BIBLIOTEKA

U R E D N I K

VERA BARIĆSTRIBOR

ZNANJE D DULICA KRALJA ZVONIMIRA 17, ZAGREB

ZA NAKLADNIKA

BRANKO JAZBEC

ZVONIMIR BALOG PUSA OD KRAMPUSACOPYRICHT© 1996. ZVONIMIR BALOC RUKOPIS DOVRŠEN 1989. GODINE

ILUSTRIRAO

ZVONIMIR BALOC

LIKOVNI UREDNIK

NINOSLAV KUNC

GRAFIČKI DIZAJN

GRAFFITI DESIGN

IZVEDBA DIZAJNA

■MACO GRAPHICS

TEHNIČKI UREDNIK

NIKICA OSTARČEVIĆ

KOREKTOR

SEFIJA IBRAHIMPASIĆ

TISAK

TISKARA ZNANJE d.d.ZAGREBAČKA 1, ZAGREB -1996.

ZVONIMIR BALOG

m

PRVO IZDANJE U OVOJ BIBLIOTECI

-1̂ Z II Cl UJO

Unucima Martinu i Evi

\t . C0{

J)

Knjižni c* »V. Major*

PUSA OD KRAMPUSA

PUSA OD KRAMPUSA

Ja sam krampus spodoba mrakom opita. Namjesto čarapa i cipela nosim kopita.

Dlakava su mi leda, trbuh i uši.Kakav sam izvana takav sam i u duši.

Cerekam se i kreveljim kao neka bena.Na glavi su mi rogovi - đavolja antena.

Otraga mi je rep kojim poput goveda mašem. Kao vještica na metli na nevolji jašem.

Mješavina sam čovjeka i nekog monstruma.Takav se ne nalazi ni sred mračnih šuma.

Po prirodi sam lijen premda bih rijetko spavao. Moje drugo ime je vrag, odnosno davao.

pauza

jaiTninn

Inače sam nemiran, najradije bih skakao. Moje obitavalište zove se pakao.

Svjetlucam očima žutima kao badem. Djecu sličnu sebi idući svijetom kradem.

Moj ukus je čudan - za krepati; sviđaju mi se klipani rogati i repati.

Prvenstveno me zanimaju dečki s repom od metra do hvata,koji zbog duljine repa ne mogu zatvoriti vrata.

Simpa su mi i dečki - s nogu me obaraju - koji hodaju ko konji i nogama vrata otvaraju.

8

Volim i one,kao da su mi nešto u rodu koji se rijetko umivaju i ne znaju još za vodu.

Zamusanci i slična bratija moji su srodnici, moja simpatija.

Obožavam fakine koji nered čine, dečke drske i lijene koji izgledaju ko strašila i mirišu ko hijene.

Drugim riječima ljubim monstrume koji su se na neki način ugledali u me.

Na moje društvo može polagat pravo kome je uzor krampus, kome je idol đavo.

đ akovi klipani, uvijek spremni na glupost, spremni na gadost, meni crnom krampusu čine veliku radost.

Otkrijem li kojeg nevaljalca sličnog meni ili mojim pređima, u hipu ga strpam u koš što mi je na leđima.

Poslije ih nosim u pakao gdje ih, kako da rečem, u vrelom ulju kuham, k'o krumpire pečem.

Jer pakao je, svatko neka pamti, golema vatra koja vječno plamti.

Nu moram vam se požalit, to je da čovjek ponori, već dulje vrijeme pakao mi bez veze gori.

Nezavidno krampusko je stanje.U svijetu je klipananalik na meiz dana u dan manje.

Izim toga,samo što se nisam rasplakao, doznavši da sam dobio suparnike koji svakog trena otvore po neki privatni pakao.

Sve me neka muka hvata od pomislida ću pakao morat zatvoriti, lokot staviti na vrata.

Premda mi je vražji posao drag, moram priznati da pokraj tolikih novokomponiranih lucifera više nije unosno biti vrag.

Ipak ne treba gubiti nadu! Možda se nade još koji neotesanac u tako velikom gradu.

Do tada ću praviti društvo znancima, dijeliti šibe, ružiti lancima.

U očekivanju da postanete zločesti, svima velika pusa od vašeg starog krampusa.

KARNEVAL

Na dan karnevala ovca s vukom šeće pod rukom.Gazele se lava više ne straše, konj na čovjeku slobodno jaše.

Život je na dan karnevala lijep, šetači imaju rogove, mnogi i rep. Majmuna i slonova ulice su pune. Bedaci nose maske mudraca i vladarske krune.

Svi se tog dana kao nikad razumiju ukoliko roktati i revati umiju.Možete čuti mnogog oca kako sa sinom kukuriče i kvoca.Srest ćete djevojčicu koja će za mamom brzati, s njome mijaukati i rzati.Svatko je tada mukanju i urlikanju sklon,svaki drugi prolaznik tada je govedo, majmun ili slon.

Noseći bliske maske raznorazne i djeca se ispušu i isprazne.Kad bi i u druge dane smjeli blejati i cvrkutati,

možda bi se bolje razumjeli i lakše bi jedni druge mogli progutati.

Karneval je dan kao iz basne, kad su svima namjere jasne, kad i grdobe postaju krasne.

Starci se toga dana pomlade, dječacima mnogim rastu brade. Tog dana se sve može i sve smije. 1 tužan se toga dana nasmije, spreman je radost slaviti.Treba samo nasmijanu masku staviti.

Na dan karnevala lete raznobojni baloni, padaju šarene kiše.Šteta što takovih dana u godini nema više!

PEPELNICA POSLA ZA FASNIKA

Pepelnica se udaje za Fašnika, svatovi su se razmiljeli gradom.Tri dana jeli su se krafni punjeni marmeladom.

Na svadbi su viđeni neviđeni gosti.Rzali su, roktali, htjeli su i bosti.Bilo je tu velikana poput nilskog konja, žirafi i slonu sličnih persona.Uglednika koji su se na majmuna ugledali, generala, admirala, zatvorenika, koji su se uživanju predali.

Na svatovima bili su viđeni car i carica.Bili su to susjedovi lvek i Marica.Bilo je tu i pet glazbenika.U bas lajao je pas.Iza gitare deralo se jare.Žabac je napuhavao trubu koja je kreketala.1 bila su tu još dva miša koja su na bubnjevima smetala.

Pepelnica i Fašnik imali su hranu domaću.Mladence su poslije svadbe umjesto pred oltar odveli na lomaču.

PEPELNICA — ČISTA SRIJEDA

Pepelnica ima sivi pogled, sivu haljinu vazda nosi.Kad Fašniku ide na ogled, ružu od pepela ima u kosi.

U veljači su ulice sivonja pune na koje Pepelnica pepeo stresa. Pepeljastom cvijeću vjetri pepel krune, krcata pepelom njišu se nebesa.

Pepeljasta kiša pritisla krovove, krovove gnječi.Sive spodobe uvlače se u rovove s pepelom u nosu, pepelom u ustima - pepeljaste izmjenjuju riječi.

Kako otvaraju usta, kako se krevelje i mršte, pepeljasti oblaci iz njih pršte.

SMRT FAŠNIKA

Fašnika nakon što su ulicama vukli, na glavni trg su doveli i tukli.Deve tali su ga uz sveopću galamu, dok u njemu nisu prebili i posljednju slamu.Onda su mu dali piti benzina, dobro su ga zalili.Zatim su ga vezali za stup i zapalili.

Bio je kriv, još i sad ga krive, što su tenkovi smrskali ceste, utabali njive.Bio je kriv što krave mlijeka nisu imale, što su stare babe zube rasklimale.Bio je kriv što bezakonje svijetom vlada, što vodostaj raste i noć što pada.

Krivili su ga za sve svjetske nedaće, za sve što su uradili bedaki i njihove bedače.Naplatili su mu pokvarene telefone, išarana pročelja, nepažnju birokrata, u gradskim autobusima razglavljena vrata, razderana sjedišta i sve drugo što je skrivio s njihova gledišta.

\i LJaiitr-

Poslije, pošto je krajolik Fašnikovim pepelom bio nadsvođen, svatko se ćutio sretnim kao nanovo rođen.

SVETI MARTIN

Sveti Martin takav je svetac da se onome tko ga previše slavi, kao u stroju za rublje, vrti u glavi.

On mošt u vino krsti, čarolije stvara.Slatko i hranjivo u kiseli otrov pretvara.Od kukavica čini junake, največe mudrace pretvara u bedake.

Sveti Martin sa svojim evanđeljem u sve je vinorodne krajeve stigao. U svakom vinogradu, na svakom brijegu, kapelicu zvanu klijet je digao.

U njima vjernici kleče, mnogi i leže - padajući u trans, ostaju bez ravnoteže.Ti koji nose u glavi vjerski žar, kao vatru u pećima, najčešće obred obnašaju ležeći na plećima. 19

Pred okruglim drvenim božanstvom vjernici i sami zadrvene k'o trupci.Uši im od vinske pobožnosti gore, k'o paprika crvene im se gupci.

S čašama u rukamamole bogove da ih ne kazne,mole ih da im čaše ne ostanu prazne.1 staja može biti prazna, novčarka i glava,kako vlastita tako i glava pajdaša, ali ne smije biti prazan pehar, ne smije biti prazna čaša.

Od prevelike pobožnosti mnogi tate ne znaju kako da se iz kapelice kući vrate,a da ruke nevjerstvom ne uprljaju.Pa se kao bundeve s brijega kotrljaju.

Mame ih dočekuju mrzovoljne, govori su im jetki, jer one pripadaju najčešće posve drugoj sekti.

Zbog vjerske netrpeljivosti mamine sekte tatinima prijete.1 vanzemaljci pod ratnom su spremom, tanjuri na sve strane lete.

Unatoč raznim podmetanjimasve je više sljedbenika Martinove crkvekojima koljena klecajui nos se rumeni poput mrkve.

Na sve strane svijeta ima tih bogomoljaca kao moljaca.Puna ih je apeninska čizma, peloponeska rukavica, pirinejska šaka.Ne zna se koja im je postojbina milija,Kreta, Malta, Korzika ili Sicilija.

U krznu Europine razapete kože poput krpelja se množe.Sljedbenika martinjske vjere ima jednako medu Prusima i Rusima.Danci su joj odani, kod Eskima ih ima.

Zbog odanosti toj liturgiji četvrt svijeta završi na kirurgiji.Za vrijeme obreda zanijemio je mnogi Nijemac, na hitnu je odvezen Pemac.Fincu kao i Mađaru rijetko se u toj ljubavi nade premac.

A i Hrvati, kako oni u domovini, tako i oni koji su otišli trbuhom za kruhom,mogu zahvaliti svoju povezanost neodoljivoj potrebi za groždanom juhom.

Sveti Martin očuvao nam je naciju imenom Croatiju.Da nije bilo vina,manje bi se čulo za Hrvatsku,nestala bi domovina.

Ovako ne samo da nije iščezla, več dvostruko većom izgleda kad se martinjskim očima iz klijeti gleda.

ROĐENDAN SUNCA

ISUS

Isus je bio čudotvorackoji je mogao učiniti da patnikprestane patiti.

Gluhima je mogao sluh, slijepima vid vratiti.

Isus je vraćao snagu djedovima, pomlađivao je bake.Na njegov znak lazari i mrtvi ustajali su sa nosila, hromi su odbacivali štake.

I tebi Isus može pomoći da probleme svoje riješiš, da se oslobodiš tuge, da se ponovo smiješiš.

Može ti izliječiti ruke, pamet i očipod uvjetom da i sam nešto poduzmeš. Da vjeruješ u svoje kao i njegove moći.

SVETI IVAN KRSTITELJ

Propovjednik sveti Ivan u pustinji je judejskoj živio gdje se zrncima pijeska kao prosutom biserju divio.

Poput hipija život je provodio, sa suncem i nebom razgovore je vodio.Od devine dlake imao je nešto kao odijelo, divlji med i skakavci bili su mu jedino jelo.

Uz rijeku Jordan provodio je dane kao što to čini jelen, kao što to radi lane.

Lunjao je i samo što nije brstio. Poznat je po tome što je Isusa, kad je bio dječak, polio vodom iz rijeke Jordan i tako ga krstio.

DJEVICA MARIJA

Prije negoli se Marija okueila, za Josipa se zaručila.A Josip koji je živio s Marijom, pomalo se bavio stolarijom.

Premda Marija s Josipom još nije spavala, a kamoli ljubav vodila,

iznenada je postala trudna - malog je Isusa rodila!Jednoga dana kad je Josip daske blanjao i pravio neka vrata, nije ni sanjao da je postao tata.Dok je Josip nešto petljao s blanjom i dlijetom,Marija je rodila Isusakojega je zanijela po Duhu Svetom.

Zar je onda čudno što je dijete, koje se na takav način rodilo, koje je Josip posinio, površinom vode hodilo i druga čuda samo činilo?!

JUDIN POLJUBAC

Kad su razbojnici tražili u mnoštvu Isusa da mu presude, poslužili su se uslugom izdajice Jude.

- Koga ću poljubiti taj je Isus,toga možete ubiti- reče im Juda Iskariotski ne skidajući izgled idiotski.

Nakon što su Isusa umlatili, bitangi Judi trideset su srebrnjaka isplatili.

Iz toga možemo zaključiti da poljubac što i ljubav nije.Tko zna kakova se namjera iza poljupca krije.

USKRS

Isusa su na križ razapeli kako bi mu zadali što veće muke. Čavlima su ga za nj prikovali, probivši mu noge i ruke.

1 premda su s njega odjeću strglida bi ga što višeruglu izvrgli,krunili ga krunomoštrog trnja punom,tukli ga i mučili,nisu cilj polučili.Isus nije nijedan krik izustio, niti je jednu suzu pustio.

Tri dananakon što je preminuo od zadobivenih rana i nakon što su ga u grob položili, čudo se dogodilo.Isus je uskrsnuo od mrtvih, po drugi put se rodio.

Čudotvorac je tako dokazao da je i smrt za nj šala.Da su istina i ljubav jači od svih bezumnika i njihovih zala.32

BOZIC

Najljepši trenutak Božića je bio kad bi se svi oko stola skupili, kad bi djed govorio važno kao Pio; svaku njegovu riječ bi upili.

Zemlji je poželio da bude plodnija, da više rada,da u kući vlada ljubav i mir, da nestane svađa.Trsju je poželio da se više trsida bi bila plodnija loza,da bi svinja bila tusta a bremenita koza.Poželio je da se od ploda grane saviju u voćaka, da više pilića bude u kvočaka.

Obitelji je poželio čestitost i svako blagostanje, da bi bilo manje životnih tegoba, da bi se na bolje promijenilo stanje.

Nije zaboravio spomenuti kako nema života bez rada i strepnju da bolest, rat i bezumlje svijetom ne zavlada.Nabrojio je kojih se sve moramo čuvati poroka, dao nam je savjet kako se obraniti od bijesna šarova.Potom se prešlo na podjelu darova. 33

Netko bi dobio crvenu jabuku, toliko žuđenu božićnicu, netko suhu šljivu, posrebreni orah i sličnu sitnicu.

Onaj kome nije doteklo, dobio je poljubac i par toplih riječi mu se reklo.

Poslije smo se mi djeca zavukla u slamu pod stol.Najmlađi brat glumio je Isusa, stariji magarca, a ja sam hukao na Isusa - bio sam vol.

ROĐENDAN SUNCA

Božić je dan kad se djeci više negoli u druge dane ugađa, dan kad se svjetlost kao znak nade i ufanja rada.

Na Božić Sunce postaje beba koja namjesto pelena nosi plavu krpu neba.

Dan je Suncu kolijevka iz koje na sve strane viri Sunčeva kosa.

Kad ide na spavanje, Suncu noć navuku preko nosa.

SVETA TRI KRALJA

Nakon što je sveta Marija Isusa rodila,Tri kralja su idući za zvijezdom Betlehem pohodila.

Melkior, Gašpar i Baltazar donijeli su na dar tamjan, zlato i plemenitu mast, poželjevši malom Isusu da nad svijetom preuzme vlast.Da narode iz meteža prema miru i ljubavi izvede, da ih na put svjetlosti, svetosti i pravde povede.Držali su da je jedino nedužno dijete što se praćakalo sred slame, u stanju otkriti put koji vodi iz tame.

Za spomen na danekad su se kraljevi djetetu poklonili,poljubivši mu tabane bose,djeca u Hrvatskoj oponašaju kraljeve,drvenu okićenu zvijezduna štapu nose.

Idući od sela do sela u ritmu plesa, kao neki vir, na poklon u kuće unose radost, ljubav i mir.

SVETI I LIJA GROMOVNIK

Sveti Ilija živi samo u oblačne dane, poput snjegovića se raspline ako sunce svane.Taj svetac ne samo da oblake obožava, on u njima stanuje, u oblacima spava.

Mjesto kuće sveti Ilija ima kočiju i par prekrasnih konja vatrenih očiju.

Da sveti Ilija velikih moći jevidi se iz plamenašto izbija iz kotača kočije.Ko da gori tovar drva konjima sijeva iz potkova, dimi iz nozdrva.

Njegovu biču munja je ime.Kad plamene konje osine njime, nebo se kao boba grožđa napola raspori, lije svijetleća kiša, nebo gori.

Grom za gromom iz konjskih potkova pršti, kukavice se straše, more se mršti.

tpi# r-nuBni

Za ukus svetog Ilije nema ljepšeg prizora, nema slike milije.

39

SVETA KATA

Sveta Kata snijeg 2a vrata, narod tako veli.Jer kud sveta Kata prođe, sve se za njom bijeli.

Iza nje su pejzažipuni draži,čisti kao iz praonice.Bicikli pred njom padaju u san, bude se saonice.

Namjesto bumbara i zunzara brdima zuje skije.Sve gingavo i slingavo u rupama se krije.

Puhovi i medvjedi da se ne prehlade, na mig svete Kate spavaju ko klade.

Uz to što sveta Kata ima zadaću zimske radosti otvoriti, zaštitnica je znanja.Čuva one koji smjeraju nešto novo stvoriti.

iimEinza

lkriilM4il

Kata je lik takove svetice koja jedinice u dnevniku ispravlja u petice.

42

SVETA LUCIJA

Lucija sveta jedna je krasna teta. Neobične moći su u nje. Ona pazi da ti u oko ne padne trunje, da ti kad jurcaš i glavinjaš ljeti, mušica ili helikopter u oko ne uleti.

Sveta Lucija je od toga da ti štiti vid, čuva zjenice da bi mogao razlikovati goluba od sjenice, kukuruz od pšenice.Da bi se s bojama i oblicima družio, da bi se gledanja naužio.

Ali ni sveta Lucija neće ti moći pomoći dopustiš li da ti prašinu bacajuu oci.

NOĆ UOČISVETOG STJEPANA — ŠTEFANJA(OVO JE PJESMA SAMO ZA GOSPOĐICE)

Želiš li znatiza koga ćeš se udati,kome ćeš ruku dati,prije negoli podeš na spavanjei viklere nanižeš po glavi- zrcalo, češalj i muške gaćepod jastuk stavi.

Onaj koga ćeš te noći sniti, družiti se s njim do zore, muž će ti biti - tako barem babe zbore.

Zato pazi da ne sanjaš prvog šonju, da ti bezvezni dripac ne dojaše u san na bijelom konju.

SVETAC

Svetac je onaj koji voli da njega umjesto tebe boli.Ako si gladan i on će štrajkati gladu dok i za te hranu ne nadu.

Svetac je spreman na najveće muke. Neće te odatimakar mu čavlima probili ruke, makar po žaru morao hoditi.Svetac će se prije i spaliti, u buktinju pretvoriti, negoli izdati svoj narod, negoli laži govoriti.

Svetac kao i papa ruke vazda na molitvu sklapa, ukoliko nije u njima knjiga ili metla. Namjesto kape nosi aureolu, šešir pravljen od svjetla.

Svetac voli kad se tvoj vinogradpovija pod plodom,kad tvoj vrt najopojnije miriše.

Da ti bunar ne oskudijeva vodom, da ti bude puna staja i svinjac.Takav je bio i hrvatski svetac Alojzije Stepinac.

COSPA MEĐUĆORSKA

Kad je već đavao došao po svoje i kad je stajao na vratima, pojavila se Gospa da život spasi rijetkim preživjelim Hrvatima.

U kratkom vremenu, Gospo, učinila si veliko djelo, grad si podigla gdje je bilo selo.Americi, Europi i čitavom svijetu dala si do znanjada postoji narod koji više od tisuću godina zlostavljan i okrutno mučen o slobodi sanja.

Hrvatskim si jezikom progovorila kad mu je već prijetilo zatiranje.Mjesto kraljice na šahovnicu si stala, spriječivši balkanske lude da izvedu šustersko matiranje.

Zašto je od tolikih narodaGospa odabrala hrvatski da se ukaže svijetu?

Hrvatski je narod najugroženiji, najnesretniji na planetu!Bleiburg, Jazovka i druge špilje postaje su našeg križnog puta, dio hrvatske su zbilje.

U hercegovačkim, istarskim i ličkim jamama još se urlik vrti,leleče jeka očajničkog padanja.U carstvu bezumne podivljale smrti pod zastavom pobjednika slavile su se laži i padanja.

Nisu bile izbirljive provalničke kame, djeci su parale utrobe, kopale su oči.Bez spolovila ostajali su tate, bez sisa mame.

Umjesto hrvatskih domova i hrvatske riječi ostajao je hrvatski jauk što krvavim kamenjarom poput jeke ječi.

Iz hrvatskih usta hrvatski jezik užarenim su kliještima čupali, kad bi pod okriljem mraka, krvavih očiju u usnule domove upali.

Ali nemoguće je zatrti jezik hrvatskoga roda kad na hrvatskome cijuče bura, šapuću vali Jadrana,u Neretvi na hrvatskome došaptava se voda.

Rječice kamenjara krvotok su izginulih djedova, njihovo su žilje drhtuljave staze i nemirni puti. Kamen je u Hercegovini stisnuo zube na čistom hrvatskome šuti.

Zahvaljujemo ti, Gospo, milosti puna!Suze radosnice oslobođene Hrvatske neka blistaju u tvojoj kosi, neka ti budu kruna!

Hvala ti u ime Hrvata koji su nepravedno preminuli, u ime onih koji su od ruke slijepe sile zbog mržnje i laži ginuli!Hvala ti u ime onih kojima su domovi gorjeli samo stoga što su bili Hrvati, što su hrvatski govorili!

Hrvatska riječ u ustima Hrvata u dinamit bi se preobrazila, ako ne bi zube raznijela, usta i obraz bi unakazila.

Hvala ti, sveta Gospo,što si nas uzela u zaštitu,što si nas pod svoje skute sabrala,što si kamenjar natopljen hrvatskom krvljuza svoje prikazanje odabrala!

Hvala ti što si se od tolikih svjetskih jezika za hrvatski odlučila, što si spremna da naših mučilišta otvoriš vrata,o presveta i blažena Gospo, kraljice Hrvata!

MAJKA TE REZA

One kojih su se svi odrekli, na rukama je nosila.Sićušna a velikog srca smrti je prkosila.

Bolesne i nejake pod svoje je uzimala.Kljastima i hromima dala je sve što je imala.Njene ruke bijahu njihove štake.

Slijepima je vraćala vid,pogledom je zamijenila sunčeve zrake.

Albanka Tereza nije pitala tko je Palestinac, a tko Žid.Svojim je dlanom milovala gubave i kužne, ne plašeći se sama udesa zlog.Radost je vraćala u izgubljene i tužne kao da je svemogući Bog.

U suznoj dolini vječito je na straži uz ucviljene stajala.Poput svijeće na grobu tiho je plamtjela, tiho trajala.

Nadu je vraćala onima što su se u pustinji života izgubili.Note je držala trubačima što su u anđeoske trube trubili.

Ljubav i dobrotu položila je najsjajnijom peticom.Majku Terezu još za života trebalo bi proglasiti sveticom.

Mnoge u svijetu matere nebrižne su i bez veze u odnosu na primjer Majke Tereze.

I ANĐELI GLEDAJU CRTICE jgg

RAJ

Raj je kažu na nebu visoko, visoko da ti se zavrti.

l amo kažu žive samo dobri ljudi poslije svoje smrti.

Kažu da su nevidljivi i kao baloni lagani.Da su savršeno sretni i beskrajno razdragani.

Zatvorene u raj kao u golemu vršu, besposlene duše gore-dolje pršu.

Jedini im je posao što lebde, što lete.U stopu ih prate anđeli kao u vrtiću tete.

ANĐELI PUŠTAJU CRTICE

Duše u raju lete poput nevidljivih vrana, probavljajući nebesku svjetlost koja im je jedina hrana.

U raju stoga vazda sunce sja, neprekidno je proljeće koje je sve raskošnije što više duša dolijeće.

Da ne bi bilo dosadno, da rajanci ne prozijevaju, anđeli im pričaju priče, puštaju crtiće i rajske pjesme pjevaju.

Raj i jest spoj vrtića i staračkog doma.U njemu ima mnogo malih Hrvata, Židova i malih Roma.

LEPTIR — ANĐEO

Leptir je anđeošto je u cvijetu naslutio boga,otkrio gospodara brijega.

Vezan za nj nevidljivom niti vrti se oko njega.

ANĐEO

Anđeo čuvar nas djecu prati poput sjene, pazi nas kad se veremo na stijenje.Kad pužemo na stabla i osvajamo najviše grane, čuva nas da se ne strmoglavimo, da ne zadobijemo rane.

Anđeo čuvar leprša nad nama poput leptira, poput dresirane guske.Kad se na me naljuti mama, anđeo me spašava od sigurne pljuske.

Anđeo čuvar nada mnom krilima maše da rastjera razne spodobe, da se priviđenja ustraše.

To što sam jučer mirno u razredu sjedio, što sam tolike sate strpljivo izdržao, samo je zato što me anđeo čvrsto za ruku držao.

On zbog toga i postoji da me za ruku vodi da mi se što gadno na putu do kuče ne dogodi.

56Zato se i ne bojim kad noču daske u sobi zaškripe,

kad se negdje nešto sruši. To anđeo sjedi na ormaru, krilima maše da ih osuši.

NEZGODAN SAM ZA ČUVANJE

Ponekad sam tako nestašan i skokovitda me nemoguće ulovit.

U sve volim ugurati prste, staviti nos.Od jutra do mraka sam u trku, stalno trčim kros.

Sad sam na krovu, sad na terasi,sad se verem na stup kakav.Toliko me brzih vrlina krasi da se i sam teško mogu pratiti takav.

Posebice sam opasankad stojim na ogradi savskog mosta.Nijedan anđeo me tad nijeu stanju uščuvati,ni dva ne bi bila dosta.

Budući da znam kakav sam, kakove me vrline krase, iz sažaljenja prema anđelu i sam ponekad pripazim na se.

ni umnu«

i hi«Ma

Nevolja je jedino što se teško zaustavljam, što su mi kočnice pohabane, gadno imam izlizane tabane.

60

PALI ANĐEO

Ja sam anđeo koji je na ispitu pao, kako se prate i čuvaju djeca nisam znao.Priznajem, nisam svog praćenika uvijek na oku imao, nezasluženo sam anđeosku povlaštenu plaću primao.

Umjesto da sam za svojim djetetom, kad je prelazilo ulicu, i sam krenuo, ja sam se u izlog zagledao, u nešto drugo blenuo.

Kad se klinac za kojeg sam bio zadužen, izgubio u gužvi i kad je gradom švrljao, ja bih na nekom uglu s drugom škvadrom čavr­ljao.Dok se njemu lunjalo, ja sam na krevetu već kunjao.Meni se još spavalo kad se on dizao.Nisam njegov ritam nikako stizao - premda imam krila kao što nema nijedan pijetao, dok se on vazda pješke kretao.

Sto jest jest, nisam vrijedio.Kad je moj pažnjenik igrao nogomet, 61

ja sam uz rub igrališta na njegovoj torbi sjedic Cesto sam se, dapače, od njega udaljio.Na krovu tramvaja sam se vozio gdje sam krila spalio.Na uljanoj mrlji ispod kamiona nerijetko sam sjedio,zato sam perje nauljio i tako ga uneredio.

Nekad sam imao krila ko u priči, a pogledajte čemu sada sličim!I perje sam imao svijetlo kao sunčevu zraku, a sad je crno,k tome se pretvorilo u dlaku.

Vi i ne znate kako anđeo može patiti, kad dobije nalog da krila mora vratiti.Bolje mu ne mogu napakostiti, nego kad se od letenja mora oprostiti.Anđeo i ne zna kako je bogat, sve dok ne postane kao ja repat i rogat.

l ako sam srditda bih mogao nekoga izgrdit.Vodite me s pozornice, molim vas k'o bogove, dok još nisam nekoga nabio na rogove!

ČISTI LISTE

U čistilište otpremaju one koji čistu dušu nemaju.Tamo su duše koje imaju prljave ruke, prljave ušii općenito duše koje imaju poneku dušu na duši.

U čistilištu se mogu naći i ulični crtačišto su kućama pročelja oneredivali, koji su u smeću stanovali i sami smećem bivali.

U čistilištu na kraju završe svi koji ekološka pravila krše, koji su imali nečiste namjere i prljave misli,koji su svoje prljave noge prali bilo u Savi ili u Visli.

Onome tko vodu za piće drugima muti i pridonosi tome da okoliš nije čist,već se piše za čistilište sprovodni list.

ŠTO ĆE IM U ĆISTILIŠTU RADITI

Odgovorno tvrdimda će im duše ribati četkamaoštrim i tvrdim.Potom će duše sapunati najgorim sapunima za pranje ceste dok se duše ne onesvijeste.

Zatim će ih prati kako će najgore znati.Iza toga kuhanje slijedisve dok se tkanje duše ne prorijedi.Kako li će tek duša urlikatikad će je prakljačom prakljati i ručno žmikati?!Tako će je cijeditida će sva problijediti.

Ništa duši neće biti lakše, dapače, može biti samo grublje, stave li je u stroj za rublje.Jer čistilište i jest stroj koji se vrti i nikad ne staje.

U njemu se duše vrte vječno sve dok svijet traje.

ADAM

Spram biblijskih kazivanja Adam je prvi čovjek s kojim počinju ljudska zbivanja.

Adam je tvoj i moj pradjed i pradjed čitavog ljudskog roda.Da bi se razlikovao od zvijeri,Bog mu je dao da dvonoške hoda, da se smije, da daje obećanja, da priželjkuje i vazda o boljem sanja.

Ruke mu je dao da njima nešto slaže. Čovjek je jedini živi stvor koji se može diviti, koji nikad nije zadovolj jedina je životinja koja laže.

Dao mu je moć da zadanu riječ izvrši i sposobnost da popravi Tvorčevo djelo, da se sam po svojoj volji dovrši.

ADAMU POSTAJE DOSADNO U RAJU

Adam je bio ogledni primjerak, prvi čovjek za probu kojemu je Tvorac dao na raspolaganje raj nebeski kao momačku sobu.

U raju je bilo svega kao što u raju već ima.Bio je krcat raznobojnim cvijećem, leptirima, jer je u raju vazda bilo proljeće, nikad zima. Bilo je u raju prekrasnih ptica, voća, jednom riječi svega.Adam je gol šetao pred paunom i paun ispred njega.Po uzoru na životinju pokazivao je golotinju, jer se nije imao koga stidjeti.Gledao je sad ovo, sad ono, a imalo se u raju što i vidjeti.

Unatoč tolikoj slobodi i ljepotiAdamu je postalo nesnosno, dosadno mu jebilo.Nije imao kome glavu staviti na rame, položiti u krilo.

Osamljen osjećao se kao stavljen u uze.Zbog nedostatka ljubavi pustio je prve povijesne suze.

EVA

Adam se zbog toga potužio Tvorcu:Bože, dok si još u radnom šorcu i dok imaš stvaralačku inspiraciju, molim te za jednu reklamaciju.

Istina je da sam u raju okružen ljepotama raznim, unatoč tome ćutim se osamljenim, praznim kao da sam kažnjen klečanjem u kutku.Stoga te molim, napravi mi lutku s kojom bih se mogao igrati skrivača, s kojom bih se mogao igrati lovača, s kojom bih se mogao igrati skakača.S kojom bih se mogao smijati i svađati i koja bi sama druge lutkice mogla rađati.Učini je da može skičati, da može pričati,da bude ljepša od mene,da ima svijest mojoj barem do pola.Neka bude niža od mene da joj mogu sa glave jesti, da mi bude namjesto stola.Uradi tako da joj budem za petama kad će bježati,da bude uza me kad ću ležati.Uredi da i kad joj bude do plača da pjeva i neka joj bude ime Eva.

TVORAC UVAŽAVA ADAMOVU ŽELJU

Bog je pažljivo slušao želje prvog čovjeka i odluči mu napraviti lutku, koja će ga pratiti dovijeka.

Pri tome je Tvorac postavio uvjet prvome ljududa materijali za izradu lutke njegovi, Adamovi, budu.

- Ako si spreman rebro žrtvovati, lutka će već danas s tobom stolovati.

- Oh, Bože, ako treba dati i oko - reče Adam, nije se šalio, premda je zbog te brzopletosti kasnije požalio.

Samo što je Tvorac pljunuo u šake i provjerio mjerila,Eva se pokraj Adama kočoperila i cerila.

ŽIVOTU RAJU

lako se Adam prestao osjećati bijedno,Eva je uza nj pristajala kao da su jedno.Ona je bila igla, a on konac.Ona se stvorila zvukom, kad on je bio zvonac.

Uz to što mu je bila stol, postala je i slamarica.Vazda je oko njega zujala kao oko čaše vinska komarica.

Bila mu je više negoli kuća, za tri namještaja je vrijedila.On je njoj ponekad bio stolac, u krilu mu je sjedila - od čega bi jednom porumenila, drugi put problijedila.

Umjesto iz tanjura on joj je jeo sa dlana. Nedjelja im je u tjednu trajala sedam dana. Njihovoj sreći nije bilo kraja, sve dok ih Bog nije najurio iz raja.

A to se zbilo jednoga dana, ljudski rod se nad tim još uvijek gnuša, kad je Eva nagovorila Adama da zabranjeno voće kuša.

Još dandanas zbog Adamove pogreške čovječanstvo mora rintati, poslove raditi teške.

BOG JE U SVEMU

J

BOC(ZA SKUPNO RECITIRAN/E)

Bog je u svemu.U zemlji, u zraku, u vodi. Bog rijeku drži za ruku, od izvora do ušća je vodi.

Bez njega kiša ne bi imala hrabrosti pasti, trava ne bi umjela rasti, trešnja ne bi znala cvasti.

Bog je u prirodi što i šaptač u teatru.Ložač je u lokomotivi života, životnu potpaljuje vatru.

Bog za ptičje seobe predvodi laste.Bog je u svemu što je bilo, što će biti, u svemu je što raste.

Bog pomaže tvarima da bi se znale vratiti kad se zabrtve.Ako nestaju i umiru, privremeno su samo mrtve.

On može što nitko nije kadar, prati svoju djecu na daljinu. 75

Bog je drugo ime za radar, ime za beskraj, skica za dubinu.

Bog toki-voki vazda nosi uza se, preko njega šapće kako se postaje pile, kako se biva prase.Pomaže mravcuda kroz džunglu lišća i travaostane na pravcu.Pomaže mu natovariti na pleća ako je travka krupnija, ako su zrna veća.Zalaže se da ne klone, da ustraje.Pri ruci je svijetu da vazda traje.

Bog je podsjetnik životu, njegov autor,njegova metafora i kratica.Sunčeve zrake njegove su trepavice, njegovi su nokti od cvjetnih latica.

On jaje svemira na dlanu nosi.Grozdovi zvijezda i sunca, daleki i blistavi svjetovi, svjetlucaju mu u kosi.

Da je Bog tu, da diše znamo po tome što se

granje njiše,jer se i kad nema vjetra,vali prave,kamenje se smije,suncu se klanjaju trave.

Bog je od svih čudotvoraca najviši mag.Na svakoj stazi, na svakom putu vidljiv je njegov trag.Jednom izgleda njegova stopa kao da je prošla antilopa.Drugi put ostavlja trag u zraku, vitla visine da bi nas zavarao. Kao da je leptir prozirnih krila napravio za sobom vir, nebom prošarao.

Zbog nazočnosti Božje osjeća se vječna napetost, neki neobični potisak.Sve što postoji njegov je odjek, njegov zagonetni otisak.

Život je Božji zlatni prah.Bog je dan, duh i dah.Bog nas nosi poput sveobuhvatnog balona.On je let, odjek jutarnjeg zvona.

Bog je poput sidra,on je nalik na kresiva kremena.

Skriven u svemurasteže harmoniku prostora,na prst mota konac vremena.

^ *

Bog se sa svojom djecom voli igrati skrivača.Skriva se u žito, ima izgled drača.

Zbog njega jagoda nosi oblik sr potok teče ko da netko šmrca, lisica noću izlazi iz jame i smije se gubicom naslonjenom na krošnju tame.

Bog je upravo i stoga na glasušto može u istom časubiti oblak i zemlja,riba i voda,stablo i ptica.

Ima bezbroj imena i isto toliko lica.On može biti zec i šuma.Putnik i staza.Cvijet i vaza.Led i vatra.Prašina i poledica.Uzrok i posljedica.

Istok i zapad.Obrana i napad.On može biti glista i rupa, sve odjednom i sve skupa.

Onaj u koga Bog ude, više nije sam, ne osjeća se tuđe.U kome se Bog nastani, svjetliji bivaju mu dani.Taj odjednom lakši biva, bolje trči, s lakoćom pliva.

Tko s Bogom liježe, lakši ima san.U raskošne se dvore pretvara njegov skroman stan.Jutrom i sam je lagašak kao da je od zraka stvoren, vjetra kao da je dašak.

l ome tko ima Boga za podstanara i u svojoj se svijesti s Tvorcem stišće, ruke su spretnije, noge pokretnije, misli su mu čišće.

Uz to što je tako prostran da ga ima u svemu, po dosjetljivosti i moći nitko nije ravan njemu.On može dolinu pretvoriti u planinu,

vodu preokrenuti u krv, drvo u slaninu.Mrava može pretvoriti u jelenka.Može učiniti da slon nestane, da postane svoja sjenka.

Bog ima sve niti u svojoj ruci.Dovoljno je da sam sebi reče: povuci! pa da sve raspori, da iz stare prede novo pletivo stvori.

On iz prazne šake može zvijezde sijati, vodopad pustiti iz rukava.Na njegovu zapovijed suho će drvo klijati, iz kamena nicat će trava.Njemu je dovoljno da riječ OGANJ šane pa da vatra plane.

Da bi polja zaplavjela, da bi procvao lan - potrebno je da Bog pljesne dlanom o dlan.Dovoljno je da samo pucne prstima, palcem i srednjakom, da se s pustog neba divlje guske jave gakom.

Što Bog poželi,bilo da je iz roda životinja,ruda ili bilja,

EnnEHC

istog trena postaje zbilja.Njegov jedini alat zove se ideja, zove se misao.U tome je Tvorčev glavni smisao.

Otkuda Bogu takova moć da od riječi MRAK napravi noć?Da sunce izvadi iz vlastitih snova i objesi nebu na grudi da mu bude kolajna - ostat će zavazda tajna.

Druga je tajnakako to da u isto vrijemena različitim mjestima biva,i zbog čega seod ljudi skriva?

Sigurno se ne krije što bi bio stidljiv.Tvorac je jednostavno od takove građe da je kao staklo proziran, ko zrak nevidljiv.

Bog je bestjelesan, bez cipela i bez odijela. Reklo bi se da ga i nema 81

kad ga ne bi otkrivala bezbrojna djela.

1 bolje je što je nevidljiv, takav ima znatne pogodnosti.Da je vidljiv, doživio bi na svakom koraku neugodnosti.Ne samo da bi se povorke za njim stvarale, kad bi se pojavio u gradu, već bi mu znatiželjnici i bogoljupci čupali brk i bradu.

Teško bi bilo naći medu vjernicima takovu, na primjer, baku koja ne bi poželjela iz njegove brade dlaku.Što tek da kažemo za tinejdžerke i njihove mame?!

Danima bi dragog Boga opsjedale da dobiju autograme.Vukle bi ga za rukave, za skute potezale.Konce bi kao suvenir iz odjeće čupale i rezale.

Obožavatelji bi Boga bacali u zrak, kao što igrači s trenerom čine, na ramenima bi ga nosili.

JSDESm

Da ih ponovo napravi,Boga bi prosili.

Ti što drže da nisu ispali najbolje, optuživali bi ga da ih je stvorio bez inspiraeije, u trenu slabe volje.Grdobe bi se žalile na klempave uši.Bezdušni bi tražili zahvate na duši.Dugonosi bi za malim nosom pokazivali želje, žalosni bi namjesto tuge tražili veselje.

Ljudi bi imali zahtjeve mnoge.Željeli bi veću pamet, drugu glavu, ljepše noge.Da ih izravna došli bi onikoji su se svojom pogreškom iskrivili.

Za sve svoje nedostatke ljudi bi Boga krivili.Presudili bi mu, ne osjećajući grižu.Na kraju bi, kao i njegov sin, završio na križu.

* * *

Bog je u tebikoji u ova slova dubiš.Pazi kuda i kako hodiš 83

da ga ne izgubiš!Samo s njim u sebimožeš stvarati kao i on što stvara,i postati slavan.Samo s Bogom u sebi možeš mu postati ravan!

RUKOVANJE S TVORCEM

TVORAC SE UKAZUJE

i.

Tvorac se ukazuje kao titranje.

Tvorac se ukazuje kaosvjetlucanje,mreškanje.

Kao bojamodra, žuta, zelena.

Kao smješkanje iz pelena.

I I .

Kao daleka jeka.

Tvorac se ukazuje kao miris.

Kao topla opna krušna.Kao izazov.Kao kušnja.

Tvorac se ukazujekao sušanj.

s

I I I .

Kao uzdahprestrašenastvora.

Kao danje svjetlo. Kao noćna mora.

Tvorac se ukazuje kao ukaz.Kao privid.I vid.

Kao strepnja.Kao stid.

Tvorac se ukazujekao zebnja.

Kao žudnja.Kao proljetna mirisna bijelost. Kao ljetna i jesenja rudnja.

Tvorac se daje na znanje kao sanje.Kao lišće što drhti.

IV .

Tvorac se pričinjakao pričin.

V.

Tvorac jest kao upitnik.Kao svijest.Kao zagonetni test.

Tvorac biva kao živa.Kao podloga. Kao nanos.

Tvorac prebiva kao nada i ljubavni zanos.

III UD1I KM

n i U 1 -1 .1

Tvorac tu je kao jesam.Kao tko sam. Kao gdje sam.

Kao otkuda. Kao kamo.Kao nagovijest. Kao znamo.

Kao nešto blizu dojma. Kao nikad čuo, nemam pojma.

VI .

92

VII .

Tvorac je medu nama kao otac.Kao mama.

Kao oko.Kao uho.Kao slutnja.

Kao oprost.Kao blagost.Kao ljutnja.

Kao snaga.Kao vlaga.Kao tmica.Kao svjetlost.Kao klica.

VII I .

Tvorac je ovdje kao bedem.Kao dišem.Kao pijem.Kao jedem.

Kao badem - na njemu ptica. Kao straža.Kao plaža.Kao izvidnica. Tvorac je

kao kročiti.Kao skočiti.Kao ušao.

Ako je Tvorac smio, zašto ja, njegov sin, ne bih kušao.

BOC JE ČUDO VIDA

Božje oči ravne i kose daleko i široko nose.

Kad Bog gleda desno, on i lijevo vidi.Njegov pogled prodire kroz rudaču, kroz stablo, kroz hridi.

Bog i kad gleda preda se, vidi što mu je za leđima, tako vazdan.

Bog je čudo vida!Od samih zjenica je sazdan!

BOG GLEDA ŠIROM

Bog gleda širom i kad nas gleda žirom ispod nakrivljenih kapica.

Bog nas motri otiskom zečjih šapica.Motri nas ispod pokrivala gljiva s Petrove gore ili Gvozda.

Bog nas gleda svakom bobom iz grozda.Sastojcima što unutrašnjostčine,Bog gleda visine.Onim što je opna nadzire kopna.

BOG NAS SKICA

Bog nas sa svih strana skica očima ptica.Gleda nas crnim očima vrana, žutim očima sove, crvenim očima fazana.

Bog nas mjeri očima zvijeri.Očima tapira nas fiksira.Očima risa i vuka nas luka.

U isto vrijeme nas gledaočima laneta,očima janjeta,očima lava,očima mrava,očima bika. . .da bi bilapotpunija slika.

BOG MOŽE VIDJETI IZA UGLA

Kao što stonoga ima mnoge noge, kojima čas trči, čas koči,tako Bog ima mnoge, dapače bezbrojne, oči.

Što je najvažnije Bog može vidjeti iza ugla svaki prizor.Bog je čudo.Bog je teleprinter,Bog je televizor.

BOC VAS MOTRI IZNUTRA

Osim očima zvjeradi Bog vas gleda očima peradi.

Može vidjeti očima čak ako su kuhane, ako su pečene.Kad su nabodene na viljušku, kad su popola rasječene.

Očima što ste ih pojeli, i koje neće dočekati sutra, Bog vas pomno razgledava i motri iznutra.

BOO VIDI I RUPAMA 0DJE5U OČI STAJALE

Kao što vidi ispupčenjima i kupama,Bog jednako dobro vidiudubljenjima,vidi rupama.

Motri na svijet kroz pukotine i reske,da bi mu uočio nastale pogreške.

On vidi očima mučenika nakon što ih iz glave izvade. Neka paze bezumnici i silnici što rade.

U BOŽJEM SMO ARHIVU

Ponajbolje marke Bog magnetofon i kameru ima. Njima od početka svijeta svaki dogadaj snima.

Bogu je hobi da te prati na ulici, u prirodi, u sobi.

On ima goleme arhive da bi mogao pratiti kako se svijet razvija, kako ljudi žive.

Prije negoli donese presudu, ponekad se radi i o smrti,Bog dobro pregleda svaki film, više puta ga odvrti.

BOC JE UVIJEK NA MJESTU ZBIVANJA

Bog nikad ne oskudijeva najnovijim vijestima, jer je istodobno nazočan na svim mjestima.

Za njega ne postoji neprohod, prepreke, ni loša cesta.Svuda stiže navrijeme, uvijek je na licu mjesta,

On ne vjeruje u priče puke.Ne zanimaju ga vijesti iz druge ruke.

Bog je očevidac svemu što se zbiva.Zato i može znati kad tko laže, mućka ili što prikriva.

BOG STANUJE U PUŽEVOJ KUĆI

U puževoj kući vazda je trag dvoga.Ne zna sestanuje li Bog u puža ili puž kod Boga.

Tko je pred pragom puževu dvorcu, uvijek je na tragu Tvorcu.

I kad puža izjedu mravi,kad ga zatekne nerazumna kazna,puževa kućicanije prazna.

Klekni, primakni uho puževoj kući!Čuješ li kako njome pjesma odjekuje, duh Tvorca huči?

BOG JE U BLITVI

Bog pazi na muhu, na leptira kao i srnu.

Pazi da stvari ne posustanu, ne posrnu.

Bog se napreže da danas sa sutra poveže.

Vazda se trudi da se list zeleni, da zora rudi.

Bog grli vrt iz sve snage, iz sve sile.Na listu blitve, na listu kupusa Bogu su iskočile žile.

BOG I KIŠA

Bog nas gleda kapima kiše kad se kiša svodom njiše poput kristalnog zastora.

Gleda nas kapima što ih uzima zemlja kad je žedna.

Bog i kiša osoba su jedna.

BOŽJE UŠI

Bog ima moć da upija zvukove preko ušiju lonaca.

On sluša ušima jastuka pomoću osjetljivih konaca.

S četiri uha što ih jastuk na trbuhu ima,Bog signale sa zvijezda i govor iz snova prima.

BOO JE MNOŠTVO

Lica Božja su mnoga.Sa svakim novorođenčetom na svijet se pojavi novi primjerak Boga.

Bog dovijeka igra presing;

čovjek na čovjeka, Bog na čovjeka. Koliko ljuđova toliko bogova, toliko božjih sudova. Koliko ptica, koliko riba, koliko stvorova, koliko svega - toliko Njega.

Sve dok imaš svoj primjerak Boga, ti si bogat, nisi bijedan.

Bog je mnoštvo, što je teško shvatiti, premda je jedan.

BOC JE MODAR

Bog je modar.On je more, on je brodar.On je plavi dan.

Zeleni se njegov dlan, zeleni se njegov san.Ljubav je njegov stan.

Bog je vodeni neprovidni zid. Bog je savršenstvo, ni iz čega nastao vid.

Bog je miris tvari, tvar i ono što će tek biti.Bog je izvor, žed i grlo koje će piti.

Bog je vječna glad, pekar i miris tek pečena kruha. Struna preko tambure svemira, glazba i drhtaj usred sluha.

Bog je dijete, oblutak i rijeka u koju ga baca.Bog je bezbroj pitanja i misao drevnih mudraca.

Bog je gorki korijen hrena, slatki plod trešnje i duda.Bog je tajna do tajne!Čudo do čuda!

BOC JE GOLEMI PRST

Bog je svemogući, golemi, prozirni, modri prst.More je što prstom ga talasa.Nebo Božje je lice, sunce Božji je smiješak, munja njegova je grimasa.

Dovoljno je da Bog razdriješi dušu,podigne usnuda se cvjetovi pojave,da vrtovi pustinju zapljusnu.

Ako se zahihoće, zemlja se pretvara u voće.Zemlja majčica sva postaje jedan ananas, jedna jagoda, jedna rajčica.

TVORAC JE COLEM

Tvorac je tako golem da u misao ne stane.

Da iz sna viri.

Da u čuđenje ne stane.

Da dva čuđenja nisu dovoljna.

Srce vjernika tek mu je po mjeri.

BOG JE ŠTO I NJEGOVO DJELO

Bog je poprimio izgled djela svoga.Zato nije moguće razlikovati cvijet od Boga.

Kako vlati travetako i pahuljice snijeganalik su na njega.Hladne jesenje kiše u bradu mu se skriše.Zrake svjetla njegova su metla.

Tvorac ima toliko lica da je istodobno stablo i ptica, zemlja i kamenje, noć i jutra znamenje.

I djeca što jure i kriče na vlas Tvorcu sliče.Bog je nalik jednako zobi kao i raži.

Tko ga želi naći, u sebi neka ga traži.

TVORČEVA 6LAVA

Glava Tvorca beskrajna je kao u priči.Ni najbržim letjelicamaza sva vremenanije ju moguće obići.

U Tvorčevoj glavi noć noći, dan danu je.U njegovoj glavi Veliki i Mali medvjed stanuje.

Njegova glava noću je svjetionik, nebeske je pojave krase.Otkako je svijeta u njoj se zvijezde pale i gase, pale i gase.

OKOVAN ZVIJEZDAMA

Tvorac na glavi nosi nebo mjesto kose.

Tvorac na glavi nosi krunu okovanu zvijezdama, porubljenu svjetlom.

BOO NIKAD NE SPAVA

Bog vidi i kad je noć, kad je sve ispunjeno mracima, zahvaljujući posebnim očima s ugrađenim infracrvenim zracima.

Bog može vidjeti u jučer i u sutra. Odjednom vidi naprijed i natrag, potomstvo i prede.Jednako dobro vidi otvorenim očima i kad zaklopi vjede.

Vidi tko kome u nevolji pomaže, a tko je sklon izmotavanju.Boga se nikad ne može uloviti na spavanju.

KAD BOG DIŠE

Kad Bog diše, granje se njiše, stabla se klanjaju.

Kad Bog diše, mršte se gore, nabire se more, trave zemlji udvaraju.

Kad Bog diše, nebo se njiše, zvijezde se sudaraju.

Kad Bog diše, sve je u pokretu, ništa u miru ne stoji.

Po tome znamo da je Bog tu, da postoji.

U STOLCU DANASA

Tvorac se smjestio u stolac danasa.

Noge mu strše preko jučer.Preko prekoprekjučer. Preko svih prekova.

Ruke je ispružio u sutra.U prekosutra.

I još mu prsti vire.

BOC NAM DOMAHUJE

Bog se s nama rukuje putem lišća što treperi.Pri ruci vazda puku je, zlatno-modre otvara nam dveri.

S jeseni nam poklanja dlanove, sa svih strana nam maše.Ne zna se više što je njegovo, a što je bilo naše.

Duboke bore hrašću i njivama na čelu Boga otkrivaju.Kad u kupusu stišee pest, naše šake jače bivaju.

Bog nam domahuje, jutro uzjahuje.

RUKOVANJE S TVORCEM

Kad ti s jeseni padne na dlan suhi listšto se života naužio,znak je da te Tvorac prepoznao,da ti je ruku pružio.

Tvorac ti se nije tek tako javio. Da od tebe nešto veliko očekuje, do znanja ti je stavio.

VEZA S BOGOVIMA

To što se drži u puža rogovima, antene su preko kojih je puž u vezi s bogovima.

Stoga taj stvor jest spori koraci mu se jedva vide jer zna kamo i po što ide.

MOLITVA LEPTIRA KOJI ŽIVI SAMO JEDAN DAN

Jutros motrih leptira.Sklopio je krila kao vjernik dlanove.Molio je Bogada mu ne omete životne planove. Da sunce ne popije kap vode s lista.Da oblak ne sakrije sunce.Da vjetar ne zanjiše cvijet.

Da poslijepodne bude sretno kao što je bilo prijepodne.

TVORČEV SAN

Leptir što živi samo jedan dan,Tvorčev je san.

Zato i koleba već starac a još beba.

Nestvaran kao priviđenje sklopljenih krila moli da potraje u snu njegovo bdjenje, da i sam ne usne u Tvorčevu snu.

Ne usuđuje se rasklopiti krilo, isturiti rilo.Blijed kao svjetlost danja sluša kako ga Tvorac sanja.Kako pelud po njemu sipa sa sunčeva granja, kako se boje roje.

OBRATI 5E BOCU

Bog gleda očima zeca da vidi što rade djeca.

Da nam bude pri peti kad nam što priprijeti.

Da bude pri ruci naiđu li zvijeri, nasrnu li vuci.

Bog nas drži na oku kad smo u skoku.

Bog je uz nas sretne li nas oštar pas.

U prvoj se krije živici idemo li rubom, jesmo li na ivici.

Nesigurne plivače Bog drži za kosu, drži za gaće.

Gubiš li ravnotežu ili ćutiš da te dubine vuku, obrati se Bogu, pruži mu ruku.

TI 51 VEZA IZMEĐU BOCA I CVIJETA

Bog je stvorio pticu, poklonio joj let.

Bog je stvorio Zemlju i na njoj cvijet.Podario mu je tučak i latice da zagonetnošću, da ljepotom rode.

Bog je stvorio tebe da cvijetu podaš vode.Bez tebe kao i bez ptice, kao i bez sunca, kao i bez stršljena slika svijeta ne bi bila dovršena.

TVORAC JE PONEŠTO I ZABORAVIO

U kratkom roku Tvorac je stvorio magarca, konja, ribu, travu, koku.Napravio je ptice, jagode- nije pravio kante.Zanimali su ga osnovni oblici, ljudima je prepustio da prave varijante.

Tvorac je stvorio savršene pojedinosti kao što je voda, zrak, zemlja, trešnja, mak.Stvarao je nabrzo, sastavljao, zbijao- ništa nije brusio, »išla turpijao.Činio je vrstu po vrstu, tratinčicu po tratinčicu, akaciju po akaciju- kako je kada imao Inspiraciju.

Tvorac je stvorio prostor da bi ptica, tla bi avion njime letio.I ti stvori nešto - što se Tvorac nije sjetio

KnlllnlM »V.

SADRŽAJ

PUSA OD KRAMP U SAPusa od krampusaKarneval 13Pepelnica pošla za Fašnika 15Pepelnica — čista srijeda 16Smrt Fašnika 17Sveti Martin 19

ROĐENDAN SUNCAIsus 27Sveti Ivan Krstitelj 28Djevica Marija 29Judin poljubac 31Uskrs 32Božić 33Rođendan sunca 35Sveta tri kralja 37Sveti Ilija Gromovnik 38Sveta Kata 40Sveta Lucija 43Noć uoči Svetog Stjepana — StefanjaSvetac 45Gospa Medugorska 46Majka Tereza 49

1 ANĐELI GLEDAJU CRTICE

Raj 53Anđeli puštaju crtice 54Leptir—-anđeo 55Anđeo 56Nezgodan sam za čuvanje 58Pali anđeo 61Cistilište 63Sto će im u čistilištu raditi 65Adam 67

68Adamu postaje dosadno u raju Eva 69Tvorac uvažava Adamovu želju 70Život u raju 71

BOG JE U SVEMU Bog 75

RUKOVANJE S TVORCEMTvorac se ukazuje 87Bog je čudo vida 95Bog gleda širom 96Bog nas skica 97Bog može vidjeti iza ugla 98Bog vas motri iznutra 99Bog vidi i rupama gdje su oči stajale U Božjem smo arhivu 101Bog je uvijek na mjestu zbivanja 102Bog stanuje u puževoj kući 103Bog je u blitvi 104Bog i kiša 105Božje uši 106Bog je mnoštvo 107Bog je modar 109Bog je golemi prst 110Tvorac je golem 111Bog je što i njegovo djelo 112

113114115

116117

Tvorčeva glava Okovan zvijezdama Bog nikad ne spava Kad Bog diše U stolcu danasa Bog nam domahuje Rukovanje s Tvorcem Veza s bogovima Molitva leptira koji živi samo jedan dan Tvorčev san 122Obrati se Bogu 123Ti si veza između Boga i cvijeta 124Tvorac je ponešto i zaboravio 125

118119

120

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb

UDK 886.2(02.053.2)-1

BALOG, ZvonimirPusa od krampusa / ctekst i ilustracije>

Zvonimir Balog . - 1. izd. u ovoj biblioteci.- Zagreb : Znanje, 1996. - 128 str. : ilustr. ; 22 cm - (Biblioteka Stribor)

ISBN 953-6473-61-5

961018039