Sveučilište u ZagrebuPravni fakultet

Studijski centar socijalnog radaSeminar: Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja

DOŽIVLJAVANJE ELEKTRONIČKOG VRŠNJAČKOG NASILJA (CYBERBULLYINGA) I SAMOPOIMANJE SREDNJOŠKOLACA

Borna BedićDijana HrenarMartina Josić

Dubravka Mudrovčić

Zagreb, 12. svibnja, 2014.

1. UVOD

• Elektroničko nasilje (cyberbullying) - uključuje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhu poticanja i ponavljanja neprijateljskog ponašanja pojedinca ili grupe prema drugoj osobi (Li, 2005.)• obuhvaća situacije kada je dijete ili tinejdžer izloženo napadu

drugog djeteta, tinejdžera ili grupa djece putem Interneta ili mobilnog telefona (Buljan Flander i sur., 2010.)• karakteristike povezane sa nasiljem “licem u lice”: namjera,

ponavljanje, neravnoteža moći u odnosu počinitelj i žrtva (Dooley i sur., 2009.)

1.1. UVOD

• Buljan Flander i sur. (2010.) razlikuju dvije vrste nasilja preko Interneta – izravan napad i napad preko posrednika• Izravan napad događa se kada maloljetnik šalje uznemirujuće

poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu; ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu; objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili Internetskoj stranici; šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu; postavlja Internetske ankete o žrtvi; šalje viruse na e-mail ili mobitel; šalje pornografiju ili neželjenu poštu na e-mail ili mobitel te se lažno predstavlja kao drugo dijete•Nasilje preko posrednika događa se kada počinitelj žrtvu

napada preko treće osobe, koja toga najčešće nije ni svjesna

1.2. UVOD

• Samopoimanje - samopercepcija, slika o sebi, pojam o sebi, samoodređenje• skup mišljenja i stavova koje pojedinac ima o sebi, a koji se

stječu i razvijaju tijekom života•Humanistička psihologija: razlikuje realni i idealni pojam o

sebi te mogućnost njihove neusklađenosti•Kognitivistička psihologija: naglašava važnost socijalne

komparacije (Delač Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2010.)•Harter (1990. prema Elez, 2003.): dimenzije samopoimanja –

školska kompetencija, sportska kompetencija, tjelesni izgled, socijalna prihvaćenost i ponašanje te opće samopoštovanje

1.3. UVOD

• Samopoštovanje – središnji aspekt samopoimanja kojim se izražava opće vrednovanje sebe (Lacković-Grgin, 1994. prema Delač Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2010.)• Samopoštovanjem pojedinac izražava prihvaćanje ili

neprihvaćanje sebe, stupanj uvjerenja u vlastite sposobnosti, uspješnost i vrijednost (Coopersmith, 1967. prema Delač Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2010.)

• Školska kompetencija – stupanj postizanja znanja i vrijednosti koja su propisana nastavnim planom i programom, a do koje se dolazi provjeravanjem, ocjenjivanjem i vrednovanjem. (Delač Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2010.)

2. CILJ, PROBLEMI, HIPOTEZE•Cilj: Ispitati povezanost cyberbullyinga i samopoimanja

srednjoškolaca.

• Problemi i hipoteze: P1. ispitati povezanost između učestalosti doživljavanja

cyberbullyinga i samopoimanja tjelesnog izgleda.

H1. Pretpostavlja se da će oni koji češće doživljavaju cyberbullying pokazivati lošije samopoimanje tjelesnog izgleda.

2.1. CILJ, PROBLEMI, HIPOTEZE

P2. Ispitati povezanost između učestalosti doživljavanja cyberbullyinga i općeg samopoštovanja.

H2. Pretpostavlja se da će oni koji češće doživljavaju cyberbullying pokazivati lošije opće samopoštovanje.

2.2. CILJ, PROBLEMI, HIPOTEZE

P3. Ispitati povezanost između učestalost doživljavanja cyberbullyinga i samopoimanja školske kompetencije.

H3. Pretpostavlja se da će oni koji češće doživljavaju cyberbullying pokazivati lošije samopoimanje školske kompetencije.

3. SUDIONICI, INSTRUMENTARIJ, POSTUPAK

• Sudionici: - prigodan uzorak - mladi srednjoškolske dobi - 207 ispitanika (čestica “prosjek na kraju prošle školske

godine” – 206 ispitanika, jedan ispitanik nepravilno odgovorio)

- M: 74 (35, 7 %) Ž: 133 (64, 3 %) - DOB: 14 – 19 godina, prosjek: 16, 62 godina

3.1. SUDIONICI

3.1. SUDIONICI

3. 1. SUDIONICI

49,8%

25,6%

3.2. INSTRUMENTARIJ• Sociodemografska obilježja – 9 čestica - primjer čestice: “Koliko prosječno sati dnevno provedeš na

Internetu?” s mogućim odgovorima: 0 sati, do 1 sat, 1 – 2 sata, 2 – 3 sata,

3 – 4 sata, 4 – 5 sati ili 5 sati i više• Skala vršenja i doživljavanja elektroničkog nasilja (Delač

Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2011.) – prilagođena (izmjenjena ljestvica, promjenjena i dodana neka pitanja) - 12 čestica

- primjer čestice: “Netko je na Internetu pisao ružne stvari o tebi.”

s mogućim odgovorima: nikad, rijetko, ponekad, često i vrlo često

3.2. INSTRUMENTARIJ•Marshov upitnik samoopisivanja II (Self-Description

Questionnaire II – SDQ II; Marsh, 1992.) – određene subskale - s mogućim odgovorima: netočno – uopće me ne opisuje,

uglavnom netočno, uglavnom točno, točno – u potpunosti me opisuje

• Subskala 1: Tjelesni izgled (8 čestica) - primjer čestice: “Nitko ne misli da dobro izgledam.”

3.2. INSTRUMENTARIJ

• Subskala 2: Opće samopoštovanje (10 čestica) - primjer čestice: “Sveukupno gledajući, ima puno toga čine

se mogu ponositi.”

• Subskala 3: Školska kompetencija (10 čestica) - primjer čestice: “Dobivam loše ocjene iz većine

školskih predmeta.”

3.3. POSTUPAK

• Tko? - studenti četvrte godine Studija socijalnog rada•Gdje? - putem Interneta•Kada? - 12. 12. 2013. – 19. 12. 2013.•Kako? - dijeljenje online ankete putem društvenih mreža i portala te

izravno slanje putem posrednika

4. REZULTATI

  N minmax

M SD

Elektroničko vršnjačko nasilje 207 0,0

2,08

0,43 0,438

Samopoimanje tjelesnog izgleda 207 1

4

2,83 0,535

Opće samopoštovanje 207 1,70

4

3,19 0,461

Samopoimanje školske kompetencije 207 1,40

4

3,13 0,523

Tablica 1. Prosječni rezultati po subskalama

4.1. REZULTATI

  Elektroničko vršnjačko nasilje

Samopoimanje tjelesnog izgleda Opće samopoštovanje Samopoimanje školske 

kompetencije

Elektroničko vršnjačko nasilje - -,147* -,229** -,135

Samopoimanje tjelesnog izgleda   - ,583** ,292**

Opće samopoštovanje     - ,568**

Samopoimanje školske kompetencije       -

Tablica 2. Povezanost čestine doživljavanja elektroničkog vršnjačkog nasilja i samopoimanja srednjoškolaca

*p < ,05; **p < ,01

5. RASPRAVA• P1. Ispitati povezanost između učestalosti doživljavanja

cyberbullyinga i samopoimanja tjelesnog izgleda• Prethodna istraživanja: - postoje statistički značajne razlike među dječacima u

različitim kategorijama (neutralni, nasilnici, žrtve, nasilnici/žrtve) na skali tjelesnog izgleda – neutralni dječaci zadovoljniji su svojim izgledom od žrtava (Elez, 2003.)•Naše istraživanje:   -  Samopoimanje tjelesnog izgleda

Cyberbullying -,147*

*p<,05

5.1. RASPRAVA• P2. Ispitati povezanost između učestalosti doživljavanja

cyberbullyinga i općeg samopoštovanja• Prethodna istraživanja: - utvrđena je značajna razlika u prosječnim procjenama na skali općeg samopoštovanja djevojčica među skupinama - neutralne djevojčice zadovoljnije su sobom u usporedbi sa djevojčicama koje ubrajamo u skupinu nasilnice/žrtve - dobivena je statistički značajna razlika među skupinama dječaka na skali općeg samopoštovanja - dječaci neutralne skupine zadovoljniji su sobom i općenito svojim životom od skupine žrtava i nasilnika/žrtava (Elez, 2003.)•Naše istraživanje:

Opće samopoimanjeCyberbullying -,229**

**p<,01

5.2. RASPRAVA

• "Ispitanici s visokim samopoštovanjem otporniji su na utjecaje okoline koji nisu u skladu s njihovim vlastitim opažanjima, fleksibilniji su i maštovitiji, te probleme rješavaju na originalnije načine od pojedinaca s niskim samopoštovanjem. Osobe niskog samopoštovanja, nakon povratne informacije o neuspjehu, snižavaju svoja očekivanja vezana za buduću uspješnost, gube motivaciju i imaju lošiji učinak.”

(Johnson,Vincent i Ross,1997.)

5.3. RASPRAVA• P3. Ispitati povezanost između učestalost doživljavanja

cyberbullyinga i samopoimanja školske kompetencije• Prethodna istraživanja: - utvrđeno je da ne postoji značajna razlika u percepciji opažanja vlastite kompetentnosti u školskom okruženju kod djevojčica između četiri navedene kategorije - utvrđena je značajna razlika među skupinama dječaka u prosječnim procjenama na skali školskih sposobnosti - neutralni dječaci su značajno zadovoljniji vlastitim sposobnostima u školskom okruženju u odnosu na nasilnike/žrtve (Elez, 2003.)•Naše istraživanje:

Školsko samopoimanje

Cyberbullying -,135

5.4. RASPRAVA

• Etička načela: - upoznavanje sa ciljem i svrhom istraživanja - pristanak za sudjelovanje - dobrovoljnost - anonimnost - povjerljivost

5.5. RASPRAVA•Nedostaci istraživanja:

- specifičnosti vezane za provođenje same online ankete - redosljed tablica kojim je prvo obuhvaćeno elektroničko nasilje, a tek

potom samopoimanje - nereprezentativan uzorak ispitanika s obzirom na određena

sociodemografska obilježja - pitanja koja ne uključuju sve aplikacije putem kojih se odvija

današnja komunikacija - nemogućnosti ostavljanja komentara ispitanika na anketu - mogućnost socijalno poželjnih odgovora

  

6. LITERATURA• 1. Buljan Flander, G., Krmek, M., Borovec, K., Muhek, R. (2010).:

Nasilje preko interneta (cyberbullying). Grad Zagreb, Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Policijska uprava zagrebačka, Zagreb.

• 2. Delač Horvatinčić, I. & Kozarić Ciković, M. (2010). Povezanost samopoimanja, navika čitanja i školskog uspjeha učenika sedmog i osmog razreda osnovne škole. Napredak, 151 (3 – 4), 445 – 465

• 3. Dooley, J., Pyzalski, J. i Cross, D. (2009). Cyberbullying Versus Face-to-Face Bullying. Journal of Psychology, 217(4), 182–188

• 4. Elez, K. (2003). Nasilništvo i samopoimanje djece osnovnoškolske dobi. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

• 5. Li, Q. (2005). New bottle but old wine: A research of cyberbullying in schools. Computers in Human Behavior

• 6. Marees, N. i Petermann, F. (2012). Cyberbullying: An increasing challenge for schools. School Psychology International, 33(5), 467–476