Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · PDF fileFESD11 Mehanika fluida 45+30+0+0 6 Z. Milas B. Klarin ... Ivan Slapničar,Josipa Barić,Marina Ninčević,Matematika 1,zbirka zadataka,Split,

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Brodogradnje

Split, 05. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS Nastavnici

FEMX01 Matematika 1 45+45+0+0 7 J. Barić, I.Tomaš

FESC19 Inženjerska grafika 1 15+0+0+30 4 Ž. Domazet J. Bonači

FESD01 Geometrija broda 30+0+0+30 5 R. Markovina B. Blagojević

FETD07 Materijali 1 45+0+15+0 5 N.Krnić

D.Živković B. Lela

FESC02 Mehanika 1 45+45+0+0 7 R. Pavazza V. Cvitanić

F. Vlak

FEOD01 Engleski jezik 1 30+0+0+0 2 D. Matić

UKUPNO: 210+90+15+60=375 30 *P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe **Ispit se polaže na kraju II. semestra

II. semestar


FEMX02 Matematika 2 45+45+0+0 7 J. Barić I.Tomaš

FESC21 Mehanika 2 30+30+0+0 5 Ž. Lozina

V. Cvitanić D. Sedlar

FETD03 Materijali u brodogradnji 30+0+30+0 5 N. Krnić R. Mimica

FETC05 Mehanika materijala 1 45+30+0+0 6

R. Pavazza F. Vlak

V. Cvitanić M. Vukasović

FESC20 Inženjerska grafika 2 30+0+0+30 4 T. Piršić

FEOD03 Engleski jezik 2 30+0+0+0 3 D. Matić

UKUPNO: 210+105+30+30=375 30

2

*P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar


FEMC02 Matematika 3 30+30+0+0 6 J. Barić G. Lovrić

FESC04 Mehanika 3 45+15+15+0 7 Ž. Lozina D. Sedlar I. Tomac

FESD02 Uvod u termodinamiku 45+30+0+0 7 S. Nižetić

FESC08 Mehanika materijala 2 30+30+0+0 5 R Pavazza F. Vlak

FESC23 Konstruiranje pomoću računala 30+0+0+30 5 G. Magazinović

UKUPNO: 180+105+15+30=330 30


IV. semestar


FESD11 Mehanika fluida 45+30+0+0 6 Z. Milas B. Klarin

FESD06 Elementi strojeva 30+0+0+30 5 S. Podrug N. Vulić

D. Radica

FESD05 Konstrukcija broda 45+45+0+0 7 B. Blagojević R. Markovina

D. Ban

FETD04 Osnove tehnologija 45+0+15+0 6

I. Duplančić N. Krnić B. Lela S. Jozić

FEND01 Brodska elektrotehnika 30+0+15+0 3 S. Vujević D. Stamenković

FESD04 Brodska postrojenja 30+15+0+0 3 G. Radica M. Grljušić

UKUPNO: 225+90+30+30=375 30


3

V. semestar


FESD07 Otpor i propulzija broda 45+30+0+15 7 B. Blagojević D. Ban

FESD08 Čvrstoća broda 45+45+0+0 7

R. Pavazza, J. Parunov

B. Bužančić-Primorac

FESD06 Organizacija i poslovanje brodogradilišta 30+30+0+0 5 I. Veža

A. Čagalj

FESD09 Plovnost i stabilitet broda 45+45+0+0 7 B. Blagojević D. Ban

FESD10 Oprema broda 30+0+0+0 2 R. Markovina

FEXX04 Industrijska praksa 0+0+15+0 2 R. Markovina

UKUPNO: 195+150+15+15=375 30 *P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

VI. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+S+V+L+K ECTS Nastavnici

FESD12 Tehnologija gradnje broda 45+15+30+0 7 R. Markovina

A. Čagalj

FESD13 Osnovanje malih brodova 30+0+30+0 5 B. Blagojević

F. Flesch

FESD21 Konstrukcija kompozitnih brodova 30+15+0+0 3 B. Blagojević

FESD18 Pogon malih brodova 30+15+0+0 3 G. Radica M. Grljušić

FEXX01 Završni rad 0+150+0+0+0 12

UKUPNO: 135+150+45+30+30=390 30


4

5

6

7

ISPITNE GRUPE - PREDDIPLOMSKI STUDIJ BRODOGRADNJE

Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna grupa

Brodogradnja 140 Matematika 1 1 11 Brodogradnja 140 Engleski jezik 1 1 12 Brodogradnja 140 Inženjerska grafika 1 1 12 Brodogradnja 140 Materijali 1 1 13 Brodogradnja 140 Geometrija broda 1 14 Brodogradnja 140 Mehanika 1 1 15 Brodogradnja 140 Matematika 2 2 21 Brodogradnja 140 Engleski jezik 2 2 22 Brodogradnja 140 Mehanika materijala 1 2 22 Brodogradnja 140 Materijali u brodogradnji 2 23 Brodogradnja 140 Inženjerska grafika 2 2 24 Brodogradnja 140 Mehanika 2 2 25 Brodogradnja 140 Matematika 3 3 11 Brodogradnja 140 Primjena računala 3 12 Brodogradnja 140 Uvod u termodinamiku 3 13 Brodogradnja 140 Mehanika materijala 2 3 14 Brodogradnja 140 Mehanika 3 3 15 Brodogradnja 140 Osnove tehnologije 4 21 Brodogradnja 140 Konstrukcija broda 4 22 Brodogradnja 140 Mehanika fluida 4 23 Brodogradnja 140 Elementi strojeva 4 24 Brodogradnja 140 Brodska elektrotehnika 4 25 Brodogradnja 140 Brodska postrojenja 4 25 Brodogradnja 140 Otpor i propulzija broda 5 11 Brodogradnja 140 Čvrstoća broda 5 12 Brodogradnja 140 Organizacija i poslovanje brodogradilišta 5 13 Brodogradnja 140 Plovnost i stabilitet broda 5 14 Brodogradnja 140 Oprema broda 5 15 Brodogradnja 140 Tehnologija gradnje broda 6 21 Brodogradnja 140 Osnivanje malih brodova 6 22 Brodogradnja 140 Konstrukcija kompozitnih brodova 6 24 Brodogradnja 140 DIZAJNIRANJE BRODICA I JAHTI 6 25

8

2. Izvedba nastave po predmetima

Matematika 1 FEMX01

7

dr. sc. Josipa Barić (predavanja) Ivana Tomaš (auditorne vježbe) Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, analitičku geometriju, matematičku analizu funkcija jedne varijable te nizove i redove brojeva i funkcija. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema. Ivan Slapničar, Matematika 1, udžbnik, FESB, Split, 2002. Ivan Slapničar,Josipa Barić,Marina Ninčević,Matematika 1,zbirka zadataka,Split, 2010. http://www.fesb.hr/mat1 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990. Predavanja:

45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a ostvarili su barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u

9

akademskoj godini 2011/12. Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe

Uvod. Brojevni sustavi, realni brojevi, kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik kompleksnog broja, Moivreove formule. 3 sata 3 sata

Matrice. Osnovne operacije s matricama. Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi. Gaussova eliminacija. Linearna nezavisnost i rang matrice. Kronecker-Capellijev teorem

3 sata 3 sata

Inverzna matrica. Determinante. Podmatrice i poddeterminante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo. 3 sata 3 sata

Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost vektora i baza prostora. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt.

3 sata 3 sata

Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. 3 sata 3 sata

Funkcije realne varijable: načini zadavanja funkcija, klasifikacija funkcija. 3 sata 3 sata

Limes, neprekidnost, asimptote. Pregled elementarnih funkcija. 3 sata 3 sata

Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. 3 sata 3 sata

Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika.

3 sata 3 sata

Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. 3 sata 3 sata

Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. 3 sata 3 sata

Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. 3 sata 3 sata

Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi

3 sata 3 sata

Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. 3 sata 3 sata

Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. 3 sata 3 sata

10

Naziv predmeta Inženjerska grafika 1

Kod FESC19

ECTS 4 ECTS

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Željko Domazet, red. prof. Mr. sc. Juraj Bonači, viši predavač (predavanja i konstrukcijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Osposobljenost za izradu i čitanje nacrta tehničkih predmeta u ortogonalnim projekcijama i kosoj aksonometriji.

Preporučena literatura

1. Ksenija Horvatić - Baldasar, Ivanka Babić: Nacrtna geometrija, Sand d.o.o. – Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema kalendaru nastave i

važećem rasporedu sati. Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema kalendaru nastave i važećem

rasporedu sati. Prisustvo na konstrukcijskim vježbama je obvezatno i nesmije biti manje od 75%. Studenti su tijekom vježbi dužni ispuniti 10 radnih listova, svaki s po 2 grafička zadatka.

Opravdani izostanak s konstrukcijskih vježbi studenta ne oslobađa navedene obveze.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra, u terminu konstrukcijskih vježbi, organiziraju se dva kolokvija. Prvi je kolokvij nakon 8-mog tjedna nastave (27. studenoga do 2. prosinca 2006.), a drugi na kraju semestra (29. siječnja do 3.veljače 2007). Ako student uspješno položi oba kolokvija oslobođen je polaganja ispita iz nastavnog gradiva 1. semestra. Student koji nije položio oba kolokvija, u zimskom ispitnom roku polaže međuispit. Na međuispitu student polaže onaj dio gradiva koji nije uspješno položio na kolokviju. Uvjet za dobivanje pozitivne ocjene je izrada svih propisanih grafičkih zadataka. Ocjena za prvi semestar (%) = 0,2*G + 0,4*(K1 + K2) G - ocjena grafičkih radova izraženi u postocima, K1, K2 - bodovi na kolokviju izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na kraju drugog semestra, kao prosjek ocjena iz prvog i drugog semetra. Student, koji ne položi ispit prvog semestra putem kolokvija, polaže pismeni ispit s 3 grafička zadatka iz nastavnog gradiva prvog semestra. Termini ispita će biti u skladu s kalendarom nastave.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe Način i vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje točke. Ortogonalne projekcije dužine; prava veličina dužine. 1 sat

Projekcije pravca; probodišta pravca s ravninama projekcija i prikloni kutevi. Projiciranje ravnih likova. Projiciranje ravnine. 1 sat

Međusobni odnosi točke, pravca i ravnine; pravac i točka u ravnini (sutražnice i priklonice); presječnica dviju ravnina; probodište pravca i ravnine; pravac okomit na ravninu; udaljenost točke od ravnine.

1 sat

Rotacija (prelaganje) ravnine; prelaganje točke, pravca i likova u ravnini; perspektivna afinost. Projekcije pravilnih geometrijskih likova (trokut, kvadrat, kružnica)

1 sat

Projekcije pravilnih geometrijskih tijela (piramida, stožac valjak) 1 sat

11

Kosa aksonometrija i kosa projekcija 1 sat Presjeci rotacijskih ploha. Presjek rotacijskog valjka projicirajućom i općom ravninom; plašt valjka i presječna krivulja. 1 sat

Presjeci rotacijskog stošca (kružnica, elipsa, parabola, hiperbola); razvijeni plašt i presječne krivulje, 1 sat

Presjek kugline plohe.Presjeci torusa. 1 sat

Presjeci tehničkih predmeta (viličasta glava ojnice) 1 sat Prodori rotacijskih ploha: metoda presječnih ravnina; prodor dvaju rotacijskih valjaka 1 sat

Prodor rotacijskog valjka i rotacijskog stošca. Prodori torusa i kugle 1 sat Prodor torusa i rotacijskog valjka. Prodori rotacijskih ploha: metoda koncentričnih kugli; prodor dvaju rotacijskih stožaca. 1 sat

Prodor torusa i rotacijskog stošca. Prodor kugle i rotacijskog stošca. 1 sat

Prodori rotacijskih ploha: metoda kliznih kugli. 1 sat

Konstrukcijske vježbe Ortogonalno projiciranje točke, dužine i ravnog lika. probodišta dužine s ravninama projekcija. Određivanje prave veličine dužine. 2 sata Radni list 1.

Određivanje udaljenosti točke od ravnine. Udaljenost točke od pravca. 2 sata Radni list 2. Projekcije pravilnih uglatih tijela piramida, kocka) s osnovicom u projicirajućoj i općoj ravnini. 2 sata Radni list 3.

Projekcije rotacijskih tijela (valjak, stožac) s osnovicom u općoj ravnini. 2 sata Radni list 4.

Kosa projekcija i kosa aksonometrija tehničkih predmeta. 3 sata Radni list 5.

PRVI KOLKVIJ 3 sata Presjeci rotacijskog stošca projicirajućim ravninama druge skupine; presječne krivulje: kružnica, elipsa, parabola., hiperbola. 3 sata Radni list 6.

Presjeci rotacijskih tijela općom ravninom ( valjak, koglina ploha). 2 sata Radni list 7.

Prodor dvaju rotacijskih valjaka. Prodor rotacijskog valjka i rotacijskog stošca. 3 sata Radni list 8.

Prodor dvaju rotacijskih stožaca. Prodor kugline plohe i rotacijskor stošca. 3 sata Radni list 9.

Prodor torusa i rotacijskog stošca. 2 sata Radni list 10.

DRUGI KOLKVIJ 3 sata

12

Naziv predmeta Materijali 1

Kod FETD07

ECTS 5


Dr.sc. Dražen Živković red.prof. Dr.sc. Nikša Krnić izv.prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja materijala. Studente se upoznaje mehaničkim svojstvima i njihovom vezom sa strukturom materijala. Predmet također daje uvid u mehanička i nerazorna ispitivanja materijala i mehaničkih konstrukcija. Ovaj predmet također obuhvaća osnovne dijagrame slijevanja, posebno se obrađuje dijagram slijevanja Fe – C, kao i svojstava željeznih slitina.


Deželić, R.: Metali u strojogradnji, Split, 1975. Deželić, R.: Metali (I dio), Split, 1998. Anzulović, B.: Materijali, Split, 1993.

Dopunska literatura WEB stranice o materijalima.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati kroz semestar u pravilu kao blok satovi

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu su uredno odrađene laboratorijske vježbe i 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, ispit će polagati u dva dijela: pismeni i usmeni. Uvjet za polaganje usmenog dijela ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova na pismenom ispitu. Studenti koji na pismenom ispitu sakupe više od 75% bodova mogu biti oslobođeni polaganja usmenog dijela ispita. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe

Vrste materijala, raspoznavanje materijala, građa atoma, atomsko povezivanje 3 sata 1 sat

Kristalne rešetke, nepravilnosti kristalnih rešetki 3 sata 1 sat Proces kristalizacije, brzina nastajanja i rast kristala, razlučivanje (mikro i makro), alotropske modifikacije, Curie točka 3 sata 1 sat Deformacija (elastična, plastična) metala, deformacija klizanjem, blizančenje, brzina i stupanj deformacije, deformacija u hladnom i vrućem stanju, izotropija, anizotropija, kvaziizotropija 3 sata 1 sat

Svojstva materijala, definicije mehaničkih svojstava, ispitivanje vlačne čvrstoće 3 sata 1 sat

Postupci dinamičkih ispitivanja, postupci ispitivanja tvrdoće 3 sata 1 sat

Žilavost, puzavost, ispitivanja bez razaranja materijala (vizualno, penetranti) 3 sata 1 sat

13

Ispitivanje magnetskim česticama, ispitivanje ultrazvukom 3 sata 1 sat Ispitivanje X i γ zrakama, ispitivanje kemijskog sastava, metalografsko ispitivanje 3 sata 1 sat Krivulja hlađenja legure, otopivost – dijagram potpune otopivosti 3 sata 1 sat

Eutektički dijagram slijevanja, peritektički dijagram slijevanja 3 sata 1 sat

Stabilni dijagram slijevanja Fe-C 3 sata 1 sat

Metastabilni dijagram slijevanja Fe-C 3 sata 1 sat

Proizvodnja Fe-C legura, vrste čelika 3 sata 1 sat

Ljevovi na osnovi željeza 3 sata 1 sat

Popis laboratorijskih vježbi

Vrste materijala - svojstva i raspoznavanje 1 sat Taljenje i kristalizacija tehnički čistog metala 1 sat Alotropske modifikacije, Curieva točka 1 sat

Ispitivanje tvrdoće 1.5 sat Vlačni pokus 1 sat Ispitivanje dinamičke izdržljivosti, ispitivanje žilavosti 1 sat Vizualno ispitivanje, ispitivanje penetrirajućim tekućinama i ispitivanje magnetskim česticama 1.5 sat

Ispitivanje ultrazvukom, radiografija, ispitivanje iskrenjem 1.5 sat

Fazni dijagram - potpuna otopivost u talini i čvrstom stanju 1 sat

Fazni dijagrami – eutektički i peritektički 1.5 sat

Stabilni i metastabilni fazni dijagram Fe-C 2 sata

Metalografija 1 sat

14

Naziv predmeta Mehanika 1

Kod FESC02

ECTS 7


Dr. sc. Radoslav Pavazza, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Vedrana Cvitanić, docent (predavanja) Dipl. ing. Marko Vukasovic, zn. novak (auditorne vježbe) Mr.sc. Majana Sansević-Novaković, predavač (auditorne vježbe)


Stječu se temeljna znanja iz mehanike krutih tijela, a koja se odnose na mirovanje tijela. Student se upoznaje s pojmom sile u mehanici, momentom, spregom sila, te sustavima sila, od sučeljenog do općeg prostornog sustava sila. Proučavaju se uvjeti ravnoteže tijela i sustava tijela. Definiraju se unutarnje sile i primjena kod punih i rešetkastih nosača.


1. Bazjanac, D.: Tehnička mehanika, Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1974. 2. Brnić, J.: Statika, Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet, Rijeka, 2004. 3. Pavazza, R.: Tehnička mehanika, Statika, Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2007.

Dopunska literatura Meriam, J. L., Kraige, L. G.: Engineering Mechanics-Statics, John Wiley & Sons, 2007.

Nastava


Predavanja: 45 sati 03.10.2011. – 27.01.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 45 sati 03.10.2011. – 27.01.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održavaju se tri međuispita (kolokvija) a po završetku semestra dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima dok na popravnom i komisijskom ispitu polažu cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): -.02.2012. i -.02.2012. Popravni ispit: -.09.2012. Komisijski ispit: -.09.2012.


Predavanja A. vježbe 1. Zadatak statike. Sila. Aksiomi statike. Veze. Reakcije veza. Aksiom o vezama. Sučeljeni sustav sila. Slaganje sučeljenih sila. Rezultanta. 3 sata 1 sat

2. Razlaganje sile. Komponente sile. Projekcija sile na os. Projekcija sile na ravninu. Analitički način definiranja sile. Uvjeti ravnoteže sučeljenog sustava sila. Moment sile u odnosu na točku.

3 sata 3 sata

3. Varignonov teorem o momentu rezultante ravninskog sučeljenog sustava sila. Posebni oblici uvjeta ravnoteže ravninskog sustava sučeljenih sila. Slaganje dviju paralelnih sila. Spreg sila. Moment sprega sila. Ekvivalentnost spregova sila.

3 sata 5 sati

15

Slaganje spregova sila koji djeluju u jednoj ravnini. Uvjeti ravnoteže spregova sila koji djeluju u jednoj ravnini. 4. Opći ravninski sustav sila. Teorem o redukciji sile na točku. Redukcija općeg ravninskog sustava sila na točku. Svođenje općeg ravninskog sustava sila na jednostavniji oblik. Uvjeti ravnoteže općeg ravninskog sustava sila. Uvjeti ravnoteže ravninskog sustava paralelnih sila.

3 sata 3 sata

5. Ravnoteža ravninskog sustava krutih tijela. Trenje klizanja. Reakcija hrapave veze. Kut trenja i konus trenja. Ravnoteža pri trenju. Trenje užeta o cilindričnu površinu. Trenje u radijalnom ležaju. Trenje u aksijalnom ležaju. Trenje kotrljanja.

3 sata 6 sati

6. Ravninski puni nosači. Komponente unutarnjih sila ravninskih punih nosača. 3 sata 3 sata 7. Neki primjeri ravninskih nosača. 3 sata 9 sati 8. Rešetkasti nosači. Lučni nosači. 3 sata 3 sata Neki primjeri lučnih nosača. Prostorni sustav paralelnih sila i spregova sila. Moment sile u odnosu na os. Analitički način definiranja momenta sile u odnosu na točku. Analitički način definiranja momenta sile u odnosu na os. Uvjeti ravnoteže prostornog sustava spregova sila.

3 sat 1 sata

10. Moment sile u odnosu na točku kao vektorski produkt vektora položaja i vektora sile. Slaganje prostornog sustava paralelnih sila. Opći prostorni sustav sila. Kut između glavnog vektora sila i glavnog vektora momenata.

3 sata 2 sata

11. Ovisnost glavnog vektora momenata o izboru redukcijske točke. Svođenje općeg prostornog sustava sila na jednostavniji oblik. Jednadžba središnje osi sustava sila. Statičke invarijante. Uvjeti ravnoteže općeg prostornog sustava sila. Uvjeti ravnoteže prostornog sustava paralelnih sila.

3 sata 3 sata

12. Rješavanje zadataka iz uvjeta ravnoteže pod djelovanjem općeg prostornog sustava sila. Prostorni nosači. Komponente unutarnjih sila prostornih nosača. 3 sata 3 sata

13. Neki primjeri prostornih nosača. 3 sata 1 sat 14. Središte sustava paralelnih sila. Težište krutog tijela. Težište nekih homogenih tijela. Težište homogenih tijela složenog oblika. 3 sata 1 sat

15. Određivanje težišta pokusom. Pappus-Gouldinova pravila. Savitljivi nosači (lančanice) 3 sata 1 sat

Naziv predmeta Geometrija broda

Kod FESD01

ECTS 5 (predavanja = 1 ECTS; vježbe = 1 ECTS; samostalni rad = 2 ECTS; ispiti, kolokviji i priprema za ispite i kolokvije = 1 ECTS)


Dr. sc. Roko Markovina, red. prof. (predavanja). Dr. sc. Branko Blagojević, izv. prof. (vježbe).


Poznavanje temeljnih pojmova o brodu i geometriji broda. Razumijevanje postupka izrade nacrta forme broda ručno i na računalu.


1. Markovina R. Geometrija broda. Interna skripta-neobjavljeno. 2. Blagojević B. Modeliranje forme broda pomoću računala. Radni materijali za vježbe,

2011. 3. Maxsurf User Manual. Formsys Systems, 2011. 4. Learning Maxsurf - Tutorial. Formsys Systems, 2011.

Dopunska literatura 1. Markovina R. Uvod u brodogradnju. Interna skripta-neobjavljeno. 2. Grubišić I. Geometrija broda. Digitalni udžbenik, FSB Zagreb.

(http://www.fsb.hr/geometrija.broda/)

Nastava

(satnica, mjesto izvođenja, oblici

Predmet obuhvaća predavanja u trajanju od 30 nastavnih sati (1 ECTS bod), vježbe u trajanju od 30 nastavnih sati (1 ECTS bod), samostalni rad od oko 60 radnih sati za izradu nacrta rebara broda i nacrta linija broda (2 ECTS boda). Za pripremu za kolokvije i ispit kao i održavanje istih predviđeno je oko 30 radnih sati (1 ECTS bod).

16

nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja traju 15 tjedana i ravnomjerno su raspoređena po 2 nastavna sata tjedno (2*45min.). Održavaju se prostorijama C807 i C615 ili drugima prema rasporedu. Laboratorijske vježbe traju 15 tjedana i ravnomjerno su raspoređene po 2 nastavna sata tjedno (2*45 min.). Održavaju se prostorijama C807 i C615 prema kalendaru nastave. Vježbe obuhvaćaju izradu nacrta rebara broda ručno te izradu nacrta linija broda u programu Maxsurf. Nastava se može, po potrebi, izvoditi i na engleskom jeziku.

Ispit


Tijekom semestra održati će se dva kolokvija. Kolokviji se održavaju prema rasporedu održavanja kolokvija. Kolokviji mogu sadržavati teoretska pitanja i zadatke. Ocjene

Za ocjenu dovoljan (2) studenti moraju imati najmanje 50% bodova na svakom od kolokvija i pozitivno ocijenjen nacrt rebara zadanog broda.

Za ocjenu dobar (3) studenti moraju imati iz svakog kolokvija najmanje 65% bodova, pozitivno ocijenjen nacrt rebara i pozitivno ocijenjen nacrt linija broda.

Za ocjenu vrlo dobar (4) studenti moraju imati iz svakog kolokvija najmanje 80% bodova, nacrt rebara ocijenjen minimalno s vrlodobar (4) te nacrt linija broda ocijenjen minimalno s dobar (3).

Ocjenu izvrstan (5) dobivaju studenti koji imaju minimalno 90% bodova iz svakog kolokvija, izvrsno ocijenjen nacrt rebara i nacrt linija broda minimalno ocijenjen s vrlodobar (4).


Predavanja

Osnovni pojmovi o brodu. Brodograđevna terminologija. 2 sata

Glavni dijelovi broda. 2 sata

Glavne dimenzije i omjeri glavnih dimenzija. 2 sata

Općenito o svojstvima broda. 2 sata

Parametri koji utječu na formu. 2 sata

Koeficijenti brodske forme. 2 sata

Podjela brodova. 2 sata

Podjela brodova – nastavak. 2 sata

Forma konvencionalnih i suvremenih brodova. 2 sata

Forma konvencionalnih i suvremenih brodova – nastavak. 2 sata

Grafičke informacije u brodogradnji. CAD sustavi. 2 sata

Hrvatska brodograđevna baština – forme brodova. 2 sata

Hrvatska brodograđevna baština – svojstva brodova. 2 sata

Brodograđevni proces. 2 sata

Brodograđevni proces – nastavak. 2 sata

Laboratorijske vježbe

Raščlana broda. Glave dimenzije. 2 sata

Prikaz forme broda. Presjeci i projekcije. Nacrt linija broda. 2 sata Ručna izrada nacrta linija broda – objašnjenje postupka. Zadavanje zadatka za samostalni rad: transformacija skice rebara broda u nacrt u zadanom mjerilu (uključuje samostalni rad od oko 10 radnih sati). Dobiveni nacrt služi kao podloga za izradu modela u Maxsurf-u.

2 sata

Izrada nacrta rebra broda – pregled. Matematičke osnove modeliranja geometrije na računalima. 2 sata

Izrada nacrta rebra broda – završni pregled i ocjenjivanje radova. Maxsurf: opis 2 sata

17

programa, osnovni pojmovi, metode izrade nacrta linija broda u programu.

Metoda izrade novog modela 'from scratch' u Maxsurf-u. 2 sata

Metoda izrade modela u Maxsurf-u modifikacijom postojećeg dizajna. 2 sata

Metoda izrade modela iz postojećeg nacrta (tablice očitanja) u Maxsurf-u. 2 sata Zadatak: izrada modela u Maxsurf-u na temelju postojećeg nacrta rebara (tablice očitanja). 2 sata

Izrada modela u Maxsurf-u. 2 sata






18

Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOD02

ECTS 2

Nastavnici i/ili suradnici Daniela Matić, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Branica-Todorić, Đurđa. (1999). English and Naval Architecture. Zagreb: FSB Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman

Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: prema kalendaru nastave akademske godine 2011/2012.


Predavanja

Uvod, opis kolegija. Usmena i pismena provjera znanja jezika. 2 sata

Unit 1 – Naval architecture today; metode čitanja i analize teksta; 2 sata

Tvorba riječi; sinonimi, antonimi; složene imenice 2 sata

Ponavljanje gramatike (present simple, present continuous) 2 sata Unit 2 – General arrangements – funkcije broda, vrste i dimenzije brodova, projektiranje brodova 2 sata

Izražavanje uzroka i posljedice; glagolske fraze; infinitiv namjere, -ing oblici 2 sata

Ponavljanje gramatike (pasiv, modalitet); rad na vokabularu struke 2 sata

Basic requirements; The Coulombi Egg proposal-based on phyisics not rules 2 sata

Ponavljanje gramatike (relativne rečenice) 2 sata Unit 3 – Ship safety - klasifikacijska društva, pomorske organizacije, sigurnost putnika i posade; rad na vokabularu struke 2 sata

Porodice riječi; sinonimi; by +-ing 2 sata Ponavljanje gramatike (past simple, past continuous, present perfect simple, present perfect continuous) 2 sata

Vježba pisanja sažetaka 2 sata

19

Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura 2 sata

Međuispit 1 2 sata

20

Naziv predmeta Matematika 2

Kod FEMX02

ECTS 7


dr. sc. Josipa Barić (predavanja) Ivana Tomaš (auditorne vježbe)


Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz integralni račun i primjene, uvod u diferencijalne jednadžbe, funkcije više varijabli i višestruke integrale. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.


Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit


Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a ostvarili su barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.


Predavanja A. vježbe Neodređeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Tablica osnovnih integrala. Osnovne metode integriranja.

3 sata 3 sata

21

Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule.

3 sata 3 sata

Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka.

3 sata 3 sata

Određeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Newton-Leibnitzova formula. Tehnike integriranje. Nepravi integral.

3 sata 3 sata

Primjene određenog integrala – duljina luka ravninskih krivulja, volumeni i oplošja rotacionih tijela. Numeričko integriranje – trapezna formula, Simpsonova formula, Richardsonova ektrapolacija.

3 sata 3 sata

Uvod u diferencijalne jednadžbe. Osnovni pojmovi i definicije. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon.

3 sata 3 sata

Jednadžbe sa separiranim varijablama. Egzaktne diferencijelne jednadžbe. Eulerovi multiplikatori. Ortogonalne trajektorije. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice.

3 sata 3 sata

Linearna diferencijalna jednadžba prvog reda. Polje smjerova. Eulerova metoda za numeričko rješevanje linearnih diferencijalnih jednadžbi.

3 sata 3 sata

Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator.

3 sata 3 sata

Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. Neke posebne diferencijalne jednadžbe.

3 sata 3 sata

Funkcije više varijabli. Osnovni pojmovi i definicije. Područje definicije. Limes i neprekidnost.

3 sata 3 sata

Plohe drugog reda. Parcijalne derivacije. Diferencijabilnost. Tangencijalna ravnina i normala. Taylorova formula.

3 sata 3 sata

Ekstremi funkcija više varijabli. Uvjetni ekstremi. 3 sata 3 sata

Višestruki integrali. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala.

3 sata 3 sata

Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

3 sata 3 sata


22


Kod FESC21

ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Željan Lozina, red.prof. (predavanja) Damir Sedlar, dipl.ing. Ivan Tomac, dipl.ing. (auditorne i laboratorijske vježbe))

Kompetencije koje se stječu Razumijevanje geometrije gibanja i Newtonovih zakona.


Lozina Ž. Kinematika. Sveučilište u Splitu, Split, 2004. Jecić S. Mehanika II: kinematika i dinamika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno u - prema rasporedu, Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 40% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu (ali ukupno, svi međuispiti i završni ispit zajedno, moraju biti barem 50% ukupnih bodova). Ocjena(%) = 0,1L + 0,3(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz domaćeg rada i projekta, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji sadrži 5 povezanih pitanja i zadataka te 2 teoretska pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja te riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva (kinematika čestice, kinematika tijela i složeno gibanje-virtualni rad). Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja Vježbe

Uvod. Pravocrtno gibanje. 2 sata 2 sata Tipovi problema pravocrtnog gibanja; ovisnost ubrzanja o vremenu, brzini i položaju. Analitički i numerički primjeri. 2 sata 2 sata

Krivocrtno gibanje. Pravokutni koordinatni sustav. Polarni i prirodni koordinatni sustav. Sferni i cilindrični koordinatni sustav. 2 sata 2 sata

Kinematički problemi u polarnom i prirodnom koordinatnom sustavu. 2 sata 2 sata

Relativno gibanje čestice. 2 sata 2 sata

Newtonovi zakoni. Primjena na česticu 2 sata 2 sata

Vezano gibanje čestice. 2 sata 2 sata Kruto tijelo. Načini gibanja i podjela gibanje krutog tijela. Ravninsko gibanje krutog tijela: Zakret, kutna brzina i ubrzanje. Vrtnja oko nepočine osi.

2 sata 2 sata

23

Opće gibanje tijela u ravnini. Apsolutni i relativni prikaz. Trenutni pol brzina. 2 sata 2 sata Problemi ravninskog gibanja tijela. Kinematika jednostavnih ravninskih mehanizama. 2 sata 2 sata

Prostorno gibanje tijela. Konačne i infinitezimalne rotacije. Sferno gibanje, Eulerovi kutovi. Eulerov teorem o konačnim sfernim rotacijama. 2 sata 2 sata

Složeno gibanje tijela. 2 sata 2 sata

Vezano gibanje i poopćene koordinate. 2 sata 2 sata

Princip virtualnog rada. 2 sata 2 sata

Virtualni rad potencijalnih sila i stabilnost ravnoteže. 2 sata 2 sata


Slobodni pad*

Kosi hitac*

Harmonijsko gibanje*

Kružno gibanje i klatno*

Složeno gibanje*

Relativno gibanje*

*U slučaju nedostatka resursa vježbe se izvode demonstracijski u okviru predavanja i vježbi.

24

Naziv predmeta Materijali u brodogradnji

Kod FETD03

ECTS 5 bodova


Dr. sc. Nikša KRNIĆ, izv. prof. R. Mimica


Temeljna i aplikativna znanja o zahtjevima, posebnostima i svojstvima najčešće korištenih materijala za brodograđevnu i pomorsku primjenu, te načine njihove izrade i toplinske obrade.


1. Hrvatski registar brodova, LR of Shipping, DnV, Burreau Veritas, ABS – pravila, norme i propisi.

2. Podloge za predavanja, N. Krnić. 3. Skripte i udžbenici na temu materijali i njihovih svojstava: R. Deželić, B.

Anzulović, M. Franz, M. Novosel. 4. Inženjerski priručnik, Tehnička enciklopedija.

Dopunska literatura Stručne domaće i inozemne publikacije i časopisi Izvori informacija na mreži

Nastava


Predavanja: se izvode tjedno u predviđenom opsegu od 30 sati u predavaonicama FESB-a u ljetnom

semestru prema aktualnom godišnjem planu izvođenja nastave. Laboratorijske vježbe: 30 sati vježbi izvodi se kontinuirano kroz semestar u Laboratoriju za materijale,

Laboratoriju za toplinsku obradu FESB-a i kroz dvije posjete (u periodu dok se pri ZST u funkciju ne stavi Laboratorij za napredne materijale).

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri kolokvija prema aktualnom rasporedu o održavanju kolokvija ili nakon svake trećine gradiva. Za studente koji redovitim i aktivnim pohađanjem laboratorijskih vježbi savladaju problematiku iz kolegija Materijali u brodogradnji, te na sva tri kolokvija prijeđu prag od 50 % ispitnih pitanja smatrat će se da su položili ispit. Ocjena će biti formirana na temelju prosjeka postignutih rezultata na svim kolokvijima i to kao: dovoljan (2) za 50% do 61% dobar (3) za 62% do 74% vrlo dobar (4) za 75% do 87% i izvrstan (5) za 88% do 100%. Studenti koji ne zadovolje na kolokvijima polažu pismeni ispit, a ocjena se formira temeljem gore definiranog kriterija. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Predavanja

Povijesni pregled razvoja brodograđevnih materijala. Definicije i glavne vrste brodograđevnih materijala. Propisi klasifikacijskih društava. 2 sata

Radni uvjeti i zahtjevi na brodograđevne materijale i materijale za pomorsku tehniku. 1 sata Definicija i svrha toplinske obrade metalnih materijala. Osnove izotermičke i anizotermičke pretvorbe austenita. TTT dijagrami.

2 sata

Očvršćavanja promjenom otopivosti i precipitiranjem. Procesi približavanja ravnotežnom stanju – žarenja. 1 sat

Vrste, proizvodnja, svojstva i primjena čelika za brodograđevnu i pomorsku namjenu - kemijski postojani i antikorozivni čelici, čelici za rad na niskim i visokim temperaturama, čelici povišene i 5 sati

25

visoke čvrstoće, konstrukcijski čelici za zavarivanje, ...

Vrste, svojstva i primjena željeznih ljevova 1 sat

Primjeri toplinske obrade čelika i lijevova na bazi željeza 1 sat

Vrste, svojstva i primjena aluminija i njegovih legura. Toplinska obrada. 2 sata

Vrste, svojstva i primjena bakra i njegovih legura. Toplinska obrada. 2 sata Vrste, svojstva i primjena titana, nikla, magnezija i njihovih legura, te ostalih važnijih metala, platirani limovi. 2 sata

Vrste, svojstva i primjena polimernih materijala. Ljepila, boje, kitovi, pjene, izolacijski materijali. 3 sata

Vrste, svojstva i primjena keramičkih materijala i stakala 2 sata Vrste, svojstva i primjena kompozitnih i novijih - specifičnih materijala – pjene, armirani beton, slojeviti materijali 3 sata

Vrste, svojstva i primjena prirodnih materijala 2 sata

Zaštita od korozije. 1 sata


1. Metalografija i vlačna proba na brodograđevnom čeliku normalne i povišene čvrstoće 4 sata

2. Ispitivanje žilavosti na brodograđevnim čelicima A i D klase 2 sata

3. Vrste i primjena TTT dijagrama. 2 sata

4. Anizotermička i izotermička obrada čelika za poboljšavanje 3 sata

5. Utjecaj brzine hlađenja na pretvorbu austenita 2 sata

6. Utjecaj količine ugljika na tvrdoću nakon kaljenja 2 sata

7. Klasično poboljšavanje 2 sata

8. Normalizacijsko žarenje. 2 sata

9. Toplinska obrada legure aluminija s magnezijem i silicijem 4 sata

10. Izrada laminata od stakloplastike i određivanje nekih njenih svojstava 3 sata

11. Vakuumsko formiranje laminata od preprega i epoksidne smole i analiza kvalitete 4 sata

26

Naziv predmeta Mehanika materijala 1

Kod FETC05

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 4 ECTS-a, samostalno učenje, 2 ECTS-a


Prof. dr. Radoslav Pavazza (predavanja) Dr. sc. Frane Vlak, doc. (predavanja) Dr. sc. Vedrana Cvitanić, doc. (auditorne) Dipl. ing. Marko Vukasović, zn. novak (auditorne)


Stječu se temeljna znanja iz mehanike čvrstih deformabilnih tijela. Student se upoznaje s čvrstoćom. krutosti i elastičnom stabilnosti čvrstih derformabilnih tijela. Proučava se štap opterećen na rastezanje, uvijanje, savijanje, smicanje i izvijanje. Složeno opterećenje proučava se pomoću teorija čvrstoće.

Preporučena literatura Alfirević, I: Nauka o čvrstoći I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura Craig, R., R.: Mechanics of Materals, John Wiley & Sons, New York, 2000.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu odnosno ispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:


Predavanja A. vježbe Uvod, naziv i sadržaj mehanike materijala, zadaci i metode, proračunske sheme konstrukcije. 1 sat

Geometrijske karakteristike ravnih presjeka , statički moment površine, momenti tromosti. Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnog sustava. Mohrova kružnica tromosti. Polumjer tromosti i elipsa tromosti.

3 sata 3 sata

Vektor naprezanja, normalno i posmično naprezanje. Tenzor naprezanja. Transformacija naprezanja.Glavna naprezanja. Mohrova kružnica naprezanja. 3 sata 2 sata

Deformacija, dužinska, kutna i obujamna. Tenzor deformacije. Transformacija deformacije. Mohrova kružnica deformacije. 2 sata 1 sat

27

Međusobna ovisnost naprezanja i deformacije. Eksperimentalni podaci o tehničkim materijalima. Hookeov zakon za jednoosno stanje naprezanja. Dvoosno stanje naprezanja. Veza među konstantama elastičnosti. Veza između komponenata unutarnjih sila i naprezanja. Opći pristup rješavanju problema u mehanici materijala.

3 sata 1 sat

Rastezanje štapova. Ravni prizmatični štapovi. Štapovi promjenljivog presjeka. Plan pomaka. Koncentracija naprezanja. 3 sata 3 sata

Uvijanje ravnih štapova okruglog presjeka. Prepostavke o deformiranju i ograničenja. Naprezanja i deformacije. Dimenzioniranje. 3 sata 2 sata

Savijanje ravnih štapova. Pretpostavke i ograničenja. Naprezanja i deformacije pri čistom savijanju. Naprezanja i deformacije pri poprečnom savijanju . Dimenzioniranje.

3 sata 2 sata

Diferencijalna jednadžba elastične linije. Metoda analogne grede. 3 sata 2 sata Naprezanja i deformacije štapa promjenljivog presjeka. Koso savijanje. Savijanje debelog zakrivljenog štapa. 3 sata 3 sata

Smicanje. Utjecaj smicanja na savijanje. 3 sata 1 sat

Statički neodređeni zadaci pri rastezanju. Toplinska i početna naprezanja. 3 sata 3 sata

Statički neodređeni zadaci pri uvijanju. Statički neodređeni zadaci pri savijanju. 3 sata 2 sata Energija deformiranosti. Teorije čvrstoće. Primjena teorija čvrstoće pri složenom opterećenju. 3 sata 1 sat

Primjena teorija čvrstoće pri složenom opterećenju. Izvijanje. Stabilno, labilno i indiferentno stanje ravnoteže. 3 sata 2 sata

Izvijanje štapa u elastičnom području. Izvijanje štapa u plastičnom području. Dimenzioniranje. 3 sata 2 sata

28

Naziv predmeta Inženjerska grafika 2 Kod FESC20 ECTS 4 Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Tonči Piršić, izv.prof. (predavanja) T. Matić, Đ. Vrsalović, Z. Veljačić, K. Ercegović, E. Garafulić, N. Alujević (vježbe)


Sposobnost samostalne izrade dvodimenzionalnih tehničkih crteža iz područja strojarstva, klasičnim postupkom i korištenjem računala.


1. Opalić M, Kljajin M, Sebastijanović S. Tehničko crtanje. Zrinski d. d. Čakovec, 2003.

2. Grupa autora: Inženjerski Priručnik, IP1 – Temelji inženjerskih znanja (Poglavlje “Inženjerska grafika”), Školska knjiga, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura 1. Jakšić R. Tehničko crtanje. Sveučilična naklada Liber, Zagreb, 1985. 2. Finkelstein E. AutoCAD 2002 Biblija. MIŠ, Zagreb, 2003.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema rasporedu Konastrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema rasporedu


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su pozitivne ocjene programa i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%) = 0.5 (S1 + S2) S1 - ocjena u postotcima iz prvog semestra S2 = 0.4 (P1 + P2 + P3) + 0.6 (M1 + M2) P1, P2, P3 - ocjene pojedinih programa izaražene u postotcima M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži tri zadatka: Prvi zadatak: Skicirajte priloženi strojni dio u potrebnom broju projekcija / presjeka. Skicu kotirajte bez unošenja brojčanih vrijednosti, te označite stanje površine, tolerancije dužinskih mjera i geometrijske tolerancije unoseći brojčane vrijednosti prema vlastitoj procjeni (30 bodova). Drugi zadatak: Skicirajte u potrebnom broju projekcija pozicije označene na sklopnom crtežu. Skice kotirajte bez unošenja brojčanih vrijednosti, te označite stanje površine, tolerancije dužinskih mjera i geometrijske tolerancije, unoseći brojčane vrijednosti prema vlastitoj procjeni (30 bodova). Treći zadatak: Numerički zadatak iz područja tolerancija dužinskih mjera, dosjeda i utjecaja temperature na dosjede (40 bodova). Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od svakog zadatka (15 + 15 + 20) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja K. vježbe

29

Uvod. Ciljevi kolegija. Prikazivanje predmeta u ravnini. Načini projiciranja. Središnja projekcija. Kosa projekcija. Ortogonalna projekcija. Perspektiva. Aksonometrijske projekcije. Pravila ortogonalnog projiciranja.

2 sata 2 sata

Raspored projekcija. Pomoćna projekcija. Načini projiciranja. Iznimke od pravilonog razmještaja projekcija. Položaj u kojem se predmet crta. Veza među projekcijama.

2 sata 2 sata

Zaokrenuta projekcija. Detalji. Zaobljeni prijelazi. Razvijeno stanje. Pojednostavljenja pri crtanju: utori za pero, ljevački nagibi, korištenje simbola. Označavanje ravnih površina.

2 sata 2 sata

Vrste presjeka i njihovo označavanje. Izlomljeni presjek. Zakretanje u ravninu crtanja. Zaokrenuti presjek. Djelimični presjek. 2 sata 2 sata

Iznimke od pravila presjeka. Vrste šrafure i pravila šrafiranja. Crtanje prekida. 2 sata 2 sata Normizacija. Normni brojevi. Osnovni nizovi normnih brojeva. Vrste i podjela tehničkih crteža. Formati crteža. Zaglavlje, okvir, sastavnica. Pozicioni brojevi. 2 sata 2 sata

Mjerila. Vrste crta i njihova primjena. Skupine crta. Primjeri upotrebe pojedinih vrsta crta. Tehničko pismo. 2 sata 2 sata

Pravila kotiranja. Lančano i uporedno kotiranje. Kotiranje kutova, skošenih rubova i polumjera. Kotiranje krivulja, nagiba, suženja i konusa. Kotiranje provrta. Pojednostavljeno označavanje zavara.

2 sata 2 sata

Osnove AutoCAD - a: prinicipi rada vektorskih programa, korisničko sučelje, podešavanje i mjerne jedinice, načini zadavanja naredbi, koordinatni sustavi, apsolutne i relativne koordinate, naredbe za pregled ekrana, pogledi. Osnovne naredbe za crtanje (line, multiline, circle, arc, rectang, polygon, spline, pline).

2 sata 2 sata

Osnovne naredbe za modifikaciju objekata (copy, move, offset, rotate, stretch, trim, extend, mirror, array, fillet, chamfer). Pomagala za parecizno crtanje (orho, otrack, object snap) . Rad s tekstom. Slojevi: namjena, definiranje slojeva, vrste crta, izmjena značajki slojeva. Blokovi, atributi, vanjske reference.

2 sata 2 sata

Kotiranje: podešavanje stila kotiranja, kotiranje duljina, krugova, lukova, lančano i uporedno kotiranje. Korištenje posebnih oznaka na kotama, unošenje tolerancija. Izmjena značajki kota. Šrafiranje. Priprema crteža za ispis: mjerilo, formati, orijentacija, debljine i vrste crta.

2 sata 2 sata

Hrapavost tehničkih površina - osnovne definicije i načini označavanja, principi korištenja simbola.. 2 sata 2 sata

Tolerancije dužinskih mjera. ISO - tolerancijski sustav. Dosjedi. Sustavi dosjeda. Primjeri proračuna dosjeda. Tolerancije slobodnih mjera. 2 sata 2 sata

Utjecaj temperature na dosjede. Numerički primjeri. 2 sata 2 sata Tolerancije oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje (geometrijske tolerancije) - definicije osnovnih pojmova, principi označavanja, primjeri upotrebe simbola. 2 sata 2 sata

Napomena: tijekom konstrukcijskih vježbi studenti izrađuju tri programa: 1. program: skiciranje modela, ortogonalno projiciranje, presjeci, primjena različitih vrsta crta, kotiranje (skiciranje olovkom na formatima A4, ukupno 10 sati) 2. program: crtanje sklopova, označavanje zavara, označavanje hrapavosti površine, tolerancija i dosjeda (korištenje crtaćeg pribora, na formatima A3, ukupno 10 sati). 3. program: crtanje priloženih modela pomoću računala, ispis na formatima veličine A4, ukupno 10 sati.

30

Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod FEOD03

ECTS 3


Daniela Matić, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Branica-Todorić, Đurđa. (1999). English and Naval Architecture. Zagreb: FSB.

Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga.

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru

nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni i usmeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.


Predavanja Unit 4 – Ship design – procedure pri projektiranju broda 2 sata

Razumijevanje teksta – definicije, uzrok i posljedica, komparacija, rješavanje problema 2 sata

Vokabular - sinonimi, tvorba riječi, složene imenice 2 sata

Gramatika - ponavljanje glagolskih vremena; modalni glagoli, članovi 2 sata

Unit 5 – Hull forms – definicija trupa broda 2 sata

Razumijevanje teksta – izražavanje kontrasta, definiranje, komparacija 2 sata

Vokabular – sinonimi, složene imenice 2 sata

Gramatika – relativne rečenice 2 sata

Unit 6 – Stability – stabilnost broda 2 sata

Razumijevanje teksta – izražavanje kontrasta, uspoređivanje 2 sata

Vokabular – antonimi, sinonimi, tvorba riječi, složene imenice 2 sata

Gramatika – reducirane relativne rečenice 2 sata

Gramatika - članovi 2 sata

Ponavljanje i priprema za međuispit 2 2 sata

Međuispit 2 - cjeline 4, 5, 6 2 sata

31

, Naziv predmeta Matematika 3

Kod FEMC02

ECTS 6


dr. sc. Josipa Barić (predavanja) Gordan Lovrić (auditorne vježbe)


Studenti stječu znanja iz teorije polja, krivuljnih i plošnih integrala, Fourierove analize i Laplaceove transformacije i vještine primjene tih znanja u inženjerstvu.


L. Korkut, M. Krnić, M. Pašić, Vektorska analiza, Element, Zagreb, 2006. N. Elezović, Fourierov red i integral, Laplaceova transformacija, Element, Zagreb, 2006. Ivan Slapničar, Matematika 3, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat3 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava


Predavanja:

30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit


Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a ostvarili su barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.


Predavanja A. vježbe VEKTORSKA ANALIZA. Vektorska funkcija skalarne varijable. Limes i neprekidnost. Derivacija. Integral. 2 sata 2 sata

32

Skalarna i vektorska polja. Gradijent, divergencija i rotacija. Hamiltonov i Laplaceov operator. 2 sata 2 sata

Potencijalna i solenoidalna polja. Usmjerene derivacije. 2 sata 2 sata KRIVULJNI INTEGRALI. Parametrizacija krivulje, normala i tangenta, krivuljni integral skalarnog polja. 2 sata 2 sata

Krivuljni integral vektorskog polja. Cirkulacija, računanje potencijala i Greenov teorem. 2 sata 2 sata

PLOŠNI INTEGRALI. Parametrizacija plohe, normala i tangenta. Plošni integral skalarnog polja. 2 sata 2 sata

Plošni integral vektorskog polja. 2 sata 2 sata

Gaussov i Stokesov teorem i primjene. 2 sata 2 sata FOURIEROV RED. Ortogonalni trigonometrijski sustavi. Razvoj funkcija u Fourierov red. 2 sata 2 sata

Primjene Fourierovog reda i Parsevalova jednakost. 2 sata 2 sata FOURIEROVA ANALIZA. Dirichletov teorem i konvergencija u normi. Diferenciranje i integriranje Fourierovog reda. 2 sata 2 sata

Fourierov integral. 2 sata 2 sata

Fourierova transformacija i inverzna Fourierova transformacija i primjene. 2 sata 2 sata LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. Osnovna svojstva Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija. 2 sata 2 sata

Primjene na rješavanje diferencijalnih jednadzbi. 2 sata 2 sata

33


Kod FESC04

ECTS 7


Dr. sc. Željan Lozina, red.prof. (predavanja) Damir Sedlar, dipl.ing. Ivan Tomac, dipl.ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Razumijevanje i primjena osnovnih zakona gibanja diskretnih sustava: čestica i tijelo.

Preporučena literatura Željan Lozina: Dinamika, Sveučilište u Splitu, Split, 2005.

Dopunska literatura J. L. Meriam and L. G. Kraige: Engineering Mechanics: Dynamics

Nastava


Predavanja 45 sati i vježbe 30 sati prema kalendaru nastave i rasporedu te grupama za laboratorijske vježbe.

Ispit


Ispiti: Tijekom semestra bit će dva (pismena) međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Svaki međuispit se sastoji od dva dijela: a) Numeričkih zadataka i b) Teoretskih pitanja i testa (test je pretežno numerički). Završni ispit ima dva dijela: Numeričke zadatake i test (pismeno) i usmeni dio. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Ocjena: Svaki dio ispita je pozitivan s 50% bodova (a svi međuispiti i završni ispit zajedno, moraju biti barem 50% ukupnih bodova). Student treba položiti sve cjeline gradiva. Ocjena(%) = 0,1L + 0,3(M1 + M2 +M3) L – % iz domaćeg rada/projekta (kojeg student donosi na usmeni dio završnog ispita), M1, M2, M3 – bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Popravni ispit: Student koji ne položi ispit preko kolokvija u zadanim rokovima, polaže pismeni ispit koji sadrži Numeričke zadatke, teoreska pitanja i 10 test pitanja iz cijelog gradiva. Uvjet za polaganje ispita je barem 50% bodova od ukupnog broja bodova ali tako da je položen svaki dio gradiva (dinamika čestice, dinamika tijela i odabrana poglavlja-vibracije čestice). Na popravnom ispitu najviša ocjena je dovoljan (2). Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja vježbe Dinamika čestice: Primjena Newtonovih zakona. Pravocrtno gibanje. Vezano gibanje čestice. 3 sata 2 sata

Krivocrtno gibanje čestice (pravokutni, polarni prirodni, cilindrični i sferni koordinatni sustav). 3 sata 2 sata

Rad sile i kinetička energija čestice. Potencijalna energija. Zakon očuvanja mehaničkog rada. 3 sata 2 sata

34

Impuls sile i količina gibanja čestice. Impuls momenta za točku i moment količine gibanja čestice. 3 sata 2 sata

Dinamika relativnog gibanja čestice. 3 sata 2 sata Dinamika sustava čestica: centar mase, zakon gibanja centra mase. Impuls sustava sila i količina gibanja sustava čestica. Impuls momenta sustava sila i moment količina gibanja sustava čestica.

3 sata 2 sata

Rad sustava sila i kinetička energija sustava čestica. Zakon očuvanja mehaničkog rada za sustav čestica s idealnim vezama. 3 sata 2 sata

Dinamika tijela: Količina gibanja i moment količine gibanja tijela. Moment tromosti tijela. 3 sata 4 sata

Ravninsko gibanje tijela: Impulsne jednadžbe gibanja tijela i sustava tijela u ravnini. 3 sata 2 sata

Jednađžba rada i energije za tijelo i sustav tijela s idealnim vezama u ravnini. 3 sata 2 sata

Odabrana poglavlja: Numeričko rješavanje dinamičkih jednadžbi. 3 sata 2 sata

Prostorno gibanje tijela. 3 sata 1

Giroskopski efekt. Približna teorija giroskopa. 3 sata 1

Vibracije čestice. 3 sata 4 sata Mjerenje položaja, brzine, ubrzanja, kutne brzine, kutnog ubrzanja i sile/momenta te pokusi u dinamici. 3 sata


Satnica u okviru vježbi (ukupno 15 sati). Grupe po pravilniku - 10 studenata.

Galileovi pokusi. Mjerenje gravitacije.

Masa, centar mase, Moment tromosti tijela.

Rada i energije.

Impuls i količina gibanja.

Prisilne vibracije.

Vlastite frekvencije i forme vibriranja.

FRF (različiti tipovi uzbude).

35

Naziv predmeta Uvod u termodinamiku

Kod FESD02

ECTS 7 (Predavanja: 45 sati, vježbe: 30 sati, priprema za ispit) Nastavnici i/ili suradnici

dr.sc. Sandro Nižetić, doc. (predavanja) Ivan Tolj, dipl.ing. (auditorne vježbe)


Razumijevanje teoretske baze pretvorbe energije, te proračuna i analize termodinamičkih procesa.


1. Nižetić S. : Termodinamika 1, FESB, 2011 (online predavanja) 2. Ninić N.: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, Sveučilište u Splitu, FESB,

(2008) 3. Bošnjaković F.: Nauka o toplini I, tehnička knjiga, Zagreb 1978. 4.Fabris O.: Osnove inženjerske termodinamike, Pomorski fakultet u Dubrovniku, Dubrovnik 1994.

Dopunska literatura

1. Ražnjević K.: Toplinske tablice, Aksiom, Zagreb 2000. 2. Paić M.: Toplina i termodinamika, školska knjiga, Zagreb 1994. 3. Zemansky, M.W., Dittman B.H.: heat and Thermodynamics, McGraw Hill Book

Company, London 1987. 4. Baehr H.D.: Thermodynamik, Springer Verlag. Berlin 1984. 5.Kirrillin V.A., Sichev V.V., Scheindlin A.E.: Tehnicheskaia termodinamika, Energoizdat, Moskva 1983.

Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati 15 tjedana po 3 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu


Tijekom semestra provode se tri kolokvija na kojima se polaže samo numerički dio gradiva (zadaci). Prvi kolokvij je nakon 4 tjedana nastave, drugi nakon 8 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Uvjet za pristupanje usmenom dijelu ispita je minimalno 50% bodova na svakom kolokviju. Konačna ocjena numeričkog dijela gradiva se utvrđuje kao prosjek bodova (postotaka) na sva tri kolokvija, odnosno na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 75% dobar (3) 76% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Jednom položeni numerički dio ispita trajno vrijedi. Uvjet pristupanja usmenom dijelu ispita je položeni numerički dio ispita. Konačna ocjena se formira na način da numerički dio nosi 50 % ocjene te teoretski dio također 50% ocjene. Ispitni rokovi: Prema rasporedu FESBa

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe Uvod predmet i stajalište promatrača. Vanjski utjecaji. Temperatura, tlak i toplina. 3 sata 2 sata

Termička jednadžba stanja idealnog plina i smjese idealnih plinova 3 sata 2 sata

Ekvivalentnost rada i topline. 3 sata 2 sata

Unutarnja energija i prvi zakon termodinamike 3 sata 2 sata

Ravnotežne politrope. 3 sata 2 sata

Kružni procesi-primjena ravnotežnih politropa. 3 sata 2 sata

Drugi zakon termodinamike. 3 sata 2 sata

Analitička formulacija drugog zakona za ravnotežne i neravnotežne procese. 3 sata 2 sata

36

Pojam entropije sustava, statistička interpretacija entropije 3 sata 2 sata

Maksimalan rad i njegov fizički sadržaj. 3 sata 2 sata

Protočni procesi, pojam tehničkog rada. 3 sata 2 sata

Ekesrgija i analiza sukladno drugom zakonu. 3 sata 2 sata Realne tvari (plinovi), dijagrami stanja realnih plinova, Clapeyron-Clausiusova jednažba, Van der Waalsova jednadžba stanja. 3 sata 2 sata

Promjene stanja realnih plinova, ciklusi termoenergetskih postrojenja. 3 sata 2 sata

Lijevokretni ciklusi (ciklusi rashladnih postrojenja), ukapljivanje plinova. 3 sata 2 sata

37

Naziv predmeta Mehanika materijala 2

Kod FESC08

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 2 ECTS


Dr. sc. Radoslav Pavazza (predavanja) Dr. sc. Frane Vlak (auditorne vježbe)


Student se upoznaje s energijskim metodama u mehanici čvrstih deformabilnih tijela. Razmatraju se statički neodređene štapne konstrukcije s pomoću metode sila i metode pomaka. Proučavaju se tanke kružne ploče i osnosimetrične ljuske te debelostjene posude.


Alfirević, I.: Nauka o čvrstoći II, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. Pavazza, R.; Uvod u analizu tankostjenih štapova, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura Parnes, R.: Solid Mechanics, John Wiley & Sons, Chichester, 2001. Solecky, R., Conant, R. J.: Advanced Mechanics of Materials, Oxford University Press, New York, Oxford, 2003

Nastava



Ispit


Tijekom semestra održavaju se tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održava se nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave prema utvrđenim terminima. Treći međuispit se polaže u obliku seminarskog rada. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu. Na prvom i drugom završnom ispitu student polaže dijelove gradiva koje nije položio na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5)


Predavanja A. vježbe Energijske metode. Poopćene sile i pomaci. Uplivni koeficijenti. Matrica podatljivosti Recipročni uplivni koeficijenti. Matrica krutosti. 2 sata 2 sata

Maxwellov teorem. Castiglianov drugi i prvi teorem. Teorem o minimumu energije deformiranosti. 2 sata 2 sata

Mohrova metoda određivanja pomaka. Mohrov integral. Vereščaginovo pravilo. 2 sata 2 sata Definicije i podjela štapnih konstrukcija. Statička neodređenost konstrukcije: ravninske, prostorno-ravninske. 2 sata 2 sata

Statička neodređenost konstrukcije: prostorne konstrukcije. Kinematička neodređenost konstrukcije: ravninske konstrukcije. 2 sata 2 sata

Metoda sila. Kanonske jednadžbe metode sila. 2 sata 3 sata

Simetrične i antisimetrične konstrukcije. 2 sata 2 sata

Metoda pomaka. 2 sata 2 sata

Kanonske jednadžbe metode pomaka. 2 sata 2 sata

38

Metoda početnih parametara. Vektor stanja. Matrica polja. Vektor opterećenja. 2 sata 2 sata

Više područja integracije. Rješavanje statički neodređenih zadataka. 2 sata 2 sata

Savijanje tankih kružnih ploča. 2 sata 2 sata

Membranska naprezanja u rotacijskim ljuskama. 2 sata 1 sat

Debelostjene posude. 2 sata 2 sata

39

Naziv predmeta Konstruiranje pomoću računala

Kod FESC23

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Gojko Magazinović, izv. prof. (predavanja i konstrukcijske vježbe)


Sposobnost objašnjavanja temeljnih pojmova i načela konstruiranja utemeljenoga na značajkama, parametarskom modeliranju i sustavima modeliranja čvrstim tijelima. Sposobnost tvorbe jednostavnih modela, sklopova i nacrtne dokumentacije uporabom suvremenoga alata za CAD modeliranje.


D. Marjanović, "Inženjerska grafika", poglavlje u Inženjerski priručnik I, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Dopunska literatura

K. Lee, "Principles of CAD/CAM/CAE Systems", Addison-Wesley, Reading 1999. R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Tutorial and Multimedia CD", Schroff Development

Corporation, Mission 2003 B. Plazibat, S. Jerčić, "Informatika", Veleučilište u Splitu, Split 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati, 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) po rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) po rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na ranijim međuispitima. Na popravnom ispitu studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Završna ocjena je određena s: Ocjena(%) = 0.1(S + M1 + M2 + M3) + 0.6∙K gdje su: S ocjena sudjelovanja u nastavi (pohađanje nastave, domaći uradci), K – ocjena konstrukcijskih vježbi, M1, M2, M3 ocjene prvoga, drugoga i trećega međuispita; sve ocjene izražene u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit putem međuispita polažu pismeni ispit koji uključuje rješavanje zadataka na računalu, i nekoliko pitanja. Ispitni rokovi: po rasporedu



Povijest računanja i računala; ustroj i rad računala 2 sata -

Inženjersko računanje 2 sata -

Grafičko prikazivanje rezultata 2 sata -

40

Rješavanje jednadžbi 2 sata -

Numerička integracija u brodogradnji 2 sata -

Uvod u CAD/CAM/CAE sustave 4 sata -

Sastavnice CAD/CAM/CAE sustava 2 sata -

Temeljna načela grafičkog programiranja 2 sati -

Opisivanje krivulja 4 sata -

Opisivanje površina 2 sata -

Geometrijsko modeliranje 4 sata -

Strukture podataka za geometrijsko modeliranje 1 sat -

Razmjena podataka između CAD sustava 1 sat -

Popis konstrukcijskih vježbi

Ustroj i rad računala 2 sata

Preciznost, točnost, iteracija, proračunske tablice 2 sata

Izradba jednostavnih proračunskih tablica i dijagrama 2 sata

Rješavanje transcendentnih jednadžbi i sustava jednadžbi 2 sata

Numerička integracija trapeznim i Simpsonovim pravilom 2 sata

Radni okoliš programa Pro/ENGINEER 4 sata

Skiciranje - gradnja ravninske konture 2 sata

Tvorba modela i izmjena značajki modela 2 sata

Gradnja jednostavnih modela 2 sata

Uređivanje modela (zaobljenja, rupe, utori, nizovi značajki) 2 sata

Napredno uređivanje modela 2 sata

Sastavljanje sklopova 2 sata

Izradba nacrtne dokumentacije 2 sata

Samostalna gradnja modela 2 sata

41

Naziv predmeta Mehanika fluida

Kod FESD11

ECTS 6


Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. (predavanja i vježbe) Dr. sc. Branko Klarin, izv.prof. (auditorne vježbe)


Stječu se temeljna znanja o zakonima strujanja fluida, koji su temelj za kolegije iz inženjerstva fluida na dodiplomskom i diplomskom studiju. Stječe se sposobnost primjene tih zakona na rješavanje slijedećih problema: raspodjele tlaka i sila tlaka mirujućeg fluida na proizvoljne površine, raspodjele protoka i tlaka u strujnoj mreži cijevi-kanala, opterećenja stijenki silama nestlačivog/stlačivog fluida koji struji duž i/ili oko stijenki, korištenja rezultata modelskog ispitivanja.


Virag Z. Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadaci. FSB, Zagreb, 2002. Pilić-Rabadan Lj. Mehanika fluida. Sveučilište u Splitu, 1993.

Dopunska literatura

Nastava


-Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu -Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu -Pokazne-laboratorijske vježbe 15 sati Pokazne vježbe će se održavati uz uz predavanja (Laboratorij za hidrauličke strojeve i mehaniku fluida). Zadatci koje studenti samostalno rješavaju.

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) na kojima će se pismeno provjeravati sposobnost rješavanja numeričkih primjera i teorijsko znanje. Prvi međuispit je 6 tjedana nakon početka nastave, drugi nakon 12 tjedana, a treći nakon 16 tjedana . Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispita je 50% bodova na numeričkom i 50% bodova na teorijskom dijelu. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima i zaključno se usmeno provjerava znanje . Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 4-5 numeričkih zadataka i do 15 pitanja iz teorije. Dovoljan uvjet za polaganje ispita je: 50% bodova iz numeričkog dijela (uz nužan uvjet da je riješen barem jedan zadatak iz statike i dinamike) i 50% iz teorijskog dijela uključujući i završnu usmenu provjeru znanja. . Ispitni rokovi: Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja A. vježbe Uvod: Sile i naprezanja u fluidu. Svojstva fluida:gustoća i ovisnost gustoće o tlaku i temperaturi. 3 sata 2 sata

Newton-ov zakon viskoznosti, dinamička i kinematička viskoznost, ovisnost viskoznosti o temperaturi i tlaku, ne-Newton-ovi fluidi. 3 sata 2 sata

Usporedba deformacije krutog i fluidnog tijela. Površinska napetost i kut kvašenja, Laplace-ova jedn. površinske napetosti. Statika:Pascal-ov zakon 3 sata 2 sata

Euler-ova jedn statike, izobara, raspodjela tlaka u nirujućem i rel. mirujućem fluidu. Sila tlaka mirujućeg fluida na ravnu površinu, položaj sile. 3 sata 2 sata

Komponente sile tlaka na zakrivljenu površinu i njihov položaj . Sila uzgona. 3 sata 2 sata

Kinematika: Euler-ov opis gibanja, ubrzanje u Euler-ovim koord., strujnica- 3 sata 2 sata

42

strujna cijev i strujna nit, podjela strujanja.

Volumenski i maseni protok. Dinamika: Jednadžba kontinuiteta u diferencijalnom i integralnom obliku, posebni oblici j.k. 3 sata 2 sata

Eulerova jedn, Bernoulli-jeva jedn. , energetsko tumačenje B.j., Coriolis-ov koeficijent, B.j. za rotirajući koord. sustav, primjeri primjene B.j 3 sata 2 sata

Strujanje stlačivog idealnog fluida, izentropsko strujanje, Hugoniot-ove jedn. 3 sata 2 sata Jednadžba količine gibanja i jedn momenta količine gibanja, ( u inercijskom i neinercijskom koord. sustavu), sila fluida na obstrujavane površine 3 sata 2 sata

Teorija sličnosti, kriteriji sličnosti (Re, Fr, Eu, We, Gr, M), potpuna i nepotpuna sličnost. 3 sata 2 sata

Strujanje realnog fluida. Navier-Stokes-ove jedn. Gubitak mehaničke energije i podjela gubitaka 3 sata 2 sata

Laminarno i turbulentno strujanje, kritičan Re broj, intenzitet turbulencije, graničan sloj, 3 sata 2 sata

Raspodjela tangencijalnog naprezanja u razvijenom cijevnom toku, profili brzine za laminarno i turbulentno strujanje 3 sata 2 sata

Darcy –Weisbachov formula, koeficijent trenja, koeficijenti lokalnih gubitaka. Nikuradse-ov i Moody-jev dijagram, složeni cjevovod. Nestacionarni efekti. 3 sata 2 sata

43

Naziv predmeta Elementi strojeva

Kod FESD06

ECTS 5 ECTS-a


Dr. sc. Srđan Podrug, izv. prof. (predavanja) Dr. sc. Nenad Vulić, red. prof. (predavanja) Danko Radica, dipl. inž. (konstrukcijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Poznavanje principa rada i osnova konstruiranja elemenata strojeva


1. Podrug, S.: Elementi strojeva – interna skripta 2. D. Jelaska: Elementi strojeva, I dio, Sveučilište u Splitu, 2007. 3. Jelaska, D., Podrug, S: Uputstvo za proračun zavarenog i steznog spoja, FESB, Split 2003. 4. Jelaska, D.: Uputstvo za proračun vratila, FESB, Split, 2003.

Dopunska literatura K. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu U okviru konstrukcijskih vježbi studenti samostalno izrađuju dva programska zadatka:

1) Stezni i zavareni spoj 2) Vratilo

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, te treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%) = 0,25K + 0,25(M1 + M2 + M3) K - ocjena iz konstrukcijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit.


Predavanja Pojam i podjela elemenata strojeva. Čvrstoća, stupanj sigurnosti i dopuštena naprezanja. Statička čvrstoća – dijagram rastezanja. 2 sata

Dinamička čvrstoća, Woehlerova krivulja i Smithov dijagram. 2 sata Zavareni spojevi. Pojam i vrste zavarivanja, zavarivi materijali. Vrste zavarenih spojeva i zavara, označavanje. Kvaliteta zavarenih spojeva, oblikovanje. 2 sata

Proračun zavarenih spojeva. Vijčani spojevi. Vrste vijaka i navoja i podjela. Oblikovanje vijčanog spoja. Moment ključa, moment vijka, moment podloge. 2 sata

Proračun vijčanih spojeva. Svornjaci i zatici. Klinovi i pera, žlijebljeni spojevi. Stezni spojevi: oblikovanje i proračun. 2 sata

Opruge. Podjela opruga, vrste, karakteristika opruge. Oblikovanje i proračun opruga. 2 sata

44

Osovine i vratila. Pojam, materijali, izrada i oblikovanje. Proračun čvrstoće. 2 sata Ležajevi. Osnovi hidrodinamičke teorije podmazivanja. Radijalni klizni ležaj. Proračun i konstrukcija radijalnog kliznog ležaja, ležajni materijali. Aksijalni klizni ležajevi (Michellov ležaj).

2 sata

Valjni ležajevi: vrste; izbor ležaja; dinamička i statička nosivost. Spojke. Podjela.. 2 sata

Krute spojke. Elastične spojke. Tarne spojke. 2 sata

Mehanički prijenosnici: pojam i podjela. Zupčanici. 2 sata

Glavno pravilo zupčanja. Geometrija ozubljenja. 2 sata

Opterećenja, oštećenja, naprezanja i proračun zupčanika. 2 sata

Konični zupčanici. Hipoidni i vijčani prijenosi. Pužni prijenosi. 2 sata

Remenski prijenosi. Lančani prijenosi. 2 sata

Popis konstrukcijskih vježbi

Proračun i konstrukcija steznog i zavarenog spoja 15 sati

Proračun i konstrukcija vratila 15 sati

45

Naziv predmeta Konstrukcija broda

Kod FESD05

ECTS 7


Dr. sc. Branko Blagojević, izv.prof. (nositelj predmeta) Dr. sc. Roko Markovina, red.prof. (predavanja) Mr.sc. Dario Ban, asistent. (vježbe, projekt)


Poznavanje nomenklature brodskih konstrukcija modernih trgovačkih brodova. Uvid u ulogu raznih konstrukcijskih elemenata i sklopova. Uvid u postupak proračuna uzdužne čvrstoće broda.


Grubišić M. Konstrukcija broda. FSB Zagreb, 1988. Eyres J. Ship Construction, 6th edition. Butterworth-Heinemmann, 2005. Žiha K. Digitalni udžbenik iz konstrukcija broda. FSB Zagreb. http://www.fsb.unizg.hr/kziha/shipconstruction/main/main_cro.php Uršić J. Čvrstoća broda I. FSB Zagreb. Pravila klafisikacijskih društava.

Dopunska literatura Gillmer C, Johnson B. Introduction to Naval Architecture. Naval Institute Press, 1982. Zubaly RB. Applied Naval Architecture. Cornell Maritime Press, 1996. Rawson KJ, Tupper EC. Basic Ship Theory, 5th edition. Butterworth-Heinemann, 2002.

Nastava


Nastava se izvodi na dva načina ovisno o broju slušača. Za više od 10 studenata održavaju se predavanja kroz 15 tjedana, ravnomjerno raspoređena po 3 nastavna sata tjedno, u prostorijama fakulteta (laboratorijima C807 i C615 ili u drugim učionicama – prema rasporedu). Vježbe se održavaju kroz 15 tjedana u laboratorijima fakulteta i ravnomjerno su raspoređene po 3 nastavna sata tjedno, prema rasporedu. Na vježbama izrađuje programski zadatak (projekt): proračun konstrukcije broda prema pravilima klasifikacijskih društava. Proračnu se izrađuje na računalu u raspoloživim programima te uključuje izradu više nacrta konstrukcije broda na papiru i/ili na računalu. U slučaju da ima manje od 10 slušača predavanja se zamijenjuju konzultacijama i studiranjem gradiva zadanog od predmetnog nastavnika (čitanje literature, rješavanje zadataka, izrada proračuna i sl.). Način izvođenja vježbi se ne mijenja, tj. vježbe se izvode isto kao i za veći broj slušača. Ukupno radno opterećenje predmeta je 210 radnih sati, a raspodjela ECTS bodova je:

- predavanja (45 nastavnih sati = 1.5 ECTS) - vježbe (45 nastavnih sati = 1.5 ECTS) - samostalni rad na izradi projekta (60 radnih sati = 2 ECTS) - studiranje gradiva, priprema za kolokvije i ispit i polaganje istih (60 radnih sati =

2 ECTS). Nastava se može, po potrebi, izvoditi i na engleskom jeziku.

Ispit


Projekt koji se izrađuje, dijelom na vježbama, a dijelom kroz samostalni rad, se ocjenjuje (ocjenama od 1 do 5) od strane nastavnika koji izvodi vježbe. Pozitivno ocijenjen projekt (min. ocjena 2) je uvjet za prolaznu ukupnu ocjenu na ispitu. Tijekom semestra provodi se kontinuriana evaluacija znanja studenata kroz pitanja na predavanjima, konzultacije, izradu raznih proračuna, obradu određenih tema u dogovoru s nastavnikom (seminarski radovi), itd. Tijekom semestra se mogu održati i do dva kolokvija prema rasporedu održavanja kolokvija u kalendaru nastave. Kolokviji mogu sadržavati teorijska pitanja i zadatke te usmena podpitanja. Ukupna ocjena na ispitu se formira na sljedeći način: Ocjena projekta izvrstan (5) = ukupna ocjena dobar (3), bez obzira na ocjene kolokvija

i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ocjena projekta od dovoljan (2) do vrlodobar (4) = ukupna ocjena dovoljan (2), bez

obzira na ocjene kolokvija i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ukupna ocjena može biti veća od dobar(3) ovisno o evaluaciji rada i znanja studenata tijekom semestra. Dodatno, studenti koji izrade vlastiti program za neku metodu proračuna konstrukcije broda (bilo koji programski jezik) i provjere točnost na jednom primjeru (dio konstrukcije broda u dogovoru s nastavnikom) u nekom raspoloživom programu, te pred nastavnikom obrane napravljeno ne moraju polagati kolokvije niti izraditi projekt, a ako su to već napravili onda dobivaju ocjenu više od one koju mogu dobiti obzirom na rezultate kolokvija i vježbi.

46

Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.


Predavanja

Uvod. Osnovni pojmovi brodskim konstrukcijama. Svojstva brodograđevnih materijala. 3 sata Svojstva brodograđevnih materijala. Naprezanja u brodskoj strukturi. Tipovi brodova i sustavi gradnje broda. 3 sata

Struktura. dno. Struktura: oplata i orebrenje. 3 sata

Struktura: oplata i orebrenje. Struktura: pregrade i upore. 3 sata

Struktura: pregrade i upore. Struktura: palube, otvori (grotla), nadgrađe. 3 sata

Struktura: palube, otvori (grotla), nadgrađe. 3 sata

Struktura: pramčana i krmena struktura. 3 sata

Struktura: pramčana i krmena struktura. Struktura: razni tipovi brodova (tankeri, LG carriers...) 3 sata

Međunarodni propisi. Klasifikacijska društva. 3 sata

Projektna načela u konstrukciji broda. 3 sata

Projektna načela u konstrukciji broda. 3 sata

Opterećenja brodskih konstrukcija. 3 sata

Opterećenja brodskih konstrukcija. 3 sata

Uzdužna čvrstoća. 3 sata

Uzdužna čvrstoća – zadatak. 3 sata

Vježbe

Projekt konstrukcije broda prema pravilima klasifikacijskih društava. 45 sati

47

Naziv predmeta Osnove tehnologija

Kod FETD04

ECTS 6


Dr. sc. Igor Duplančić, red. prof. Dr.sc. Nikša Krnić, izv.prof. (predavanja) Dr.sc. Branimir Lela, Sonja Jozić (laboratorijske vježbe)


Studenti dobiju kratak enciklopedijski pregled temeljnih proizvodnih tehnologija i stječu osnovna znanja o sprezi konstriranja, materijala i tehnologija neophodnih za uspješnu proizvodnju u području brodogradnje i strojarstva. Usvajaju se bazična znanja o tehnologijama obrade metala lijevanjem, deformiranjem, odvajanjem čestica, spajanjem i razdvajanjem te mogućnostima primjene ovih postupaka u proizvodnji.

Preporučena literatura 1. Duplančić, I.: "Osnove tehnologija", rukopis predavanja, FESB, Split 2005.

Dopunska literatura 1. Kalpakjian S.: "Manufacturing Engineering and Technology", Addison - Wesley Publishing Company, 1989.Šavar,

2. Duplančić, I.: Obrada deformiranjem, Sveučilište u Splitu, FESB, Split 2007. 3. Math M., “Uvod u tehnologiju oblikovanja deformiranjem”, Sveučilište u Zagrebu,

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. 4. Gojić M.: “ Tehnike spajanja i razdvajanja materijala”, Sveučlište u Zagrebu,

Metalurški fakultet Sisak, 2003 5. Cebalo, R.: "Obrada odvajanjem čestica", obrađena pitanja i zadaci, Zagreb, 2000. 6. Ekimović Š.: "Postupci obrade rezanjem”, Univerzitet u Sarajevu, mašinski fakultet u

Zenici, 2003. 7. Cebalo R.: "Obrada odvajanjem čestica, Podsjetnik za ispit i zadaci, FSB Zagreb,

1999. 8. Bajić D.: "Obrada obrada odvajanjem čestica”, predavanja, FESB Split, 2005. 9. R. Deželić, Osnove konstrukcijskih materijala, Sveučilište u Splitu, FESB Split, 1996. 10. Deželić R., Metali II, FESB Split, 1987 11. Stupnišek M., F. Cajner: Osnove toplinske obradbe materijala, Sveučilište u Zagrebu,

Zagreb, 1996. 12. S. Kralj i Š. Andrić: Zavarivanje i srodni postupci, FSB Zagreb 1999. 13. N. Krnić: Zavarivanje – podloge s predavanja, neobjavljeno

Nastava


Predavanja: 45sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratoriji za lijevanje, deformiranje, zavarivanje, rezanje i materijale): 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija), te za one koji ne zadovolje tijekom semestra i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon završetka predavanja i vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% i više bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%)=M1 + M2 +M3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni. Uvjet za polaganje ispita je 50% od ukupnog broja bodova Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.

48


Predavanja

Uvod; Konstruiranje za proizvodnju; Izbor materijala i tehnologije 3 sata Podjela postupaka i osnove procesa lijevanja; Tečenje i skrućivanje metala. Postupci lijevanja u pijesku. Materijali i postupci izrade kalupa i jezgri 3 sata

Postupci lijevanja ingota, blokova i trupaca; Lijevanje pod tlakom; Centrifugalno lijevanje; Kontinuirano lijevanje traka. Konstruiranje odljevaka; Greške i kontrola odljevaka. 3 sata

Značaj i podjela postupaka oblikovanja deformiranjem. Pojam plastične deformacije i pokazatelji plastičnosti materijala. 3 sata

Promjene u materijalu izazvane deformacijom; Anizotropija; Stupanj i brzina deformacije; Naprezanje plastičnog tečenja i krivulje tečenja; 3 sata

Postupci sabijanja, kovanja, provlačenja i istiskivanja 3 sata

Postupci valjanja i obrade limova savijanjem, dubokim vučenjem i štancanjem 3 sata Postupci obrade metala odvajanjem čestica. Gibanje alata i obratka, osnovna geometrija; Nastajanje i oblici odvojenih čestica. Materijali za rezne alate. Kvaliteta obrađene površine. 4 sata

Postupci obrade alatima definirane geometrije oštrice: tokarenje, blanjanje, bušenje, glodanje, vlačenje, piljenje 4 sata

Postupci obrade alatima nedefinirane geometrije obrade: brušenje, honovanje, lepovanje. 4 sata Osnovni principi spajanja materijala. Načini i podjela procesa zavarivanja. Izvori energije za zavarivanje. Vrste zavarenih spojeva i položaji zavarivanja. Sigurnost pri zavarivačkim radovima. Plinsko zavarivanje. Elektrolučni procesi zavarivanja. Zavarivanje obloženom elektrodom.

3 sata

Zavarivanje pod zaštitom praška. MAG zavarivanje. MIG zavarivanje. TIG zavarivanje. Plazma zavarivanje. Zavarivanje laserom i snopom elektrona. 3 sata

Procesi zavarivanja u čvrstom stanju: trenjem, EO zavarivanje, zavarivanje pod troskom, zavarivanje svornjaka. Specifični i hibridni procesi zavarivanja. 3 sata

Lemljenje, ljepljenje. Toplinska rezanja, žlijebljenja i naštrcavanja. Zavarljivost. Grješke u zavarenim spojevima

3 sata


Promjene oblika i svojstava materijala sabijanjem 1 sat

Određivanje faktora trenja metodom sabijanja valjčiča i prstena 1 sat

Slobodno kovanje metala u hladnom i toplom stanju 1 sat

Istiskivanje profila na laboratorijskoj hidrauličkoj preši 1 sat

Oblikovanje lima savijanjem, dubokim vučenjem i tiskanjem 1 sat

Tokarenje 1 sat

Čeono glodanje 1 sat

Obodno glodanje 1 sat

Blanjanje i bušenje 1 sat

Brušenje 1 sat

Plinsko zavarivanje, elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom 1 sat

Elektrolučno zavarivanje – zavarivanje pod zaštitom praška, MAG zavarivanje 1 sat

Elektrolučno zavarivanje – MIG i TIG zavarivanje 1 sat

Meko i tvrdo lemljenje 1 sat

Plinsko naštrcavanje, toplinska rezanja i žlijebljenja 1 sat

49

Naziv predmeta Brodska elektrotehnika

Kod FEND01

ECTS

3 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 45 sati samostalnog učenja: 1,5 ECTS bodova


Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. (predavanja) Dragan Stamenković, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Osnovna znanja iz elektrostatike, istosmjernih električnih struja, magnetostatike, izmjeničnih električnih struja, transformatora, rotacijskih električnih strojeva, zaštiti pri radu s električnim uređajima te brodskim električnim instalacijama, uređajima i sustavima.


1. Vujević, S., "Predavanja iz predmeta Brodska elektrotehnika (140)", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektroničkom obliku) 2. Maletić, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993. 3. Milković, M.,"Brodski električni strojevi i uređaji", Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005.

Dopunska literatura

1. Wolf, R., "Osnove električnih strojeva", Školska knjiga, Zagreb, 1985. 2. Guru, B. S. and Hiziroglu, H. R., "Electric Machinery and Transformers", Oxford University Press, New York - Oxford, 2001. 3. Skalicki, B. i Grilec, J., "Brodski električni uređaji", FSB Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 15 sati 5 puta po 3 školska sata – ukupno 5 laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od tri dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

3G2G1G3,0LV1,0(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G1, G2, G3 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

G9,0LV1,0(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.

50

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 10 teorijskih pitanja. Na završnim ispitima, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 15 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz osnova elektrotehnike, na drugom kolokviju gradivo iz transformatora i elektromehaničke pretvorbe energije, a na trećem kolokviju preostali dio gradiva.

Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja

Osnovne elektrotehnike: Elektrostatika. 2 sata

Osnovne elektrotehnike: Istosmjerne struje. 2 sata

Osnovne elektrotehnike: Magnetizam. 2 sata

Osnovne elektrotehnike: Izmjenične struje. 2 sata

Osnovne elektrotehnike: Trofazni izmjenični sustav. 2 sata

Transformatori. 2 sata

Elektromehanička pretvorba energije: Sinkroni strojevi. 2 sata

Elektromehanička pretvorba energije: Asinkroni strojevi. 2 sata Elektromehanička pretvorba energije: Istosmjerni strojevi, univerzalni strojevi, specijalni električni strojevi. 2 sata

Izvori električne energije na brodu. 2 sata

Električna propulzija broda. 2 sata

Razdioba i prijenos električne energije na brodu. 2 sata

Potrošnja električne energije na brodu. 2 sata

Brodska instrumentacija. 2 sata Opasnosti od električne struje. Zaštita uređaja i zaštitne mjere pri radu s električnim uređajima.Sigurnost i zaštitne mjere na brodu. 2 sata


1. Izvori električne energije na brodu. 3 sata

2. Električna propulzija broda. 3 sata

3. Razdioba i prijenos električne energije na brodu. 3 sata

4. Potrošnja električne energije na brodu. 3 sata

5. Sigurnost i zaštitne mjere na brodu. 3 sata

51

Naziv predmeta Brodska postrojenja

Kod FESD04

ECTS 3


Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Mr. sc. Mirko Grljušić, viši predavač


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja brodskih energetskih postrojenja od kojih se zahtjeva da proizvedu snagu za propulziju, električnu energiju, paru i vrelu vodu, komprimirani zrak. Objašnjava se način rada strojeva i uređaja, mogućnosti primjene, daju se osnove za proračun radnih parametara, konstrukcijske osnove.


- Grljušić Mirko, Brodska postrojenja, FESB, interna skripta, Split, 2009. - Grljušić Mirko: Pogonski pomorski strojevi, FESB Interna skripta Split, 2001.

- Ozretić Velimir: Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Split Ship Management, Split 2004

Dopunska literatura

- Šneller Slavko, Parat Želimir: Pogon broda II, Sveučilište u Zagrebu, FSB, 1999. - Harrington Roy L.: Marine Engineering, SNAME, N.J. USA, 1992. - Grljušić Mirko: Motori s unutrašnjim izgaranjem, Sveučilište u Splitu, FESB, 2000. - Parat Želimir: Brodski motori s unutarnjim izgaranjem, Sveučilište u Zagrebu, FSB, 2005.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 15 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,25L+ 0,25(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 2 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja Razvoj brodskih pogonskih strojeva. Brodski generatori pare: klasifikacija, opis, funkcioniranje, automatika generatora pare. 2 sata

Brodske parne turbine: klasifikacija po tipovima i namjeni, snaga na spojci, potrošnja pare, zupčasti prijenosnici, turboelektrični pogon. 2 sata

Brodske plinske turbine: klasifikacija, konstrukcijske izvedbe, opis rada, primjena. Razvoj pogonskog plinsko-turbinskog postrojenja. 2 sata

Brodski pogonski Diesel motori: osnovni konstrukcijski dijelovi, opis rada, konstrukcijski i radni parametri. Diesel-električni pogon. 2 sata

52

Kombinirana pogonska postrojenja. 2 sata Vrste propelera i propelerne propulzije, cikloidni ili Voith-schneider-ov propeler, slobodno rotirajući propeler, kontrarotirajući propeleri, vodeno mlazna propulzija, Hovercraft propulzija.

2 sata

Snaga motora i mjerenje snage. Vanjske karakteristike i zakon propelera. O ugovornoj brzini broda, koeficijent goriva, konstanta admiraliteta. 2 sata

Efikasnost propulzije. Veza između broda i propelera. Ograničenje snage motora i karakteristike propelera. 2 sata

Stabilnost rada Diesel motora kod pogonjenja propelera. Propeler s prekretnim krilcima. Rad dva motora s jednim propelerom. 2 sata

Usklađivanje pogonskog stroja i propelera sa zahtjevima broda. 2 sata

Diesel motori: sporohodni, srednjehodni, brzohodni. 2 sata Ugradnja glavnog pogonskog stroja u brod. Isprobavanje glavnog pogonskog stroja na probnom stolu, na probnoj vožnji. 2 sata

Goriva i ulja za podmazivanje. 2 sata

Osovinski vod: odrivni ležaj, međuosovine, propelerne osovine, statvena cijev i ležajevi. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi 1. Rastavljanje motora s unutrašnjim izgaranjem, upoznavanje s nazivima pojedinih

dijelova, mjerenja dimenzija i toleranci osnovnih dijelova motora. (Laboratorij toplinskih strojeva FESB)

3 sata

2. Upoznavanjem s načinom mjerenja snage na kočnici, snimanje indikatorskog dijagrama, mjerenja temperature, tlaka i brzine vrtnje motora s unutrašnjim izgaranjem. (Laboratorij toplinskih strojeva FESB)

3 sata

3. Ispitivanje motora na probnom stolu – Tvornica Dizel motora SPLIT 3 sata 4. Upoznavanje s brodskim pogonskim postrojenjima, posje novogradnji u završnoj

fazi opremanja t konstrukcijskom uredu Brodogradilišta SPLIT 3 sata

5. Upoznavanje s pogonskim postrojenjima manjih plovnih objekata – Brodogradilište specijalnih objekata ili neko drugo brodogradilište manjih plovnih objekata. 3 sata

53

Naziv predmeta Otpor i propulzija broda

Kod FESD07

ECTS 7


Dr. sc. Branko Blagojević, izv.prof. (predavanja). Mr. sc. Dario Ban, asistent. (vježbe).

Kompetencije koje se stječu Uvid u probleme otpora i propulzije brodova.


Blagojević B. Otpor i propulzija. Radni materijali za predavanja - neobjavljeno. Vučinić A. Hidrodinamika broda (Otpor i propulzija). Tehnički fakultet Rijeka, 1997. Hullsped User Manual. Formsys, 2011.

Dopunska literatura

Van Lameren WPA. Otpor i propulzija brodova. BI Zagreb 1952. Sentić – Fancev. Problemi otpora i propulzije brodova. Brodogradnja, 1956. Kerwin JE, Hadler JB. Propulsion. SNAME. New Yersey 2010. Larsson L, Hoyte CR. Ship Resistance and Flow. SNAME. New Yersey, 2010. Gillmer C, Johnson B. Introduction to Naval Architecture. Naval Institute Press, 1982. Zubaly RB. Applied Naval Architecture. Cornell Maritime Press, 1996. Rawson KJ, Tupper EC. Basic Ship Theory, 5th edition. Butterworth-Heinemann, 2002. Bose N. Marine Powering and Prediction. SNAME, 2008. Gerr D. Propeller Handbook. International Marine, 2001.

Nastava

(satnica, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Nastava se izvodi na dva načina ovisno o broju slušača. Za više od 10 studenata održavaju se predavanja kroz 15 tjedana, ravnomjerno raspoređena po 2 nastavna sata tjedno, u prostorijama fakulteta (laboratoriji C807 i C615 ili u drugim učionicama – prema rasporedu). Vježbe se također odvijaju kroz 15 tjedana i ravnomjerno su raspoređene po 3 nastavna sata tjedno, a održavaju se u laboratorijima fakulteta prema rasporedu. Na vježbama se zadaje i izrađuje programski zadatak (projekt) proračuna otpora i propulzije broda. Vježbe se većim dijelom izvode na računalima u programima Excel i Hullspeed. U slučaju da ima manje od 10 slušača predavanja se zamijenjuju konzultacijama i studiranjem gradiva (čitanje literature, rješavanje zadataka, izrada proračuna na računalu i sl.) zadanog od predmetnog nastavnika. Kolokviji se, i u ovom slučaju, polažu, prema rasporedu održavanja kolokvija. Način izvođenja vježbi se ne mijenja, tj. vježbe se izvode isto kao i za veći broj slušača. Ukupno radno opterećenje predmeta je 210 radnih sati, a raspodjela ECTS bodova je:



Ispit




obzira na ocjene kolokvija i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ukupna ocjena može biti veća od dobar(3) ovisno o evaluaciji rada i znanja studenata tijekom semestra. Dodatno, studenti koji izrade vlastiti program za neku metodu proračuna otpora ili

54

propulzije broda (bilo koji programski jezik) i provjere točnost na jednom primjeru u nekom raspoloživom programu (Hullspeed), te pred nastavnikom obrane napravljeno ne moraju polagati kolokvije niti izraditi projekt, a ako su to već napravili onda dobivaju ocjenu više od one koju mogu dobiti obzirom na rezultate kolokvija i vježbi i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.


Predavanja

Pregled problema u hidrodinamici broda i pristupi rješavanja. Osnovne jednadžbe. 3 sata

Dimenzionalna analiza i zakoni sličnosti. 3 sata

Fizikalne pojave optjecanja trupa. 3 sata

Eksperimentalni pristup. Ispitivanja modela. 3 sata

Komponente otpora. Otpor trenja. 3 sata

Valovi i otpor valova. 3 sata

Dodatni otpori u službi broda. 3 sata

Korelacija otpora modela i broda. Prognoza otpora u fazi pretprojekta. 3 sata

Propulzija – osnovni pojmovi. Vrste propulzora. 3 sata

Brodski vijak. 3 sata

Brodski vijak. 3 sata

Hidrodinamička teorija propulzora. 3 sata

Kavitacija. 3 sata

Sustavne serije modela i propelera. 3 sata

Posebni propulzijski sustavi. 3 sata

Vježbe Trajanje

Projekt: proračun otpora i propulzije broda. 45 sati

55

Naziv predmeta Čvrstoća broda

Kod FESD08

ECTS

7 ECTS-a Predavanja: 45 sati 2,5 ECTS boda Vježbe: 45 sati 1,0 ECTS boda Priprema za ispit: 105 sati 3,5 ECTS boda


Prof. dr. Radoslav Pavazza, (predavanja) Prof. dr. Joško Parunov, (predavanja i vježbe) Dipl. ing. Branka Bužančić Primorac, zn. novak (auditorne vježbe)


Student se upoznaje s linearnim modelima za proračun kratkoročnih i dugoročnih ekstremnih vrijednosti valova i valnog opterećenja. Primijenit će se proračunato opterećenje na brodsku konstrukciju. Steći će se osnovna znanja iz područja strukturne analize brodske konstrukcije.


A. R. J. M. Lloyd: Seakeeping: Ship Behaviour in Rough Weather, Ellis Horwood Ltd., 1989. E. V. Lewis: Principles of Naval Architecture (Vol. III, Ch. VIII), SNAME, 1989. R. Pavazza: Uvod u analizu tankostjenih štapova, Kigen, Zagreb 2007 J. Uršić: Čvrstoća broda I, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1972. J. Uršić: Čvrstoća broda II, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb,1983. J. Uršić: Čvrstoća broda III, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb,1992.

I. Senjanović: Metoda konačnih elemenata u analizi brodskih konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura

O. M. Faltinsen: Sea Loads on Ships and Offshore Structures, Cambridge University Press 1990. J. J. Jensen: Load and Global Response of Ships, Elsevier Ocean Engineering Book Series Vo.4, 2001. Det Norske Veritas: Environmental Conditions and Environmental Loads, Classification Notes No. 3O5, March 2000. Det Norske Veritas: Load & Strength, 1977. IACS Recommendation No. 34, Standard Wave Data, Rev.1, June 2000. Rules of Classification Societies. Proceedings of International Ship and Offshore Structures Congress. Hughes, O. F.: Ship Structural Design, John Whiley & Sons, New York, 1983.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra tri međuispita (kolokvija) . Prvi međuispit održava se nakon 5 tjedana nastave, a drugi i treći klokvij u obliku seminarskog rada nakon 10 odnosno 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu student polaže dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu gradivo sva tri međuispita, u završnom ispitu.

56

Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.



Linearna valna teorija. 3 sata 3 sata

Spektri valova. 3 sata 3 sata

Njihanje broda. 3 sata 3 sata Procjena parametara ekstremnih stanja mora i ekstremnih valnih opterećenja dugoročnim prognozama. 3 sata 3 sata

Primjena valnih opeterećenja u proračunu brodske konstrukcije. 3 sata 3 sata

Primjena teorije tankostjenih nosača. 3 sata 3 sata

Utjecaj smicanja na savijanje tankostjenih nosača. Efektivna širina lima. 3 sata 3 sata

Analiza brodskog trupa kao prizmatičnog tankostjenog nosača. 3 sata 3 sata

Brodski okviri. 3 sata 3 sata

Brodski roštilji. 3 sata 3 sata

Primjena teorije ploča i ljuski. 3 sata 3 sata Analiza brodskog trupa kao neprizmatičnog tankostjenog nosača. Primjena metode konačnih elemenata 3 sata 3 sata

Primjena metode konačnih elemenata u analizi elemenata brodske konstrukcije 3 sata 3 sata

Stabilnost elemenata brodske konstrukcije 3 sata 2 sata

Koncentracija naprezanja 3 sata 3 sata

57

Naziv predmeta Organizacija i poslovanje brodogradilišta

Kod FETD 06 ECTS 5


Dr.sc. Ivica Veža, red. prof. Dr. sc. Antun Čagalj, doc.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja organizacije I poslovanja brodogradilišta. Studente se upoznaje s osnovnim organizacijskim modelom brodogradilišta, procesom poslovanja i financijskim pokazateljima poslovanja.


Ž.Sladoljev: «Organizacija i poslovanje brodogradilišta» skripta FSB Zagreb, I. Vidović: «Upravljanje troškovima» Brodogradnja 49 (2001)2, str.191-203, G. J. Bruce: «The business of Shipbuilding» LPP Limited, London.

Dopunska literatura Zbornici radova sa simpozija Tehnologija i praksa brodogradnje «Sorta» Časopis Brodogradnja

Nastava


30 sati predavanja i 30 sati vježbi te posjet Brodogradilištu „Split“. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2+2 sata tjedno) Predavanja se održavaju u kabinetu 105. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana dva kolokvija koja uključuju teorijski dio te predaja programskog zadatka – seminara, koji s teorijskim dijelom sačinjavaju ukupnu ocjenu. Prvi među-ispit je nakon u sedmom tjednu nastave, a drugi u petnaestom tjednu nastave. Predaja programskog zadatka je u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% nazočnosti nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi među-ispit obuhvaća pismenu i usmenu provjeru teorijskog dijela do tada prijeđenog gradiva, a drugi dio obuhvaća ostatak teorijskog dijela. Predaja programskog zadatka obuhvaća i usmenu prezentaciju. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% dovoljan (2) 51% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ukupna ocjena računa se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka. Uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje 70% nastave i predaja programskog zadatka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja

Uvod u organizaciju i upravljanje brodogradilištem 2 sata

Organizacijske strukture 2 sata

Čimbenici organizacijskih struktura. 2 sata

Vrste organizacijskih struktura 2 sata Poslovna politika poduzeće 2 sata Osnovni procesi upravljanja poduzećem 2 sata

58

Izrada i donošenje planova poslovanja poduzeća 2 sata

Sustavi upravljanja kvalitetom 2 sata Osnovne organizacijske strukture brodogradilišta 2 sata Poslovne funkcije brodogradilišta. 2 sata

Proizvodne funkcije brodogradilištai 2 sata

Poslovni planovi brodogradilišta 2 sata

Upravljačke funkcije u brodogardilištu 2 sata

Sustav kvalitete u brodogradilištu. 2 sata

Obrada programskog zadatka-seminar 2 sata

Vježbe

Izrada jednostavnijih organizacijskih struktura poduzeća 8 sati

Razrade sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 8 sati

Upoznavanje organizacijske strukture brodogradilišta «Split» 8 sati

Upoznavanje sustava upravljanja kvalitetom brodogradilišta «Split» 6 sati

59

Naziv predmeta Plovnost i stabilitet broda

Kod FESD09

ECTS 7


Dr. sc. Branko Blagojević, izv. prof. (predavanja). Mr. sc. Dario Ban, asistent (vježbe).


Poznavanje osnovnih pojmova iz hidrostatike broda. Uvid u probleme plovnosti i stabilnosti broda. Uvid u postupak proračuna (ocjene) stabiliteta broda prema zahtjevima klasifikacijskih društava.


Uršić J. Plovnost broda. FSB Zagreb, 1991. Uršić J. Stabilitet broda I. FSB Zagreb, 1991. Hydromax User Manual. Formsys Systems, 2011.

Dopunska literatura

Biran AB. Ship Hydrostatics and Stability. Butterworth-Heinemann, 2007. Gillmer C, Johnson B. Introduction to Naval Architecture. Naval Institute Press, 1982. Zubaly RB. Applied Naval Architecture. Cornell Maritime Press, 1996. Rawson KJ, Tupper EC. Basic Ship Theory, 5th edition. Butterworth-Heinemann, 2002. Moore CS. Intact Stability. SNAME. New Yersey 2010.

Nastava


Nastava se izvodi na dva načina ovisno o broju slušača. Za više od 10 studenata održavaju se predavanja kroz 15 tjedana, ravnomjerno raspoređena po 3 nastavna sata tjedno, u prostorijama fakulteta (laboratoriji C807 i C615 ili u drugim učionicama – prema rasporedu). Vježbe se također odvijaju kroz 15 tjedana i ravnomjerno su raspoređene po 3 nastavma sata tjedno, a održavaju se u laboratorijima fakulteta prema rasporedu. Na vježbama se zadaje i izrađuje programski zadatak (projekt). Vježbe se većim dijelom izvode na računalima u programima Excel i/ili Hydromax. U slučaju da ima manje od 10 slušača predavanja se zamijenjuju konzultacijama i studiranjem gradiva zadanog od predmetnog nastavnika (samostalno učenje – čitanje literature, rješavanje zadataka, izrada proračuna na računalu i sl.). Kolokviji se, i u ovom slučaju, polažu, prema rasporedu održavanja kolokvija. Način izvođenja vježbi se ne mijenja, tj. vježbe se izvode isto kao i za veći broj slušača. Ukupno radno opterećenje predmeta je 210 radnih sati, a raspodjela ECTS bodova je:



Ispit




obzira na ocjene kolokvija i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ukupna ocjena može biti veća od dobar(3) ovisno o evaluaciji rada i znanja studenata tijekom semestra. Dodatno, studenti koji izrade vlastiti program za neku metodu proračuna plovnosti broda (bilo koji programski jezik) i provjere točnost na jednom primjeru u programu Hydromax, te pred nastavnikom obrane napravljeno ne moraju polagati kolokvije niti izraditi projekt, a ako su to već napravili onda dobivaju ocjenu više od one koju mogu dobiti obzirom na rezultate kolokvija, vježbi i kontinuiranu evaluaciju. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.

60


Predavanja A. vježbe Osnovni pojmovi u hidrostatici broda. Postupci numeričke integracije za potrebe proračuna u hidrostatici broda. 3 sata

Hidrostatske karakteristike uronjenih tijela. Uvjeti plovnosti (zakoni plovnosti). 3 sata

Nagib i trim broda. 3 sata

Ukrcaj tereta. Iskrcaj tereta. 3 sata

Glavne grupe masa broda. Račun centracije. Težište sustava. 3 sata

Pokus nagiba. Pokus ljuljanja. 3 sata

Bonjeanove krivulje i dijagramni list. 3 sata

Pravila klasifikacijskih društava. Međunarodni propisi za stabilitet broda. 3 sata

Knjiga trima i stabiliteta. 3 sata

Opći stabilitet broda za veće kutove nagiba. 3 sata Opći stabilitet broda za veće kutove nagiba. Utjecaj slobodnih površina na stabilitet. 3 sata

Utjecaj slobodnih površina na stabilitet. 3 sata

Naplavljivanje i stabilitet u oštećenom stanju. 3 sata

Hydromax – primjena. 3 sata

Hydromax – primjena. 3 sata

Vježbe

Izrada projekta (sadrži razne proračune iz plovnosti i stabiliteta broda). 45 sati

61

Naziv predmeta Oprema broda

Kod FESD10 ECTS 2

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Roko Markovina, red. prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja opremanja broda. Studente se upoznaje opremom za sidrenje, vez, spašavanje, kormilarenje, prekrcaj tereta, protu-požar, te rashladne prostore. Daju se osnove ventilacije, grijanja, klimatizacije, navigacijske opreme i opreme brodskih nastambi, te propisa za opremanje broda.


Bosnić A, Vukičević. Oprema broda. FSB Zagreb, 1983. Ozretić. Brodski pomoćni strojevi i uređaji. Split Ship Management, Ltd. Split, 1996.

Dopunska literatura Zbornici radova sa simpozija Tehnologija i praksa brodogradnje ''Sorta'' Časopis Brodogradnja

Nastava


30 sati predavanja i jedan posjet Brodogradilištu „Split“ u trajanju od 4 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) Predavanja se održavaju u kabinetu 606. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana tri kolokvija koja uključuju teorijski dio te predaja programskog zadatka – seminara, koji s teorijskim dijelom sačinjavaju ukupnu ocjenu. Prvi među-ispit je nakon u tjednu nastave, drugi u desetom tjednu nastave, a treći u petnaestom tjednu. Predaja programskog zadatka je u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% nazočnosti nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi među-ispit obuhvaća pismenu i usmenu provjeru teorijskog dijela do tada prijeđenog gradiva, a drugi i treći dio obuhvaćaju ostatak teorijskog dijela. Predaja programskog zadatka obuhvaća i usmenu prezentaciju. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% dovoljan (2) 51% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ukupna ocjena računa se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka. Uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje 70% nastave i predaja programskog zadatka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja

Uvod u brodsku opremu. Osnovne značajke tereta. Tipovi brodova i pripadajuća oprema. Funkcionalna raščlana broda. 2 sata

Oprema za sidrenje. Oprema za vez. 2 sata

Oprema za spašavanje. Oprema za kormilarenje. 2 sata

Oprema za ukrcaj i iskrcaj tereta. 2 sata Oprema za ukrcaj i iskrcaj tereta. 2 sata

62

Protupožarna oprema. 2 sata Projektni i ekonomski zahtjevi za brodsku opremu. 2 sata

Rashladni prostori i oprema na brodu. 2 sata Brodska ventilacija. 2 sata Grijanje i klimatizacija. 2 sata

Brodske nastambe i oprema nastambi. 2 sata

Navigacijska oprema. 2 sata

Oprema za sigurno komuniciranje ljudi. 2 sata

Propisi za opremanje broda. 2 sata

Obrada programskog zadatka-seminar 2 sata

Posjet brodogradilištu 'Split' 4 sata

63

Naziv predmeta Tehnologija gradnje broda

Kod FESD12

ECTS 7


Dr.sc. Roko Markovina, red.prof. Dr.sc. Antun Čagalj, doc.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja tehnologije gradnje broda. Studente se upoznaje s proizvodnom strategijom brodogradilišta i osnovnom tehnološkom koncepcijom gradnje. Daju se osnove klasičnog i suvremenog načina gradnje broda na različitim vrstama diljeva, kao i predaja vodi, uranjeno opremanje i transport, zaštita trupa, probne vožnje, garancija, te popravak i održavanje plovnih objekata.


Grubišić M. Tehnologija gradnje broda. Zagreb, 1986. Grupa autora: Shiffbautechnologie, Berlin, 1989.

Dopunska literatura Zbornici radova sa simpozija Tehnologija i praksa brodogradnje «Sorta» Časopis Brodogradnja

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske i auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja

Proizvodna strategija brodogradilišta- osnovna tehnološka koncepcija. 3 sata

Metode gradnje, integralni brodograđevni proces 3 sata

Organizacija i proces gradnje plovila. 3 sata

Tehnološka rasčlana 3 sata

Obrada građevnih dijelova trupa. Organizacija, transport i kontrola na skladištu limova i profila 3 sata

Strojevi za obradu elemenata i postupak rada. Izrada sekcija u predmontaži 3 sata

64

Klasičan način izrade sekcija, mala predmontaža. 3 sata

Izrada panela, sklopova nosača, plošnih, volumenskih i blok sekcija. 3 sata

Suvremen način izrade sekcija: fleksibilne linije, roboti u brodogradnji. 3 sata

Montaža opreme u sekcije: uranjeno opremanje.Transport. 3 sata Sastavljanje trupa plovnih objekata: ležaji za gradnju i njihova oprema, ugradnja i prilagođavanje sekcija na ležaju 3 sata

Kontrola i ispitivanje trupa plovila. 3 sata

Predaja plovila vodi s navoza i u doku. 3 sata

Opremanje, zaštita trupa, završni radovi: dokovanje, pokusna vožnja, primopredaja, garantni radovi. 3 sata

Održavanje i popravak trupa plovila. 3 sata

Popis laboratorijskih i auditornih vježbi

1. Osnovna tehnološka koncepcija. Bazna tehnologija. 2 sata

2. Tehnološka rasčlana.Dokumentacija. Radionička dokumentacija. 2 sata

3. Posjet brodogradilištu.(Obrada građevnih dijelova trupa i strojevi za obradu) 2 sata

4. Klasičan način izrade sekcija trupa: malapredmontaža i predmontaža sekcija trupa. 2 sata

5. Posjet brodogradilištu (Predmontaža-Izrada panela. Izrada sekcija. Izrada blok sekcija.Uranjeno opremanje).

2 sata

6. Sastavljanje trupa broda na diljevima i doku. Ugradnja i prilagođavanje različitih sekcija na ležaju.

2 sata

7. Posjet brodogradilištu ( Priprema dilja. Gradnja broda na dilju. Priprema za porinuće 2 sata

8. Predaja broda void-porinuće. 2 sata

9. Završno opremanje broda.Dokovanje. Pokusna plovidba. Garantni radovi.Održavanje i popravak)

2 sata

10. Posjet brodogradilištu (Završno opremanje. Porinuće) 2 sata

65

Naziv predmeta Osnivanje malih brodova

Kod FESD13

ECTS 5


Dr.sc.Branko Blagojević, izv.prof. Dipl.ing. Franjo Flesch, asistent (predavanja i vježbe)


Poznavanje principa osnivanja malih brodova i ekonomske procjene projekta izrade troškovnika i dokumentacije za gradnju ili preinaku brodova.


Pravila klasifikacijskih društava. Principles of Naval Architecture Vol. I, II, III. SNAME, 1988. Hamlin CA. Preliminary Design of Boats and Ships. Cornell Maritime Press, 2010.

Dopunska literatura

Šeparović MI. Moja mala barka. Priručnik, V. Luka, 1983. Bernardi T. Drvena brodogradnja. Skripta, Zagreb, 1965. Lozica Ž. Stakloplastika u brodogradnji. Skripta, Zagreb, 1972. Manning GC. The Theory and Technique of Ship Design, MIT 1956. Gerr D. The Elements of Boat Strength. International Marine – McGraw-Hill, 2000.

Nastava


Predavanja u trajanju 30 nastavnih sati, ravnomjerno raspoređeno kroz 15 tjedana (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu nastave. Vježbe u trajanju 30 nastavnih sati, ravnomjerno raspoređeno kroz 15 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu nastave. Dio nastave se izvodi na terenu (posjeti brodogradilištima, projektnim uredima i sl.). Raspodjela ECTS bodova (150 radnih sati):

- predavanja = 1ECTS bod (30 sati), - vježbe = 1 ECTS bod (30 sati), - samostalni rad = 3 ECTS boda (uključuje izradu raznih proračuna, studiranje

literature, ispite/kolokvije i priprema za ispite = 90 sati). Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Literatura je dijelom na engleskom jeziku.

Ispit


Tijekom semestra održava se kontinuirana provjera znanja studenta na predavanjima i vježbama (podnošenje redovitih izvještaja o izvršavanju laboratorijskih vježbi i zadataka-projekata). Aktivnost i znanje studenata se ocjenjuje i kroz konzultacije s nositeljem predmeta (pitanja, ideje, dodatno proučavanje literature, itd.). Konačnu ocjenu daje nositelj predmeta prema preporuci predavača i iskazanoj aktivnosti/znanju studenta. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe

Definicija male brodogradnje, projektni zadatak za razne tipove i veličine brodova. 2 sata

Određivanje glavnih dimenzija projekta. 2 sata

Postupak izrade preliminarnih linija broda. 2 sata

Proračun centracije broda. 2 sata

Određivanje osnovnih dimenzija elemenata konstrukcije . 2 sata

Provjera plovnosti i stabiliteta broda, nadvođe, pokus nagiba. 2 sata

Pravila HRB (ISO) za gradnju brodica i jahti i utjecaj na projekt. 2 sata

Pravila HRB za gradnju brodova i utjecaj na projekt. 2 sata

Pregled materijala gradnje trupa i nadgrađa. 2 sata

Specifičnosti konstrukcije manjih brodova i brodica, tehnologija gradnje. 2 sata

Procjena potrebne snage porivnog uređaja, odabir stroja, vrste propulzije. 2 sata

Ugradnja porivnog uređaja. 2 sata

Sustavi porivnog stroja, brodski sustavi, pregled osnovne opreme broda. 2 sata

66

Ekonomska procjena projekta, izrada troškovnika gradnje broda. 2 sata

Dokumentacija za gradnju i preinaku broda. 2 sata

Laboratorijske vježbe

Primjeri projektnog zadatka za razne brodove. 2 sata

Određivanje glavnih elemenata projekta manjeg teretnog broda. 2 sata

Crtanje linija broda u mjerilu 1:100. 2 sata

Proračun centracije broda na primjeru manjeg teretnog broda. 2 sata

Određivanje osnovnih dimenzija elemenata konstrukcije manjeg teretnog broda 2 sata

Provjera plovnosti i početnog stabiliteta broda. Korištenje II Simpsonovog pravila. Proračun nadvođa. Uputstva za izvođenje pokus nagiba.

2 sata

Upoznavanje s pravilima HRB (ISO) za gradnju brodica i jahti. 2 sata

Upoznavanje s pravilima HRB za gradnju brodova. 2 sata

Upoznavanje s detaljima konstrukcije broda za razne materijale gradnje trupa. 2 sata

Posjet malom brodogradilištu, upoznavanje s tehnologijom gradnje. 2 sata

Posjet brodogradilištu/marini, upoznavanje s značajkama raznih tipova i veličina brodova.

2 sata

Prektični primjer ugradnje porivnog uređaja manjeg broda. 2 sata

Detalji sustava porivnog stroja, primjeri sustava za razne tipove brodova. 2 sata

Upoznavanje s jednim troškovnikom gradnje broda. 2 sata

Pregled projektne i klasifikacijske dokumentacije za jednu novogradnju i preinaku broda.

2 sata

67

Naziv predmeta Konstrukcija kompozitnih brodova

Kod FESD21

ECTS 3

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Branko Blagojević, izv.prof. (predavanja i vježbe)


Razumijevanje postupka proračuna brodskih konstrukcija izgrađenih od kompozitnih materijala prema pravilima klasifikacijskih društava i drugim standardima za gradnju brodova.


Pravila klasifikacijskih društava. ISO standardi za projektiranje kompozitnih brodova. Izabrani članci.

Dopunska literatura

Shenoi RA, Wellicome JF. Composite materials in maritime structures, Volume 1 Fundamental Aspects. Cambridge university press. 2008. Shenoi RA, Wellicome JF. Composite materials in maritime structures, Volume 2 Practical Considerations. Cambridge university press. 2008. Astrom BT. Manufacturing of Polymer Composites. Chapman&Hall, 1997. Zenkert D, Battley M. Foundation of Fibre Composites. KTH Stockholm, 2001. Zenkert D. An Introduction to Sandwich Structures - Student Edition. KTH Stockholm, 2009.

Nastava


Predmet se izvodi po projektno orijentiranom (project-based) nastavnoj metodi. Nastava sadrži nekoliko uvodnih predavanja, od kojih se neka mogu izvoditi i na engleskom jeziku. Nakon uvodnih predavanja slijedi izrada projekta: proračun (dimenzioniranje) konstrukcijskih elemenata trupa zadanog broda prema pravilima i standardima. Studenti projekt izrađuju u grupama (timski), a veličina grupe ovisi o broju studenata upisanih na predmetu. Projekt se izrađuje kombinirnanim radom – studiranjem gradiva (zadane literature) i izradom proračuna elemenata konstrukcije na računalu. Grupe (timovi) redovito podnose izvještaj nastavniku (svaka dva tjedna) o napretku projekta i u konzultaciji s nastavnikom usmjeravaju se u daljnjem radu. Nastava se može, po dogovoru studenata i nastavnika, i u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku. Radno opterećenje predmeta je 90 radnih sati, a ECTS bodovi su raspodjeljenji na način:

- izrada projekta (45 radnih sati = 1.5 ECTS bod), - studiranje gradiva (45 radnih sati = 1.5 ECTS bod).

Ispit


Tijekom semestra održava se kontinuirana provjera znanja studenta kroz konzultacije s nastavnikom i podnošenje redovitih izvještaja o napredovanju u izradi projekta (svaka dva tjedna). Završni izvještaj se predaje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave. Aktivnost i znanje studenata se vrednuje u donošenju konačne ocjene (pitanja, ideje, dodatno proučavanje literature, itd.). Konačnu ocjenu daje nositelj predmeta u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.


Predavanja

Uvodno predavanje o kompozitnim konstrukcijama u brodogradnji. 2 sata Pregled pravila klasifikacijskih društava i standarda i objašnjenje razlika u pristupu proračunu konstrukcije 'klasičnih' brodova i kompozitnih brodova. 2 sata

Nacrti konstrukcija kompozitnih brodova – pregled. 2 sata Zadavanje projektnog zadatka. Podjela u timove (grupe). Plan rada i podnošenja izvještaja. 2 sata

Izrada projektnog zadataka – konzultacije. 22 sata

Vježbe Trajanje Izrada projektnog zadatka – konzultacije. 15 sati

68

Naziv predmeta Pogon malih brodova

Kod FESD14

ECTS 3 ECTS-a 30 sati predavanja i 15 sati auditornih vježbi = 1,5 ECTS-a, samostalno učenje 1,5 ECTS-a


Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. - predavanja M. Grljušić, v.predavač - vježbe


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja brodskih pogonskih strojeva malih brodova (motora) od kojih se zahtjeva da proizvedu snagu za propulziju te eventualno električnu energiju. Objašnjava se način rada, mogućnosti primjene, način ugradnje, daju se osnove za proračun radnih parametara.


- Grljušić Mirko: Pogonski pomorski strojevi, FESB Interna skripta Split, 2001. - Grljušić Mirko: Motori s unutrašnjim izgaranjem, Sveučilište u Splitu, FESB, 2000.

Dopunska literatura

- Treselj Igor: Čamci, brzina, vijci, Udruga pomorskih strojara Split, 2000. - Carlton, J.S.: Marine propellers & propulsion, Butterworth-Heinemann Ltd. Oxford UK, 1994. - Parat Želimir: Brodski motori s unutarnjim izgaranjem, Sveučilište u Zagrebu, FSB, 2005.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= 0,33(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 2 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe

Razvoj brodskih pogonskih strojeva. Diesel motori: sporohodni, srednjehodni, brzohodni. Otto motori; dvotaktni, četverotaktni. 2 sata 1 sat

Brodski brzohodni pogonski Diesel motori: osnovni konstrukcijski dijelovi, opis rada, konstrukcijski i radni parametri. 2 sata 1 sat

Sustavi za ubrizgavanje. Turbonabijanje. 2 sata 1 sat Brodski pogonski Otto motori: osnovni konstrukcijski dijelovi, opis rada, konstrukcijski i radni parametri. 2 sata 1 sat

Brodski pogonski Otto motori: Otto motori s rasplinjačem, Otto motori s ubrizgavanjem goriva. 2 sata 1 sat

Brodske spojke. 2 sata 1 sat Vrste propelera i propelerne propulzije, slobodno rotirajući propeler, kontrarotirajući propeleri, vodeno mlazna propulzija, Hovercraft propulzija. 2 sata 1 sat

69

Efikasnost propulzije. Veza između broda i propelera. Ograničenje snage motora i karakteristike propelera. 2 sata 1 sat

Osovinski vod: propelerne osovine, međuosovine, statvena cijev i ležajevi. V - izvedbe osovinskog voda. 2 sata 1 sat

Goriva i ulja za podmazivanje. 2 sata 1 sat Istisnina čamca (deplasman). Odnosna brzina. Deplasmanski čamci. Poludeplasmanski čamci. 2 sata 1 sat

Snaga i brzina. Računanje snage i brzine prema Tomalinu. Računanje snage i brzine prema Keizu. Računanje snage i brzine prema formuli Admiraliteta. Računanje snage i brzine za poludeplasmanske čamce.

2 sata 1 sat

Proračun vijka. Kavitacija. Odnos vijka sa tri i četiri krila. Oblik krila. Smještaj vijka. Izmjere vijka s nepoznatim dimenzijama. 2 sata 1 sat

Strojarnica malih plovnih objekata. 2 sata 1 sat Ugradnja glavnog pogonskog stroja u brod. Isprobavanje glavnog pogonskog stroja na probnom stolu, na probnoj vožnji. 2 sata 1 sat

Documents

Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · PDF fileFESD11 Mehanika fluida 45+30+0+0 6 Z. Milas B. Klarin ... Ivan Slapničar,Josipa Barić,Marina Ninčević,Matematika 1,zbirka zadataka,Split,