10)

1 - limovi (11)

2 - cijevi (12)

3 - nosa~i (13)

4 - `ice (14)

5 - odljevci (15)

6 - otkovci i otpresci (16)

7 - elektrode i `ice za zavarivanje (17).

U zagradi su dane oznake ove skupine povezane uz osnovnu klasifikacijsku skupinu(1 - proizvodi crne metalurgije).

Klasifikacijska skupina na ~etvrtom mjestu ozna~ava vrstu proizvoda. Ovdje }e bitidan primjer za profile i limove.

Primjer za profile:

0 - okrugli profili (100)

1 - kvadratni profili (101)

2 - plosnati profili (102)

3 - {esterostrani profili (103)

4 - istokra~ni profili (104)

5 - raznokra~ni profili (105)

9 - ostali profili. (109)

Primjer za limove:

0 - crni ravno valjani (110)

1 - bijeli (111)

2 - kotlovski (112)

3 - pocin~ani (113)

4 - rebrasti (114)

9 - ostali. (119)

Klasifikacijska skupina na petom mjestu ozna~ava vrstu materijala za obradu u AIS(obra~un tro{kova, pra}enje tro{kova itd.).

Ta skupina ima sljede}e oznake:

5 - osnovni materijal nedora|en

6 - osnovni materijal dora|en

7 - pomo}ni i potro{ni materijal.

Na taj na~in bi, naprimjer kotlovski limovi imali klasifikacijsku oznaku: 61125 sazna~enjem:

Dinami~ni razvoj svjetske privrede, pojava velikog broja novih proizvoda i razmjenaproizvoda izme|u razli~itih zemalja, doveli su do potrebe za stvaranjem zajedni~kog

sustava ozna~avanja. Sustav je najprije primjenjen u SAD, zatim u Europi i Japanu, teu ve}im zemljama svijeta.

Najzna~ajniji zajedni~ki sustavi ozna~avanja su UPC (Universal Product Code) iEAN (Europen Article Numbering). Ti se sustavi temelje na identifikacijskoj oznaci ime|usobno su kompatibilni.

Na slici 138 prikazana je struktura UPC oznake.

Slika 138 Struktura UPC oznake

Sustav EAN ima dvije izvedbe: s 13 znakova i kratku s 8 znakova. Strukture EANoznake dane te na slici 139.

a) Struktura EAN oznake

b) Struktura kratke EAN oznake

Slika 139 Struktura EAN oznake

Kratka izvedba EAN oznake koristi se kod proizvoda malog obujma kod kojih jeprostor za tiskanje EAN oznake mali. EAN oznaka se sastoji od prugastog (crti~nog)simbola i EAN oznake.

Prugasti (crti~ni) simbol predstavlja, pomo}u crtica i praznina, odre|ene {irine oznakuproizvoda. ^ita~ prugastog koda ~ita automatski ovu oznaku. Ispod prugastog simbolaispisuju se oznake u opti~ki ~itljivom pismu. U slu~aju da se prugasti simbol zaprlja ine mo`e ~itati, ru~no se, preko tipkovnice, unosi ova oznaka.

U Hrvatskoj je osnovan hrvatski EAN centar - CROEAN, koji je 22. svibnja 1992.godine u Bruxellesu i prihva}en u me|unarodnom udru`enju za ozna~avanjeproizvoda, a vodi poslove u vezi s razvojem EAN u Hrvatskoj (Me{tri}, Kne`evi},1994.).12. OSTALA PODRU^JA PRIMJENE RA^UNALA

Danas je te{ko na}i podru~je ljudskog djelovanja u kojem nisu prisutna ra~unala: odobavljanja svakodnevnih poslova, rada u ku}anstvu do {porta i zabave.

U ovom poglavlju spomenut }emo jo{ neka podru~ja primjene za koje mislimo da bimogla biti interesantna o~ekivanom krugu ~itatelja ove knjige.

12.1. Stolno izdava{tvo DTP (Desk Top Publishing)

Ljudi su od svojih po~etaka poku{avali rije~ima i slikama prenositi, u obliku poruka,svoje misli, osje}aje i do`ivljaje.

Rije~i su se prenosile zvukom, glinenim plo~icama, na `ivotinjskoj ko`i, na stijenamape}ina, papirusu, a zatim i na papiru. Od po~etaka pismenosti i ljudske kulture,oblikovanje i umno`avanje, predstavljalo je zna~ajan pokreta~ napretka cjelokupneljudske zajednice (Rakar, 1993.).

Prvi po~eci javljaju se pojavom tiskarstva. Na drvenim plo~icama, izdubljivane supovr{ine koje su otiskivane na prete~e papira.

Gutenberg je izumom slova, prvo drvenih a zatim olovnih, zna~ajno unaprijediotiskarstvo. Po~etkom ovog stolje}a izmi{ljen je offset tisak. Temelji se nalitografskom postupku i omogu}ava kvalitetniji, ~i{}i i o{triji otisak.

Slike su tiskarima uvijek stvarale vi{e problema od teksta. Nakon drvenih, a zatimmetalnih plo~ica javljaju se kemijski i fotografski postupci.

Proces koji je oduzimao uvijek najvi{e vremena u tiskari je proces pripreme. Zatiskanje knjige, ~asopisa, letka, posjetnice itd. uvijek nam je potrebno obavitipripremu. Slaganje stotine slova u stranicu je dugotrajan i te`ak posao.

Danas su u posao stolnog izdava{tva u{la ra~unala koja vi{estruko puta smanjujupotrebno vrijeme pripreme za tiskanje. Za stolno izdava{tvo potrebno je ra~unalo,programski sustavi, te ostala oprema.

Za ovu namjenu postoje Macintosh, PC, Atari i druga ra~unala. Ra~unala Macintoshtvrtke Apple za potrebe stolnog izdava{tva, postoje u nekoliko izvedbi: od ra~unalaClassic s 4 MB RAM-a i 40 MB memorije na disku do vrhunskog modela Quadra.

Od PC ra~unala predla`e se 486 s 50 MHz, 16 MB RAM i 400 MB kapaciteta nadisku.

Tvrtka Atari za potrebe stolnog izdava{tva preporu~uje Atari TT s 8 MB RAM i 120MB na disku (Bo{njak, 1993.).

Od ostale opreme se u DTP konfiguraciji koriste skaneri i pisa~i.

Va`niji programski sustavi za stolno izdava{tvo su: Page Maker za Macintoshra~unala, Ventura Publisher i Page Maker za PC ra~unala, Calamus za ra~unala Atari,te Page Stream i Professional Page za ra~unala Amiga (Bo{njak, 1993.).

12.2. Multimedija

Pojavom grafi~kog su~elja nepregledne linije naredbi zamijenjene su humanijimikonama pa je rad s monitorom postao ugodniji, br`i i jednostavniji.

Pod pojmom multimedija podrazumijevamo integraciju svih postoje}ih oblikamedijalnih komuniciranja (digitalni tekst, grafika, fotografija, animacija, video i stereozvuk).

Interaktivna multimedija omogu}ava dvosmjerno komuniciranje u odnosu na TV nakoju nemamo utjecaja. Postoji mi{ljenje (Bakotin, 1993.) da multimedija postaje alatkoji podjednako uspje{no koristi poslovni i umjetni~ki svijet.

Multimedija se mo`e opisati (Lopac, 1993.) kao nova filozofija u pristupu ra~unalukoja ravnopravno koristi sve na~ine interakcije (tipkovnica, mi{, olovka, slika,kretnja, zvuk).

U dana{njim primjerima primjene multimedija se koristi za:- izradu prezentacija,- elektroni~ko publiciranje,- ra~unalom podr`ane sustave u~enja,- dijagnosti~ke sustave,- sustave odr`avanja,- zemljopisne baze podataka,- videosastanke.

Jedno od prvih multimedijalnih ra~unala je Amiga tvrtke Commodore, sa specijalnodizajniranim ~ipovima Agnus (grafi~ki koprocesor), Denise (animacija) i Paula(zvuk) te ima mogu}nost mije{anja videoslike i ra~unalne grafike.

Tvrtka Macintosh ima multimedijalne sustave: Centris 660 AV i Quadra 840 AV.Poznata je multimedijalna radna stanica INDY tvrtke Silicon Graphics itd.

Multimedijalna ra~unala imaju poseban zahtjev za diskovima velikog kapaciteta.Jedna nekomprimirana video sekvenca duljine 1 minute zauzima 221 MB memorijena disku (Brenko, 1993.).

12.3. Arhiviranje dokumenata na ra~unalu

Arhiviranje dokumenata poslovnog tipa (zakonom propisanih vremena ~uvanja) itehni~kog tipa, te njihovo brzo i to~no nala`enje, predstavljaju problem svakeustanove i poduze}a. Klasi~ne arhive zauzimaju veliki prostor, trebaju odre|eni brojzaposlenika za rukovanje dokumentima te vrijeme za nala`enje.

Organizacija putem mikrofilma, smanjila je potreban prostor i pove}ala brzinupretra`ivanja dokumenata.

Noviji svjetski trend za arhiviranje dokumenata, temeljen na ra~unalskoj opremi,naziva se Document Imaging.Prednosti primjene ovog sustava su sljede}e (Rai}, 1994.):- trenutni odaziv na postavljene zahtjeve,- smanjeni broj zaposlenika na arhiviranju,- smanjenje potrebnog prostora 70 - 80 % ,- visoki stupanj za{tite izvornih dokumenata,- vi{estruko pove}anje kapaciteta obradivosti dokumentacije.

Document Imaging sustav u na~elu ima sljede}e elemente:- radnu stanicu za skaniranje,- opti~ki disk,- sustav za upravljanje bazama podataka,- radne stanice za pregled dokumenta,- radnu stanicu za brzi ispis.

13. OSIGURANJE KVALITETE PROGRAMSKIH PROIZVODA

Pove}anje kvalitete proizvoda, boljom i kvalitetnijom organizacijom rada, na svimposlovima koji sudjeluju u izradi nekog proizvoda, postoji danas u svim podru~jimaljudskog djelovanja. Unapre|enje kvalitete po~elo je normizacijom (tehni~ka kontrolakvalitete), preko sustava osiguranja kvalitetom (QA), s te`njom ka potpunomupravljanju kvalitetom (TQM) (Krakar, 1994.).

Za osiguranje kvalitete programskih proizvoda razvijen je na Strojarskom fakultetu uSlavonskom Brodu, u zajednici s tvrtkom Informati~ki in`enjering iz SlavonskogBroda, “Priru~nik za kvalitetu programskih proizvoda”.

U priru~niku su dana uputstva i dokumentacija za sljede}e aktivnosti na projektiranju,izradi, uvo|enju i odr`avanju informacijskih sustava:

- planiranje i pra}enje izrade projekta automatiziranih informacijskih sustava (AIS),- snimanje i analiza postoje}eg stanja i toka informacija, energije i materijala,- snimanje i analiza postoje}e organizacije i funkcija me|u organizacijskim

jedinicama,- snimanje i analiza sustava ozna~avanja,- izrada modela baze podataka,

- izrada programa,- testiranje,- uvo|enje i testiranje kod korisnika,- pra}enje `ivotnog ciklusa programskog proizvoda.

U prilogu je dan dio priru~nika koji obuhva}a poslovna planiranja i pra}enja izradeprojekata Automatiziranih informacijskih sustava.

PRILOG

PRIRU^NIK ZA KVALITETUPROGRAMSKIH PROIZVODA

Naziv dokumenta:

Title of document:

Dokument br:

Document No:

Revizija br:

Revision No:

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

PPIP 001.000

0

Odobrenje:

Approval: Dekan fakulteta:

______________________

Pripremio: ____________________________, (T.[ari},dipl.ing.)Prepared by:

Odobrio: ____________________________, (dr.N.Majdand`i})Approved by:

Datum:____________________

Date:

Datum:____________________

Date:

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

1 odof

7

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA

AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

Br.PPIP 001.000

Rev: 0

1.0

2.0

3.0

SVRHA

Prikupljanje, razrada i priprema aktivnosti na realizaciji projekta AIS.

Definiranje potrebnih djelatnika po vrsti i cijeni Nh rada.

Definiranje potrebne ra~unalske opreme i posebnih razvojnih paketaprograma CASA alata.

Izrada plana programskim sustavom ASUP (Automatizirani sustavvo|enja projekata).

Izrada plana tro{kova projekta.

Pra}enje realizacije projekta AIS.

OPSEG

Planiranjem i pra}enjem }e biti obuhva}eni svi programski proizvodikoje projektira Strojarski fakultet ili poduze}e ININ - Informati~kiin`enjering d.o.o. kao njegov glavni kooperant.

REFERENTNI DOKUMENTI

ISO 9000-3: 1991, Norme upravljanja kakvo}om i osiguranja kakvo}e - Dio 3: Smjernice za primjenu ISO 9001 na razvoj, isporuku i odr`avanje "Software"-a.

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

2 odof

7

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA

AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

Br.PPIP 001.000

Rev: 0

4.0

5.0

5.1

5.1.1

ODGOVORNOSTI

Za provo|enje ovog postupka odgovoran je rukovoditelj Katedre zaorganizaciju i informatiku.

Za pripremu podataka odgovorne osobe su voditelji projekta.

Za unos i obradu podataka odgovoran je voditelj projekta.

PROVO\ENJE POSTUPKA PRA]ENJA

Priprema, unos, izrada i pra}enje plana obavlja se kroz sljede}eaktivnosti:

Prikupljanje podataka

Kao izvori podataka za izradu plana koristit }e se sljede}i obrasci:

Osnovni podaci o planu

Pripremaju se za svaki plan na obrascu Osnovni podaci o planu.

Na temelju osnovnih podataka o planu definiraju se podaci potrebni zaizradu i pra}enje plana.

Obrazac popunjava voditelj projekta.

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

3 odof

7

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA

AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

Br.PPIP 001.000

Rev: 0

5.1.2

5.1.3

Aktivnosti plana

Za svaki plan definiraju se zadaci za realizaciju posla. Zadaci sedefiniraju kao aktivnosti po du`ini trajanja i zavisnosti aktivnosti:

- teku}a aktivnost po~inje istovremeno s prethodnom ili nekom odprethodnih aktivnosti,

- teku}a aktivnost po~inje nakon zavr{etka prethodne ili neke odprethodnih aktivnosti,

- teku}a aktivnost po~inje sa zazorom u odnosu na prethodnu ili neku odprethodnih aktivnosti,

- teku}a aktivnost po~inje s preklopom u odnosu na prethodnu ili neku odprethodnih aktivnosti.

Aktivnosti se mogu definirati za obavljanje u kontinuitetu i s prekidima.

Za to~nost podataka odgovara voditelj projekta.

Raspolo`ivi kapaciteti

Za nositelje posla definiraju se raspolo`ivi kapaciteti po {ifri, nazivu,koli~ini, vrijednosti 1 Nh rada i valuti vrijednosti.

Za to~nost podataka odgovara voditelj projekta.

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

4 odof

7

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA

AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

Br.PPIP 001.000

Rev: 0

5.1.4

5.1.5

5.1.6

Potrebni kapacitetiZa svaku aktivnost plana definiraju se potrebni kapaciteti po {ifri ikoli~ini.Za unos podataka odgovoran je voditelj projekta.

Potrebni resursiZa sve aktivnosti plana, za koje je to potrebno, odre|uju se potrebniresursi prema sljede}im oznakama: 1 - Oprema drugih 2 - Vlastita oprema 3 - Repromaterijal 4 - Potro{ni materijal 5 - Alat 6 - Dokumentacija 7 - Naprave 8 - Agregati 9 - Mehanizacija10 - Transportna sredstva

Za svaki resurs koji se ne nalazi u skladi{tu (3, 4 i 5) definira se cijenako{tanja po 1 Nh rada ili za ukupni plan.

Prijava gotovosti

Za svaku aktivnost se dnevno, tjedno ili mjese~no prijavljuje gotovostaktivnosti. Gotovost se prijavljuje definiranjem vremena po~etkaaktivnosti te njene gotovosti u terminskim jedinicama ili postotkomizvr{enog posla.

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

5 odof

7

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA

AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

Br.PPIP 001.000

Rev: 0

5.2

5.2.1

5.2.2

5.2.3

5.2.4

Izrada plana

Obrada podataka na izradi plana obavlja se sustavom ASUP.Sustav ASUP treba dati sljede}a izvje{}a:

Termin plan

Izvje{}e obuhva}a plan izrade aktivnosti, potrebne kapacitete i resurse.Izvje{}e se dobije na obrascu Termin plan.

Dnevno potrebni resursi

Ovuhva}a potrebu resursa po svakom radnom danu plana.Izvje{}e se dobije na obrascu Dnevno potrebni resursi.

Kalkulacija cijene ko{tanja

Obuhva}a strukturu cijene projekta po cijeni rada, kooperacije i resursa.Izvje{}e se dobije na obrascu Dnevno potrebni resursi.

Gantogram aktivnosti

Obuhva}a grafi~ki prikaz plana i gotovosti plana.

Izvje{}e se dobije na obrascu Gantogram aktivnosti.

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

6 odof

7

PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADEPROJEKTA

AUTOMATIZIRANIHINFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)

Br.PPIP 001.000

Rev: 0

5.2.5

6.0

Gotovost aktivnosti

Obuhva}a izvje{}e o gotovosti svih aktivnosti na planu.Izvje{}e se dobije na obrascu Gotovost aktivnosti.

DOKUMENTACIJA

Aktivnosti propisane ovim postupkom provodit }e se putem obrazacadanih u prilogu.

Prilozi:

Prilog br.1: Osnovni podaci o planu,

Prilog br.2: Aktivnosti plana,

Prilog br.2.1: Aktivnosti plana s prekidom

Prilog br.3: Raspolo`ivi kapaciteti,

Prilog br.4: Potrebni kapaciteti,

Prilog br.5: Potrebni resursi,

Prilog br.6: Prijava gotovosti,

Prilog br.7: Termin plan,

Prilog br.8: Dnevno potrebni resursi,

Prilog br.9: Kalkulacija cijene ko{tanja, (str.1, str.2, str,3, str.4)

Prilog br.10: Gantogram aktivnosti,

Prilog br.11: Ostvareni tro{kovi.

STROJARSKIFAKULTETSLAVONSKI BROD -HRVATSKA

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU IINFORMATIKU

Strana:Page:

7 od0f

7

P r i l o g b r. 8

POTREBNI RESURSIZa plan :Datum Vrsta resursa Rba Oznaka resursa Koli~inaJM----------------------------------------------------------------------------------------------------

P r i l o g b r. 9, s t r. 1

KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGEZa plan :CIJENA MATERIJALA :-------------------------------------Aktivnost :

---------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno za aktivnost :

UKUPNO ZA PLAN :

P r i l o g b r. 9, s t r. 2

KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGEZa plan :CIJENA KO[TANJA RADA :---------------------------------------------Aktivnost :

Kapacitet : Cijena rada :

---------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno za aktivnost :

UKUPNO ZA PLAN :

P r i l o g b r. 9, s t r. 3

KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGEZa plan :OSTALI DIREKTNI TRO[KOVI :----------------------------------------------------

Aktivnost :---------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno za aktivnost :

UKUPNO ZA PLAN :

P r i l o g b r. 9, s t r. 4

KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGEZa plan:

Cijena rada :Cijena materijala :

Ostali direktni tro{kovi :

Indirektni tro{kovi: %=

Cijena plana :Transport :

Ostali tro{kovi :Dobit : % =

CIJENA ZA PONUDU :==========================

P r i l o g b r. 10A S U P AUTOMATIZIRANI SUSTAV(c) ZeMi UPRAVLJANJA PROJEKTOM

Gantogram aktivnosti

tjedan, 8 sati dnevno

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Aktivnost 1994., studeniPlanirani Studeni Prosinac

po~etak / zavr{etak890123456789012345678901234567890123456789012345678901

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

POPIS SLIKA

Slika 1. Zabava na ra~unalu 2Slika 2. Robot budu}nosti 3Slika 3. Metoda crne kutije 7Slika 4. Na~elo povratne veze 7Slika 5. Von Neumann-ova arhitektura ra~unala 11Slika 6. Analogija rada ~ovjeka i ra~unala 14Slika 7. Tro{kovi izvr{enja bilijuna instrukcija 18Slika 8. Komponente ra~unalskog sustava 19Slika 9. Tabli~ni prikaz broja 2345 22Slika 10. Obrazac za unos podataka o partnerima 46Slika 11. Formatizirani obrazac Proizvodni nalog 50Slika 12. Maska na zaslonu za unos podataka o

partnerima51

Slika 13. Primjer dokumenta za opti~ko ~itanje znakova 54Slika 14. Dokument za ~itanje opti~kim ~ita~em znakova 54Slika 15. Izgled ~eka 55Slika 16. Svojstva disketa 56Slika 17. Disketna jedinica 57Slika 18. POS terminal 59Slika 19. Prugasti kod jednog proizvoda 60Slika 20. Primjer rada s mi{em 61Slika 21. Rad sa svjetlosnom olovkom 62Slika 22. Jedinica za ulaz podataka izgovorenih ljudskim

glasom65

Slika 23. Prikazivanje slova i brojeva u binarnom obliku 67Slika 24. Uloga radne memorije 68Slika 25. Feritna jezgra 69Slika 26. Pojave u magnetskom filmu 70Slika 27. Element memorije s magnetskim mjehuri}ima 71Slika 28. Centralna jedinica 73Slika 29. Strojni ciklus 74Slika 30. Primjer izvo|enja naredbe ADD 555 76Slika 31. Shema rada jednoadresnog ra~unala 77Slika 32. Kontrolni bit na vrpci 86Slika 33. Jedinica magnetskih vrpci 86Slika 34. Raspored slogova na vrpci 87

Slika 35. Oblici memoriranja slogova 88Slika 36. Magnetski disk 92Slika 37. Disk jedinica 94Slika 38. Sa`imanje podataka 100Slika 39. Dio povr{ine opti~kog diska 101Slika 40. Osnovni elementi komunikacije 103Slika 41. Povezivanje to~ka-to~ka 110Slika 42. Multipoint veza 110Slika 43. Multiplex veza 111Slika 44. Topologija zvijezda 115Slika 45. Topologija sabirnica 115Slika 46. Topologija prsten 116Slika 47. Usporedne mogu}nosti razli~itih procesora 126Slika 48. Preporuke za primjenu PC ra~unala 127Slika 49. Konfiguracija hardwera 129Slika 50. Osnovni dijelovi PC ra~unala 130Slika 51. Disketa (Floppy disc) od 5,25’’ 136Slika 52. Jedinica diska 137Slika 53. Priklju~ci za ostale jedinice i pomo}ne ure|aje

PC ra~unala137

Slika 54. Prikaz tipkovnice osobnog ra~unala 138Slika 55. Dijelovi NC stroja 150Slika 56. Dijelovi robota 153Slika 57. Tijek informacija u EDI 155Slika 58. Podjela vremena rada ra~unala 162Slika 59. Podjela poslova klijenta i servera 165Slika 60. Trendovi informacijskih tehnologija 166Slika 61. Shema otvorenog sustava 167Slika 62. Podjela softvera 170Slika 63. Raspored memorije MS-DOS-a 177Slika 64. Primjeri otvorenih sustava 184Slika 65. Zna~ajke tabli~nih kalkulatora 194Slika 66. Sadr`aj uredskog informacijskog sustava 199Slika 67. Koncept UIS na Klijent-server tehnologiji rada 200Slika 68. Prikaz zaslona u radu programa SHEMA 203Slika 69. Oblici linija 204Slika 70. Konfiguracija radne stanice za 3D 208Slika 71. Minimalne konfiguracije za rad CAD sustava 222Slika 72. Poslovi ru~nog programiranja 223Slika 73. Na~elo strojnog programiranja 224Slika 74. Koordinatni sustav na CNC stroju 230Slika 75. Polo`aj nulte i referentne to~ke stroja 231Slika 76. Proces dobivanja informacija 234Slika 77. Razli~ite definicije istog pojma 240Slika 78. Uloga znanja u rje{avanju problema 244Slika 79. Model semanti~ke mre`e 245Slika 80. Konfiguracija POS sustava 246Slika 81. Tipovi POS blagajni 247Slika 82. Tok informacija u bolnici 250

Slika 83. Podsustavi sustava AISP 255Slika 84. Osnovni sadr`aji i veze podsustava 256Slika 85. Osnovni moduli sustava SUPREMA 268Slika 86. Glavne funkcije i moduli sustava RAPIER 269Slika 87. Zajedni~ki moduli programskih sustava za

odr`avanje u razvijenim zemljama270

Slika 88. Podsustavi i moduli sustava AISOT 272Slika 89. Podsustavi sustava ASUR 276Slika 90. Struktura podsustava BAZAP 277Slika 91. Struktura podsustava DEFEL 278Slika 92. Struktura podsustava NAZAL 278Slika 93. Entiteti podsustava ASUPIM 279Slika 94. Entiteti podsustava FUOTK 279Slika 95. Izbor posla u ASUP-u 281Slika 96. Unos podataka o planu 282Slika 97. Zaslonska maska za unos aktivnosti plana 285Slika 98. Zaslonska maska za unos podataka o

potrebnim radnicima286

Slika 99. Unos potrebnih resursa 287Slika 100. Prijava gotovosti aktivnosti 288Slika 101. Pregled izvje{taja u ASUP-u 289Slika 102. Izvje{taj “Lista aktivnosti” 289Slika 103. Izvje{taj o gotovosti aktivnosti 290Slika 104. Izvje{taj o dnevno potrebnim resursima 290Slika 105. Gantogram aktivnosti 291Slika 106. Termin plan 292Slika 107. Izvje{taj Kalkulacija cijene ko{tanja objekta -

usluge293

Slika 108. Sadr`aj programskog paketa za programiranou~enje - PUT

296

Slika 109. Dijagram toka izrade programa 300Slika 110. Simboli za fini i grubi blok dijagram 301Slika 111. Blok dijagram zbrajanja pet brojeva 306Slika 112. Blok dijagram za rje{avanje opisanog primjera 307Slika 113. Jednostavni cikli~ki program 308Slika 114. Algoritam za rje{avanje primjera 1 310Slika 115. Algoritam za rje{avanje primjera 2 311Slika 116. Algoritam za rje{avanje primjera 3 313Slika 117. Algoritam za rje{avanje primjera 4 314Slika 118. Algoritam za rje{avanje primjera 5 315Slika 119. Algoritam za rje{avanje primjera 6 316Slika 120. Op}i primjer sekvence 318Slika 121. Dvosmjerna selekcija (IF THEN ELSE) 318Slika 122. Vi{esmjerna selekcija (CASE) 318Slika 123. Oblik “Pitaj pa uradi” (DO WHILE) 319Slika 124. Oblik “Uradi pa pitaj” (DO UNTIL) 319Slika 125. Grubi dijagram promjene datoteke DATMAT 322Slika 126. Metoda direktnog adresiranja 324Slika 127. Indirektno adresiranje 326

Slika 128. Dijagram strukture podataka bolnice 329Slika 129. Primjer slogova i veza za USLUGE

LABORATORIJA331

Slika 130. Dijagram strukture podataka 332Slika 131. Shema relacije entiteta DJELATNIK 338Slika 132. Elementi i odnosi programskih jezika 344Slika 133. Ovisnost vremena obrade o koli~ini informacija 348Slika 134. Odnos razina rukovo|enja te koli~ine i

raznovrsnosti informacija349

Slika 135. Odnos tro{kova i vrijednosti informacija 349Slika 136. “Alati” kojima raspola`u CASE sustavi 356Slika 137. Osnovni ~imbenici klasifikacije u AIS 371Slika 138. Struktura UPC oznake 374Slika 139. Struktura EAN oznake 375

POPIS TABLICA

Tablica 1 Vrijednosti 2n 35Tablica 2 Uputa za popunjavanje obrasca UP-3 (Podaci

o poslovnim partnerima)47

Tablica 3 Pregled diskova 95Tablica 4 Opti~ki diskovi 102Tablica 5 BCD kod 105Tablica 6 EBCIDC kod 106Tablica 7 ASCII kod 107Tablica 8 Svojstva grafi~kih kartica 131Tablica 9 Mogu}nosti Vsafe programa 145Tablica 10 Poruke Anti-Virus programa 147Tablica 11 Pregled CAD paketa programa 209Tablica 12 Pregled hardvera za CAD 213Tablica 13 Usporedbe nekih 3D paketa programa za PC ra~unala 220Tablica 14 Kodiranje prema ISO/R480 (DIN66024) i

EIA RS-244A226

Tablica 15 Uvjeti puta prema ISO/DIS 1056 (DIN66025,List 2)

229

Tablica 16 Klasi~no i programiranje umjetne inteligencije 244Tablica 17 Tipovi slogova bolni~ke baze podataka 330Tablica 18 Podaci o studentima 333Tablica 19 Studenti koji su zavr{ili gimnaziju 334Tablica 20 Izdvojena tablica 334

Tablica 21 Polo`eni ispiti 335Tablica 22 Udru`ena tablica 335Tablica 23 Usporedba metodologija 354Tablica 24 CASE sustavi 357Tablica 25 Pokrivenost podru~ja razvitka 359

TUMA^ POJMOVA

access - pristup, na~in pristupa podacima.

akumulator (accumulator) - registar u kojem se formira rezultat nekearitmeti~ke ili logi~ke operacije.

algoritam - propisani niz odre|enih pravila ili postupaka zarje{avanje nekog problema u kona~nom brojukoraka; ~esto se u informatici prikazujegrafi~kim simbolima.

antivirus - program koji otkriva virus i poma`e u njegovojizolaciji.

archnet - mre`na kartica, omogu}ava prijenos do 2.5Mbit/s.

backup - kompletna kopija datoteke ili baze podataka (zasigurnosne svrhe).

bajt - organizacijski oblik od 8 bitova, najmanjaadresibilna jedinica memorije. Bajtom se mo`epredstaviti bilo koja od 256 razli~itih vrijednosti(28=256).

bar code - crti~na (prugasta) oznaka proizvoda.

batch - sekvencijalna (redna) obrada.

bit - binary digit, najmanja jedinica informacije;uzima binarne vrijednosti 0 ili 1, kojepredstavljaju izbor izme|u dvije mogu}nosti.

boot - sinonim za pokretanje ra~unala, ulazomprograma u memoriju ra~unala s nekog vanjskogmedija.

cache - me|umemorija.

cilindar - skup svih staza istog promjera na jednom disku.

~ip - dio poluvodi~a na kojemu je smje{ten procesorra~unala (ili dio procesora).

~vor - mjesto na kojemu je lokalna stanica priklju~enana mre`u.

database - baza podataka, skup povezanih zapisapohranjenih uz minimalnu redundanciju.

demand - obrada po zahtjevu.

desktop - osobno stolno ra~unalo.

direktorij - posebna vrsta datoteke koja sadr`i popis naziva ilokacije na disku.

domena - skup svih vrijednosti koje atribut mo`e imati(granice vrijednosti koje o~ekujemo da imaatribut).

ekstenzija - dio naziva datoteke od to~ke do kraja naziva;obi~no odre|uje vrstu datoteke.

elektroni~ka po{ta - komunikacija izme|u osoba elektroni~kim putem.

entitet - u informacijskom sustavu shva}amo kao objektkoji se mo`e jednozna~no identificirati i o kojem`elimo pamtiti podatke

entropija - mjera dezorganiziranosti sustava

emulator - skup programa koji omogu}uju nekom ure|aju dasimulira rad nekog drugog ure|aja.

ethernet - mre`na kartica, omogu}ava prijenos do 10Mbit/s.

faktor blokiranja - omjer koji kazuje koliko se logi~kih slogovanalazi u jednom fizi~kom slogu.

formatizirani obrazac - obrazac s raspore|enim poljima te oznakompo~etnih i zavr{nih stupaca za svako polje.

funkcija(kao dio modula IS)

- skup povezanih poslova u organizacijskojjedinici.

gantogram - linijski plan dobiven izradom plana (uveo ga je uprimjenu Henry Gantt 1917. godine.).

generalni plan - osnovni plan koji predstavlja nastaoraspore|ivanjem aktivnosti bez provjereraspolo`ivih resursa.

hardver - materijalni dio ra~unalskog sustava.

icons - ikone, slike koje predstavljaju odre|eni posao,slu`e za lak{i izbor posla u obradama s grafi~kimsu~eljem.

identifikacijski broj (IB) - broj kojim jednozna~no identificiramo svakog~initelja u okviru utvr|enog sustava ozna~avanja.

identifikator (klju~) - vrijednost atributa karakteristi~nog svojstva pokojemu nalazimo konkretni entitet u skupuentiteta, odnosno u pojavi entiteta; u pojavientiteta ova se vrijednost mo`e pojaviti samojednom.

informacija - obra|eni podatak.

informatika - znanost sustavnog i u~inkovitog obra|ivanja,osobito uz pomo} automata, informacija kaomedija za komuniciranje u podru~ju tehnike,ekonomije i dru{tvenih znanosti.

interaktivni rad - rad u direktnom dijalogu s ra~unalom (putemprograma i naredbi).

internet - svjetska akademska mre`a.

japanska proizvodna filozofija - novi pristup organiziranju proizvodnje koji jepo~eo i realizira se u Japanu, a ~ije su glavnekarakteristike:- proizvodnja bez zaliha- proto~na proizvodnja- apsolutna (100 %) kontrola,- smanjenje pomo}nog vremena.

kalkulacija - struktura i iznos tro{kova na pripremi i

proizvodnji odre|enog proizvoda ili realiziranjuusluge kao podloge za odre|ivanje cijenaproizvoda.

kapacitet - sposobnost stroja, ure|aja, radnika ili gruperadnika da mogu obaviti neki posao.

kartoteka - na dokumentima (obi~no formatiziranim)organizirani podaci za ru~no pretra`ivanje iobradu.

klasifikacijski broj (KB) - dio paralelne oznake koju koristimo za grupiranje~initelja po sli~nim ili istim karakteristikama ime|usobnim vezama.

klon - jeftinija, od nepoznatih ili manje poznatihproizvo|a~a, sklopljena ra~unala.

kompatibilnost (compatibility) - svojstvo ra~unala da mo`e raditi istimprogramima i na isti na~in kao neko drugora~unalo.

konfiguracija ra~unala - ukupna kombinacija hardverskih komponentikoje ~ine cjelovitu ra~unalsku opremu.

kontrola parnosti (paritycheck)

- dodavanje bita tako da je broj jedinica u skupu zaprijenos uvijek paran (ili neparan); na taj se na~inutvr|uju skupine koje imaju gre{ku u prijenosu ilizapisivanju.

koprocesor - ~ip koji omogu}ava mikroprocesoru br`era~unanje.

laptop - prijenosno osobno ra~unalo.

light pen - svjetlosna olovka, slu`i za ru~no pozicioniranjeodre|ene to~ke.

menu - izbornik, skup na zaslonu ponu|enih obrada,naredbi, rje{enja i sl. S popisa mo`emo izabratisamo jednu mogu}nost.

model podataka - skup normiziranih tabela ili relacija izme|u kojihpostoje odre|ene veze; nastaje nakon metodi~keprimjene niza pravila za analizu podataka namodel entiteta, a sadr`i:* definiciju relacija,* definiciju entiteta,* definiciju atributa,

* relacijski dijagram.

modem - ure|aj za moduliranje i demoduliranje signala zaprijenos linijom.

modul - cjeloviti dio informacijskog podsustava kojiorganizira podatke i obrade za jednu ili vi{efunkcija poduze}a.

mouse - mi{, ure|aj za pomicanje kursora (pokaziva~a) pozaslonu.

mre`ni protokol - jezik kojim “razgovaraju” ure|aji na mre`i.Odre|uje kako se bitovi informacija sla`u u paketei {alju u mre`u.

multiprocessing - simultana obrada.

multiprogramming - vi{eprogramska obrada.

normizacija - proces sastavljanja i ure|enja pravila za ure|ivanjeodre|enog podru~ja u korist i uz suradnju svihzainteresiranih, naro~ito na unapre|enjuoptimalne ekonomike u op}em interesu, vode}ira~una o radnim uvjetima i zahtjevimasigurnosti, a osniva se na prikupljenimrezultatima znanosti, tehnike i iskustva.

notebook - ra~unalo bilje`nica (dimenzija bilje`nice).

off - line - rad ra~unalskih jedinica samostalno bez kontroleupravlja~ke jedinice ra~unala.

on - line - rad jedinica pod direktnom kontrolom ra~unala.

op}a teorija sustava - znanost koja se bavi izu~avanjem sustava izakonitosti koji u njima vladaju.

operacija - posao koji se obavlja na jednom radnom mjestu;ima isto zna~enje kao i tehnolo{ka operacija.

operacijski sustavi - skup programa i naredbi kojima se upravljaradom cjelokupnog ra~unalskog sustava.

organizacijska jedinica - svaki organizacijski oblik rada u poduze}u(odjel, sektor, slu`ba).

paket - najmanja podatkovna jedinica koju mo`e

interpretirati komunikacijski protokol; sve {toputuje mre`om (poruke, datoteke, ostali podaci)mora biti organizirano u pakete i tek tada poslanomre`om.

palmtop - d`epna ra~unala.

piksel - pojedina~ne to~ke na zaslonu.

podatak - zapisana, ili u memoriji uskladi{tena, vrijednostkojoj je pridru`eno zna~enje.

pojava entiteta - predstavlja koli~inu tipova u informacijskomsustavu (primjer 200 strojeva)

polazni materijal - zajedni~ki materijal iz kojeg se rade pripremci zaizradu dijelova.

poslovni proces - glavna aktivnost potrebna za obavljanje osnovnedjelatnosti neke organizacije ili ustanove(knjigovodstvo, proizvodnja i sl.)

poslu`itelj (server) - ra~unalo u mre`i koje pru`a usluge drugimra~unalima u mre`i (datote~ni poslu`iteljomogu}ava pristup korisnicima mre`e dozajedni~kih datoteka itd.)

preklop - vrijeme u terminskim jedinicama za koje narednaaktivnost po~inje ranije nego se teku}a aktivnostzavr{i.

preventivno odr`avanje - pregledi, ~i{}enje i podmazivanje u ciljuspre~avanja pojave kvara.

proizvodni element - dio, sklop ili proizvod

prevoditelj (compiler) - program koji prevodi naredbe pisane uprogramskom jeziku u naredbe u strojnom jeziku.

prozor - zaslon terminala s rasporedom podataka za unosili pregled.

prugasti (crti~asti) kod - bar code, oznaka u obliku linija razli~ite {irine.

ra~unalom integriranaproizvodnja (CIM)

- najvi{i stupanj informatizacije poduze}a.Predstavlja potpunu integraciju softvera ihardvera u visoko automatizirani sustavpoduze}a.

real time - obrada u realnom vremenu.

remote batch - daljinska sekvencijalna obrada.

rezidentan - program stalno prisutan u memoriji ra~unala.

rezolucija - broj to~aka po {irini odnosno duljini ekrana;ve}a rezolucija daje bolju sliku; rezolucija 640 x480 daje gotovo fotografsku sliku.

robot - vi{efunkcijski manipulator koji se mo`e ponovoprogramirati, konstruiran tako da pokre}ematerijal, dijelove, alate ili ostale specijaliziraneure|aje pomo}u razli~itih programiranih pokretaza obavljanje razli~itih zadataka.

sabirnica - bus lines, magistrala; naziv za posebni elementkoji povezuje radnu memoriju, registre iupravlja~ku jedinicu.

skaner - ~ita~ slikovnih podataka koji omogu}uje ulazslika ili crte`a u memoriju ra~unala.

sektor - dio staze na disku; najmanja koli~ina informacijakoju disk kontroler mo`e upisati ili pro~itati sdiska.

skaliranje - pomicanje sadr`aja u prozoru na zaslonu, kako bise vidjeli svi dijelovi sadr`aja

skaniranje - postupak snimanja slika ili dokumenata u rasterformat.

sklop - proizvodni element koji sadr`i dva ili vi{eproizvodnih elemenata povezanih u rastavljivu ilinerastavljivu vezu.

skup entiteta - sva pojavljivanja entiteta tog tipa

softver - programi i naredbe koji omogu}avaju radra~unala.

staza - kru`ni vijenac na disku na koji se upisuju i sakojeg se ~itaju podaci.

strojni ciklus - niz operacija potrebnih da se obavi jedna strojnanaredba dana u obliku strojnog jezika.

subnotebook - malo ra~unalo bilje`nica (format manji odbilje`nice).

super ra~unala - ra~unala koja obavljaju 100 ili vi{e milijunaalgebarskih operacija u sekundi.

sustav - skup dijelova ~iji me|usobni odnosi po~ivaju naodre|enim zakonima ili principima.

tehnolo{ka operacija - dio tehnolo{kog postupka koji se obavlja najednom radnom mjestu, pri ~emu se mijenja nekood njegovih dimenzija, fizi~kih ili kemijskihsvojstava, odnosno nastaje sastavljanjem novioblik predmeta.

tehnolo{ki proces - dio proizvodnog procesa koji se odnosi na jedanproizvod i sadr`i sve tehnolo{ke postupke, a timei operacije na proizvodnim radnim mjestima.

telebanking - ku}no i poslovno bankarstvo, omogu}ujekorisnicima uvid u stanje vlastitog teku}eg, `iro ideviznog ra~una, obavljanje bankovnihtransakcija.

teletekst - sustav prijenosa teksta i grafi~kih slika utelevizijskom kanalu.

time sharing - obrada s podjelom vremena.

tip entiteta - predstavlja informacijski pojam kojeg opisujemopodacima (proizvod, dio, stroj, djelatnik ...)

tip polja - predstavlja oznaku vrste podataka koji }e bitimemorirani u tom polju.

topologija - fizikalni raspored i lokacija mre`nog poslu`itelja iradnih stanica.

track ball - pomi~na kuglica, ima funkciju mi{a ali jeugra|ena u tipkovnicu ra~unala.

umjetna inteligencija - upotreba ra~unala u poku{aju opona{anja radaljudskog mozga

upravlja~ki informacijskisustav

- sustav koji omogu}ava stvaranje podloga(varijanti) za izbor upravlja~kih odluka te

opona{anje pona{anja sustava nakonpoduzimanja odre|enih akcija.

videosastanci - sastanci na daljinu; sudionici vide slike ostalih,popra}ene zvukom govornika, a mogu seuklju~iti u diskusiju.

videotekst - telemati~ka usluga HPT-a koji ~ini lakodostupnim {iroki spektar informacija teobavljanje bankovnih transakcija, turisti~kihrezervacija, ~itanje najnovijih vijesti.

virus - program napravljen da stvara smetnje u radura~unala i o{te}uje datoteke.

voice recognation - ulazna jedinica putem ljudskog glasa.

wysiwyg - akronim od “what you see is what you get”.Mogu}nost tekst procesora da na ekranu prika`eegzaktnu kopiju stranice ili dijela stranice koja }ebiti tiskana.

zazor - vrijeme, u terminskim jedinicama, po~etkanaredbe aktivnosti nakon zavr{etka teku}eaktivnosti.

KRATICE

ABC - Kategorizacija materijala u tri grupe A, B i C po vrijednosti

ADS - Auto CAD Development System, modul za razvoj CAD-a.

AI - Artificial intelligence - umjetna inteligencija.

AIS - Automatizirani informacijski sustav.

AISOT - Automatizirani Informacijski Sustav Odr`avanja Toplana.

AISP - Automatizirani informacijski sustav poduze}a metaloprera|iva~ke,drvne i elektro industrije.

AME - Advanced Modeling Extension, modul za modeliranje tijela u CADpaketima programa.

APT - Automatically Programmed Tools, programski jezik zaprogramiranje rada NC strojeva. Pogodan za opis putanje alata,nema mogu}nost direktnog definiranja tehnolo{kih podataka.

AR - Adresni registar.

ARPA - Advances Research Projects Agency, grupa znanstvenika koja jepostavila mre`u ARPANET 1968. godine.

ASCII - American Standard Code for Information Interchange,- ameri~kinormizirani kod za razmjenu informacija.

ASTEP - Automatizirani sustav terminiranja operacija.

ASUP - Automatizirani sustav upravljanja projektima.

ASUPIM - Automatizirani sustav upravljanja proizvodnjom i monta`om.Koristi se i za planiranje remonta.

ASUR - Automatizirani sustav upravljanja odr`avanjem i remontom.AT - Advanced Technology, PC ra~unala napredne tehnologije.

BASIC - Beginners All-Purpose Symbolic Instruction Code, programskijezik.

BAZAP - Baza zajedni~kih podataka. Podsustav sustava AISP.

BBS - Bulletin Board Service, najrasprostranjeniji i najpopularniji javniservis kao javna mre`a.

BCD - Binary Coded Decimal, binarno-kodirani decimalni kod.

BIOS - Basic Input / Output System - osnovni ulazno izlazni sustav.

BSP - Business Systems Planning, metodologija planiranja poslovanjasustava.

CAA - Computer Aided Administration, ra~unalska podr{kaadministrativnim poslovima.

CAC - Computer Aided Comunication, ra~unalska podr{ka komuniciranju.

CAD - Computer Aided Design, ra~unalom podr`ano projektiranje ikonstruiranje.

CARNet - Croatian Academic and Research Network, nacionalna ra~unalskamre`a hrvatskih sveu~ili{ta.

CAE - Ra~unalom podr`ani in`enjerski poslovi (Computer AidedEngineering)

CASE - Computer Aided Software Engineering, ra~unalom podr`anoprojektiranje informacijskih sustava

CADCAM - Integriranje CAD i CAM paketa programa u sustav za projektiranje,crtanje i izradu programa za NC strojeve.

CAM - Computer Aided Manufacturing - ra~unalom podr`ana proizvodnja(rad NC strojeva).

CAMI - Computer Aided Maintenance - ra~unalom podr`ano odr`avanje.

CAP - Computer Aided Planning - ra~unalom podr`ana izrada tehnolo{kihpodloga za rad NC strojeva.

CAPP - Computer Aided Production Planning - ra~unalom podr`anoplaniranje proizvodnje.

CAQ - Computer Aided Quality - ra~unalom podr`ano upravljanjekvalitetom.

CD-R - Compact Disc Recordable, opti~ki disk za zapisivanje.

CD-ROM - Compact Disc Read Only Memory, opti~ki disk za ~itanje.

CGA - Colour Graphic Adapter, grafi~ki adapter s malo boje i niskomrezolucijom.

CISC - Complex Instruction Set Computer, procesor sa slo`enim skupomnaredbi.

CNC - Computer Numerical Control, ra~unalom numeri~ki upravljanialatni stroj.

CIO - Computer Intergrated office, ra~unalom podr`ano uredskoposlovanje.

COBOL - Common Business Oriented Language, programski jezik zaposlovne zadatke (razvijen 1959. godine).

CODASYL - (Comitee of Data Sistems Languages) Udru`enje koje je razviloCOBOL i mre`nu organizaciju baze podataka.

COM - Computer Output Microfilm, jedinica za izlaz na mikrofilm.

COM - Podru~je INTERNET-a za komercijalu,

CPM - Critical Path Method, metoda kriti~nog puta.

CPU - Central Processing Unit, centralna (upravlja~ka) jedinica ra~unala.

DEFEL - Definicija postrojenja i tehnologije odr`avanja, podsustav sustavaASUR.

DEPTO - Definicija proizvoda, materijala i tehnologije, podsustav sustavaAISP.

DNC - Direct Numeric Control, vi{e numeri~kih strojeva upravljani jednimra~unalom.

DPI - Dots Per Inch, to~kica po in~u (palcu).

DS/DD - Double Sided, Double Density, dvostrani zapis na disketi dvostrukegustine zapisa.

DTP - DeskTop Publishing, stolno izdava{tvo.

EAN - European Article Numbering, europske oznake proizvoda.

EARN - European Academic and Research Network, Europska mre`asveu~ili{nih i nastavnih organizacija.

EBCDIC - Extended Binary Coded Decimal Interchange Code, pro{irenibinarno-kodirani decimalni kod.

EDI - Electronic Data Interchange, elektroni~ka razmjena podataka.

EDIFAC - Electronic Data Commerce and Transport, me|unarodne norme zaelektroni~ku razmjenu podataka.

EDU - Podru~je INTERNET-a za obrazovanje,

EGA - Enhanced Graphic Adapter, grafi~ka kartica s vi{e boja (i boljomrezolucijom od CGA).

EISA - Extended Industry Standard Architecture, arhitektura pro{irenogindustrijskog standarda.

ENIAC - Electronic Numerical Integrator and Calculator, ra~unalo izra|eno1946. godine (nazvano elektroni~ki mozak).

EOD - Eraseble Optical Disk, izbrisivi opti~ki disk.

EOF - End Of File, kraj datoteke.

EXAPT - EXtended subset of APT, programski jezik za programiranje radaNC strojeva koji sadr`i i tehnolo{ke podatke.

FINIS - Podsustav financiranja, (podsustav AISP).

FORTRAN - FORmula TRANslator, programski jezik za znanstvene i tehni~kezadatke (razvijen 1955. godine u tvrtki IBM).

FTS - Fleksibilni Tehnolo{ki Sustav.

FUOTK - Funkcioniranje i otkazi, podsustav sustava ASUR.

GIF - Graphics Interchange Format, datoteka koja sadr`i grafi~ku sliku.

4 GLS - Fourth - Generation Languages, ~etvrta generacija jezika.

GOV - Podru~je INTERNET-a za vladu.

GRB - Grupa radnika u brigadi.

GRM - Grupa radnih mjesta.

GUI - Graphical User Interface, korisni~ko grafi~ko su~elje.

HGC - Hercules Graphic Card, kartica za crno-bijelu grafiku.HrOpen - Hrvatska udruga korisnika otvorenih sustava.

IB - Identifikacijski broj.

IBC - Identifikacijski Broj Crte`a.

IBM - International Business Machine

ICS - Integrated circuits, integrirani krugovi.

IR - Instrukcijski Registar.

ISA - Industry Standard Arcihtecture, standard sabirnice na 8 MHz.

IS - Informacijski sustav.

IZIS - Integralni Zdravstveni Informacijski Sustav.

KB - Klasifikacijski broj.

LAN - Local Area Network, lokalna mre`a.

LCD - Liquid Crystal Display, zaslon s teku}im kristalima.

LISP - List Processing, program za numeri~ko programiranje simbolima.

LSI - Large Scale Integration, integrirani krugovi visokog stupnjaintegracije.

LT - Logic Theorist, jedan od prvih programa umjetne inteligencije.

MAN - Medium Area Network, mre`a koja povezuje nekoliko lokalnihmre`a.

MCA - Micro Channel Architecture, sabirnica u 16 i 32-bitnoj verziji.

MD - Registar memorijskih podataka.MDA - Monochrome Display Adapter, monokromna grafi~ka kartica.

MICR - Magnetic Ink Character Recognation, ~ita~ magnetskih znakova.

MIDI - Musical Instrument Digital Interface, digitalno su~elje za glazbeneinstrumente.

MIL - Podru~je INTERNET-a za vojne potrebe,

MIT - Massachusetts Institute of Technology.

MLD - Micro Station Development Language, dio Micro Station paketanamijenjen razvoju posebnih rutina.

NAZAL - Nabava i zalihe, podsustav sustava AISP

NC - Numeric Control, numeri~ki upravljani stroj.

NC - Norton Commander, pomo}ni program.

OCR - Optical Character Recagnation, opti~ki ~ita~ znakova.

ODKAP - Odr`avanje proizvodnih kapaciteta, podsustav sustava AISP.

ODOPS - Odr`avanje opreme i strojeva, podsustav AIS za poljoprivredna iprehrambena poduze}a kao i procesna poduze}a.

OP - Operacijska Priprema.

OSKVE - Osiguranje kvalitete, podsustav sustava AISP.

PC - Personal Computer, osobno ra~unalo.

PDA - Personal Digital Assistent, osobni digitalni pomo}nik.

PERT - Project Evalution and Review Technique, metode ocjene i revizijeprograma.

PKB - Projektno-konstrukcijski biro.

PLAPE - Planiranje i pra}enje proizvodnje, podsustav AIS za poduze}a zaproizvodnju cementa.

PLAPO - Planski popravci, podsustav AISOT.

PLATO 1 - Programmed Logic for Automatic Teeching Operations, prviprogramski sustav nastave uz pomo} ra~unala.

POS - Point of Sale terminal, terminali za prodajna mjesta.

POTEN - Potro{nja energenata, podsustav AISOT.

PPIP - Planiranje i Pra}enje Izrade Projekata.

PREKO - Preventivno odr`avanje i kontrolni pregledi, podsustav AISOT.

PROKA - Prodaja i kalkulacije, podsustav AISP.

PUT - Paket programa za programirano u~enje i provjeru znanja.

RAM - Random Acces Memory, radna memorija u kojoj se izvr{avajuprogrami.

RGB - Red, Green, Blue; digitalni monitor.

RINIS - Ra~unovodstveni podsustav, podsustav sustava AISP i AIS.

RISC - Reduced Instruction Set Computing, ra~unanje pomo}u reduciranogskupa instrukcija.

ROM - Read Only Memory, memorija u kojoj se podaci upisuju samojednom.

SSA - Structured Systems Analysis, metodika strukturne analize sustava.

SOP - Sustav Obrade Podataka.

SQL - (Standard Querry Language) upitni jezik po ANSI standardu zaobradu relacijskih baza podataka.

SVGA - Super Video Graphic Adapter, grafi~ka kartica boljih mogu}nosti odVGA.

TCP/IP - Transmission Control Protocol / Internet Protocol, mre`ni protokolrazvijen za ameri~ko Ministarstvo obrane.

TEKOD - Teku}e odr`avanje, podsustav AISOT.

TTL - Tranzistor - to - Tranzistor Logic - monokromatski monitor.

TQM - Total Quality Management, potpuno upravljanje kvalitetom.

UIS - Uredski informacijski sustav.

UNIVAC - Universal Automatic Calculator, prvo komercijalno primjenjenora~unalo proizvedeno u tvrtki UNIVAC i instalirano 1951. godine uSAD

UPC - Universal Product Code, univerzalna oznaka proizvoda.

UPL - User Programming Language, poseban programski jezik u paketuprograma Personal Designer.

UPS - Uninterruptable Power Supply, ure|aj za neprekidno napajanje.

VAN - Value-Aided Network, mre`a s dodatnim vrijednostima zaelektroni~ku obradu podataka.

VESA - Video Electronics Standard, norme grafi~kih kartica.

VGA - Video Graphic Adapter, kvalitetnija grafi~ka kartica i monitor odCGA.

VK - Vode}a kartica, oznaka kartice kao dijela ulaznog sloga.

VLB - VESA Local Bus, lokalna sabirnica.

VLSI - Very Large Scale Integration, integrirani krugovi vrlo visokogstupnja integracije.

VS - Vrsta sloga, oznaka ulaznog sloga kao dijela sloga podataka.

WAN - Wide Area Network, globalna mre`a koja povezuje vi{e gradova,dr`ava i kontinenata.

WORM - Write Once Read-Meny-Times, opti~ki disk “upi{i jednom a ~itajvi{e puta”.

LITERATURA

Bakotin, Zoran: Multimedija, Infotrend, No 16, 1993.

Bari}, Dra`en: Alphe AXP, snaga za 21. stolje}e, BUG, No 5, 1993.

Batno`i}, Slaven: OS/2 2.1, Objektna stvarnost u 32-bita, BUG, No 16, 1994.

Bauk, Boris: Vi{e od Unixa, BUG, No 16, 1994.

Bo{njak, Goran: Kad amateri postaju profesionalci, BUG, No 3, 1993.

Bo{njak, Goran: Magija slova i bitova, BUG, No 3, 1993.

Brenko, Davor: Multimedijalno ra~unalo, Infotrend, No 16, 1993.

Brumec, Josip: CASE alati ne slu`e samo informati~arima, Infotrend 33/4/1995.

Budin, Hrvoje: CAD-CAM-MAC, BUG, No 12, 1993.

CADCAM, The Guide to Integrated Design and Production, April, 1995.

Cari}, Lucijan: Antivirusni programi, BUG, No 11, 1993.

Cari}, Ton~i: Od telefonskih impulsa do ekranskih znakova, BUG, No 22, 1994.

Cebalo, Roko: Mjesto i uloga CIM-sustava u strategiji tehnolo{kog razvojaHrvatske, Odbor za proizvodnju vo|enu ra~unalom, Razred za

matemati~ke, fizi~ke, kemijske i tehni~ke znanosti, Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1995.

Crnko, Nenad: MS DOS 6.2, BUG, No 16, 1994.

Crnko, Nenad: CTOS, Sustav za Ministarstvo obrane, BUG, No 16, 1994.Crnko, Nenad: U zenitu razvoja, BUG, No 32/33, 1995.

CODASYL, Data Base Task Group Report, Conf. on Date System Languages, ACM,New York, 1971.

^i{i}, Dragan; Smokvina, Ranko: Elektroni~ka poruka umjesto papira, Infotrend27/10/1994.

Da{ek, Damir: Mogu}nost primjene Grupne tehnologije u programiranju NC strojeva,Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1995.

Dejanovi}, Radoslav: MS-DOS, Kralj u sjeni, BUG, No 16, 1994.

Dobreni}, Slavko; Krsmanovi}, Stevica; Juri{i}, Dezidar; Medi}, D`evad:Informacijski sistemi, Savremena administracija, Beograd,1982.

Dobreni}, Slavko: Informacijski sustavi, Beograd, Tehni~ka knjiga, 1987.

Dworatschek, Sebastian: Uvod u obradu podataka, ZAK, Beograd, 1970.

\urek, Marijan; Baranek, Mladen: Uloga programskih jezika u izgradnji aplikacija,Infotrend 31/2/1995.

Floyd, A. Nancy: Essentials of Information Processing, IRWIN, Boston, 1991.

Gr~i}, Sanja: Osnove LOTUS 1-2-3, INA INFO centar, Zagreb,1993.

Grundler, Darko: Opti~ki diskovi, Infotrend, 25/8/1994.

Ivezi}, Slavko: Informacijski sustav poslova javne uprave, Slavonski Brod, 1990.

Jacobach, H.; Popek, A.: Normizacija kao uvjet za uspje{nu izgradnju baze podataka,Relacijske baze podataka, CDI, Zagreb, 1984.

Jadrijevi}, Davor; Ladavac, Marina: Linux, mo`e i besplatno, BUG, No 16, 1994.Karllman, H. : Experten systeme im Unternehmen, Schmidt Verlag, Berlin 1986.

Kekez, Franjo: Metode klasifikacije, interni priru~nik, RO Institut Brodosplit, Split,1988.

Klind`i}, @eljko: Upute za rad PC ra~unala, Institut za strojarstvo, Slavonski Brod,1987.

Krakar, Zdravko: Izgradnja sustava kvalitete u INFO-poduze}u, Infotrend 18/1/1994.

Kosteli}, Aurel: Programski paket KOCIT, izvje{taj sa zadatka: Projektiranjera~unalom, Zagreb, 1987.

Kukole~a, Steven: Osnovi teorije organizacionih sistema, Oeconomica, Beograd,1972.

Konjarek, Sre}ko: Energija po svaku cijenu, BYTE, No6, 1993.

Kulenovi}, Adnan: Uvod u baze podataka, Energoinvest, Sarajevo, 1986.

La|arevi}, Mladen: Odabir opreme, Birotrend 19/10/1995.

Lopac, Berislav: Multimedijalna poslovna ponuda, Infotrend, No 16, 1993.

Majdand`i}, Niko: Kompjuterizacija poduze}a, Strojarski fakultet, Slavonski Brod,1994.

Majdand`i}, Niko: Projekt automatiziranog informacijskog sustava PC Ratarstvo,PPK Kutjevo, 1995.

Me{tri}, Ana; Kne`evi}, Ana: Kako se uklju~iti, Infotrend 18/1/1994.

Meter, Darija: Internet, Glasilo SRCA, Zagreb, velja~a, 1995.

Mustapi}, Sonja: Integralni zdravstveni informacijski sustav - IZIS bolnice “Dr. JosipBen~evi}” u Slavonskom Brodu, 1994.

Novak, Jasminka; [timac, @eljko: Uloga CASE - alata u projektiranju informacijskihsustava, Infotrend 22/5/1994.

Novak, Jasminka: Izbor CASE alata, Infotrend 33/4/1995.

O{tri}, Tomislav: Softver diktira, Infotrend 18/1/1994.

Pa|en, An|elko: Lokalne mre`e, Pregled, No 3, Intertrade, Ljubljana, 1990.

Panian, @eljko: Relacijske baze podataka, CDI, Zagreb, 1985.

Parezanovi}, Nedeljko: Ra~unske ma{ine i programiranje, Oeconomica, Beograd,1972.

Pauli}, Aron: MS EXCEL - Korisnici ka`u - excellent!, BUG, No 14, 1994.

Pauli}, Aron: Pi{em ti pismo, BUG, No 10, 1993.

Pavli}, Mile: Projektiranje informacijskih sustava, Infotrend 21/4/1994.

Pehar, Damir: Upravljanje memorijom, Infotrend 5/12/1992.

Pi{telek, Ivan: Video kartice, Infotrend 1/7/1992.

Priru~nik za rad programa za interaktivno crtanje - SHEMA, \\ - Informatika ira~unski centar, Slavonski Brod, 1987.

Raji}, Bruno: Document Imaging, BUG, 20/21, 1994.

Rakar, Marko: Local Area Network, BUG, No 4, 1993.

Rakar, Marko: U po~etku bija{e rije~, BUG, No 3, 1993.

Slave~ki, Robert: Slika pretvorena u nule i jedinice, BUG, No 3, 1993.

Smiljani}, Gabro: Osnove digitalnih ra~unala, [kolska knjiga, Zagreb, 1990.

Sobotka, Zdenek: Mikroprocesori i mikrora~unala, Tehni~ka knjiga, Zagreb,1984.

Soldo, Bo`idar: Primjena CAD paketa programa u izradi alata, Diplomski rad,Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1994.

Sri}a, Velimir: Informati~ki in`enjering i menad`ment, Dru{tvo za razvojinformacijske pismenosti, Zagreb, 1991.

Sri}a, Velimir: Uvod u sistemski in`enjering, Informator, Zagreb,1988.

Staji}, Dejan: Sredstva za obradu podataka, Nau~na knjiga, Beograd, 1983.

Strugar, Ivan: Male razlike, velike mogu}nosti, BUG, No 14, 1994.

SUPREMA Marketing Guide, 1980.

[egon-Goja, Sonja: CASE kao izazov, Infotrend 22/5/1994.

[imi}, Zdenko: EXCEL 5.0, BUG, No 14, 1994.

[imi}, Zdenko; Petri}, Davor: PC, bezgrani~ne mogu}nosti, BUG, No 10, 1993.

[imunovi}, Damir: Evolucija uredskih sustava, Infotrend 22/5/1994.

[imunovi}, Ninoslav: Korisni~ke aplikacije, Infotrend 18/1/1994.

[ipek, Robert: ^igrasto velepamtilo, BUG, No 26, 1995.

[ipek, Robert: Globalne komunikacije, BUG, No 2, 1993.

[ipek, Robert: Fizi~ki sloj - povla~enje `ice, BUG, No 4, 1993.

[ipek, Robert: CAD HARDWARE, Bez alata nema zanata, BUG, No 12, 1993.

[ipek, Robert: PCI BUS - Sabirnica za mase, BUG, No 14, 1994.

[ipek, Robert: Alice u zemlji ~ipova, BUG, No 5, 1993.

[ipek, Robert: Svijet pod prstima, BUG, No 2, 1993.

[pigel, Ivo: Uredsko poslovanje, BUG, 22, 1994.

[timac, @eljko; Novak, Jasminka: Kako odabrati?, Infotrend 21/4/1994.

Taylor, R.W, and Frank R.L. : CODASYL Data Base Management Systems, ACMComputer, 8, 1976.

Turk, Stanko: Arhitektura i organizacija digitalnih ra~unala, [kolska knjiga, Zagreb,1988.

UNIX - PRAKTIKUM, “Infosistem”, [kolski centar, Zagreb, 1993.

Varga, Mladen: [to je CASE?, Infotrend 8/3/1993.

Varga, Mladen: CASE: Kori{tenje i uvo|enje, Infotrend 22/5/1994.

Varga, Mladen: Baze podataka - konceptualno, logi~ko i fizi~ko modeliranjepodataka, DRIP, Zagreb, 1994.

Vedri{, Mladen; Ljubas, Branka: CARnet Gopher prostor, Glasilo SRCA, Zagreb,velja~a, 1995.

Viner, Norbert: Kibernetika, ICS, Beograd, 1972.

Vulin, Rajko: POS sustavi, Infotrend, 6/1/1993.

Vulin, Rajko: Projektiranje POS-sustava, Infotrend 17/12/1993.

Wilson, Alen; Majstorovi}, D.; Stanivukovi}, Dragutin: Ra~unarom podr`anoodr`avanje 90-tih godina, IS’90, Novi Sad, 1990.

Yager, Tom: Bolje od osobnog prisustva, Byte, o`ujak 1993.

Zavr{ki, Ivo: Otvorena programska podr{ka, Infotrend 18/1/1994.

@agar, Mario: Budu}nost je otvorena, Infotrend, 25/8/1994.

@agar, Mario: Otvoreno ra~unarstvo, Infotrend, 18/1/1994.

@ganec, Tomislav: Kupiti, pri~ekati ili odustati, Infotrend 18/1/1994.

@ganec, Tomislav: Oprez! Nije posve jednostavno, Infotrend 21/4/1994.

Izdavanje ove knjige sufinanciranjem su omogu}ili:

• Ministarstvo znanosti i tehnologije;

• Informati~ki in`enjering d.o.o. Slavonski Brod;

• \uro \akovi} Holding, Tvornica poljoprivrednih strojeva, @upanja;

• \uro \akovi} Holding, “Tvornica energetskih postrojenja”, SlavonskiBrod;

• Poglavarstvo Brodsko-posavske `upanije;

• Studentski centar, Slavonski Brod;

• \uro \akovi} Holding d.d.

• Ministarstvo financija, Porezna uprava, Po`ega;

• “Merkuri” d.o.o., Slavonski Brod;

• Gradsko poglavarstvo grada Po`ege;

• \uro \akovi} Holding, “Specijalna vozila”, Slavonski Brod;

• Zavod za platni promet, Po`ega

• “Croatia banka”, M.Mesi}a 1, Slavonski Brod;

• “Tekija” Javno poduze}e komunalnih djelatnosti, Po`ega;

• “Brodsko-posavska banka”, Trg pobjede 29, Slavonski Brod;

• \uro \akovi} Holding, “Tvornica aparata i ure|aja za plinove”,Slavonski Brod.