1

SUSTAVI ZA SUSTAVI ZA PODRPODRŠŠKU KU

ODLUODLUČČIVANJUIVANJUnastavni materijali nastavni materijali -- predavanja : predavanja : profprof drdr..scsc. Snje. Snježžana ana KneziKnezićć

LiteraturaLiteratura::

[1] Efraim Turban: DECISION SUPPORT AND EXPERT SYSTEMS (Management Support Systems) Macmillan Publishing Company New York, 1993.

[2] Benjamin S. Blanchard: SYSTEM ENGINEERING MANAGEMENT, JOHN WILEY & SONS

[3] Len Troncale: The system sciences: What are they? Are they one or many?, Invited Review, EJOR Vol. 31, No. 1

[3] J.R. Marsden and V.S. Pingry: Theory of Decision Support Systems portfolio evaluation, Decision Support Systems, Vol. 9, No.2

2

UPRAVLJANJE, GOSPODARENJEUPRAVLJANJE, GOSPODARENJE((managementmanagement) )

je proces kojim se postije proces kojim se postižže određeni cilj e određeni cilj korikorišštenjem raspolotenjem raspoložživih resursa (ljudi, ivih resursa (ljudi,

novac, energija, materijali, prostor, novac, energija, materijali, prostor, vrijeme). Resursi su ulaz, postignuti cilj je vrijeme). Resursi su ulaz, postignuti cilj je

izlaz iz procesa. izlaz iz procesa.

UspjeUspješšnost upravljanja se nost upravljanja se ččesto mjeri esto mjeri odnosom između ulaza i izlazaodnosom između ulaza i izlaza. Ovaj odnos . Ovaj odnos je pokazatelj organizacijske proizvodnosti je pokazatelj organizacijske proizvodnosti

((organisational productivityorganisational productivity).).

Proizvodnost = izlaz (proizvodi, usluge) / ulaz (resursi)

Proizvodnost je glavna briga svake organizacijske strukture budući da ona određuje uspješnost organizacije i njenih članova.

Stupanj proizvodnosti ili uspješnost upravljanja / poslovanja, ovisi o izvršenju određenih upravljačkih funkcija kao što su

planiranje, organiziranje, usmjeravanje (directing) i kontroliranje.

Kako bi izvršavali navedene funkcije upravljači kontinuirano donose odluke – upravljač je prvenstveno donositelj odluke.

Organizacija je ispunjena donositeljima odluka na različitim razinama.

3

Godinama se donoGodinama se donoššenje odluka smatralo talentom enje odluka smatralo talentom stesteččenim kroz dugo razdoblje s iskustvom (uenim kroz dugo razdoblje s iskustvom (uččenje enje

kroz eksperimentiranje i pogrekroz eksperimentiranje i pogrešške). ke).

Upravljanje je smatrano umjetnoUpravljanje je smatrano umjetnoššćću jer se razliu jer se različčiti iti individualni pristupi mogu koristiti za uspjeindividualni pristupi mogu koristiti za uspješšno no

rjerješšavanje istog problema u praksi. avanje istog problema u praksi.

Takvi pristupi su najTakvi pristupi su najččeeššćće temeljeni na e temeljeni na kreativnosti, prosudbama, intuiciji i iskustvu a ne kreativnosti, prosudbama, intuiciji i iskustvu a ne

na sustavnim kvantitativnim metodama na sustavnim kvantitativnim metodama temeljenim na znanstvenom pristupu.temeljenim na znanstvenom pristupu.

S. S. ScottScott MortonMorton je prvi poje prvi poččetkom etkom sedamdesetih godina upotrijebio sedamdesetih godina upotrijebio

izraz "izraz "management decision management decision systems" (Sprague, Carlsonsystems" (Sprague, Carlson, 1982), , 1982), ššto bi u prijevodu znato bi u prijevodu značčilo sustav za ilo sustav za

upravljanje i odluupravljanje i odluččivanje. ivanje.

4

Sustavi za potporu upravljanjuSustavi za potporu upravljanjuManagement support systemsManagement support systems

•• Decision support systems (Decision support systems (DSSDSS))•• Group decision support systems (Group decision support systems (GDSSGDSS))•• Management information systems (MIS)Management information systems (MIS)•• Executive information systems (Executive information systems (EISEIS))•• Expert systems (ES)Expert systems (ES)

Sprague i Carlson (1982) Sprague i Carlson (1982) Sustav za podrSustav za podrššku odluku odluččivanjuivanju

((Decision Support System, Decision Support System, DSSDSS) )

je interaktivni sustav podrje interaktivni sustav podržžan an raraččunalom koji pomaunalom koji pomažže donositeljima e donositeljima odluke koristiti podatke i modele kako odluke koristiti podatke i modele kako

bi rijebi riješšili nestrukturirane zadaili nestrukturirane zadaćće.e.

5

Definicija koju su dali Definicija koju su dali DeSanctisDeSanctis i i GallupeGallupe(1987):(1987):

"Grupni sustav za podr"Grupni sustav za podrššku odluku odluččivanju je ivanju je interaktivni, kompjuterski orijentiran interaktivni, kompjuterski orijentiran

sustav, koji pomasustav, koji pomažže i potie i potičče proces grupnog e proces grupnog donodonoššenja odluka, otklanja komunikacijske enja odluka, otklanja komunikacijske prepreke, osigurava tehnike i metodologije prepreke, osigurava tehnike i metodologije

za strukturiranje procesa odluza strukturiranje procesa odluččivanja i ivanja i sustavno usmjerava nasustavno usmjerava naččin, vrijeme i sadrin, vrijeme i sadržžaj aj

diskusije."diskusije."

Management information systemManagement information system je je formalni kompjuterizirani sustav koji formalni kompjuterizirani sustav koji

daje, izdvaja i integrira podatke iz daje, izdvaja i integrira podatke iz razlirazliččitih izvora kako bi itih izvora kako bi managerumanageru na na vrijeme osigurao informacije potrebne vrijeme osigurao informacije potrebne

za donoza donoššenje odluka.enje odluka.

6

"Executive information systems" "Executive information systems" susurazvijani kako bi zadovoljili slijederazvijani kako bi zadovoljili slijedećće e

ciljeve:ciljeve:

•• zadovoljava potrebe izvrzadovoljava potrebe izvrššnih nih manageramanagera;;•• daje izrazito daje izrazito useruser--friendlyfriendly susuččelje;elje;•• zadovoljava individualni stil izvrzadovoljava individualni stil izvrššnog nog

manageramanagera;;•• osigurava uosigurava uččinkovito prainkovito praććenje poslova enje poslova

omoguomoguććava brz pristup detaljnim ava brz pristup detaljnim informacijama koje se kriju iza npr. teksta, informacijama koje se kriju iza npr. teksta, brojki, grafike (brojki, grafike (drilldrill--downdown capabilitycapability););

•• proproččiiššććava, saava, sažžima, i vodi raima, i vodi raččuna o kritiuna o kritiččnim nim podacima i informacijama;podacima i informacijama;

•• prepoznaje probleme (moguprepoznaje probleme (moguććnosti).nosti).

7

Ekspertni sustavEkspertni sustav je dio primijenjene je dio primijenjene umjetne inteligencije, a pokuumjetne inteligencije, a pokuššavaju avaju

oponaoponaššati ljudskog eksperta.ati ljudskog eksperta.

Procesiranjeprirodnog

jezika

Automatskoprogramiranje

Igre

Prepoznavanje govora

Ekspertni sustavi

Računalna vizualizacija

Robotika

UMJETNA INTELIGENCIJA

RAZVOJ PROCEDURE IMPLEMENTACIJE ODABRANOG PLANA GOSPODARENJA

ODABIR VARIJANTE

ANALIZA DJELOTVORNOSTI I UTJECAJA ODABRANIH VARIJANTI

PRELIMINARNA ELIMINICAJA VARIJANTI

RAZVOJ ALTERNATIVA ODLUČIVANJA

IZNALAŽENJE METODA ZA USPOREDBU ALTERNATIVA

EVALUACIJA KRITERIJA, TEŽINA I OGRANIČENJA

ODREĐIVANJE CILJEVA

DEFINIRANJE ZADAĆE I OBUHVATA

SPOZNAJA PROCESA SLIVNOG PODRUČJA

GIS

GSPO

SPOVKA

EIS

GOSPODARENJE SLIVNIM PODRUČJEM

8

PREUZIMANJE I ODRŽAVANJEOBJEKTA

OBRAČUN TROŠKOVA

IZGRADNJA OBJEKTA

NATJEČAJ, ODABIR IZVOĐAČA RADOVA

IZRADA IZVEDBENOG PROJEKTA

IZRADA GLAVNOG PROJEKTA:ARHITEKTONSKO RJEŠENJE

STATIČKI PRORAČUNHIDRAULIČKI PRORAČUN, ITD.

PROCJENA TROŠKOVA I FINANCIRANJE

ODABIR IDEJNOG RJEŠENJA (IDEJNI PROJEKT)

ŽELJE NARUČITELJA, UTVRĐIVANJE ZEMLJIŠTA, IZRADA IDEJNOG PROJEKTA

ESGIS

VKA

GIS

ESEIS

PROJEKTIRANJE GRAĐEVINE OD PLANIRANJA DO IZVOĐENJA

ŠŠto je to zapravo proces to je to zapravo proces odluodluččivanja? ivanja?

Na čemu se temelji ?

9

PROCES ODLUPROCES ODLUČČIVANJAIVANJA

je generije generiččki proces koji se moki proces koji se možže e primijeniti na sve oblike primijeniti na sve oblike

organiziranih aktivnosti u svrhu organiziranih aktivnosti u svrhu postizavanja zadanog cilja, a postizavanja zadanog cilja, a

koristi se svjesno ili nesvjesno.koristi se svjesno ili nesvjesno.

Simon-ov model procesa odlučivanja

10

AnthonyAnthony (1965), izdvaja (1965), izdvaja ččetiri vrste etiri vrste odluka:odluka:

•• Odluke pri Odluke pri stratestratešškom planiranjukom planiranju -- odnose se na odnose se na odabir politike i ciljeva na najviodabir politike i ciljeva na najviššoj razini i na oj razini i na odgovarajuodgovarajućće dodjeljivanje resursa;e dodjeljivanje resursa;

•• Odluke u Odluke u procesu upravljanjaprocesu upravljanja -- donose se na donose se na osiguranje djelotvornosti pri nabavci i koriosiguranje djelotvornosti pri nabavci i korišštenju resursa;tenju resursa;

•• Odluke pri Odluke pri kontroli na operativnoj razinikontroli na operativnoj razini -- donose se donose se u svrhu osiguranja djelotvornosti u izvođenju operacijau svrhu osiguranja djelotvornosti u izvođenju operacija;;

•• Odluke pri Odluke pri izvođenju na operativnoj raziniizvođenju na operativnoj razini -- donose donose se svakodnevno prilikom izvođenja operacijase svakodnevno prilikom izvođenja operacija..

NajNajššire prihvaire prihvaććena je podjela vrsta odluka u tri ena je podjela vrsta odluka u tri osnovne skupine koje odgovaraju razinama osnovne skupine koje odgovaraju razinama

odluodluččivanja:ivanja:

•• StrateStratešške odlukeke odluke -- znaznaččajne odluke s dugoroajne odluke s dugoroččnim nim posljedicama, koje se odnose na planiranje razvoja posljedicama, koje se odnose na planiranje razvoja sustava, a kriterij njihovog vrjednovanja je sustava, a kriterij njihovog vrjednovanja je djelotvornost cjelokupnog sustava;djelotvornost cjelokupnog sustava;

•• TaktiTaktiččke odlukeke odluke -- osiguravaju realizaciju strateosiguravaju realizaciju stratešških kih odluka, a kriterij njihovog vrjednovanja je odluka, a kriterij njihovog vrjednovanja je uspjeuspješšnost sustava;nost sustava;

•• Operativne odlukeOperativne odluke -- realiziraju odluke virealiziraju odluke višših razina ih razina odluodluččivanja.ivanja.

11

OPERATIVNEODLUKE

TAKTIČKEODLUKE

STRATEŠKE ODLUKE

PIRAMIDA ODLUČIVANJA

I u građevinarstvu nailazimo na zadaI u građevinarstvu nailazimo na zadaćće, odnosno e, odnosno na donona donoššenje odluka na svakoj razini: enje odluka na svakoj razini:

•• stratestratešško planiranjeko planiranje i gospodarenje resursima (npr. i gospodarenje resursima (npr. vodnim resursima) vodnim resursima) –– slosložženo, nesigurni ulazi, eno, nesigurni ulazi, poslovanje u uvjetima rizika, nesigurnostiposlovanje u uvjetima rizika, nesigurnosti

•• planiranje na taktiplaniranje na taktiččkoj razinikoj razini (izgradnja objekta), (izgradnja objekta), varijantna rjevarijantna rješšenja, ekspertne procjene, upravljanje enja, ekspertne procjene, upravljanje projektima (npr. ekoloprojektima (npr. ekološškim), odabir rjekim), odabir rješšenjaenja

•• operativna upravljaoperativna upravljaččka razinaka razina (upravljanje na (upravljanje na gradiligradilišštu, dinamitu, dinamiččki plan, ki plan, PERTPERT, , gantogramigantogrami))

12

SustaviSustavi

SustavSustav se definira kao objedinjenje ili se definira kao objedinjenje ili pak kao kombinacija objekata ili pak kao kombinacija objekata ili

dijelova koji tvore slodijelova koji tvore složženu i enu i jedinstvenu cjelinu. Sustavni pristup je jedinstvenu cjelinu. Sustavni pristup je

pretpostavka za rjepretpostavka za rješšavanje sloavanje složženih enih ininžženjerskih problema.enjerskih problema.

13

System sciencesSystem sciences

trend phrase or a reality?trend phrase or a reality?Len Len TroncaleTroncale (1988)(1988)

Okruženje sustava, Blanchard [2]

14

IzrazIzraz ‘‘system sciencesystem science’’

•• najprije se koristio u innajprije se koristio u inžženjerskoj struci i enjerskoj struci i odnosio se na posebna podruodnosio se na posebna područčja matematija matematiččke ke teorije kontrole sustavateorije kontrole sustava

•• rarašširio se na ostala podruirio se na ostala područčja ko ja ko ššto su humani to su humani sustavi, poslovanje, itd.sustavi, poslovanje, itd.

4 domene iz podru4 domene iz područčja znanosti o ja znanosti o sustavimasustavima

•• opopćća teorija sustavaa teorija sustava•• teorija sustava temeljena na pojedinim teorija sustava temeljena na pojedinim

disciplinamadisciplinama•• sustavna analizasustavna analiza•• primjena sustavaprimjena sustava

15

OpOpćća teorija sustavaa teorija sustava

•• Po svojoj definiciji je Po svojoj definiciji je transdisciplinarnatransdisciplinarna•• Koristi jezik i matematiKoristi jezik i matematiččke izraze za opisivanje i ke izraze za opisivanje i

formalizacijuformalizaciju apstraktnih oblika i procesa koji su apstraktnih oblika i procesa koji su se pokazali slise pokazali sliččnima u mnogim podrunima u mnogim područčjima, kao i jima, kao i mnogih razina slomnogih razina složženosti i organizacijskih enosti i organizacijskih struktura.struktura.

Teorija sustavaTeorija sustava

•• KoristeKoristećći koncept sustava ukljui koncept sustava uključčuje empirijske uje empirijske rezultate razlirezultate različčitih pojava, najitih pojava, najččeeššćće u okviru e u okviru jednog podrujednog područčja.ja.

•• Teorija sustava vodi ka semantiTeorija sustava vodi ka semantiččkim ili opisnim kim ili opisnim modelima pojava koje je temodelima pojava koje je težže testirati od e testirati od pojedinapojedinaččnih pojava koje sintetiziraju.nih pojava koje sintetiziraju.

16

Sustavna analizaSustavna analiza

•• UkljuUključčuje intenzivno prouuje intenzivno prouččavanje pojedinih avanje pojedinih pojava u nekom podrupojava u nekom područčju modeliranjem, ju modeliranjem, simulacijom ili matematisimulacijom ili matematiččkim formalizmom.kim formalizmom.

•• NajveNajvećći uspjesi su u primjeni u i uspjesi su u primjeni u tzvtzv. . ‘‘tvrdimtvrdim’’((hardhard) disciplinama gdje se potrebni parametri ) disciplinama gdje se potrebni parametri mogu lakmogu lakšše otkriti, prepoznati ili izmjeriti.e otkriti, prepoznati ili izmjeriti.

Primjena sustavaPrimjena sustava

•• ukljuuključčuje relativno kvalitativna prouuje relativno kvalitativna prouččavanja avanja sustava koji su uglavnom humani ili drusustava koji su uglavnom humani ili drušštveni, tveni, stoga se koriste stoga se koriste tzvtzv. . ‘‘mekimmekim’’ (soft) (soft) metodologijama.metodologijama.

•• Proizvod nije model ili neki od alata veProizvod nije model ili neki od alata veććkorekcija ili poboljkorekcija ili poboljššanje problema.anje problema.

17

Svako podruSvako područčje je ’’vidividi’’ sustav sustav

•• iz razliiz različčitih perspektiva i ciljevaitih perspektiva i ciljeva•• prouprouččava ga sa znaava ga sa značčajno razliajno različčitim alatimaitim alatima•• kroz razlikroz različčit konait konaččni proizvodni proizvod

SystemSystem sciencescience productsproducts

•• prepoznavanje, definiranje, razjaprepoznavanje, definiranje, razjaššnjavanje njavanje brojnih brojnih izomorfizamaizomorfizama ili ili homeomorfizamahomeomorfizamasustavasustava

•• usporedba postojeusporedba postojeććih i razvoj novih ih i razvoj novih metodologija i alatametodologija i alata

•• taksonomija sustava kako bi se uspostavila taksonomija sustava kako bi se uspostavila ograniograniččenja u primjeni enja u primjeni izomorfizamaizomorfizama i alatai alata

18

IzazoviIzazovi•• sustavi se moraju sagledavati s obzirom na sustavi se moraju sagledavati s obzirom na

njihov cjelokupni njihov cjelokupni žživotni vijekivotni vijek•• krajnja vrijednost sustava mora biti izravno krajnja vrijednost sustava mora biti izravno

povezana sa stupnjem zadovoljenja kupca i povezana sa stupnjem zadovoljenja kupca i treba biti izratreba biti izražžena u terminima mjere koja se ena u terminima mjere koja se odnosi na uodnosi na uččinkovitost troinkovitost trošškovakova

•• procesi i metode moraju osigurati vremensku procesi i metode moraju osigurati vremensku uuččinkovitost, inkovitost, ččim veim većću djelotvornost i u djelotvornost i uuččinkovitost, uzimajuinkovitost, uzimajućći u obzir ogranii u obzir ograniččenost enost resursaresursa

Sustavni pristupSustavni pristup

System approach System approach -- logical and logical and disciplined process of problem disciplined process of problem

solvingsolving

19

Sustavni pristupSustavni pristup

•• forsira prepoznavanje veza među razliforsira prepoznavanje veza među različčitim itim podsustavimapodsustavima

•• dinamidinamiččan proces koji integrira aktivnosti u an proces koji integrira aktivnosti u smislenu cjelinusmislenu cjelinu

•• sistematisistematiččno pridruno pridružžuje dijelove sustava u uje dijelove sustava u jedinstvenu cjelinujedinstvenu cjelinu

•• tratražži optimalno (kompromisno) rjei optimalno (kompromisno) rješšenje u enje u procesu rjeprocesu rješšavanja problemaavanja problema

Faze sustavnog pristupaFaze sustavnog pristupa

•• spoznaja problemaspoznaja problema•• analizaanaliza•• tradetrade--offoff•• sintezasinteza

20

Cilj(evi)Cilj(evi)

Funkcija sustava ili strategija koja mora Funkcija sustava ili strategija koja mora biti postignutabiti postignuta

CILJEVI

ZAHTIJEVI

ALTERNATIVE

ODABIR KRITERIJI

RJEŠENJE

Sustavnipristup

21

ZahtjeviZahtjevi

Parcijalne potrebe koje zadovoljavaju Parcijalne potrebe koje zadovoljavaju cilj(eve)cilj(eve)

Izbor kriterijaIzbor kriterija

Faktori koji se koriste u procesu Faktori koji se koriste u procesu evaluacije alternativa kako bi se izabrala evaluacije alternativa kako bi se izabrala

optimalna (kompromisna)optimalna (kompromisna)

22

OgraniOgraniččenjaenja

Apsolutni faktori koji opisuju uvjete Apsolutni faktori koji opisuju uvjete koje alternative moraju zadovoljitikoje alternative moraju zadovoljiti

UspjeUspješšnost sustava se analizira i nost sustava se analizira i mjeri preko njegovemjeri preko njegove uuččinkovitostiinkovitosti

i i djelotvornostidjelotvornosti..

23

UUČČINKOVITOSTINKOVITOST

((efficiencyefficiency –– doingdoing thethe‘‘thingthing’’ rightright) ) je mjera korije mjera korišštenja ulaza (ili resursa) kako tenja ulaza (ili resursa) kako

bi se postigli rezultati; npr. koliko je bi se postigli rezultati; npr. koliko je novaca ulonovaca uložženo da bi se postigla određena eno da bi se postigla određena

razina prodaje.razina prodaje.

DJELOTVORNOSTDJELOTVORNOST

((effecitivenesseffecitiveness –– doingdoing thethe‘‘rightright’’ thingthing) ) je stupanj u kojem je postignut cilj, te se je stupanj u kojem je postignut cilj, te se odnosi na rezultate ili izlaze iz sustava. odnosi na rezultate ili izlaze iz sustava.

Izlaz na promjer moIzlaz na promjer možže biti ukupna e biti ukupna prodaja tvrtke ili nekog prodavaprodaja tvrtke ili nekog prodavačča.a.

24

UUččinkovitost je izvođenje zadainkovitost je izvođenje zadaćće e ššto je to je mogumogućće bolje, prema unaprijed e bolje, prema unaprijed

definiranim kriterijima, dok definiranim kriterijima, dok djelotvornost ukljudjelotvornost uključčuje prepoznavanje uje prepoznavanje

onog onog ššto treba biti napravljeno, to treba biti napravljeno, osiguravajuosiguravajućći pri tome da je odabrani i pri tome da je odabrani

kriterij odgovarajukriterij odgovarajućći. i.

MODELIMODELI

25

f (x1, x2, … , xm; y1, y2, … , yn)

x - controllable variablesy - uncontrollable variables

K = F(x1, x2, … , xp; y1, y2, … , yq)

K- mjera postizanja cilja

VRSTEVRSTE

•• DeskriptivniDeskriptivni•• PrediktivniPrediktivni•• NormativniNormativni

•• IkoniIkoniččkiki•• AnalogniAnalogni•• SimboliSimboliččkiki

•• DeterministiDeterminističčkiki•• RizikRizik•• NesigurnostNesigurnost•• KonfliktKonflikt

•• StatiStatiččki ki •• DinamiDinamiččkiki

26

VRSTEVRSTE

•• SpecijaliziraniSpecijalizirani•• OpOpććii

•• KvalitativniKvalitativni•• KvantitativniKvantitativni

•• DvodimenzionalniDvodimenzionalni•• ViViššedimenzionalniedimenzionalni

•• ZatvoreniZatvoreni•• OtvoreniOtvoreni

Proces donoProces donoššenja odlukaenja odluka

27

IstraIstražživanjeivanje

The Intelligence PhaseThe Intelligence Phase

Glavni koraciGlavni koraci

•• tratražženje problema enje problema -- prepoznavanje ciljevaprepoznavanje ciljeva•• klasifikacija klasifikacija -- programirani i neprogramirani programirani i neprogramirani

problemiproblemi•• dekompozicija problemadekompozicija problema•• vlasnivlasnišštvo nad problemomtvo nad problemom

28

DizajnDizajn

The design phaseThe design phase

•• razumijevanje problemarazumijevanje problema•• testiranje pogodnosti rjetestiranje pogodnosti rješšenjaenja•• modeliranje, testiranje i validacija problemamodeliranje, testiranje i validacija problema

29

Kvantitativno modeliranjeKvantitativno modeliranje

•• dijelovi modeladijelovi modela•• struktura modelastruktura modela•• izbor naizbor naččina odabiraina odabira•• razvoj alternativarazvoj alternativa•• predviđanje izlazapredviđanje izlaza•• mjerenje izlazamjerenje izlaza•• scenarijiscenariji

Komponente kvantitativnog Komponente kvantitativnog modeliranja:modeliranja:

•• rezultirajurezultirajuććee varijablevarijable•• varijable odluvarijable odluččivanjaivanja•• varijable ili parametri koji se ne mogu varijable ili parametri koji se ne mogu

kontroliratikontrolirati•• "m"međueđu--varijable"varijable"

30

VARIJABLEODLUČIVANJA

VARIJABLEKOJE SE NE

MOGU KONTROLIRATI

VEZE REZULTAT

OPĆA STRUKTURA MODELA

VARIJABLEODLUČIVANJA

x1 = KOMADA RESURSA-1X2 = KOMADA RESURSA-2

VARIJABLE KOJE SE NE MOGU KONTROLIRATI

OGRANIČENJA

MATEMATIČKAVEZA

MAKSIMIZACIJA DOBITIU ODNOSU NAOGRANIČENJA

REZULTAT

UKUPNA DOBIT == a X1 + b X2

MATEMATIČKI MODEL

31

Princip izbora alternativa:Princip izbora alternativa:

•• normativni modeli normativni modeli -- optimizacijaoptimizacija•• suboptimizacijasuboptimizacija•• opisni modeliopisni modeli•• princip "dovoljno dobre" alternativeprincip "dovoljno dobre" alternative

Razvoj alternativaRazvoj alternativa

•• automatskoautomatsko•• "ru"ruččno"no"

32

Predviđanje izlaza za svaku Predviđanje izlaza za svaku alternativu:alternativu:

•• sigurnostsigurnost•• rizikrizik•• nesigurnostnesigurnost

Mjera postizavanja ciljevaMjera postizavanja ciljeva

•• u terminu zadanih ciljevau terminu zadanih ciljeva•• u nekom drugom terminuu nekom drugom terminu

33

Scenariji:Scenariji:

•• pomapomažžu identificirati potencijalne moguu identificirati potencijalne moguććnosti nosti i/ili problematii/ili problematiččna podruna područčjaja

•• prupružžaju fleksibilnost u planiranjuaju fleksibilnost u planiranju•• identificiraju vodeidentificiraju vodećće "toe "toččke" koje ke" koje

managementmanagement mora motritimora motriti•• pomapomažžu pri validaciji glavnih pretpostavki u pri validaciji glavnih pretpostavki

koje su se koristile pri modeliranjukoje su se koristile pri modeliranju•• pomapomažžu provjeriti senzitivnost predlou provjeriti senzitivnost predložženog enog

rjerješšenja na promjene u scenarijimaenja na promjene u scenarijima

IzborIzbor

The choice phaseThe choice phase

34

Izbor ukljuIzbor uključčuje:uje:

•• tratražženjeenje•• evaluacijuevaluaciju•• preporuka rjepreporuka rješšenja modelaenja modela

Pristupi traPristupi tražženjuenju

•• analitianalitiččke tehnikeke tehnike•• algoritmialgoritmi•• tratražženje "naslijepo"enje "naslijepo"•• heuristikaheuristika

35

Evaluacija:Evaluacija:

•• vivišše ciljevae ciljeva•• senzitivna analizasenzitivna analiza•• ""šštoto--ako" analizaako" analiza•• tratražženje ciljevaenje ciljeva

Tehnika kritiTehnika kritiččnih faktora nih faktora uspjehauspjeha

dijagnostidijagnostiččka tehnika koja za ka tehnika koja za utvrđivanje najkritiutvrđivanje najkritiččnijih faktora za nijih faktora za postizavanje organizacijskih ciljevapostizavanje organizacijskih ciljeva

36

ImplementacijaImplementacija

ProblemiProblemi

•• strukturiranistrukturirani•• nestrukturirani, lonestrukturirani, lošše strukturiranie strukturirani

37

Ukoliko problem moUkoliko problem možže biti e biti predstavljen odgovarajupredstavljen odgovarajuććim im

modelom odlumodelom odluččivanja koji je rjeivanja koji je rješšiv, iv, tada se katada se kažže da je e da je problem (dobro) problem (dobro)

strukturiranstrukturiran..

Problem koji ne zadovoljava Problem koji ne zadovoljava definiciju strukturiranog problema definiciju strukturiranog problema

je je (lo(lošše) nestrukturirani problem.e) nestrukturirani problem.

"...the evolutionary nature of the "...the evolutionary nature of the line separating structured from line separating structured from

unstructured decisions. This line is unstructured decisions. This line is moving down over time as we moving down over time as we

improve our understanding of a improve our understanding of a particular decision."particular decision."

Scott Morton, 1971.Scott Morton, 1971.

38

Tri moguTri mogućća uzroka a uzroka nestrukturiranosti problema:nestrukturiranosti problema:

•• stanje, akcijstanje, akcije i ciljevi i/e i ciljevi i/ili preslikavanje između ili preslikavanje između stanja, akcija i ciljeva su nesigurni;stanja, akcija i ciljeva su nesigurni;

•• nije mogunije mogućće predstavljanje problema e predstavljanje problema odgovarajuodgovarajuććim modelom;im modelom;

•• nije mogunije mogućće rijee riješšiti model.iti model.

Nesigurnost stanja, akcija i Nesigurnost stanja, akcija i ciljeva potjeciljeva potječču iz dva izvora:u iz dva izvora:

•• donositelj odluke nema znanja o problemu donositelj odluke nema znanja o problemu ((fundamentalfundamental unstructureunstructure, , uncertanityuncertanity))

•• odgovarajuodgovarajućći model odlui model odluččivanja moivanja možže biti e biti stohastistohastiččanan, odnosno stanja ili preslikavanja , odnosno stanja ili preslikavanja mogu biti rezultati slumogu biti rezultati sluččajnih procesa (ajnih procesa (stohasticstohasticunstructureunstructure, , riskrisk))

39

Prosudba o nepostojanju Prosudba o nepostojanju odgovarajuodgovarajuććeg modela (eg modela (representationrepresentation

unstructureunstructure) za konkretan problem ) za konkretan problem momožže biti temeljena na:e biti temeljena na:

•• uvjerenju ili percepciji korisnikauvjerenju ili percepciji korisnika•• rezultatima validacije modelarezultatima validacije modela•• validaciji modela korivalidaciji modela korišštenjem znanstvenih tenjem znanstvenih

metodametoda

NemoguNemoguććnost rjenost rješšavanja modelaavanja modela((solvabilitysolvability unstructureunstructure) ) momožže postojati zbog:e postojati zbog:

•• ograniograniččenja u algoritmu s obzirom na enja u algoritmu s obzirom na matematimatematiččku strukturu (nelinearnost, veliki broj ku strukturu (nelinearnost, veliki broj varijabli)varijabli) ((complexitycomplexity unstructureunstructure););

•• donositelj odluke ne zna brojdonositelj odluke ne zna brojččane vrijednosti ane vrijednosti pojedinih modelskih parametarapojedinih modelskih parametara ((informationinformationunstructureunstructure).).

40

Kako bi pomogli donositelju Kako bi pomogli donositelju odluke i podrodluke i podržžali proces ali proces odluodluččivanja iz tehnika ivanja iz tehnika

operacijskih istraoperacijskih istražživanja i ivanja i upravljaupravljaččkih informacijskih kih informacijskih

sustav razvili su se sustav razvili su se sustavi za sustavi za podrpodrššku odluku odluččivanjuivanju. .

"...interactive computer based "...interactive computer based systems, which help decision systems, which help decision

makers utilise data and models makers utilise data and models to solve unstructured to solve unstructured

problems."problems."

Sprague, 1980.Sprague, 1980.

41

Gledano Gledano ššire, moire, možže se kazati da se e se kazati da se govori je sustavu donogovori je sustavu donoššenja odluka enja odluka

koji se sastoji od korisnika / upravljakoji se sastoji od korisnika / upravljačča a koji koriste sustav za podrkoji koriste sustav za podrššku ku

odluodluččivanju kako bi rijeivanju kako bi riješšili postavljenu ili postavljenu zadazadaćću u nekom organizacijskom u u nekom organizacijskom

okruokružženju enju ((SpragueSprague, , CarlsonCarlson, 1982, 1982).).

Sustav za podrSustav za podrššku odluku odluččivanju ivanju koristi informacijsku tehnologiju i koristi informacijsku tehnologiju i

prupružža pomoa pomoćć upravljaupravljaččima u ima u procesu donoprocesu donoššenja odluka pri enja odluka pri nestrukturiranim odlukama, nestrukturiranim odlukama, podrpodržžava (a ne zamjenjuje) ava (a ne zamjenjuje) upravljaupravljaččko odluko odluččivanje, te ivanje, te

poboljpoboljššava djelotvornost a ne ava djelotvornost a ne uuččinkovitost donoinkovitost donoššenja odluka enja odluka

((KeenKeen, , MortonMorton, 1978, 1978).).

42

Osnovna zadaOsnovna zadaćća sustava za a sustava za podrpodrššku odluku odluččivanju je podrivanju je podržžati ati proces odluproces odluččivanja i temelji se ivanja i temelji se

na paradigmi na paradigmi ““podaci podaci -- dijalog dijalog --modelimodeli””..

((SpragueSprague, , CarlsonCarlson, 1982,, 1982,).).

DECISION SUPPORT SYSTEMS

USER

DATA

DIALOG

MODELS

43

Glavne osobine sustava za podrGlavne osobine sustava za podrššku ku odluodluččivanju su (ivanju su (CourbonCourbon, 1984): , 1984):

•• podrpodržžavanje nestrukturiranih odluka; avanje nestrukturiranih odluka; •• podrpodržžavanje svih faza u procesu donoavanje svih faza u procesu donoššenja odluka;enja odluka;•• kombinacija tehnika modeliranja i analize s bazom kombinacija tehnika modeliranja i analize s bazom

podataka i tehnikama prikazivanje podataka; podataka i tehnikama prikazivanje podataka; •• proprošširenje s obzirom na jednostavnost koriirenje s obzirom na jednostavnost korišštenja, tenja,

mogumoguććnost preoblikovanja i prilagodljivost (za razliku nost preoblikovanja i prilagodljivost (za razliku od izvrod izvrššne une uččinkovitosti);inkovitosti);

•• međudjelovanje s izvođenjem transakcija i ostalim međudjelovanje s izvođenjem transakcija i ostalim informacijskim sustavima kao informacijskim sustavima kao ššto su upravljato su upravljaččki ki informacijski sustavi i uredski sustavi. informacijski sustavi i uredski sustavi.

Sustav donošenja odluka, (Sprague,Carlson, 1982)

44

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE PODACIMA

Elementi model Elementi model managementmanagementpodsustava:podsustava:

•• baza modelabaza modela•• sustav za upravljanje modelimasustav za upravljanje modelima•• jezik za modeliranjejezik za modeliranje•• katalog modelakatalog modela•• izvrizvrššenje, integracija i upravljanje modelimaenje, integracija i upravljanje modelima

45

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE MODELIMA

SUČELJE

46

Glavne osobine suGlavne osobine suččelja:elja:

•• osigurava suosigurava suččelje s sustavima za upravljanje modelima i elje s sustavima za upravljanje modelima i podacimapodacima

•• podrpodržžava viava višše sustava/vrsta dijalogae sustava/vrsta dijaloga•• omoguomoguććava koriava korišštenje vitenje višše vrsta oblika izlaza iz sustavae vrsta oblika izlaza iz sustava•• prilagođava se razini odluprilagođava se razini odluččivanja / korisnikaivanja / korisnika•• omoguomoguććava prilagodbu cijelog sustava za rjeava prilagodbu cijelog sustava za rješšavanje avanje

razlirazliččitih vrsta problemaitih vrsta problema

Podrška koju daje SPO:Svaka razina odlučivanja nadograđuje se na Prethodnu, ali može i doprinijeti odlučivanju na prethodnoj razini:

pregled podataka – “Što je .....?”

opće analize – “Što je / Zašto je .....?”

Modeli stanja, uzročni modeli – “Što će biti...?”

Prijedlog rješenja – “Što ako .....?

Izbor rješenja – “Što je najbolje / kompromisno .....?"