HAC_Tunel Brinje_7 str. HAC_Tunel Brinje_8 str. HAC_Tunel Brinje_1 str. HAC_Tunel Brinje_2 str.

Foto

graf

ija, o

blik

ovan

je i

prip

rem

a za

tisa

k: H

AN

D d

izaj

n st

udio

// T

isak

: KER

SCH

OFF

SET

// N

akla

da: 1

000

kom

ada

Izgradnji dionice Dugopolje - ©estanovac prethodilasu brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokalitetakoji su se naπli u zoni graevinskih radova.

A R H E O L O G I J A

BRELA, πume i plaæe okupane briljantnimsunËevim sjajem. Mjesto se nalazi na obali izmeuplanine Biokovo i otoka BraËa. Brela su jedinstvenau svojoj ljepoti sa prekrasnim plaæama, borovimπumama, kristalno plavim morem.

MAKARSKA se nalazi u podnoæju Biokova,okruæena je pravom mediteranskom vegetacijom.U dugoj uvali prostire se Makarska rivijera u kojojsu najznaËajnija turistiËka srediπta TuËepi i Brela,Podgora, ÆivogoπÊe, ali su poznata i pitomamjestaπca kao Drvenik, Zaostrog i Gradac. Uzhotelske komplekse i apartmanska naselja je iveliki broj naturistiËkih plaæa.

BIOKOVO, planina koja se zaπtitiniËki proteæekilometrima iznad Makarske, tijekom povijestikao u svom krilu Ëuvala je puËanstvo od napadas mora, a lea podizala osvajaËima s kopna. Danasje Biokovo park prirode, izletiπte s mnogimoznaËenim planinarskim stazama, endemskimbiljnim vrstama i bogatim æivotinjskim svijetom.Jedinstvena suprotnost izmeu gotovo dvije tisuÊemetara visoke snjeæne planine i pitomog priobalja.

SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE

»vor Dugopolje:SPLIT, SOLIN, otoci: ©olta, BraË, Hvar i Vis

SPLIT, grad i luka u srednjoj Dalmaciji, srediπtearheoloπkih, povijesnih i kulturnih spomenika u1700 godina postojanja, meu kojima posebnomjesto svakako zauzima Ëuvena DioklecijanovapalaËa, dio svjetske baπtine UNESCO-a.

MOSOR, planina, sjeverno od Splita i Solina, nijeni nacionalni park ni park prirode, ali je priraslasrcu svakom Dalmatincu. Najviπi vrh je VelikiKabal (1339 m), a jedan od posjeÊenijih vrhova jeVickov stup (1325 m), a na vrhu Sveti Jure (1319m) nalazi se istoimena rimokatoliËka kapelica.

SOLIN, grad u blizini uπÊa rijeke Jadro, izmeuDonje Strane i srediπnjeg dijela Solina ostaciantiËke Salone.

©OLTA, otok u srednjodalmatinskom arhipelaguzapadno od otoka BraËa; od kopna ga dijeli Splitskikanal, od drveniËke otoËne skupine ©oltanskikanal, a od BraËa ga dijele Splitska vrata.

OTOK BRA», najpoznatije turistiËko mjesto naBraËu je Bol s prelijepom plaæom Zlatni rat, aomiljena odrediπta turista su mjesta Supetar iPuËiπÊa. BraË ima i zraËnu luku.

OTOK HVAR, najduæi otok na Jadranu. To je otokblage mediteranske klime, s najveÊim brojemsunËanih sati na Jadranu. Na otoku su poznatapolja lavande.

OTOK VIS, bogat povijeπÊu nudi posjetiteljimamnoge spomenike od antiËkog do novijeg doba.Poznati prirodni fenomen: Modra πpilja na Biπevu,Zelena πpilja na Ravniku i Krajicina πpilja na Visu.

»vor Bisko:SINJ, TRILJ

SINJ, poznat po alkarskoj tradiciji i stogodiπnjojtradiciji konjiËkih utrka i uzgoja konja. U lijepomi Ëistom okoliπu pruæa se moguÊnost za ugodanodmor, sport i rekreaciju, lov i ribolov. Sinj je ijedno od duhovnih srediπta Hrvatske.

»vor Blato na Cetini:CETINA, OMI©

OMI©, gradiÊ i luka na uπÊu Cetine u PoljiËkomprimorju, poznat kao srednjovjekovno gusarskosrediπte. Slikovitost planina i rijeke nadopunjavazanimljiva urbana jezgra s tvravama, a na samommoru gotovo kilometar duga pjeπËana plaæa i 30-tak ureenih staza za slobodno penjanje politicama kanjona Cetine.

CETINA, zelena rijeka, veliËanstven kanjon, gusteπume, vodopadi, tajanstvene πpilje i bajkovitimlinovi. U samo nekoliko minuta voænje odpovijesnog gradiÊa Omiπa, izmeu Splita iMakarske, moæete se uvjeriti u sve πto rijekaCetina skriva.

»vor ©estanovac:©ESTANOVAC, IMOTSKI,BRELA, MAKARSKA

©ESTANOVAC, opÊina koja obuhvaÊa naselje©estanovac - administrativno srediπte, te selaKreπevo, Katuni, ©eÊevica i Grabovac. Reljef togpodruËja karakterizira pojas plodnih polja (krπkeudoline) na lijevoj obali rijeke Cetine i usporednogkrπevitog grebena i zaravni, a omeeno je brdomVitrenik na sjeveru, brdom SidaËa na istoku,planinom Biokovo na jugoistoku i brdomKreπevnica na sjeverozapadu.

IMOTSKI, grad u Dalmatinskoj zagori, na padinisjeveroistoËnoga krπkog oboda Imotskog polja.U Imotskom se nalazi FranjevaËki samostan iz1738., na klisuri iznad Modroga jezera je tvravaiz srednjovjekovnog i turskog doba, a na ulazu utvravu je crkva iz XVIII. st. Ëuven po prekrasnojprirodi: LokviËiÊka jezera, Proloπko blato, DvaOka, izvore rijeke Vrljike, Modro i Crveno jezero,Imotsko polje, kanjon Badnjevice.

Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu od poËetka je sudjelovao u izradi Studije utjecaja na okoliπ autocesteA1 Zagreb-Split-Dubrovnik, tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom.

Od 15 arheoloπkih nalaziπta na dionici Dugopolje - ©estanovac, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na podruËjuDugopolja. Zbog krπkog polja pogodnog za uzgoj mediteranskih kultura i uzgoj stoke sitnog zuba, Dugopolje je bilopogodno mjesto za æivot. AntiËko Dugopolje nalazilo se u blizini Salone pa je preko Poda prolazila magistralna rimskacesta koja je od Salone vodila u unutraπnjost provincije Dalmacije. Jedna dionica te rimske ceste iskopana je kodzaseoka KoliÊi na juænoj padini brda Orgus. Tom je cestom sav promet iz Panonije i prostora danaπnje Bosne iHercegovine stizao u Salonu. Tragovi rimskog æivota pronaeni su u VuËipolju gdje je iskopana antiËka grobnica sbogatim nalazima rimskog nakita i keramiËkog posua. Iz kasnoantiËkog vremena je ruralno naselje u BanjaËamagdje su naeni ostaci suhozidnih zgrada i prostorija za uzgoj stoke. Osobito vaæno nalaziπte je srednjovjekovno groblje u VuËipolju gdje je iskopano viπe od 200 grobova iz 16. i 17. st. To je groblje imalo i steÊke ukraπene antropomorfnimukrasima, kriæevima, simbolima kruha, polumjeseca, zvijezda. Ostaci srednjovjekovnog stoËarskog naselja naeni suu vrtaËi Konopljiπte iznad sela Ercegovci. RijeË je o stoËarskom staniπtu iz 14. - 15. st. Ëiji su æitelji iskoriπtavali kraπkuvisoravan za ispaπu svoje stoke.

Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od Dugopolja do ©estanovca uglavnom su iz prethistorijskog razdoblja.Posebno treba istaknuti peÊinu Zemunica u Bisku koju je joπ u paleolitu nastanjavao neandertalac o Ëemu svjedoËenalazi kremenih alatki. U Zemunici se intenzivno æivjelo i tijekom neolita - 6.000 god. prije Krista. PeÊina je naseljavanasve do bronËanog doba.

Izgradnja dionice od Dugopolja do ©estanovca omoguÊila je da stvorimo uvid u povijest Dalmatinske zagore od paleolitikado kasnoga srednjeg vijeka. Mnogi se nalazi joπ moraju oËistiti, restaurirati, te znanstveno obraditi, tek tada Êemoimati joπ jasniju sliku povijesti Zagore. Dobra suradnja izmeu Ministarstva kulture i Hrvatskih autocesta omoguÊitÊe uspjeπno dovrπavanje ovog projekta bez devastacija arheoloπkih lokaliteta i bez usporavanja graevinskih radova.Danas se moæe reÊi da je konaËno stvorena svijest i zakonski okvir koji sprijeËavaju devastaciju kulturne baπtine, πtonajbolje pokazuju zaπtitni arheoloπki radovi na hrvatskim autocestama.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., ZagrebINSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., PC SplitGRA–EVINSKI FAKULTET, ZagrebGRA–EVINSKI FAKULTET, SplitRUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, ZagrebZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., ZagrebGEODETSKI ZAVOD d.d., SplitPROMEL PROJEKT d.o.o., ZagrebGEOPROJEKT d.d., SplitMC-ARHITEKTURA d.o.o., ZagrebIN-ARH d.o.o., Zagreb

ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE

IZVO–A»I RADOVA:KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., SplitHIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., ZagrebVIADUKT d.d., ZagrebCESTA VARAÆDIN d.d., VaraædinINGRA d.d., ZagrebZAGORJE-TEHNOBETON d.d., ZagrebSTRABAG d.d., ZagrebDALEKOVOD d.d., ZagrebKON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., SesveteAQUATERM d.o.o., ZagrebVITA d.o.o., Koprivnica

NADZOR I KONTROLA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb

SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE DUGOPOLJE-©ESTANOVAC

Hrvatske autoceste d.o.o.Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505www.hac.hr

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:

Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odboraBoris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odboraNikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odboraFranjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odboraMijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:

Mario Crnjak, predsjednik Uprave

Marijo LovrinËeviÊ, Ëlan Uprave

dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave

IMPRESSUM:

Autori:

Mario Crnjak, dipl.ing.gra,dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra,

StruËni suradnici:

mr.sc. Jasen MesiÊ, pomoÊnik ministra kulture (Arheologija)Anto FilipoviÊ, dipl.ing.gra, Darko ©oπiÊ, dipl.ing.gra,Veljko NiæetiÊ, dipl.ing.gra, Milan MatiÊ, dipl.ing.gra,

Uredniπtvo:

Darija PetroviÊ, dipl.nov., Andrea Haleuπ, dipl.cro.soc.

»vor Bisko

»vor Blato na Cetini

»vor ©estanovac

37 kmAUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dionica > DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC

Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, koja je izvor fotografija tiskanih u ovoj broπuri u svrhu promocije Hrvatske.ISB

N 9

78-9

53-7

491-

04-0

8