SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI ... - Filozofski fakultet · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalne studije Studij Jednopremetni studij kulturologije Semestar

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2013./2014.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalne studije Studij Jednopremetni studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 14.15, dv 138 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nenad Fanuko Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom i srijedom, od 13.00

Kabinet 808 Telefon E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

o Osnovna definicija discipline. o Počeci kulturalnih studija: birminghamska škola (Richard Hoggart, Raymond Williams, E. P. Thompson,

Stuart Hall); britanski kulturalni studiji; internacionalizacija kulturalnih studija; američki kulturalni studiji (teoretizacija i gubitak ideoloških pokretača); postkolonijalni kulturalni studiji;

o Pitanja bliskosti i razlika spram drugih društveno-humanističkih disciplina poput sociologije, sociolingvistike, etnologije, kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd.; općenito o obuhvatu same discipline.

o Temeljni teorijski izvori kulturalnih studija: Marx, Althusser, Gramsci, socijalni konstruktivizam, kulturalni relativizam i antiesencijalizam; kulturalni obrat u književnoj teoriji, narativni obrat u etnografiji; Foucault, poststrukturalizam i postmodernizam, suvremena stremljenja prema kognitivizmu.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati nastanak kulturalnih studija i njihovu (inter)disciplinarnu specifičnost; opisati internacionalizaciju kulturalnih studija nakon birmingamskih početaka; opisati društveni, politički i teorijski kontekst koji pogoduje brzom širenju kulturalnih studija (globalizacija,

neoliberalizam, postmodernizam); uočiti bliskosti i razlike spram drugih društveno-humanističkih disciplina poput sociologije, sociolingvistike,

etnologije, kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd;. prepoznati glavna teorijska izvorišta kulturalnih studija (Althusser, Gramsci, Foucault, poststrukturalizam,

postmodernizam).

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1.0 0 Seminar 1.0 20 Kolokviji 3.0 80 UKUPNO 5.0 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

a) prema pravilniku o studiju nazočnost na nastavi se ne boduje; b) na prvoj godini studija seminarski radovi nisu bogznašto c) kolokviji (njih 4 tijekom semestra) su glavni način kontinuirane provjere znanja

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kolokviji – nema međuispita

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Mogućnost popravka JEDNOG kolokvija Završni ispit Nema UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Duda, Dean: Kulturalni studiji, Zagreb, 2002. 2. Eagleton, Terry: Ideja kulture, Zagreb, 2002. 3. Duda, Dean (ur.): Politika teorije, Zagreb, 2006. Osim obvezne literature studenti trebaju konzultirati rječnike, leksikone, enciklopedije i internet (na primjer Wikipediju) za sljedeće pojmove koji će biti sadržaj kolokvija: Commodification (Komodifikacija) Cultural hegemony ili Hegemonija (Kulturna hegemonija ili Hegemonija) Cultural studies (Kulturalni studiji) Culture industry (Kulturna industrija) Discourse (Diskurs) Globalization (Globalizacija) Ideology (Ideologija) Modernity (Modernost) Popular culture (Popularna kultura) Postfordism (Postfordizam) Postmodernism (Postmodernizam) Postmodernity (Postmodernost) Social constructivism (Socijalni konstruktivizam) Structuralism (Strukturalizam) Također za sljedeće autore: Marx, Gramsci, Althusser, Foucault, Hall;

Seminarske radove treba predati u zadanom roku. To je 05.11. 2013. Upute za izradu seminarskih radova:

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost

s kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova;

4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara;

SEMINARSKA LITERATURA: - tekstovi iz zbornika Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda),

Disput, Zagreb, 2006. (dostupno u fakultetskoj knjižnici): 1. Raymond Williams: Analiza kulture (str. 35-58); 2. Richard Johnson: Što su uopće kulturalni studiji? (str. 63-106.); 3. Stuart Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe (str. 109-122); 4. Stuart Hall: Kodiranje/dekodiranje (str. 127 – 138); 5. Stuart Hall: Bilješke uz dekonstruiranje „popularnog“ (str. 297-309); 6. Stuart Hall: Kome treba „identitet“? (str. 357-372);

- poglavlje iz knjige Tonyja Bennetta: Kultura: znanost reformatora, Golden marketing – Tehnička

knjiga, Zagreb 2005. (dostupno u fakultetskoj knjižnici): 1. poglavlje: Prema pragmatici kulturalnih studija (str. 31-56);

- Hall, S.: Reprezentacija, značenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural

representations and signifying practices, SAGE, 1997.

- Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction)

1. KOLOKVIJ: 29.10.2013.

D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb, 2002. str. 7 – 66; T. Eagleton: Ideja kulture, Zagreb, 2002. str. 7 – 65; Ostali izvori: rječnici, leksikoni, enciklopedije i internet

2. KOLOKVIJ: 19.11.2013. .

Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija Str. 35 – 58 R. Williams: Analiza kulture

Hall, S.: Reprezentacija, značenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural representations and signifying practices, SAGE, 1997

Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction

Ostali izvori: rječnici, leksikoni, enciklopedije i internet

3. KOLOKVIJ: 17.12.2013.

Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija 1. Str. 109 – 122 S. Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe 2. Str. 63 – 106 R. Johnson: Što su uopće kulturalni studiji

T. Bennet: Kultura. Znanost reformatora Zagreb, 2005. str. 31 – 56; D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb, 2002. str. 67 – 94 (3.

Poglavlje: Otpor kroz teoriju)

4. KOLOKVIJ: 21.01.2014.

Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija 1. Str. 297 – 309: S. Hall: Bilješke uz dekonstruiranje „popularnog“ 2. Str. 127 – 138: S. Hall: Kodiranje/dekodiranje 3. Str. 357 – 372: S. Hall: Kome treba identitet

D. Duda: Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb, 2002. str. 95 – 119; (4. poglavlje: Menocchio u shopping centru)

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi, oglasna ploča, web stranica kolegija, web stranica Odsjeka za kulturalne studije (Novosti). Preporuka: neka studenti otvore zajedničku e-mail adresu.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom: [email protected]

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena P1 Pojam akademske

discipline i položaj kulturalnih studija 1

P2 Pojam akademske discipline i položaj kulturalnih studija 2

P3 Britanski kulturalni studiji

K4 Kolokvij 1 Vidi gore literaturu za kolokvije. Kolokvij 1 29.10.2013.

S5 Seminar 1 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006. R. Williams: Analiza kulture Str. 35 – 58.

S6 Seminar 2 Hall, S.: Reprezentacija, značenje i jezik (ulomak iz knjige: Hall, S. (ur.): Representation: cultural representations and signifying practices, SAGE, 1997 Culler, J.: Literature and Cultural Studies (3. Poglavlje u: Literary Theory: A Very Short Introduction


S8 Seminar 3 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006. Str. 109 – 122 S. Hall: Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe T. Bennet: Kultura. Znanost reformatora Zagreb, 2005. str. 31 – 56

S9 Seminar 4 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006. Str. 63 – 106 R. Johnson: Što su uopće kulturalni studiji

P10 Izvorišta kulturalnih studija 1


S12 Seminar 5 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006.: Str. 127 – 138: S. Hall: Kodiranje/dekodiranje

S13 Seminar 6 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006.: Str. 297 – 309: S. Hall: Bilješke uz dekonstruiranje „popularnog“

S14 Seminar 7 Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih

studija (ur. Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006.: Str. 357 – 372: S. Hall: Kome treba identitet

P15 Izvorišta kulturalnih studija 2


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalnu antropologiju Studij PREDDIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE Semestar 1. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 11.15; 138 Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 10.00 - 11.00

Ponedjeljak 10.00 - 11.00 Kabinet F-807 Telefon 051-265697 E-mail [email protected]


Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima: Kulturna antropologija - socijalna antropologija. Temeljni pojam znanosti - kultura. Kulturna antropologija - prirodna ili povijesna znanost. Emski i etski pristupi. Etnografija i terenski rad. Kulturni relativizam. Teorijski pravci: evolucionizam, difuzionizam, kulturni partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam. Posebne teme: Razmjena i darivanje. Magija i čarobnjastvo. Okolina i ekologija. Obitelj i srodstvo.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu; opisati razvojnu nit antropologije, razlikovati i usporediti teorijske pravce: evolucionizam, difuzionizam, kulturalni partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 Seminar 2 50 UKUPNO 5 100


Seminar eseja mora imati: 1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak 4. Bibliografija Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake]. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Rok za predaju seminara: 14.01.2014

Kolokvij se sastoji od 5 pitanja, a svako pitanje boduje se s pet bodova. Kolokvij 1: 19.11.2013 Kolokvij 2: 21.01.2014 Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija i predati važeći dokumentacija.

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Benedict, Ruth. 1976. Obrasci kulture. Malinowski, B. 2002 (1922) “Introduction: The Subject, Method and Scope of this Inquiry”, pp. 1 - 20, U Argonauts of the Western Pacific. Routledge: London. Moore, Jerry: Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk, 2002. Haviland, William: Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004.

Izborna literatura: Alan Barnard: History and Theory in Anthropology ,Cambridge University Press, 2000. Peoples, J & Bailey, G. 2009. Humanity: An Introduction to Cultural Anthropology. Belmont: Wadsworth Nanda, S & Warms, R. 2007. Cultural Anthropology. Belmont: Wadsworth Sutton, M & Anderson, E. 2010. Introduction to Cultural Ecology. Alta Mira: Plymouth Radcliffe Brown. 1952. Structure and Function in Primitive Society. Glencoe: The Free Press Mauss, M. 2002 [1950]. The Gift. London: Routledge.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod 2. Praznik - nema nastave

3. Što je antropologija?/ Diskusija Haviland, W. 2004. "Priroda Antropologija". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004 [Pp 5 - 20]

4. Evolucionistička antropologija viktorijanskoga doba (Tylor i Frazer)/ Diskusija

Haviland, W. "Priroda Antropologija". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004 [str. 20 - 22] Haviland W. "Kulturna antropologija". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004 [str.55-67]

5. Rani razvoj američke antropologije (Boas)/Diskusija Moore, Jerry. 2002. “Franz Boas”. Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk.

6. Malinowski/Diskusija Moore, J. 2009. “Malinowski”. Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk.

7. Benedict i Mead: Film Moore, Jerry. 2002. “ Ruth Benedict ”. Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk Moore, Jerry. 2002. “Margaret Mead ”. Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk

8. Kolokvij 1

9. Terensko istraživanje / Diskusija Malinowski, B. 2002 (1922) “Introduction: The Subject, Method and Scope of this Inquiry”, pp. 1 - 20, U Argonauts of the Western Pacific. Routledge: London.

10. Etnografija / Diskusija Benedict, Ruth. 1976. Obrasci kulture.

11. Obitelj i srodstvom / Diskusija Haviland, W. 2004. "Srodstvo i podrijetlo". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap [str. 261 - 287].

12. Razmjena i darivanije / Diskusija Haviland, W. 2004. "Ekonomski sustavi ". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap [str. 187 - 203].

13. Magija i čarobnjaštvom / Diskusija Haviland, W. 2004. "Religija i nadnaravno". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap [str. 351 - 378].

14. Okolina i ekologija / Diskusija Haviland, W. 2004. "Oblici egzistencije". Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. [str. 143 - 173].

15. Kolokvij 2

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalnu povijest Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar I semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 16:15-19:00 h Nositelj kolegija dr.sc. Iva Žurić Jakovina Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda 12:00-13.00 h

Četvrtak 10:00-11:00 h Kabinet F-815 Telefon 265698 E-mail [email protected]


Kulturalna povijest u kontekstu mijena povijesne znanosti od XIX. stoljeća do danas. Klasična povijest kulture. Problemi kulturalne povijesti. Odnos prema historijskoj antropologiji. Pozitivizam; lingvističko/interpretativni zaokret. Nova kulturalna povijest (Nova paradigma). Događajna povijest; povijest kulture. Kultura/civilizacija/mentalitet. Glavni predstavnici; primjerni tekstovi; glavni koncepti.


Stjecanje kompetencija u snalaženju na polju kulturalne povijesti.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 1 0 Kolokvij 1 1.5 35 Kolokvij 2 1.5 35 Seminar 1 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu, odnosno u ovom slučaju ispitnom roku. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku dva kolokvija (Kolokvij 1 i Kolokvij 2). Na svakom kolokviju moguće je ostvariti najviše 35 bodova, kao što je prikazano u tablici (III. Sustav ocjenjivanja). Svaki kolokvij ima po 7 opisnih pitanja, gdje svako pitanje nosi 5 bodova. Popravaka kolokvija nema. Seminar U drugom dijelu kolegija studenti trebaju usmeno izložiti temu koja će im biti dodijeljena. Na kraju semestra studenti trebaju predati seminar kojeg su usmeno izložili (3-5 kartica teksta). Za usmeno izlaganje mogu dobiti najviše 15 bodova dok za pismeni oblik seminara također mogu skupiti najviše 15 bodova. I u usmenom i pisanom dijelu seminara bodovat će se način izlaganja, jasnoća izložene teme, jasna argumentacija, konciznost. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rok – VAŽNA NAPOMENA!!!

Na ispitni rok mogu izaći samo oni studenti koji su izložili i predali seminar na vrijeme (na zadnji dan održavanja kolegija najkasnije do 17 h). Ako student ne dođe na dogovoreno izlaganje seminara ili ne preda seminar, neće moći pristupiti ispitnom roku. Na ispitnom roku, koji je usmeni, student/ica ima mogućnost popravka ocjene, ako to želi. Ako ne, konačna ocjena mu se dodijeljuje prema ukupno ostvarenim bodovima tijekom semestra. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Burke, P. 2006: Što je kulturalna povijest, Zagreb.

Izborna literatura: Foucault, M. 1994: Nadzor i kazna, Zagreb. Certeau, M. de, 2003: Invencija svakodnevice, Zagreb. Huizinga, J. 1991: Jesen srednjeg vijeka, Zagreb. Curtius, E. R. 1971: Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb. Burckhardt, J. 1953: Kultura renesanse u Italiji, Zagreb.


POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

02.10.2013. Uvod 09.10.2013. Velika tradicija 16.10.2013. Problemi kulturalne povijesti 23.10.2013. Vrijeme historijske antropologije 30.10.2013. Kolokvij 1 06.11.2013. Nova paradigma 13.11.2013. Od reprezentacije do konstrukcije 20.11.2013. S onu stranu kulturalnog obrata 27.11.2013. Kolokvij 2 04.12.2013. Seminar 11.12.2013. Seminar 18.12.2013. Seminar 08.01.2014. Seminar 15.01.2014. Seminar 22.01.2014. Seminar 29.01.2014. Seminar

Predaja seminara

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija UVOD U SOCIOLOGIJU Studij Jednopremetni studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 14.15, dv 138 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nenad Fanuko Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom i srijedom, od 13.00



1. Nastanak i razvoj sociologije: modernost, prosvjetiteljstvo, romantizam, socijalne i političke revolucije.

Pregled razvoja sociologije: klasična sociologija, moderna sociologija, suvremena sociologija. 2. Pojam društva: mehaničke i organske analogije, Gemeinschaft i Gesellschaft, pojmovi sistema, strukture i

kulture. Individualno i kolektivno, mikro i makrosociologija, akcija (djelovanje) i struktura. Važnije teorijske dihotomije: subjektivno i objektivno, idealno i materijalno, kontinuitet i promjena, činjenice i vrijednosti, kultura i priroda, konsenzus i konflikt. Epistemološki i metodološki problemi izučavanja društva. Sociologija i Sideologija.

3. Kultura i socijalizacija. Teorije socijalizacije. Socijalni identiteti. Primarni i sekundarni identiteti. Socijalna interakcija i teorije. Društvene grupe i organizacije. Kolektivno ponašanje: relativna deprivacija i mobilizacija resursa.

4. Društvene nejednakosti. Različite koncepcije jednakosti. Društvena diferencijacija i društvena stratifikacija. Teorije stratifikacije. Etnička, rodna i globalna stratifikacija. Povijesne promjene obrazaca stratifikacije.

5. Društvene institucije: obitelj, religija, obrazovanje, ekonomske i političke institucije, masovni mediji. Društvene promjene: tradicionalno i moderno, znanost i tehnologija, novac i kapital, nacije i države. Teorije modernizacije i svjetskog sistema. Globalizacija. Socijalni pokreti, revolucije i ratovi. Teorije o postmodernom društvu


Studenti/ce će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. opisati društveno-povijesni kontekst nastanka sociologije 2. objasniti metodološke poteškoće u izučavanju društva u usporedbi s prirodnim znanostima 3. distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkoj teoriji (na primjer: Gemeinschaft i Gesellschaft,

mikro i makro, akcija struktura itd.) 4. definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx, Durkheim, Weber) 5. uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških paradigmi: funkcionalizma, konfliktne

perspektive i interakcionizma 6. usporediti različite teorije socijalizacije, kolektivnog ponašanja, stratifikacije, društvenih institucija analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 1.0 0 Seminar 1.0 20 Kontinuirana provjera znanja 3.0 80 UKUPNO 5.0 100


a) prema pravilniku o studiju nazočnost na nastavi se ne boduje; b) na prvoj godini studija seminarski radovi nisu bogznašto c) kolokviji (njih 4 tijekom semestra) su glavni način kontinuirane provjere znanja

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Mogućnost popravka JEDNOG kolokvija Završni ispit Nema. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu (ako ga ima)određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb 2002., (odabrana poglavlja). Kalanj, R., Suvremenost klasične sociologije, Zagreb, 2005., poglavlja 1. i 2. Nisbet, R.A., Sociološka tradicija, Zagreb, 2007., str. 23 – 65, te dijelovi knjige vezani za Marxa, Durkheima i Webera..

Izborna literatura:

Adorno, Th., i M. Horkheimer, Sociološke studije, Zagreb 1980. Albrow, M., Sociology: the Basics, London 1999. Bauman, Z., Thinking Sociologically, Oxford 2001. Elias, N., Što je sociologija?, Zagreb, 2007. Elster, J., Uvod u društvene znanosti, Zagreb, 2000. Giddens, A., Sociologija, Zagreb, 2007. Levine, D.N.: Visions of the Sociological Tradition, Chicago, 1995. Rigney, D.: The Metaphorical Society: An Invitation to Social Theory, Lanham, 2001. Schwalbe, M., The Sociologically Examined Life, London 2001. Tomašić, D.: Društveni razvitak Hrvata, Zagreb, 1997. Turner, B.S.: Classical Sociology, London, 1999. Weber, M.: Politika kao poziv, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Seminarska literatura:

1. Durkheim, E.: Pravila sociološke metode, �pogl. 1. i 2.,�Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 1999

2. Weber, M.: Osnovni sociološki pojmovi, str. 198-257 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagre

3. Adorno, T i M. Horkheimer: Društvo i Individuum, str. 29-59 u: Sociološke studije, Z�greb, ŠK, 1980�

4. Toennies, F.: Zajednica i društvo, str. 184-193 u: Teorije o društvu I(TOD), Vuk Karadžić,Beograd, 196

5. Durkheim, E.: O podjeli društvenog rada, str. 103-164 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i francsociološka škola, Zagreb� Ljevak, 2003.

6. Durkheim, E.: Samoubojstvo, str. 186-324 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i francuska socioškola, Zagreb, Ljevak, 2003.

7. Merton, R.K.: Manifestne i latentne funkcije, str. 80-152 u: O teorijskoj sociologiji, CDD, Zagreb, 1979

8. Marx, K. i F. Engels: Komunistički manifest, razna izdanja

9. Marx, K.: Otuđeni rad, u: Rani radovi, razna izdanja

10. Weber, M.: Klase, staleži i stranke, str. 303-319 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964.

11. Weber, M.: Birokracija, str. 333-380 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964.

12. Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, str. 272-302 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964.

13. Simmel, G.: Konkurencija i suradnja, pogl. 2. u Kontrapunkti kulture, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2001.

14. Mead, G.H.: Um, osoba i društvo, dio III (131-218), Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2003.

15. Giddens, A.: Odbjegli svijet, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005.


POHAĐANJE NASTAVE Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi, oglasna ploča, web stranica kolegija, web stranica Odsjeka za kulturalne studije (Novosti). Preporuka: neka studenti otvore zajedničku e-mail adresu.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom: [email protected]


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Sociologija kao znanost

2. Povijesne okolnosti nastanka sociologije; Sociologija i modernost

3. Osnovne konceptualne dihotomije

4. Klasifikacije socioloških teorija Kalanj, R.: Suvremenost klasične sociologije, Politička kultura, Zagreb, 2005. 1. i 2. poglavlje: str. 11 – 74 (1. Današnje značenje klasičnih socioloških teorija; 2. Intelektualni poredak prosvjetiteljstva i oblikovanje znanosti o društvu;) Nisbet, R. A.: Sociološka tradicija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007. 1. i 2. poglavlje: str. 23 – 65 (Prvi dio: Ideje i konteksti – 1. Osnovne ideje sociologije; 2. Dvije revolucije;) M., Holborn, M.: Sociologija. Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002. 1. poglavlje: str. 2 - 21

Kolokvij 1: 06.11.2013.

5. Klasične sociološke teorije I: Comte, Spencer, Marx

6. Klasične sociološke teorije II: Durkheim, Weber

7. Funkcionalizam i konfliktna Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija. Kolokvij 2:

perspektiva (marksizam i teorije konflikta)

Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.6. poglavlje: 353 - 391 14. poglavlje: str. 965 – 991, 1023 – 1030 15. poglavlje: str. 1032 – 1079

04.12.2013.

8. Interakcionizam

9.. Problem akcije i strukture, mikro i makro

10. Stratifikacija Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija. Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002. 2. poglavlje: 22 – 38, 49 – 125 10. poglavlje: 685 - 717

Kolokvij 3: 15.01.2014.

11. Stratifikacija

12. Moć, vlast, država i politika

13. Postmodernost Haralambos, M., Holborn, M.: Sociologija. Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002. 8. poglavlje: 503 – 586 9. poglavlje: 587 - 651

Kolokvij 4: 29.01.2014.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u medijske studije Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak (11.15 h – 14.00 h); predavaonica 106 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda; 14.00 – 16.00 h

Kabinet 810 Telefon 051/265 697 E-mail [email protected]


Kolegij je posvećen objašnjenju i analizi nekolicine tematskih cjelina vezanih za (su)odnos medija i društva: pitanjima medijske konstrukcije socijalne zbilje; socijalnoj povijesti medija i komunikacijskih društvenih odnosa; socijalnim, ekonomskim, kulturalnim, političkim i institucionalnim okvirima za razumijevanje funkcioniranja medija u suvremenim društvima; te aktualnim trendovima medijski potpomognute spektakularizacije društva. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz medije i medijsku komunikaciju u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena medijsko-komunikacijskog društva iz primarno sociološke, ali i šire interdisciplinarne perspektive društvenih i humanističkih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja uloge i značaja produkata kulturno-medijske industrije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija)

2 50 (2 X 25)

ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. Iskazana aktivnost na svakom pojedinačnom seminarskom terminu bodovat će se (1 ili 2 boda). Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Svaki pojedinačni odgovor na postavljeno pitanje na kolokvijima (5 pitanja iz 5 tekstova) boduje se skalom od 0 do 5, te se kolokviji ocjenjuju od 1 do 5. Bodovna skala ocjena na kolokviju: 0-9 (1); 10-13 (2); 14-17 (3); 18-21 (4); 22-25 (5).

Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba kolokvija dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni (usmeni) ispit sastoji se od tri pitanja utemeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Svaki odgovor bodovat će se skalom 0-10. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Briggs, Asa i Burke, Peter (2011). Socijalna povijest medija. Od Gutenberga do interneta. Zagreb: Naklada Pelago (odabrana poglavlja). Castells, Manuel (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja). Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell Publishing (odabrana poglavlja).

Izborna literatura:

Bagdikian, B. H., The Media Monopoly, Beacon Press, Boston, 2000.

Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Bertrand, I., Hughes, P.: Media Research Methods, Palgrave Macmillan, 2004.

Bourdieu, P.: “O televiziji”, u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 271-308.

Castells, M.: Internet galaksija: razmišljanja o internetu, poslovanju I društvu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

Chomsky, N.: Mediji, propaganda i sistem, Što čitaš?, Zagreb, 2002. Dostupno na: http://www.zamirnet.hr/stocitas/

Debray, R.: “Uvod u mediologiju” u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 323-337.

Fiske, J.: Introduction to Communication Studies, Routledge, London, 1990.

Habermas, J.: The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press, 1991.

Horkheimer, M., Adorno, T.: Dijalektika prosvjetiteljstva, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989 (poglavlje IV).

Hromadžić, H.: “Fantazma subjektiviteta u interakcijskom ključu. Primjer kompjutorskog ekrana“, Filozofska istraživanja, Vol. 27, No. 1, 2007, Zagreb, str. 127-142.

Hromadžić, H.: “Subjekt, multiplativnost njegova karaktera i virtualno u odrazu Foucaultove teorije diskursa”, Filozofska istraživanja 85–86, god. 22, sv. 2–3, 2002, Zagreb, str. 357-372.

Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989.

McLuhan, M.: Razumijevanje medija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.

Morley, D.: Television, Audiences and Cultural Studies, Routledge, London, 1992.

Shields, R.: Kulture interneta. Virtualni prostori, stvarne povijesti I živuća tijela, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Silverblatt, A., Genre Studies in Mass Media, M. E. Sharpe, 2007.

Silverstone, R., Hirsch, E.: Consuming Technologies: Media and Information in Domestic Spaces, Routledge, London & New York, 1992.

Thompson, J. B.: The Media and Modernity, A Social Theory of the Media, Polity Press and Blackwell Publishers, Cambridge, Oxford, 1995..

Turkle, S.: Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet, Simon & Shuster, New York, 1995.

Vehovar, V. (ur.), Mobilne refleksije, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, 2007.

Williams, R.: Television. Technology and Cultural Form, Fontana, Glasgow, 1974.

Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, London, 1998. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.



1. Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz medije i medijsku komunikaciju. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te studentskim obavezama tijekom semestra.

2. Od komunikacijskih prema medijskim studijima. Koncept medijske konstrukcije socijalne zbilje.

Seminarski tekst: GAMSON, WILLIAM ET AL, »MEDIA

IMAGES AND THE SOCIAL CONSTRUCTION OF REALITY«, ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY, VOL. 18 (1992), STR. 373-393.

3. Medijski studiji kao dio kulturalnih studija. Koncept medijskih publika. Seminarski tekst: BENNETT, TONY, »MEDIA, 'REALITY', SIGNIFICATION«. U M. GUREVITCH, T. BENNETT, J. CURRAN, J. WOOLLACOTT (EDS.), CULTURE, SOCIETY, AND THE MEDIA, ROUTLEDGE, LONDON AND NEW YORK, 2005, STR. 205-306.

4. Metode i metodologija istraživanja u medijskim studijima. Seminarski tekst: MCQUAIL, DENIS, »SOCIOLOGY OF MASS COMMUNICATION«, ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY, VOL. 11 (1985), STR. 93-111.

5. Socijalna povijest komunikacija i medija I. (govor, pismo, tisak). Seminarski tekst: HALL, STUART, »KODIRANJE / DEKODIRANJE«, U DUDA, DEAN (UR.), POLITIKA TEORIJE, DISPUT, ZAGREB, 2006, STR. 127-138.

6. Socijalna povijest komunikacija i medija II. (radio). Seminarski tekst: MORLEY, DAVID, 10. POGLAVLJE, »TELEVIZIJA: VIDLJIVI OBJEKT PRIJE VIZUALNOG MEDIJA«, U JENKS, CHRIS (UR.), VIZUALNA KULTURA, NAKLADA JESENSKI I TURK, ZAGREB, 2002, STR. 241-266.

7. Kolokvij I.

8. Socijalna povijest komunikacija i medija III. (televizija). Seminarski tekst: BRETON, PHILIPPE, »KULT INTERNETA«, EUROPSKI GLASNIK 14, STR. 573-608.

9. Socijalna povijest komunikacija i medija IV. (internet). Seminarski tekst: HEMMENT, DREW, DIVERIS, PETROS, TIKKANEN, TERO, »MOBITELI I NADZOR. LOKACIJSKE USLUGE« I DELEUZE, GILLES, »POSTSKRIPTUM IZ DRUŠTVA KONTROLE«. DOSTUPNO PREKO: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html

10. Socijalna povijest komunikacija i medija V. (tehnologija četvrte komunikacijske revolucije: mobilna telefonija).

Seminarski tekst: CURRAN, JAMES, 9. POGLAVLJE, »MEDIA AND CULTURAL THEORY IN THE AGE OF MARKET LIBERALISM«, U CURRAN, JAMES AND MORLEY, DAVID (EDS.), MEDIA AND CULTURAL THEORY, ROUTLEDGE, LONDON, 2006, STR. 129-148.

11. Medijske institucije i medijsko tržište. Koncentracija vlasništva i pluralizam Seminarski tekst: POPOVIĆ,

medijskih sadržaja. HELENA, »POPULARNI TELEVIZIJSKI ŽANROVI KAO REFLEKSIJA SUVREMENOG DRUŠTVA«, HOLON 2 (3): 18-43. DOSTUPNO PREKO: http://www.hdi.hr/wp-content/uploads/2013/02/Holon-232012H._Popovic.pdf

12. Medijski žanrovi. Studije slučaja: televizijska soap opera. Seminarski tekst: HILL, ANNETTE, 46. POGLAVLJE, »THE RISE OF REALITY TV«, U THORNHAM, S., BASSETT, C., MARRIS, P. (EDS.), MEDIA STUDIES. A READER, NEW YORK UNIVERSITY PRESS, NEW YORK, 2009, STR. 573-587.

13. Kolokvij II.

14. Medijska spektakularizacija društva. Tzv. reality tv. Nadoknada kolokvija.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u filozofiju Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 9.15-10.45 Nositelj kolegija Dr. sc. Boran Berčić Suradnik Dr. sc. Ana Gavran Miloš Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Kabinet 426 Telefon 265 638 E-mail


Kolegij se bavi analizom temeljnih filozofskih problema: Smisao života: u čemu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logički moguće pronaći

zadovoljavajući odgovor, je li život apsurdan, je li smisleno samo ono što je neprolazno? Smrt: je li moguće konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se

sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja? Sudbina: argumenti za fatalizam Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije nego što jesmo, jesu li naši postupci slobodni i u kojem smislu;

deterministička dilema - jesmo li slobodni ako su naši postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i inkompatibilizam?

Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom? Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najveće sreće, negativni utilitarizam, utilitarizam čina i utilitarizam

pravila. Deontologija: vrste dužnosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam. Aretička etika: vrline, svodivost vrlina. Društveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog

ugovora. Znanje: klasična definicija znanja, protuprimjeri, skeptički argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogućnosti

pogreške. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito, jesam li ja isto što i svoje tijelo; karakteristike mentalnog,

odnos mentalnog i fizičkog: fizikalizam, dualizam. Bog: doslovno i preneseno shvaćanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje

boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Savladavanjem ovog kolegija student bi trebao:

Biti osposobljen da uoči argument i procijeni njegovu valjanost. Usvojiti i biti u stanju koristiti osnovne filozofske distinkcije: između instrumetalne i kategoričke racionalnosti,

između činjenica i vrijednosti, između pojmovnih i činjeničnih tvrdnji, itd. Biti u stanju prepoznati osnovne filozofske pozicije: determinizam, kompatibilizam i libertarijanizam u raspravi o

slobodi volje; deontologiju i konzekvencijalizam u etici; naturalizam, emotivizam, teoriju pogreške i intuicionizam u meta-etici; realizam i antirealizam u metafizici; fizikalizam, bihejviorizam, funkcionalizam i dualizam u filozofiji uma; evidencijalizam i fideizam u filozofiji religije, itd.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave - - Kontinuirana provjera znanja 2 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100


Seminarski rad: 30 ocjenskih bodova; predaje se na dogovoreni datum u semestru. Kolokvij (dva): 20 ocjenskih bodova (ukupno 40 ocjenskih bodova) Završni ispit (pismeni): 30 ocjenskih bodova Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem seminarskog rada i dva kolokvija. Pristup popravku međuispita Studenti će moći pristupiti jednom ispravku kolokvija. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: . B. Berčić: Filozofija 1 i Filozofija 2, IBIS-grafika, Zagreb, 2012.

Izborna literatura:

Thomas Nagel: Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002. Nigel Warburton: Filozofija - osnove, KruZak, Zagreb, 1999. Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002. Cornman, Lehrer & Pappas: Philosophical Problems and Arguments – An Introduction, Hacket Publishing

Co, 1992. John Hospers: An Introduction to Philosophical Analysis, London, 1977. Robert M. Martin: There Are Two Errors In The The Title Of This Book, a sourcebook of philosophical

puzzles, paradoxes and problems, Ontario, Canada, 1992. Jonathan Westphal: Philosophical Propositions, Routledge, 1998. Thomas Mautner: The Penguin Dictionary of Philosophy, Penguin Books, 2000. Simon Blackburn: Oxford Dictionary of Philosophy, Oxford University Press, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web Oglasna ploča odsjeka E pošta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijampredviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod (dogovor oko rada i pregled sadržaja kolegija) 2. Znanje: što je znanje; klasična definicija znanja; protuprimjeri

3. Znanje: skeptički argumenti

4. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito; jesam li ja svoje tijelo?

5. Um: odnos mentalnog i fizičkog; fizikalizam i dualizam

6. Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije; determinizam

7. Sloboda volje: kompatibilizam, libertarijanizam

8. Kolokvij

9. Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom?

10. Konzekvencijalizam: utilitarizam; princip najveće sreće

11. Deontologija: vrste dužnosti; legalitet i moralitet

12. Društveni ugovor: amoralist i anarhist; redukcija moralnosti na vlastiti interes Prva verzija seminarskog rada

13. Bog: argumenti za postojanje Boga

14. Smrt: je li mogu će konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja

15. Kolokvij Završna verzija seminarskog rada

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u studij Studij Kulturalni studiji Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje P+V+S 0+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Svaki drugi ponedjeljak od 10.00-11.35 Nositelj kolegija dr. sc. Brigita Miloš Suradnik Vrijeme za konzultacije pon – pet od 8.00 – 10.00

Kabinet F - 816 Telefon 00 385 51 265 699 E-mail [email protected]


Inicijalna evaluacija znanja, interesa i potreba polaznika studija: Inicijalno testiranje znanja, vještina, interesa, očekivanja. Individualna evaluacija («case study») rezultata s pratećim individualnim konzultacijama. Savjetodavno usmjeravanje. Upoznavanje sa sadržajima studijskog programa: Pregled sveukupnih sadržaja studija, obveznih i izbornih. Tematska diferencijacija programa po skupinama srodnih kolegija (opći kolegiji, povijesni kolegiji, teorijski kolegiji, kolegiji usmjereni praksi, te moguće tematske podpodjele – primjerice: problemi jezika, identiteta, umjetnosti itd.). Upoznavanje s tehnikama i instrumentima studiranja, te s raspoloživim resursima: Rad u kompjutorskoj učionici, biblioteci, referalnom centru. Rad s izvaninstitucionalnim resursima (Sveučilišna biblioteka, arhivi i sl.). Terenski rad. Tehnike učenja («active learning», «independent learning» i dr.). Akademska pismenost i zadane forme (seminarski rad, referat, esej, diplomski rad i dr.). Institucionalni i organizacijski aspekti studiranja: Struktura sveučilišta, fakulteta, odsjeka, katedara. Međukatedarske, međuodsječne, međufakultetske i međusveučilišne spone. Prateći uredi i službe (studentska služba, ured za ECTS, biblioteka i dr.). Principi bodovnog sustava, personalizirani studij i prateći dokumenti (suplement diplomi). Pitanja udruživanja i razmjene studenata. Studentska zastupljenost na institucionalnoj razini. Prava i obveze iz etičke sfere sveučilišnog života: Opći etički aspekti akademskog života (upoznavanje s etičkim kodeksom Sveučilišta i pratećim dokumentima). Studentska prava i obveze. Pitanja ravnopravnosti prema nacionalnoj, spolnoj/rodnoj, rasnoj, vjerskoj ili dr. pripadnosti. Autorska i srodna prava. Etička korektnost akademskog govora. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju: 1. Analizirati programski, organizacijski i etički aspekt studija 2. Primijeniti stečena znanja tijekom vlastitog studiranja


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,40 0 Aktivnost u nastavi 0,80 70 Izlaganje 0,80 30 UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kolegij se NE OCJENJUJE. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci

2. Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci

3. Etički kodeks za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci 4. Collis, B. i Moonen, J. Flexible Learning in a Digital World. London: Kogan Page, 2001

Izborna literatura:

1. Biggs, J. Teaching for Quality Learning at University. Buckingham: SRHE & Open University Press, 1999

2. Boud, D., Feletti, G. The Challenge of Problem Based Learning. London, 2001 3. Brown, S., Armstrong, S., Thompson, G. Motivating Students. London: Kogan Page, 2002


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja i vježbi što im donosi 0,40 ECTS kredita.

Aktivnost u nastavi je važna te donosi 0,80 ECTS kredita.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta


Kolegij se NE OCJENJUJE.


1. 7. 10. 2013. 10.00 – 11.35

Inicijalna evaluacija znanja, potreba i interesa studentica i studenata

NE

2. 21.10.2013. 10.00-11.35

Upoznavanje sa sadržajima studijskog programa DA Studenti/ce su dužne/i biti upoznate/i s cjelovitim programom Kulturalnih studija (dodiplomski, diplomski)

3. Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u NE

4.11.2013. 10.00-11.35

akademskim tekstovima

4. 18.11.2013. 10.00-11.35

Upoznavanje s tehnikama i instrumentima studiranja, te s raspoloživim resursima

NE

5. 2.12.2013. 10.00-11.35

Institucionalni i organizacijski aspekti studiranja NE

6. 16.12.2013. 10.00-11.35

Principi bodovnog sustava NE

7. 13.1.2014. 10.00-11.35

Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta u Rijeci; Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci

DA Studenti/ce održavaju izlaganja o Etičkom kodeksu Sveučilišta u Rijeci.

8. 27.1.2014. 10.00-10.45

Zaključna razmatranja NE

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest kulturalnoteorijske misli Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 9 – 10:45, četvrtkom, soba 104 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković Suradnik Martina Draščić Vrijeme za konzultacije Srijeda 13-14, četvrtak 12-13

Kabinet 804 Telefon 051/ 265 705 E-mail [email protected]


Cilj kolegija je upoznati studente sa zasadama kulturnoteorijske misli, te ih upoznati s različitim kulturalnim teorijama iz povijesti, sociologije, književnosti i filozofije. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova, studenti će razvijati analitičko razmišljanje, kulturu dijaloga, istraživačke vještine, upotrebu različitih izvora (medija, arhiva, Interneta, usmene povijesti, terenskog istraživanja, itd.) i pisanje seminarskih radova. Kolegij uključuje pregled tekstova iz njemačke, francuske i angloameričke kulturološke tradicije, koji se primjenjuju na studije slučaja iz hrvatske i regije. Studenti će analizirati veze između ideologije i kulture, s posebnim naglaskom na vizualnoj umjetnost. Važno je pročitati literaturu (na hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavama.


Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju definirati osnovne kulturnoteorijske misli i kritične teorije. Također će biti sposobni pripremiti originalni seminarski rad koji se poziva na jak argument i koji demonstrira da kritički razmišljaju o tematici, što uključuje raspravu o vezi između povijesti, kulture, identiteta i svakodnevnog života. Očekivano je da studenti razviju znanje kako primjeniti teoriji na određene studije slučaja.






Pohađanje nastave i gostujuća predavanja (osvrt)

1 20

Prvi seminarski rad 1 20 Drugi seminarski rad 2 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Prvi esej: analiziranje jedan primjer kulturne proizvodnje (vizualna umjetnosti, film, glazba) kroz teorije kulturne industrije i ideologije (3 znanstvena ili primarna izvora, 3-5 kartica). Potrebno je citirati obveznu literaturu Drugi esej: analiza kulturne industrije u socijalističkoj Jugoslaviji, usporedba s tranzicijom i suvremenom hrvatskom drustvom (3 znanstvena ili primarna izvora, 5-7 kartica). Potrebno je citirati obveznu literaturu Pristup popravku međuispita

Završni ispit Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Luthar, Breda i Maruša Pušnik, Remembering Utopia (2010), odabrana poglavlja Benjamin, Walter, Eseji (1974), str. 258 – 273 Williams, Raymond, Culture and Society (1958), str. 285 – 323 Barthes, Roland, Mitologija (2010), poglavje “Mit danas” Adorno, Theodor W. i Max Horkheimer, Dialectic of Enlightenment (1972), str. 120 - 167 Eagleton, Terry, Teorija i nakon nje (2005), str. 28 – 42; Ideology str. 1-31, 193-226 Senjković, Reana, Izgubljeno u prijenosu (2008), str. 47–89 Radina Vučetić, Koka-kola socijalizam (2013) (odabrana pogalvlja) Ante Perković, Sedma republika (2011) (odabrana pogalvlja) Maša Kolanović, Udarnik! Buntovnik? Potrošač (2011) (odabrana pogalvlja)

Izborna literatura: Ivo Žanić, (1998) Prevarena povijest. Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990.-1995 (odabrana poglavlja) Steven Best and Douglas Kellner, Postmodern Theory (1991) Michel Foucault, Znanje i moć (1994), str. 55 – 92 Dunja Rihtman-Auguštin, “O konstrukcije tradicije u naše dane,” Narodna umjetnost (1992) Schopflin, George (ur.), Myths and Nationhood (1997), str. 19 – 35 Ivo Goldstein, “Upotreba povijesti,” Erasmus (1993)


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama. Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kreditaNAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta MUDRI

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta MUDRI


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. (3.10) Uvod 2 (10.10) Gost – Davor Pauković (uvod u ideologijama)

3.(17.10) Gost – Charles Sabatos (komparativna književnost i kulturne interakcije: između srednje europe i Turske)

4. (24.10) Kultura i ideologija Eagleton 5. (31.10) Kultura i društvo, radionica pisanje seminarskih radova Williams 6. (6.11) Gost – Vedran Obućina (Film i totalitarni sustavi) 7. (13.11) Kulturna industrija, politika i umjetnosti Adorno, Benjamin 8. (20.11) Gost – Bernard Koludrović (Bataille) Prvi seminarski rad 9. (27.11) Kulturna industrija i socijalizam Senjković 10. (4.12) Kultura i socijalizam 1 Luthar 11. (11.12) Kultura i socijalizam 2 Perković, Kolanović 12. (18.12) Gost – Igor Duda (konsumerizam i socijalizam) 13. (8.1) Gost – Marija Katalinić (Mitologija) Barthes 14. (15.1) Kultura između zapada i istoka Vučetić 15. (22.1) Film – Exit through the Gift Shop Drugi seminarski

rad

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Duhovnost i kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 9:15-12:00 104 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Suradnik Benedikt Perak Vrijeme za konzultacije Pon 12-13



Uvod u odnos duhovnosti i kulture iz očišta kulturalnih studija. Definicije religije i duhovnosti. Odnos duhovnih i religijskih fenomena prema kulturi. (Nye; Skedlar) • Povijest znanstvenog pristupa religiji (Grassie; Pals; Thrower; Nye; Hinnels; Slone; Jones; Skedlar). • Proučavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu. • Iskustvena dimenzija: Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi proučavanju iskustvenih dimenzija religijskog fenomena. Numinozno iskustvo (Otto; Eliade); vrste mističnih iskustava (Forman; Winkelman); religijska iskustva kao stanja svijesti (Taves). Psihologija religije (Jonte i Parsons; Maslow; Loewenthal ) i Kognitivne znanosti o religiji (Newberg i Waldman; Bulkeley). Rasprava između konstrukcionističkog (Katz) i transcendentalističkog (Forman) pogleda na religijska iskustva. • Praktična i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije (Turner; Van Gennep; Salamone), psihologije i kognitivne znanosti o religiji (Boyer; McCauley i Lawson; Pyysiainen) proučavanju ritualnih značajki duhovnosti. • Narativna i mitološka dimenzija: primjena filolološkog i povijesno književno kritičkog pristupa. (Nye; Sherwood i Hart) • Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemološka gledišta, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije (Thompson; Mann). • Etička i zakonodavna dimenzija: značaj etičke i političke komponente religije. (Nye; Haynes; Schweiker). Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Moć i religija. (Nye, Derrida, Foucault) Feminizam, rodna pitanja i religija (Nye; Sharma). • Socijalna i institucionalna dimenzija: sociološke teorije o religije: (Marx, Durkheim, Weber). Sociološke metode proučavanja religije (Zrinščak; Turner; Dillon; Norris i Inglehart). • Materijalna dimenzija: značaj arhologije, etnologije, povijesti umjetnosti, semiologije u proučavanju religijskih artefakata (Jones). • Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam, Kršćanstvo, Islam (Smart; Jones) • Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija.(Smart; Partridge; Skedlar; Hitchens; Dawkins; Thrower; Antony) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni: • objasniti značaj proučavanja duhovnosti u kontekstu razvoja kulture • argumentirati 7 dimenzija religijskog fenomena prema Ninian Smartu kao i njima korespondne znanstvene discipline • navesti znanstvene pristupe proučavanju duhovnosti i religije • navesti glavna obilježja religijskih tradicija judaizma, kršćanstva, islama prema spomenutih 7 dimenzija • objasniti religijske obrasce kvazireligijskih sekularnih ideoloških sustava • protumačiti utjecaj navedenih religijskih tradicija na suvremenu kulturu






Pohađanje nastave 1 0 Seminar 2 35 Kontinuirana provjera znanja 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100


Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 5 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja – kolokvij Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Kolokviji se provode na e-learning portalu i i ocjena se oblikuje u skladu s postotkom ostvarenim na testu. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se ocjena pretvara u postotke i pridonosi ocjeni u gore navedenom omjeru. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Arieti, J.A. i Wilson, P. (2003) The scientific and the divine: conflict and reconciliation from ancient Greece to the present. Rowman & Littlefield Publisher.(odabrana poglavlja) Bulkeley, K. (2004). The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive Neuroscience. Routledge Cambridge.(odabrana poglavlja) Dillon, M. (ur.) (2003). Handbook of the Sociology of Religion. Camebridge.(odabrana poglavlja) Grassie William (2008). The new sciences of religion. Zygon. 43:1. Haynes (2008). Religion and Politics, Cambridge.(odabrana poglavlja) Hinnels, J. (ed) 2005 The Routledge Companion to the Study of Religion. Routledge (odabrana poglavlja) James, W. (1990). O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb.(odabrana poglavlja) Jones, L. (ur.) (2005). Encyclopedia of Religion. Thomson-Gale.(odabrana poglavlja) Maslow, A. H. (1970). Religions, Values, and Peak Experiences.(odabrana poglavlja) Newberg A. i Waldman, M. R. (2009). How God Changes Your Brain. Nye, M. (2008) Religion. The Basics, 2ed, Routledge (odabrana poglavlja) Pals, D. (2006) Eight theories of religion. Oxford (odabrana poglavlja) Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak Reitan, E. (2009) Is God A Delusion. A Reply to Religion's Cultured Despisers. Willey (odabrana poglavlja) Sharma (1999). Feminism and World Religions. Mcgill (odabrana poglavlja) Smart, Ninian (1998. 2.izd.) The World's Religion. Cambridge University Press, Cambridge (odabrana poglavlja: Introduction, 1., 8., 10., 11., 12., 14., 20., 25.) Thompson, Mel (1997.), Filozofija religije. Faber & Zgombić plus. Zagreb (odabrana poglavlja: Uvod, Iskustvo vjere, Vjerski jezik, Bog – koncepcije; Bog – argumenti; Jastvo; Patnja i zlo; Vjera i znanost; Religija i etika; Pogovor Thrower, James (1971). A Short History of Western Atheism. London: Pemberton.

Perak, B. Skripta za studente kolegija Religija i kultura, objavljena na elearning portalu

Izborna literatura: Armstrong Karen - Islam -A Short History, New York 2002 Arweck Elisabeth, Peter B. Clarke, New Religious Movements in Western Europe: An Annotated Bibliography, Greenwood Press.Westport, CT. 1997. Bernard J. Verkamp ,The Evolution of Religion: A Re-Examination, University of Scranton Press, 1995 Birnstein et al. 1998 Kronika kršćanstva, Mozaik knjiga Bulkeley Kelly 2004, The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive Neuroscience, Routledge, New York 2004. Cheslyn Jones, Geoffrey Wainwright, Edward Yarnold, The Study of Spirituality. Oxford University Press. New York. 1986 Clarke Peter, The Study of Religion, Traditional and New Religions. Routledge London. 1991. Franzen August 1994, Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost Gerald O'Collins, Christology: A Biblical, Historical, and Systematic Study of Jesus, Oxford University Press, Oxford 1995 Skedlar, N. (2001) Čovjek i kultura. Societas. Matica Hrvatska. Zagreb. Graham John, Rave Culture and Religion. Routledge. New York. 2004. Henderson Helene ed. - Holidays, festivals, and celebrations of the world dictionary, 3rd ed., 2005 Wilson - World Scripture, A Comparative Anthology Of Sacred Texts , International Religious Foundation, Paragon House, New York 1991 Hinnells ed. 2007, A Handbook of Ancient Religions, Oxford 2007 James, W. O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb, 1990. Kokoszka 2007, States of Consciousness,Springer Kung, Hans, Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb 1994 (odabrana poglavlja) Lindsay Jones editor in Chief - Encyclopedia of Religion, Second Edition, , Thomson-Gale, 2005 McCauley R.N., Lawson E.T. Bringing Ritual to Mind- Psychological Foundations of Cultural Forms Meeks, Wayne - In search of the early Christians, selected essays, Yale University Press 2002 Miller, Melvin E., Young 2000, Eisendrath Polly,The Psychology of Mature Spirituality: Integrity, Wisdom, Transcendence. Routledge Newberg, A. i D’Aquili E. (2001). Why God Won’t go away. Ballantine Books. New York.(odabrana poglavlja)John F. A. Sawyer, Sacred Languages and Sacred Texts. Routledge. London. 1999 Newberg, Andrew & D’Aquili Eugene 2001, Why God Won’t go away, Ballantine Books, New York Pierce Beaver, R. et al. (1991. 2.izd.), Religije svijeta, enciklopedijski priručnik, Kršćanska sadašnjost Robert C. Solomon, Kathleen M. Higgins, A Very Brief History of Philosophy , Oxford Routledge Encyclopedia of Philosophy, Version 1.0, London and New York: Routledge (1998) Sawyer John F.A., J.M.Y. Simpson - Concise encyclopedia of language and religion, 2001 Elsevier Schlager N., World Religions Slone Jason (2004), Theological incorrectness. Why Religious People Believe What They Shouldn't, Oxford Stark Rodney 2006, Cities of god, Harper Collins Steiger Brad E. and Sherry Hansen Steiger ed. - Gale Encyclopedia of the Unusual and Unexplained, Thomson-Gale, 2003 Sutherland S., Houlden L., Clarke P., Hardy F. editors - The World’s Religions, Routledge 1988. Tacey 2004 - The Spirituality Revolution. The Emergence of Contemporary Spirituality Thomas Riggs editor - Worldmark Encyclopedia of Religious Practices, , Thomson-Gale, 2006 Winkelman, Michael, Shamanism: The Neural Ecology of Consciousness and Healing, Bergin & Garvey, Westport, CT., 2000. Turner (2010) The New Blackwell Companion to the Sociology of Religion Woods, Richard, Understanding Mysticism. Image Books. Garden City, NY. 1980


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastava, elearning portal KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno

sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvod u kolegij 2. Odnos duhovnosti i kulture iz očišta kulturalnih studija. Nye 2008: pog 2;

Skedlar

3. Povijest znanstvenog pristupa religiji Grassie 2008

4. Proučavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu

Smart 1998 (odabrana poglavlja)

5. Iskustvena dimenzija: Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi proučavanju iskustvenih dimenzija religijskog fenomena.

Perak 2008

6. Praktična i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije, psihologije i kognitivne znanosti o religiji proučavanju ritualnih značajki duhovnosti. Materijalna dimenzija.

Nye 2008:pog 6.

7. Narativna i mitološka dimenzija: primjena filolološkog i povijesno književno kritičkog pristupa. Semiologija, teorija komunikacije značenja.

Nye 2008:pog 7.

8. Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemološka gledišta, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije.

Thompson 1997.

9. Etička i zakonodavna dimenzija: Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Socijalna i institucionalna dimenzija: sociološke teorije o religije. Politika, moć i religija. Feminizam, rodna pitanja i religija.

Nye 2008:pog 3 i 4

10. Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam

Smart 1998 (odabrana poglavlja); Partridge (2005); Perak (skripta za studente)

11. Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Kršćanstvo

Smart 1998 (odabrana poglavlja); Partridge (2005); Perak (skripta za studente)

12. Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Islam Smart 1998 (odabrana poglavlja); Partridge (2005); Perak (skripta za studente)

13. Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija. Smart 1998 (odabrana poglavlja); Partridge (2005); Perak (skripta za studente)

14. Osvrt na kolegij, Prezentacija samostalnih istraživanja, dopunske teme

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u filmske i medijske studije Studij Prediplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 14:15 – 17, učionica 104 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Suradnik Boris Ružić, mag. cult. Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 17-18, četvrtak 13-14

Kabinet F-814 Telefon E-mail [email protected]; [email protected]


Kolegij pruža uvid u osnovne aspekte filmskih i medijskih studija – povijesne, teorijske, žanrovske, estetske, produkcijske, tehnološke i kulturološke. Kolegij se bavi pitanjem filmskog žanra, televizijskog žanra, medijem kao kulturnim sučeljem i uvodom u promatranje društvenih uvjeta za razvoj filmskih i medijskih studija.


Nakon položenog ispita studenti će moći Objasniti estetske aspekte pojedinog medijskog teksta. Objasniti koja je dimenzija naglašena u medijskom tekstu. Obrazložiti da li i zašto subjektivne impresije mijenjaju status medijske slike. Prepoznati moduse proizvodnje. Objasniti razliku između specifičnih autorskih stilova. Dati pregled i objasniti razliku između medijskih žanrova. Objasniti zašto žanrovanje medijskih tekstova funkcionira kao kulturalna legitimacija. Uspostaviti odnos između različitih oblika filmskog i medijskog izraza - uspostaviti

razliku između stilova, proizvodnih modusa, povijesnih razdoblja. Obrazložiti utjecaj digitalnih tehnologija na film.






Pohađanje nastave 0.5 0 Seminar-zadaće 1.5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 40 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar-zadaće: od studenta se očekuje pisanje tri zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od jedne do tri kartice po zadaći). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Svaka zadaća nosi 10 bodova. Kontinuirana provjera znanja: sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 8 bodova). Napomena: ponovno pristupanje kolokviju moguće samo uz liječničku ispričnicu ili u posebnim slučajevima koji se utvrđuju nakon razgovora s profesorom. Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (5 bodova po pitanju).




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Gilić, Nikica, 2007, Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb. Gilić Nikica, 2010, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma str. 141-167, Leykam international, Zagreb. Burdieu, Pierre, 2012, “On Television”, u: Media and Cultural Studies Keyworks”, ed. Druham i Kellner, str. 253-259, Wiley-Blackwell. Skripta kolegija.

Izborna literatura: Briggs, Asa, Burke, Peter, 2001, A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet, Polity Press: Cambridge. Miller, Toby, 2002, Television Studies. London BFI.


POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail.



studenata

1. Uvod u kolegij

2. Društveni uvjeti za razvoj medijskih žanrova

3. Filmski žanrovi 1



6. Televizijski žanrovi 1 Čitanje teksta (Burdieu)

7. Televizijski žanrovi 2

8. Televizijski žanrovi 3

9. Mediji i medijacija

10. Reklame

11. Kulturalna analiza i razvoj medija

12. Povijest medija 1

13. Povijest medija 2

14. Mediji kao kulturalna sučelja

15. Rekapitulacija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Etnički, nacionalni i rasni identiteti Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 9:15-12:00, 104 Nositelj kolegija Red. prof. dr. sc. Nikola Petković Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 809 Telefon +385 051 265 693 E-mail [email protected]


Kolegiji polemizira aktualnu važnost pitanja identiteta, upoznavajući studente i studentice, kako sa tradicionalnim definicijama tako i s recentnijim raspravama na zadanu temu. Tekstovi orijentirani na teorijsku razradu i razvoj koncepta identiteta pomažu smjestiti raspravu u odgovarajući znanstveni kontekst, dok tekstovi koncentrirani na konkretne geo-političke, socio-ekonomske aspekte identiteta, služe kao primjeri problematičnih identitetskih priča u različitim društvenim kategorijama (rasnim, etničkim, nacionalnim, klasnim, rodnim). Obzirom na interdisciplinarno nastojanje da se tema sagleda iz različitih teorijsko-znanstvenih perspektiva, kolegiji je podijeljen u pet tematskih cjelina koje pomažu strukturiranju i preglednosti materijala: 1. uvod u problematiku identiteta (kada se, kako se i zašto se postavlja pitanje identiteta); 2. Mnoge definicije identiteta (proliferacija identiteta i rasprave o njemu); 3. Identitet i identifikacija (možemo li ih razlikovati i kako); 4. Uloga drugog u konstituiranju identiteta (interaktivnost i međuovisnost društvenih faktora u proizvodnji identiteta); 5. Individualno i kolektivno ( razriješenje binarnih podjela kao što su društvo-pojedinac, urođeno-stečeno…). Kroz pet navedenih cjelina kolegiji istražuje važnosti i varijante odnosa: pojedinac-grupa-društva, kao temelj identifikacijskih procesa i posljedičnih formacija identiteta. Sadržaj je raspoređen u ovih pet tematskih cjelina kako bi se studentima i studenticama ukazalo i na mnogostrukost (i promjenjivost) znanstvenih pristupa temi identiteta i identifikacije.


Studenti i studentice će po završetku ovog kolegija moći: - prepoznati specifične aspekte identiteta (psihofiziče, psihosocijalne, sociokulturne...) kako razlike tako i veze među njima. - prepoznati utjecaje i prožimanja u odnosu pojedinac-grupa-društvo - razlikovati koncept identiteta od koncepta identifikacije - usporediti tradicionalne pristupe sa suvremenima Studenti i studentice usvojit će široki, ali međusobno povezani spektar teorijsko-znanstvenih pristupa potreban da se sagleda polivalencija identitetske problematike. Istovremeno će biti osposobljeni, kako za primjenu različitih znanstvenih pristupa tako i za njihovu re-evaluaciju. Studente i studentice poticati će se na preispitivanje aplikabilnost različitih teorijskih okvira na aktualna identitetska pitanja – na taj način dubinski ulazeći, koliko u objekt rasprave toliko i u metodologije namijenjene njegovoj obradi.






Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 2 40 Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Pismena provjera znanja, kolokvij 2 40 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugomu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet

kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Seminarski rad treba sadržavati od 3 do 5 kartica teksta (5400 do 9000 znakova) Opis pojedinačne aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Kontinuirana provjera znanja, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, trećem njezinom retku, maksimalno može donijeti 20 bodova. Studenti/ice obavezni su pročitati zadanu cjelinu u skripti za svako predavanje, te poslati bilješke mailom dva dana prije predavanja. Ovakva kontinuirana provjera znanja ne služi samo predavaču kako bi imao pregled nad aktivnostima i angažmanom pojedinog/e studenta/ice već kako bi, prema priloženom tekstualnom predlošku prepoznao sporne i/ili relevantne točke zadane cjeline iz perspektive studenata/ica i prema njihovim potrebama mogao prilagoditi svoje predavanje. Iz upravo navedenih razloga, bilješke (ne kraće od jedne kartice) se moraju sastojati od kratkog sažetka pročitane cjeline iz skripte i problemskog dijela u kojem student/ica iznosi svoja neslaganja i/ili nerazumijevanja teksta. Prvi dio bilješki dakle služi kao potvrda čitanja, dok drugi dio pomaže kvalitetno i efikasno organizirati predavanje ovisno o zanimljivim i/ili spornim točkama zadanih radova. Kako bi instruktor imao dovoljno vremena za ovakvu pripremu nastave sve bilješke moraju (!) biti predane/poslane mailom najkasnije dva dana prije predavanja. Kako bi osvojili maksimalan broj bodova studenti su dužni poslati bilješke iz svih obaveznih tekstova koji će tokom semestra biti obrađeni u sklopu predavanja. Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .Reader „Etnički, nacionalni i rasni identiteti“

Izborna literatura: Biti će distribuirana, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i instruktora


POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjek KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.


Studenti/ice su dužni/e tijekom semestra pripremiti bilješke za svako predavanje i napisati 1 seminarski rad . Po završetku kolegija piše se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obavezno. Studenti/ice koji/e ne pristupe kolokviju neće moći položiti kolegij.


studenata

1. Uvodno predavanje: Uvod u problematiku identiteta / zašto postavljati pitanje o identitetima

2. „Identitet/i: pojedinac, grupa, društvo“, Catherine Halpern, Jean-Claude Ruano-

Borbalan (prvi dio knjige)

Pročitati zadanu cjelinu u skripti; donijeti bilješke na seminar

3. „Identitet/i: pojedinac, grupa, društvo“, Catherine Halpern, Jean-Claude Ruano-Borbalan (drugi dio knjige)


4. Mnoge definicije identiteta :„Identity & Identities“, Sydney Shoemaker


5. „Many Masks, Many Selves“, Wendy Doniger Pročitati zadanu cjelinu u skripti; donijeti bilješke na seminar

6. „The politics of identity“, K.A.Appiah


7. Identitet i identifikacija: „Notes toward the definition of identity“, Akeel Bilgrami


8. „Koliko je važno nositi steznik: Identitet vs. Identifikacija“, Nikola Petković


9. „Reason before Identity“, Amartya Sen


10. Uloga „drugog“ u konstituiranju identiteta:„What is a Muslim?“ Akeel Bilgrami


11. „Race into culture“, Walter Benn Michaels


12. „The time of the Gypsies“, Katie Trumpener


13. Individualno i kolektivno:„Why liberals should value identity politics“ Courtney Jung Pročitati zadanu

cjelinu u skripti; donijeti bilješke na seminar

14. „Why do individuals matter“ Carol Rovane Pročitati zadanu cjelinu u skripti; donijeti bilješke na seminar

15. Pismena provjera znjanja (kolokvij) Pristupiti pismenoj provjeri znanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stručni seminar engleskog jezika 3 Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 1 Nastavno opterećenje P+V+S 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Marija Brala Vukanović Suradnik Dr.sc. Nikola Petković

Dr.sc. Vjeran Pavlaković Dr.sc. Sanja Puljar D’Alessio

Vrijeme za konzultacije Objavit će se

Kabinet Telefon Petković: 265 693

Pavlaković: 265 705 Puljar D’Alessio: 265 691

E-mail [email protected] [email protected] [email protected]


Dr.sc. Vjeran Pavlaković i dr.sc. Sanja Puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje stručne literature, usvajanje gramatičkih struktura, proširivanje vokabulara

dr.sc. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme: 1. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu 2. Bilješke prema definiciji identiteta 3. Amartya Sen o identitetu


Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju: 1. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku 2. Prepoznavati osnovne gramatičke, pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Aktivnost u nastavi(prevođenje stručnih tekstova)

0,30

30

Prijevod stručnog teksta (eng-hrv) 0,70

70

UKUPNO 1 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Prijevod stručnog teksta Prijevod stručnog teksta mora sadržavati 10 kartica [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake stručnog teksta (iz bilo koje knjige navedene u kurikulumu kulturalnih studija)

Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga

jezika na hrvatski jezik što im donosi 0,70 ECTS kredita.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Izborna literatura: Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.


POHAĐANJE NASTAVE Najavljeni seminarski termini dr.sc. Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Informacijski sustavi i društvo

Studij Preddiplomski studij kulturologije

Semestar 3.

Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom u 10,15h, prostorija 104

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Suradnik -

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14-16, četvrtkom 8,15-10,15

Kabinet F-814

Telefon 051/265-700

E-mail kpvukovic @ffri.hr

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJASADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij se temelji na interpretaciji informacijskih sustava i i kritička teorija. Naglasak je stavljen na analizu Mreže (Interneta) – njezinu strukturu kao i društvenu uvjetovanost informacijskih tehnologija.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni:

1. Objasniti odnos mediologije prema svojem predmetu. 2. Interpretirati faze kritičke refleksije Mreže. 3. Opisati strukturu Mreže, te argumentirati probleme s definicijom Mreže kao medija. 4. Interpretirati ključne točke u povijesti interneta iz perspektive mediologije i kulturalnih studija. 5. Definirati pojam samo-maskominikacija (M. Castells). 6. Objasniti proces diverzifikacije masovne publike (M. Castells). 7. Objasniti odnos računalnih komunikacijskih sustava i nove paradigme prostora i vremena. Definirati pojmove

"prostor tokova" i "bezvremeno vrijeme" (M.Castells) 8. Objasniti važnost "uradi sam" kulture i pristup antropologije novih medija ovom fenomenu. 9. Interpretirati važnost skupina koje su sudjelovale u razvoju Mreže i njihove razlike. 10. Interpretirati mogućnosti politike novih medija, važnost utopijskih projekata. 11. Objasniti pojam "kiberdemokracije" (M.Poster). 12. Objasniti ulogu društvenih mreža u nedavnim revolucijama. Obrazložiti probleme Mreže kao javne sfere. 13. Definirati pojam «slobodne informacije». 14. Objasniti ulogu poststrukturalizma u interpretaciji pojma "virtualno".

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100


Aktivnost Udio u ECTS bodovima kolegija dodijeljen pojedinoj aktivnosti

Ishodi učenja Aktivnost studenata

Metoda procjenjivanja

Maksimalni broj bodova

Aktivnost u nastavi 1 1-14 U izvedbenom planu određeni su tekstovi koje studenti trebaju pročitati, sastaviti

20

bilješke za raspravu, te sudjelovati u raspravi na seminaru.

Kontinuirana provjera znanja

2 1-14 2 međuispita Bodovi na međuispitu pretvaraju se u ocjenske bodove.

50

Završni ispit 1 1-14 Usmeni ispit Odgovori se boduju

30

Ukupno 4 100




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Debray, Regis. Šta je mediologija?, LE MONDE DIPLOMATIQUE, 1999. Castells, Manuel. Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; «Uvod: mreža je poruka», «Lekcije iz povijesti Interneta», 11-46. str. Castells, Manuel. Uspon umreženog društva, str. 37-99, str. 359-370., 399-402., 2000. Castells, Manuel, Communication Power, (ulomci 42-54.str.), 2009. Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb Poster, Mark. "Postmoderne virtualnosti", iz Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk : kulture tehnološke tjelesnosti / uredili Mike Featherstone i Roger Burrows; Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2001

Izborna literatura: Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija Hands, Joss (24. ožujka 2011.) “Digital activism and the anti-cuts agenda”, OurKingdom. Power & Libery in Britain, URL: http://www.opendemocracy.net/ourkingdom/joss-hands/digital-activism-and-anti-cuts-agenda Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb Rheingold, Howard (2010) "Virtualna zajednica", Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, ur. K. Peović Vuković i B. Ružić Silver, David. "Looking Backwards, Looking Forward: Cyberculture Studies 1990-2000" Wesch, Michael "The machine is us/ing Us", YouTube


POHAĐANJE NASTAVE Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E-mail, oglasna ploča, stranice kolegija: https://isd.jottit.com

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail.


VI. POPIS TEMA Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

1. Ogledno predavanje – izlaganje izvedbenog plana, obrazloženje literature, obrazloženje zadataka, termina kolokvija i propozicija usmenog ispita. Informacijski sustavi i kritička teorija.

2. * Mediji i ideologija. Subverzija i novi mediji (Predavanje je planirano kasnije u izvedbenom planu, ali će se iznimno održati u obliku Okruglog stola 16.10.)

3. Definicija polja – mediologija. Kultura i tehnologija, smjerovi utjecaja. Regis Debray:Šta je mediologija?

4. Faze kritičke refleksije Mreže.

5. Struktura Mreže, društvena uvjetovanost informacijskih tehnologija: ekonomija, individualne slobode, napredak u računarstvu i telekomunikacijama. Povijest Interneta.

Castells, Manuel: Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; «Uvod: mreža je poruka», «Lekcije iz povijesti Interneta», 11-46. str.

6. Je li internet masmediji? Masmediji i diverzifikacija masovne publike. Manuel Castells: Umreženo društvo.

Castells, Manuel (2000): Uspon umreženog društva, str. 37-99, str. 359-370.

7. Moć i komunikacija. Moć i kontra-moć. Samo-maskomunikacije. Manuel Castells: Communication Power, pojam samo-maskomunikacija. Antropologija novih medija (M.Wesch). DIY kultura

Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54.str.) Izborno: Michael Wesch: The machine is us/ing Us

8. Kulture Interneta. Skupine koje su sudjelovale u razvoju Mreže.

Castells, Manuel: "Kultura Interneta" iz Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu.

9. Kolokvij

10. Politika novih medija. Mogućnosti politike novih medija. Utopijska promišljanja kiberdemokracije. Utopijske metafore i cyber-liberalizam. Internet kao nova granica civilizacije.

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije

Tehnokapitalizam. Mark Poster i kiberdemokracija.

interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

11. Mreža i revolucija. Uloga društvenih mreža u nedavnim revolucijama. Problem javne sfere. Alternativne i opozicijske kulture: pitanja autorstva, intelektualnog vlasništva i tehnologije. Kontrakultura. Pojam «slobodne informacije», koncepti autorskih prava (copyleft licenca, Creative Commons).

12. Prostor tokova i bezvremeno vrijeme: računalni komunikacijski sustavi i nova paradigma prostora i vremena.

Castells, Manuel Uspon umreženog društva, 2000., str. 399-402.

13. Kolokvij 14. Poststrukturalizam i Mreža. M. Poster i postmoderne virtualnosti.

Virtualni prostor, identiteti i virtualne zajednice. Poster, Mark. "Postmoderne virtualnosti", iz Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk : kulture tehnološke tjelesnosti / uredili Mike Featherstone i Roger Burrows; Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2001

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pravci u filmskim i medijskim studijima Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 14:15 – 17, učionica 104 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Suradnik Boris Ružić, mag. cult. Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 17-18, četvrtak 13-14

Kabinet F-814 Telefon E-mail [email protected]; [email protected]


U svim suvremenim društvima igrani je film dominatan medij koji privlači obrazovanu i neobrazovanu publiku, zato je idealan teren za proučavanje tema, metoda i koncepata koji propituje tehnologije značenjske proizvodnje i uspostavlja kritički odnos prema kulturnim fenomenima. U središtu je zanimanja kulturalno kodiranje specifičnih formalnih strategija. Polazišna točka je ta da subjektne pozicije u filmskim tekstovima ukazuju na vezu s pitanjima koja obuhvaćaju etnicitet, nacionalnost, rasu, rod i/ili seksulanost, te se kritički prikaz datih pozicija proučava na interdisiplinaran način. Preokupacije i teme kojima se kolegij bavi povijesno su i društveno specifične, baš kao što je, primjerice, Baudryev „kinematografski aparat“, drukčiji od Viriliova ‘‘vizualnog stroja’’ koji se odnosi na telekomunikacije. Jednako tako, Althusserov ‘‘ideološki aparat’’ razlikuje se od Hardtova i Negrijeva ‘‘deteritorijaliziranog aparata’’, koji je pak uvjetovan globalizacijom, a Deleuze i Guattari odbacuju Freudov ‘‘psihički aparat’’ i psihoanalizu u korist ‘‘shizoanalize’’.


Studenti će uvidjeti širu perspektivu filmskih i medijskih tekstova te njihovih interpretacija koje su same po sebi subjektivne i podložne kulturalnim ograničenjima i fiksacijama. Društveni i povijesni konteksti unutar kojih filmovi nastaju podložni su različitim interpretacijama, odnosno, različitim oblicima kulturalne analize. Jednako tako, pojasniti će se i naglasiti činjenica da proizvodnja subjektivnosti na filmu sve više ovisi o novim medijskim tehnologijama i o umrežavanju. Studenti će usvojiti povijesne aspekte odnosa dominantnih diskursa u odnosu na film i ideologiju.






Pohađanje nastave 0.5 0 Seminar-zadaće 1 30 Kontinuirana provjera znanja 1.5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar-zadaće: od studenta se očekuje pisanje tri zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od jedne do tri kartice po zadaći). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Svaka zadaća nosi 10 bodova.

Kontinuirana provjera znanja: sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 8 bodova). Napomena: ponovno pristupanje kolokviju moguće samo uz liječničku ispričnicu ili u posebnim slučajevima koji se utvrđuju nakon razgovora s profesorom. Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja. (5 bodova po pitanju). Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Turković, Hrvoje (2005), Film: zabava, žanr, stil, str. 349-373, Hrvatski filmski savez, Zagreb Vojković, Saša.(2008.) Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija. Zagreb: Hrvatski filmski savez/:2008.

Izborna literatura: Tasker, Yvonne. 1993. Spectacular Bodies: Gender, Genre and the Action Cinema. London: Routledge. Willis, Sharon. 1997. High Contrast: Race and Gender in Contemporary Hollywood Film. Durham, London: Duke University Press. Žižek, Slavoj. Sublimni objekt ideologije, preveli: Nebojša Jovanović, Dejan Kršić i Ivan Molek, Arkazin, Zagreb., 1989.


POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail.



studenata

1. Strukturiranje subjektivnosti u filmskim i medijskim tekstovima: Uvod Gledanje filmova

2. Ideološki učinci kinematografskog aparata

3. Kulturalni ekran i strukturiranje subjektivnosti

4. Tijelo i rod, diskurzivna i materijalna konstrukcija

5. Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij (l. DIO)

6. Odnos frojdovske i lakanovske teorijske analize na filmski medij (ll. DIO

7. Queer subjektivnost u filmskim medijskim tekstovima

8. (Hibridni) postmodernizam

9. Foucault, Butler i suvremena teorija filma

10. Deleuzova slika-pokret i slika-vrijeme

11. Deleuze, Guattari i filmski i medijski tekstovi

12. Žižek i novolakanovska pozicija u odnosu na filmski medij

13. Promjene na razini tehnologije prikazivanja

14. Filmska slika, relizam i digitalna kultura

15. Film kao kulturalno sučelje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturna politika Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 2:15-16, srijedom, soba 104 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković Suradnik Martina Draščić Vrijeme za konzultacije Srijeda 13-14, četvrtak 12-13

Kabinet 804 Telefon 051/ 265 705 E-mail [email protected]


U sklopu kolegija kulturna politika, studenti/ce će se susresti sa teorijskim dijelom koji uključuje razna viđenja kulturne politike s obzirom na centre moći, administraciju i civilno društvo te video materijale koji će studentima/cama dočarati aktivistički dio priče o civilnom društvu. Osim toga, tri do četiri predavanja biti će gostujuća predavanja profesora, aktivista i ljudi uključenih u razne udruge civilnog društva čime će se studenti/ce upoznati sa kulturnom praksom i iskustvima iz prve ruke. Studenti će se upoznati sa idejom i praksom volontiranja te biti poticani da identificiraju i da se suoče sa problemima u kulturi u gradu Rijeci, na način da će svaki/a student/ica izraditi i predstaviti kulturni projekt sa kojim se može prijaviti na natječaje grada/županije/države te na taj način postati konkurentniji/a na tržištu rada.


Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju kritički promišljati pojam kulturnih politika; razviti sposobnost rada u sferi civilnog društva; izraditi i predstaviti pisani projekt u području kulture te se moći aplicirati na natječaje, bilo gradske, državne ili međunarodne razine.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Zadaće(3) 1 30 Volontiranje/Seminar 1 20 Prezentacija projekta, pohađanje predavanja i prezentacije

0.5 20

ZAVRŠNI ISPIT (PROJEKT) 1.5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Prva zadaća: Studenti/ce moraju identificirati neki problem u sferi kulture u gradu Rijeci (ili dogovor sa profesorom) i izložiti ga kroz 1-2 kartice teksta. (zadatak donosi najviše 10 bodova) Druga zadaća: Studenti/ce moraju napisati recenziju nekog kulturnog događaja na 1-3 kartice teksta. (zadatak donosi najviše 10 bodova) Potvrda/seminar: Studenti/ce imaju slijedeći izbor: mogu odraditi 4 sata volonterskog rada u nekoj od ponuđenih ne vladinih udruga za što će dobiti potvrdu o volontiranju, ili, napisati esej na temu kulturnih politika koristeći/citirajući pritom najmanje 3 bibliografske jedinice iz readera (ili 1 iz readera uz dodatnih 3 znanstvenih izvora). Esej mora biti između 5 i 7 kartica teksta. (zadatak donosi najviše 20 bodova) Treća zadaća: Studenti/ce moraju pročavati Strategiju kulturnog razvitka grada Rijeke 2013-2020 i napisati osvrt 1-3 kartice teksta, s naglaskom kako pojačati ulogu Sveučilišta i fakulteta na razvoj kulturne strategije (zadatak donosi najviše 20 bodova). Projekt: Studenti/ce su dužni/e do kraja semestra predati pisani projekt (grupni rad). (zadatak donosi najviše 30 bodova) Ispit: Ispit se sastoji od grupne usmene prezentacije projekta uz obavezno korištenje programa Power point

(zadatak donosi najviše 10 bodova) Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bennett, Tony: “Kultura, znanost reformatora”, Zagreb, 2005. McGuigan, Jim: “Rethinking Cultural Policy”, 2004. Mišković, Davor (ur.): ”Prilozi kulturnoj strategiji Rijeke”, Rijeka, 2004. Višnić Emina: “Kulturne politike odozdo”, Zagreb, 2008.

Izborna literatura: Hardt, Michael; Negri, Antonio: “Mnoštvo, rat i demokracija u doba Imperija”, Zagreb, 2009. Lewis, Justin; Miller, Toby (ur.): “Critical Cultural Policy Studies”, Oxford, 2003. Owen-Vandersluis, Sarah: “Ethics and Cultural Policy in a Global Economy”, 2003. Sassatelli, Monica: “Becoming Europeans”, 2009. Vidović, Dea (ur.): “Clubture: Kultura kao process razmjene, 2002.-2007.”, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama. Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kreditaNAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta MUDRI

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta MUDRI



studenata

1. (2.10) Uvod

2 (9.10) Gost – Bojana Ćulum 3. (16.10) Okrugli stol – 100 dana u EU 4. (23.10) Kulturna politika - perspektive Bennett 5. (30.10) Gost – Renato Stanković Prva zadaća 6. (6.11) Strategije kulturnog razvoja u Rijeci Nacrt strategije,

Mišković 7. (13.11) Gost – Ivan Šarar 8. (20.11) Gost – Emil Jurcan Druga zadaća 9. (27.11) Gosti – Nezavisna scene u Rijeci (Damir Batarelo, Antonio Kiselić) 10. (4.12) Kulturna politika u Jugoistočnoj Europi McGuigan 11. (11.12) Radionica – pisanje projekta Treća zadaća 12. (18.12) Film: Culture jamming 13. (8.1) Prezentiranje projekte 1

14. (15.1) Prezentiranje projekte 2

15. (22.1) Prezentiranje projekte 3

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna geografija Studij PREDDIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE Semestar 5. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 11.15; 204 Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 10.00 - 11.00

Ponedjeljak 10.00 - 11.00 Kabinet F-807 Telefon 051-265697 E-mail [email protected]


Cilj kolegija je upoznati studente s glavnim konceptima kulturalne geografije i opisati kako se ti koncepti mogu primijeniti u području kulturalnih studija. Povijest kulturalne geografije – Pejzaž - Moralne geografije – Odnos između prirode i kulture - Granica i kartografija - Korijeni – Država - Geopolitika i vode - Baština i turizam - Tijelo i (in)validnost - Ljudi i životinja


Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: opisati glavne koncepte u kulturalnoj geografiji; opisati i analizirati različite primjene pejzaža; opisati vezu između prirodnoga i kulturnoga, analizirati ulogu kartografija u konstrukciji država, opisati važnost koncepta ''korijena'' u znanosti, analizirati odnos između geopolitika i voda, opisati utjecaj prostora na koncept invalidnosti..


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJ�JE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 40 Seminar 2 60 UKUPNO 5 100


Seminar eseja mora imati: 1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak 4. Bibliografija Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake]. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora biti baziran na osnovi određenog terenskog istraživanja. Rok za predaju seminara: 13.01.2014 Kolokvij se sastoji od 5 pitanja, a svako pitanje boduje se s osam bodova. Kolokvij 1: 20.01.2014 Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija i predati važeći dokumentacija.



80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodo�a 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Atkinson, D. 2008. Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput Odabrani poglavlja Atkinson, R. 2006. The Aural Ecology of the City: Sound, noise and exclusion in the city. Paper No. 5. Housing and Community Research Unit. Oakes, T and Price, P (ur.). 2008. The Cultural Geography Reader. London: Routledge. Odabrani poglavlja Cosgrove, D. 2008. Moving Maps. In Geography and Vision. Seeing, Imaging and Representing the World. IB Taurus: London. pp. 155 – 168. Jackson, P. 1989. The Heritage of Cultural Geography. In Maps of Meaning: An Introduction to Cultural Geography. London: Routledge. pp. 9 – 24 Landzelius, M. 2004. The Body. In A Companion to Cultural Geography. pp. Eds James S Duncan, Nuala L Johnson, Richard H Schein. Oxford: Blackwell. pp. 279 – 297 Sibley, D .2003. Mapping the Pure and the Defiled. In Geographies of Exclusion. Society and Difference in the West. London Routledge. pp. 49 – 71 Urry, J. 2002. The Tourist Gaze. In The Tourist Gaze. London: Sage. pp. 1- 16

Izborna literatura: Anderson et al. 2003. A Handbook of Cultural Geography. London: Sage Odabrani poglavlja Anderson, B. 1983. Census, Map, Museum. In Imagined Communities. Reflections on the Origin and Spread of Nationalism. Verso: London. pp. 163 – 186 Bassler and Losick, 2006. Bacterially speaking. Cell 125. 237 – 246 Brah, A. 2005. Diaspora, Border and Transnational Identities. In Cartographies of Diaspora. Contesting Identities. London: Routledge. pp. 175 – 207 Canguilhelm, G. 1978. Disease, Cure, Health [pp. 105 – 118] and Physiology and Pathology [pp. 119 – 136] in On the Normal and the Pathological. Trans. Carolyn R. Fawcell. D. Reidel Publishing. London Čapo Žmegač, J. 2007. Spanning National Borders: Split Lives of Croatian Migrant Families. Migracijske i etničke teme 23, 1-2: 33 – 49. Castro, J. 2996. The Social Character of Water. In Water Power and Citizenship. Social Struggle in the Basin of Mexico. Palgrave Macmillan. pp. 11 – 38. Cloke, P and Johnston, R. 2005. Spaces of Geographical Thought. Deconstructing Human Geography’s Boundaries. London: Sage. Odabrani poglavlja Cosgrove, D. 2005. Gardening the Renaissance World. In Geography and Vision. Seeing, Imaging and Representing the World. IB Taurus: London. pp 51 – 67. Crabb, P. 1996. Water: Confronting the Critical Dilemma. In Companion Encyclopedia of Geography. The Environment and Humankind. Eds Ian Douglas, Richard Huggett, and Mike Robinson. Routledge London. pp. 526 – 552 Cresswell, T. 1996. Heretical Geography I: The Crucial ‘Where’ of Graffiti. In place/out of place: Geography, Ideology and Transgression. Minneapolis: University of Minnesota Press Deleuze G and Guattari, F. 1987. Introduction: Rhizome. A Thousand Plateaus. Capitalism and Schizophrenia. Trans. Brian Massumi. University of Minnesota Press. London. Pp. 1- 25. Diggle et al. 2008. Communication in Bacteria. Sociology of Communication. An inter-disciplinary perspective. Eds. Patrizia D’Ettorre and David P. Hughes. Oxford: Oxford University Press. Pp. 11 – 32

Dijkink, G. 1996. The National Experience of Place. In National Identity and Geopolitical Visions. Maps of Pride and Pain. London: Routledge. pp. 1 – 16, Dixon, T. 1998. Environmental Scarcity and Mass Violence. In The Geopolitics Reader Eds Gerard Toal, Simon Dalby and Paul Routledge. London Routledge. pp. 204 – 211 Douglas, Mary 1966. Ritual uncleanness. An Analysis of the Concepts of Pollution and Taboo. Routledge, and Kegan Paul. Duncan J et al. 2004. A Companion to Cultural Geography. Oxford: Blackwell Odabrani poglavlja Flyvbjerg, B 2001. Making social science matter. Why social inquiry fails and how it can succeed again. Cambridge: CUP Gupta, A & Ferguson, J. 1992 “Beyond “Culture”: Space, Identity and the Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7(1): 6 – 23. Helmreich, S. 2000. Computer viruses, Human Bodies, Nation states, evolutionary capitalism. Science, Technology and Human Values. Vol 25(4). Pp 472 - 491 Helmreich, S. 2005. How Scientists Think: About Natives for example. A problem of taxonomy among biologists of Alien Species in Hawaii. Journal of the Royal Anthropological Institute N.S. 11: 107 – 128 Kotnik, Vlado. 2007. Sport, Landscape and the National Identity: Representations of an Idealized Vision of Nationhood in Slovenian Skiing Telecasts. The Journal for the Society for the Anthropology of Europe. Vol 7(2). Pp 19-35. Kraak, M. 2001. Cartographic Principles. In Web Cartography: Developments and Prospects. Eds Menno Jan Kraak and Allan Brown. London: Taylor and Francis. pp. 54 – 72. Light, Young, Czepczynski. 2009. Heritage Tourism in Central and Eastern Europe. In Cultural Heritage and Tourism in the Developing World. A Regional Perspective. Dalles Timothy. Gyan Nyaupane. London: Routledge. pp. 224 - 245 Light, Young, Czepczynski. 2009. The Politics of Heritage Tourism. In Cultural Heritage and Tourism in the Developing World. A Regional Perspective. Dalles Timothy. Gyan Nyaupane. London: Routledge. pp. 42 – 55 Low, S. 2003. Unlocking the Gated Community. In Behind the Gates. Life, Security and the Pursuit of Happiness in Fortress America. London Routledge. pp. 7 – 25In place graffiti Malkki, L. 1992. National Geographic. The Rooting of Peoples and the Territorialisation of National Identity among Scholars and Refugees. Cultural Anthropology. 7.1: 24 -44. Mandelbrot, B. 1967. How long is the coast of Britain? Statistical Self-Similarity and Fractional Dimension. Science. New Series. Vol 156. Pp. 636-638 Petto, C. 2009. Semblance of Sovereignty: Cartographic Possession in Map Cartouches and Atlas Frontispieces of Early Modern Europe. In Symbolic Landscapes, Gary Backhaus and John Murungi, Springer. pp. 227 - 250 Sibley, 2003. The Exclusion of Knowledge. In Geographies of Exclusion. Society and Difference in the West. London Routledge. pp. 119 – 136 Toal, G. 1998. Thinking Critically about Geopolitics. In The Geopolitics Reader Eds Gerard Toal, Simon Dalby and Paul Routledge. London Routledge. pp. 1-11 Uvin, P . 2002. Counting Categorizing and Violence in Burundi and Rwanda. In Census and Identity. The Politics of Race, Ethnicity, and Language in National Censuses. (eds) David Kertzer and Dominique Arel. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 148 – 175. Wilson, Edward. 1999. Consilience. The Unity of Knowledge. New York. Vintage books


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta



1. Uvod :Kulturalna geografija Jackson, P. 1989. The Heritage of Cultural

Geography. In Maps of Meaning: An Introduction to Cultural Geography. London: Routledge. pp. 9 – 24

2. Pejzaž/ Diskusija Mitchell, D. 2008. Landscape. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput

3. Moralne geografije/ Diskusija Cresswell, T. 2008. Moral Geographies. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput

4. Priroda, kultura/Diskusija Hincliffe, S. 2008. Nature/Culture. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput

5. Granica i kartografija/Diskusija Cosgrove, D. 2005. Mapping/Cartography. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput

6. Korijeni / Diskusija Fortier, Anne Marie. 2008. Diaspora. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput Mitchell, Katharyne. 2008. Hybridity. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput

7. Soundscapes / Diskusija Atkinson, R. 2006. The Aural Ecology of the City: Sound, noise and exclusion in the city. Paper No. 5. Housing and Community Research Unit.

8. Virtual landscapes/ Diskusija Boellstorff, T. 2008. Coming of Age in Second Life: An Anthropologist Explores the Virtually Human. Chapters 1, 4, and 9.

9. Geopolitika i vode/ Diskusija Huntington, S. 2008. The Clash of Civilisations. In The Cultural Geography Reader. Eds. Timothy S. Oakes and Patricia L. Price. London: Routledge pp. 159 – 169

10. Baština i turizma / Diskusija Urry, J. 2002. The Tourist Gaze. In The Tourist Gaze. London: Sage. pp. 1- 16

11. Tijelo i (in)validnosti: Film Longhurst , R. 2008. The Body. U Kulturna Geografija: Kritički rječnik ključnih pojmovna. ur. David Atkinson et al. Zagreb: Disput

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Izvedbeno-scenska kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar V Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija doc. dr. sc. Diana Grgurić Suradnik Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru

Kabinet F-812 Telefon +385/ 51/ 265706 E-mail [email protected]


Pojam performansa. Performans (u smislu autoprezentacije; Ervin Goffman) kao aspekt društvene interakcije; dramaturški aspekti svakodnevice. Socijalni i psihološki aspekti izvođenja; percepcija drugoga i autopercepcija. Fenomenologija društvene stvarnosti iz performativne perspektive: ritualizirani društveni čin i društvena pozornica (primjerice: javni govor; sportski nastup; religijski obred; sudski proces) Performans kao spontani izraz i performans u dramaturškoj obradi. Antropološka perspektiva: ritual, drama, karneval, film, spektakl u kulturalnom performansu (Victor W. Turner). Rapsodijsko i/ili mimsko izvođenje govornih i tekstualnih artefakata i moderni rituali (hepeninzi). Tijelo i pozornica. Teorijski temelji (Walter Benjamin, Judith Butler, Jacques Lacan). Eksplicitna i implicitna tjelesnost performativnog čina. Rodni moment. Scenski pokret i prezentacija tjelesnosti.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.definirati pojam izvedbeno-scenske kulture: performans 2. opisati izvedbeno-scenski čin i njegov popratni instrumentarij 3.primijeniti konkretne analitičke modele


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi/Zadaće 0,5 15 Kolokvij 1,5 45 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja – kolokvij Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Kolokvij se sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 9 bodova. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Carlson, M. Performance: A Critical Introduction. Routledge, 1996 Craig, E. G. O umjetnosti kazališta. Zagreb, 1980. Goldberg, R. Performance Art: From Futurism to the Present (World of Art). London, 1996 Pfister, M.Drama – teorija i analiza. Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1998. Uvod u studije performansa, ur. A. Jovičević, A. Vujanović. Fabrika knjiga, Beograd. 2007. .

Izborna literatura: Auslander, P. Liveness: Performance in a Mediatized Culture. Routledge, 1999. Broadhurst, S. Liminal Acts: A Critical Overview of Contemporary Performance and Theory.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene. POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte.



studenata

1. Kulturalni i umjetnički performans ne 2. Kulturalni i umjetnički performans ne 3. Performativ i performativnost internet 4. Performans povijesni presjek ne 5. Performans u um jetnosti internet 6. Analize primjera- rad studenata ne 7. Analiza primjera- rad studenata ne

8. Analiza primjer-rad studenata internet 9. Izvođačka tijela – suspenzije i karnalna umjetnost internet 10. Izvođenje u medijaliziranom društvu ne 11. Digitalni performans internet 12. KOLOKVIJ

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura 1 Studij Prediplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 11.15 -13.00 Nositelj kolegija Sanja Puljar D'Alessio Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda i petak 13.00 – 14.00

Kabinet F 807 Telefon E-mail [email protected]


-Što je popularna kultura? Kultura i ideologija. Popularna kultura i kulturalni studiji. -Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Kodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Gledateljstvo i globalizacija televizijskog tržišta. Televizija kao tekst. -Popularna fikcija. Ideologija i simptomatsko čitanje. -Film. Strukturalizam i popularni film. Poststrukturalizam i popularni film. Vizualno zadovoljstvo i narativni film. -Novine i časopisi. Žanrovsko diferenciranje tiskovina i ciljana populacija (ženski časopisi, muški časopisi, generacijsko, tematsko diferenciranje). - Etnografija subkultura. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati popularnu kulturu, analizirati ključne manifestacije popularne kulture, razlikovati teorijske škole: tradiciju „kultura i civilizacija”, strukturalizam, postrstrukturalizam, neogramscijevski marksizam, frankfurtsku školu, postmodernizam.






Seminar 1.5 35 Kontinuirana provjera znanja - kolokvij 1.5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja – kolokvij Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Kolokvij se sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 7 bodova. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Storey, J. 2001. Cultural Theory and Popular Culture, Harlow: Pearson Education Limited. Storey, J. 1996. What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold. Hall, S. 2001. “Encoding, Decoding”, str. 507-517. U S. During: The Cultural Studies Reader. London: Routledge.

Izborna literatura: Fiske, J. 1989. Understanding Popular Culture. London: Hyman. de Certau, M. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. Ang, I. 1989. Watching Dallas. Soap Opera and the Melodramatic Imagination. New York: Routledge


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi i novostima Odsjeka.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Definicije popularne kulture i ideologije masovne kulture

2. Tradicija kultura i civilizacija

3. Kulturalizam

4. Marksizmi

5. Neogramscijevski kulturalni studiji

6. Strukturalizam

7. Poststrukturalizam

8. Feminizmi 1

9. Feminizmi 2

10. Postmodernizam

11. Postmoderna televizija

12. S. Hall: kodiranje, dekodiranje Predaja seminara 13. Kolokvij

14. Zaključak

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kultura civilnog društva Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 17,15 (16,45) Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nenad Fanuko Suradnik Marta Berčić Vrijeme za konzultacije Utorkom, 16,45, e-mailom

Kabinet 817 Telefon 0915580920 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cilj kolegija je predočiti studentima pregled suvremenih teorijskih i empirijskih pristupa koji se koriste za objašnjenje "civilnog društva". Empirijski pristupi koji će se razmatrati se odnose prvenstveno na probleme konceptualizacije i operacionalizacije sociokulturnih fenomena koji definiraju civilno društvo, društveni prostor u kojem se odvijaju socijalne interakcije specifične za civilnu sferu. Ovakvim pristupom se jasno razgraničavaju razlike između civilnog i ekonomskog (npr. racionalno, ekonomsko djelovanje) i političkog (država, političke stranke, ideologije) društvenog prostora. Ključni koncepti važni za razumijevanje ovoga područja su neprofitni sektor, organizacije civilnog društva, javno/privatno, demokratski procesi, socijalni kapital i dr. Kako su suvremene teorije civilnog društva povezane većim dijelom s problematikom funkcioniranja demokratskih poredaka, a time i socijalnih pokreta, socijalnog kapitala (povjerenja, volonterizma, altruizma, uzajamne umreženosti), posljedica masovne kulture, partikularizacije i diferencijalizacije u svim društvenim sustavima, pa time i potrebama i interesima, problemima društvene kohezije i sl. studenti/ce će steći dopunski uvid u područja kojima se bave ostali obavezni i izborni kolegiji, a sadržaj kojih obuhvaća problematiku identiteta, europske kulturne politike i sl. Cilj je obuhvatiti višedimenzionalno značenje i stukturiranost prostora neprofitnog sektora kao izvora promjena i novih obrazaca kulture civilnog društva. Analizirat će se karakteristike udruga i socijalnih pokreta u Hrvatskoj kao vidljivih i djelomično uključenih organizacija i fenomena koje čine civilno društvo Hrvatske danas, a koji se pojavljuju u javnom prostoru i djeluju kao sociokulturni akteri koji utječu na promjene u društvu. Sadržaj kolegija je podijeljen u pet odabranih i najznačajnijih problema kojima se bave suvremene teorije civilnog društva: 1. Povijest pojma civilno društvo, definiranje osnovnih pojmova vezanih uz povijest razvoja civilnog društva - altruizam, milosrđe i filantropija, volonterizam. 2. Definiranje „civilnog društva” - civilno društvo je prostor udruživanja građana, djelomično ili visoko strukturiran, različit aIi odvojen od vlasti, građana koji se udružuju radi dobrobiti zajednice i društva. Nije političkog karaktera, ali može postati; neprofitnog je karaktera što znači da se prikupljene vrijednosti ne distribuiraju u privatnu sferu (podjela profita privatnim osobama), već u razvoj iIi blagostanje društva, pojedinih grupa ili opće dobro. S obzirom na djelomičnu ovisnost o teritorijalnim granicama državljana o sustavu (državi) u kojem se pojavljuju kao individue, grupe ili socijalni akteri koji predstavljaju vlastite i partikularne interese, nužno je definirati civilno društvo kao prostor stvaranja novih identiteta (multikulturalnost, interkulturalnost i sl.). Razmatrat će se društveni i kulturni prostor civilnog društva i njegova ovisnost o resursima koji dolaze iz drugih sfera, prvenstveno političke sfere (države, vlasti), ekonomskih institucija, teritorijalnih okolnosti. Kako se socijalne interakcije i organizacije civilnog društva pojavljuju u javnoj sferi koja je uglavnom rezervirana za političku sferu, nužno je studente upoznati s nekim teorijama demokracije i uz njih povezanih pojmova (Held, Weber, Giddens), poput države, karakteristika i uvjeta demokratskog društvenog poretka i mogućnostima prevladavanja krize demokratskih sustava (“Trećeg puta”, Giddens). Razmatrat će se utjecaj ovih društvenih promjena na stvaranje subkultura i stilova života. 3. Odnos i društvene interakcije između civilnog društva i ekonomskog sustava, odnosi na tržištu i povezanost sa civilnim društvom, povezanost socijalnog kapitala i gospodarskog razvitka, socijalno odgovorno gospodarstvo (utjecaj i povezanost s akterima civilnog društva). Procesi globalizacije i posljedice na razvoj civilnog društva, utjecaj modernizacije na identitet pojedinca, nastanak globalnog civilnog društva, karakteristike globalnih nevladinih organizacija te njihov utjecaj na politički sustav. 4. Vrednote civilnog društva (kultura civilnog društva) - koncept socijalnog kapitala, istraživanja socijalnog kapitala u zapadnim demokracijama i Hrvatskoj, razina umreženosti, lobiji, razina uzajamnog povjerenja, utjecaj povjerenja u društvene institucije na razvoj društva. Povezanost socijalnih pokreta i civilnog društva, razlika između socijalnih pokreta i organizacija civilnog društva. 5. Razvijenost i kultura civilnog društva u Hrvatskoj, analiza udruga kao aktera sociokulturnih promjena, socijalne mreže i lobijii Hrvatskoj.


Studenti/ce će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. Opisati empirijske fenomene koji korespondiraju s konceptom civilnog društva (navedeni u sadržaju kolegija);

2. Povezati promjene sadržaja, opsega, značenja (i/ili diskursa) civilnog društva s društvenim promjenama u drugim društvenim sferama, naročitoj kulturnoj i političkoj (u državama EU i državama tranzicije); Definirati kriterije za klasifikaciju društvenih oblika i institucija koje su u funkciji civilnog društva, prepoznati širok raspon aktivnosti i društvenog djelovanja te vrste društvenih institucija koje se pojavljuju u neprofitnom sektoru; prepoznati dimnezije subkultura koje nastaju pod utjecajem ovih društvenih promjena;

3. Analizirati i evaluirati rad udruga građana, zaklada i ostalih organizacija civilnog društva kao socijalnog prostora za razvijanje socijalnog kapitala i prostora za redefiniranje društvenih vrijednosti;

4. Razlučiti i argumentirati promjene u funkciji države, procese u razvoju suvremene demokracije te utjecaj na druge društvene sustave;

5. Usporediti razvijenost civilnog društva u Hrvatskoj s civilnim društvom u drugim razvijenim demokracijama


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X x X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X X




Pohađanje nastave 0,5 0 Kontinuirana provjera znanja 2,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Pohađanje nastave: studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i seminara što im donosi 1 ECTS bodova, odnosno 0 ocjenskih bodova. Pohađanje nastave je uvjet za stjecanje ECTS ali ne i ocjene.. 2. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

2.1. Izvedbenim planom predmeta predviđeno je 30 sati predavanja i 15 sati rada u seminaru, za vrijeme kojeg studenti imaju obavezu pročitati obaveznu literaturu. 2.2. Nakon završetka ciklusa od 18 sati predavanja (posljednji tjedan u studenom 2013. studenti će polagati kolokvij koji će se sastojati od pisanog testa (20 pitanja), a sadržajno će obuhvaćati osnovne pojmove vezane za problematiku civilnog društva. Kolokvij je obavezan, ne predviđa se ispravak, a maksimalan broj bodova na kolokviju je 20 ocjenskih bodova. U drugom ciklusu, nakon polaganja kolokvija, slijedi drugi ciklus od 12 sati predavanja koja obuhvaćaju analizu hrvatskog civilnog društva prema prethodno usvojenim konceptualnim dimenzijama za analizu civilnog društva. Za vrijeme tog ciklusa svi referati i seminarski rad moraju biti predani na za to predviđeno mjesto na MUDRIju. Krajnji rok za predaju seminarskog rada je 16.01.2014. Ukoliko je student/ica ostvario manje od 40% bodova na kolokviju odnosno nije predala/o seminarski rad koji udovoljava zadanim kriterijima ne može pristupiti pisanom ispitu. 2.3. Studenti/ce će izlagati referate iz odabranih članaka i/ili poglavlja iz knjiga i prema unaprijed dogovorenim terminima (sačiniti power point prezentaciju), odnosno obaveza je svih studenata da sačine sažetak odabranog poglavlja ili članaka za što će dobiti 10 ocjenskih bodova. 2.4. Osim referata, studenti su obavezni napisati jedan seminarski rad koji se odnosi na jedan problem vezan uz teme i probleme civilnog društva (dužine od 8-12 stranica), za koji mogu dobiti maksimalno 30 bodova. Nakon ispunjenja svih obaveza (predaje sažetaka, stjecanja uvjeta za dobivanje potpisa, predanog završnog seminarskog rada) mogu pristupiti završnom pisanom dijelu ispita znanja prema ispitnim rokovima. Sažeci i seminarski rad se predaju za to predviđenom mjestu na MUDRI-ju. Na stranici kolegija će biti postavljeni svi dodatni materijali, pp prezentacije s predavanja, zadani rokovi, obavijesti te ostala komunikacija između nastavnika i studenata.

3. Završni ispit Završni ispit je pisani, sastoji se od 20 pitanja. Usmeno ispitivanje je moguće u slučaju kada studenti nisu zadovoljni s dobivenim rezultatima pisanog ispita, a postignuli su broj bodova na isto, koji su blizu granice za slijedeću razinu ocjene i/ili ukoliko zbog svih ostalih elemenata ocjenjivanja i vrednovanja postoji uporište za veću ocjenu. Pristup popravku međuispita Pristup popravka kolokviju ne postoji, ali se predani referati i seminari mogu popraviti,o svakom pojedinačnom slučaju odlučuje nastavnik. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Anheier, H.K, (2005) Nonprofit Organizations. Theory, management, policy. London and New York: Routledge. Bežovan, G.(2004) Civilno društvo, str. 1 –94. Zagreb: Globus. Edwards, M. (2009) Civil Society.Cambridge: Polity Press Giddens, A.(1999) Treći put: obnova socijaldemokracije. Zagreb: Politička kultura. Gellner, E. (2001) Uvjeti slobode: civilno društo i njegovi suparnici, Zagreb: Politička kultura. Šalaj, B. (2007) Socijalni kapital. I i II poglavlje (str.1-129) Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

Izborna literatura: Alexander, J.C. ,(ur.) (1998) Real Civil Societies. University of British Columbia: SAGE. Anheier, H.K. (2004) Civil Society. Measurement, Evaluation, Policy. London: Earthscan. Bežovan, G. (2004) Civilno društvo. II dio Zagreb: Globus Bežovan, G., Zdrinščak, S. (2007) Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski I Turk, HSD Castells, M. (2003) Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing. Castells, M. (2003) Internet glaksija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (pog.4. i 5.) Coleman, J. "Social Capital in the Creation of Human Capital." American Journal of Sociology.Vol.94, s95-s120 Chesters, G. I Welsh, I. (2006) Complexity and Social Movements. Multitudes at the edge of chaos. Ney York: Routledge Eberly, D. (ur.) (2000) The essential Civil Society Reader. Fukuyama, F.(2000) Povjerenje. Zagreb: Izvori. Fox, L.M., Schearer, S.B. ur. (1997) Sustaining Civil Society. Strategies for resource Mobilization.Washington: CIVICUS Giddens, A. (1990) The Consequences of Modernity. Stanford: Stanford University Press Glasius, M., Lewis, D., Seckinelgin, H., ur. (2004) Exploring civil society: Political and cultural contexts London, NY: Routledge Havelka, M. (1996) Nevladine humanitarne organizacije danas u Hrvatskoj: stanje, problemi i perspektive. Revija za socijalnu politiku, god. III, br. 2., str. 127-133. Ingelhart, R. (2000)"Modernization, Cultural Change and the Persistence of Traditional Values." American Sociological Review, Vol.65 (February: 19-51) Kunac, S. (2006) Vrijednost vrednota: civilno društvo i hrvatska demokratizacija. Zagreb: B.a.B.e – grupa za ženska ljudska prava Kunac, S. (2010) Obilježja društvenog konteksta djelovanja organizacija civilnog društva. U: Kekez, A., Kunac, S., Stažnik, M., Škrabalo, M. Vrednote u praksi: upravljanje i aktivizam civilnog društva za demokratizaciju i ljudska prava. Zagreb: DIM - Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj Riedl, M. (1988) "Društvo, građansko." Pogledi, vol.18. (1988) No.1., str. 15-66 Mesić, M. (2005) Multukulturalizam. Društveni i teorijski izazovi.Zagreb: Školska knjiga Milardović, A. (ur.) (2001) Globalizacija.Osijek: PanLiber Ostrom, E. (2006) Upravljanje zajedničkim dobrima. Evolucija institucija za kolektivno djelovanje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk Pavlović, V. (ur.) (1987) Obnova utopijskih energija, Beograd: Peruško, Z. ur. (2008) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Naklada Jesenski I Turk, HSD Parekh, B. (2004) Putting civil society in its place. U: Exploring civil society: Political and cultural contexts, ur. Glasius, M., Lewis, D., Seckinelgin, H. London, NY: Routledge Seligman, A.B. (1992) The Idea of Civil Society. Princenton: Princenton University Press Štulhofer, A.(1998) "Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija." ur. Rogić, I. i Zeman, Z. Privatizacija i modernizacija. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Šalaj, B. (2007) Socijalni kapital, Hrvatska u komparativnoj perspektivi, III i IV pog. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Wilson, J, Musick, M. (1997) "Who cares? Toward an Intergrated Theory of Volunteer Work." American Sociological Rewiew.694. Oct.1997 Wehler, H.-U.(2005) Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice,Zagreb: Naklada Jesenski i Turk Drugi izvori dostupni na e-kolegiju: (MUDRI)

.


Kolegij je dostupan na MUDRI-ju. Studenti su obavezni upisati ovaj e- kolegij (za koji će im nastavnik omogućiti lozinku), ispunjavati obaveze zadane na e-kolegiju, redovito pratiti obavijesti te preuzimati dodatmaterijale koje nastavnik postavi na ovaj portal. Studenti i studentice su dužni odabrati članke i/ili poglavlja iz literature prema dogovoru s izvoditeljicom kolegija, te sačiniti sažetak koji trebaju predati u dogovorenom roku. Odabrane članke i /ili poglavlja će prezentirati na seminarima. Od studenata se očekuje da izlože predmet, problem i argumentaciju autora zadanog članka ili poglavlja, iznesu argumente jasno i kritički te izlože eventualne nedostatke i/ili doprinose rješavanju problema s kojima se autor suočSve Detaljne upute će biti dostupne na stranici kolegija na MUDRI-iju. Seminarski rad mora pokazati poznavanje jednog i/ili više problema vezanih za civilno društvo, obuhvatiti poznavanje različitih teorija i empirijskih istraživanja koja se odnose na određeni problem uz adekvatnu analizu istog problema u hrvatskom civilnom društvu. Studenti ne mogu pristupiti završnom ispitu ukoliko nisu predali sve radove predviđene ovim Izvedbenim planom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na stranici kolegija će biti postavljeni svi dodatni materijali, pp prezentacije s predavanja, zadani rokovi, obavijesti te ostala komunikacija između nastavnika i studenata. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA E-kolegij ; mentorski rad e-poštom, usmeno na konzultacijama.



1.

Povijest pojma civilno društvo, definiranje osnovnih pojmova civilnog društva - altruizam, milosrđe i filantropija,

volonterizam.

Zadaci: pročitati Riedl (1-66), -: svaki student/ica prema odabranom članku

i/ili poglavlju čitati relevantni članak

2. Definicije neprofitnog sektora – područje neprofitnog sektora

kao prostora aktivnosti civilnog društva

Zadaci: pročitati: Anaheim, pogl.3.,37-61 Bežovan,

Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu, dio pogl.6.-113-138

Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija -

Riedl, Wilson, Piliavin, ostalo..

3. Definicije neprofitnog sektora – područje neprofitnog sektora

kao prostora aktivnosti civilnog društva

Zadaci: pročitati: Anaheim, pogl.3., Bežovan, Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu,

dio pogl.6. Seminarski rad: članci i/ili poglavlja ,

prezentacija odabranih radova, diskusija–Drucker, Ahrne, Perez-Diaz, Eberdy

4.

Socijalni i kulturni prostor funkcija države i civilnog društva. Teorije demokracije i definicije države (Weber, Giddens), legitimnosti i legalnost vlasti, uloga ideologije na razvoj

civilnog društva.

Karakteristike i uvjeti demokratskog društvenog poretka, ideja Trećeg puta.

Zadaci: čitati Gellner, Giddens -: svaki student/ica prema odabranom članku

i/ili poglavlju čitati relevantni članak, dio pogl.6.,

Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu Zadaci: čitati Gellner, Giddens

-: svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak, dio

pogl.6. Izlaganje seminarskih radova prema rasporedu

5.

Civilno društvo i ekonomski sustav, odnosi na tržištu i povezanost sa civilnim društvom, povezanost socijalnog kapitala i gospodarskog razvitka, socijalno odgovorno

gospodarstvo

Zadaci: čitati Giddens -: svaki student/ica prema odabranom članku

i/ili poglavlju čitati relevantni članak

6. Procesi globalizacije i posljedice na razvoj civilnog društva,

utjecaj modernizacije na identitet pojedinca, nastanak Zadaci: čitati Giddensa, Anheier, pogl.15- 328-

358

globalnog civilnog društva, karakteristike globalnih nevladinih organizacija te njihov utjecaj na politički sustav.

-: svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak

7.

Koncept socijalnog kapitala, istraživanja socijalnog kapitala u zapadnim demokracijama, razina umreženosti, uzajamnog

povjerenja, povjerenja u društvene institucije na razvoj društva.

-: svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak Seminarski rad: članci i/ili poglavlja ,

prezentacija odabranih radova, diskusija - Cohen, Arato, Pavlović,

8.

Kolokvij

Zadaci: čitati Šalaja, Anaheiema, pogl. 4. 88-94

-: svaki student/ica prema odabranom članku i/ili poglavlju čitati relevantni članak Seminarski rad: članci i/ili poglavlja ,

prezentacija odabranih radova, diskusija - Šalaj, Coleman, Ingelhart, Woolcock

9. Socijalni kapital nastavak, istraživanja socijalnog kapitala u

Hrvatskoj

Zadaci: čitati Šalaj, Anaheiem, pogl. 4. -: svaki student/ica prema odabranom članku

i/ili poglavlju čitati relevantni članak Seminarski rad: članci i/ili poglavlja ,

prezentacija odabranih radova, diskusija–Fukuyama, Čengić i Vehovec, Štulhofer,

Milardović

10. Analiza udruga, zaklada i inicijativa građana kao aktera sociokulturnih promjena

Seminarski rad: članci i/ili poglavlja , prezentacija odabranih radova, diskusija -

Bežovan, Bežovan i Zdrinšćak, Šalaj, Peruško, ostali

11. Razvijenost i kultura civilnog društva u Hrvatskoj

Zadaci: čitati Bežovan, Šalaj -: svaki student/ica prema odabranom članku

i/ili poglavlju čitati relevantni članak, istraživanja o civilnom društvu u Hrvatskoj

12. Socijalni pokreti u Hrvatskoj Zadaci: Pavlović - analiza socijalnih pokreta u

Hrvatskoj (studentski pokret ?)

13. Koncept održivog razvoja u Hrvatskoj i civilno društvo; urbano-ruralno (urbani i ruralni razvoj) i uloga civilnog

društva

Zadaci: dokumenti vezani uz koncept održivog razvoja u Hrvatskoj (Strategija održivog

razvoja RH)

14. Civilno društvo i mladi u Hrvatskoj i EU 15. Priprema za pisani ispit

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulture Srednje Europe Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar V semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija Red. Prof. dr. sc. Nikola Petković Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 809 Telefon +385 51 265 693 E-mail [email protected]


Koristeći teorijski aparat kolonijalne i postkolonijalne kulturalne i književne kritike, studenti će, u kombinaciji predavanja i seminara (izlaganja studentskih radova) biti upoznati s klasičnim tekstovima-dokumentima srednjeeuropske kulture.Tradicionalno tumačeni narativi Jaroslav Hašeka, Claudia Magrisa, Miroslava Krleže, Viktora Pelevina i Nedjeljka Fabrija bit će re-evaluirani iz rakursa postkolonijalnih teorija. Strateška pretpostavka kolegija je da je, unatoč razlikama u dinamici kolonizacije koje su, što se vaneuropskih prostora tiče centrifugalne, Srednja Europa, gotovo od početaka njezine formacije, bila nedominantna kolonija čija je kolonijalna stvarnost počivala na centripetalnim imperijalnim dinamikama


Upoznati studente s novim načinima tumačenja kulturalnog i geostarteškog prostora (Srednje Europe) iz vizure postkolonijalizma. Upoznati studente s poveznicama (sličnostima i razlikama) između tri epohalna stanja: postmodernizma, postkolonijalizma i postkomunizma. Studenti će biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim tekstovima koji su prepoznati kao spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu. Studenti će biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim tekstovima koji su prepoznati kao spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu.






Pohađanje nastave 0,5 0 Izlaganje 0,5 20 Seminarski rad 1,5 40 Pismeni ispit, kolokvij 1,5 40 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: izlaganje: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugome njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi u izlaganju je 20. Slijedi opis daljnje bodovne razdiobe unutar rečene aktivnosti: ukoliko je izlaganje istovremeno i napisano u obliku sažetka seminarskog rada koji se na dan izlaganja predaje te ukoliko student/ica sadržaj izloži koherentno, konzistenstno, artikulirano i temeljeno na tekstu kojega obrađuje kao prostoru egzaktnosti njegovih/njezinih hipoteza, dobit će maksimalan broj bodova: 20. Broj bodova će se smanjivati proporcionalno sa smanjenjem gore opisane uobličenosti aktivnosti (izlaganja) u konzsientnu cjelinu. Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, trećemu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Tekst je, naglasimo to, ovdje jedini prostor egzaktnosti i od studenata i studentica očekuje se da u njihovim interpretativnim i analitičkim pristupima ne odstupaju od temeljnih tekstova kao ishodišta interpretacija. Što se potonje više budu temeljile na slobodnim improvizacijama, proizvoljnim asocijativnim nizovima, intuitivnim uvidima u građu… broj bodova će se srazmjerno smanjivati dok ne dosegne imanentni mimimum o čijoj razini prosubnu, kao kreativni čiatelj, donosi ocjenjivač istoga. Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku,

maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu sukus koje su fikcionalno-historistički tekstualni dokumenti regije o kojoj je u kolegiju riječ. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Pitanja su strukturirana konceptualno i bave se odabranom problematikom zadanih djela. Primjerice simbolom rijeke u djelu Dunav Claudia Magrisa… ili pak Magrisovim tretmanom Srednje Europe u odnosu na onaj Jaroslava Hašeka… Kolokvij sadrži osam (8) pitanja od kojih svako maksimalno može donijeti po pet (5) bodova što u sveukupnosti čini upravo četrdeset (40) bodova kako je to gore i navedeno. Svako je pitanje poziv na mini-esej od kojega se očekuje da ne prijeđe pola rukom pisane stranice jednostrukoga proreda te da unutar zadanog prostora zahvati SVE segmente pitanja. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Skripta (u fotokopiraoni) Jaroslav Hašek, Dobri Vojak Švejk Claudio Magris, Dunav; Naslijepo Miroslav Krleža, Hrvatski bog Mars Viktor Pelevin, Čapajev i Praznina Viktor Pelevin, Generacija P Nedjeljko Fabrio, Vježbanje života

Izborna literatura: Bit će distribuirana, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i instruktora


POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjek KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Studenti su dužni tijekom semestra napisati 1 seminarski rad koji će izložiti pred studentima. Na kraju kolegija piše se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obavezno. Studenti koji ne pristupe kolokviju neće moći položiti kolegij.


1 Uvodno predavanje: 'Post' u 'Postkolonijalizmu' i 'Post' u Postmodernizmu

2 Predavanje I: Srednja Europa: san, zbilja, utopija

3 Predavanje II: Dunav

4 Predavanje III: Naslijepo

5 Predavanje IV: Po-etika srednjeeropskih identiteta

6 Predavanje V: Srednja Europa i kulture granica

7 Predavanje VI: Margine Srednje Europe: kolonijalni motivi M. Krleže

8 Predavanje VII: Književnost postkomunizma: Čapajev i Praznina

9

Predavanje VII: Književnost postkomunizma II: Generacije P

Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada prve grupe)

10 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada druge grupe)

11 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada treće grupe)

12 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada četvrte grupe)

13 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada pete grupe)

14 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada šeste grupe)

15 Pismena provjera znanja (kolokvij)

Pročitati cjelinu u skripti Pročitati cjelinu u skripti Pročitati cjelinu u skripti Pročitati cjelinu u skripti Pročitati cjelinu u skripti Pročitati djelo Pročitati djelo Napisan seminarski rad i izlaganje Napisan seminarski rad i izlaganje Napisan seminarski rad i izlaganje Napisan seminarski rad i izlaganje Napisan seminarski rad i izlaganje Napisan seminarski rad i izlaganje Obavezno pristupiti pismenoj provjeri znanja

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI ... - Filozofski fakultet · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kulturalne studije Studij Jednopremetni studij kulturologije Semestar