Upload
duongdat
View
212
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Tomislav Batinović
Uzgoj mandarine na području općina Metković
i Opuzen
Završni rad
Zagreb, 2011.
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Studij: hortikultura
Tomislav Batinović
Uzgoj mandarine na području općina Metković i Opuzen
Završni rad
Mentor: Doc.dr.sc. Zoran Šindrak
Zagreb, 2011.
SAŽETAK
U ovom su radu prikazane gospodarski najvažnije i najzastupljenije sorte mandarine na
području općina Metković i Opuzen: 'Wakiyama', 'Chahara', 'Okitsu', 'Kawano Wase',
'Owari', 'Saigon', 'Kuno', 'Zorica', 'Ichumare' i 'Seto'.
U ovom radu će se obaviti analiza klimatskih i pedoloških uvjeta za uzgoj mandarina na
području općina Metković i Opuzen, obaviti će se inventarizacija postojećeg stanja te
projekciju kvalitativnog i kvantitativnog unapređenja proizvodnje ove voćne kulture na
području općina.
Vrlo rane sorte su: 'Ichumare', 'Wakiyama', 'Zorica' i 'Chahara', te se berba provodi u rujnu i
listopadu. Rane sorte: 'Okitsu' i 'Kawano Wase', koje se beru u listopadu. Sorte srednje
zriobe su: 'Saigon', 'Kuno' i 'Seto', a berba se provodi kroz mjesec studeni. U kasne ubrajamo
sortu 'Owari', čija berba se odvija u studenom i prosincu. Na temelju ovog rada i u razgovoru
s proizvođačima kao preporučene sorte okarakterizirane su: 'Zorica', 'Chahara', 'Kawano
Wase', 'Okitsu' i 'Saigon'.
Ključne riječi: mandarina, sorta
ABSTRACT
This paper presents the most common and economically important varieties of mandarins in
the municipalities of Metković and Opuzen: 'Wakiyama', 'Chahara', 'Kawano Wase', 'Owari'
'Saigon', 'Kuno', 'Zorica', 'Ichumare' and 'Seto'.
In this work analysis of climate and soil conditions for growing mandarins is investigated.
Also, the inventory of the current situation and projection of the qualitative and quantitative
improvement of the production of fruit culture in the municipalities will be done.
Very early varieties are: 'Ichumare', 'Wakiyama', 'Zorica', and 'Chahara' because they
harvesting is carried out in September and October. Early varieties are: 'Okitsu' and 'Kawano
Wase' which are harvested in October. Mid-season ripening varieties are: 'Saigon', 'Kuno',
and 'Seto' which harvest is carried out during November. Late ripening variety is 'Owari',
whose harvest is taking place in November and December. Based on this research and in
conversation with the manufacturers, recommended varieties will be: 'Zorica', 'Chahara',
'Kawano Wase', 'Okitsu', and 'Saigon'.
Keywords: mandarins, variety
SADRŽAJ
UVOD …………………………………………………………............................................ 1
PREGLED LITERATURE .................................................................................................... 2
MATERIJAL I METODE RADA ....................................................................................... 10
REZULTATI I RASPRAVA ………………………………............................................... 14
ZAKLJUČAK ……….......................................................................................................... 15
LITERATURA .................................................................................................................... 17
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
1
1. UVOD
Dolina Neretve je krajnje uzgojno područje na kojem mogu uspijevati agrumi. U svijetu se
agrumi uzgajaju gospodarski značajno u pojasu između 40. sjeverne i 40. južne obratnice.
Sjevernije od 40-og stupnja agrumi se komercijalno uzgajaju samo na tri mjesta u svijetu,
među kojima je i područje doline Neretve, koje siječe 43. paralela (Bakarić, 1983. i Prović,
1991.).
Razlog tome je blaga mediteranska klima te povoljan temperaturni režim.
Prosječna godišnja temperatura iznosi 15.4˚C, a insolacija iznosi 2.704,8 sati na godinu, što
predstavlja izuzetno povoljne uvjete za uspješan uzgoj mandarine Unshiu. Na području
općine Metković i Opuzen nalaze se dva osnovna tipa tla, aluvijalna i euglejna, koja su
antropogenizirana, meliorirana i desalinizirana te obogaćena hranjivim sastojcima. Stoga na
njima dobro uspijevaju mandarine različitih sorti.
Mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve, gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje
vrlo kvalitetnih sorti Unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1933. godine. Mandarina Unshiu
je jedna od sortnih skupina japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na
hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja
u ovim krajevima (Bakarić, 1983.).
S oko 500 ha, 1982. godine, ubrano je oko 7.000 t plodova, a u donjem toku rijeke Neretve
do mora nalazi se 80% proizvodnje u Hrvatskoj (Bakarić, 1983.). Po novijim podacima
(Kaleb, 2009.) u dolini Neretve zasađeno je oko 2,5 milijuna stabala mandarine na površini
od 2.500 ha. Na njima se godišnje ubere oko 50.000 tona mandarina, što iznosi 90% ukupne
proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
U 2009. godini u dolini Neretve je ubrano 45.000 tona mandarina. Podjela sorti prema
vremenu dozrijevanja istaknula je četiri osnovne skupine: vrlo rane, rane, srednje zriobe i
kasne. Vrlo rane sorte zanimljive su s komercijalnog gledišta, budući da se na tržištu
pojavljuju prve i postižu nešto višu cijenu u odnosu na sorte koje slijede.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
2
U razgovoru s otkupljivačima dobivena je informacija da neretvanska mandarina općenito
dolazi na rod 15-20 dana ranije od drugih mandarina u Sredozemnom bazenu i tu bi trebalo
tražiti priliku za izvoz na inozemno tržište.
PREGLED LITERATURE
1.1 KLASIFIKACIJA MANDARINE
Mandarina ili mandarinka (Citrus reticulata Blanco) je biljka iz obitelji Rutaceae, a pripada
rodu Citrusa. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 metra visine, sa širim
listovima od ostalih citrusa.
Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na
temperature ispod ništice.
Kod nas mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno
uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti skupine Unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1933. godine.
1.2 MORFOLOGIJA MANDARINE
KORIJEN
Mandarina u dolini Neretve nema svoj korijen, nego se cijepi na podlogu Poncirus trifoliata
koja je otporna na niske temperature.
Poncirus je jedinstveni rod i vrsta. To je najotporniji agrum na hladnoću (podnosi do -25
°C). Ima malo listopadno trnovito drvo te raste u sjevernoj i srednjoj Kini. Ne podnosi
vapnenasta i alkalna tla. Izvrsna je i otporna podloga za plemenite citruse na dobrim tlima.
Plod je nejestiv, a u njemu su skupljene "sve gorčine ovog svijeta''.
DEBLO
Po prirodi je mandarina grmolikog oblika, što uglavnom nije poželjno.
Zato se rezidbom formira jedno deblo, nisko ili srednje visoko. Na oštećenja na deblu
mandarine moramo paziti, te o tome treba voditi brigu budući da je njegova funkcija, osim
što nosi krošnju, da sprovodi hranjiva i mineralne tvari.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
3
KROŠNJA
Krošnja može biti: rijetka, srednja i gusta.
Sastoji se od primarnih, sekundarnih i tercijarnih skeletnih grana. Gustoća granja varira,
ovisno o pojedinoj sorti.
Rijetko, raštrkano granje karakterizira stabla sorti Wakiyama i Ichumare, sorta 'Kawano
Wase' prepoznatljiva je po rijetkom granju, dok srednje gusto granje pronalazimo u
krošnjama sorti 'Okitsu', 'Owari' i 'Zorica'. 'Chahara', 'Saigon', 'Kuno' i 'Seto', sorte su čija su
stabla prepoznatljiva po iznimno gustom granju, odnosno gustoj krošnji.
LISTOVI
Listovi mandarine osrednje veliki, tamnozelene do svijetlozelene su boje.
Žile na listu mogu biti nevidljive, slabo vidljive i vidljive.
PLOD
Plodovi mandarine se razlikuju od vrste do vrste. Plod može biti velik, srednji i mali.
Čvrstoća kožice plodova je mekana, srednje čvrsta, čvrsta ili vrlo čvrsta. Unutrašnjost ploda
je od blijedocrvenkaste do intenzivne tamnocrvene boje. Meso je fine strukture, bez
sjemenki i veoma sočno, dok je okus subjektivno ocijenjen kao izvrstan.
100g MANDARINE SADRŽI
kcal
45-50
kJ
195-210
voda
85-87
masnoće
0,3 g
kalij
210 mg
kalcij
33 mg
magnezij
11 mg
vitamin
C
30 mg
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
4
1.3 OPLODNJA
Kod mandarine je izrazito prisutna partenokarpija. To je pojava normalnog razvitka ploda
kojima nije prethodilo oprašivanje i oplodnja pa nemaju ni sjemenku. Postoje više vrsta
partenokarpije i to izazvana i vegetativna. Vegetativnoj nije potreban nikakav vidljivi
stimulans, dok izazvana može biti izazvana auksinima, giberelinima, kininom.
1.4 ZAHTJEVI MANDARINA PREMA STANIŠTU
1.4.1 TEMPERATURA
Mandarina je voćka toplijih krajeva. Vrlo značajna voćna kultura za mediteransku
poljoprivrednu podregiju Republike Hrvatske.
U hrvatskim uvjetima uzgoj je moguć samo u uskom priobalnom pojasu Srednje i Južne
Dalmacije i na otocima, i to samo na određenim povoljnim mikroklimatskim položajima.
U dolini Neretve živi oko 40000 stanovnika, koji se uglavnom bave turizmom i
poljoprivredom. Poljoprivreda doline neretve karakterizirana je prvenstveno uzgojem
mandarina, zatim maslina, vinovom lozom, a u posljednje vrijeme i povrća.
1.4.2 TLO
Na području općina Metković i Opuzen nalaze se dva osnovna tipa tla, aluvijalna i euglejna,
koja su antropogenizirana, meliorirana i desalinizirana te obogaćena hranjivim sastojcima.
Stoga na njima dobro uspijevaju mandarine različitih sorti.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
5
1.4.3 OBORINE
Godišnja količina padalina u prosjeku za cijelu Deltu je oko 1300 mm.
U zimskom razdoblju padne 65-75% godišnje količine padalina. Uglavnom su to kiše, a
snijeg je rijetka pojava i kratko traje.
Evidentan je problem da kiše padaju kada je najmanje potrebno vegetaciji zato je intenzivna
poljoprivreda ovisna o ljetnom navodnjavanju.
Zimi i u rano proljeće se znaju pojaviti i mrazevi kao dio strujanja hladnog zraka zbog
otvorenosti prema kontinentu i dosta mogu biti opasni pošto vegetacija krene već u rano
proljeće.
1.5 KLIMA
Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7 °C. Srednje mjesečne i dekadne temperature su
pozitivne.
Najhladniji mjeseci su prosinac, siječanj i veljača. Najhladniji period je prema podacima
opažanja treća dekada siječnja s 2,5°C. Međutim, opaženi su pojedini dani s negativnim
temperaturama. U veljači su zabilježene i dosta minimalne temperature; 1947. g. čak -11°C,
a nešto se slično ponovilo i dva puta, 1974. i 1978. što je vrlo opasno za suptropske kulture
kao što su mandarine zbog smrzavanja.
Najtoplije je u srpnju i kolovozu od zadnje dekade lipnja do zadnje dekade kolovoza. U
kolovozu skoro svake godine temperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35°C, a
1946. i ove godine bilo je dana i sa 40°C. U srpnju su opaženi dani i do 35°C. Mjesec lipanj
je relativno hladniji, a u rujnu se temperature mogu zabilježiti i do 35°C.
1.6 SORTE
Vrlo rane sorte:
- Vrlo rane sorte (Goku wase), čije razdoblje sazrijevanja od cvatnje do berbe traje od 125
do 145 dana, a berba je u rujnu i listopadu i obuhvaćene su sljedeće sorte: 'Chahara',
'Zorica', 'Ichumare' i 'Wakiyama'.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
6
'CHAHARA'
Spada u skupinu vrlo ranih sorti, a zrela je za berbu krajem mjeseca rujna i početkom
listopada. Plod je velik, dobrog općeg izgleda, plosnatog oblika, uz manje naglašena rebra i
brazgotine. Kožica ploda je žuto-narančaste boje i srednje debljine.
Meso je fine strukture, bez sjemenki i veoma sočno, dok je okus subjektivno ocijenjen kao
izvrstan. Stablo je bez trnja, iznimno gustog granja, a listovi su jajoliki i eliptični.
Problem koji se pojavljuje prilikom uzgoja sorte 'Chahara' jest izraženo napuhavanje
kore, odnosno pojava odvajanja kore od mesa, što plod čini izrazito neprivlačnim za kupca i
umanjuje njegovu vrijednost na tržištu. Uzrok tome je to što se ova sorta, više no druge,
odlikuje naknadnim rastom albeda nakon što je meso ploda dostiglo puni razvoj.
'ZORICA'
Prva naša domaća sorta mandarine Unshiu. Pronađena je 1976. godine na pokusnom
polju Luke (PIK Neretva) kao vegetativni mutant sorte 'Kawano Wase'. Pupovi pronađeni
na jednom stablu su razmnoženi.
Prvi eksperimentalni nasad posađen je 1979. godine na istom polju, a kasnije u Postirama na
Braču 1987. i u Segetu Donjem 1994. Pripada u skupinu vrlo ranih sorti te dozrijeva skoro
mjesec dana prije roditeljske sorte, što joj je i glavna odlika. U Segetu Donjem i na Braču
zrela je za berbu oko 15. rujna, a u donjoj Neretvi zrije nekoliko dana kasnije.
Plod je vrlo kvalitetan, plosnato-okruglog oblika, prosječne veličine i mase, ovisno o
opterećenosti stabla. Kožica je tanka, srednje priljubljena, narančaste boje. Meso je fine
strukture, bez sjemenki, veoma sočno i izvrsnog okusa. Stablo je uspravno, osrednje
veličine, na kojem se ističe srednje gusta krošnja.
Kao i sve rane sorte, Zorica zahtijeva intenzivan uzgoj, rezidbu i obvezatno navodnjavanje.
U takvim uvjetima rodi obilno i redovito. Atraktivna je, jer se prva pojavljuje na tržištu
(Krpina i sur. 2004.).
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
7
'ICHUMARE'
Spada u vrlo rane sorte, s najkraćim razdoblju dozrijevanja od 125 dana.
Berba se odvija kroz mjesec rujan. Plod je dobrog općeg izgleda, plosnat i velik.
Kožica je tanka, srednje priljubljena, žuto-narančaste boje.
Ova sorta odlikuje se finom strukturom mesa narančaste boje, koje je veoma sočno i bez
sjemenki. Okus je subjektivno ocijenjen kao izvrstan. Razmak sadnje je 1 m, krošnja je
patuljasta, granje je rijetko i raštrkano, a listovi eliptični.
'WAKIYAMA'
Prema vremenu dozrijevanja spada u skupinu vrlo ranih sorti, a berba se provodi tijekom
mjeseca rujna. Sorta razvija plodove osrednjeg izgleda, kruškolikog oblika, s manje
naglašenim nepravilnostima (rebra i brazgotine). Karakterizira ju kožica srednje debljine,
previše priljubljena uz meso i intenzivne narančaste nijanse, po čemu se razlikuje od
ostalih, pretežno žuto- narančastih sorti. Struktura mesa je osrednje finoće, bez sjemenki.
Kao posebno važan kriterij komercijalnog uspjeha sorte nameće se okus, koji je na temelju
subjektivnog doživljaja ocijenjen kao dobar, dok je meso definirano kao srednje suho.
Uzevši u obzir prosječnu masu i promjer ploda, 'Wakiyama' ima uvjerljivo najsitnije
plodove, što ju, uz kruškoliki oblik, čini neatraktivnom za krajnjeg korisnika i
neprihvatljivom u procesima kalibriranja pri otkupu. Ima rijetko, raštrkano granje, s
eliptičnim listovima.
Rane sorte:
Rane mandarine (Wase) sorte: 'Okitsu' i 'Kawano', razdoblje dozrijevanja im je između 150 i
155 dana, a berba se odvija u mjesecu listopadu.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
8
'OKITSU'
Spada u skupinu ranih sorti i dozrijeva u mjesecu listopadu. Plod je velik, plosnat, dobrog
općeg izgleda i skoro bez fizičkih nedostataka, što ga na prvi pogled čini atraktivnim za
potencijalnog kupca. Primijećeno je da, uz 'Kawano Wase', ova sorta ima najglađu koru.
Kožica ploda je tanka, žuto-narančaste boje. Meso je fine strukture, bez sjemenki i vrlo
sočno, a okus je subjektivno ocijenjen kao dobar. Ima srednje gusto granje i eliptičan oblik
plojke lista.
'KAWANO WASE'
Ova je sorta pokazala velik broj vrijednih gospodarskih osobina. Razvija plod srednje
veličine i glatke kore, s manje naglašenim brazdama i nepravilnostima.
Kožica joj je tanka, zbog čega često puca pri transportu. To je ujedno i najveći nedostatak
ove sorte vezano uz manipuliranje plodovima. Okus je subjektivno ocijenjen kao izvrstan, a
meso je fine strukture i veoma sočno.
Krošnja je patuljasta, kompaktna, okruglasta i razgranata, sporog rasta s čestim,
na niže savijenim granama. Lišće je gusto, svijetlo zelene, bljeđe boje. Rana zrelost i obilni
urod su, bez sumnje, najznačajnije karakteristike ove sorte.
U našim uvjetima dozrijeva u prvoj polovici listopada, nekih 20-ak dana prije sorte 'Owari'.
Značajan urod daje već u četvrtoj godini. Spada u kategoriju rano zrelih sorti (Bakarić,
1983.).
srednje kasne sorte:
Sorte srednje kasne zriobe (Nakate) dozrijevaju kroz razdoblje od 170 dana od cvatnje,
obuhvaćene su sorte 'Saigon', 'Kuno' i 'Seto', a berba se provodi kroz mjesec studeni;
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
9
'SAIGON'
Otkrivena je na Korzici, kao slučajan sjemenjak. Njezino prvo klonirano potomstvo u
velikom broju posađeno je 1974. godine u PIK Neretva u Opuzenu, najprije kao pokusni, a
ubrzo potom i kao proizvodni nasad. To je vrlo dobra plantažna sorta (s vrlo dobrim
genetskim potencijalom rodnosti i prikladne krošnje). Izražava jasnije svoje bolje kvalitete
koje se ogledaju u većoj bujnosti, ranijoj zriobi do jedne dekade i naglašenijim sadržajem
kiselina od sorte Owari (Krpina i sur., 2004.).
Srednje kasna je sorta, dozrijeva u mjesecu studenom. Plod je dobrog općeg izgleda, vrlo
velik i plosnat. Kožica je srednje debljine i priljubljenosti, tipične žuto-narančaste boje.
Meso je fine strukture i veoma sočnog, izvrsnog okusa.
'KUNO'
Ova sorta je uvezena 1981. godine iz Japana u „PIK Neretva“ Opuzen. Ističe se krupnim
plodovima, a stablo obilato i redovito rađa. Od pune cvatnje do zriobe plodova potrebno joj
je oko 170 dana.
Pripada u grupu srednjeg roka dozrijevanja, a berba se odvija u mjesecu studenom. Dobrog
je općeg izgleda, plod je plosnat, s manje naglašenim rebrima i brazdama. Kožica je žuto-
narančasta, srednje debljine i priljubljenosti.
Meso ima izrazito finu strukturu, veoma je sočno i bez sjemenki. Okus je subjektivno
ocijenjen kao dobar. List je eliptično-kopljast, a granje iznimno gusto.
'SETO'
Spada u skupinu srednje kasnih sorti, a berba se odvija u mjesecu studenom. Plod je dobrog
općeg izgleda, plosnat i srednje veličine. Kožica je žuto-narančaste boje, srednje debljine i
priljubljenosti, a na njoj su vrlo primjetne uljne žlijezde.
Meso je fine strukture, narančaste boje i veoma sočno, bez sjemenki. Okus mesa je
subjektivno ocijenjen kao dobar. Lišće je eliptično- kopljastog oblika, intenzivno tamne
nijanse, a granje je iznimno gusto.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
10
Kasne sorte:
Kasna sorta 'Owari' (grupa Futsu), kojoj je potrebno 190 dana od cvatnje do berbe, a berba je
u studenom i prosincu.
'OWARI'
Spada u skupinu kasnih sorti, dozrijeva krajem mjeseca studenog i u prosincu. Plodovi su
plosnato-okruglog oblika, srednje veličine, uz manje izražena rebra i brazgotine. Kožica je
tanka, srednje priljubljena, žuto-narančaste boje.
Meso je fine strukture i veoma sočno, a moguće je pronaći i rijetke sjemenke. Okus je
subjektivno ocijenjen kao izvrstan. Biljka razvija listove eliptično-kopljastog oblika, a granje
je srednje gusto.
MATERIJAL I METODE RADA
1.7 LOKACIJA POKUSA
Lokacija pokusa obuhvaća dolinu Neretve, tj. općine Metković i Opuzen.
1.8 SMJEŠTAJ
Geografski smještaj Metkovića i Opuzena na je 43° paraleli. Smještena u jugoistočnom
dijelu Jadranskog mora, dolina Neretve je sa dvije strane okružena brdima, dok zapadnu
granicu čini more. Osim što su geografski u srcu doline Neretve pa su tradicionalno okrenuti
poljoprivredi, u zadnje vrijeme otkrivaju se i turistički potencijali Metkovića i Opuzena.
Tako povoljnim zemljopisnim položajem dolina Neretve od davnina imala važan strateški
položaj.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
11
1.9 POVRŠINA
Od ukupno 12 667 ha u delti u posjedu države je 7061 ha ili 58%, a privatni sektor drži oko
5000 ha ili 42%. Osobito je veliko učešće državnog sektora na području Opuzen-Ušće (do
80%), jer su to bili močvare I jezera koje seljaci nisu mogli jendečenjem privesti kulturi.
1.10 RELJEF
Rijeka Neretva izvire u visokome dinarskom kršu i svojim ga tokom presijeca okomito i
ulijeva se u Jadransko more. Od mjesta Počitelj postaje nizinska rijeka koja je, nanoseći
fluvio-glacijalni i aluvijalni materijal, potopila krške zavale u donjem toku i stvorila deltu u
duljini oko 40 i širine od 5 do 10 km.
Deltu Neretve dijele obronci Biokova (Rilića) i Gabeoska greda na dvije zasebne cjeline:
Gornjoneretvansku deltu ili Svitavsko blato i Deransko jezero (Hutovo blato) u granicama
Bosne i Hercegovine i Donjoneretvansku deltu u granicama Republike Hrvatske, koja je i
predmet rasprave u ovome radu. Donjoneretvanska se delta može prema uvjetno-homogenoj
regionalizaciji, a prema kriteriju prirodnih elemenata, podijeliti na šest mikrocjelina:
Vidovsko blato, Vrbovci-Koševo, Kuti, Luke, Rogotin-Ušće i Opuzen-Ušće.
Prema kriteriju socio-kulturnih i naseljenih područja ona se dijeli na četiri mikrocjeline:
krško-vapnenački okvir (brdsko područje), rubno područje (kontakt krša i mo čvare),
aluvijalnu ravnicu (uz tok Neretve i Male Neretve) i morsko pročelje. Prema nodalno-
funkcionalnoj regionalizaciji i centralitetu naselja razlikuju se tri cjeline: metkovsko,
opuzensko i pločansko područje.
- Metkovsko područje - otvoreno je prema utjecaju zračnih masa s kontinentskog prostora
BiH (zimske temperature za nekoliko stupnjeva niže nego u drugom dijelu regije).
- Opuzensko područje - otvoreno je prema jačem prodoru maritimnih zračnih masa što je
iznimno važno za poljoprivrednu proizvodnju, posebice agrume; oni u području općine
metković slabije uspijevaju zbog nižih temperatura (otvorenost prema hladnim strujanjima s
Veleža), dok u općini opuzen su osnova komercijalnoj djelatnosti.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
12
1.11 METODE RADA
Zadatak ovog rada je determinacija sorata mandarine u dolini neretve, te određivanje 6
najprisutnijih sorata. To su: 'Zorica', 'Chahara', 'Kawano Wase', 'Okitsu' i 'Saigon'.
Prilikom prikupljanja podataka radila se vizualna metoda prepoznavanja i uspoređivanja
različitih sorti mandarina. Također su se prikupljali podaci razgovorima s lokalnim
stanovništvom, kao i iz stručne i odgovarajuće literature (znanstvenih radova, knjiga,…)
Tablica 1. Ocjena površine, boje, debljine i priljubljenosti kožice
SORTA POVRŠINA
KOŽICE
BOJA
KOŽICE
DEBLJINA
KOŽICE
PRILJUBLJENOST
KOŽICE
'Wakiyama' točkasta narančasta srednja previše priljubljena
'Chahara' točkasta žuto-
narančasta
srednja srednje priljubljena
'Okitsu' točkasta žuto-
narančasta
tanka srednje priljubljena
'Kawano Wase' točkasta narančasta veoma tanka srednje priljubljena
'Owari' točkasta žuto-
narančasta
tanka srednje priljubljena
'Saigon' točkasta žuto-
narančasta
srednja srednje priljubljena
'Kuno' točkasta žuto-
narančasta
srednja srednje priljubljena
'Zorica' točkasta narančasta tanka srednje priljubljena
'Ichumare' točkasta žuto-
narančasta
tanka srednje priljubljena
'Seto' točkasta žuto-
narančasta
srednja srednje priljubljena
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
13
Tablica 2. Ocjena općeg izgleda, oblika, veličine i fizičkih nedostataka ploda
SORTA OPĆI IZGLED
PLODA
FORMA
PLODA
VELIČINA
PLODA
FIZIČKI
NEDOSTACI
PLODA
'Wakiyama' srednji kruškolika srednja rebra i brazgotine
manje naglašene
'Chahara' dobar plosnata bolja od
srednjih
rebra i brazgotine
manje naglašene
'Okitsu' dobar plosnata bolja od
srednjih
skoro bez
nepravilnosti
'Kawano Wase' dobar osnovica
stožasta
srednja rebra i brazgotine
manje naglašene
'Owari' dobar plosnato-
okrugla
srednja rebra i brazgotine
manje naglašene
'Saigon' dobar plosnata bolja od
srednjih
rebra i brazgotine
manje naglašene
'Kuno' dobar plosnata bolja od
srednjih
rebra i brazgotine
manje naglašene
'Zorica' dobar plosnato-
okrugla
srednja rebra i brazgotine
manje naglašene
'Ichumare' dobar plosnata bolja od
srednjih
rebra i brazgotine
manje naglašene
'Seto' dobar plosnata srednja rebra i brazgotine
manje naglašene
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
14
U Tablici 1.
Navedene sorte mandarina su uspoređene prema karakteristikam a kožice ploda, a u obzir su
uzete površina, boja, debljina i priljubljenost kožice. Površina kožice je opisana kao točkasta
za sve sorte.
Boja kožice varira od žuto-narančaste, koja je karakteristična za najveći broj promatranih
sorti, dok nešto intenzivniju, narančastu boju ima kožica sorti 'Wakiyama', 'Kawano Wase' i
'Zorica'.
Debljina kožice kriterij je prema kojem se promatrane sorte uvelike razlikuju. Kožica ploda
sorti 'Wakiyama', 'Chahara', 'Saigon', 'Kuno' i 'Seto' srednje je debljine. Sorte 'Okitsu',
'Owari', 'Zorica' i 'Ichumare' imaju tanku kožicu, dok jedino sorta 'Kawano Wase' ima veoma
tanku kožicu.
Priljubljenost kožice jednaka je za gotovo sve promatrane sorte, izuzev sorte 'Wakiyama'
koju karakterizira previše priljubljena kožica. Srednje priljubljenu kožicu imaju plodovi sorti
'Chahara', 'Okitsu', 'Owari', 'Kuno', 'Zorica' i 'Seto'.
U Tablici 2.
Navedena su fizička svojstva ploda sorata (opći izgled, oblik, veličina i fizički nedostaci
ploda).
Prema obliku ploda, međusobno su slične sorte 'Chahara', 'Okitsu', 'Saigon', 'Kuno',
'Ichumare' i 'Seto', a oblik je opisan kao plosnat. Bliske njima su sorte 'Owari' i 'Zorica', koje
imaju plosnato okrugli oblik. Sorta 'Kawano Wase' ističe se stožastom osnovicom, dok je
sorta 'Wakiyama', specifična po svom kruškolikom obliku. Sorte koje daju plodove bolje od
srednjih su: 'Chahara', 'Okitsu', 'Saigon' i 'Ichumare'.
Pri promatranju općeg fizičkog izgleda navedenih sorti, zamijećeni su veći i manji fizički
nedostaci. Plod sorte 'Okitsugotovo' je potpuno pravilan, bez fizičkih nedostataka. Kod svih
ostalih sorti zamijećeni su nedostaci u obliku manjih rebara i brazgotina. jedino 'Wakiyama'
od svih promatranih sorti ima najistaknutije fizičke nepravilnosti.
REZULTATI I RASPRAVA
Analizirane sorte mandarine se međusobno razlikuju prema vremenu dozrijevanja:
- Vrlo rane sorte (Goku wase), čije razdoblje sazrijevanja od cvatnje do berbe traje od 125
do 145 dana, a berba je u rujnu i listopadu i obuhvaćene su sljedeće sorte: 'Ichumare',
'Wakiyama', 'Zorica' i 'Chahara';
- Rane mandarine (Wase) sorte: 'Okitsu' i 'Kawano', razdoblje dozrijevanja im je između
150 i 155 dana, a berba se odvija u mjesecu listopadu;
- Sorte srednje zriobe (Nakate) dozrijevaju kroz razdoblje od 170 dana od cvatnje,
obuhvaćene su sorte 'Saigon', 'Kuno' i 'Seto', a berba se provodi kroz mjesec studeni;
- Kasna sorta Owari (grupa Futsu), kojoj je potrebno 190 dana od cvatnje do berbe, a berba
je u studenom i prosincu.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
15
1.12 SORTE MANDARINA
Prilikom rada na terenu pri kojem su promatrane različite sorte mandarina, zabilježeno je
ukupno 10 sorata. Najčešće su prisutne bile sorte: 'Zorica', 'Chahara', 'Kawano Wase',
'Okitsu' i 'Saigon'.
U radu su ukratko opisane pojedine sorte, pri čemu je obavljena osnovna podjela na:
- Vrlo rane sorte su: 'Ichumare', 'Wakiyama', 'Zorica'.
- Rane sorte: 'Okitsu' i 'Kawano Wase'.
- Sorte srednje zriobe: 'Saigon', 'Kuno' i 'Seto'.
- U kasne ubrajamo sortu 'Owari'.
ZAKLJUČAK
Na području općina, kao gospodarski najznačajnije i najzastupljenije, izdvojene slijedeće
sorte: 'Wakiyama', 'Chahara', 'Okitsu', 'Kawano Wase', 'Owari', 'Saigon', 'Kuno', 'Zorica',
'Ichumare' i 'Seto'.
U Dolini Neretve je 2009. godine ubrano 45.000 tona mandarina od čega je za domaće
potrebe bilo dovoljno 15.000 t. Pet otkupljivača u dolini Neretve je otkupilo oko 35.000 tona
mandarina. Izvoz na europsko tržište je 2006. g. iznosio oko 20.000 tona. To je bila rekordna
godina u proizvodnji mandarine u dolini Neretve, a zbog kišnog ljeta i vlažne jeseni domaća
mandarina je bila iznimno kvalitetna, što bi trebala biti prednost na europskom tržištu u
odnosu na španjolsku mandarinu.
Danas je u dolini Neretve zasađeno mandarina na oko 2.500 ha sa oko 2,5 milijuna stabala
na kojima se u najboljim godinama ubere oko 50.000 tona mandarina te se u istoj ubere i
90% mandarina u Republici Hrvatskoj.
S druge strane Hrvatska uvozi sve vrste voća i to: jabuke više od 50 % domaće potrošnje,
krušaka 80 %, a breskvi 70 %. Od voća samo u proizvodnji mandarina pokriva potrebe
domaće potrošnje i ima dovoljno za izvoz. Voćnjaci u RH zauzimaju samo 69.000 ha ili 2,2
% ukupnih poljoprivrednih površina. Također su se zbog skupe proizvodnje posebice vode,
zaštitnih sredstava i gnojiva primjerice na Braču smanjeni nasadi mandarina za oko 40 %. a i
u dolini Neretve se sve više ljudi orijentiraju na manje zahtjevne i jeftinije za uzgoj masline,
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
16
te ostale jednogodišnje kulture povrća. Kod mandarine je naročiti problem u dolini Neretve
neriješen sustav navodnjavanja za oko 90 % nasada, te da je isti bolje riješen urod bi mogao
biti već za 2-3 puta a poboljšala bi se i kvaliteta.
Smatram da je perspektiva uzgoja mandarina i ostalih agruma u podizanju većih rasadnika sa
novim i ranim sortama koje dozrijevaju već polovicom rujna i koje postižu najbolju cijenu
na tržištu, dok cijena mandarina koje kasnije dozrijevaju padne i za 70 % od prve cijene,
direktnim poticajima proizvođaču od strane države te rješavanju nacionalnog sustava
navodnjavanja u dolini Neretve kao u drugim mediteranskim zemljama.
Mandarine su jedino voće kod nas koje zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, dolaze nam
novi nasadi koji ulaze u punu rodnost, dolazi nam sustav navodnjavanja koji će uvelike
povećati produktivnost svih proizvodnih površina. U usporedbi s ukupnom potrošnjom voća
u svijetu agrumi su na prvom mjestu i njihova potrošnja iznosi 33% od ukupne potrošnje
voća. Većina međunarodnih trgovačkih lanaca traže standarde, svi prehranbeni proizvodi
podliježu određenih nadzorima.Strategija razvoja Donje Neretvanskog kraja je poljoprivreda
(uz turizam).
Ekološke prilike doline Neretve pružaju najveću perspektivu uzgoju plodova mandarina. Uz
dobar marketing neretvanska mandarina trebala bi postati brend naše male doline, ona to
sigurno zaslužuje.
Batinović Tomislav (2011.) Završni rad
17
LITERATURA
BAKARIĆ, P. (1983.). „Uzgoj mandarine Unshiu”, Stanica za južne kulture, Dubrovnik.
BOBANOVIĆ, M. (1923.). „Neke južne kulture”, Zemaljsko gospodarsko vijeće, Split.
NIKOLAC, N. (1991). „Mandarinka“; u knjizi Voćarstvo (Krpina i suradnici).
ROMIĆ, D. i suradnici (2007.). „Kontrola tehnologije uzgoja i kvalitete mandarine u
dolini Neretve“
HRVATSKI ZEMLJOPIS ,, Delta Neretve”
INTERNETSKI IZVORI :
http://www.agroklub.com
http://www.geografija.hr
http://www.metkovic.hr