�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Marina Špehar

HACCP STANDARD NA PRIMJERU PODUZE�A BIOFARM d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

����

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

HACCP STANDARD NA PRIMJERU PODUZE�A BIOFARM d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje kvalitetom

Mentor: dr.sc. Lara Jelenc

Studentica: Marina Špehar

Studijski smjer : Poduzetništvo

JMBAG : 0081120780

Rijeka, rujan 2014.

����

SADRŽAJ:

1. UVOD ...................................................................................................................... 1

2. KVALITETA I STANDARDI KVALITETE ...................................................... 3

2.1. Kvaliteta ............................................................................................................... 3 2.1.1. Definicija kvalitete i pokazatelji kvalitete ........................................................ 3 2.1.2. Povijest normizacije i kvalitete......................................................... …………7

2.2. HACCP STANDARD ....................................................................................... .. 8 2.2.1. Pojam i na�ela HACCP standarda .................................................................... 8

2.2.1.1. Op�enito o HACCP standardu .................................................................. 8 2.2.1.2. Komponente HACCP standarda ............................................................. 10 2.2.1.3. Zakonska osnova HACCP standarda i ozna�avanje proizvoda .............. 11

2.2.1.4 Na�ela HACCP standarda .......................................................................... 13 2.2.2. Primjena HACCP sustava ............................................................................... 14

3. UTJECAJ HACCP SUSTAVA NA POTROŠA�E KORISTE�I PRIMJER PODUZE�A BIOFARM D.O.O. LU�KO ................................................................. 18

3.1. Biofarm d.o.o. ..................................................................................................... 18 3.1.1. Op�enito o poduze�u Biofarm d.o.o. .............................................................. 18 3.1.2. Proizvodni asortiman ...................................................................................... 21 3.1.3. Norme i standardi koji se primjenjuju u poduze�u ......................................... 22

3.2. Analiza provedenog istraživanja o HACCP standardu....................................... 22

3.3. Analiza hipoteza ............................................................................................... 356

4. ZAKLJU�AK ....................................................................................................... 45

LITERATURA ............................................................................................................... 48 POPIS TABLICA ........................................................................................................... 50 POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 51 POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 52 ANKETNI UPITNIK…………………………………………………………………..53 IZJAVA……………………………………………………………………………...…55

���

1. UVOD

U današnje doba užurbanog života i nepredvidivog razvoja proizvoda i tehnologija

teško je pratiti trendove kvalitete kao što je i teško prona�i granicu izme�u stvarne

težnje visokoj kvaliteti i marketinškog poteza.

Poduze�a se bore za prevlast na tržištu koriste�i razne strateške poteze. Me�u

potroša�ima, što privatnim što poslovnim, vlada mišljenje da je kvaliteta samo utopija te

vlada veliko nepovjerenje prema pružateljima usluga i proizvo�a�ima dobara. Kvaliteta

ozna�ava poslovnu strategiju koja se može sagledati sa dva razli�ita stajališta, jedno od

stajališta je da se poduze�a bore za prevlast na tržištu i svoju egzistenciju kao rezultat te

prevlasti koriste�i kvalitetu kao instrument za stjecanje dobiti dok je drugo stajalište

ipak ono �emu se ve�ina potroša�a potajno nada, težnja postizanju visoke razine

pružene kvalitete. Potroša�i cijene društveno odgovorno ponašanje poduze�a.

Najbolje svjetske kompanije izgra�uju jasnu poslovnu strategiju na na�elu prema

kojemu je kvaliteta �imbenik istovremenog i uskla�enog postizanja zadovoljstva

potroša�a i njihova poslovnog uspjeha. Takve kompanije usprkos konkurenciji postižu

izvrsne poslovne rezultate. To podrazumijeva da je kvaliteta postala osnovni na�in

upravljanja kompanijom (Skoko, 2000, p. 18).

Kroz rad se prožima analiza HACCP standardakoriste�i primjer poduze�a Biofarm

d.o.o Lu�ko i njegova proizvoda, �aja od brusnice, te istraživa�ki radsproveden putem

anketnog upitnika koji prikazuje mišljenje i stav krajnjih potroša�a o HACCP standardu

i proizvodima proizvedenim sukladno HACCP sustavu.Na temelju rezultata

istraživa�kog rada potvr�uju se ili opovrgavaju postavljene hipoteze.

Važno je potaknuti svijest o standardima i normama kvalitete i njihovoj važnosti

za gospodarstvo kao i davanje do znanja da norme postoje i ne predstavljaju samo

marketinški trik ili poslovnu strategiju ve� su ozbiljne smjernice poslovanje pra�ene

budnim okom nadležnih institucija.

���

Temeljem obrade podataka prikupljenih anketnim upitnikom rad prikazuje stvarno

stanje svijesti o kvalitete sa gledišta potroša�a te utjecaj tog egzogenog faktora na

unutrašnje ure�enje proizvodnog poduze�a.

Radna hipoteza Osnovna hipoteza koja se želi dokazati je da standardi kvalitete, u slu�aju ovog

istraživa�kog rada, Analiza opasnosti i kriti�ne kontrolne to�ke, HACCP (engl. Hazard

AnalysisCriticalControlPoints) standard nema pozitivan u�inak na svijest potroša�a i ne

utje�e na prodaju proizvoda sukladno o�ekivanjima.

Sadržaj i struktura rada

U „Uvodu“ su definirani predmet, ciljevi te svrha rada. U drugom poglavlju naslova

„Kvaliteta i standardi kvalitete“ su detaljnije pojašnjeni pojmovi kvalitete i HACCP

standarda. Unutar dijela rada pod naslovom „Kvaliteta“ su detaljnije obrazloženi

definicija kvalitete i pokazatelji kvalitete te povijest normizacije i kvalitete. Dio rada

pod naslovom „HACCP standard“ daje obrazloženje pojma HACCP standarda koji

obuhva�a op�enite podatke o HACCP standardu, komponente i zakonsku osnovu

HACCP standarda i ozna�avanje proizvoda. Drugi podnaslov tako�er obuhva�a i na�ela

HACCP standarda te primjenu HACCP sustava.

U tre�em poglavlju naslova „Utjecaj HACCP sustava na potroša�e koriste�i primjer

poduze�a Biofarm d.o.o. Lu�ko“ analizirani su podaci dobiveni provedenom anketom i

doneseni glavni zaklju�ci istraživanja. Poglavlje donosi podatke o poduze�u Biofarm

d.o.o. koje je uzeto kao primjer za rad pružaju�i op�enite podatke o poduze�u, njegov

proizvodni asortiman i pregled normi i standarda kvalitete koji se primjenjuju u

poduze�u. Poglavlje tako�er analizira provedeno istraživanje o HACCP standardu

obuhva�aju�i teoretski prikaz metoda prikupljanja podataka i analizu uzorka te detaljnu

analizu anketnog upitnika. Tre�i dio tre�eg poglavlja daje detalje analize postavljenih

hipoteza, jedne osnovne i �etiri pomo�ne, uspore�uju�i postavljene hipoteze sa

rezultatima anketnog upitnika i temeljima u korištenoj literaturi.

U posljednjem poglavlju je dan pregled glavnih zaklju�aka rada.

���

2. KVALITETA I STANDARDI KVALITETE

U nastavku su detaljnije definirani i objašnjeni pojmovi kvalitete i HACCP standarda

koriste�i stru�nu literaturu sa podru�ja istraživanja kvalitete sa ciljem upoznavanja

�itatelja sa osnovama standarda kvalitete te posebno HACCP standarda radi boljeg

razumijevanja tematike. U daljnjem tekstu pojam kvalitete te HACCP standard se

detaljnije obrazlažu.

2.1. Kvaliteta

Kvaliteta je opsežan pojam te �e u navedenom dijelu rada detaljnije biti obrazložena

definicija kvalitete, pokazatelji kvalitete te kratka povijest normizacije i kvalitete.

Posljednji dio, odnosno povijest normizacije i kvalitete ukazuje na �injenicu da je težnja

kvaliteti sveprisutna ve� dugi niz godina te se kao takva prožima kroz sve grane

gospodarstva kao i svakodnevni život potroša�a.

2.1.1. Definicija kvalitete i pokazatelji kvalitete

Sukladno op�oj definiciji kvalitete, kvaliteta je pokazatelj obujma odnosno uporabne

vrijednosti nekog proizvoda ili usluge za zadovoljenje to�no odre�ene potrebe na

odre�enom mjestu i u odre�enom vremenu odnosno kada se taj proizvod i ta usluga u

društvenom procesu razmjene potvr�uje kao roba (Lazibat, 2005, p. 105).

Kvaliteta proizvoda apsolutna je pretpostavka njegova društvenog priznanja i

transformacije u robu pa time istodobno i uvjet za život i rad bilo kojeg proizvo�a�a i

njegova proizvoda na tržištu. Prema službenoj definiciji kvalitete, kvaliteta je ukupnost

svojstava stanovitog entiteta koja ga �ini sposobnim da zadovolji izražene ili

pretpostavljene potrebe (Lazibat, 2005, p. 105).

Sukladno mišljenju mnogih autora, kvaliteta je pojam koji je teško jednostavno

definirati te se može nai�i na razna tuma�enja kroz povijest.

���

Za Aristotela je kvaliteta bila ono na osnovu �ega se kaže da je nešto stvoreno onakvim

kakvim jest. Današnje definicije kvalitete se razlikuju s filozofskog, proizvodnog,

ekološkog, korisni�kog i drugih stajališta (Kuliš i Grubiši�, 2010, p. 9).

Ilustracija 1:Definicije kvalitete u svakodnevnom jeziku

Izvor:Izrada autora

Ilustracija 1 prikazuje što u stvarnom životu i svakodnevnom jeziku za potroša�e

predstavlja kvaliteta te na temelju obra�ene literature se mogu izvesti zaklju�ci da je

kvaliteta sposobnost odre�enog proizvoda ili usluge za uporabu odnosno njegova

uporabljivost. Kao sljede�a stavka definicije kvalitete može se navesti sposobnost za

promjenu odnosno prilagodljivost proizvoda ili usluge potrebama tržišta i potroša�a. Za

svaki proizvod ili uslugu je bitno da je podložna promjenama jer u suprotnome ako ne

odgovara potrebama tržišta a ne može se niti prilagoditi gubi svoju vrijednost i bit. Vrlo

važna odrednica svakog proizvoda i usluge je da zadovoljava korisnika jer zadovoljan

korisnik je onaj koji konzumira proizvod ili uslugu te na taj na�in doprinosi

profitabilnosti proizvoda i njegovoj dugovje�nosti na tržištu. Usko vezano uz

zadovoljstvo korisnika je i sukladnost sa zahtjevima korisnika što zna�i da proizvod ili

usluga je kreiran sa ciljem zadovoljavanja postoje�ih zahtjeva korisnika.

Kvalitetu kao pojam nalazimo ve� u prvim pisanim tragovima kao što su Hamurabijev

zakonik, zapisi na grobnicama egipatskih faraona i sli�no (Kuliš i Grubiši�, 2010, p. 3).

���

Tablica 1:Kronološki prikaz znanstvenika i njihova doprinosa razvoju kvalitete

Znanstvenik Godina Doprinos

E. Whitney 1978. Uveo toleranciju u proizvodnju

F. Gauss 1799. Definirao normalnu statisti�ku distribuciju

W. Gosset 1908. Definirao Studentovu distribuciju

F. Taylor 1911. Postavio temelje suvremene organizacije proizvodnje

H. Ford 1913. Uveo serijsku proizvodnju

W. Shewhart 1924. Izumio kontrolne karte, PDCA ciklus

E. Deming 1945. Uveo upravljanje kvalitetom, usavršio PDCA ciklus

K. Ishikawa 1950. Uveo prakti�ne metode upravljanja kvalitetom, autor dijagrama

riblja kost

J. Juran 1951. Objavio knjigu o kontroli kvalitete, posebno poznat po konceptu

Juranova trilogija

A. Feigenbaum 1951. Utvrdio potrebu sveop�eg upravljanja kvalitetom

G. Taguchi 1962. Uveo racionalno poboljšanje procesa

H. Simon 1978. Prou�avao ponašanje zaposlenika u organizaciji

B. Smith 1988. U Motoroli uveo metodologiju 6 sigma

Izvor : Kuliš i Grubiši�, 2010, p. 4

Tablica 1. prikazuje znanstvenike koji su imali znatan utjecaj na razvoj kvalitete u

povijesti te njihova velika postignu�a tijekom godina prikazana kronološkim redom.

Razvoj kvalitete se odvijao u skladu s razvojem društva kroz šest karakteristi�nih fazaod

kojih prva zapo�inje ve� u predindustrijska razdoblju te se zbog toga naziva

predindustrijskom fazom. Razvojem tehnologije i industrije op�enito dolazi do

industrijske revolucije koja se smatra drugom karakteristi�nom fazom razvoja kvalitete.

U drugoj polovici 18. stolje�a se manualna proizvodnja po�ela zamjenjivati parnim

strojevimakoji su obilježili industrijsku revoluciju. Time je po�eo razvoj koji je od kraja

18. do sredine 19. stolje�a izmijenio politi�ke, gospodarske i društvene sustave u ve�em

dijelu svijeta.

Tre�a karakteristi�na faza razvoja kvalitete je po�etak 20. Stolje�a koji obilježava

po�etak serijske proizvodnje ali i proces kontrole se seli iz podru�ja kontrole proizvoda

prema kontroli proizvodnje. �etvrta karakteristi�na faza obuhva�a period drugog

���

svjetskog rata. U periodu od drugog svjetskog rata do 70-ih godina 20-og stolje�a

JosephJuran i ArmandFeigenbaum uvode tri fundamentalna menadžerska procesa:

planiranje, kontrola i poboljšanje. Tako�er u istom periodu KaouruIshikawa uvodi

uklju�ivanje svih zaposlenih u koncept potpune kontrole kvalitete. Navedeni stru�njaci

obilježavaju petu karakteristi�nu fazu 70-ih i 80-ih godina 20-og stolje�a. Godina 1987.

je najvažnija godina u povijesti razvoja kvalitete jer je objavljena norma ISO 9000 pod

nazivom “Sustavi kvalitete –model osiguranja kvalitete u dizajnu, razvoju, proizvodnji,

instalaciji i servisiranju proizvoda.

Šesta i posljednja karakteristi�na faza razvoja kvalitete obuhva�a 21. stolje�e koje

karakterizira pove�anje konkurencije, ve�e i brže tehnološke promjene,¾ prodiranje

novih tehnologija �ak i u tradicionalnedjelatnosti,skra�ivanje životnog ciklusa

proizvoda te globalno usvajanje koncepta kvalitete kao odrednice klju�ne za uspjeh. U

21. stolje�u kvalitete je usmjerena potrebama korisnika te pra�enju i razumijevanju

globalnog tržišta.

Pokazatelji kvalitete su veli�ine koje kvantificiraju kvalitetu nekog proizvoda ili usluge,

procesa ili organizacije. Oni trebaju biti jasni i jednozna�ni da bi svi mogli razumjeti, a

namijenjeni su proizvo�a�ima, kontroli i krajnjim korisnicima (Kuliš i Grubiši�, 2010,

p. 14).

Kriteriji kategorizacije pokazatelja kvalitete (Kuliš i Grubiši�, 2010, p. 14):

1) prema tipu objekta kvalitete:

a) kvaliteta proizvoda,

b) kvaliteta usluge,

c) kvaliteta procesa,

d) kvaliteta organizacije,

2) prema vrsti karakteristike koje opisuje.

Dva su osnovna kriterija kategorizacije pokazatelja kvalitete a mogu biti prema tipu

objekta kvalitete te prema vrsti karakteristika koje opisuju. Prvi kriterij se dalje grana

sukladno objektu kvalitete te se izvodi daljnja podjela na kvalitetu proizvoda, usluge,

��

procesa te kvalitetu organizacije. Drugi kriterij kategorizacije pokazatelja kvalitete

nema daljnje podjele te globalno obuhva�a karakteristike koje opisuje.

2.1.2. Povijest normizacije i kvalitete

Prve pisane zapise o normizaciji nalazimo u drugom stolje�uprije Krista kada je prvi

kineski car QinShinhungDi utemeljio norme u cestogradnji, norme za oružje i ratnu

opremu, propisao razmak osovina i kota�a u kolima te širinu gradskih vrata.

Prva konferencija o normizaciji je održana u Dresdenu 1886. godine. Potreba za

internacionalizacijom normi dovela je do takozvane londonske konferencije na kojoj je

25 vode�ih zemalja svijeta odlu�ilo osnovati Me�unarodnu organizaciju za normizaciju,

koja �e pokrivati sva podru�ja osim elektrotehnike. Tako je 1946. Godine osnovan ISO

(engl. InternationalOrganization for Standardization) (Lazibat, 2005, p. 78).

Kroz dugi niza godina Republika Hrvatska je država koja teži kvaliteti i ostvarivanju što

više razine kvalitete proizvoda i usluga što je vidljivo i iz Rezolucije o kvaliteti

proizvoda i usluga donesenoj 28. prosinca 1971. godine od strane tadašnje Socijalisti�ke

Republike Hrvatske. Na isti dan donesena je i odluka o proglašenju godine 1972.

Godine kvalitete. Rezolucija polazi od �injenice da uslijed sve oštrije konkurencije na

doma�em i stranom tržištu kvaliteta proizvoda i usluga predstavlja faktor od

prvorazrednog zna�aja za svaku nacionalnu ekonomiju, osobito za podru�je

me�unarodne trgovine. Donose se zaklju�ci da borba za višu kvalitetu obuhva�a

tehni�ko-tehnološku opremljenost, stupanj organizacije rada, kvalificiranu strukturu

kadrova, na�in rada i stupanj iskorištenosti znanstvenih dostignu�a u proizvodnji.1

1Informacija o proglašenju 1972. godine za godinu kvaliteta, dostupno na http://www.kvaliteta.net/povijest.htm [01.05.2014.]

��

2.2. HACCP STANDARD

Unutar navedenog dijela rada pod naslovom HACCP standard �e biti detaljnije obra�eni

pojam HACCP standarda, na�ela HACCP standarda i primjena HACCP sustava.

Navedeni pojmovi su biti za daljnje razumijevanje teksta te pružanje osnovnih

informacija o temi rada.

2.2.1. Pojam i na�ela HACCP standarda

Dio rada pod naslovom pojam HACCP standarda obuhva�a op�enite podatke o HACCP

standardu, komponente HACCP standarda i zakonsku osnovu HACCP standarda te

ozna�avanje proizvoda. Za razumijevanje rada važno je znati što predstavlja okosnica

rada te zbog �ega je HACCP standard toliko bitan i što predstavlja za krajnjeg

potroša�a. Bitan dio HACCP standarda su i na�ela HACCP standarda koja su tako�er

obra�ena u radu.

2.2.1.1. Op�enito o HACCP standardu

Hazard AnalysisCriticalControl Point (HACCP) – analiza opasnosti i kriti�nih

kontrolnih to�aka je preventivni i sistemati�ni sustav osiguranja zdravstvene ispravnosti

hrane, zasnovan na primjeni ispravnih tehnoloških procesa i njihovoj kontroli te

nadzoru cijelog sustava.Obveza primjene HACCP sustava u Hrvatskoj odre�ena je

Zakonom o hrani (NN 46/07) koji je stupio na snagu 2007. godine.Temeljem Zakona

odre�uje se obveza uspostavljanja i provo�enja redovite kontrole higijenskih uvjeta

proizvodnje za subjekte u proizvodnji hrane, provedbom preventivnog postupka

samokontrole, razvijenog u skladu s na�elima sustava analiza opasnosti i kriti�nih

kontrolnih to�aka.

Implementacija sustava HACCP obuhva�a sljede�e aktivnosti:obilazak objekta,

sastavljanje hodograma aktivnosti, analizu stanja u smislu detaljnog pregleda i opisa

postoje�eg stanja, prijedlog mjera za otklanjanje tehni�kih i organizacijskih nedostataka,

identifikaciju opasnosti, definiranje kriti�nih kontrolnih to�aka, kriti�nih granica i

korektivnih mjera, izradu potrebnih radnih uputa, standardnih postupaka i procedura,

���

teoretsku i prakti�ku edukaciju osoblja, izradu i uvo�enje potrebnih evidencija,

verifikaciju sustava.Zavod za javno zdravstvo Karlova�ke županije, u skladu sa

zakonskim odredbama i potrebama klijenata koji posluju hranom, a sukladno

dosadašnjoj suradnji s velikim brojem subjekata iz navedene branše, unaprijedio je

stru�ne usluge u smislu potpore na uvo�enju preventivnih postupaka samokontrole

razvijenih u skladu s na�elima sustava analize opasnosti i kriti�nih kontrolnih to�aka.2

HACCP je nastao na temelju razvojnog programa sigurnosti hrane za astronaute prije 40

godina u Pillsburyu, SAD. Program je bio usredoto�en na spre�avanje nastanka

opasnosti koje bi mogle prouzro�iti bolesti prenosive hranom na temelju znanstveno

utemeljenih spoznaja te preventivnih kontrola u svrhu ranog uklanjanja eventualno

nastalih nepravilnosti. Nakon tog pilot-projekta NASA-e (engl. National

AeronauticsandSpaceAdministration) HACCP postaje op�eprihva�eni standard za

ozbiljne poslovne subjekte koji se bave proizvodnjom hrane. Nacionalna akademija

znanosti SAD-a, Komisija CodexAlimentarius i Nacionalno savjetodavno vije�e o

mikrobiološkim kriterijima za hranu SAD-a potvr�uju HACCP kao me�unarodno

priznati standard u proizvodnji hrane.3

HACCP je logi�an, nau�no zasnovan sustav kontrole procesa proizvodnje i distribucije

prehrambenih proizvoda, koji omogu�ava:

1. identifikaciju i procjenu svih mogu�ih opasnosti, tj. svakog fizi�kog, kemijskog

ili mikrobiološkog hazarda u svim fazama,

2. odre�ivanje neophodnih mjera za njihovu prevenciju i kontrolu,

3. osiguravanje provo�enje mjera na djelotvoran na�in.

HACCP standard predstavlja integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane u svim fazama

procesa njene proizvodnje i distribucije. Zasniva se na preventivnom pristupu, što

doprinosi smanjenju rizika po zdravlje stanovništva. HACCP standard nije nezavisan

program, ve� je dio ve�eg sustava kontrole, koji uklju�uje i provo�enje univerzalnih

2Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranica Zavoda za javno zdravstvo Karlova�ke županije. Dostupno na http://www.zjzka.hr/index.php/the-news/9-millions-of-smiles[30.04.2014.] 3Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice Hrvatske agencije za hranu. Dostupno na: http://www.hah.hr/haccp.php [11.03.2014.]

����

procedura koje se primjenjuju za kontrolu op�ih uvjeta i okruženja proizvodnje i

doprinose sigurnosti proizvoda. Krajnji cilj HACCP standarda je proizvodnja što je

mogu�e sigurnijeg proizvoda primjenom što sigurnijeg postupka. To zna�i da primjena

HACCP standarda ne osigurava uvijek 100% sigurnosti za korisnike, ali zna�i da tvrtka

proizvodi hranu na najbolji i najsigurniji mogu�i na�in. Dosadašnja praksa je pokazala

da su tvrtke iz Europske unije koje posluju sa prehrambenim proizvodima postala

zna�ajno selektivnija u poslovanju sa dobavlja�ima iz zemalja van Europske unije,

zahtijevaju�i od njih striktnu primjenu HACCP standarda u zemljama podrijetla.4

Uslijed promjena na tržištu hrane prouzro�enih globalizacijom name�e se svim

sudionicima u lancu korištenje novih standarda s ciljem pove�anja sigurnosti i kvalitete.

HACCP standard se �esto naziva i „alatom“ koji ve� pedeset godina na sustavan na�in

omogu�ava spre�avanje ili smanjenje rizika do maksimalne mogu�e granice u

proizvodnji hrane. Ocjenu stupnja ispunjenosti standarda provodi neovisno ovlašteno

certifikacijsko tijelo i to je jedina priznata metoda provjere ispunjenja uvjeta standarda.

Certifikat o sukladnosti daje kupcu potvrdu o zadovoljavanju standarda kvalitete5.

2.2.1.2. Komponente HACCP standarda

HACCP sustav se sastoji od dvije osnovne komponente:

1. HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi

proizvodnje hrane i procjenu zna�aja tih opasnosti po ljudsko zdravlje

2. CCP (kriti�ne kontrolne to�ke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se

može sprije�iti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na

prihvatljiv nivo, kao i vršiti njihova kontrola.6

Komponente HACCP sustava se odnose direktno na proces proizvodnje i kontrolu

procesa. Prva komponenta se odnosi na identifikaciju opasnosti u svakoj fazi

4Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice: http:/www.hrvatski-izvoznici.hr/vijesti/haccp-standard[11.03.2014.] �Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice dostupne na: http:/tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/haccp-457.htm [11.03.2014.] �Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice Hrvatske agencije za hranu. Dostupno na: http://www.hah.hr/haccp.php [11.03.2014.]�

����

proizvodnje hrane i procjenu zna�enja tih opasnosti na ljudsko zdravlje. Pravovremeno

otkrivanje opasnosti može sprije�iti nastanak štetnog doga�aja i eliminirati opasnost iz

bilo koje od faza proizvodnje. Na taj na�in se štiti ljudsko zdravlje ali i ublažavaju

troškovi ponovne proizvodnje ili sanacije nastalog štetnog doga�aja. Kriti�na to�ka je

granica izme�u prihvatljivog i neprihvatljivog proizvoda ili faze u proizvodnji stoga je

bitno da bude jasno definirana radi olakšavanja kontrole. U svakom proizvodnom

procesu postoje rizici ali treba težiti njihovom brzom prepoznavanju i još bržom

reakcijom u sanaciji potencijalnog problema. Vrijeme je klju�an segment u eliminaciji

rizika i usmjeravanju proizvodnog procesa u pravom smjeru.

2.2.1.3. Zakonska osnova HACCP standarda i ozna�avanje proizvoda

Prihva�enost HACCP standarda kao jednog od najefikasnijih sustava na me�unarodnoj

razini potvr�ena je ugradnjom HACCP principa u sve standarde vezane za hranu kao i u

zakonsku regulativu pojedinih država. U Republici Hrvatskoj HACCP principi su dio

Zakona o hrani objavljenom u Narodnim Novinama broj 46 iz 2007. godine, �ija

primjena je postala obveza za sve subjekte u industriji hrane od prvog sije�nja 2009.

Godine.7

Organ nadležan za kontrolu kvalitete u republici Hrvatskoj jest Zavoda za javno

zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, a njegova „Oznaka kontrolirane kvalitete“,

predstavlja potvrdu sigurnog i kvalitetnog proizvoda koja se dodjeljuje na temelju

sveobuhvatnih nadzora i laboratorijskih analiza. Usluga je prvenstveno namijenjena

poslovnim subjektima u prehrambenoj industriji, proizvo�a�ima tradicionalnih i drugih

proizvoda te drugim subjektima u poslovanju s hranom, uklju�uju�i trgova�ke lance

koji plasiraju vlastite robne marke. Oznaka kontrolirane kvalitete štiti potroša�e i ja�a

povjerenje u proizvod. Realizacija ovog jedinstvenog projekta Zavoda za javno

zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ potaknuta je aktualnim potrebama tržišta i pra�enjem

trendova na me�unarodnoj stru�noj sceni, ali i nastojanjima da se potroša�ima pruži

dodatna sigurnost u konzumaciji prehrambenih proizvoda. Sama �injenica da u

Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice dostupne na http:/tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/haccp-457.htm[11.03.2014.]�

����

Hrvatskoj do sada nije postojao ovakav nezavisan program kontroliranja sigurnosti i

kvalitete proizvoda svakako je zna�ajan �imbenik koji govori u prilog nužnosti

pokretanja projekta Oznake kontrolirane kvalitete. Oznaka kontrolirane kvalitete

podrazumijeva sveobuhvatan postupak testiranja i analize proizvoda, odnosno pregled

cjelokupne dokumentacije iz više razli�itih podru�ja, kao što su kvaliteta procesa

proizvodnje i kona�nog proizvoda, kontrola sirovina, HACCP, utjecaj proizvodnog

procesa na okoliš, rješavanje pritužbi potroša�a te testiranje i provjeru zdravstvene

ispravnosti i kvalitete sirovina i proizvoda u svim fazama proizvodnje.

Ukoliko su zadovoljeni svi propisani kriteriji te sva provedena testiranja i analize,

kona�nom proizvodu se dodjeljuje Oznaka kontrolirane kvalitete koja �e biti otisnuta na

ambalaži gotovog proizvoda.8

Ozna�avanje hrane bojama semafora kao zdrave ili manje zdrave za ljudsku prehranu

uvela je Velika Britanija kao "dobrovoljni sporazum svih zainteresiranih strana" koje na

njega pristanu, a Italija uz podršku desetak zemalja �lanica me�u njima i Hrvatske,

požalila se na takvo rješenje jer bi ono moglo ugroziti slobodan protok roba na

unutarnjem tržištu i negativno utjecati na proizvode zašti�ene oznakom kvalitete na

razini Europske unije. Britansko ministarstvo zdravlja je 19. lipnja usvojilo preporuku

proizvo�a�ima i trgovcima hrane da na dobrovoljnoj osnovi uvedu ozna�avanje hrane

bojama semafora po koli�ini ukupne masti, zasi�ene masti, še�era i soli na 100 grama

proizvoda. Po tom rješenju crvenom bojom bi se ozna�avali nezdravi proizvodi,

zelenom zdravi, a žutom oni koji su na sredini te ljestvice. S obzirom da u Europskoj

uniji postoji jedinstveno tržište Italija je to pitanje postavila pred tijelima Europske unije

izražavaju�i zabrinutost da bi ono moglo imati negativne posljedice na slobodno

kretanje roba na tom tržištu. Potporu Italiji dala je Hrvatska i još desetak zemalja

�lanica. Stajalište Europske komisije je da je ovdje rije� o dobrovoljnom sustavu

ozna�avanja, daju�i tako nazna�iti da bi za nju to bilo problemati�no samo kada bi bilo

obvezno. Komisija je izrazila spremnost da izradi izvješ�e o sustavima ozna�avanja

8�lanak „Oznaka kontrolirane kvalitete“ Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ dostupan na http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/prehrana/2023-oznaka-kontrolirane-kvalitete-2[04.05.2014.]

����

usvim zemljama �lanicama u sklopu sadašnjih zakonskih rješenja u Europskoj uniji.9

2.2.1.4. Na�ela HACCP standarda

HACCP standard obuhva�a 7 principa ili na�ela:10

1. Analiza opasnosti. Ozna�ava mogu�e opasnosti povezane s hranom kao i

na�ine kojima su ove opasnosti identificirane. Opasnosti mogu biti biološke

(djelovanje mikroorganizama), kemijske (toksini) ili fizikalne (komadi metala,

krhotine stakla itd.)

2. Odre�ivanje kriti�nih kontrolnih to�aka. U proizvodnom procesu postoje

to�ke od polazne sirovine, kroz proizvodni proces, pa sve do faze isporuke

krajnjem kupcu pri kojima se mogu�a opasnost može kontrolirati odnosno

eliminirati. Primjeri takvih kontrolnih to�aka su npr. kuhanje, hla�enje,

pakiranje i detekcija metala.

3. Uspostavljanje zaštitnih mjera s kriti�nim granicama za svaku kontrolnu

to�ku. Npr. za kuhanu hranu kao kriti�nu to�ku može se uspostaviti minimalna

temperatura kuhanja i vrijeme potrebno za eliminaciju štetnih mikroorganizama,

ovisno o vrsti mikroorganizama i zahtjevima struke u tom pogledu.

4. Uspostavljanje postupaka pra�enja kriti�nih kontrolnih to�aka. Te postupke

mogu sa�injavati na primjer odre�ivanje na�ina i osobe koja bi trebala pratiti

temperaturu kuhanja (ja�anje sustava odgovornosti).

5. Uspostavljanje korektivnih radnji koje trebaju biti poduzete kada je

pra�enje pokazalo da kriti�ne to�ke nisu osigurane na adekvatan na�in. Na

primjer ponovna obrada ili odlaganje hrane ako nije uspostavljena zadana

minimalna temperatura.

6. Uspostavljanje postupaka kojim se potvr�uje da sustav ispravno

funkcionira. Postupci kojima potvr�ujemo korektnost metode. Na primjer

vrijeme ispitivanja rada ure�aja i instaliranje mjera�a temperature sa povratnom

9�lanak „Ozna�avanje hrane bojama semafora“, dostupan na http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/prehrana/1702-oznacavanje-hrane-bojama-semafora[04.05.2014.] 10Tekst preuzet sa stranica Hrvatske agencije za hranu. Dostupno na http://www.hah.hr/haccp.php[11.03.2014.]�

����

spregom koji zapisuje podatke koji potvr�uju da ure�aj za kuhanje ispravno

funkcionira.

7. Uspostavljanje u�inkovitog vo�enja evidencije prema dokumentima

HACCP sustava. Ovaj korak uklju�uje uspostavu zapisa o opasnosti i

metodama za njihovu kontrolu, pra�enje sigurnosnih zahtjeva i poduzete

radnjekako bi se ispravili mogu�i nastali problemi. Svaki od ovih principa mora

biti temeljen na pouzdanim znanstvenim tvrdnjama, npr. na temelju objavljenih

pravovremenih mikrobioloških studija ili �injenice o temperaturnim

�imbenicima neophodnim za kontroliranje patogena prenosivih hranom.

2.2.2. Primjena HACCP sustava

HACCP standard je od izuzetnog zna�aja za proizvo�a�e hrane s pozicije zaštite

potroša�a, kojim se osigurava proizvodnja i promet zdravstveno sigurne hrane. Njegova

primjena je široko rasprostranjena u razvijenom svijetu, dok je u Europskoj uniji i

zakonski obvezuju�a (CouncilDirective 93/43/EEC).

Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju HACCP sustav:

- proizvodnja, prerada i pakiranje

- skladištenje, transport i distribucija

- priprema i distribucija hrane – za potrebe bolnica, dje�jih ustanova, hotela,

restorana, avionskih i drugih kompanija

- trgovina – maloprodaja i ugostiteljstvo

- organska prehrambena industrija

Briga o zdravlju je u suvremenom svijetu postala imperativ broj jedan. Sve je ve�i broj

izvor zaga�ivanja i zaga�uju�ih materija, ali i rizik od bolesti izazvanih problemima u

proizvodnji hrane – primjena novih tehnologija, izmijenjeni životni stilovi i sve manja

otpornost ljudi.

Prednosti primjene HACCP sustava su:

- redukcija pojave bolesti izazvanih hranom,

����

- osigurava snabdijevanje stanovnika zdravstveno sigurnim prehrambenim

proizvodima,

- omogu�uje ispunjenje zahtjeva zakonske regulative i efikasniji inspekcijski

nadzor,

- omogu�ava efektivniji i efikasniji rad prehrambenih tvrtki,

- pove�ava konkurentnost tvrtki na svjetskom tržištu,

- uklanja barijere internacionalne trgovine,

- omogu�ava efikasno uvo�enje novih tehnologija i proizvoda,

- pove�ava profit.

Uspjeh HACCP sustava ovisi od obrazovanju i obuci zaposlenika te je veoma važno da

zaposlenici shvate što je i kako funkcionira ovaj sustav i da zatim nau�e vještine koje su

im potrebne za uspješno obavljanje posla te odgovaraju�e procedure i radne upute koje

sadrže opis posla koji treba biti obavljen.11

HACCP standard je prepoznatljiv kao me�unarodni standard za sigurnost hrane te ga je

i Svjetska zdravstvena organizacija WHO (engl. World Health Organization) prihvatila

kao najefikasniji alat osiguranja kvalitete hrane. Prou�avaju�i situaciju na tržištu i

trendove u uvo�enju i unapre�enju HACCP sustava može se uo�iti da je tehnologija

najdalje napredovala u SAD-u gdje se po�inju primjenjivati sustavi poja�anog nadzora.

Postepeno se nastoji provoditi HACCP standard uz minimiziranje papirologije i

oslanjanje na elektroni�ku razmjenu podataka. Dolazi do uvo�enja pametnih beži�nih

senzora koji se stavljaju na hladnjake i druga podru�ja za �uvanje ili obradu hrane s

ciljem pružanja kontinuiranog i automatiziranog nadzora dvadeset i �etiri sata sedam

dana u tjednu. Sustav prati temperaturu i njene promjene te pristup podru�jima sa

hranom. Beži�ni sustav nadzora kvalitete i sigurnosti hrane omogu�ava slanje poruka

upozorenja na ra�unala, tablete i pametne telefone, što omogu�ava brzu reakciju u

slu�aju poreme�aja nekog od zahtijevanih parametara.12

��Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice dostupne na: http:/tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/haccp-457.html[11.03.2014.] �12Nash, Martin, „New Strategies for FoodSafetyMonitoring“, Izvor FoodLogistics. Apr2013, izdanje 145, pp. 38-38.

����

Uvo�enje sustava samokontrole temeljenog na HACCP principima zakonska je obaveza

svih subjekata u poslovanju s hranom temeljem �lanka 7. Zakona o higijeni hrane i

mikrobiološkim kriterijima za hranu (81/13). Krajnji cilj HACCP sustava samokontrole

je osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i

distribucije hrane.

Prema djelatnosti kojom se bave i riziku za sigurnost hrane objekti se razvrstavaju u tri

kategorije rizika, a iz tih kategorija proizlaze i njihove obveze vezane uz sustav

samokontrole:

1. Objekti niskog rizika – potrebna samo uspostava i provo�enje preduvjetnih

programa, uz obvezu vo�enja evidencija za objekte niskog rizika

2. Objekti srednjeg rizika – uspostava i provo�enje preduvjetnih programa,

primjena plana samokontrole (HACCP) uz obvezu vo�enja evidencija za objekte

srednjeg rizika

3. Objekti visokog rizika – uspostava i provo�enje preduvjetnih programa,

primjena plana samokontrole uz obvezu vo�enja evidencija za objekte visokog

rizika.13

Odsjek Zavoda za javno zdravstvo unapre�uje stru�ne usluge u smislu savjetovanja -

potpore na uvo�enju preventivnih postupaka samokontrole razvijenih u skladu s

na�elima HACCP sustava te objektivnom metodom kontrole funkcioniranja HACCP

plana.Radi ve�eg stupnja zdravstvene ispravnosti hrane, kao javnozdravstvenog

interesa, a u skladu sa novim propisima koji su ve� stupili na snagu uskla�enim sa

preporukama Europske unije te potrebama klijenata-subjekata u poslovanju s hranom

(SPH), koji preuzimaju odgovornost za sigurnost hrane u svakoj fazi proizvodnje,

prerade i distribucije prema na�elima analize opasnosti i kriti�nih kontrolnih to�aka

(HACCP). Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pruža potporu subjektima

pri uvo�enju HACCP sustava.

Unutar unapre�enja stru�ne usluge u smislu savjetovanja odsjek Zavoda za javno

zdravstvo podrazumijeva sljede�e aktivnosti koje bi trebale osigurati navedene potpore

13Tekst odjeljka preuzet sa Internet stranica zavoda za javno zdravstvo Zagreba�ke županije. Dostupno na http://zzjz-zz.hr/novestranice/zzindex_sing.php?tekst_id=223&menu_id=121[30.04.2014.]

���

za uvo�enje preventivnih postupaka samokontrole u skladu sa na�elima HACCP

sustava te objektivnu kontrolu:

- obilazak objekta,

- analizu postoje�eg stanja,

- prijedlog mjera za otklanjanje tehni�kih i organizacijskih nedostataka,

- teoretsku i prakti�nu edukaciju osoblja vezanu uz skladištenje, proizvodnju i

distribuciju hrane, održavanje osobne higijene i �isto�e u objektu,

- pomo� u kreiranju i uvo�enju potrebnih evidencijskih lista neophodnih za

funkcioniranje HACCP-a.14

14Tekst preuzet sa Internet stranica Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“. Dostupno na http://www.stampar.hr/Default.aspx?sec=288[29.04.2014.]

���

3. UTJECAJ HACCP SUSTAVA NA POTROŠA�E KORISTE�I PRIMJER

PODUZE�A BIOFARM d.o.o. LU�KO

Unutar poglavlja se detaljnije obra�uju informacije koje obuhva�aju poduze�e Biofarm

d.o.o. Lu�ko koje je korišteno kao primjer za rad, analiza provedenog istraživanja o

HACCP standardu i analiza hipoteza.

3.1. Biofarm d.o.o.

Dio rada koji detaljnije prikazuje poduze�e Biofarm d.o.o. obuhva�a op�enite

informacije o poduze�u, proizvodni asortiman te norme i standarde koji se primjenjuju u

poduze�u Biofarm d.o.o. Lu�ko.

3.1.1. Op�enito o poduze�u Biofarm d.o.o.

Vizija poduze�a Biofarm d.o.o.:

• ponuditi kupcu visoko kvalitetan proizvod po prihvatljivoj cijeni

• biti u stalnom kontaktu s kupcima i pokušati zadovoljiti njihove potrebe u

najkra�em vremenu i na naju�inkovitiji na�in

• kvalitetna distribucija proizvoda: u pravo vrijeme na pravom mjestu

Biofarm d.o.o. je farmaceutsko poduze�e osnovano 1992. godine kada zapo�inje sa

proizvodnjom biljnih proizvoda za zdraviji i prirodniji na�in života. Proizvodnja je

zapo�ela sa skromnim asortimanom proizvoda koji se sastojao od nekoliko vrsta

eteri�nih ulja te zelenim i taheebo �ajevima. Za nekoliko godina veleprodaja se brzo

proširila za što je zaslužno i zastupstvo dje�je hrane Milupa kao i proširenje asortimana

vlastitih proizvoda uslijed �ega u 2000. godini dolazi do potrebe za ve�im poslovnim

prostorom. Te godine je otvoren prvi laboratorij i zapo�ela je proizvodnja prvog u

potpunosti vlastitog proizvoda, baby zaštitne kremom, koja ostaje do danas vrlo

popularna. U novom prostoru se pove�ala ponudu proizvoda u obliku kapsula i �ajeva.

2002. godine se poduze�e useljava u vlastito izgra�eni poslovni prostor i laboratorij u

����

Lu�kom na južnoj strani Zagreba. Preseljenje u ve�i i bolje opremljeni laboratorij je

imalo pozitivan utjecaj na širenje proizvodnog program i pove�anje udjela na tržištu.

Od godine osnivanja Biofarm d.o.o. aktivno doprinosi poboljšanju kvalitete života

svojim znanstveno-istraživa�kim spoznajama i tradicionalnom pristupu uporabe

ljekovitog bilja. Pažljivim odabirom biljnih ekstrakata, njihovom kombinacijom te

sadržajem aktivnih sastojaka u njihovu laboratoriju nastaju proizvodi visoke kvalitete i

djelotvornosti, a sve prema visokim nacionalnim i internacionalnim standardima.

Zahvaljuju�i vlastitoj proizvodnji uz visoku kvalitetu kupcima mogu ponuditi i cijenom

povoljan proizvod. Na temelju istog, kompanija je zadobila povjerenje i postala

prepoznatljiva me�u potroša�ima i farmaceutima. Danas svojim kupcima nudei više od

150 proizvoda širokog spektra primjene i djelovanja.

Kronološki pregled razvoja poduze�a:

1998. godina – poduze�e kupujeposlovni prostor u koji seli cijelu tvrtku i otvara

prodajni prostor biljne drogerije.

2000.godine– poduze�e širi proizvodni proces, kupuje svoj prvi stroj za filter �ajeve,

otvara �etiri nove biljne drogerije u unajmljenim prostorima i seli dio tvrtke na novu

unajmljenu lokaciju zbog potrebe za ve�om kvadraturom prostora i porasta broja

zaposlenih djelatnika. Kako se tvrtka po�ela ubrzano razvijati kupuje zemljište u

Lu�kom te zapo�inje sa izgradnjom poslovne zgrade.

2002. godina - poslovna zgrada u Lu�kom od 1880 m2 je gotova te se u nju premješta

kompletnu proizvodnju, skladište, veleprodaja i uprava.

2004. godina - proizvodni proces se proširuje na ve�u paletu proizvoda koji se temelje

na sirovinama vrhunske i prirodne kvalitete proizvoda. Poduze�e postaje zastupnik

nekoliko inozemnih brandova kao što su: Milupa (dje�ja hrana), Weleda, Santiveri,

Aboca, Sebamed, Kalfany.

����

2005.godina – poduze�e pokriva ve�inski dio hrvatskog teritorija proizvodima vlastite

proizvodnje i gore navedenih brandova preko velikih trgova�kih lanaca kao što su: DM

drogeriemarkt, Billa, Metro, Mercator, Konzum, Ipercoop, Spar i manje biljne drogerije

i ljekarne. Proizvode se distribuiraju putem transporta u vlastitom aranžmanu u sve

dijelove Hrvatske. Na podru�ju šire Zagreba�ke županije postoji trinaest prodajnih

mjesta.

2014. godina – poduze�e uspješno posluje na prostoru Hrvatske ali se i širi na podru�je

susjedne Bosne i Hercegovine putem sestrinskog poduze�a Biofarm Plus d.o.o.

Tablica 2:Poslovni partneri poduze�a Biofarm d.o.o. i njihov udio u ukupnim prihodima

poduze�a

Red. Br.

Poslovni partner Domena tržišta/djelatnosti Udio u ukupnim

prihodima 1. DM �ajevi, dijetetski proizvodi,

kozmetika

51%

2. PHOENIX-

FARMACIJA

�ajevi, dijetetski proizvodi,

kozmetika

7,23%

3. MEDICAL

INTERTRADE

�ajevi, dijetetski proizvodi,

kozmetika

2,32%

4. OKTAL PHARMA kompletan asortiman 2,00%

5. MEDIKA �ajevi, dijetetski proizvodi,

kozmetika

1,85%

6. BIOFARM-FIT kompletan asortiman 0,95%

7. SONESTA kompletan asortiman 0,80%

8. VLASTITA

MALOPRODAJA

kompletan asortiman 9,10%

9. OSTALI kompletan asortiman 24,75%

Izvor : interni podaci poduze�a Biofarm d.o.o.

����

Poslovni partneri odnosno u navedenoj tablici konkretno kupci su izvor prihoda

poduze�a Biofram d.o.o. te razlog njegove egzistencije. Kupci su izvor financijskih

sredstava kojima se podmiruju teku�i troškovi poslovanja, pla�e zaposlenika, troškovi

sirovina ali i troškovi istraživanja i razvoja kao i ulaganja u proizvodni proces. Najve�i

kupac je poduze�e DM, svjetski poznata drogerija koja �ini 51% prihoda poduze�a

Biofarm d.o.o. Ostali kupci �ine manji udio u prihodima te kao takvi nisu bezna�ajni ali

nisu ni od egzistencijalne važnosti za poduze�e. Gubitak poduze�a DM kao kupca mi

moglo dovesti Biofarm d.o.o. u velike probleme te �ak i izazvati krah poduze�a. Koliko

je dobro za jedno proizvodno poduze�e da ima tako velikog strateškog kupca toliko je

to i opasnost sa gledišta tržišnog utjecaja. Svi ostali kupci �ine 49% udjela u ukupnim

prihodima poduze�a a najve�i udio tog drugog djela kupaca su vlastite drogerije

poduze�a Biofam d.o.o.

3.1.2. Proizvodni asortiman

Poduze�e Biofarm d.o.o. proizvodi proizvode za prehladu (toplomjere, sirupe za kašalj,

sprejeve za nos i grlo, pastile za grlo, izme�u ostalih), baby proizvode (kreme, šamponi,

balzami), masti za osjetljivu i ošte�enu kožu, cold gel i hot gel za bolne miši�e,

aloeveragel, flastere, i prirodne uloške za obu�u, izme�u mnogih drugih. usluge i

terapeutske masaže.

Proizvodnja obuhva�a sljede�e :

1. Proizvodnja kozmeti�kih pripravaka - u toj proizvodnoj jedinici proizvode se

pripravci koji se nalaze u kozmetici s posebnom namjenom.

2. Proizvodna jedinica Otopine - u njoj se radi ekstrakt echinacee za echinacea

kapi, zatim tu se to�e eteri�na i biljna ulja. Tako�er, tu se proizvode i

Bioseptinhalatori.

3. Proizvodna jedinica kapsuliranih preparata - u ovoj jedinici se proizvode

biljno – dijetetski proizvodi. Sastoji se od prostorije za kapsuliranje, prostorije

za blistiranje, vagaone i skladišta sirovina ambalaže. Za proizvodnju se koriste

suhe ekstrakte ljekovitog bilja. Važno je istaknuti da su ekstrakti standardizirani

����

što zna�i da proizvo�a� garantira da je u njima nazna�ena koli�ina djelatne tvari.

Ovi preparati dolaze pakirani u dva oblika: u bo�icama, a drugi u blister obliku.

4. Proizvodna jedinica �ajevi - tu se pakiraju pojedina�ne vrste ljekovitog bilja. U

sklopu te proizvodne jedinice je i proizvodnja filtar �ajeva.

3.1.3. Norme i standardi koji se primjenjuju u poduze�u

Temeljni cilj poduze�aBiofarm d.o.o. je zadovoljstvo kupaca te kontinuirano

poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom, sigurnosti hrane i okoliša. Preduvjet za

ostvarenje tog cilja je kontinuirano pra�enje dobavlja�a te kontinuirano poboljšanje

kvalitete i zdravstvene ispravnosti dijetetskih, prehrambenih i kozmeti�kih proizvoda.

Jedan od temeljnih ciljeva Biofarm d.o.o. je sigurnosti okoliša. Uvo�enjem i

održavanjem HACCP sustava Biofarm d.o.o. osigurava �e pravila javno zdravstvene

prakse i neprestano poboljšavati higijenske uvjete rada u proizvodnji i skladištenju

proizvoda, te poboljšanje u izobrazbi ljudskih potencijala a sve uz u�inkovito i po okoliš

prihvatljivo korištenje materijalnih resursa sa ciljem razvoja tvrtke i realiziranje profita.

Svaki djelatnik pojedina�no je odgovoran za obavljanje svojih radnih zadataka, te

sudjelovanje u neprekidnom poboljšanju i smanjenju utjecaja na okoliš sukladno

zakonskim i interno propisanim pravilima.

Kako bi osigurali, održali i poboljšali nivo kvalitete, na temelju koje je kompanija

zadobila povjerenje i postala prepoznatljiva me�u potroša�ima i farmaceutima, usvojen

je sistem kvalitete prema nacionalnim i internacionalnim standardima kao što su ISO

9001, ISO 14001 te HACCP. Posebna pažnja poklanja se provjeri kvalitete proizvoda

Biofarmovog proizvodnog programa kako bi na tržište plasirali proizvod visoke

kvalitete i siguran za upotrebu.

3.2. Analiza provedenog istraživanja o HACCP standardu

S ciljem dokazivanja glavne hipoteze da HACCP standard nema o�ekivano pozitivan

u�inak na svijest potroša�a sprovedeno je istraživanje putem anketnog upitnika. Anketni

upitnik se sastoji od devetnaest pitanja zatvorenog tipa na dvije stranice od kojih su

����

�etiri demografska pitanja te se odnose na spol, dob, stru�nu spremu ispitanika te status

ispitanika s aspekta zaposlenja. Preostalih petnaest pitanja daje odgovore vezane uz

kupovne navike ispitanika, svijest ispitanika o kvaliteti proizvoda te poznavanje

poduze�a koje je predmet analize i njegovog proizvodnog asortimana. Za popunjavanje

ankete je svakom ispitaniku potrebno oko deset minuta. Istraživanje je provedeno na

ukupno 100 ispitanika sa podru�ja karlova�ke županije koji su stariji od osamnaest

godina. Ispitanicima se pristupalo izravno i individualno. Svaki ispitanik je dobio

anketni upitnik u tiskanom obliku te je ozna�avanjem jednog od ponu�enih odgovora

na devetnaest pitanja izrazio svoje mišljenje i stav o temi anketnog upitnika. Ispitivanje

je provedeno u razdoblju od prvog travnja do desetog travnja. Ankete su popunjavane

anonimno.

Prilikom pristupanja anketiranju na anketnom upitniku je jasno navedena svrha i cilj

istraživanja te o�ekivanja od ispitanika uz molbu za suradnju. Na kraju anketnog

upitnika je zahvala ispitanicima na odvojenom vremenu za ispunjavanje ankete i

zahvala za doprinos svakom pojedinom ispitaniku za doprinos izradi diplomskog rada.

Uzorak ispitanika je primjeren temi i namjeran.

Detaljna analiza anketnog upitnika prema postavljenim pitanjima:

1. Da li vi obavljate kupovinu u svojoj obitelji ?

Grafikon 1: Podaci o obavljanju kupovine

Izvor:izrada autora

��

�

� �

���������������� �� �����

������

���������

������

����

Od ukupno 100 ispitanika 49% ispitanika obavlja uvijek kupovinu u svojoj obitelji dok

47% ispitanika samo povremeno, a samo 4% ispitanih nikada ne obavlja kupovinu u

svojoj obitelji. Pošto ve�ina ispitanika odnosno njih 96% obavlja kupovinu u svojoj

obitelji može se zaklju�iti da je uzorak reprezentativan i primjeren.

2. Što je prvo što vas privu�e na proizvodu?

Grafikon 2:Što kupce privla�i na proizvodu

Izvor: izrada autora

Prilikom kupnje na odluku potroša�a utje�e mnogo varijabli, neke od osnovnih varijabli

su cijena, ambalaža te isprobana kvaliteta. Od ukupno 100 ispitanika njih 35% daje

prednost cijeni, za 60%ispitanika ipak je važnija isprobana kvaliteta dok samo 5%

ispitanika donosi odluku temeljem ambalaže proizvoda. Mogu�e je donijeti zaklju�ak da

potroša�i ipak dobro promisle prije kona�ne kupovine i ne osvaja ih prvi dojam o

proizvodu niti atraktivna ambalaža ve� dublje sagledaju proizvod prije kupovine.

Marketing i promocija proizvoda su bitne ali ne i presudna za poboljšanje prodaje.

Svijest potroša�a raste iz dana u dan. S obzirom da su ljudi ipak ve�inom robovi navika

lako je zaklju�iti i da se teško odlu�uju na promjene i promjenu unutra ustaljenog

asortimana proizvoda. Ako su potroša�i zadovoljni sa proizvodom koji trenutno koriste

teško �e se odlu�iti na isprobavanje novih stvari te su tu opet javlja važnost medija i

reklame proizvoda.

��

�

��

�

�������������������������������

������

��������

�������������������

����

3. Jeste li upoznati sa poduze�em Biofarm d.o.o.?

Grafikon 3:Poznavanje poduze�a Biofarm d.o.o. od strane ispitanika

Izvor:izrada autora

Od ukupno 100 ispitanika njih 38% je upoznato sa postojanjem poduze�a Biofarm

d.o.o. dok preostalih 62% nisu �uli za navedeno poduze�e. Sagledavaju�i rezultate

analize navedenog pitanja mogu�e je izvu�i zaklju�ak da poduze�e nije dovoljno

eksponirano na tržištu i u medijima te da bi bolji marketing rezultirao i pove�anjem

prodaje.

4. Kupujete li proizvode poduze�a Biofarm d.o.o.?

Grafikon 4:Podaci o kupovini proizvoda poduze�a Biofarm d.o.o.

Izvor: izrada autora

�

��

� �

���������������� ��!�"�#��$��"��%�%�%

�� ��

��

�

��

�

����&����' �������������������� ��!��#��$��"��%�%�%

��

��

���������

����

Od ukupno 100 ispitanika samo 10% kupuje proizvode poduze�a Biofarm d.o.o. premda

ih je 38% upoznato sa poduze�em i njegovim asortimanom dok 20% ispitanika samo

povremeno kupuje proizvode navedenog poduze�a. 70% ispitanika ne kupuje proizvode

poduze�a Biofarm što je i o�ekivani rezultat s obzirom da 62% ispitanika nisu niti

upoznata sa poduze�em.

5. Ako ste upoznati sa poduze�em Biofarm d.o.o. da li je poduze�e po vašem

mišljenju orijentirano na zadovoljavanje potreba kupaca i visoke standarde

kvalitete ?

Grafikon 5:Mišljenje kupaca o poduze�u Biofarm d.o.o. kao poduze�u orijentiranom na

zadovoljavanje potreba kupaca i visoke standarde kvalitete

Izvor:izrada autora

Iz ranijih rezultata je vidljivo da poduze�e nije previše poznato ispitanicima te daljnja

analiza rezultata daje o�ekivane rezultate. Od ukupno 38% ispitanika koji su upoznati sa

poduze�em Biofarm d.o.o. njih 27% smatra da je poduze�e orijentirano na

zadovoljavanje potreba kupaca i visoke standarde kvalitete dok 9% ispitanika ima

suprotno mišljenje i stav da poduze�e nije orijentirano na zadovoljavanje potreba

kupaca i visoke standarde kvalitete. Tri ispitanika od 38% ne mogu donijeti odluku.

Preostali ispitanici njih 62% koji nisu upoznati sa poduze�em Biofarm d.o.o. nemaju

odgovor na pitanje da li je poduze�e orijentirano na zadovoljavanje potreba kupaca i

visoke standarde kvalitete te se odlu�uju na posljednji ponu�eni odgovor te ozna�avaju

ne znam“.

�

�

��

�

�������������(�!�����"����� ��! �#��$��"��%�%�%�

��

��

��� ���

���

6. Konzumirate li �ajeve?

Grafikon 6:Podaci o ispitanicima koji konzumiraju �ajeve

Izvor:izrada autora

Pošto je tema diplomskog rada istraživanje svijesti potroša�a o kvaliteti proizvoda te

njihovim kupovnim navikama a kao primjer naveden �aj od brusnice od poduze�a

Biofarm d.o.o. podaci o ispitanicima koji konzumiraju �ajeve su neophodni da bi s

dobili relevantne informacije. Od ukupno 100 ispitanika njih 53% konzumira �ajeve

svakodnevno, 36% povremeno, a samo 11% nikada. Mogu�e je zaklju�iti da je uzorak

primjeren istraživanje jer 89% ispitanika u odre�enoj mjeri konzumira �ajeve te je

kompetentno odgovarati na pitanja iz anketnog upitnika.

7. Da li ste probali �aj od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o. ?

Grafikon 7: podaci o ispitanicima koji su probali �aj od brusnice poduze�a Biofarm

Izvor: izrada autora

�� ��

�� �

'��� "�&����������

�����������

���������

������

�

��

��

�

'��� "�&������������#� ���&�

��

��

��� ���

���

Od ukupno 100 ispitanika samo je 38% probalo �aj od brusnice poduze�a Biofarm

d.o.o. dok 19% ispitanika ne može sa sigurnoš�u re�i da li je probalo �aj ili nije te je

njihov odgovor da ne znaju, 38% ispitanika nije nikada probalo �aj od brusnice

poduze�a Biofarm d.o.o. Lu�ko.

8. Biste li prilikom kupnje dali prednost �aju od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o.?

Grafikon 8:Prednost �aja od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o. ispred nekog drugog �aja

od brusnice

Izvor:izrada autora

Od ukupno 100 ispitanika 31% ispitanika bi dalo prilikom kupnje prednost �aju od

brusnice poduze�a Biofarm d.o.o. ispred �aja od brusnice nekog drugog proizvo�a�a.

Obzirom da je samo 38% ispitanika probalo �aj od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o.

može se zaklju�iti da je ostavio pozitivan utjecaj na kupce te su gotovo svi ga spremni i

dalje konzumirati. Preostali ispitanici, njih 14% ne bi dalo prednost �aju od brusnice

poduze�a Biofarm d.o.o dok njih 55% ne zna. Ispitanici koji nisu probali navedeni �aj

ili nisu �uli za njegova proizvo�a�a teško se odlu�uju na kupnju.

��

��

��

�

�������������(����������'�����������������#� ���&�

��

��

��� ���

����

9. Da li bi vas saznanje da je navedeni �aj proizveden prema HACCP standardima

potaknulo na kupnju?

Grafikon 9:Utjecaj saznanja da je �aj proizveden sukladno HACCP standardu

Izvor: izrada autora

Od ukupno 100 ispitanika na 42% ispitanika saznanje o HACCP standardu ima utjecaj

prilikom odluke o kupovini, 46% ispitanika taj podatak ne smatra relevantnim za

odluku o kupovini dok 12% ne zna da li bi ih saznanje da je �aj proizveden sukladno

HACCP standardima potaknuo na kupnju.

10. Da li znate što je HACCP standard?

Grafikon 10:Broj ispitanika upoznati sa pojmom HACCP standarda

Izvor: zrada autora

��

��

��

�

�������������(�!�����"��)�&&����������

��

��

��� ���

�

�

� �

���������������(�������)�&&�����������"

��

��

����

Od ukupno 100 ispitanika 73% ispitanika znaju što je HACCP standard dok njih 27%

ne zna što je HACCP standard. Dosta velik broj ispitanika ne zna što je HACCP

standard što govori o slaboj informiranosti potroša�a o standardima kvalitete i niskoj

svijesti o razini kvalitete. HACCP standard je široko zastupljen a ipak još uvijek

nepoznanica te kao takav ne može pozitivno utjecati na promociju proizvoda visoke

razine kvalitete.

11. Što za vas predstavlja pojam HACCP standard ?

Grafikon 11:HACCP standard za ispitanike

Izvor:izrada autora

Premda 73% ispitanika tvrdi da zna što je HACCP standard samo za 65% ispitanika od

ukupno 100 predstavlja kvalitetu dok za 19% ispitanika povezuje HACCP standard uz

bio-proizvod, a za 16% ispitanika radi se samo o marketinškom triku s ciljem pove�anja

prodaje proizvoda. Ponovno se name�e zaklju�ak da potroša�i nisu dovoljno upoznati sa

standardima kvalitete da bi mogli znati što za njih zna�i garancija kvalitete regulirana

HACCP standardom.

��

��

��

�

�����������(�������"��)�&&����������

���������

���!���� ���

��������"�������

����

12. Da li saznanje da je proizvod proizveden sukladno HACCP standardu utje�e na

vašu odluku o kupovini?

Grafikon 12:Utjecaj HACCP standarda na odluku o kupovini

Izvor: izrada autora

Saznanje da je proizvod proizveden sukladno HACCP standardu za samo 8% od

ukupno 100 ispitanika �e uvijek presuditi kod kupovine proizvoda za 66% ispitanika

povremeno te za 26% ispitanika nikada.

13. Da li po vašem mišljenu HACCP standard omogu�ava kupcu da dobije više

koristi od proizvoda za svoj novac?

Grafikon 13:Koristi od proizvoda proizvedenih sukladno HACCP standardu

Izvor: izrada autora

��

��

�

���&���)�&&������������������ ' ���' ����

������

���������

������

��

�

��

�

'�������������������������������)����"��)�&&��

��������

������������ ����

��

��� ���

����

39% ispitanika od ukupno 100 ispitanika smatra da ovisi o vrsti proizvoda da li �e dobiti

više koristi za svoj novac ako kupuju proizvode proizvedene sukladno HACCP

standardu, 27% ispitanika smatra da im HACCP standard omogu�ava više koristi dok

34% ispitanika ne zna odgovor. Ispitanici koji ne znaju odgovor najvjerojatnije nisu

uop�e upoznati sa HACCP standardom što potkrepljuju i prethodno analizirani

odgovori.

14. Da li �ete u budu�nosti dati prednost proizvodima koji su u skladu sa HACCP

standardom?

Grafikon 14:Prednost proizvodima sa HACCP standardom u budu�nosti

Izvor:izrada autora

46% ispitanika je spremno u budu�nosti dati prednost proizvodima sa HACCP

standardom dok 16% ispitanika nije, a 38% ispitanika još ne zna odgovor na to

pitanje.Analiza odgovora ispitanika na navedeno pitanje upu�uje na zaklju�ak da

ispitanici nisu dovoljno informirani o HACCP sustavu te kao takvi ne mogu donijeti

pravi zaklju�ak prilikom odluke o kupovini jer ustvari ni ne znaju koje koristi mogu

dobiti od proizvoda proizvedenog sukladno HACCP sustavu te koji razinu kvalitete.

��

��

�

� �

# � !�����)�&&�����������

��

��

��� ���

����

15. Da li vas je ova anketa potaknula da se više informirate o HACCP standardima?

Grafikon 15:Utjecaj anketa na informiranje ispitanika o HACCP standardu

Izvor: izrada autora

Sagledavaju�i odgovore ispitanika ve�ina ispitanika je pozitivno prihvatila anketu te za

njih 61% od ukupno 100 ispitanika predstavlja poticaj za daljnje informiranje o HACCP

standardu te vjerojatno i bu�enje svijesti vezane u važnost standarda kvalitete. 25%

ispitanika nije zainteresirano za daljnje informiranje o HACCP standardu dok 14%

ispitanika još nije donijelo kona�nu odluku.

16. Spol

Grafikon 16:Spol ispitanika

Izvor:izrada autora

Radi spolne ravnopravnosti ispitanika, 50 ispitanika su žene a 50 muškarci.

�� ��

�� �

��$��"�������������(���

��

��

��� ���

�� ��

� �

���������� '� �����������'�

��"�����

����

����

17. Dob

Grafikon 17:Dob ispitanika

Izvor : izrada autora

Dob ispitanika je podijeljena u tri skupine, prvu skupinu �ine ispitanici od 19 do 30

godina kojih je 20%, druga skupina su ispitanici od 31 do 50 godina njih 49% te u tre�oj

skupini su ispitanici stariji od 51 godinu kojih je ukupno 31%. Može se zaklju�iti da je

najviše ispitanika srednje životne dobi od 31 do 50 godina.

18. Stru�na sprema

Grafikon 18: Stru�na sprema ispitanika

Izvor : izrada autora

��

��

��

�

��#������ '� �����������'�

�!��

��!��

��!

�

�

� �

��

�

��

��

�

� �

�#����������� '� �����������'�

���

���

���

��

���

���

�"�

���

#$%

&$%'()*

&$%'*+%

����

Od ukupno 100 ispitanika, 6% ispitanika je niže stru�ne spreme, 29% srednje stru�ne

spreme, 6% visoko kvalificiranih, 24% više stru�e spreme, 30% visoke stru�ne spreme,

4% magistra i 1% doktor znanosti.

19. Zaposlen

Grafikon 19:Zaposlenost ispitanika

Izvor:izrada autora

Od ukupno 100 ispitanika 65 ispitanika je zaposleno, 25 nije zaposleno i 10 ispitanika je

u mirovini.

3.3. Analiza hipoteza

Osnovna hipoteza postavljena u radu glasi da standardi kvalitete, HACCP standard,

nemaju utjecaja na svijest potroša�a i ne utje�u na prodaju proizvoda u onoj mjeri

koliko bi bilo potrebno te sukladno o�ekivanjima. Još uvijek negativna tendencija

polako se mijenja i kre�e u pozitivnom smjeru. Situacija nije kriti�na ali je

zabrinjavaju�a. Bliska osnovnoj hipotezi je i �etvrta pomo�na hipoteza. Detaljno

analiziraju�i anketni upitnik osnovna hipoteza je potvr�ena što daje relativno lošu sliku

o svijesti potroša�a u Hrvatskoj i njihovoj brizi za kvalitetnijim proizvodima premda

pokazani interes za edukacijom o HACCP standardu daje prostoru optimizmu. Dosta je

��

��

��

�

�����������#�������������'�

��

��

����������

����

obeshrabruju�a i �injenica da vrlo malo ljudi zna što je HACCP standard, prema

rezultatima ankete 73% ispitanika tvrde da su upoznati sa tom normom kvalitete, ali

daljnjom analizom odgovora može se zaklju�iti da ta brojka nije realna je mnogo manje

ispitanika zna da se HACCP standard odnosi na kvalitetu. Pozitivna strana anketnog

upitnika je ta što 61% ispitanika je dobio dodatnu motivaciju da se više informira o

HACCP standardu što potvr�uje ranije izveden zaklju�ak da svi ispitanici koji su

izjavili da znaju što nje HACCP standard nisu bili u potpunosti iskreni prilikom davanja

odgovora. Tako�er brojka od 8% od ukupno 100 ispitanika koji uzimaju u obzir

HACCP standard prilikom kupnje daje relativno lošu sliku o svijesti potroša�a i dodatno

potvr�uje hipotezu.

Osnovna hipoteza je temeljem anketnog upitnika i istraživa�kog rada studenta

potvr�ena kao što je potvr�eno u i mnogim drugim istraživa�kom radovima od kojih se

može izdvojiti istraživa�ki rad Ksenije Dumi�i� i Dušanke Gajdi� pod naslovom

znanstvenog �lanka „ Istraživanje utjecaja primjene sustava upravljanja kvalitetom na

poslovni rezultat u hrvatskim prehrambenim poduze�ima“. Tematika znanstvenog

�lanka je vrlo bliska temi istraživa�kog rada te analizira poduze�a u Republici Hrvatskoj

iz grane prehrambene industrije. Mnogi strani znanstveni �lanci tako�er potkrjepljuju

postavljenu osnovnu hipotezu ali nisu mjerodavni za ispitano podru�je te ih nije

potrebno posebno navoditi. Autorice znanstvenog �lanka u svome su istraživanju

sagledale utjecaj HACCP sustava na pove�anje prodaje proizvoda kroz pove�anje

profita u poduze�ima koja imaju implementirani HACCP sustav. Rezultati njihova

istraživa�kog rada na uzorku od 100 ispitanika koji ve�inom dolaze iz poduze�a koja

imaju implementirani HACCP sustav glase da 57% ispitanika tvrdi da se prodaja

proizvoda nije pove�ala pa time ujedno nije došlo ni do pove�anja prihoda

poduze�a.Oba istraživa�ka rada imaju u kona�nici negativne rezultate i time potvr�uju

postavljenu hipotezu ali kompletna situacija nije kriti�na i ima vrlo mnogo prostora za

poboljšanje trenutne situacije.

Prva pomo�na hipoteza glasi da proizvod ozna�en oznakom HACCP standarda za

potroša�e ne garantira kvalitetu proizvoda. Sukladno rezultatima anketnog istraživanja

prva pomo�na hipoteza je dokazana jer potroša�i nemaju povjerenja u pravilno

���

ozna�eni proizvod te ve�ina potroša�a smatra da je oznaka HACCP standarda na

proizvodu samo etiketa koja bi trebala prodati proizvod. Sukladno pitanju broj dvanaest

anketnog upitnika koje glasi „ Da li saznanje da je proizvod proizveden sukladno

HACCP standardu utje�e vašu odluku o kupovini?“ samo 8 ispitanika daju pozitivan

odgovor odnosno navedeno saznanje uvijek utje�e na odluku o kupovini dok 26

ispitanika daje negativan odgovor te za 66 ispitanika saznanje da je proizvod proizveden

sukladno HACCP standardu samo povremeno ima utjecaj na odluku o kupovini. Iz

nažalost obeshrabruju�ih rezultata analize anketnog upitnika može se izvesti zaklju�ak

koji potvr�uje hipotezu jer vrlo mali postotak ispitanika daje prednost kvaliteti prilikom

kupovine. Analiziraju�i anketu vidljivo je da su potroša�i slabo informirani o HACCP

standardu i ne znaju što im taj standard ustvari garantira. Hipotezu potvr�uje i

istraživa�i rad Ksenije Dumi�i� i Dušanke Gajdi� pod naslovom znanstvenog �lanka

„Istraživanje utjecaja primjene sustava upravljanja kvalitetom na poslovni rezultat u

hrvatskim prehrambenim poduze�ima“ koji govori o pove�anju tržišnog udjela na

temelju ostvarene razine kvalitete ili isti�u�u kvalitetu kao jedan od na�ina pove�anja

tržišnog udjela.

Druga pomo�na hipoteza sagledava HACCP standard te daje odgovor na pitanje da li

navedeni standard predstavlja poslovnu politiku poduze�a ili stvarnu težnju za

vrhunskom izvedbom kvalitete proizvoda. Za ve�inu ispitanika HACCP standard ipak

predstavlja samo poslovnu politiku poduze�a te sukladno odgovorima na pitanje broj

trinaest o koristima za kupca sa aspekta „više koristi za istu koli�inu novca“ samo 27

ispitanika ima pozitivan stav. Uzimaju�i u obzir rezultate anketnog upitnika izvodi se

zaklju�ak i potvr�uje druga pomo�na hipoteza da HACCP standard za potroša�e

predstavlja u velikoj mjeri samo poslovnu politiku poduze�a odnosno instrument za

pove�anje dobiti. Tako�er drugu pomo�nu hipotezu potvr�uje istraživa�i rad Ksenije

Dumi�i� i Dušanke Gajdi� pod naslovom znanstvenog �lanka „Istraživanje utjecaja

primjene sustava upravljanja kvalitetom na poslovni rezultat u hrvatskim prehrambenim

poduze�ima“. Autorice �lanka u svom istraživa�kom radu dolaze do zaklju�ka da

implementacija nekog od sustava upravljanja kvalitetom utje�e na pove�anje tržišnog

udjela premda �esto nema o�ekivanog povrata od investiranog. Pove�anje tržišnog

udjela je ujedno i razlog zašto mnoga poduze�a koja nisu zakonski obveznici uvode

���

HACCP sustav. Autorice tako�er izvode zaklju�ak sa stajališta politike da bi poduze�a

sa slabijim položajem na tržištu trebala isticati kvalitetu kao na�in da pove�aju svoj udio

na tržištu. Oba istraživa�ka rada potvr�uju hipotezu da je uvo�enje sustava kvalitete

naj�eš�e politika poslovanja poduze�a a tek onda težnja proizvodima vrhunske

kvalitete. Gledaju�i problem sa pozitivnog stajališta može se zaklju�iti da �e mnoga

poduze�a premda u po�etku koriste kvalitetu kao poslovnu politiku ipak morati i razviti

kvalitetan proizvod da bi se održala na tržištu.

Tre�a pomo�na hipoteza daje odgovore na pitanja o isplativosti implementacije HACCP

standarda u hrvatskim poduze�ima sa gledišta profitabilnosti. Sukladno odgovorima iz

anketnog upitnika i izrazito malom utjecaju HACCP standarda na svijest potroša�a

potvr�uje se hipoteza da implementacija HACCP standarda u hrvatskim poduze�ima

nije isplativa. Iz navedenog su izuzeta poduze�a koja podliježu zakonskog obvezi

uvo�enja HACCP standarda. Tre�u pomo�u hipotezu potvr�uju i znanstveni radovi

Ksenije Dumi�i� i Dušanke Gajdi� pod naslovom znanstvenog �lanka „Istraživanje

utjecaja primjene sustava upravljanja kvalitetom na poslovni rezultat u hrvatskim

prehrambenim poduze�ima“te znanstveni rad mr. sc.Mirka Bošnjaka pod naslovom

„Percepcija o HACCP normama i razina kvalitete implementacije HACCP-a u struci“.

U radu autorica Ksenije Dumi�i� i Dušanke Gajdi� na temelju istraživa�kog rada dolazi

se do zaklju�ka da od 100 ispitanika iz poduze�a s implementiranim sustavom HACCP

njih 54 smatra da implementacija nije smanjila troškove poslovanja. Dakle izvodi se

zaklju�ak da implementacija sustava kvalitete iziskuje znatna financijska ulaganja a ne

rezultira smanjenjem troškova poslovanja poduze�a niti pove�anjem prihoda.

Rentabilnost implementacije je upitna te ovisi od poduze�a do poduze�a, ali ipak nije na

o�ekivanoj razini u poduze�ima sa implementiranim HACCP standardom. Sukladno

istraživa�kom radu mr. sc.Mirka Bošnjaka potvr�uje se problem financijskih sredstva

jer ispitanici uz administrativne prepreke najviše su ograni�eni financijskim ulaganjima

te se potvr�uje stav da ulaganje u sustave kvalitete ne garantira profitabilnost.

Ve�ina menadžera, njih 60%, sukladno istraživa�kom radu Ksenije Dumi�i� i Dušanke

Gajdi�, smatra da se prihodi, zbog primjenenormi za upravljanje kvalitetom i sigurnoš�u

hranom, nisu pove�ali, a 61% ih smatrada se troškovi, zbog primjene tih normi, nisu

����

smanjili. Primjenom �2 -testa neovisnostiobilježja, uz bilo koju razinu signifikantnosti,

ne može se odbaciti hipoteza o neovisnostikretanja prihoda poduze�a i

implementiranosti norme ISO 22000, odnosno norme ISO9001 s HACCP-om. Tako�er,

uz razinu signifikantnosti od 5%, ne može se odbaciti hipotezao neovisnosti

implementiranosti navedenih sustava za upravljanje kvalitetom i kretanjatroškova

poslovanja. Ujedno, ovakvi ishodi testiranja upu�uju na to da treba odbaciti

objeistraživa�ke hipoteze.15

Rezultati istraživanja o troškovima kvalitete u certificiranim hrvatskim tvrtkamanisu

pokazali zavidne rezultate. Rezultati su pokazali da u 27% ispitanih tvrtkimenadžment

ne poznaje ili samo djelomi�no poznaje kategoriju troškova kvalitete,a u 73% istih

tvrtki zaposlenima nije poznata ta kategorija troškova ili je poznata samodjelomi�no.

Osim toga, to istraživanje je pokazalo da troškove kvalitete nije, ili nije upotpunosti

utvrdilo 70% ispitanih certificiranih tvrtki u Hrvatskoj. Jedino ohrabruju�eu tom

istraživanju je da, ipak, 94% istih tvrtki dijeli mišljenje da je utvr�ivanje

troškovakvalitete potrebno i korisno.16

�etvrta pomo�na hipoteza dokazuje to�nost tvrdnje da kvalitete proizvoda utje�e na

odabir proizvoda u odnosu na konkurentski proizvod.Premda odgovori na pitanja iz

anketnog upitnika daju na prvi pogled kontradiktorne odgovore ipak kada se sagleda

kompletan istraživa�ki rad rezultati su o�ekivani i realni. S jedne strane ispitanici ne

znaju što je HACCP sustav i ne vjeruju poduze�ima koja prezentiraju kvalitetu ali ipak

vode ra�una o kvaliteti. Klju�na �injenica je isprobana kvaliteta a ne nametnuti pojam

kvalitete.Velika ve�ina ispitanika, njih 60, je na pitanje što ih prvo privu�e na proizvodu

odgovorilo isprobana kvaliteta, tek onda su uslijedile cijena, 35 ispitanika i ambalaža

samo 5 ispitanika. Kvaliteta je ipak bitna premda ispitanici nisu u potpunosti svjesni

njenog zna�aja. Potvrdu �etvrte pomo�ne hipoteze nalazimo i u znanstvenima djelima

Ksenije Dumi�i� i Dušanke Gajdi� pod naslovom znanstvenog �lanka „Istraživanje

utjecaja primjene sustava upravljanja kvalitetom na poslovni rezultat u hrvatskim

���),'-�.&/.#,0�')�-)#)/1+�20��2-)$2)-�'-$02+*+�3�

4--(34$*0,%'$*)%4$+2&)5%(4'4.67*/020,8+&9*/020,91):+,7������%(&;�<��%��%����%=����),'-�.&/.#,0�')�-)#)/1+�20��2-)$2)-�'-$02+*+�3�

4--(34$*0,%'$*)%4$+2&)5%(4'4.67*/020,8+&9*/020,91):+,7������%(&;�<��%��%����%=�

����

prehrambenim poduze�ima“. Autorice su koriste�i studiju Instituta za strateško

planiranje pod nazivom Utjecaj tržišne strategije na profit autora Buzell i Gale, izvele

zaklju�ak da sukladno položaju na tržištu stupanj razvijenosti odnosa prema kvaliteti je

neraskidivo vezan uz tržišni udio te ta dva pojma u mnogim radovima idu zajedno.

Kvalitetan proizvod ima ve�i tržišni udio od sli�nog proizvoda najve�eg konkurenta.

Premda kvaliteta ima svoju cijenu i proizvodi proizvedeni sukladno HACCP sustavu su

u pravilu skuplji potroša�i odabiru kvalitetan proizvod bez obzira da li znaju podatak da

je proizvod proizveden sukladno HACCP-u ili da li uop�e znaju što je HACCP. Dolazi

se do �injenice da potroša�i nemaju naviku mijenjati isprobani proizvod ako su

zadovoljni kvalitetom.

Kvaliteta i sigurnost hrane, koja se temelji na zakonskim propisima i sustavima

upravljanja koji su zakonom propisani, poput HACCP sustava, obavezna je za sva

prehrambena poduze�a. Me�utim, ho�e li i kada neko poduze�e primijeniti neku

dobrovoljnu normu, ovisit �e o odluci uprave i direktora poduze�a. Sustav upravljanja

kvalitetom je njihov alat i sredstvo koji bi im trebao omogu�iti uspješnije upravljanje

organizacijom. S obzirom na stalne promjene zakonitosti tržišta i sve intenzivniji razvoj

globalnog tržišta poduze�a su primorana stalno se prilago�avati tim promjenama, a

jedan od na�ina je i prihva�anje i implementacija me�unarodno priznatih standarda.

Institucije i ljudi koji se bave standardizacijom i kvalitetom stalno nude razna rješenja i

navode prednosti, a ponekad i nedostatke primjene standarda. Dokazano je da

implementacija nekog od sustava kvalitete predstavlja za poduze�e veliki korak i

zahtijeva odre�ene promjene u poslovanju. Sam proces je uglavnom dugotrajan i

iziskuje znatne troškove, ali u kona�nici rezultat certifikacije je da se sve standardizira,

što vodi lakšem planiranju, jednostavnijem upravljanju, smanjivanju pogrešaka i

nesukladnosti na najmanju mogu�u razinu.17

Implementacija nekog od sustava upravljanja u znatnoj mjeri utje�e na pove�anje

tržišnog udjela, na konkurentsku prednost poduze�a te u kona�nici i na višu

profitabilnost. U�inci u poslovanju, koje je mogu�e postizati poboljšavanjem

��),'-�.&/.#,0�')�-)#)/1+�20��2-)$2)-�'-$02+*+�3�

4--(34$*0,%'$*)%4$+2&)5%(4'4.67*/020,8+&9*/020,91):+,7������%(&;���<��%��%����%=�

����

kvalitete,imat �e pozitivan utjecaj na sva tri osnovna ekonomska indikatora uspješnosti

poslovanja:proizvodnost, ekonomi�nost i rentabilnost. Kvalitetno izra�en proizvod ima

svoju cijenu, a prihod donosi onog trenutka kad je izra�en prema zahtjevima kupca, tj.

prihva�en bez primjedbi kupca.18

Ilustracija 2: Utjecaj kvalitete na poslovanje

Izvor:Izrada autora prema Evans, J. R.: Quality&PerformanceExcellence: Management,

OrganizationandStrategy, 5E, ThomsonSouthWestwrn, Mason, OH, 2008, p. 115.

Sagledavaju�i rezultate istraživa�kog rada i analiza ekonomista izvodi se isti zaklju�ak,

trošak implementacije je znatan kao i njegov udio u ukupnim troškovima poslovanja

poduze�a te kao takvo uvo�enje HACCAP standarda ne garantira poduze�u pove�anje

profita. Prednost implementacije HACCP standarda za poduze�e predstavlja pove�anje

udjela na tržištu te dugoro�no i pove�anje profita. S obzirom da poslovanje svakog ��),'-�.&/.#,0�')�-)#)/1+�20��2-)$2)-�'-$02+*+�3�

4--(34$*0,%'$*)%4$+2&)5%(4'4.67*/020,8+&9*/020,91):+,7������%(&;���<��%��%����%=��

����

poduze�a je uvjetovano profitom nov�ana zarada je ipak na prvom mjestu a tek onda

težnja za vrhunskom izvedbom kvalitete proizvoda.

Poduze�e Biofarm d.o.o. kao i mnoga druga poduze�a želi ostaviti profit koji želi

potaknuti uvo�enjem normi kvalitete. Pošto je poduze�e zakonski obveznik za uvo�enje

HACCP standarda jer proizvodi prehrambene proizvode i dodatke prehrane uvodi

HACCP standard i za sve ostale svoje proizvode te naj taj na�in generalizira poslovanje

u smjeru težnje za kvalitetom. Poduze�e zauzima znatan udio na tržištu premda je

vidljivo da ipak puno ispitanika nije upoznati sa poduze�em. Pretpostavka za navedeno

je da ve�ina ispitanika kupuje proizvodni asortiman koji se razlikuje od proizvodnog

asortimana poduze�a.

Ako se usporedi poduze�e Biofarm d.o.o. sa njegovim ve�im konkurentima kao što su

Dietpharm d.o.o., Encian d.o.o. i na primjer Natural Wealth, navedeno poduze�e je

mnogo manje zastupljeno u medijima te iz tog razloga i manje zastupljeno u

potroša�kim košaricama. Poslovna politika poduze�a ne stavlja u prvi plan marketinški

aspekt proizvoda ve� njegovu kvalitetu što se pokazalo vrlo u�inkovito te provode�i

intervju sa zaposlenicima u poduze�u Biofarm d.o.o. i vrlo profitabilno. Proizvodi

poduze�a su ve�inom zastupljeni u veledrogerijama te biljnim ljekarnama a u njihovoj

prodaju sudjeluju educirani farmaceuti. Sagledavaju�i rezultate ankete �aj od brusnice

poduze�a Biofarm d.o.o. nije ostavio poseban trag na potroša�e ali treba i uzeti u obzir

da su glavni kupci tog �aja osobe sa problemima urinarnog trakta za �ije stanje �aj ima

pozitivan utjecaj.

Pregled hipoteza utemeljenih a rezultatima istraživa�kog rada putem anketnog upitnika:

Osnovna hipoteza- HACCP standard, nemaja utjecaja na svijest potroša�a i ne utje�e

na prodaju proizvoda u onoj mjeri koliko bi bilo potrebno te sukladno o�ekivanjima –

hipoteza je dokazana.Grafikon 9 prikazuje stavove potroša�a prema HACCP standardu.

Od ukupno 100 ispitanika za 42 ispitanika je bitna informacija da je proizvod

proizveden sukladno HACCP standardu te taj podatak ima utjecaja na njihovu odluku o

kupnji proizvoda. Ve�i je broj ispitanika kojima podatak o standardu kvalitete nije

����

relevantan prilikom kupnje a ukupno ih je 46, 12 ispitanika ne zna da li bi ih taj podatak

naveo na kupnju. S obzirom da 73 od ukupno 100 ispitanika tvrdi da je upoznato sa

pojmom HACCP standarda, grafikon 10, bilo bi za o�ekivati da su onda i upoznati sa

koristima koje potroša� može dobiti kupnjom proizvoda proizvedenog sukladno

HACCP standardu. Tako�er je zanimljiv i podatak da 60 ispitanika tvrdi da prilikom

kupnje najviše vode ra�una o isprobanoj kvaliteti, grafikon 2. Kada rezimiramo

prikupljane podatke i informacije možemo izvesti zaklju�ak da potroša�i vode ra�una o

kvaliteti proizvoda ali ne kroz standarde kvalitete. Za potroša�e kvalitetan proizvod

predstavlja onaj proizvod kojim su oni zadovoljni uslijed njegova korištenja te ne

pridaju u prvom redu važnost podatku da li je taj proizvod proizveden sukladno HACCP

standardu. Najmjerodavnija potvrda postavljenje hipoteze u ovom radu je mišljenje

ispitanika prikazano grafikonom 12 „Utjecaj HACCP standarda na odluku o kupovini“

gdje su vidljivi rezultati da za samo 8 ispitanika od ukupno 100saznanje da je proizvod

proizveden sukladno HACCP standardu �e uvijek utjecati na njihovu odluku o kupnji,

za 66 povremeno, a za 26 nikada.

Prva pomo�na hipoteza - oznaka HACCP ne garantira kvalitetu – hipoteza je

dokazana.Sukladno grafikonu 12 „Utjecaj HACCP standarda na odluku o

kupovini“vidljivi su rezultati da za samo 8 ispitanika od ukupno 100 saznanje da je

proizvod proizveden sukladno HACCP standardu �e uvijek utjecati na njihovu odluku o

kupnji, za 66 povremeno, a za 26 nikada a temeljem pitanja 2 „Što je prvo što vas

privu�e na proizvodu?“ više od polovice ispitanika odnosno njih 60 od ukupno 100

odgovara da je najvažnija isprobana kvaliteta, grafikoni 12 i 2. Kao rezime iznosimo

zaklju�ak da za potroša�e HACCP standard ne predstavlja nužno i kvalitetan proizvod

te njihovo mišljenje ovisi o podatku da su taj proizvod isprobali ili nisu. Ve�ini

ispitanika HACCP standard ne predstavlja garanciju kvalitete.

Druga pomo�na hipoteza - HACCP standard predstavlja poslovnu politiku poduze�a –

hipoteza je dokazana.U grafikonu broj 13 pod naslovom „Koristi od proizvoda

proizvedenih sukladno HACCP standardu“ grafi�ki je obra�en odgovor na pitanje broj

13 anketnog upitnika koje glasi „Da li po vašem mišljenju HACCP standard omogu�ava

kupcu da dobije više koristi od proizvoda za svoj novac?“. Rezultati ankete glase da za

����

samo 27 od ukupno 100 ispitanika HACCP standard im omogu�ava da dobiju više

koristi za svoj novac. Pod koristi se podrazumijeva sigurniji proizvod u �ijoj je

proizvodnji opasnost od štetnog doga�aja svedena na minimum. Rezultati ukazuju na

slabu informiranost potroša�a o standardima kvalitete op�enito. Uslijed nezdrave

gospodarske situacije potroša�i su vrlo skepti�ni prema proizvodnim poduze�ima koja

su izgubila njihovo povjerenje- Zbog mnogih afera i provla�enja kroz medije

proizvodna poduze�a su stekla negativnu reputaciju što se izravno odražava i na njihove

proizvode. Mišljenje potroša�a je da je kvaliteta samo jedan novi na�in na koji poduze�a

žele pove�ati svoju prodaju i da im nije uistinu stalo do stvaranja kvalitetnog proizvoda

ve� do pove�anja tržišnog udjela. Potroša�i se i dalje drže isprobane kvalitete, grafikon

2, te najviše vjeruju svom iskustvu.

Tre�a pomo�na hipoteza- isplativosti implementacije HACCP standarda u hrvatskim

poduze�ima sa gledišta profitabilnosti nije o�ekivana – hipoteza je dokazana.Pošto

rezultati ankete pokazuju da HACCP standard ima mali utjecaj na pove�anje prodaje

proizvoda jasno je da nema isplativosti implementacije HACCP standarda u poduze�a

koja nisu zakonski obveznici.Isplativost implementacije bi trebala rezultirati ili

smanjenjem troškova poslovanja ili pove�anjem prihoda. Rezultati sli�nog istraživanja

Ksenije Dumi�i� i Dušanke Gajdi� daju sli�ne rezultate te njihovo istraživanje pokazuje

da 54 od ukupno 100 ispitanika smatra da implementacija HACCP standarda u

poduze�a ne smanjuje troškove poslovanja. Rezultati su prezentirani u istraživa�kom

radu naslova „Istraživanje utjecaja primjene sustava upravljanja kvalitetom na poslovni

rezultat u hrvatskim prehrambenim poduze�ima“. Implementacija sustava kvalitete

iziskuje znatna financijska ulaganja na koja se poduze�a odlu�uju samo ako vide za �e

imati koristi u budu�nost.

�etvrta pomo�na hipoteza- kvalitete proizvoda utje�e na odabir proizvoda u odnosu

na konkurentski proizvod – hipoteza je dokazana.Prema rezultatima prikazanim u

grafikonu 2 za potroša�e je najvažnija isprobana kvaliteta i to je ono što izdiže neki

proizvod iznad konkurentskog.

����

4. ZAKLJU�AK

Kvaliteta proizvoda ima razli�ito zna�enje za svakog pojedinog potroša�a. Za neke

potroša�e kvaliteta kao i standardi kvalitete predstavljaju garanciju zdravstveno

ispravnog proizvoda i ulijevaju im dodatnu sigurnost u proizvod koji konzumiraju, dok

za neke potroša�e kvaliteta i standardi kvalitete ne predstavlja apsolutno ništa i

mišljenja su da se radi samo o marketinškom triku te jednom od na�ina za pove�anje

prodaje proizvoda i pove�anje profita poduze�a.

Temeljem provedenog istraživanje putem anketnog upitnika mogu�e je zaklju�iti da su

odgovori ispitanika potvrdili sve postavljene hipoteze. Dokazana je osnovna hipoteza

da standardi kvalitete nemaju pozitivan u�inak na svijest potroša�a i ne utje�u na

prodaju proizvoda kao što bi se moglo o�ekivati. Svijest potroša�a se još uvijek nije

dovoljno razvila u smjeru kvalitete te je mnogo potroša�a jako neinformirano i ne znaju

što za njihovo dobro predstavljaju standardi kvalitete i norme kvalitete u ovom

konkretnom slu�aju HACCP standard.

Prva pomo�na hipoteza koja glasi da HACCP standard garantira kvalitetu proizvoda

odnosno u slu�aju ovog istraživa�kog rada da ne daje garanciju kvalitete proizvoda je

tako�er dokazana jer ve�ina ispitanika uop�e ne smatra HACCP standard bitnim kod

odabira proizvoda i ne vjeruju da taj standard predstavlja vrhunsku kvalitetu proizvoda

sa aspekta zdravstvene ispravnosti i lanca proizvodnje.

Druga pomo�na hipoteza je tako�er dokazana a glasi da HACCP standard predstavlja

samo poslovnu politiku poduze�a a ne stvarnu težnju poduze�a za vrhunskom izvedbom

proizvoda. Rezultati istraživanju daju rezultate da je mišljenje potroša�a da je HACCP

standard kao i bilo koji drugi standard kvalitete samo na�in privla�enja kupaca i

pove�anja prodaje s ciljem kona�nog pove�anja profita.

Izvode�i zaklju�ke iz prethodnih dokazanih hipoteza dokazuje se i tre�a pomo�na

hipoteza, odnosno da nema isplativosti za implementaciju HACCP sustava u ona

����

poduze�a koja nisu zakonski obveznici jer ne�e imati pozitivan utjecaj na potroša�e i

ne�e pove�ati prodaju.

�etvrta pomo�na hipoteza je tako�er dokazana jer �e potroša�i u pravilu odabrati

proizvod isprobane kvalitete ispred drugog konkurentskog proizvoda.

Rezultati istraživa�kog rada su dokazali sve postavljene hipoteze ali su rezultati ipak

obeshrabruju�i jer govore o niskoj svijesti potroša�a o kvaliteti proizvoda te iskazuju

vrlo negativan stav potroša�a o normama kvalitete. Razlog negativnosti je vjerojatno

slaba informiranost potroša�a. Da bi se pobudila svijest potroša�a veliku ulogu bi

trebalo preuzeti mjerodavno ministarstvo te na nivou države potaknuti edukaciju o

kvaliteti i što ona predstavlja za potroša�e ali i za poduze�a koja su implementirala neki

od sustava kontrole kvalitete u svoje poslovanje. Poduze�a treba motivirati na

implementaciju sustava kontrole kvalitete te subvencionirati uvo�enje sustava ali i

olakšati i ubrzati proces implementacije. Skup i dugotrajan proces implementacije

obeshrabruje mnoge poduzetnike te odustaju od kompletnog postupka. Postojanje

agencija koje se profesionalno bave uvo�enjem sustava kvalitete u poduze�a govori o

kompleksnosti procesa. Bit pojednostavljenja procesa implementacije nije preskakanje

koraka u procesu koje bi moglo negativno rezultirati ve� pove�anje pristupa�nosti

poduzetnicima. Ako poduzetnik može uz manje financijske izdatke i angažmanom

vlastitog rada implementirati sustav kontrole kvalitete u vlastito poslovanje lakše �e se

odlu�iti na taj korak što je u kona�nici dobitak potroša�a.

Poduze�e Biofarm d.o.o. Lu�ko bez obzira što proizvodi proizvode visoke kvalitete i

ima implementirano nekoliko normi kvalitete kao što su HACCP i ISO ne�e uspjeti

privu�i više kupaca ako se ipak više medijski ne eksponira. Potroša�i tvrde da im je

kvalitete bitna a opet velik utjecaj ima prepoznatljivost proizvoda. Koriste�i primjer �aja

od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o. Lu�ko dokazane su sve postavljenje hipoteze.

Zahvaljuju�i susretljivosti djelatnika poduze�a za potrebe analize isplativosti ustupljeni

su i relevantni financijski podaci koji pokazuju mjesto poduze�a Biofarm d.o.o. na

tržištu.

���

U današnje vrijeme kvaliteta nije na visokoj razini u svijesti potroša�a ali je vrlo

vjerojatno da �e u budu�nosti biti presudna uslijed svih gospodarskih promjena u

proizvodnom lancu. Poduze�a koja su implementirala sustave kvalitete u poslovanje

lakše �e pove�ati svoj tržišni udio te u budu�nosti i naplatiti trud i uloženi novac u

implementaciju sustava kvalitete.

S obzirom na položaj Republike Hrvatske kao jedne od zemalja �lanica Europske Unije

važno je znati da Republika Hrvatska kao takva mora zadovoljavati pravila koja je

propisala Europska Unija i koja vrijede i za sve druge zemlje �lanice. Kontrola kvalitete

je jedan od bitnih segmenata a prihvatljivi standardi su definirani brojnim direktivama

Europske Unije kategoriziranim sukladno grani gospodarstva kojoj pripadaju. Kontrola

kvalitete je otišla toliko daleko da i prilikom uvoza robe na teritorij Europske Unije iz

tre�ih zemalja se vrši provjera sukladnosti od strane carinskih djelatnika. Sva roba koja

ne zadovoljava norme kvalitete ne može biti puštena u slobodan promet na teritoriju

Europske Unije. Da navedeni podaci ne bi zvu�ali predramati�no bitno je ukazati na

podatak da u razdoblju prilagodbe još uvijek su primjenjive mjere manjeg opreza.

Kvaliteta je bitna i za poslovne subjekte i za krajnje potroša�e te je stoga treba i ozbiljno

shvatiti i primjenjivati i kontrolirati. Definiranjem standarda kvalitete se rizik od

nekvalitetne ili �ak štetne robe svodi na minimum. Bitno je iz proizvodnog lanca

izbaciti „najslabiju kariku“ odnosno dobavlja�a robe loše kvalitete. Finalni proizvod se

sastoji od bezbroj segmenata te samo jedan loš segment ima negativan utjecaj koji se ne

može ispraviti. Da bi se proizvela jedna vre�ica filter �aja bitno je dobiti suhu tvar

uslijed procesa od berbe do sušenja, upakirati u filter vre�icu, tiskati deklaraciju i

ambalažu, zaštititi adekvatom folijom, �uvati na primjerenoj temperaturi te transportirati

do krajnjeg potroša�a ili do police u trgovini na adekvatan na�in. Sve navedeno utje�e

na kvalitetu finalnog proizvoda i zadovoljstvo krajnjeg potroša�a.

Zadovoljan kupac ostaje vjeran isprobanom proizvodu. Ljudi su ipak robovi navika i

dok je �ovjek zadovoljan sa odre�enom stvari ne razmišlja o promjeni. Ipak se može

zaklju�iti da kvaliteta prodaje proizvod premda potroša�i �esto nisu toga svjesni.

���

LITERATURA

KNJIGE

1. Grubiši�, D., Šiško Kuliš, M. (2010) Upravljanje kvalitetom, Ekonomski

fakultet Split, Split

2. Lazibat, T. (2005) Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija-

nakladništvo d.o.o., Zagreb

3. Skoko, H. (2000) Upravljanje kvalitetom, Sinergija d.o.o., Zagreb

ZNANSTVENI �LANCI

1. Bošnjak, M. (2011) Percepcija o HACCP normama i razina kvalitete

impelentacije HACCP-a u struci, Acta Turistica Nova

2. Dumi�i�, K., Gajdi�, D. (2010) Istraživanje utjecaja primjene sustava

upravljanja kvalitetom hrane na poslovni rezultat u hrvatskim prehrambenim

poduze�ima, Poslovna izvrsnost Zagreb br.1

3. Nash,M. (2013) New Strategies for FoodSafetyMonitoring, FoodLogistics.,

izdanje 145, pp. 38-38.

4. Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ (2014), Oznaka kontrolirane

kvalitete, Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, Svijet Kvalitete

5. Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ (2014), Ozna�avanje hrane

bojama semafora, Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, Svijet Kvalitete

INTERNETSKI IZVORI

1. Informacija o proglašenju 1972. godine za godinu kvaliteta, dostupno na

http://www.kvaliteta.net/povijest.htm [01.05.2014.]

2. Hrvatska agencije za hranu. Dostupno na: http://www.hah.hr/haccp.php

[11.03.2014.]

3. Tekst odjeljka je preuzet sa Internet stranice:http:/www.hrvatski-

izvoznici.hr/vijesti/haccp-standard [11.03.2014.]

4. http:/tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/haccp-457.htm [11.03.2014.]

5. http://www.hah.hr/haccp.php[11.03.2014.]

����

6. Internet stranice dostupne na:http:/tuv-nord.com/hr/certifikacija-

sustava/haccp-457.html [11.03.2014.]

7. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/prehrana/2023-oznaka-

kontrolirane-kvalitete-2[04.05.2014.]

8. �lanak „Ozna�avanje hrane bojama semafora“, dostupan na

http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/prehrana/1702-oznacavanje-

hrane-bojama-semafora [04.05.2014.]

9. http://www.hah.hr/haccp.php[04.05.2014.]

10. http:/tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/haccp-457.html

11. Internet stranica Zavoda za javno zdravstvo Karlova�ke županije. Dostupno

na http://www.zjzka.hr/index.php/the-news/9-millions-of-smiles

[30.04.2014.]

12. http://www.stampar.hr/Default.aspx?sec=288[04.05.2014.]

13. http://www.biofarm.hr[11.03.2014.]

����

POPIS TABLICA

RED.

BROJ NASLOV STR.

1. Kronološki prikaz znanstvenika i njihova doprinosa razvoju kvalitete 5

2. Poslovni partneri poduze�a Biofarm d.o.o. i njihov udio u ukupnim

prihodima poduze�a

20

����

POPIS ILUSTRACIJA

RED.

BROJ NASLOV STR.

1. Definicije kvalitete u svakodnevnom jeziku 4

2. Utjecaj kvalitete na poslovanje 41

����

POPIS GRAFIKONA

RED. BROJ

NASLOV STR

1. Podaci o obavljanu kupovine 23

2. Što kupce privla�i na proizvodu 24

3. Poznavanje poduze�a Biofarm d.o.o. od strane ispitanika 25

4. Podaci o kupovini proizvoda poduze�a Biofarm d.o.o. 25

5. Mišljenje kupaca o poduze�u Biofarm d.o.o. kao poduze�u orijentiranom na

zadovoljavanje potreba kupaca i visoke standarde kvalitete

26 6. Podaci o ispitanicima koji konzumiraju �ajeve 27

7. Podaci o ispitanicima koji su probali �aj od brusnice poduze�a Biofarm 27

8. Prednost �aja od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o. ispred nekog drugog �aja

od brusnice

28

9. Utjecaj saznanja da je �aj proizveden sukladno HACCP standardu 29

10. Broj ispitanika upoznati sa pojmom HACCP standarda 29

11. HACCP standard za ispitanike 30

12. Utjecaj HACCP standarda na odluku o kupovini 31

13. Koristi od proizvoda proizvedenih sukladno HACCP standardu 31

14. Prednost proizvodima sa HACCP standardom u budu�nosti 32

15. Utjecaj anketa na informiranje ispitanika o HACCP standardu 33

16. Spol ispitanika 33

17. Dob ispitanika 34

18. Stru�na sprema ispitanika 34

19. Zaposlenost ispitanika 35

����

ANKETNI UPITNIK NA TEMU HACCP STANDARDA I UTJECAJA NA

ODABIR PROIZVODA PRILIKOM KUPOVINE

Molim vas da odvojite nekoliko minuta vašeg cijenjenog vremena za popunjavanje

ankete vezane uz diplomski rad te odabir jednog od ponu�enih odgovora.

1. Da li Vi obavljate kupovinu u svojoj obitelji?

UVIJEK POVREMENO NIKADA

2. Što je prvo što vas privu�e na proizvodu (odabrati jedan odgovor) ?

CIJENA AMBALAŽA ISPROBANA KVALITETA

3. Jeste li upoznati sa poduze�em Biofarm d.o.o. Lu�ko i njegovim proizvodima ?

DA NE

4. Kupujete li proizvode poduze�a Biofarm d.o.o. (odabrati jedan odgovor) ?

DA NE POVREMENO

5. Da li je poduze�eBiofarm d.o.o. po vašem mišljenju orijentirano na

zadovoljavanje potreba kupaca i visoke standarde kvalitete ?

DA NE NE ZNAM

6. Konzumirate li �ajeve (odabrati jedan odgovor) ?

SVAKODNEVNO POVREMENO NIKADA

7. Jeste li probali �aj od brusnice poduze�a Biofarm d.o.o.(odabrati jedan

odgovor) ?

DA NE NE ZNAM

8. Biste li prilikom kupnje dali prednost �aju od brusnice poduze�a Biofarmd.o.o .

(odabrati jedan odgovor) ?

DA NE NE ZNAM

9. Da li bi vas saznanje da je navedeni �aj proizveden prema HACCP standardima

potaknulo na kupnju(odabrati jedan odgovor) ?

DA NE NE ZNAM

10. Da li znate što je HACCP standard ?

DA NE

11. Što za vas predstavlja HACCP standard(odabrati jedan odgovor) ?

KVALITETU BIO-PROIZVOD MARKETINŠKI TRIK

����

12. Da li saznanje da je proizvod proizveden sukladno HACCP standardu utje�e na

vašu odluku o kupovini (odabrati jedan odgovor)?

UVIJEK POVREMENO NIKADA

13. Da li po vašem mišljenju HACCP standard omogu�ava kupcu da dobije više

koristi od proizvoda za svoj novac (odabrati jedan odgovor)?

OVISI O PROIZVODU DA NE ZNAM

14. Da li �ete u budu�nosti dati prednost proizvodima koji su u skladu sa HACCP

standardom(odabrati jedan odgovor)?

DA NE NE ZNAM

15. Da li vas je ova anketa potaknula da se više informirate o HACCP standardima

(odabrati jedan odgovor)?

DA NE NE ZNAM

16. Spol M Ž

17. Dob 18-30 31-50 51-

18. Stru�na sprema nakon završenog školovanja

NKV NSS PKV KV SSS VKV

VŠS VSS mr. dr.spec. dr.sci.

19. Zaposlen DA NE UMIROVINI

Zahvaljujem se na odvojenom vremenu za ispunjavanje ankete te vašem

doprinosu izradi diplomskog rada !

����