Sustavno vrednovanje i komparativna analiza uspje{nosti ... · ili usluge poreznim obveznicima, ali projekt mo`e biti usmjeren i na usporedbu prihoda i rashoda pojedinih poslovnih

SUSTAVNO VREDNOVANJE I KOMPARATIVNA ANALIZA USPJE[NOSTI EUROPSKIH POREZNIH UPRAVA 69

Sustavno vrednovanje i komparativna analiza uspje{nosti europskih poreznih uprava (benchmarking)

Josip Supi}

Sustavno vrednovanje i komparativna analiza uspje{nosti europskih poreznih

uprava (benchmarking)

Promatraju}i s aspekta pojedinih poreznih uprava, benchmarking je strate{ki alat za sustavno mjerenje i uspore|ivanje vlastite organizacije, poslovnih procesa i usluga porez-nim obveznicima s najuspje{nijim poreznim upravama, s tim da je pozornost usmjerena na pojedina funkcionalna podru~ja ili procese, a ne na cjelinu poslovanja. Cilj je takvog procesa otkriti usporedne prednosti najuspje{nijih poslovnih rje{enja, {to ih nakon toga treba prihvatiti. Predmet uspore|ivanja mogu biti, primjerice, strategije poslovnih procesa, radni postupci, otkrivanje najslabijih strana poreznog sustava, ispunjavanje poreznih obve-za, porezne utaje i prijevare, naj~e{}i uzroci pritu`ba i àlba, na~ini podno{enja poreznih prijava, analiza poslovnih funkcija kakve tro{e najve}i dio resursa, ili mjerenje udjela administrativnih tro{kova u neto-poreznim prihodima.

Zakonodavstvo, organizacija i radni postupci poreznih uprava u Europi me|usobno se razlikuju, ali su im ciljevi jednaki − uspje{no prikupljanje poreznih prihoda, smanjenje poreznog jaza mogu}ih i stvarnih poreznih prihoda, pojednostavnjenje poreznih propisa i pove}anje kvalitete usluga, kako bi se poreznim obveznicima olak{alo ispunjenje obveza. U postizanju tih ciljeva neke su porezne uprave uspje{nije od drugih, odnosno bolje su organizirale odre|ene poslovne procese. Posljednjih desetak godina upravo su te posebno-sti predmet intenzivnije suradnje europskih poreznih uprava, radi preuzimanja najboljih poslovnih rje{enja. Aktivnu ulogu u tom procesu preuzela je Intraeuropska organizacija po rez nih administracija − IOTA, ~ija je ~lanica i hrvatska Porezna uprava. Jedna je od os novnih zada}a IOTA-e promicati suradnju europskih poreznih uprava i pomagati njiho-vom razvoju sukladno potrebama. Intenzivirana je suradnja ~lanica, bilo da je rije~ o rad nim skupinama, tematskim radionicama, ili o organiziranju bilateralne suradnje ~lanica. Neovis-no o obliku suradnje, cilj je jednak, primijetiti, analizirati i preuzimati najbolja poslovna rje{enja − benchmarking.

IOTA je objavila vodi~ pod nazivom »Metodologije benchmarkinga«. Vodi~ je izradila skupina stru~njaka iz nekoliko europskih poreznih uprava s iskustvom u postupku prihva}a-nja najboljih poslovnih rje{enja. Temeljna je zada}a te skupine stru~njaka bila izraditi dina-mi~an alat {to }e ~lanicama IOTA-e pomo}i u nalaènju najboljih poslovnih rje{enja, pomo}i pri odabiru, izraditi baze sa statisti~kim podacima i pokazateljima za usporedbu.

Vodi~ daje op}e smjernice za obavljanje usporedbe, s kratkim pregledom razli~itih pristupa i vrsta benchmarkinga. Podijeljen je na dva glavna poglavlja »Kodeks pona{anja«

70 POREZNI VJESNIK 6/2012.

i »Upute za benchmarking«. Kodeks sadrì pravila pona{anja sudionika u procesu bench-markinga. Promi~e se razumijevanje osobitosti sudionika i korektno pona{anje tijekom procesa usporedbe i vrednovanja. U nastavku je podrobnije razra|eno poglavlje »Upute za benchmarking«, a nakon toga su prikazani najzanimljiviji statisti~ki podaci i pokazatelji {to ih se moè uporabiti kao pomo} pri izboru porezne uprave ~ije }e se poslovne procese uspore|ivati i vrednovati.

I. Upute za benchmarking

U ovom su poglavlju razra|eni i obja{njeni postupci procesa benchmarkinga u ~etiri faze – pripremna u kojoj se odre|uje podru~je benchmarkinga, zatim odabir partnera za bench marking i dogovor o na~inu rada, izrada akcijskog plana, prikupljanje podataka, njihova analiza i vrednovanje te izrada zavr{nog izvje{}a o pobolj{anju radnih postupaka radi dono{enja izmjena.

1. PripremaNa po~etku treba odrediti organizacijsku jedinicu koja }e provesti projekt benchmarkin-

ga, ili osnovati radnu skupinu sastavljenu od stru~njaka koja }e to u~initi, te defi nirati podjelu odgovornosti ~lanova skupine. Za u~inkovitu provedbu projekta od presudne je va`nosti podr{ka rukovodstva.

U sredi{njim tijelima nekih poreznih uprava, primjerice u britanskoj, francuskoj i norve{koj poreznoj upravi, osnovane su posebne organizacijske jedinice za benchmarking, s osnovnim zadatkom prou~avanja organizacije i radnih postupaka u drugim poreznim upravama, te predlog dono{enja najboljih rje{enja.

U pripremnoj se fazi odre|uje podru~je na kojemu se èli uvesti najbolju poslovnu praksu i odre|uje ciljeve projekta. To moè biti organizacijski aspekt poslovnog procesa ili usluge poreznim obveznicima, ali projekt moè biti usmjeren i na usporedbu prihoda i rashoda pojedinih poslovnih procesa i usluga. Prije toga treba u vlastitoj poreznoj upravi provesti potanku analizu podru~ja {to je predmet usporedbe. Ako radni postupci nisu potanko razra|eni, to treba u~initi sada.

Nakon toga se izra|uje akcijski plan u kojemu su razra|ene pojedine faze projekta i postupak njihove provedbe, te okvirni rokovi provedbe. Treba izraditi i poseban plan za svaki dio projekta. Svaki takav detaljan plan mora sadràvati trajanje pojedinih aktivnosti, krajnji rok za njihovo provo|enje i tro{kove povezane s tim aktivnostima.

Akcijski plan mora tako|er sadràvati upravljanje rizicima tijekom provedbe projekta, postupak nadzora provedbe projekta, a mora se predvidjeti tro{kove i izvore za osiguranje potrebnih sredstva za njegovu provedbu.

2. Odabir partnera i dogovor o na~inu radaSljede}i je zadatak analiza i obrada poslovnih rje{enja drugih poreznih uprava i izbor

uprave s kojom bi se èljelo sura|ivati. Pri odabiru od velike pomo}i moè biti baza po-dataka sa strukturiranim usporednim podacima {to je priloèna uz Vodi~, a sadrì odgo-vore 42 anketirane porezne uprave na 64 pitanja podijeljena u devet skupina:

• pregled najva`nijih statisti~kih i organizacijskih podataka – broj stanovnika, broj poreznih obveznika, ukupan BDP, BDP per capita, godi{nji rast BDP-a, institucio-nalni okvir, unutarnja organizacija, dràvni, regionalni i lokalni porezi za koje je nadle`na porezna uprava, neporezne funkcije, mjerenje administrativnih tro{kova, upravljanje unutarnjim rizicima, klju~ni pokazatelji performansi sustava


• prava poreznih obveznika i njihovo informiranje – povelja o pravima obveznika, druga prava obveznika propisana zakonom, posebna tijela za rje{avanje prigovora obveznika, dostupnost informacija (internet, bro{ure i priru~nici, pozivni centri, javni mediji, seminari, izravan doticaj, obi~na i elektroni~ka po{ta)

• usluge poreznim obveznicima, uz osvrt na podno{enje poreznih obrazaca – kana-li za podno{enje prijava poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a, zakonska ob veza podno{enja obrazaca elektroni~ki

• ciljne skupine komunikacijskih strategija – gra|ani, pravne i fi zi~ke osobe, veliki, srednji i mali obveznici, novi obveznici, granske asocijacije, knjigovodstveni ser-visi, porezni savjetnici, u~enici i studenti, popis dràva koje imaju razra|enu ko-munikacijsku strategiju (Albanija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Irska, Litva, Norve{ka, Poljska, Portugal, [panjolska, [vedska, Velika Britanija), mjerenje zado-voljstva obveznika uslugama porezne uprave i njihovi klju~ni pokazatelji

• porezni nadzor – vrste poreznog nadzora i njihova zastupljenost (cjelovit nadzor, nadzor po vrstama poreza, nadzor prijeboja i povrata poreza, nadzor u prostorija-ma obveznika i »uredski« nadzor, vezani nadzor, nadzor fi skalnih blagajna), ovla-sti inspektora, sustavi elektroni~kog nadzora, vrste analiza za procjenu rizika, vrste sustava upravljanja rizicima, kao pomo} pri odabiru poreznih obveznika za nadzor, klju~ni pokazatelji u~inka poreznog nadzora

• naplata poreznog duga – obavlja je se unutar redovnih poslova naplate poreza ili posebnih organizacijskih jedinica za naplatu poreznog duga, podjela du`nika po vrsti poreza, po veli~ini poreznog duga, ili po nekome drugom kriteriju, strategije smanjenja udjela u ukupnom poreznom dugu za ~iju se naplatu mora primijeniti ovr{ne mjere, mogu}nost obro~ne otplate duga, mogu}a naplata duga preko tre}ih osoba (poslodavci, banke, du`nikovi du`nici i sl.), naplata duga pljenidbom, pri-vremena i trajna zabrana obavljanja poslovanja, zalo`no pravo nad imovinom obveznika, pokretanje ste~aja i likvidacije, odgovornost uprave za porezne dugove tvrtke, objava podataka o najve}ima poreznim du`nicima u medijima i klju~ni po-ka zatelji u~inka naplate poreznog duga

• rje{avanje àlba – tijela koja rje{avaju àlbe i porezne sporove, klju~ni pokazatelji rje{avanja àlba

• upravljanje ljudskim resursima – broj slu`benika, zastupljenost po spolu, {kolskoj spremi, dobna struktura, broj privremeno zaposlenih, broj zaposlenih na poslovi-ma utvr|ivanja poreza, nadzora, ovrhe i rje{avanja àlba, broj zaposlenih na po-slovima usluga za obveznike, uporaba vanjskih usluga, klju~ni pokazatelji uprav-ljanja ljudskim resursima

• strate{ka podru~ja i iskustva u me|unarodnom benchmarkingu – uspje{nost na-plate poreznih zaduènja, mjerenje poreznog jaza, mjere {tednje i smanjenja admi-nistrativnih tro{kova, popis poreznih uprava sudionica u postupku preuzimanja najboljih poslovnih rje{enja od drugih poreznih uprava.

Podatke iz baze podataka moè se uporabiti za jednostavne i sloène usporedbe, {to olak{ava nalaènje uprave ~ije se poslovno rje{enje èli prou~iti, a nakon toga i mo`da iskoristiti.

Nakon izbora partnera, po~etnih kontakata i pristanka odabrane porezne uprave, slijedi dogovor o podru~ju usporedbe, opsegu suradnje, broju i sadràju klju~nih pokaza-telja, te mjerenju i vrednovanju u~inkovitosti projekta. Klju~ne pokazatelje treba odrediti {to to~nije, s tim da se do zavr{etka procesa njihov opis ne smije mijenjati. Va`no je unapri-jed utvrditi nazivlje i odabrati metode obavljanja nu`nih izra~una, ali i to da se neke po-kazatelje moè uvrstiti u vi{e kategorija, jer se mogu odnositi na aktivnosti s vi{e u~inaka. Aktivnosti za pobolj{anje kvalitete usluga utje~u npr. i na naplatu poreza.


Uobi~ajeno je da sudionici potpi{u sporazum u kojemu se odre|uje svrhu i opseg surad-nje, izvore podataka, razdoblje trajanja projekta, odgovornosti ugovornih stranaka, na~in kontaktiranja, podjelu tro{kova i na~in izvedbe projekta. Ujedno se izra|uje plan suradnje {to obuhva}a odre|ivanje podataka primjenjivih pri usporedbi i odre|ivanju njihovih izvora, faze projekta i njihovo trajanje, pristup podacima, na~in razmjene te stupanj povjerljivosti, upravljanje rizicima, podjelu tro{kova i na~in rje{avanja tehni~kih pitanja.

3. Prikupljanje podataka i njihova analizaU tre}oj fazi procesa slijedi prikupljanje nu`nih podataka i odre|ivanje njihovih izvora,

{to je mogu}e na osnovi standardiziranih predloàka i upitnika, radnih sastanaka, ili nekako druk~ije. »Vodi~ za benchmarking« daje smjernice za standardizaciju podataka kako bi se omo gu}ilo unifi ciranu usporedbu sli~nih postupaka ili usluga sudionika benchmarkinga. Radi pobolj{anja kvalitete usporedba, poèljno je provjeriti podatke iz vi{e izvora informacija.

Te se podatke moè podijeliti u tri skupine, i to:• ulazni podaci – tro{kovi i njihovi izvori• izlazni podaci – proizvodnost, ekonomi~nost, vrste usluga i njihova kvaliteta• krajnji u~inak – naplata poreza, opseg i kvaliteta usluga poreznim obveznicima,

veli~ina poreznog jaza.

Prikupljene podatke mora se standardizirati, kako bi se omogu}ilo usporedbe sli~nih procesa, proizvoda ili usluga sudionika benchmarkinga. Ako se to ne u~ini, ili provede samo djelomi~no, uspjeh projekta moè biti upitan.

Analiza uspje{nosti zahtijeva kriti~ki pristup i razumijevanje odnosa razli~itih dijelova organizacije i poslovnih procesa. Iako su kvantitativna mjerenja vaàn dio procesa bench-markinga, to nisu jedini ~imbenici, jer treba razmotriti i kvalitativna obilje`ja poput orga-nizacije, upravlja~ke strukture, razine dostupnih usluga i operativnog okruènja.

Najve}a je korist od takvih usporedba nalaènje i poja{njenje razli~itosti poslovnih rje{enja, prouzro~enih druk~ijom organizacijom ili strate{kim odlukama, ali i zbog vanjskih ~imbenika {to izravno utje~u na na~in rada i krajnje u~inke. Tek kada se na|e i temeljno prou~i sve te pokazatelje, moè se uvesti nova, bolja rje{enja, {to i jest svrha i krajnji cilj procesa benchmarkinga.

4. Izrada zavr{nog izvje{}a o pobolj{anju radnih postupaka radi prihva}anja izmjenaIzvje{}e je posljednji korak u procesu benchmarkinga, a izra|uju ga porezne uprave

koje su u njemu sudjelovale. Zavr{no izvje{}e sadrì podatke o ciljevima projekta, meto-dama rada, opisu primije}ene najbolje prakse, klju~nim pokazateljima te prijedloge po-bolj{anja u organizaciji poslovanja ili u odre|enima poslovnim procesima. Izvje{}e mora biti sastavljeno jasno i precizno, kako bi ga mogle iskoristiti i druge porezne uprave koje nisu sudjelovale u projektu. Taj dokument sadrì i razne dodatke, poput klju~nih pokaza-telja i statisti~kih podataka, te podrobnu obradu i analizu podataka.

Zavr{no izvje{}e moè se upotrijebiti kao osnovu za izvje{}ivanje rukovodstva o pro-vedenu postupku i njegovim u~incima, te za promjene postoje}e poslovne prakse, a moè posluìti i u budu}ima sli~nim procesima usporedba.

II. Statisti~ki podaci i klju~ni pokazateljiU privitku vodi~a »Metodologije benchmarkinga« prikazani su statisti~ki podaci i

klju~ni pokazatelji {to ih se moè uporabiti kao pomo} pri izboru porezne uprave ~ije }e


se poslovne procese uspore|ivati − u obliku tablica i dijagrama. U nastavku ovog ~lanka samo su neki statisti~ki podaci prikazani u tablicama, a najzanimljiviji su klju~ni pokaza-telji i opisani.

1. Prikazi statisti~kih podatakaTablica 1 − Broj stanovnika, BDP, udjel poreza u BDP-u i broj obveznika najva`nijih poreza u

2009.

Dràva Broj sta-novnika

BDP u 2009. godini (u

milijunima eura)

BDP po stanovni-ku (euro)

BDP -godi{-nji rast (%)

u 2009. godini

% pore-za u

BDP -u

Broj obvez-nika por. na doho-

dak

Broj obvez-

nika por. na dobit

Broj ob-veznikaPDV-a

Albanija 3.194.000 8.664 2.712,00 3,30 9,00 315.431 11.370 7.720

Austrija 8.375.000 274.320 32.754,00 -3,60 42,40 6.300.000 140.000 820.000

Belgija 10.439.600 342.000 32.788,00 −1,30 25,11 6.700.000 430.000 750.000

BiH 3.843.000 12.100 3.153,00 −3,50 19,93 − − 48.422

Bugarska 7.563.710 34.933 4.618,00 −1,40 18,22 639.234 327.684 183.834

Cipar 803.147 16.947 21.100,00 −1,70 21,42 289.442 150.725 78.000

Crna Gora 632.922 2.980.000 4.708,32 nema podataka 17.421 27.235 21.814

ê{ka 10.506.813 137.110.000 13.069,00 −4,10 14,30 3.465.336 447.800 725.593

Danska 5.511.451 222.296.370 40.400,00 −5,20 48,20 4.920.310 247.776 467.230

Estonija 1.340.127 13.860 10.343,00 −13,90 29,34 673.156 153.971 64.033

Finska 5.374.499 180.295 31.876,00 -8,00 30,00 5.085.475 360.000 439.000

Francuska 64.700.000 1.907.000 29.476,00 −2,60 22,45 36.390.347 1.569.926 4.197.711

Gr~ka 11.282.751 235.017 20.830,00 −2,00 19,50 11.659.135 656.493 2.464.914

Hrvatska 4.429.000 45.379 10.246,00 −5,80 57,80 117.835 107.030 174.240

Irska 4.449.300 166.345 37.386,00 −7,00 30,50 3.097.845 155.820 276.792

Italija 59.779.000 1.210.900 20.256,00 −5,00 43,50 41.800.000 1.020.000 5.260.000

Latvija 2.249.800 18.609 8.272,00 −18,00 30,00 831.569 155.430 81.536

Litva 3.329.039 26.508 7.938,00 −14,74 17,90 nema podataka 68.779

Luxembourg 502.100 38.000 75.682,00 −4,10 25,80 171.238 77.526 57.589

Ma|arska 10.030.975 93.003 9.272,00 −1,69 38,94 4.687.000 497.000 519.000

Makedonija 2.052.992 6.676 3.255,00 −0,90 25,56 282.513 113.776 36.909

Malta 413.173 5.851 14.160,00 −0,90 21,96 254.215 36.284 −

Norve{ka 4.858.199 182.461 37.557,00 2,00 53,10 4.353.408 229.000 341.518

Njema~ka 81.802.300 2.404.400 29.392,82 −5,00 23,30 26.800.000 1.100.000 5.700.000

Poljska 38.135.876 310.507 8.139,00 1,80 18,00 17.420.000 420.000 2.140.000

Portugal 10.673.713 168.000 18.827,00 −2,70 35,20 7.000.000 500.000 1.500.000

R. Srpska 1.435.179 4.204 2.930,00 −3,00 22,00 nema podataka

Rumunjska 21.469.959 117.529 5.474,00 −7,10 26,90 897.708 897.760 535.640

Srbija 7.498.001 28.883 3.954,00 −3,50 nema pod

20.300 94.562 108.450

Slova~ka 5.424.925 63.500 11.640,00 −5,90 nema pod

2.559.000 204.115 193.755

Slovenija 2.042.335 35.384 17.331,00 −8,10 31,63 2.503.818 201.299 96.038

[panjolska 45.828.172 1.053.914 22.997,00 −3,10 19,48 19.366.138 2.211.940 3.304.485

[vedska 9.340.682 290.848 31.138,00 −5,30 44,00 8.131.000 312.000 991.000

[vicarska 7.785.806 411.755 52.800,00 −1,60 8,40 4.617.790 321.060 312.690

V. Britanija 61.792.000 1.623.106 26.144,00 −4,90 35,70 30.900.000 915.000 1.900.000


Tablica 2 − Broj slu`benika i njihova struktura

Dràva Broj slu`beni-ka po~et-

kom 2009. godine

Broj novo-zaposlenih

u 2009. godini

Broj slu`benika koji su na -pustili PU u 2009. g.

Postotak slu`benika s VSS spre-

mom

Broj slu`benika

koji su zaduèni

za porezne prijave

Broj in-spektora

Broj slu`benika u naplati poreza

Broj slu`benika

koji obra|uju àlbe i

pritu`beAlbanija 1.483 161 103 88,00 191 331 70 10

Austrija 7.806 155 229 7,10 60 5.495 835 453

Belgija 22.638 391 1.007 25,92 nema pod. 9.350 3.000 nema pod.

BiH 2.313 223 72 52,60 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Bugarska 7.528 81 689 76,69 512 1.172 636 607

Cipar 859 5 10 52,00 133 304 98 6

Crna Gora 615 nema pod. 21 63,32 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

ê{ka 15.552 1.237 1.245 34,90 8.670 3.143 927

Danska 9.222 103 775 14,00 2.355 1.918 1.019 151

Estonija 1.918 53 57 74,00 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Finska 5.930 117 384 38,00 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Francuska 72.814 3.155 4.416 nema pod. 1.567 9.114 15.185 2.014

Gr~ka 12.280 14 409 41,56 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Hrvatska 4.331 258 96 43,00 nema pod. 812 2.428 nema pod.

Irska 6.105 26 503 29,00 88 492 690 0

Italija 33.584 nema pod. 1.949 41,00 5.376 12.443 1.039 2.626

Latvija 5.009 113 682 87,00 1.295 732 117 46

Litva 3.985 133 432 77,30 314 1.081 434 84

Luxembourg 915 20 24 5,00 12 300 60 16

Ma|arska 15.182 987 779 64,43 4.329 5.656 2.760 130

Makedonija 1.254 nema pod. nema pod. 53,00 nema pod. 264 492 47

Malta 257 7 15 10,00 9 27 30 4

Norve{ka 5.814 710 502 38,50 1.600 1.500 300 20

Njema~ka 113.010 2.373 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Poljska 43.701 2.064 2.508 69,00 nema pod. 5.170 nema pod. nema pod.

Portugal 11.153 15 432 36,80 nema pod. 1.884 nema pod. nema pod.

R. Srpska 755 34 54 48,90 137 97 75 16

Rumunjska 31.361 22 597 77,00 4.006 4.490 3.608 184

Srbija 6.308 251 255 55,00 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Slova~ka 5.712 113 139 71,23 1.758 1.696 2.294 84

Slovenija 2.586 103 139 29,00 571 381 1.244 60

[panjolska 27.951 nema pod. nema pod. 36,67 7.162 5.214 4.543 853

[vedska 9.721 264 717 50,00 900 2.300 250 150

[vicarska 1.056 72 28 60,00 78 255 314 109

V. Britanija 88.630 nema pod. nema pod. 10,00 nema pod. nema pod. nema pod. nema pod.

Napomena: Porezna tijela u dràvama ~lanicama ustrojena su razli~ito, ali su naj~e{}e u sastavu ministarstava fi nancija. U Danskoj, pak, osnovano je posebno Ministarstvo oporezivanja. Evo jo{ nekoliko zanimljivih podataka o ustrojstvu nekih poreznih uprava:� Cipar – dvije odvojene uprave (uprava neposrednih poreza i uprava za carine i PDV)� Luxembourg − tri samostalna porezna tijela (neposredni porezi, posredni porezi,

carina i tro{arine)� Njema~ka – porezna tijela djeluju u sastavu Saveznog ministarstva fi nancija i 12

ministarstava pokrajina


� [vicarska – Savezna porezna uprava dio je saveznog Ministarstva fi nancija, s tim da je osnovano 26 kantonalnih poreznih uprava i oko 2600 gradskih i op}inskih poreznih tijela

Tablica 3 − Porezi u nadle`nosti poreznih uprava

Dràva

Pore

z na

doho-

dak

Pore

z na

dobi

t

PD

V (

ili

ekvi

vale

nt)

Pore

z na

kapi

tal-

nu d

obit

Pau{a

lni

pore

z na

dohod

ak

Tro{

arin

e

Pore

z na

prom

et

nek

retn

ina/

pore

z na

nas

ljed

stva

Pore

z na

boga

t-st

vo

Pore

z na

imov

inu

Pore

z na

vozi

la

Dop

rinos

i za

so

cija

lno

osig

u-

ranje

Pore

z za

za{

titu

ok

oli{

a

Albanija Da Da Da Da Da Da Ne Ne Ne Da Da Ne

Austrija Da Da Da Da Ne Da Ne Ne Ne Da Ne Da

Belgija Da Da Da Ne Ne Da Da Ne Da Da Ne Da

BiH Ne Ne Da Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne

Bugarska Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne

Cipar Da Da Da Da Ne Da Ne Ne Da Ne Ne Ne

Crna Gora Da Da Da Da Ne Da Da Ne Ne Da Da Ne

ê{ka Da Da Da Da Da Ne Da Ne Da Da Ne Da

Danska Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Ne Ne

Estonija Da Da Da Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Da Ne

Finska Da Da Da Da Ne Ne Da Ne Da Ne Ne Ne

Francuska Da Da Da Da Ne Ne Da Da Da Da Ne Ne

Gr~ka Da Da Da Da Ne Da Da Da Da Da Ne Da

Hrvatska Da Da Da Da Da Ne Da Ne Da Da Da Ne

Irska Da Da Ne Ne Ne Da Da Ne Ne Ne Ne Da

Italija Da Da Da Da Da Ne Da Ne Da Ne Ne Ne

Latvija Da Da Da Ne Da Da Ne Ne Da Da Da Da

Litva Da Da Da Ne Ne Da Da Ne Da Ne Ne Da

Luxembourg Ne Ne Da Ne Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne

Ma|arska Da Da Da Da Da Da Da Da Ne Ne Da Da

Makedonija Da Da Da Da Ne Da Ne Ne Ne Ne Da Ne

Malta Da Da Ne Da Ne Ne Da Ne Ne Ne Da Ne

Norve{ka Da Da Da Da Ne Ne Da Da Ne Ne Da Ne

Njema~ka Da Da Da Da Ne Ne Da Ne Da Da Ne Ne

Poljska Da Da Da Da Ne Da Da Da Ne Ne Ne Ne

Portugal Da Da Da Da Ne Ne Da Ne Da Da Ne Ne

R. Srpska Da Da Ne Da Ne Ne Da Ne Da Da Da Ne

Rumunjska Da Da Da Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Da Ne

Srbija Da Da Da Da Ne Da Da Da Da Da Da Ne

Slova~ka Da Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Ne

Slovenija Da Da Da Da Ne Ne Da Da Da Da Da Ne

[panjolska Da Da Da Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne

[vedska Da Da Da Da Ne Da Ne Ne Da Da Da Da

[vicarska Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

V. Britanija Da Da Da Da Ne Da Da Ne Ne Ne Da Da


Tablica 4 − Neporezni poslovi unutar poreznih uprava

Dràva Carine Obvezni doprinosi

Igre na sre}u Procjena vrijednosti nekretnina

Dràvna skrb

Dràvne potpore i poticaji

Albanija Ne Da Ne Ne Ne Ne

Austrija Da Ne Da Da Da Da

Belgija Da Ne Da Da Ne Da

BiH Da Ne Ne Ne Ne Ne

Cipar Da Ne Ne Da Ne Ne

Crna Gora Da Da Ne Da Da Da

ê{ka Ne Ne Da Ne Ne Ne

Danska Da Ne Da Da Da Da

Estonija Da Da Da Ne Ne Ne

Francuska Ne Ne Ne Da Da Ne

Gr~ka Ne Ne Ne Da Ne Da

Hrvatska Ne Da Da Da Ne Ne

Irska Da Ne Ne Ne Ne Ne

Italija Ne Ne Ne Ne Da Da

Latvija Da Da Da Ne Ne Ne

Ma|arska Da Da Da Ne Da Da

Makedonija Ne Da Ne Ne Ne Ne

Norve{ka Ne Da Ne Ne Ne Ne

Portugal Ne Ne Ne Da Ne Ne

Rumunjska Da Da Ne Ne Ne Ne

Slova~ka Ne Ne Ne Ne Ne Ne

[panjolska Da Ne Ne Ne Ne Ne

[vedska Ne Ne Ne Ne Ne Ne

[vicarska Ne Ne Ne Ne Ne Ne

V. Britanija Da Da Da Ne Da Da

Napomena: U Norve{koj i [vedskoj porezne uprave zaduène su i za vo|enje registra stanovni{tva, a u Albaniji, Crnoj Gori i na Islandu za registraciju pravnih osoba. U Belgiji i Ma|arskoj porezna tijela vode evidencije dràvnih potpora, a u Austriji, ̂ e{koj, Danskoj, Gr~koj i Slova~koj evidencije o dje~jem doplatku.

2. Klju~ni pokazatelji

2.1. Ustrojstvo poreznih upravaPorezne uprave ~lanica IOTA-e razli~ito su ustrojene. Samo su neke od njih zadràle

tradicionalnu organizaciju po vrstama poreza, dok je u drugima uspostavljen funkcionalan ustroj, tj. prema osnovnim skupinama funkcija porezne uprave − registracija, utvr|ivanje po reza i obrada poreznih prijava, usluge poreznim obveznicima, porezni nadzor, ovr{ni postupak, rje{avanje sporova te funkcije podr{ke (upravljanje ljudskim resursima, op}i poslovi, korporativno planiranje, unutarnji nadzor i informacijska tehnologija).

Neke su porezne uprave ustrojene prema vrstama obveznika, odnosno funkcije pra-}enja, usluga i naplate poreza usredoto~ene su na pojedine skupine obveznika (veliki porezni obveznici, srednji i mali porezni obveznici, gra|ani), no u najve}eg broja poreznih uprava prevladava funkcionalan pristup, s tim da su zadràni i neki elementi podjele po porezima, ili se ustroj temelji na vrstama poreznih obveznika.


Organizacijske izmjene usmjerene su u prvome redu na pove}anje u~inkovitosti rada poreznih tijela. Istovremeno je racionaliziran i smanjen opseg usluga {to su ih obveznici mogli neposredno iskoristiti u ispostavama poreznih uprava, jer nakon uvo|enja novih komunikacijskih kanala postaju nepotrebni dolasci u ispostave. Zbog uvo|enja suvremenih kontaktnih centara i komuniciranja elektroni~kom po{tom, {to omo gu}uje podno{enje poreznih prijava internetom, prestaje npr. potreba dolaska obveznika u ispostave, {to nesporno donosi u{tede, jednako za obveznike i za porezna tijela.

2.2 Udjel administrativnih tro{kova poreznih tijela u poreznim prihodimaPorezna tijela u Europi ura~unavaju udjele vlastitih tro{kova u neto-porezne prihode,

s tim da su razli~iti postoci, djelomi~no zato jer su neke porezne uprave, osim tro{kova za posle nika, u tro{kove uvrstile i druge operativne tro{kove − tro{kovi poslovnih prostora, elektri~ne energije, plina, telefoniranja i interneta, putni tro{kovi i sli~no. Od toga je, me |u-tim, va`nijom ~injenica da su ti postoci niì u tijelima s boljom organizacijom poslovanja, pa su u i tro{kovi optimalizirani. Tablica {to slijedi prikazuje vrste administrativnih tro{kova u 40 ~lanica IOTA-e u kojima se mjeri pojedine i ukupne tro{kove poslovanja:1

Vrsta tro{ka Broj dràva u kojima se mjeri tro{kove PostotakTro{kovi zaposlenika 38 95,0 %Informati~ki tro{kovi 32 80,0 %Tro{ak poslovnih prostora 31 77,5 %Drugi operativni tro{kovi 30 75,0 %Tro{ak mirovinskog osiguranja radnika 20 50,0 %Ukupni tro{kovi 35 87,5 %

Postotni su udjeli tro{kova nekih europskih poreznih tijela u neto-poreznim prihodima kako slijedi:

Norve{ka 0,5%, [vedska 0,55, Malta 0,66, Finska 0,68, Njema~ka 0,79, Austrija 0,85, [panjolska 0,97, Moldavija 1%, Irska 1,0, Makedonija 1,11, Albanija 1,2, Bugarska 1,2, Rumunjska 1,2, Republika Srpska 1,22, Portugal 1,89, Belgija 1,9, Velika Britanija 8%.

2.3. Mjerenje trajanja poslovnih aktivnosti (time recording)U poreznim tijelima u kojima su poslovni procesi informatizirani mogu} je potpuni

nadzor vremena u kojemu se obavlja pojedine procese, pa rukovodstvo moè dobiti potpu-ne i sveobuhvatne podatke o utro{enu vremenu za obavljanje pojedinih zadataka. Kad je, naime, rije~ o obavljenima pojedina~nim poslovima, dostupni su podaci o utro{enu vre-menu u kojemu je svaki slu`benik obavio svoj dio zadatka, a ako su poslovi u tijeku, u svakom se trenutku zna koji slu`benik i koliko ga dugo rje{ava. Tako dobivene podatke moè se uporabiti za analizu u~inkovitosti rada svih, ili samo pojedinih slu`benika.

Trajanje svih poslovnih aktivnosti mjeri se samo u {est poreznih uprava ~lanica IOTA-e, i to u Danskoj, Finskoj, Italiji, Norve{koj, [vedskoj i Velikoj Britaniji, a u jedanaest drugih mjeri se trajanje samo nekih poslovnih aktivnosti.

2.4. Unutarnji nadzor i upravljanje unutarnjim rizicimaOrganizacijske jedinice za unutarnji nadzor ustrojene su u gotovo svima europskim

poreznim upravama, s izuzetkom Islanda, Srbije i [vicarske. Sustavi za upravljanje unu-tarnjim rizicima postoje u 25 poreznih uprava, s tim da se u najve}em broju preostalih dràva razvija te sustave, ili se obavlja predradnje za njihovo uvo|enje.

1 U nekim dràvama tro{ak mirovinskog osiguranja za zaposlene radnike nije ura~unan u tro{kove pla}a i ostalih primitaka zaposlenika.


Opis Broj dràva PostotakPorezna tijela u kojima je ustrojena jedinica za unutarnji nadzor 37 92,5%Porezna tijela sa sustavom za upravljanjem unutarnjim rizicima 25 62,5%Porezna tijela u kojima je ustrojena jedinica za unutarnji nadzor i sustav za upravljanjem unutarnjim rizicima

22 55%

Broj ~lanica IOTA-e koje su sudjelovale u anketi 40 100,0%

2.5. Mjerenje poreznog jazaOsobitu pozornost porezna tijela usmjeruju na metodologije mjerenja i smanjenje

poreznog jaza, jer se u~inkovitost poreznih uprava, uz ostalo, mjeri i veli~inom poreznog jaza. Taj se pojam obja{njava kao razliku izme|u svote poreza {to bi je trebalo naplatiti sukladno poreznim zakonima te ukupne svote napla}enih poreza. Porezni jaz nastaje, naj~e{}e, zato {to obveznici ne prijave ili prijave manje poslovnih prihoda, te zbog prijav-ljivanja rashoda ve}ih od stvarnih. Za mjerenje poreznog jaza primjenjuje se razli~ite me tode. Za rezultate tih mjerenja ne moè se re}i da su posve to~ni, ali su se pokazali korisnima pri ocjenjivanju ukupne uspje{nosti poreznih tijela. Tako se u Danskoj porezni jaz procjenjuje na 3,1% BDP-a. U Italiji ga se mjeri samo za PDV – u 2008. je procijenjen na 43 mlrd., a u 2009. na 36 mlrd. eura. [vedska Porezna uprava smatra da je porezni jaz ot prilike 14,5 mlrd. eura, odnosno oko 5% BDP-a. U Velikoj Britaniji je ukupan porezni jaz procijenjen na 42 mlrd. funta (46 mlrd. eura), odnosno oko 9% od svih poreznih obveza. Za PDV je taj jaz ve}i i doseè 16%.

2.6. Usluge poreznim obveznicimaRadi to~na ispunjavanja obveza porezne obveznike treba pravodobno i sveobuhvatno

iz vijestiti o zakonskim obvezama i pravima. U komuniciranju s obveznicima klju~no je ra zumijevanje njihovih potreba. Usluge obveznicima obuhva}aju pomo} pri uporabi in-terneta, putem pozivnih centara ili u prostorijama poreznih tijela, elektroni~ku po{tu, tiskane publikacije namijenjene pojedinim kategorijama obveznika te organiziranje semi-nara za nove poduzetnike, porezne savjetnike, knjigovodstvene servise, stru~ne udruge i poslodavce. Osobitu se pozornost usmjeruje edukaciji mladih u Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu i [vedskoj.

Na najve}em broju internetskih stranica poreznih tijela, osim poreznih vijesti i op}ih poreznih informacija, korisnicima je dostupan uvid u porezne propise, porezne bro{ure i priru~nike, tuma~enja poreznih propisa i stajali{ta sredi{njih poreznih tijela i sudske presu-de u poreznim stvarima. Gotovo sve europske porezne uprave obveznicima omogu}uju elektroni~ko podno{enje propisanih poreznih prijava i pla}anje poreznih obveza, {to je po sebno razra|eno u poglavlju 2.7. U nekim je dràvama putem interneta, osim nabroje-nih usluga, mogu}a i online registracija, uvid u stanje poreznih obveza, a na raspolaganju su i porezni kalkulatori, pa svatko moè lako izra~unati vlastite obveze.

Neke porezne uprave na svojima web-stranicama objavljuju popis najve}ih poreznih du`nika. Osim toga, kako bi se pove}alo transparentnost rada, objavljuje se godi{nja izvje{}a, natje~aje za javnu nabavu i ugovore zaklju~ene s dobavlja~ima u postupku javne nabave.

Pojavom dru{tvenih mreà na webu, poput Facebooka i Twittera, mnoge europske porezne uprave uporabljuju taj kanal za komunikaciju s obveznicima.

Belgijska, danska, irska, estonska, portugalska i talijanska porezna uprava obveznici-ma {alju elektroni~ke poruke u kojima ih podsje}aju na krajnje rokove za podno{enje poreznih prijava, ili ih upoznaju s novima poreznim propisima.

U svima europskim poreznim upravama ustrojeni su pozivni centri, ali me|u njima je velika razlika u na~inu organizacije, djelokrugu rada i broju zaposlenih slu`benika. Pred-


nosti su pozivnih centara ve}a u~inkovitost i smanjenje tro{kova poslovanja, a osnovne su zada}e pojasniti propise i pomo}i pri podno{enju poreznih prijava i pla}anju poreza te smanjiti broj posjeta i telefonskih poziva ispostavama i regionalnim uredima. U uobi~aje-nima pozivnim centrima slu`benici odgovaraju samo na telefonske pozive, a u sloènijima, poznatijima kao kontakt-centri, postoje i druge vrste usluga, od kojih je najva`nija odgo-varanje na pitanja obveznika postavljena u elektroni~koj po{ti. Broj zaposlenih osoba u pozivnim centrima vrlo je razli~it, od pet djelatnika u islandskoj Poreznoj upravi do goto-vo 7000 u Poreznoj upravi Velike Britanije.

Gotovo sve europske porezne uprave objavljuju bro{ure i priru~nike namijenjene obveznicima, s tim da je vrlo razli~it broj i raznolikost tema. U velikoj Britaniji se godi{nje obja vi ~ak nekoliko stotina bro{ura razli~ita sadràja i opsega, a dostupne su u sva koj ispostavi Porezne uprave, ili se moè putem pozivnog centra naru~iti besplatnu dostavu po{tom. Primije}eno je kako te publikacije, ne samo da sluè kao velika pomo} obvezni-cima pri ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava, nego ujedno pomaù slu`be nicima poreznih uprava u svakodnevnom radu. Osim u tiskanom obliku te se publikacije objavljuje i na internetu, {to uvelike pridonosi njihovoj dostupnosti.

U svima ~lanicama IOTA-e omogu}eno je elektroni~ko podno{enje godi{njih prijava poreza na dobit i prijava PDV-a, ali su postoci tako podnesenih prijava vrlo razli~iti. U nekim je dràvama propisano obvezno elektroni~ko podno{enje godi{njih prijava poreza na dobit i prijava PDV-a za pojedine kategorije poreznih obveznika, a u nekima za sve obveznike tih poreza − npr. u Italiji, Portugalu i Sloveniji.

Visok je postotak podno{enja godi{njih prijava poreza na dobit putem weba i u Ma |ar-skoj (98,9%), u [panjolskoj 98%, u Estoniji (97,4%) i na Malti (96%). U Irskoj godi{nje prijave poreza na dobit podnosi 85% obveznika, u Austriji 83, u Norve{koj 74,9, u Albaniji 70, u Francuskoj 51 te u Belgiji 48%. Suprotno je na Cipru i u Luxembourgu, gdje se godi{nje prijave podnosi isklju~ivo na papiru, dok u [vedskoj samo 7% obveznika elektroni~ki pod-nosi prijave. Malo je bolje u Danskoj (16,7), Finskoj (19) te Velikoj Britaniji (17%).

U pogledu mogu}nosti elektroni~koga podno{enja godi{njih prijava poreza na dohodak prilike su malo druk~ije, jer je u samo u Italiji propisano obvezno takvo podno{enje prija-va, i to putem poreznih posrednika. Va`no je spomenuti da je za gra|ane usluga besplat-na, jer tro{kove snosi dràva.

Zanimljiv je podatak da od 34 anketirane zemlje ~lanice IOTA-e samo u Bosni i Herce-govini, u Slova~koj i u RH obveznicima nije omogu}eno elektroni~ko podno{enje go di{njih prijava poreza na dohodak. Najvi{i su postoci elektroni~kog podno{enja godi{njih prijava poreza na dohodak u Italiji (100%), na Islandu (91,9), u Estoniji (91,5), Danskoj (86,5), Litvi (82,7), Norve{koj (82,1), Makedoniji (77), Portugalu (75,4), [panjolskoj (67,6), Irskoj (67) i u Velikoj Britaniji (66%). Slijede porezne uprave u kojima se prijave poreza na doho-dak uglavnom predaje na papirnim obrascima − Austrija i Belgija s po 45% pod no {e nja prijava putem interneta, Francuska (27%), Finska (23), Gr~ka (20) i Ma|arska (15). Na za~elju su Cipar (6%), Bugarska (5%), Latvija i Malta s po 2%, te Luxembourg (1%).

U Belgiji, Danskoj, Irskoj, Malti, Nizozemskoj i Norve{koj obveznicima se prije roka za podno{enje godi{njih prijava poreza na dohodak dostavlja prijave popunjene svima nu`nim podacima. Te se podatke prethodno elektroni~ki prikuplja od poslodavaca, banaka, osiguravaju}ih dru{tva i drugih ustanova. Ako obveznici u ostavljenu roku ne isprave podatke, smatra se da su s njima suglasni. U Irskoj, [panjolskoj Norve{koj2 i [vedskoj obveznici mogu poslati SMS-poruku da su suglasni s podacima prikazanima u prijavama.

2 Otprilike 30% slu`benika norve{ke Porezne uprave radi isklju~ivo u informati~kom sektoru zaduènom za obradu poreznih prijava.


U Sloveniji je taj postupak jo{ jednostavniji, zato jer se obveznicima dostavlja rje{enja s obra~unanim godi{njim porezom na dohodak. Rje{enje postaje pravomo}no, ako obveznik u zakonskom roku ne dostavi àlbu.

Zanimljivo je da je u Belgiji izra|en pojednostavnjen obrazac godi{nje porezne prijave za umirovljenike, kojeg se, dodu{e, ne podnosi elektroni~ki nego na propisanu obrascu.

Obvezno podno{enje prijava PDV-a elektroni~ki propisano je za sve obveznike toga po reza u Austriji, Danskoj, Italiji, Njema~koj, Portugalu i Sloveniji, ali se 100% prijava podnosi tako samo u Italiji, Portugalu i Sloveniji, dok je u Austriji (83) i Danskoj (99%) zbog osobitih razloga taj postotak malo niì. Visok je postotak elektroni~kog pod no{enja prijava PDV-a u Ma|arskoj (99), Estoniji (98), [panjolskoj (91) i Belgiji (90,4) te malo niì u Litvi i Norve{koj (87%), a slijede Bugarska (73,2), Albanija (70), Gr~ka (67), Finska i Island s po 65, Latvija (55), [vedska (54), Irska (45), Francuska (28), Luxembourg (24), Velika Britanija (14) i Slova~ka (4,6%).

2.7. Nadzor poreznih obveznikaOsnovni je cilj nadzora obveznika smanjenje poreznog jaza. Klju~ni su pokazatelji,

pritom, visina poreznih prihoda utvr|enih i napla}enih tijekom nadzora, u~inkovito sprje-~avanje poreznih prijevara i utaja, te omjer obavljenih i zavr{enih nadzora u odre|enim razdobljima.

U svima poreznim upravama ~lanicama IOTA-e postoje elektroni~ki sustavi upravljanja rizicima za odabir obveznika za nadzor, ali samo u nekima je uveden sustav za cjelovit elektroni~ki nadzor, te sustav upravljanja rizicima na osnovi analiza predvidiva pona{anja obveznika.

Zanimljivo je da se cjelovit nadzor obveznika ne provodi u svima ~lanicama IOTA-e. Na Cipru, u Luxembourgu i [vicarskoj dopu{ten je nadzor samo pojedinih poreza. Od svih ~lanica te organizacije samo su poreznim inspektorima u Estoniji ograni~ene op}e ovlasti u postupku nadzora, tj. pravo na zahtijevanje i dobivanje svih va`nih podataka. U Litvi i Luxembourgu inspektori ne smiju pro{iriti nadzor na obveznike u koje su tijekom nadzo-ra opravdano posumnjali da ne prijavljuju porezne obveze, a povezani su s obveznikom ~ije je poslovanje predmet nadzora.

Pravo ulaska u poslovne prostorije obveznika bez njihova pristanka i naloga za pretres nije dopu{teno u Crnoj Gori, Makedoniji, Poljskoj, Republici Srpskoj, Srbiji, [vedskoj i [vicarskoj. Zapljena poslovnih knjiga i druge dokumentacije bez pristanka obveznika i naloga za pretres dopu{tena je u Austriji, na Cipru, u Crnoj Gori, ê{koj, Danskoj, Gr~koj, Litvi, Irskoj, na Islandu, u Italiji, Ma|arskoj, Norve{koj, Njema~koj, Portugalu, Slova~koj, Sloveniji i Velikoj Britaniji. Vrijedno je spomenuti da sve porezne uprave mogu neposred-no uputiti zahtjev nadle`nom sudu za dobivanje naloga za pretres bez posredovanja dru gih dràvnih tijela, osim u Crnoj Gori, Latviji, Litvi, Luxembourgu, Ma|arskoj, Malti, Poljskoj, Portugalu, Slova~koj, Sloveniji i Velikoj Britaniji.

Pravo ulaska u stambene prostorije obveznika bez njihova pristanka i naloga za pretres dopu{teno je u Albaniji, ̂ e{koj, Danskoj, Finskoj, Islandu, Italiji i Velikoj Britaniji. Uzgred re~eno, ovlasti jednake onima {to ih ima policija imaju inspektori samo u Austriji, Fran-cuskoj, Ma|arskoj i Velikoj Britaniji.

2.8. Naplata poreza i ovrhaGlavni je pokazatelj uspje{ne naplate poreza postotak {to proizlazi iz usporedbe omje-

ra ukupnog poreznog zaduènja i svote pla}enih poreza. [to je postotak niì, naplata je


bolja, i obratno. Porezne dugove dijeli se poglavito po veli~ini i trajanju. [to je dug »stariji«, u pravilu ga je teè naplatiti, a napore se mora usmjeriti na dugove {to ih je mogu}e na-platiti. Stoga je nu`no redovno analizirati i vrednovati naplatu dugova. U Velikoj Britaniji stalno se mjeri svote poreznih dugova iznad 30 i iznad 90 dana, te uspje{nost naplate.

Ve}ina poreznih uprava ima razra|ene strategije za smanjenje poreznog duga. U neki-ma su europskim poreznim upravama ustrojene posebne jedinice za upravljanje poreznim dugom, ali se taj poslovni proces uglavnom obavlja unutar ustrojstvenih jedinica za ovrhu. U malo vi{e od polovine ukupnog broja europskih poreznih uprava ovrha je ustrojena prema vrstama obveznika.

Odgodu se pla}anja poreznog duga ne moè dobiti samo u Portugalu, a naplata duga pu tem du`nikova poslodavaca ili banke nije dopu{tena u Francuskoj, Rumunjskoj, [vedskoj, [vicarskoj i Velikoj Britaniji. U Francuskoj, na Malti i u [vicarskoj ne moè se obaviti prebija-nje poreznih dugova, tj. naplatiti du`nu svotu poreza iz prepla}enih poreza.

Porezna tijela u Bugarskoj, Moldaviji, Norve{koj i Njema~koj imaju pravo uskratiti fi zi~kim osobama poreznim du`nicima putovanje u inozemstvo. U Bugarskoj i Finskoj zakon-ski je onemogu}ena pljenidba imovine poreznih du`nika, a zalo`no pravo nad imovinom poreznih obveznika ne moè se ostvariti u Albaniji, Francuskoj, na Malti i u [vicarskoj. Pravo na privremenu zabranu poslovanja poreznih du`nika nemaju porezna tijela u Austriji, Estoniji, Francuskoj, Italiji, Litvi, Luxembourgu, Norve{koj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slova~koj, Sloveniji, [panjolskoj, [vicarskoj, Velikoj Britaniji i na Malti, a ste~aj ne mogu pokrenuti porezna tijela na Malti, u Portugalu, Rumunjskoj i u [vicarskoj.

Direktore dru{tava ne moè se pozivati na odgovornost za porezne dugove u mnogima europskim dràvama: Albaniji, Crnoj Gori, ê{koj, Danskoj, Francuskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luxembourgu, Rumunjskoj, Sloveniji, Srbiji i Velikoj Britaniji, dok je javno objavlji-vanje poreznih du`nika dopu{teno u Albaniji, Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Ma|arskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slova~koj i Srbiji.

2.9. Rje{avanje àlbaSve ~lanice IOTA-e prigovore i àlbe u prvostupanjskom postupku rje{avaju unutar

poreznih tijela. Drugostupanjski postupak tako|er se razlikuje od dràve do dràve. Samo-stalni porezni prizivni sudovi ustrojeni su u Austriji, Belgiji, na Cipru, u Crnoj Gori, Dan-skoj, Estoniji, Gr~koj, na Islandu, u Irskoj, Italiji, Luxembourgu, na Malti, u Njema~koj, Norve{koj, Poljskoj, Portugalu, Slova~koj, Sloveniji, [panjolskoj, [vedskoj, [vicarskoj i Veli koj Britaniji. Na drugom stupnju ̀ albe rje{avaju trgova~ki ili gra|anski sudovi u polovi-ni broja ~lanica IOTA-e, a kazneni sudovi rje{avaju o poreznim stvarima u Albaniji, Dan-skoj, Crnoj Gori, Gr~koj, na Islandu, u Njema~koj, Rumunjskoj i Velikoj Britaniji.

Klju~an je pokazatelj u~inkovitosti omjer rije{enih predmeta u usporedbi s ukupnim brojem. U Estoniji i Rumunjskoj uspore|uje se broj rije{enih predmeta u korist stranke u odnosu na ukupan broj àlba, a na Malti, u Italiji i u Slova~koj suprotno, tj. broj rije{enih predmeta u korist porezne uprave u odnosu na ukupan broj àlba. U Portugalu je klju~an pokazatelj u~inkovitosti udjel rije{enih predmeta u jednoj godini, u Norve{koj u tri mje-seca, a u Francuskoj unutar jednog mjeseca. U Danskoj se mjeri klju~no vrijeme rje{avanja àlba od njihova podno{enja do dono{enja rje{enja ili sudske odluke.

Documents

Sustavno vrednovanje i komparativna analiza uspje{nosti ... · ili usluge poreznim obveznicima, ali projekt mo`e biti usmjeren i na usporedbu prihoda i rashoda pojedinih poslovnih