48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 81

SUNCE OPET GRIJE

Doplovismo do kraja.

Večeras je zatvaranje, a predstava “Crni kos” je u čast nagrađenih.

Prelijepo je bilo.

Dani su tekli ugodno, poput tihe,bistre rijeke.

Sinoć su DASKE iz Laktaša odigrali “Čekaonicu za bolje sutra”.

Vrlo zanimljivo, što bi rekli iz Stručnog žirija, tačno, dosljedno, predano, s ljubavlju.

Čestitke ansamblu.

Čestitke svim pozorištima koji su nam uljepšali festivalske večeri.

Čestitke svima koji su na bilo koji način učestvovali u realizaciji Festivala u ovoj mučnoj situaciji u kojoj se nalazi cijeli svijet.

Posebne čestitke i zahvala našoj publici koja je prelijepi dio ove priče.

Sunce opet grije.

Hvala svima,vidimo se na 49. Festivalu FEDRA BIH.

248

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

POZD

RAV I

Z RED

AKCI

JE!

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 83Pozorište „DASKE“ Laktaši

„Čekaonica za bolje sutra“Reditelj: Ognjen Todorović

Senada Milanović moderatorica okruglog stola, pozdravila je prisutne i zahvalila na dolasku na okrugli sto, posljednji na ovogodišnjem Festivalu. Čestitala je ansamblu iz Laktaša na izvedbi predstave te podsjetila da su na našem Festivalu bili prije nekoliko godina. Reditelj predstave je Ognjen Todorović, apsolvent Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, na Odsjeku za glumu. Pohvalno je, kako kaže, što je mladi glumac vratio u Laktaše gdje djeluje u pozorištu „DASKE“ iz kojeg je, zapravo, i ponikao. Na početku je zamolila reditelja da nešto više kaže o predstavi.

Ognjen Todorović, reditelj predstave, otkrio je da je predstava doživjela dosta izmjena. Susreli su se i sa smrtnim slučajevima, što je dodatno otežalo rad na predstavi, a nažalost, u toku igranja predstave i odlaska na festivale jedan kolega iz predstave izgubio je život. Predstavu je radio kao ispitnu predstavu na Odsjeku za glumu. Priznaje da se na Odsjeku i nisu pretjerano dali u proces pripreme ove predstave. Tek poslije dvije godine odlučio ju je postaviti na daskama. Svidio mu se tekst, shvatio je simbole, a priča je svevremenska o tome žudi li čovjek za životom. Cilj im je bio da publika, nakon odgledane predstave, iziđe sa upitnikom iznad glave. Čekaonica predstavlja simboliku, jer pred doktorom, bili mi glumci, estradni umjetnici ili studenti, svi smo goli, bosi i svi smo tu jer imamo problem.

Senadi Milanović, moderatorici, bilo je zanimljivo što su se odlučili da uzmu tekst spisateljice Marine Vujčić, koji je u njihovoj režiji publika jako lijepo primila. Pohvalila je, također, glumicu Bojanu Radić, koja je igrala stariju ženu, te ju je zanimalo kako je njoj bilo igrati takvu jednu ulogu. Bojana Radić je rekla da zadatak nije bio lagan, ali da se trudila da iznese ulogu na najbolji način, te da se čak družila sa starijim ženama, kako bi što vjerodostojnije prikazala jedan takav lik. Priznala je da je i pri svakoj izvedbi ponese podrška publike da što bolje odigra ulogu. Moderatoricu je zanimalo i kako je bilo mladom glumcu Stefanu Balabanu igrati ulogu Vedrana, s obzirom na to da se radi o pesimističnom liku.Stefan Balaban je rekao da mu je bilo teško igrati ulogu Vedrana jer je do sada igrao većinom komične likove. Ovo je prvi put da igra hipohondra koji ne vjeruje u dobro i ima svoj način života. Mitar Milićević, student glume na Akademiji umetnosti Beograd, pozdravio je i čestitao ansamblu na odigranoj predstavi. Rekao je da ih je i ranije gledao, ali da je ova izvedba bila njihovo bolje izdanje. Bojana Radić, koja je igrala stariju osobu, bila je osvježenje u predstavi. Mišljenja je da su dosta dobro odigrali predstavu i da su lijepo pristupili temi.

OKRUGLI STO

448

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

Amna Kaharević je rekla da joj se svidjela predstava i posebno je pohvalila glumicu koja je igrala medicinsku sestru, s obzirom na to da je za pripremu uloge imala tek dva dana, te da je svojim igranjem oslikala stanje kakvo jeste u zdravstvu.

Miroslav Ristanović, član Žirija publike je rekao da razumije s kojim problemima su se suočavali pri pripremi predstave, s obzirom na to da se i sam bavi režijom i nailazio je na slične probleme. Zahvalio im je što su ga svojim igranjem izvukli iz uloge kritičara. Gledao je predstavu srcem. Izbor teksta je, prema njegovom mišljenju, odličan, jer je doživio probleme o kojima govore, i publiku su ogolili u situacijama o kojima su u predstavi govorili.

Faruk Šeremet je otkrio da je po naslovu predstave pomislio da će biti nešto dosadno. Ipak, podsjetio je da se prije nekoliko noći na okruglom stolu govorilo o tome kako je pravilo u teatru da se dosada igra na zanimljiv način, te smatra da je ansambl iz pozorišta „DASKE“ dosadu u čekaonicu uspio na zanimljiv način odigrati. Jedina zamjerka je ta što glumca Milana Radića nije dobro razumio, što je reditelj opravdao time što Milan Radić nije odavno član glumačke postave.

Dženita Imamović Omerović, glumica i profesorica na Odsjeku za glumu Akademije sceniskih umjetnosti, čestitala je na izvedbi i primijetila je da u predstavi ima dosta istine koja se tiče svih nas. Privuklo ju je ono o čemu oni pričaju. Rekla je da su jedna veoma čita i nepretenciozna postavka. Nije se preskakalo preko karaktera. Vidi se da je promišljao glumac, jer je glumce uputio jedne na druge, s obzirom na to da bez partnerske igre nema dobre predstave. Kolektivna igra je na visokom zadatku. Bio joj je užitak gledati predstavu.

Slađana Zrnić, članica Stručnog žirija, rekla je da je već gledala ovu predstavu, te da se vidi da je predstava učvršćena. Zamjerku je uputila za sredinu predstave i navela da nedostaje rediteljskog ritma. Svi glumci sjede, pa je baš zbog toga teško primijetiti centar pažnje. Zaključila je da gledanjem predstave prati se radnja, a ne mane. Enes Salković, član Stručnog žirija, podsjetio je da je glavni cilj igranja edukacija publika, te u tom smislu ovaj ansambl smatra za ovaj ansambl je rekao da su zlata vrijedni. Izvedba je bila istinita, precizna, tačna. Režija se ne primijeti, sve je logično u predstavi. Oduševljen je i poželio im je da što duže, koliko je to moguće, ostanu na okupu.

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 85

Aldin Omerović, član Stručnog žirija, rekao je da dok je gledao predstavu nekoliko puta je pomislio kako se na ovakav način bira tekst i na ovaj način se igra predstava. Pohvalio je što se bave pozorištem. Večeras smo, kako kaže, imali priliku vidjeti što znači izabrati dobar dramski tekst i kako se pristupa ispravno igranju predstave. Predstava prebacuje rampu na emocije i to je ono čemu treba svaka predstava da teži. Podsjetio je da ponekad ima savršeno upakovanih predstava, ali koje ne izazivaju emociju. Ključ uspjeha ove predstave, smatra, leži u tome što je izabran pravi dramski predložak, i s tim u vezi, ansambl iz Laktaša je pokazao u kojem smjeru treba da ide amatersko pozorište.

Senad Jusić Čupo je također pohvalio predstavu u kojoj nema nepotrebnih elemenata, kakvih je vidio u nekim drugim predstava koje je vidio, a koje se tiču neverbalne komunikacije u kojima reditelji podilaze jeftinim trikovima zbog čega predstava bude loša, što nije slučaj sa predstavom „Čekaonica za bolje sutra“.

Na kraju, Senada Milanović moderatorica okruglog stola, zahvalila je svima koji su redovno dolazili na okrugle stolove i učestvovali u raspravi i dijelili svoje impresije.

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 87

Uspavanka za bolje sutra. A.P.

Odlična predstava! Uživala sam u svakoj minuti. Podstaklo me na razmišljanje...odlično! Ahira M.

Veoma dobra predstava! Sa užitkom gledati! F.M.

Dobra je predstava, fali više odnosa i interakcije među likovima!K.NJ.

Svaka čast!F.A.

Predstava je bila super. 😆A.K.B.

Jako lepo!Anonimac

Svaka čast glumcima, mnogo bolja predstava od Travnika.H.T.

Super predstava!Š.Č.

KNJIGA UTISAKA//ČEKAONICA ZA BOLJE SUTRA

848

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

Ime i prezime?Anđela Rakočević.Nadimak iz djetinjstva?Anđelija.Horoskopski znak?Strijelac.Najdraži glumac/ica?Nikola Đuričko.Najdraži film?Čuvarica svoje sestre.Kino ili pozorište?Pozorište.Knjiga ili film?Film.U kojem gradu bi voljela da živiš?Negdje u Italiji, na moru; možda Capri.Da li ti se ikada desilo da si zaboravila tekst?Mnogo puta!Neka poruka za kraj?Bilo mi je drago!

Ime i prezime?Stefan Balaban.Nadimak iz djetinjstva?Stefa.Horoskopski znak?Ovan.Najdraži glumac/ica?Miloš Biković.Najdraži film?Lajanje na zvezde.Kino ili pozorište?Pozorište.Knjiga ili film?Film.U kojem gradu bi volio da živiš?Beograd, Srbija.Da li ti se ikada desilo da si zaboravio tekst?Milion puta!Neka poruka za kraj?Preporučujem mladim ljudima da se bave umjetnošću, da sebe više posvete tome, da idu u pozorište, čitaju knjige, gledaju filmove i da se obrazuju!

PRED

STAV

LJAM

O

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 89

OKRUGLI STO// JUČER, DANAS, SUTRAAdna Rizvan, moderatorica okruglog stola i PR Festivala poželjela je dobrodošlicu prisutnima na okruglom stolu. Podsjetila je na važnost najstarijeg Festivala u BiH koji ima dugogodišnju tradiciju. Festival je održan prvi put 1959. godine. Redovno se održavao do 1991. godine, nakon čega je zbog rata pauziran, te je ponovo obnovljen 2006. godine od strane Kulturno-sportskog centra uz partnerstvo teatra FEDRA Bugojno. Dugo godina je lutao po gradovima Bosne i Hercegovine, te je sredinom 80-ih godina stacioniran u Bugojnu. Mirza Idrizović, direktor Kulturno-sportskog centra i direktor Festivala zahvalio je prisutnima na prisustvu i rekao da se treba djelovati u smjeru unapređenja ovog Festivala i pripreme za 50. jubilarni festival. Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno, također je istaknuo važnost ovog Festivala, ne samo za kulturu, već i za grad Bugojno. Volio bi čuti od struke i organizatora što se još može unaprijediti kako bi Festival, po kojem je Bugojno prepoznatljivo, bio još bolji. Mišljenja je da ima i prostora i mogućnosti za bolju finansijsku podršku ovom Festivalu. Također, važno je da ovaj Festival ima regionalni karakter, jer je kultura i obaveza i potreba našeg društva. Važno je da predstave koje nastupaju na Festivalu, igraju i u drugim gradovima. Ovaj Festival, zahvaljujući direktoru, organizatorima, i na koncu publici jedino ima smisla. Senada Milanović, predsjednica teatra FEDRA, je rekla da je zajednička produkcija već započela. Prošle godine su predstave igrale i u drugim gradovima, Donjem Vakufu i Gornjem Vakufu, no ove godine, usljed pandemije koronavirusa, s tim je stalo. Regionalni karakter Festivala, koji je spomenuo načelnik, joj je svidio, te smatra da kao Organizatori saradnja se može ostvariti u cijelom Srednjobosanskom kantonu. Pošto se bliži 50. jubilej Festivala, postoji ideja da se ima profesionalna produkcija od ljudi koju su sve ove godine Festivala bili prisutni. Jednom profesionalnom predstavom bi se mogao otvoriti ili zatvoriti jubilarni Festival. Slađana Zrnić, članica Stručnog žirija, zahvalila je organizatorima na pozivu na Festival i uopće održavanju Festivala s obzirom na novonastalu situaciju. Vidi se koliko je ovaj festival važan za Bugojno i Bosnu i Hercegovinu. Dotaknula se radionica koje je i sama vodila. To vidi kao dobru praksu, koju je uveo još Vahid Duraković, s ciljem da se kroz nekoliko godina formira ansambl Fedre. Sviđa joj se ideja profesionalne produkcije, ali spomenula je i koprodukciju svih amaterskih pozorišta, također, dobra ideja. U produkcijskom smislu to ne vidi nešto kao prezahtjevan projekt, što znači da je moguće ga realizirati uz dobru saradnju. S obzirom na to da Vahid Duraković, poznaje mlade pisce, bilo bi dobro razgovarati s njima kako bi se što prije napisao tekst za predstavu. Svi učesnici do sada trebaju biti na jubilarnom Festivalu. Također, napomenula je da su na ovom Festivalu predstave bile na jednom visokom nivou.

1048

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

Enes Salković, član Stručnog žirija, je rekao da je ovaj Festival primjer dobre organizacije. Uživao je na okruglom stolu, i drago mu je da je imao priliku čuti i publiku, pogotovo mlade ljude, šta misle nakon pogledane predstave. Drago mu je da Bugojno ima podršku općinske vlasti i publike koja je educirana. Po tome Bugojno vidi kao izolovanu sredinu. Predstave ovogodišnjeg Festivala su bile izuzetne, te smatra da se neke mogu igrati i na profesionalnom festivalu. Također, ideju o profesionalnoj produkciji vidi kao jako dobru, te smatra da je potrebno napraviti profesionalnu predstavu i ići u smjeru da Teatar FEDRA dobije svoj ansambl jer Bugojno zaslužuje jedan profesionalni teatar. Vahid Duraković, organizator kulturnih aktivnosti, smatra da je jako bitan segment radionica, i uopće prateći program koji bi trebao biti edukativan. Smatra da je važno da što više ljudi bude na Festivalu. Nije pristalica profesionalne produkcije za 50. jubilarni Festival jer je vrlo važno da Festival sačuva taj predznak amaterski. Podsjetio je na 1989. godinu kada se radila predstava sa najboljim amaterskim glumcima, oni koji su najviše nagrada dobili, te u tom smjeru bi se trebalo ići kada je u pitanju priprema jubilarnog Festivala. Smatra, također, da je profesionalni bugojanski ansambl neophodan, te, s tim u vezi, otkrio je da je još 2012. godine s načelnikom Općine Bugojno, Hasanom Ajkunićem, razgovarao o ideji poluprofesionalnog pozorišta. To je ozbiljan projekt i zahtijeva takav i pristup kako bi se vidjele kakve bi posljedice imao, i pozitivne i negativne. Mirza Idrizović, direktor Kulturno-sportskog centra i direktor Festivala, smatra da je potrebno stvarati simbiozu i amaterskog i profesionalnog pozorišta koji bi mogao djelovati kroz Javnu ustanovu Kulturno-sportskog centra. Slađana Zrnić, članica Stručnog žirija, mišljenja je da je Bugojno kao grad zaslužilo profesionalno pozorište, ali isto tako da teatar FEDRA treba nastaviti svoj put kao amatersko pozorište, jer je rasadnik talenata. Dala je sugestija da ubuduće Žiri publike treba imati obavezu da dolazi na okrugli sto i daje komentare na odgledanu predstavu.Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno, otkrio je da će se u Kulturno-sportskom centru za dvije godine završiti infrastruktura. Naredni cilj je vidjeti šta treba još uraditi, te se zbog toga treba, uslovno rečeno, Festival iskoristiti kako bi se imalo opravdanje za unapređenje svega. I zbog toga, između ostalog, Bugojnu treba profesionalno pozorište.

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 811

Sead Đulić, selektor ovogodišnjeg Festivala, najduže pamti Festivale, i one prije rata, te kaže da se nije osjetilo da je bilo pauze do 2006. godine. Pohvalio je organizaciju Festivala, jer na drugim festivalima nije primijetio ovakvu organizaciju, ali ni atmosferu. Rijedak je festival koji kao prateći sadržaj ima i bilten. Sugerisao je da bi bilo jako dobro da se održi kontinuitet kroz Stručni žiri, koji bi mogao procijeniti napredak pozorišta kroz predstave na Festivalu. Također, rekao je da je nužno što prije formirati tim stručnih ljudi,različitih profila, koji će napraviti elaborat o opravdanosti formiranja poluprofesionalnog ili profesionalnog pozorišta. Važno je naglašavati da je ovo najstariji Festival, s obzirom na to da je počeo davne 1959. godine, i krenuo je prije profesionalnih festivala. Baš zbog toga treba što više afirmisati u javnosti njegovu važnost za pozorišnu umjetnost. Moderatorica okruglog stola i PR Festivala Adna Rizvan zahvalila je svima na učešću i idejama kako bi ovaj Festival u budućnosti bio još bolji.

1248

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8RAZGOVOR VODILA: ADNA RIZVAN, PR FESTIVALA

Drago nam je da imamo priliku razgovarati sa direktorom Festivala Mirzom Idrizovićem i urednikom biltena Nedžadom Milanovićem. U organizaciju ovogodišnjeg Festivala je bilo uključeno mnogo mladih ljudi. Za početak, direktore, recite nam kako je bilo raditi sa mladim ljudima i kakva je bila organizacija Festivala?

Kada su u pitanju mladi ljudi nevjerovatan je entuzijazam koji imaju, kao i ljubav koju imaju prema pozorištu i Festivalu. Kada je u pitanju organizacija Festivala, kada imate uigranu ekipu, to nije teško, jer svako preuzme svoj dio posla i uposlenici Kulturno-sportskog centra i saradnici Teatra FEDRA i mladi ljudi koji dolaze iz srednje škole, posebno Mješovite srednje škole. Festival je specifičan ove godine. Svi znamo za pandemiju koronavirusa i ovo je prvi Festival koji je organizovan pod ovakvim okolnostima. Naši sugrađani su se zaista pridržavali mjera zaštite i zaista je to itekako pohvalno.

S obzirom na to da je bilten važan segment ovog Festivala, izlazi kao prateći sadržaj svakog dana, pa nas zanima kako ste uspijevali da svaki dan bude maštovitiji?

Bilten postoji od 2006. godine kako smo obnovili Festival. U početku nas je mnogo radilo na pripremi biltena, bilo je mnogo saradnika, Ustavi, nekoliko prvih godina Festivala mi smo se zapravo učili. Zbog novonastale situacije, uzrokovane pandemijom koronavirusa, suzili smo redakciju na samo četiri člana. Tu sam ja, urednik, Anes Telbiz, tehnički urednik, Vedrana Kisić-Alagić i Suad Velagić. Imamo ustaljene rubrike, prate se okrugli stolovi, najavljuju se druge predstave.Imamo stalnu rubriku koju ne ukidamo godinama, a to su Fedro i Fedrinica koji komentarišu svaku predstavu, a ta rubrika je zastupljena u biltenu od drugog Festivala, nakon što smo obnovili. Imamo vanjske saradnike, a to su profesor Edo Korjenić koji piše fantastičnu poeziju, Maidu May i njeno Klošarenilo, i otvoreni smo prema svakome ko želi da piše. Objavljivali smo tekstove Obrada Kisića, pjesme Armine Herić. Jako je čitan bilten i hvale ga. Jedne godine jedan od stalnih posjetilaca je rekao da taj bilten nije suhoparan, imamo zabavne stranice. Imamo i fotografije koje prate svaki dan i naš oficijelni fotograf je Edin Ćatić Bato koji svoj posao obavlja na jako profesionalan način.

INTE

RVJU

SA DI

REKT

OROM

FEST

IVALA

MIR

ZOM

IDRIZO

VIĆE

M I U

REDN

IKOM

BILTE

NA N

EDŽA

DOM

MILA

NOVI

ĆEM

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 813

Kakva je bila posjećenost ove godine? Da li je trenutna situacija utjecala na zainteresovanost bugojanske publike da dolaze na Festival?

Kada je u pitanju posjeta Festivalu, iako smo ograničili posjetu, imali smo jednu čudnu povratnu informaciju. Imali smo možda veću nego ikad posjećenost, pa smo morali malo i improvizirati kako bismo ispoštovali mjere zaštite. Naš grad ima kvalitetnu i odgojenu publiku koja podržava festivale i sam rad Kulturno-sportskog centra. Posjećenost je bila izvan očekivane. Profesore, imali smo priliku gledati i dosta klasika i lektira na bugojanskim daskama. Kakav je vaš dojam o tome, koliko je značajno to da srednjoškolci i ostali mladi ljudi pogledaju i takve izvedbe. Čak sam u biltenu napisao da su prve tri predstave bile lektire: Molijerova „Tvrdica“, „Tom Sojer“ Mark Tvena i „Gospođa ministarka“ Branislava Nušića. Drago mi je što su učenici vidjeli da su zapravo čitali nešto što se u suštini igra i dan danas. Naša publika je edukovana, tako da je mogla pratiti predstave i jako dobro ih razumjeti jer znaju o tim piscima i njihovim djelima mnogo. Za kraj, mi dok živimo i učimo, stičemo neka nova iskustva, koliki je io izazov održati Festival, kako ste vi, kao najznačajniji ljudi u organizaciji Festivala, to doživjeli, kako vam je bilo organizovati to u doba kad je odlazak u pozorište gotovo zabranjen?Mirza Idrizović: Prije nego odgovorim na pitanje, moram se vratiti na publiku, o čemu je govorio urednik biltena. Fenomenalno je što je na našem Festivalu ogromna posjeta mladih ljudi. I članovi žirija su rekli da je to autentično za našu sredinu, jedno veliko bogatstvo našeg grada. Kada je u pitanju organizacija Festivala, najveći dio problema, odnosno nedoumice i analize je bio koronavirus kojem smo se morali prilagoditi, ali nikako stati. Nastavili smo sa Festivalom, kako bi ljudi imali jednu vrstu otklona od cjelokupne situacije i našli u pozorištu neki mir. Festival je protekao u najboljem mogućem redu.

1448

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

Nedžad Milanović: Prije organizovanja Festivala, kontaktirali smo svi međusobno i direktor je rekao da nećemo odustati od Festivala. Poštovale su se sve mjere, od nošenja maski, dezinfekcije ruku, držanja distance u pozorišnoj dvorani. Meni je ovaj Festival protekao najlakše, kao tiha voda. Ljudi su oduševljeni odnosom radnika KSC-a prema njima. Svako jutro redakcija biltena je besprijekorno bila čista. Svi smo u organizaciji dali sebe da ovaj Festival bude bolji od ostalih. Zaista, imam pohvale za sve, Mi smo radili svim srcem, a nismo se umorili. Da traje još nekoliko dana, mi bismo to izdržali, a sve zahvaljujući atmosferi i publici koja je hrabra. Nije nas zaustavila korona, jer mi radimo za naš grad i našu državu.

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 815

INTERVJU SA ČLANOVIMA STRUČNOG ŽIRIJARAZGOVOR VODILA: ADNA RIZVAN, PR FESTIVALA

Na kraju 48. teatarskog Festivala razgovaramo sa članovima Stručnog žirija Slađanom Zrnić, prvakinjom drame Narodnog pozorišta Republike Srpske i Enesom Salkovićem, glumcem Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Kakvi su vaši dojmovi o ovom Festivalu, kako je vama bilo donijeti odluku o najbolji-ma i kako vam je bilo u Bugojnu?Slađana Zrnić: Na početku bih prvo zahvalila publici što su zais-ta napunili salu svako veče, što čuvaju ovaj Festival i raduju mu se. To što se iznova vraćam ovom Festivalu govori o tome koliko je meni lijepo. Festival je u svim segmentima jako kvalitetan i u or-ganizacionom, repertoarskom i prijateljskom smislu. To je nešto što mene veže za ovaj Festival i nadam se da će se saradnja nastaviti. Što se tiče Stručnog žirija, moram reći da mi je drago da smo ko-lege moje i ja, s obzirom na to da pripadamo istoj školi glume, na isti način posmatrali predstave. Odluke su bile jednoglasne i vrlo lake. Lako je kad imate dobre predstave. Koristim priliku kolegama što smo super sarađivali i razmjenjivali neka iskustva. Šaljem ogromnu ljubav ovom Festivalu. Enes Salković: Bugojno je specifična sredina u kojoj amaterski teatar i teatar generalno ima visoku poziciju. Bugojno ima odgojenu publiku koja cijeni teatar kao takav i publika koja uživa u svakoj pred-stavi. Ovdje svi dišu za Fedru, za ovaj Festival i navijačka je atmos-fera. Osjeti se dosta pozitivne energije, kad se rade stvari od srca, onda produkt mora biti na visokom nivou. Ja sam drugi put ovdje i stvarno se osjećam kao dio ovog Festivala. Sa Slađanom Zrnić i Al-dinom Omerović sam divno sarađivao. S njima sam kroz razgovor i njihov način promišljanja mogao dosta naučiti. Različito gledamo na stvari, ali suština je bazična precizna. Poklopile su se naše energije i vizije za Festival. Kad imate lepezu različitih predstava koje nose kvalitetnu notu. Uživanje je gledati ljubav, emociju koju nose ama-terska pozorišta, za razliku od profesionalnih gdje taj epitet profesio-nalnog često zna zanemariti ljubav i volju i profesionalci zaborave tu ljubav koju su imali kad su akademiju upisivali.

1648

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8Iskoristila bih priliku da jedan od razloga zašto mi imamo edukovanu publiku je što i u Mješovitoj srednjoj školi imamo Festival dramskih minijatura gdje sam i ja imala priliku učestovati, režirati i producirati. Srednjoškolci u Bugojnu, osim što vole teatar, imaju priliku i da sami sebe izraze. Mišljenja vas kao profesionalaca nama itekako znače i daju nam vjetar u leđa. Koja je vaša poruka na kraju 48. Teatarskog festivala FEDRA?

Slađana Zrnić: Poruka je da pozorište ne smije da se zanemari u bilo kojem gradu. Moramo da njegujemo pozorište kako bi mladi ljudi ostali u ovoj državi. Moramo stvarati uvjete da se mladi dobro osjećaju u svojoj državi uz sve nedaće koje ih okružuju. To je bit amaterizma. Festival i ljudi iz Fedre su pravi misionari i želim im da u tome uspiju. Enes Salković: Umjetnost, kultura, teatar ne smije da bude privilegija odabranih. Teatar je tu zbog publike,, zabave, rijetko kad zbog katarze, ali teatar može biti ogledalo stvarnosti, ali on je tu da bismo pobjegli od surove realnosti, jer su ljudi u BiH itekako svjesni okruženja u kojem se nalaze. Teatar je neka vrsta bijega i ne smije da bude zaboravljen. U umjetnost i kulturu svaka nacija koja drži do sebe treba da ulaže. Danas postoje individue koje su svjesne značaja teatra, pogotovo za mlade ljude, za odgoj i edukacije. Zato se ovaj Festival za to mora koristiti, jer je on primjer mnogim drugim profesionalnim festivalima. Sve pohvale za organizaciju Festivala i samo nastavite sa radom.

MIRZADIREKTOR FESTIVALA

ELMAKOORDINATOR FESTIVALA

VAHIDORGANIZATOR KULTURNIH

AKTIVNOSTI

SENADAIZVRŠNI PRODUCENT

FESTIVALA

ADNAPR FESTIVALA

NEDŽADUREDNIK BILTENA

VEDRANA

ANESTEHNIČKI UREDNIK

EDINFOTOGRAF

SUAD

2448

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8 Projekat Sarah Sarić i Damira Čobe uz podršku eMTeeM-aCRNI KOS

(David Harrower)

režija: Sarah Sarić i Damir Čobo

Igraju:

Sarah Sarić

Damir Čobo

Sarah Tiro

VEČE

RAS/

/POZ

ORIŠN

A DVO

RANA

//20,3

0 SAT

I//PR

ATEĆ

I PRO

GRAM

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 825

CRNI KOS

O PREDSTAVI:

Davida Harrower, škotski pisac, tekst je napisao po narudžbi za Edinburški festival.Nakon 15 godina ponovo se susreću Una i Ray. Ray je pedesetogodišnjak koji radi kao čistač, nakon što je proveo nekoliko godina u zatvoru zbog ljubavne veze sa tada dvanaestogodišnjom Unom. Nisu se vidjeli otkad je on bio uhapšen, sve dok Una nije pronašla njegovu fotografiju u časopisu i odlučila da ga potraži. Ovo na prvi pogled možda djeluje kao osvetnički pohod žrtve, međutim David Harrower napisao je sve samo ne jednoznačni komad o zlu pedofilije.

2648

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

KLOŠ

AREN

ILO

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 827

DESET DANA BEZ TELEFONAMaj 1981. godine mi je ostao u posebnom sjećanju, kao mjesec u kojem su se u Bugojnu, praktično, iz dana u dan, smjenjivali brojni kulturni i sportski događaji. Bila je to prva godina nakon Titove smrti, pa tradicionalne manifestacije, koje su pratile obilježavanje Dana mladosti, 25. maja, nisu izgubile na intenzitetu. Štaviše, bile su brojnije nego uobičajeno. Kao i svakog maja, trebalo je dočekati i ispratiti štafetu mladosti. Mi, bugojanski novinari, imali smo pune ruke posla. Dnevno je znalo biti i po nekoliko događaja, koji bi se, praktično, održavali u istom terminu. Ipak, sve bi se nekako ispratilo i, umjesto da budemo zadovoljni zbog uspješno obavljenog posla, pravi problemi su tek dolazili.Nas nekolicina, koji smo bili dopisnici po nekoliko dnevnih listova, tadašnje države, morali smo, obično u večernjim satima, izvještaje dostaviti redakcijama. U to vrijeme, slali smo ih telefonskim putem, diktirajući ih stenografima. I baš tog maja, prije gotovo četiri decenije u Bugojnu, najveći dio mjeseca, nisu radili telefoni. U toku su bili završni radovi na otvaranju nove zgrade pošte, objekta u kojem se i danas nalazi.Stara telefonska centrala bila je isključena odmah nakon prvomajskih praznika. Montiranje nove i moderne centrale, sa 10. 000 priključaka, iziskivalo je mnogo posla. Stručne ekipe, koje su bile raspoređene na terenu i u samoj zgradi, radile su puno parom. Za sve to vrijeme, cijeli grad je bio bez telefonskih veza. Jednostavno, Bugojno je na neki način, bilo odsječeno od ostatka zemlje. Nikome se nismo mogli javiti i niko od nas nije mogao nikoga nazvati. U takvoj situaciji, mi koji smo se bavili novinarskim poslom, morali smo se snalaziti kako znamo i umijemo, jer su redakcije od nas tražile redovno izvještavanje o svim događajima iz našeg grada.Vrlo brzo smo shvatili da nam je jedini spas u susjednom Donjem Vakufu, gdje su telefonske veze nesmetano funkcionisale. Tako je i bilo, pa smo, nekoliko puta dnevno, znali da odemo do Donjeg Vakufa, snalazeći se za prevoz kako znamo i umijemo, jer, uglavnom, nismo imali vlastite automobile. Izvještaje smo slali najčešće iz lokalne pošte, koja je imala tek dvije kabine, koje bi često znale biti zauzete, pa smo nestrpljivo morali čekati da budu slobodne. Redakcijski rokovi, kako to obično biva, su kratki i ograničeni, pa urednici žele da što prije imaju materijal na stolu. Kada bi bila gužva u pošti ili uvečer kada ne bi bila radila, prebacili bi se u obližnji hotel „Vrbas“, gdje bi sa recepcijskog telefona zvali redakcije. Za sve to vrijeme, Bugojanci su bili strpljivi čekajući, da ponovo prorade telefoni. Nakon desetak dana i montiranja nove centrale, u Bugojnu se postepeno počeo uspostavljati telefonski saobraćaj. Pred kraj maja posao je bio uspješno priveden kraju. Korisnici su dobili nove brojeve, dok je kvalitet usluga bio podignut na znatno viši nivo.

2848

. TEA

TARS

KI FE

STIVA

L FED

RA BU

GOJN

O 202

0.//B

ILTEN

8

Nova centrala omogućila je širenje telefonske mreže, kojom je 1991. godine bilo pokriveno gotovo čitavo općinsko područje. Bugojno je tada imalo 9.950 telefonskih priključaka. Praktično, svaki peti stanovnik imao je telefon, što je bilo daleko, iznad jugoslovenskog prosjeka, negdje na nivou europskog standarda. Nedavno sam jednom maturantu iz našeg grada , budućem studentu informatike, pričao kako je Bugojno svojevremeno, 10 dana bilo bez telefonskog signala. Gledao me sa nevjericom i ništa mu nije bilo jasno. U potpunosti sam ga shvatio. Živimo u vremenu novih tehnologija, interneta i pametnih telefona. Razumljivo je da se mlađim generacijama, ali i nama koji smo bili dio nje, priča o tome kako su Bugojanci nekada danima bili bez telefona i da su strpljivo čekali da prorade, čini pomalo nestvarnom.

OBRAD KISIĆ

48. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA BUGOJNO 2020.//BILTEN 829

FEDRO: Dođosmo do kraja.FEDRINICA: Hvala Bogu, fino sve prođe.

FEDRO: Festival me usrećio i ove godine.FEDRINICA: Zar te ja ne usrećujem sve ove godine?

FEDRO: Što sad sebe miješaš u ovo?FEDRINICA: Draži ti festival od mene.

FEDRO: Jesi li ti sinoć gledala predstavu?FEDRINICA: Cccc, pa zajedno smo sjedili.

FEDRO: Hoćeš da ja napravim čekaonicu u ganjku?FEDRINICA: U čemu?

FEDRO: U hodniku, ganjak je hodnik. Ko da si iz ParizaFEDRINICA: Šta će nam čekaonica u kući?

FEDRO: Da imaš gdje čekati.FEDRINICA: Šta ću čekati?

FEDRO: Da te primim kad ja hoću. FEDRINICA: Bog me ubio ako si normalan.

FEDRO: Eto vidiš, da si u čekaonici, ne bi mi to rekla.FEDRINICA: Kad bi me onda primio?

FEDRO: Razmislio bih dobro, vjerovatno bi se načekala.FEDRINICA: Ja bih se okrenula i otišla rodnoj kući.

FEDRO: Čuj, kući? Pa s kim bi išla na sljedeći festival?FEDRINICA: Ma, s tobom, s kim ću drugo? Ljuto moje, hodi da te zagrlim.

OBAZIRANJA

30

48. T

EATA

RSKI

FEST

IVAL F

EDRA

BUGO

JNO 2

020.

SELEKTOR: Sead Đulić

STRUČNI ŽIRI: Slađana ZrnićEnes SalkovićAldin Omerović

MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA:

Senad Milanović

ORGANIZACIONI ODBOR:Hasan Ajkunić

Senada MilanovićNedžad Milanović

Suad VelagićEdin Ćatić BatoErmina Musić

Dženana AbdalajbegovićAntonio DžolanVahid Duraković

Vedrana Kisić-AlagićHamira Sultanović Karadža

Tidža ČauševićSaliha Hajrić

Elma Idrizović

ŽIRI PUBLIKE:Tidža ČauševićSead Karadža

Senad Jusić ČupoEdin Korjenić

Indira RustempašićMiroslav Ristanović

Aida DžaferovićDanijela Ivoš

Adin KurbegovićJelena ŠkaroHusein ŠljivoFaruk Šupić

Jasna Mutevelić

DIREKTOR FESTIVALA: Mirza Idrizović

ORGANIZATOR KULTURNIH AKTIVNOSTI:

Vahid Duraković

IZVRŠNI PRODUCENT FESTIVALA:

Senada Milanović

PR FESTIVALA:Adna Rizvan

REDAKCIJA BILTENA:Nedžad Milanović, urednik

Anes Telbiz, tehnički urednik Vedrana Kisić-Alagić

Suad Velagić

FOTOGRAF FESTIVALA:Edin Ćatić Bato

SARADNICI:Amina TerzićAjna Kaltak Ahira MešićFarah TerzićNejla Kadrić

TEHNIČKA EKIPA:Senad Imamović Struja

Edin Ćatić BatoMahmut Ždralović Jusuf Hozić Caci

Adin Zajmović Fadil Bevrnja Esada Muhić

Edina Duraković Jasminka Zukanović

Zaim Ivković

DIZAJN PLAKATA I NASLOVNICE KATALOGA:

Tidža Čaušević

UREDNIK INTERNET STRANICE:Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:Maida May

Edo Korjenić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:POLICIJA 122-VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ 124

PORTIRNICA KSC-a 030/509-722AUTOBUSNA STANICA 030/251-789HOTEL VILLA GRANDE 062/500-577DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720

UREDNIK BILTENA 061/796-877Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i

Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)