SADRŽAJ

Str.

IZVRŠNI REZIME DIO 1 Uvod 1

Svrha Predmet Struktura domaćeg budžeta Struktura međunarodnog budžeta Za šta se utvrđuje trošak? Pristup Proces izrade budžeta

DIO 2 Mandat

9

Mandat Strategija prestanka rada Ureda Registrara Rizici DIO 3 Kontrola i praćenje opštih budžeta Ureda Registrara

12

DIO 4 Procjena kapaciteta i radnog učinka te potrebe za resursima

13

Radni učinak institucija Procjena tužilačkih kapaciteta i radnog učinka Procjena kapaciteta i radnog učinka pretresnih vijeća Potrebe za resursima u Tužilaštvu Potrebe za resursima na Sudu Pitanja opšteg kriminala i administrativna pitanja Zaključak DIO 5 Domaći budžeti Suda BiH i Tužilaštva BiH

18

Plan domaćeg budžeta Uticaj tranzicije na plan domaćeg budžeta Uticaj integracije na plan domaćeg budžeta Budžetski rizici Analiza ključnih omjera Analiza radnog učinka Zaključak DIO 6 Međunarodni budžet Ureda Registrara

29

Plan međunarodnog budžeta Budžetni rizici Analiza ključnih omjera i podataka Zaključak DIO 7 Procjena finansijskih potreba

36

Tekuće potrebe Potrebe zatvorskog projekta

DIO 8 Usporedba sa prethodnim budžetima

37

Dodaci

Budžeti

17 Pregled domaćeg budžeta 69 Domaći budžet po institucijama i odjelima

Sud BiH i Tužilaštvo BiH 70 Sud BiH 71 Tužilaštvo BiH

Zajedničke službe 79 86

Međunarodni budžet Ureda Registrara Međunarodna podrška pravosudnim institucijama BiH 93 Međunarodna podrška Sudu BiH 94 Međunarodna podrška Tužilaštvu BiH 100 Međunarodna podrška Uredu Registrara 103

Planovi

Oznaka Opis Str.

1 Proces izrade budžeta 7 2 Radna mjesta i troškovi pokriveni međunarodnim sredstvima u 2009. godini 30 3 Radna mjesta i troškovi pokriveni međunarodnim sredstvima u drugoj polovini

2007. godine 31

Kružni dijagrami

Oznaka Opis Str.

1 Ukupni međunarodni troškovi institucija 29 2 Troškovi prema vrsti za 2007. godinu 34 3 Međunarodna podrška pravosudnim institucijama BiH Obećana sredstva 2007. –

2009.

36

Oznaka Opis Str. 1.1 Sadašnja aktivnost na predmetima 40 1.2 Kumulativna aktivnost na predmetima 41 1.3 Podaci o prvostepenim presudama, žalbama i odlukama 42 2 Analiza budžetskog rebalansa za međunarodne investicije 43 3 Pravosudni rezultati i radni učinak 44

4.1 Matrica osoblja za podršku tužilaštvu – Posebni odjel za ratne zločine 46 4.2 Matrica osoblja za podršku tužilaštvu – Posebni odjel za organizovani kriminal,

privredni kriminal i korupciju 47

4.3 Matrica osoblja za podršku sudu 48 4.4 Matrica osoblja za podršku u sudnicama 49 5 Indirektni planovi resursa za podršku 50 6 Standardne pretpostavke kod izračunavanja troškova 52 7 Direktne višekratne pretpostavke kod izdataka 52 8 Kratko objašnjenje ostalih izdataka 53 9 Plan domaćeg zapošljavanja 55

10 Domaći opšti budžet pravosudnih institucija BiH na državnom nivou 56 11 Opšti budžet međunarodne podrške pravosudnim institucijama BiH na državnom

nivou 57

12 Domaći opšti kadrovski budžet pravosudnih institucija BiH na državnom nivou 58 13 Analiza gašenja radnih mjesta pokrivenih iz međunarodnih izvora po funkciji, vrsti

ugovora i nacionalnosti 59

14 Analiza stepena stručne spreme domaćeg osoblja Ureda Registrara po odjelima 62 15 Lista međunarodnog osoblja 66 16 Izvori finansiranja 68

Tabele

Oznaka Opis Str. 1 Pravosudni radni učinak i rezultati 13 2 Tužilački kapaciteti i radni učinak Odjela I za ratne zločine 13 3 Tužilački kapaciteti i radni učinak Odjela II za organizovani kriminal 14 4 Kapaciteti pretresnih vijeća i radni učinak Odjela I i II za organizovani kriminal 14 5 Tužioci – plan resursa 15 6 Broj sudija – plan resursa 16 7 Domaći opšti budžet pravosudnih institucija na državnom nivou 18 8 Finansijski uticaj tranzicije na domaći opšti budžet 19 9 Uticaj zapošljavanja kroz tranziciju i integraciju na domaći kadrovski budžet 20

10 Finansijski uticaj integracije na domaće opšte budžete 20 11 Plan zapošljavanja kroz integraciju 21 12 Prosječan trošak jednog domaćeg zaposlenog lica 24 13 Domaći budžet za Sud BiH 26 14 Domaći budžet za tužilaštvo BiH 27 15 Utjecaj integracije na budžet institucija – Zajedničke službe 28 16 Opšti budžet za međunarodnu podršku državnim pravosudnim institucijama BiH 29 17 Opšti kadrovski budžet međunarodne podrške državnim pravosudnim institucijama

BiH 31

18 Analiza smanjenja osoblja po nacionalnosti za međunarodni budžet 31 19 Međunarodno finansiranje pravosudnih institucija BiH na državnom nivou 36 20 Procjena izmjena objavljenih budžeta 37

Dijagrami

Oznaka Opis Str.

1 Proces izrade budžeta 2 2 Domaća struktura Tužilaštva BiH 3 3 Struktura domaćeg budžeta zajedničkih službi 3 4 Struktura međunarodnog budžeta Ureda Registrara 4 5 Sistem Suda BiH i proces stvaranja dodatne vrijednosti 5 6 Osoblje Ureda Registrara u menadžmentu, finansijama i administraciji 8 7 Status tužilačkih timova i upražnjena radna mjesta 15 8 Status pretresnih vijeća i upražnjena radna mjesta 16

Grafikoni

Oznaka Opis Str.

1 Modalitet potrošnje domaćeg budžeta BiH 18 2 Domaće investicije u Sud i Tužilaštvo BiH 22 3 Godišnji ciljni brojevi kod zapošljavanja i integracije 22 4 Broj osoblja podrške Suda prema sudiji 23 5 Broj osoblja podrške tužilaštvu prema tužiocu 23 6 Tekući izdaci kao udio ukupnih izdataka 24 7 Domaće investicije u donošenje jedne prvostepene presude 25 8 Modalitet međunarodnih investicija po vrsti troškova Ured Registrara 30 9 Modalitet zapošljavanja me]unarodnog osoblja u Uredu Registrara 32

10 Modalitet zapošljavanja doma'eg osoblja u Uredu Registrara 32 11 Trend zapošljavanja iz domaćih i međunarodnih izvora finansiranja 33 12 Tekući izdaci kao udio ukupnih izdataka 33 13 Trošak donošenja jedne prvostepene presude 35

IZVRŠNI REZIME Svrha ovog dokumenta je da predoči dugoročni finansijski plan domaćeg budžeta Suda Bosne i Hercegovine (BiH), Tužilaštva BiH i međunarodnog budžeta Ureda Registrara. Ovaj dokument se ne bavi programom reforme pravosudnog sektora niti govori o prošlom ili sadašnjiem izvođenju predmeta ili suđenja. Planiranje domaćeg budžeta za Sud BiH i Tužilaštvo BiH, odnosi se na period od 2006. do 2010. godine. Planiranje za međunarodni budžet Ureda Registrara, urađeno je za period od 2006. do 2009. godine. Termini „budžet Suda BiH“ i budžet Tužilaštva BiH“ u ovom dokumentu koriste se isključivo u smislu dugoročne vizije finansijskih potreba Suda BiH i Tužilaštva BiH u periodu od 2006. do 2010. godine i polazne osnove za izradu prijedloga budžeta ovih institucija za navedene godine. Ono što se željelo postići procesom izrade budžeta je uravnotežena alokacija resursa različitim institucijama tokom vremena. To je zahtijevalo detaljnu procjenu kako radnog učinka tako i kapaciteta. Rezultat ovog procesa procjene su tužilački i sudski rezultati na osnovu kojih se definisao potreban broj sudija i tužilaca. Svi izdaci se zatim direktno ili indirektno povezuju sa tužiocima, sudijama ili pravosudnim rezultatom. Polazna osnova ovakvog uravnoteženog pristupa je vremenski period koji sudska vijeća provedu na suđenjima. Ovaj budžet je kao pretpostavku uzeo da će prosječno sudsko vijeće provesti više od 70% svoga radnog vremena na suđenjima. Ovaj zahtijevan cilj postavljen je na osnovu procjene rezultata Tužilaštva, te sudskih kapaciteta kako je pojašnjeno u Dijelu 4 ovoga budžeta. Prva funkcija ovog budžeta je da postavi osnovu za uspješno provođenje zahtjevnog programa tranzicije koji podrazumijeva postepen prestanak rada međunarodnih stručnjaka i zamjena domaćim službenicima od 2006. sve do 2010. godine. Druga funkcija ovog budžeta je uspješno provođenje strategije prestanka rada Ureda Registrara ili integracije domaćeg osoblja Ureda Registrara u domaće budžete do kraja 2009. godine. Ipak, prvenstvena uloga budžeta jeste da predvidi domaće i međunarodne potrebe za gotovim novcem za Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Ured Registrara. Razvojna priroda ovih institucija osigurava da proces usvajanja znanja ima stalni uticaj na alokaciju resursa u budućnosti. Nadalje, valja primijetiti da potrebe za resursima ovih institucija dostižu vrhunac 2007. godine, kada završava program izgradnje kapaciteta a odlazak međunarodnih stručnjaka počinje dobivati zamah. Postoji nekoliko rizika vezanih za ovaj budžet. Ipak, ključni rizici su neuspjeh da se osigura strateška i finansijska podrška za ove budžete kako od domaćih tako i stranih službi, te jako povećan obim posla koji se odnosi na predmetne spise i suđenja, preko onoga predviđenog u sklopu ovoga budžeta.

U Dijelu 4, pokazano je kako ovaj budžet predviđa da će Odjel I za ratne zločine i Odjel II za organizovani kriminal imati 31 okončano suđenje godišnje sa 65 prvostepenih presuda i 50 sporazuma o priznanju krivnje. Ovi rezultati zauzvrat zahtijevaju šest tužilačkih timova za ratne zločine i pet tužilačkih timova za organizovani kriminal sa osam pretresnih vijeća i dva apelaciona vijeća. Ovaj budžet takođe podrazumijeva zadržavanje postojećih kapaciteta za krivično gonjenje opšteg kriminala i upravne–građanske predmeta sa pet pretresnih vijeća i dva apelaciona vijeća. Ova struktura zahtijeva 32 tužioca i 53 sudija.

Tužioci – plan resursa

2006 2007 2008 2009 2010 Sada Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc

Ukupan broj domaćih radnih mjesta 16 16 25 25 30 30 32 32 32 32Ukupan broj međ. radnih mjesta 10 11 11 11 6 6 3 3 0 0Ukupan broj radnih mjesta za tuž. 26 27 36 36 36 36 35 35 32 32

Sudije - plan resursa i zapošljavanja

2006 2007 2008 2009 2010 Sada Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc ProcUkupan broj domaćih radnih mjesta 23 35 35 35 39 40 46 46 53 53Ukupan broj međ. radnih mjesta 14 16 16 16 14 13 7 7 0 0Ukupan broj sudijskih radnih mjesta 37 51 51 51 53 53 53 53 53 53

U Dijelu 4 ovoga budžeta, također se predviđa da će u periodu planiranja biti izrečeno preko 500 prvostepenih presuda i sporazuma o priznanju krivnje, gdje će većini osuđenih biti određena zatvorska kazana. Ovo je glavni razlog za izgradnju novog zatvora. U Dijelu 5, pojašnjeno je da se potrebe za domaćim finansijskim resursima Suda BiH i Tužilaštva BiH povećavaju se sa 6,1 milion KM u 2005. na 22,1 miliona KM do 2010. godine. Glavni uzročnici ovog povećanja su tranzicija, tj. proces zamjene međunarodnih domaćim stručnjacima kako isti postepeno odlaze, i integracija domaćeg osoblja Ureda Registrara u domaće budžete.

Domaći opšti budžet pravosudnih institucija BiH na državnom nivou Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara

Valuta: KM 000 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupne finansijske potrebe 6.188

8.328

13.625

16.882

19.056

22.143

Sud

3.902

5.328

8.293

9.079

9.922

11.969

Tužilaštvo

2.286

3.000

5.332

7.548

8.247

8.669

Zajedničke službe - - - 255 887 1.504

Ovo povećanje finansijskih potreba je rezultat povećanja broja osoblja. Domaći budžet za finansiranje osoblja za Sud BiH i Tužilaštvo BiH povećava se sa 125 zaposlenih u 2006. godini na 380 zaposlenih u 2010. godini. Ovo povećanje je direktni rezultat procesa tranzicije i integracije, što znači dodatnih 110 zaposlenih kao rezultat tranzicije, 121 zaposleni i 24 pripravnika kao rezultat procesa integracije.

Uticaj tranzicije i integracije na broj domaćeg osoblja

200604

200612

200712

200812

200912

201012

Sadašnji budžet i povećanja usljed tranzicije/integracije 125

189

283

325

356

380

Sud

78

142

165

171

177

187

Tužilaštvo

47

47

118

137

147

161

Zajedničke službe

-

-

-

17

32

32 Pripravnici uračunati u gore navedene brojke

9

9

21 22 23 37

Plan integracije osoblja

200607

200701

& 200707

200807

200907

201001

Uticaj integracije 30 95 113 128 145

Sud

30

53

54

54

57

Tužilaštvo

-

42

42

42

56

Zajedničke službe

- -

17

32

32 Godišnji uticaj integracije na pripravnički rad

10

10 10 24

Kumulativni uticaj integracije bez pripravničkog rada

30

85 103 118 121

Razlozi zbog kojih dolazi do povećanja broja zaposlenih su dvostruki. Prvo, potrebno je povećati broj sudija i tužilaca da bi se podržalo povećanje broja pravosudnih rezultata. Drugi se odnosi na paralelni proces tranzicije i integracije. Procjena, provedena u Dijelu 4, zaključuje da, kako bi se dobili željeni pravosudni rezultati, broj domaćih tužilaca trebao bi se povećati sa 16 u 2006. godini na 32 u 2010. godini, uporedo sa rastom broja domaćih sudija koji bi se sa 23 u 2006. godini trebao povećati na 53 u 2010. godini. Međutim, najvažnije za uravnotežen pristup ovom budžetskom planu jeste održati vjerodostojan omjer broja osoblja za podršku i broja sudija i tužilaca. Ovaj omjer je zadržan na broju 2,2:1 za sudije i 3,1:1 za tužioce. Kombinirani utjecaj prirode tužilačkog obima posla i strukture sudskih vijeća zahtijeva veći broj osoblja za podršku tužiocu od broja osoblja za podršku sudiji.

Omjer broja osoblja za podršku sudijama i tužiocima (bez pripravnika)

200604 200712 200812 200912 201012Domaće

Broj osoblja za podršku po sudiji 2.2 3.3 2.9 2.3 2.2Broj osoblja za podršku po tužiocu 1.7 3.5 3.3 3.3 3.3

Međunarodno

Broj osoblja za podršku po sudiji 3.3 0.1Nema osoblja za podršku u

Uredu Registrara

Broj osoblja za podršku po tužiocu 7.3 3.2 1.7Nema osoblja za podršku u

Uredu Registrara Međun. i domaće kombinirano

Broj osoblja po sudiji 2.6 2.4 2.2 2.2 2.2Broj osoblja po tužiocu 4.0 3.4 3.1 3.1 3.3

U Dijelu 6 detaljno je izneseno kako međunarodni budžet strategije prestanka rada Ureda Registrara odražava brzo smanjenje finansijskih potreba od 2008. godine. Opet, ovome je uzrok proces tranzicije i integracije. Kako je pokazano u Dijelu 7, ovaj budžet pokazuje ne postoji potreba za dodatnim finansijskim sredstvima za finansiranje Ured Registrara do kraja 2007. godine, dok postoji nedostatak finansijskih sredstava od 9,7 miliona Eura za period od 2007. do 2009. godine. Međutim, ostaju nepokrivene finansijske potrebe od 14,4 miliona EUR za zatvor. Ove finansijske potrebe su ublažene nedavnom odlukom Senata Sjedinjenih Američkih Država da donira 4 miliona USD za finansiranje ovog projekta. Opšti budžet međunarodne podrške pravosudnim institucijama BiH na državnom nivou

Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara Valuta: EUR 000

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Pravosudne institucije BiH

10,563

9,716

7,704

5,112 -

Sud

2,613 2,399 1,904 1,388 -

Tužilaštvo

3,440 3,265 1,549 1,021 -

Ured registrara

4,104 4,016 3,960 2,702 -

Kapitalni projekti

404

36

290 - - Međunarodni budžet za finansiranje osoblja pokazuje agresivnu izlaznu strategiju zasnovanu na principu tranzicije, sa međunarodnim osobljem koje se smanjuje sa 65 u 2006. godini na 49 u 2007. godini i 14 u 2009. godini. Međunarodno osoblje u 2009. godini čine tužioci, sudije i ključno osoblje za podršku. Broj međunarodno finansiranih domaćih pozicija se smanjuje radi utjecaja integracije sa 187 u 2006. godini na 105 u 2007. godini, 77 u 2008. godini i 53 u 2009. godini. Domaće osoblje u 2009. godini je sastavljeno uglavnom od prevodilaca i ključnih administrativnih pozicija podrške.

Ključni fokus u kontroliranju troškova koji se ne odnose na zaposlenike jeste omjer tekućih troškova ili postotak troškova koji se na odnose na zaposlenike u odnosu na ukupne troškove. Ovaj omjer je zadržan ispod 20% i za domaći i za međunarodni budžet. Grafikon koji slijedi predstavlja pregled prosječnog troška prvostepene presude za Sud BiH i Tužilaštvo BiH. U suštini, kako se međunarodni stručnjaci zamjenjuju domaćim, prosječni trošak smanjuje se sa 450,000 Eura na 150 000 Eura, dok se broj prvostepenih presuda povećava. Usporedba ovih troškova sa prosječnim troškom prvostepene presude pred Međunarodnim Krivičnim Sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) od 15 miliona Eura ide u korist Suda i Tužilaštva BiH.

Ovi su budžeti ne samo kompleksni nego i predstavljaju i zazov, te će i dalje zahtijevati podršku domaćih i međunarodnih službenika da bi se osigurao njihov uspjeh. Međutim, uravnotežen pristup ovog budžeta, uključujući postizanje zahtijevnih ciljeva daje finansijsku osnovu za raspodjelu domaćih resursa i realnu strategiju prestanka rada Ureda Registrara, koja se zasniva na dugoročnoj i održivoj domaćoj pravosudnoj strukturi.

Analiza smanjenja broja osoblja po pripadnosti Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara

200706 200707 200807 200907 201001 Međunarodna podrška pravosudnim institucijama BiH

Međunarodno osoblje 65 49 30 14 -

Međunarodni pripravnici 7 8 6 3 -

Međunarodna podrška Pravosudnim institucijama BiH

Domaće osoblje 187 105 77 53 -

Domaći pripravnici 34 26 23 15 -

Pravosudne institucije BiH Međunarodne i domaće investicije

Trošak donošenja jedne prvostepene presude

- 50.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000450.000500.000

2006 2007 2008 2009 2010 Godina

Euro

Domaće investicije Međunarodne investicije

DIO 1: UVOD Svrha Glavna svrha procesa izrade budžeta je da se prikaže dugoročni finansijski plan za domaći budžet Suda Bosne i Hercegovine (BiH), Tužilaštva BiH [u daljem tekstu institucije] i Ureda Registrara. Ovaj izvještaj se ne bavi programom reforme pravosudnog sektora. Međutim, ishod ovog programa se može direktno odraziti na pretpostavke koje čine osnovu ovog budžeta, a slijedom toga i na kalkulaciju budžetskih troškova prikazanih u ovom izvještaju. Ovaj izvještaj se ne bavi prošlim ili sadašnjim radnim učinkom. Međutim, da bi čitalac ovog izvještaja imao bar neku informaciju o budžetskim pretpostavkama, u Dodatak 1 je uvršten Izvještaj o sadašnjoj aktivnosti na predmetima. Kad je u pitanju međunarodni budžet, u Dodatak 2 je uvrštena Analiza rebalansa budžeta za međunarodne investicije. Napomena: LE3 se odnosi na ovaj budžet, a LE2 se odnosi na budžet iz oktobra 2005. godine. Uloge ovih opštih budžeta su trostruke:

podržati učinkovito postizanje sudskih i tužilačkih rezultata [u daljem tekstu pravosudni rezultati] definisanjem indikatora i koeficijenata učinkovitosti,

predvidjeti uticaj operativnih događaja kao što su proces tranzicije i integracije na potrebna gotovinska sredstva,

razviti uravnotežen pristup razvoju kapaciteta različitih institucija tokom vremena.

Funkcija ovog budžeta je da se pruži podrška procesima tranzicije i integracije. Definicija tranzicije Izraz tranzicija se odnosi na prenos rukovodnih i pravosudnih stručnih sposobnosti na domaće službenike. U smislu ovog budžeta ovo se samo odnosi na proces u kojem domaće institucije zapošljavaju domaće sudije, tužioce i njihovo pomoćno osoblje kako se međunarodne sudije, tužioci i pomoćno osoblje budu povlačili iz Ureda Registrara tokom 2007. i 2010. godine. Također, odnosi se na izgradnju domaćih kapaciteta uz pomoć kapaciteta koje je izgradio Ured Registrara. Definicija procesa integracije Proces integracije se odnosi na proces prenosa finansijske odgovornosti sa budžeta Ureda Registrara na budžete BiH. To u stvari znači prelazak kadrova Ureda Registrara na odgovarajući budžet BiH tokom 2006. i 2009. Predmet Predmet ovog budžeta je dosta širok u tom smislu da ukupna struktura budžeta počiva na dva budžetska stuba.

Prvo, utvrđuje petogodišnji budžet za Sud i Tužilaštvo BiH u periodu od 2006. do 2010. godine.

Drugo, utvrđuje četverogodišnji budžet za strategiju prestanka rada Ureda Registrara u periodu od 2006. do 2009. godine.

1

Struktura domaćeg budžeta Budžeti za institucije koje finansira BiH prikazani su u domaćoj valuti, tj. u konvertibilnoj marci (KM). Postoje tri domaća budžeta, po jedan za svaku instituciju: Sud BiH, Tužilaštvo BiH i zajedničke službe ili funkcije koje će se integrisati u zasad još neutvrđene državne institucije. Struktura budžeta ovih institucija je prikazana u Dijagramima 1, 2 i 3. Dijagram 1

Sud

Sekretarijat Suda Zajednički sekretarijat

Domaće sudije

Sudska uprava

Podrška Sudu

Podrška svjedocima i žrtvama

Sekretar Adiministrat.

odjeljenja

Sekretar Apelacionog

odjeljenja

Sekretar Krivičnog odjeljenja

Finansije Suda

Admin, pravne i tehničke službe

Pravni ured za podršku

Sudu

Odnosi s javnošću

Plenum

Međunarodne sudije

Struktura domaćeg bužeta Suda BiH

Kabinet sekretara Suda

Troškovni centar

Odjel

Legenda za boje

odjeli bez posebnog budžeta

Institucija

integrisani troškovni centri

Pravna pomoć

2

Dijagram 2

Dijagram 3

3

Struktura međunarodnog budžeta Budžeti međunarodne zajednice su iskazani u eurima (EUR). Postoji jedan budžet za Ured Registrara kao što je prikazano u Dijagramu 4. Međutim, radi jasnoće, ovaj budžet podijeljen je na tri posebna međunarodna budžeta, za svaku od institucija: međunarodna podrška Sudu BiH, međunarodna podrška Tužilaštvu BiH i međunarodna podrška Uredu Registrara. Dijagram 4

Međunarodna podrška Uredu registrara

Međunarodna podrška krivičnoj

odbrani

Međunarodna podrška zaštiti

svjedoka

Biblioteka

Informacijska tehnologija i komunikacije

Obezbjeđenje

Održavanje zgrada

Sudska uprava

Podrška Sudu

Podrška svjedocima

Međunarodne sudije

Posebni odjel za ratne zločine

Posebni odjel za organizovani

kriminal

Međunarodna podrška zajedničkim

službama

Finansije i administracija

Prevodioci

Honorari odbrane

Međunarodna podrška Sudu

Međunarodna podrška Tužilaštvu

Struktura budžeta Ureda registrara

Troškovni centar

Odjel

Legenda za boje

odjeli bez posebnog budžeta

Institucija

Integrisani troškovni centri

integrisani troškovni centri

integrisani troškovni centri

Pisarna Suda

Planiranje izgradnje zatvora

Kabinet registrara

Ured registrara

Za šta se utvrđuje trošak? Osnovni sistem za koji se utvrđuje trošak je Sud BiH. Ovaj sistem i njegov proces stvaranja dodatne vrijednosti prikazan je u Dijagramu 5. Međutim, ključni element u dijagramu jeste da on povezuje gore navedene budžetske strukture sa glavnim procesima stvaranja dodatne vrijednosti Suda BiH.

4

Predmeti 11 Bis (MKSJ)

Predmeti sa djelimičnom istragom (IPO MKSJ-a)

Međunarodne i državne policijske agencije

Policija i tužioci na entiteskom nivou

OSUMNJIČENI TUŽILAŠTVO BiH

Kabinet glavnog tužioca

6 timova za ratne zločine

timovi za opšti kriminal

5 timova za organizovani

kriminal

klijentov odabir tima za odbranu

Imenovanje ovlaštenog branioca

Pružanje podrške odbrani i plaćanje njihovih honorara

SUD BiH

Predsjednik Suda

Odjel I 5 pretresnih vijeća

Admin/parnično odjeljenje 4 pretresna

vijeća

Apelaciono odjeljenje 4 apelaciona

vijeća Admin odjeljenje 1 vijeće plus 2 sudije

Prvostepene presude

Sudska uprava Podrška

SuduPodrška

svjedocima

Kabinet registrara

Informacijska tehnologija Obezbjeđenje

Prevodioci

Održavanje zgrada

Finansije i administracija Zaštita svjedoka

Planiranje izgradnje zatvora

Sistem Suda BiH

Proces stvaranja dodatne vrijednosti

Zajednički sekretarijat

Pravosnažne presude

Finansirana međunarodni Ureda registrara za cijelo vrijeme trajanja mandata

Zajedničko finansiranje funkcija za tranziciju i integraciju na domaću finansijsku odgovornost u mandatnom periodu.

Finansiraju domaći budžeti za cijelo vrijeme trajanja mandata

Legenda boja za finansiranje

Dijagram 5

5

Pristup Pristup se bazira na uravnoteženom i strateškom pristupu izradi ovih budžeta. Ovi budžeti su složeni u tom smislu što se isprepliću institucije, domaći i međunarodni izvori finansiranja te procesi tranzicije i integracije. Uravnotežen pristup nalaže da strukturni razvoj bude takav da vrijedi za sve institucije. To znači da resursi budu dodijeljeni tako da se obezbijedi da mogućnosti Tužilaštva BiH da stvara određeni obim posla odgovaraju mogućnostima Suda BiH da odrađuje taj obim posla. Strateški pristup još više produbljuje uravnoteženi pristup tako što direktno povezuje dodjelu resursa sa pravosudnim rezultatima svake institucije. To u smislu ovog budžeta znači da se obezbijede resursi poput sudija i tužilaca da se omogući učinkovito ostvarivanje pravosudnih rezultata. Proces izrade budžeta Tehnički pristupi izradi ovih budžeta, iako općenito prilično jednostavni, zahtijevaju dosta vremena. Međutim, samo praćenje postupka izrade po izvorima finansiranja, institucijama i kroz procese tranzicije i integracije po svojoj prirodi je veoma složeno. Glavni koraci u izradi budžeta su objašnjeni u Planu 1 ovog poglavlja. Općenito, proces izrade budžeta polazi od postojećeg nivoa aktivnosti kao što je prikazano u Dodatku 1 i pretpostavlja učinkovito vođenje sudskog postupka kao što je ilustrovano u Dijagramu 5. Međutim, prilikom čitanja ovog budžeta treba obratiti pažnju na dvije stvari. 1. Efekat preklapanja Potreba za izgradnjom domaćih kapaciteta i podržavanjem procesa prenosa znanja sa međunarodnih stručnjaka na domaće službenike dovodi do ‘efekta preklapanja’. To znači da će u 2007. godini postojati maksimalan broj zaposlenih, jer se izgrađuju domaći kapaciteti a proces povlačenja međunarodnih kapaciteta se nalazi u ranoj fazi realizacije. 2. Efekat učenja Zbog rane faze razvoja ovih institucija, efekat učenja je prirodno uticao na strukturu ovog budžeta u odnosu na prijašnje budžete. Ovaj budžet pretpostavlja da će princip učenja i dalje uticati na buduće ralokacije resursa. Na primjer, može doći do promjena struktura, možda se ostvare dodatna povećanja efikasnosti ili se postojeći ciljevi u pogledu radnog učinka pokažu prezahtjevnim.

6

Plan 1 Proces izrade budžeta KORAK 1: Procjena aktivnosti U svim institucijama je izvršen pregled sadašnjeg nivoa pravosudnih rezultata, kapaciteta i radnog učinka. U tom procesu su razmatrana pitanja radnog učinka i kapaciteta kao što su: broj završenih suđenja; broj prvostepenih presuda; broj optuženih i broj svjedoka po suđenju. Rezultati ove procjene su, kao što je navedeno u dodatku 3, iskorišteni da se napravi uravnotežen pristup alokaciji resursa. KORAK 2: Planiranje resursa Na osnovu ove procjene napravljeni su planovi resursa za svaku funkcionalnu jedinicu. Ovaj proces je podijeljen na četiri različite faze i to: Faza 1: Napravljeni su planovi resursa radi procjene pravosudnih rezultata za sudije i tužioce. Dugoročni planovi resursa za tužioce i sudije nalaze se u tabeli 5 odnosno tabeli 6. Faza 2: Napravljena je kadrovska matrica za direktne resurse koji su potrebni kao podrška svakom tužiocu i sudiji. Ove kadrovske matrice nalaze se u dodatku 4 i pokrivaju: Posebni odjel za ratne zločine, Posebni odjel za organizovani kriminal, podršku Sudu i podršku u sudnicama. Faza 3: Plan kadrovskih resursa (dodatak 5) napravljen je za cjelokupno pomoćno osoblje koje podržava rad tužilaca i sudija. Ovaj proces planiranja zasniva se na procjeni broja predmetnih spisa, broja svjedoka i broja kadrova. Ovi planovi resursa obuhvataju: pravnike, službenike za podršku svjedocima, tehničare za informacijsku tehnologiju i prevodioce. Faza 4: Procjena kadrovskih resursa izvršena je po funkcijama za pomoćne poslove kao što su: obezbjeđenje, održavanje zgrada, finansije, uprava i administracija. Ove pozicije su prikazane u dijagramu 6 KORAK 3: Procjena izdataka Na osnovu ovih planova resursa izvršena je procjena izdataka za svaku potrebu za resursima i to prema vrsti izdataka. To je opet urađeno u tri faze. Faza 1: Izvršena je standardna kalkulacija (dodatak 6) za svaki trošak vezan za zaposleno lice koji obuhvata i redovne i kapitalne stavke izdataka. Time je izračunat prosječni trošak po osobi za korištenje stavki sredstava kao što su: računari, garniture namještaja, komunalije, telekomunikacije i kancelarijske potrepštine. Faza 2: Izvršena je kalkulacija za opetovane izdatke koji su direktno povezani sa pravosudnim rezultatima. Ovi izdaci (dodatak 7) pokrivaju stavke kao što su: troškovi za svjedoke, sudske potrepštine i honorari za pravnu pomoć odnosno odbranu. Faza 3: Procjena ostalih pojedinačnih stavki izdataka je izvršena u kontekstu njihove povezanosti sa pravosudnim rezultatima. Svakoj stavki izdataka dodijeljena je jedinstvena budžetska šifra i objašnjenje. Ove stavke pokrivaju resurse kao što su: putovanja, obuka i usavršavanje, programi za odnose s javnošću, profesionalni honorari te kapitalne stavke poput kancelarijske opreme i softvera. Pregled ovih objašnjenja troškova za 2006. i 2007. godinu nalazi se u dodatku 8. KORAK 4: Planiranje integracije U skladu sa zaključcima Donatorske konferencije održane u martu 2006. godine, potvrđen je plan za postepenu integraciju osoblja Ureda Registrara u odgovarajuće državne budžete institucija u periodu od 2006. do 2010. godine. Taj proces iziskuje detaljnu procjenu svake stavke iz mjeseca u mjesec u pogledu tajminga i sinhronizacije integracije osoblja i finansijske odgovornosti kako za plate tako i za tekuće izdatke. KORAK 5: Planiranje tranzicije U skladu sa zaključcima Donatorske konferencije održane u martu 2006. godine, napravljen je plan resursa za prenos rukovodne i pravosudne odgovornosti sa međunarodnih stručnjaka na domaće službenike. Ovaj proces iziskuje detaljan pregled pravosudnih struktura, napredovanja na planu izgradnje kapaciteta i s tim povezanog povlačenja međunarodnih stručnjaka. Taj proces je doveo do plana zapošljavanja domaćeg osoblja u institucijama (dodatak 9) u periodu od 2006. do 2010 godine.

7

Dijagram 6

8

DIO 2: MANDAT Mandat Ureda Registrara definisan je planom realizacije projekta iz oktobra 2004. godine. Ured visokog predstavnika je ovaj plan predstavio Vijeću za implementaciju mira (VIM). Ovim dokumentom su definisani rezultati, struktura projekta, rokovi za tranziciju, broj i veličina tužilačkih timova i pretresnih vijeća. Nakon što je Vijeće za implementaciju mira prihvatilo ovaj plan, mandat Ureda Registrara je utvrđen Međunarodnim sporazumom između visokog predstavnika i Predsjedništva BiH. Mandat Mandatom su definisane smjernice za Ured Registrara za period od 5 godina. Ovim mandatom je takođe definisan posao predviđen projektom u smislu uspostavljanja državnih institucija koje bi samostalno radile i vodile pravična suđenja u predmetima ratnih zločina, organizovanog kriminala, privrednog kriminala i korupcije. U osnovi ovog mandata je privremena potreba da međunarodni stručnjaci pomažu domaćim službenicima u ispunjavanju ovog mandata. Ovo je urađeno kroz međunarodnu izgradnju kapaciteta i započinjanje procesa prenošenja rukovodne i finansijske odgovornosti sa međunarodnih stručnjaka na domaće službenike i domaće budžete. Ovaj mandat ne samo da priprema teren na kojem projekat djeluje nego se bavi i rješavanjem glavnih dilema projekta u pogledu finansijskog upravljanja, tj. potrebom da se definiše odgovarajuća struktura resursa koja bi ispunila međunarodna i domaća finansijska očekivanja paralelno sa uspostavljanjem održivih domaćih kapaciteta. U okviru ovog mandata, očekivano buduće stanje projekta je izraženo kao:

nezavisan Sud BiH koji vodi pravična suđenja koja se u potpunosti finansiraju iz budžeta BiH,

nezavisno Tužilaštvo BiH koje efikasno vodi istrage i krivično gonjenje, a koje se u potpunosti finansira iz budžeta BiH,

razvoj održivih kapaciteta uspostavljanjem institucija sa kredibilitetom koje vode ekonomski prihvatljive i adekvatne pravosudne procese.

Ovaj mandat ima šest glavnih ciljeva:

Izgradnja fizičke infrastrukture. To je odrađeno. Stvaranje rukovodnih i ljudskih kapaciteta koji će biti u stanju izgraditi

kapacitete i prenijeti te kapacitete na domaće službenike. To je odrađeno. Postepeno prenošenje rukovodnih odgovornosti na predsjednika Suda i

glavnog tužioca. To je odrađeno. Stvaranje ekonomske vrijednosti kako za domaće tako i za međunarodne

investitore. Uspostavljanje održivih institucija koristeći ekonomski prihvatljiv i adekvatan

domaći pravosudni model. Postepeno prenošenje finansijske odgovornosti sa međunarodnih budžeta na

budžete BiH.

9

Strategija prestanka rada Ured Registrara Ključni strateški rezultat Ureda Registrara sada se svodi na strategiju prestanka njegovog rada do kraja 2009. godine. To znači da je fokus Ureda Registrara na prenosu međunarodne finansijske odgovornosti sa Ureda Registrara na domaće službenike i budžete. To iziskuje odgovarajuće prilagođavanje resursa ovoj strategiji. U naredne četiri godine ova strategija prestanka rada iziskivaće velike promjene u strukturi resursa i budžeta institucija, kao i samog Ureda Registrara. Ova promjena u strukturi resursa znači,

prebacivanje domaćeg kadra Ureda Registrara na odgovarajuće budžete institucija

povlačenje u procesu tranzicije: međunarodnih rukovodnih kapaciteta međunarodnih tužilačkih kapaciteta međunarodnih sudskih kapaciteta

uključivanje u procesu tranzicije domaćih kapaciteta kao zamjenu za međunarodne kapacitete koji se povlače.

Glavne inicijative koje potpomažu ovaj proces promjene obuhvataju:

izmjene Međunarodnog sporazuma o uspostavljanju Ureda Registrara, izmjene kadrovskih procedura i politike radi da se obezbijedi lakša integracija

domaćeg kadra Ureda Registrara u odgovarajuće domaće institucije, izmjene opštih pravila, procedura, politike i rukovodne strukture radi

obezbjeđenja prenošenja rukovodne i finansijske odgovornosti. procjenu raspoloživosti resursa kako na domaćem tako i na međunarodnom

nivou, procjenu očekivanja zaposlenih i rukovodstva kako se budu povlačili odnosno

prelazili u domaće institucije. procjenu finansijskog i operativnog rizika po ovoga plana i dugoročne

održivosti ovih institucija. U Dijelu 1 i 2 iznesen je strateški koncept tranzicije i integracije, te način na koji se proces izrade budžeta direktno povezuje sa ovim glavnim procesima koji će dovesti do uspješnog provođenja strategije prestanka rada Ureda Registrara, kao što je utvrđeno planom realizacije projekta iz 2004. godine. Posljedica ovakvog strateškog pristupa jeste da se otkriva složena priroda procesa izrade budžeta koji obuhvata različite valute, institucije, te programe tranzicije i integracije. Stoga, ovaj budžet zahtijeva vrijeme kako bi se u potpunosti razumio. Rizici Ključni rizici kod ove strategije su sljedeći:

nedobivanje strateške i finansijske podrške od strane zvaničnika BiH za podupiranje procesa tranzicije, što je dovelo do finansijske krize i manjka kapaciteta,

nedobivanje strateške i finansijske podrške od strane zvaničnika BiH za podupiranje procesa integracije, što je dovelo do finansijske krize i manjka kapaciteta,

prekoračenje predviđenog obima posla [na primjer, porast broja ustupljenih predmeta od strane Međunarodnog Krivičnog Suda za bivšu Jugoslaviju prema pravilu 11 bis], što dovodi do manjka kapaciteta.

10

neuspjeh međunarodne zajednice da ispuni svoja finansijska obećanja i buduće obaveze, čime se stvara finansijska kriza,

izmjene zakona BiH ili same prirode predmeta, stvarajući manjak ili višak kapaciteta,

promjena prirode predmeta i suđenja, koja direktno utiče na postizanje pravosudnih rezultata, stvarajući manjak ili višak kapaciteta,

revizija pretpostavki učinkovitosti zbog efekta učenja, stvarajući manjak ili višak kapaciteta,

revizija uloge i strukture institucija putem procesa pravosudne kontrole, stvarajući manjak ili višak kapaciteta.

Upravljanje ovim rizicima zahtijeva integrisan pristup procesu izrade ovog budžeta kako od strane domaćih tako i međunarodnih službenika i investitora. Ovakav integrisani pristup će biti presudan za realizaciju ovog plana kako bi se obezbijedilo uspješno provođenje strategije prestanka rada Ureda Registrara i dugoročna održivost ovih institucija u toku i nakon ovog perioda intenzivnih promjena.

11

DIO 3: KONTROLA I PRAĆENJE OPŠTIH BUDŽETA UREDA REGISTRARA

Upravljanje i izrada ovih budžeta zasnivaju se na principu decentralizacije. Proces izrade decentralizovanog budžeta zahtijeva da nosioci budžeta podnesu zahtjeve za budžet na osnovu pravosudnih rezultata prikazanih u Dodatku 3. Ovaj proces povećava tačnost budžeta i unapređuje operativno shvatanje troškova i operativnih ciljeva u ukupnom kontekstu Strategije prestanka rada. Rukovodstvo je zaduženo da pregleda ove podneske. Cilj pregledanja je da se obezbijedi da pojedinačni budžeti odražavaju uravnotežen institucionalni model i potrebnu stratešku usklađenost. Svakodnevno upravljanje ovim budžetima vrše dotični nosioci budžeta. Nastajanje izdataka se prati preko detaljnih budžetskih šifri za svaku pojedinu stavku a isplatu relevantnih sredstava prati i odobrava menadžment. Budžetski izvještaji se dostavljaju nosiocima budžeta mjesečno. To se pregleda mjesečno, zajedno sa predviđenim prilivima sredstava. Tromjesečni izvještaj za investitore se izdaje svim investitorima i ako je potrebno može se pregledati. Polugodišnju vanjsku reviziju vrši međunarodna revizorska kuća KPMG zajedno sa stalnim programom interne revizije koji provodi Bentley Jennison, konsultantska firma iz Velike Britanije. Kako bi se obezbijedila nezavisnost revizora, njihove programe revizije su razvili sami revizori. Oni će direktno podnositi izvještaje i datom vanjskom organu kada se formira. Svi revizorski izvještaji se daju direktno svim investitorima svake godine. Reviziju procesa izrade budžeta vrše interni revizori.

12

DIO 4: PROCJENA KAPACITETA I RADNOG UČINKA I DOMAĆE POTREBE ZA RESURSIMA

Pravosudni rezultati se zasnivaju na pregledu pravosudnog radnog učinka sa višim službenicima. Ovi rezultati daju indikatore radnog učinka te potrebe ovih institucija u pogledu kapaciteta i resursa. Podaci o rezultatima ove procjene sadržani su u Dodatku 3. Radni učinak institucija Tabela 1 prikazuje pravosudne rezultate koji definišu radni učinak u planiranom periodu. Tabela 1

Pravosudni rezultati i radni učinak 2 polovina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Broj sudskih dana mjesečno po vijeću 12 12 12 12 12 Broj tekućih suđenja u bilo kojem datom trenutku 14 14 14 14 14 Ukupan broj potvrđenih optužnica 15 31 31 31 31 Ukupan broj optuženih (u potvrđenim optužnicama) 32 65 65 65 65 Ukupan broj završenih glavnih pretresa 15 31 31 31 31 Ukupan broj prvostepenih presuda 32 65 65 65 65 Broj sporazuma o priznanju krivnje 25 50 50 50 50 Ukupan broj pravosnažnih presuda 11 32 54 65 65

Dati nivo aktivnosti kao i dole navedena procjena kapaciteta stvaraju potrebu za resursima i opravdavaju komparativne koristi od ovih institucija. Procjena kapaciteta i radnog učinka Tužilaštva Procjena tužilačkih kapaciteta obuhvata pitanja kao što su broj završenih predmeta godišnje, broj sudskih dana, broj istovremenih suđenja i broj optuženih po predmetu. Tabela 2

Kapaciteti i radni učinak Tužilaštva za tužilačke timove Odjela I za ratne zločine u periodu od 2007. do 2010. godine

Broj završenih predmeta godišnje po tužilačkom timu 3.0 Prosječan broj sudskih dana za okončanje predmeta 42.0 Prosječan broj istovremenih suđenja po tužilačkom timu 1.5 Prosječan broj optuženih po predmetu 1.5 Ključna stvar u Tabeli 2 je da je potrebno šest tužilačkih timova za ratne zločine da se postignu rezultati prikazani u Tabeli 1 i Dodatku 3. Nadalje, ovi timovi u prosjeku imaju 63 sudska dana mjesečno i završe do 18 predmeta godišnje sa 27 optuženih.

13

Tabela 3

Kapaciteti i radni učinak Tužilaštva za tužilačke timove Odjela II za organizovani kriminal, privredni kriminal i

korupciju u periodu od 2007. do 2010. godine Broj završenih predmeta godišnje po tužilačkom timu 2.5 Prosječan broj sudskih dana za okončanje predmeta 35.0 Prosječan broj istovremenih suđenja po tužilačkom timu 1.0 Prosječan broj optuženih po predmetu 3.0 Ključna stvar u Tabeli 3 je da je potrebno pet tužilačkih timova za organizovani kriminal da se ostvare rezultati prikazani u Tabeli 1 i Dodatku 3. Nadalje, ovi timovi će u prosjeku imati 36 sudska dana mjesečno, završiti do 13 predmeta godišnje sa 38 optuženih. Takođe se predviđa da će ovi timovi godišnje sklopiti 50 sporazuma o priznanju krivnje. Procjena kapaciteta i radnog učinka pretresnih vijeća Procjena rezultata pretresnih vijeća prikazana u Tabeli 4 obuhvata pitanja kao što su broj raspoloživih ročišta godišnje u odnosu na broj predmeta koje iznesu tužilački timovi. Tabela 4

Kapaciteti pretresnih vijeća za Odjele I i II u periodu od 2007. do 2010.

Broj sudskih dana po pretresnom vijeću mjesečno 12 Broj tekućih suđenja u bilo kojem datom trenutku 14 Broj završenih suđenja godišnje 4 Broj prvostepenih presuda godišnje 8 Ključna stvar na koju ovdje treba obratiti pažnju jeste da utvrđeni nivo tužilačke aktivnosti znači da Sud treba pet vijeća za ratne zločine i tri za organizovani kriminal da bi ostvario rezultate prikazane u Tabeli 1. Ovaj nivo aktivnosti znači da jedno pretresno vijeće može provesti između 73% i 76% svojih sudskih kapaciteta na glavnim pretresima. Ostatak svog vremena mogu provesti u vanraspravnom postupku, na pisanju vanraspravnih rješenja, vijećanjima i radu po žalbama. Ovaj obim posla može dovesti do toga da pretresno vijeće u prosjeku ima 12 sudskih dana mjesečno. I na kraju, šest sudnica izgrađenih tokom 2005. godine će omogućiti ovaj nivo aktivnosti na glavnim pretresima sa očekivanom stopom iskorištenosti od 77%. Ovi ciljevi u pogledu radnog učinka predstavljaju izazov. Međutim, kredibilitet ove procjene kapaciteta i radnog učinka leži u uravnoteženoj alokaciji resursa na sve institucije. Nadalje, ovi ciljevi u pogledu radnog učinka mogu se poljuljati promjenom u strukturi zbog procesa reforme, efektom učenja ili promjenom u broju odnosno prirodi predmeta i suđenja. Ova pitanja mogu uticati na operativne pretpostavke za radni učinak, kapacitete i potrebe za resursima.

14

Potrebe Tužilaštva za resursima Plan resursa za tužioce koji je realizovan da bi se podržali ovi nivoi tužilačkih rezultata sažeto je prikazan u Dijagramu 7. Dijagram 7

Glavni strukturni element iz ove strukture timova koji treba spomenuti jesu upražnjena radna mjesta za domaće osoblje. Kako je ilustrovano u planu zapošljavanja domaćeg osoblja u Dodatku 9, ova struktura znači potrebu za postojanjem 32 domaća tužioca uključujući i glavnog tužioca. Trenutno je zaposleno 26 tužilaca, 16 domaćih i 10 međunarodnih. Tabela 5 prikazuje plan resursa za tužioce u planiranom periodu. U 2006. godini postoji manjak od 6 domaćih tužilaca. Tabela 5

Tužioci – plan resursa 2006 2007 2008 2009 2010 Sada Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc Proc ProcImenovani domaći tužioci Imenovani međunarodni tužioci 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 10 10 10 10 6 6 3 3 0 0 Ciljani broj domaćih tužilaca - - 9 - 5 - 2 - - -Ciljani broj međunarodnih tužilaca - 1 - - - - - - - -Povlačenje međunarodnih tužilaca - - - - 5 - 3 - 3 - Ukupan broj domaćih radnih mjesta 16 16 25 25 30 30 32 32 32 32Ukupan broj međ. radnih mjesta 10 11 11 11 6 6 3 3 0 0Ukupan broj radnih mjesta za tuž. 26 27 36 36 36 36 35 35 32 32

Napomena: *uključuje glavnog tužioca Direktna podrška koja je potrebna za ove tužilačke pozicije prikazana je u matrici kadrovskih resursa u Dodatku 4 i planu zapošljavanja domaćeg kadra u Dodatku 9.

15

Potrebe za resursima Suda Plan za resurse Suda koji je realizovan da bi se podržao ovaj nivo tužilačkih aktivnosti sažeto je prikazan u Dijagramu 8. Dijagram 8

Odjel IRatni zločini

VIJEĆE 1Davorin JukićLarse Folke Bjur NystromAlmiro Rodrigues

VIJEĆE 2Hilmo VučinićShireen Avis FisherPaul Melchior Brilman

VIJEĆE 3Dragomir VukojeRichard GebeleinGeorges Reniers

VIJEĆE 4Zorica GogalaTore LindsethRoland Dekkers

VIJEĆE 5Šaban MaksumićPietro SperaMarie Tuma

Apelacioni odjel

Azra MiletićFinn LynghjemJose Ricardo Juan

De Prada Soalesa

Odjel IIOrganizovani kriminal, privredni

kriminal i korupcija

VIJEĆE 1Malcolm SimmonsMirza JusufovićPRAZNO

VIJEĆE 2PRAZNOSalem MisoMehmed Šator

VIJEĆE 3PRAZNONenad ŠeledaIzo Tankić

Apelacioni odjel

PRAZNO Manfred DausterVlado Adamović

Odjel IIIOpšti kriminal

VIJEĆE 1Žarko RadovanovićPRAZNOPRAZNO

VIJEĆE 2PRAZNO PRAZNOPRAZNO

VIJEĆE 3PRAZNOPRAZNOPRAZNO

Apelaciono odjeljenje

Meddžida KresoMiloš BabićVenceslav Ilić

Administracija

Davor ŽilićŠida JašarspahićJasminka OručevićBranko Perić neplaćeni dopust

(predsjednik VSTV)

Apelacioni odjel

Lada SimićNedžad PopovacBranko Morait

Odj

eli k

oje

podr

žava

Ure

d re

gist

rara

LEGENDA

Da bi se označila razlika između domaćih i međunarodnih sudija pored svakog imena se nalazi različita oznaka, i to:

DOMAĆI SUDIJAMEĐUNARODNI SUDIJA

Struktura vijeća sa apelacionim vijećima i upražnjenim radnim mjestima

VIJEĆE 4PRAZNO PRAZNO PRAZNO

Opet, ključne strukturne tačke koje valja naglasiti u ovom dijagramu jesu da postoje upražnjena radna mjesta za domaći kadar te da i pretresna i žalbena vijeća imaju po troje sudija u vijeću. Kao što je ilustrovano u planu zapošljavanja u Dodatku 9, ova struktura znači potrebu za 53 domaće sudije. Trenutno radi 37 sudija, 23 domaćih i 14 međunarodnih. Ovo znači manjak resursa od 2 međunarodna i 12 domaćih sudija u 2007. godini kao što je prikazano u Tabeli 6. Tabela 6 Sudije - plan resursa i zapošljavanja

2006 2007 2008 2009 2010 Sada pro pro pro pro pro pro pro pro proImenovani domaći sudije 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23Imenovani međunarodni sudije 14 16 16 16 14 13 7 7 0 0 Ciljani broj domaćih sudija - 12 - - 4 1 6 - 7 -Ciljani broj međunarodnih sudija 2 - - - - - - - - -Povlačenje međunarodnih sudija - - - - 2 1 7 - 7 - Ukupan broj domaćih radnih mjesta 23 35 35 35 39 40 46 46 53 53Ukupan broj međ. radnih mjesta 14 16 16 16 14 13 7 7 0 0Ukupan broj sudijskih radnih mjesta 37 51 51 51 53 53 53 53 53 53

* Napomena: uključujuje predsjednika Suda Direktna podrška ovim sudskim pozicijama sažeto je prikazana u matrici kadrovskih resursa u Dodatku 4 i planu zapošljavanja međunarodnog kadra u Dodatku 9.

16

Indirektna podrška strukurama Tužilaštva i Suda U Dodataku 5 detaljno se navodi procjena i objašnjenje indirektne podrške ovim dvjema institucijama. Ovo uključuje plan resursa za službenike suda, plan resursa za informacijsku tehnologiju i komunikacije, plan resursa za podršku svjedocima i plan resursa za prevodioce. Pitanja opšteg kriminala i administracije Pretpostavlja se da će struktura rukovodstva i alokacija resursa na ove funkcije ostati konstantna u planiranom periodu. Međutim, konstatovano je da se predmeti nagomilavaju u ovim Odjelima budući da Odjeli I i II dijele sudske resurse. To je posljedica neuravnoteženosti kapaciteta, a to opet znači da se resursi iz opšteg kriminala dijele da bi se obezbijedila podrška rastućem obimu posla u Odjelu I za ratne zločine i Odjelu II za organizovani kriminal. Predviđa se da kada Odjeli I i II dostignu puni kapacitet u drugoj polovini 2006. godine, onda će institucionalna neuravnoteženost početi dovoditi u pitanje sposobnost Suda da ostvari svoje rezultate. Ovo je rezultat dijeljenja resursa među odjelima sa velikim brojem nagomilanih predmeta. Zaključak Posvećenost učinkovitom ostvarivanju pravosudnih rezultata, stimulisanje radnog učinka i ciljevi u pogledu kapaciteta opravdavaju dodatne potrebe za domaćim resursima od 12 sudija u 2006. godini i 9 tužilaca u 2007. godini.

17

DIO 5 DOMAĆI BUDŽET SUDA BIH I TUŽILAŠTVA BIH PLAN DOMAĆEG BUDŽETA Domaći budžet se pravi na osnovu procjene radnog učinka i kapaciteta iz dijela 4. Ova procjena, zajedno sa procesima tranzicije i integracije dovodi do domaćeg budžeta koji je predstavljen u Tabeli 7 a detaljnije naznačen u Dodatku 10. Tabela 7

Opšti domaći budžet pravosudnih institucija BiH na državnom nivou Valuta: KM 000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupne finansijske potrebe 6.188

8.328

13.625

16.882

19.056

22.143

Sud

3.902

5.328

8.293

9.079

9.922

11.969

Tužilaštvo

2.286

3.000

5.332

7.548

8.247

8.669

Zajedničke službe - - - 255 887 1.504 U periodu od 2005. do 2010. godine budžet gore navedenih institucija će porasti sa 6,2 miliona KM na 22,1 miliona KM, tj. za 258%. Ovaj porast je dijelom uzrokovan djelovanjem inflacije (koja je uzeta kao 2% godišnje) ali, kao što je prikazano u Grafikonu 1, glavnina uticaja na troškove rezultira direktno iz međupovezanih procesa tranzicije i integracije. U 2006. godini, 63% budžeta odnosi se na Sud BiH a 37% na Tužilaštvo BiH. U 2010. godini, ovaj se razmak donekle smanjuje, gdje je 54% budžeta za Sud BiH i 39% za Tužilaštvo BiH, a 7% za zajedničke službe. Grafikon 1

Modalitet trošenja domaćeg budžeta BiH

Sud BiH i Tužilaštvo BiH

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

2005. 2006 2007 2008 2009 2010 Godina

KM

Sadašnji budžet Uticaj tranzicije Uticaj integracije

18

Uticaj tranzicije Tabela 8 i Dodatak 10 prikazuju da će tranzicija predstavljati 34% ukupnog budžeta institucija do 2010. godine. Ovaj uticaj čini 54% ukupnog porasta troškova u periodu od 2006. do 2010. godine. Dva su suštinska razloga takvog porasta.

1. Porast broja optuženih povećava sudske nagrade braniocima sa 400.000 KM u 2006. godini na 1 milion KM godišnje u periodu od 2007. do 2009. godine. [vidi razradu u Dodatku 7]. Ured Registrara će davati svoj doprinos u iznosu do dodatnih 1 milion KM godišnje u toku tog perioda. Međutim, u 2010. godini prestaje ovaj međunarodni doprinos te će budžet Suda BiH za nagrade braniocima porasti na 2,0 miliona KM godišnje u 2010. godini.

2. U ovom planskom periodu dolazi do bitnog pomaka u resursima, gdje međunarodna odgovornost za finansiranje izgradnje kapaciteta ustupa mjesto domaćoj finansijskoj odgovornosti za te kapacitete. Dvojni procesi tranzicije i integracije stoje iza tih promjena.

Uticaj ovih faktora je predstavljen u Tabeli 8 i 9 kao povećanje izdataka odnosno broja zaposlenih. Uticaj tranzicije na broj zaposlenih odražava ukupno povećanje od 110 zaposlenih u periodu od 2006. do 2010. godine. Ova povećanja su detaljno prikazana u planu domaćeg zapošljavanja u Dodatku 9 i 12. Tabela 8

Finansijski uticaj tranzicije na opšti domaći budžet Valuta: KM 000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Tranzicija - -

3.350

4.847

6.019

7.639

Sud - -

1.779

2.238

2.881

4.560

Tužilaštvo - -

1.571

2.609

3.137

3.078

19

Tabela 9

Uticaj tranzicije i integracije na broj domaćeg osoblja

200604

200612

200712

200812

200912

201012

Sadašnji budžet i povećanja usljed tranzicije/integracije 125

189

283

325

356

380

Sud (bez pripravnika)d

78

142

165

171

177

187

Utjecaj tranzicije -

34

34

39

45

52

Uticaj integracije

-

30

53

54

54

57

Tužilaštvo (bez pripravnika)

47

47

118

137

147

161

Utjecaj tranzicije -

-

29

48

58

58

Uticaj integracije

-

-

42

42

42

56

Zajedničke službe (bez pripravnika)

-

-

-

17

32

32

Pripravnici uračunati u gore navedene brojke - Sud

5

5

15 15 15 15 Pripravnici uračunati u gore navedene brojke – Tužilaštvo 4 4 6 7 8 22

Uticaj integracije Tabela 10 i Dodatak 10 pokazuju da će integracija činiti 25% ukupnog budžeta institucija do 2010. godine ili 41% ukupnog porasta budžeta u planskom periodu od 2006. do 2010. godine. Ovaj finansijski uticaj na domaći budžet je direktna posljedica prebacivanja osoblja Ureda Registrara na institucije. Ovo je sumirano u Tabeli 11 i detaljnije prikazano u Dodatku 12. Tabela 10

Uticaj integracije na opšte domaće budžete Valuta: KM 000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupne finansijske potrebe -

328

2.115

3.645

4.383

5.556

Sud -

328

1.413

1.603

1.653

1.856

Tužilaštvo - -

701

1.786

1.842

2.195

Zajedničke službe - - - 255 887 1.504

20

Tabela 11

Plan integracije osoblja

200607

200701 & 200707

200807

200907

201001

Uticaj integracije 30 95 113 128 145

Sud 30 53

54

54

57

Pisarna Suda - 4

4

4

7

Sudska uprava 25 25

26

26

26

Podrška Sudu - 18

18

18

18

Podrška svjedocima 5 6

6

6

6

Tužilaštvo - 42

42

42

56

Posebni odjel za ratne zločine - 29

29

29

41

Posebni odjel za organizovani kriminal - 13

13

13

15

Zajedničke službe - -

17

32

32

Informacijska tehnologija i komunikacije - -

10

10

10

Biblioteka i komunikacija online - -

2

2

2

Bezbjednost - -

2

2

2

Održavanje zgrada - -

3

3

3

Zaštita svjedoka - - -

-

-

Krivična odbrana - - -

15

15 Ukupni uticaj integracije na broj drž. osoblja 16% 36% 38% 39% 39% Primjedba: pripravnička radna mjesta koja treba prebaciti

Godišnji uticaj integracije na pripravnički rad 10

10 10 24 Kumulativni uticaj integracije bez pripravničkog rada 30 85 103 118 121

Što se tiče osoblja, uticaj integracije čini 30% ukupnog osoblja Suda u 2010. godini i 30% ukupnog broja zaposlenih u Tužilaštvu u istom periodu. Ovaj uticaj na broj zaposlenih bazira se na povećanju od 121 stalna radna mjesta i 24 pripravnička radna mjesta u periodu od 2006. do 2010. godine. BUDŽETSKI RIZIK Domaći plan investicija Glavni budžetski rizik kad su u pitanju održivi kapaciteti u ambijentu tranzicije predstavlja domaće finansiranje. To se najbolje očituje u porastu iz godine u godinu domaćih investicija koje su potrebne za ove institucije, u Grafikonu 2. Ove dodatne investicije kulminiraju na nešto preko 5 miliona KM u 2007. godini prije nego što se vrate na dodatnih 3 miliona KM u 2008. godini, 2 miliona KM u 2009. godini i 3 miliona KM u 2010. godini.

21

Grafikon 2

Plan zapošljavanja domaćeg osoblja Grafikon 3 prikazuje ciljeve zapošljavanja i integracije koji iziskuju ovaj nivo potrebnih investicija da bi se obezbijedila dugoročna održivost radnog učinka i kapaciteta institucija. Grafikon 3

ANALIZA KLJUČNIH OPERATIVNIH OMJERA Omjer sudija i tužilaca prema pomoćnom osoblju Grafikoni 4 i 5 (Dodatak 12) pokazuje kombinirani omjer sudija prema osoblju podrške Suda koji je najviši na 2,5 prema sudiji ili 2,3:1 u 2008. godini prije nego što padne na 2,2:1 u 2010. godini.

Domaće investicije u Sud i TužilaštvoGodišnji porast finansijskih investicija

- 1,000,000 2,000,000 3,000,000 4,000,000 5,000,000 6,000,000

Time

KM

Godšinji porast investicija – Sud i Tužilaštvo BiH - tranzicija

3,510,457 1,726,865 1,436,639 1,913,507

Godišnji porast investicija – Sud i Tužilaštvo BiH - Integracija

- 328,847 1,786,562 1,530,037 737,588 1,173,478

2005 2006 2007 2008 2009 2010

Ciljevi zapošljavanja i integracije po godinama Sud i Tužilaštvo BiH

29 24

167

30

65

18 17

34

15

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

100

2006 2007 2008 2009 2010

Broj zaposlenih

Investicije u zapošljavanje - tranzicija

Investicije u zapošljavanje - integracija

22

Restruktuiranje tužilačkih timova, naročito timova za ratne zločine, dovešće do pada omjera tužilaca prema ukupnom osoblju u Tužilaštvu BiH sa 4:1 u 2006. godini na 3,3:1 do 2010. godini. Priroda posla obje institucije pokazuje da je tužiocima potreban malo veći omjer osoblja podrške nego sudijama. Ovo je podržano efikasnošću pružanja podrške tročlanom sudskom vijeću, te poslu oko istraživanja i pripreme slučaja kod tužilaca. Grafikon 4

Grafikon 5

Omjer tekućih troškova Omjer tekućih troškova u Grafikonu 6 ili udio nekadrovskih troškova u ukupnim troškovima relativno je konstantan u planskom periodu, 19%. Međutim, ovaj broj raste na 23% u 2010. godini kada Sud BiH preuzme finansijsku odgovornost za sve troškove vezane za nagrade braniocima i troškove podrške svjedocima. Povećanje zajedničkih službi u 2010. godini nastaje zbog prebacivanja troškova zaštite svjedoka sa Ureda Registrara na domaće budžete.

Broj osoblja podrške Suda prema sudiji (bez pripravnika)

- 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5

200604 200712 200812 200912 201012

Broj osoblja podrš ke

Domaće osoblje podrške po sudiji

Meuđnarodno osoblje podrške po sudiji

Kombinirano međ. i domaće osoblje podrške po sudiji

Broj osoblja podrške tužilaštvu prema tužiocu(bez pripravnika)

- 1.0 2.0 3.0 4.0 5.0 6.0 7.0 8.0

200604 200712 200812 200912 201012

Broj osoblja podrške

Domaće osoblje podrške po tuižocuMeuđnarodno osoblje podrške po tužiocuKombinirano međ. i domaće osoblje podrške po tužiocu

23

Grafikon 6

Prosječan trošak po domaćem zaposlenom Kao što je prikazano u Tabeli 12, prosječna neto mjesečna plaća jednog zaposlenog u Uredu Registrara u 2006. godini iznosi 1.717 KM. Uposlena lica koja se integrišu u toku 2006. i 2007. godine primaće prosječnu neto mjesečnu plaću od 1.496 KM iz državnog budžeta. To pokazuje raskol međunarodnih plaća koji će zahtijevati nadomjestak plaće, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost u prelaznom periodu. Poređenja radi, neto prosječna mjesečna plaća u institucijama iznosi 2.440 KM. Ovi trendovi, kada se uračuna inflacija, ostaju relativno konstantni u cijelom planskom periodu.

Tekući izdaci kao udio ukupnih izdatakaSud i Tužilaštvo BiH

0% 10% 20% 30% 40% 50%

2006 2007 2008 2009 2010 Godina

Pravosudne institucije BiH SudTužilaštvo Zajedničke službe

24

Tabela 12

Prosječan trošak domaćeg zaposlenog lica Valuta: KM

Osoblje Ureda Registrara 2006.

Integrisano osoblje 2007.

Državno osoblje 2007.

Neto plaća 1.717 1.496 2.440 Bruto trošak 2.354 2.357 3.669 ANALIZA RADNOG UČINKA Prosječan trošak prvostepene presude Efektivnost korištenja resursa može se vidjeti kroz prosječan trošak prvostepene presude na ovim institucijama. Grafikon 7 prikazuje kako domaći trošak jedne presude raste sa nešto iznad 250.000 KM u 2006. godini na nešto iznad 340.000 KM u 2010. godini. Kao što je ranije rečeno, ovo povećanje je direktna posljedica kapaciteta koji su izgrađeni korištenjem međunarodnih doprinosa i prebačeni na domaće budžete kroz procese tranzicije i integracije. Grafikon 7

Zaključak Pravosudni rezultati, zajedno sa stimulisanjem radnog učinka i ciljevima u pogledu kapaciteta, stvaraju prosječan trošak prvostepene presude u iznosu od nešto preko 340.000 KM. Ovaj nivo radnog učinka ide u prilog alokaciji budžetskih resursa ovim institucijama.

Domaće investicije u donošenje jedne prvostepene presude Sud BiH i Tužilaštvo

- 50,000

100,000 150,000 200,000 250,000

350,000

2006 2007 2008 2009 2010 Godina

KM

25

Analiza prema vrsti troškova Tabela 13

Domaći budžet za Sud BiH 2006. do 2010.

KM 000 2006 2007 2008 2009 2010 LE3 LE3 LE3 LE3 LE3

Ukupni troškovi domaćih kadrova

4,149.4

6,431.0

7,046.2

7,826.2

8,788.0 Tekući troškovi

Odnosi s javnošću 18.0 18.4 18.7 19.1 19.5 Najam imovine i komunalije 212.2 222.9 233.1 245.6 259.7

Informacijska tehnologija i telekomunikacije 113.3 135.3 197.7 212.7 238.6

Putovanje i srodne stavke 57.0 58.1 93.0 97.9 106.9

Obuka i usavršavanje 24.3 24.8 25.3 25.8 26.3

Pravne i profesionalne naknade 457.0 1,071.8 1,093.2 1,115.1 2,245.5

Opšti kancelarijski troškovi 110.5 138.1 163.3 168.2 177.4

Motorna vozila i transport 69.0 70.4 71.8 73.2 74.7

Pritvorske i zatvorske stavke - - 9.4 10.8 13.7

Podrška i zaštita svjedoka - - - - -

Pravna pomoć - - - - -

Nepredviđeni troškovi 18.0 18.4 18.7 19.1 19.5

Ukupni tekući troškovi 1,079.4 1,758.1 1,924.2 1,987.3 3,181.8

Ukupni troškovi 5,228.8 8,189.1 8,970.4 9,813.5 11,969.7

Kapital

Kapitalni izdaci 100.0 104.0 108.8 108.8 -

Ukupni novčani izdaci 5,328.8 8,293.1 9,079.2 9,922.3 11,969.7

Pregled kadrova 200612 200712 200812 200912 201012 Domaći kadrovi Državni zaposlenici 112 112 117 123 130 Integrisani državni zaposlenici 30 53 54 54 57 Ukupan broj domaćih kadrova 142 165 171 177 187

26

Tabela 14

Domaći budžet za tužilaštvo BiH

2006. do 2010. KM 000 2006 2007 2008 2009 2010 LE3 LE3 LE3 LE3 LE3

Ukupni troškovi domaćih kadrova 2,110.9 4,177.7 6,017.0 6,656.3 7,044.0 Tekući troškovi

Odnosi s javnošću 1.9 3.1 3.1 3.2 3.2 Najam imovine i komunalije 100.0 126.8 155.5 170.3 176.6 Informacijska tehnologija i telekomunikacije 70.3 124.7 179.1 194.2 202.4 Putovanje i srodne stavke 65.5 87.3 166.5 188.0 191.8 Obuka i usavršavanje 26.7 35.0 35.7 36.5 37.2 Pravne i profesionalne naknade 105.5 106.3 348.4 350.4 352.6 Opšti kancelarijski troškovi 64.4 89.1 103.5 106.1 116.9 Motorna vozila i transport 41.2 60.0 72.9 74.3 75.8 Pritvorske i zatvorske stavke - - - - - Podrška i zaštita svjedoka 22.5 29.1 31.3 31.9 32.5 Pravna pomoć - 159.0 100.0 100.0 100.0 Nepredviđeni troškovi 291.1 34.8 35.5 36.2 36.9

Ukupni tekući troškovi 789.1 855.0 1,231.5 1,291.0 1,326.0 Ukupni troškovi

2,900.0 5,032.8 7,248.5 7,947.3 8,370.0 Kapital

Kapitalni izdaci 100.0 300.0 300.0 300.0 300.0

Ukupni novčani izdaci 3,000.0 5,332.8 7,548.5 8,247.3 8,670.0 Pregled kadrova 200612 200712 200812 200912 201012 Domaći kadrovi

Državni zaposlenici 47 76 95 105 105 Integrisani državni zaposlenici - 42 42 42 56

Ukupan broj domaćih kadrova 47 118 137 147 161

27

Tabela 15

Utjecaj integracije na budžet institucija – Zajedničke službe 2006. do 2010.

KM 000 2006 2007 2008 2009 2010 LE3 LE3 LE3 LE3 LE3

Ukupni troškovi domaćih kadrova - - 201.5 586.4 775.1 Tekući troškovi

Odnosi s javnošću - - - - - Najam imovine i komunalije - - 1.6 104.0 242.3 Informacijska tehnologija i telekomunikacije - - 38.5 115.1 125.1 Putovanje i srodne stavke - - - 22.6 47.6 Obuka i usavršavanje - - - 22.0 29.8 Pravne i profesionalne naknade - - - - - Opšti kancelarijski troškovi - - 13.4 37.3 82.4 Motorna vozila i transport - - - - - Pritvorske i zatvorske stavke - - - - - Podrška i zaštita svjedoka - - - - 202.0 Pravna pomoć - - - - - Nepredviđeni troškovi - - - - -

Ukupni tekući troškovi - - 53.6 301.0 729.1 Ukupni troškovi

- - 255.1 887.4 1,504.3 Kapital

Kapitalni izdaci - - - - -

Ukupni novčani izdaci - - 255.1 887.4 1,504.3 Pregled kadrova 200612 200712 200812 200912 201012 Domaći kadrovi

Državni zaposlenici - - - - - Integrisani državni zaposlenici - - 17 32 32

Ukupan broj domaćih kadrova - - 17 32 32

28

DIO 6 MEĐUNARODNI BUDŽET UREDA REGISTRARA PLAN MEĐUNARODNOG BUDŽETA Međunarodni budžet se pravi na osnovu strategije okončanja rada Ureda Registrara i predstavljen je u Tabeli 16 i Dodatku 11. Tabela 16

Opšti budžet za međunarodnu podršku državnim pravosudnim institucijama BiH Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara

Budžet opštih izdataka Valuta: EUR 000

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Pravosudne institucije BiH

10.563

9.716

7.704

5.112

- Sud 2.613 2.399 1.904 1.388 - Tužilaštvo 3.440 3.265 1.549 1.021 -

Ured Registrara 4.104

4.016

3.960

2.702

- Kapitalni projekti 404 36 290 - -

U planskom periodu od 2006. sve do 2009. godine budžet međunarodne podrške će se smanjiti za 8% u 2007. godini te za daljih 21% u 2008. godini i 34% u 2009. godini prije prestanka svog postojanja krajem 2009. godine. U 2006. godini Kružni dijagram 1 pokazuje udio ukupnih međunarodnih troškova kako slijedi: Sud BiH 25%, Tužilaštvo BiH 33%, Ured Registrara 39% i kapitalni projekti 4%. Kružni dijagram 1

Ukupni međunarodni troškovi institucija

Kapitalni projekti 4%

Sud BiH 25%

Ured Registrara 38%

Tužilaštvo BiH 33%

29

Uzročnici troškova koji dovode do ovih smanjenja su procesi tranzicije i integracije. Grafikon 8 prikazuje utjecaj ovoga smanjenja po vrsti troškova. Grafikon 8

Do druge polovine 2009. godine preostali troškovi se odnose na 67 radnih mjesta, troškove vezane za svjedoke i nagrade braniocima. Ovo je detaljno prikazano u Planu 2. Relativno sporije smanjenje troškova domaćeg osoblja i tekućih troškova dolazi usljed godišnjeg plaćanja nagrada braniocima u iznosu od 1 milion KM i troškova podrške i zaštite svjedoka u iznosu od 540.000 KM sve do kraja 2009. godine. Ovi troškovi će biti prebačeni na domaće budžete u 2010. godini. Ova strategija prestanka rada u finansijskom smislu je inverzna programu izgradnje kadrovskih kapaciteta u odjeljku domaćeg budžeta. Ova integracija osoblja i prestanak rada prikazani su u Tabeli 17. Taj pregled po nacionalnosti (strani-domaći) prikazan je u Tabeli 18 i Dodatku 13.

Plan 2 Radna mjesta i troškovi pokriveni međunarodnim sredstvima u 2009. godini Sud 6 međunarodnih sudija i 1 prevodilac Troškovi podrške svjedocima i nagrade za krivičnu odbranu, Tužilaštvo 3 međunarodna tužioca i 3 međunarodna pravna saradnika, 4 domaća zaposlena za podršku Ured Registrara Troškovi zaštite svjedoka, 1 međunarodni finansijski stručnjak i 1 međunarodni službenik obezbjeđenja, 4 domaća člana kabineta Registrara, 35 domaćih prevodilaca, 9 domaćih zaposlenih za finansije, kadrove i administraciju. * Platni nadomjestak za integrisano osoblje

Modalitet međunarodnih investicija po vrsti troškova Ured Registrara

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

Godina

Euro

Izvanredni troškovi - 94,160 670,000 470,000 - Kapitalni troškovi 1,095,487 379,900 580,000 20,000 - Tekući troškovi 2,066,809 2,227,155 1,753,277 1,421,385 - Troškovi međ. osoblja 2,041,556 1,872,226 1,054,458 636,627 - Troškovi sekond. osoblja 2,088,534 2,124,201 1,179,693 500,784 - Troškovi dom. osoblja 3,271,022 3,019,130 2,467,018 2,063,556 -

2006 2007 2008 2009 2010

30

Tabela 17

Opšti kadrovski budžet međunarodne podrške državnim pravosudnim institucijama BiH

Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara Opšti kadrovski budžet

200606 % udio osoblja

200707 200807 200907 201001

Pravosudne institucije BiH (bez pripravničkih mjesta)

252 154

107 67

-

Sud

67 27% 18

14

7

-

Tužilaštvo

84 33% 36 19 10

-

Ured Registrara

101 40%

100

74

50

- Smanjenje broja zaposlenih po godinama 40% 30% 38% 100%

Pripravnička mjesta

41

34

29

18

- Tabela 18

Grafikon 9. prikazuje proces smanjenja osoblja za međunarodno osoblje, a Grafikon 10 prikazuje taj modalitet za domaće osoblje. Plan 3 Radna mjesta i troškovi pokriveni međunarodnim sredstvima u drugoj polovini 2007. godine 18 radnih mjesta na Sudu 16 međunarodnih sudija, 1 međunarodni šef sudske uprave, 1 domaći prevodilac 36 radnih mjesta u Tužilaštvu 11 međunarodnih tužilaca (5 odlazi krajem 2007. godine), 6 međunarodnih pravnika 3 međunarodna istražioca (3 odlaze krajem 2007. godine), 5 međunarodnih savjetnika za dokaze i pravnih savjetnika (5 odlazi krajem 2007. godine), 11 domaćih zaposlenih 100 zaposlenih u Uredu Registrara 1 međunarondi finansijski stručnjak, 1 međunarodni službenik za bezbjednost, 1 međunarodni službenik za zaštitu svjedoka, 4 međunarodna stipendista na polju krivične odbrane, 4 domaća zaposlena u kabinetu Registrara, 46 domaćih prevodilaca, 14 domaćih službenika za finansije i administraciju, 10 domaćih zaposlenih za informacijsku tehnologiju, 2 službenika za bezbjednost, 4 zaposlena u biblioteci odnosno objavljivanje na webu, 4 zaposlena na održavanju zgrada, 1 službenik za zaštitu svjedoka, 8 zaposlenih u krivičnoj odbrani

Analiza smanjenja osoblja po nacionalnosti (strani-domaći) Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara

200706 200707 200807 200907 201001 Međ. Podrška pravosudnim institucijama BiH

Međunarodno osoblje 65 49 30 14 -

Međunarodni pripravnici 7 8 6 3 -

200606 200707 200807 200907 201001 Međ. Podrška pravosudnim institucijama BiH

Domaće osoblje 187 105 77 53 -

Domaći pripravnici 34 26 23 15 -

31

Grafikon 9

Grafikon 10

BUDŽETSKI RIZICI Glavni rizik je ako se raspodjela kadrovskih resursa ne uspije prebaciti sa međunarodnih budžeta na domaće budžete u toku četverogodišnjeg planskog perioda od 2006. do 2009. godine. Ovo prebacivanje raspodjele resursa prikazano je u Grafikonu 11.

Modalitet zapošljavanja Broj domaćih kadrova

0 50

100 150 200 250

Godina

Broj zaposlenih

Međ. osoblje kao podrška 66 78 69 59 50 0 Osoblje za integraciju 121 91 36 18 3 0 Pripravnici 24 27 12 9 1 0

200606 200612 200712 200812 200912 201007

Modalitet zapošljavanjaBroj međunarodnih kadrova

0 20 40 60 80

Godina

Broj zaposlenih

Pripravnici 8 8 6 3 0 Sekond. kadar 32 27 16 7 0 Kadar Ureda reg. 31 22 14 7 0

200612 200712 200812 201007

32

Grafikon 11

ANALIZA KLJUČNIH OMJERA I PODATAKA Omjer tekućih troškova Grafikon 12 prikazuje omjer tekućih troškova tj. omjer nekadrovskih troškova (ne uključujući nagrade braniocima, potencijalne troškove i troškove vezane za svjedoke) prema ukupnim troškovima koji dostižu vrhunac na 18% u 2006. godini prije smanjenja na ispod 17% nakon toga. Grafikon 12

Domaće zapošljavanje Detaljan pregled broja domaćeg osoblja je naveden u Dodatku 14. To pokazuje da 80% osoblja ima stepen 7 ili niži, što znači da se nalazi u rasponu plaće od 1.800 do 2.400 KM mjesečno. Međutim, više od 50% osoblja sa stepenom 7 odnosi se na prevodioce.

Trend zapošljavanja iz domaćih i međunarodnih izvora finansiranja

Sud i Tužilaštvo BiH

0 100 200 300 400 500

200606 200612 200712 200812 200912 201007Godina

Broj zaposlenih

Pozicije pokrivene dom. izvorima Pozicije pokrivene međ. izvorima

Tekući izdaci kao udio ukupnih izdatakaMeđunarodna podrška

16%

17%

18%

19%

2005 2006 2007 2008 2009 Godina

Pravosudne institucije BiH

33

Međunarodno osoblje Troškovi međunarodnog osoblja čine 39% budžeta Ureda Registrara u 2006. godini i 41% u 2007. godini (vidi Kružni dijagram 2) Kružni dijagram 2

Dodatak 15 navodi svo međunarodno osoblje prema stepenu i predviđenim datumom odlaska. Platni stepeni za sekondirano osoblje i sudije dogovaraju se u saradnji sa njihovim vladama. Broj tužilačkih timova u odnosu na pretresna vijeća Postoji jaka korelacija između broja tužilačkih timova i broja potrebnih vijeća. U stvari, dodatni tužilac u biti zahtijeva vijeće da bi se uhvatili u koštac sa novim obimom poslova. ANALIZA RADNOG UČINKA Ovaj odjeljak se fokusira na obezbjeđivanje vjerodostojnih održivih kapaciteta. Strateški rezultat Suda može predstavljati broj i troškove prvostepenih presuda. Osnovna poruka koja se može dobiti iz ovog Grafikona 13 jeste da prosječan trošak jedne presude opada sa nešto više od 450.000 EUR u 2006. godini na nešto više od 150.000 EUR u 2010. godini, kako odlazi međunarodno osoblje i broj očekivanih prvostepenih presuda raste sa 32 u 2006. godini na 65 od 2007. godine nadalje. Ovakvo zaostajanje je za očekivati kod novih početaka. U stvari, prvo se mora investirati u kapacitete prije dobivanja očekivane učinkovitosti i rezultata. Valja napomenuti da 70% investicija u proces izgradnje kapaciteta u 2006. godini dolazi iz međunarodnog budžeta. Kad se taj kapacitet izgradi, grafikon jasno pokazuje brzo smanjenje prosječnog troška jedne prvostepene presude sa transferom finansijske i rukovodne odgovornosti na domaće budžete i službenike.

Troškovi prema vrsti za 2007. godinu

Kapitalni troškovi 4%

Troškovi vezani za svjedoke3%Nepredviđeni troškovi

1%

Projekti5%

Tekući troškovi 15%

Troškovi međunarodnog sekondiranog osoblja

22% Troškovi međunarodnog osoblja

(bez sekondiranog osoblja) 19%

Ukupni troškovi domaćeg osoblja

31%

34

Grafikon 13

Zaključak Može se smatrati da ova veza između troškova i pravosudnih rezultata u vidu prosječnog troška jedne prvostepene presude predstavlja vjerodostojnu i održivu domaću pravosudnu strukturu. Tako stoji finansijska situacija kad je u pitanju prestanak rada Ureda Registrara do kraja 2009. godine.

Pravosudne institucije BiH Međunarodne i domaće investicije

Trošak donošenja jedne prvostepene presude

- 50.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000450.000500.000

2006 2007 2008 2009 2010 Godina

Euro

Domaće investicije Međunarodne investicije

35

DIO 7 PROCJENA FINANSIJSKIH POTREBA TEKUĆE FINANSIJSKE POTREBE Ova tabela finansiranja, Tabela 19, prikazuje da nema potrebe za dodatnim sredstvima za ključne funkcije Ureda Registrara do kraja 2007. godine. Međutim, valja primijetiti da postoje značajni rizici kad su u pitanju ovi iznosi, o čemu je bilo govora u dijelu 2 ovog izvještaja. Nadalje, svaki višak na kraju godine će se automatski prenijeti u naredni period. Tabela 19

Međunarodno finansiranje pravosudnih institucija BiH na državnom nivou Sud i Tužilaštvo BiH i Ured Registrara

Valuta: 000 EUR

Zadnjih 9 mjeseci 2006.

2007.

2008.

2009.

Novčane potrebe (izvor dodatak 2) 8.131 9.716 7.704 5.112 Viškovi sredstava ili deficiti preneseni iz prethodnih perioda - 1.697 - (5.895)

Obećana sredstva (izvor dodatak 18)

9.829 8.018 1.809 1.275 Kumulativni višak (deficit) 1.697 - (5.895) (9.732)

FINANSIRANJE ZATVORSKOG PROJEKTA Pored ovih iznosa, ostaju i dalje nepokrivena finansijska sredstva u iznosu od 14,4 miliona EUR za zatvorski projekt. Međutim iznos ovih nepokrivenih finansijskih sredstava je ublažen nedavnom odlukom Senata Sjedinjenih Američkih Država da izdvoji 4 miliona USD za finansiranje ovog projekta. Kružni grafikon 3 detaljno prikazuje obećana sredstva po izvorima za period od 2007. do 2009. godine Kružni grafikon 3

Međunarodna podrška pravosudnim institucijama BiH Obećana sredstva

2007. – 2009.

Kipar 5,0

Luksemburg 75,0

Irska 350,0

Švedska/SIDA 2.000,0

Ujedinjeno Kraljevstvo 869,6

Austrija 1.000,0

Norveška 1.000,0

Sjedinjene Američke Države 1.977,0

Njemačka 1.800,0

Španija 1.027,1

Nizozemska 1.000,0

36

DIO 8 USPOREDBA SA PRETHODNIM BUDŽETIMA Tabela 20

Procjena izmjena objavljenih budžeta Milioni EUR

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Oktobar 2004.

16,0 8,5 9,8 8,5 7,7

Oktobar 2005.

15,0 11,6 11,4 9,3 7,8

Juni 2006.

13,5 10,6 9,7 7,7 5,1

Pored bolje procjene troškova, glavni razlog povećanja budžetskih procjena između oktobra 2004. i oktobra 2005. godine je promjena mandata u smislu uključenja tužilačkih i sudskih resursa za organizovani kriminal. Smanjenja budžeta od procjene budžeta za 2005. godinu do procjene budžeta za 2006. godinu su trostruka. Prvo, po prvi put je uticaj integracije uračunat u budžete. Drugo, izabran je mnogo agresivniji pristup procesima tranzicije i integracije. To još dodatno smanjuje budžetske procjene za 2008. i 2009. godinu. Na kraju, napravljene su bolje procjene troškova na osnovu naučenih lekcija. Ovo se vidi iz usporedbe budžeta u Dodatku 2. Ovaj efekat se dalje prenosi sve do 2009. godine. Međutim, neke od ovih redovnih ušteda proizlaze iz prebacivanja osoblja na domaće budžete. Valja napomenuti da su porasli troškovi konsultanata i nagrada braniocima. Ovo je posljedica udvostručenja nagrada braniocima kroz bolje procjene pravosudnih aktivnosti i potreba da se obezbijedi obuka i razvoj stručnjaka za krivičnu odbranu i stručnjaka za dokaze za organizovani kriminal.

37

38

Dodaci

39

POTVRĐENE OPTUŽNICE U

PRIPREMI ZA GLAVNI PRETRES

GLAVNI PRETRESI U TOKU

PRVOSTEPENE PRESUDE U

PREDMETIMA U KOJIMA NIJE ISTEKAO

ROK ZA ŽALBU

ODJELJENJE IRatni zločin

(odnosi se na predmete koje ustupa MKSJ)

Broj osumnjičenih/ optuženih

ODJELJENJE IIOrganizovani

kriminal

Broj osumnjičenih/ optuženih

2

5

8

13

1

0

11

10

18

85

1

0

UKUPNO

Broj osumnjičenih/optuženih

7

21

21

103

1

1

POSTUPCI PO ŽALBAMA NA

PRVOSTEPENE PRESUDE

5

13

6

14

1

1

PREDMETI U FAZI PRETHODNOG I

ISTRAŽNOG POSTUPKA

109 (4)

24

133

282 (8)

33

315

Podaci za ratni zločin predstavljaju nove predmete, spise preuzete sa nižih sudova i predmete za koje se čeka da budu proslijeđeni od strane MKSJ;Podaci za ratne zločine odnose se samo na nove predmete u fazi istrage / prethodnog postupka kopje je Tužilaštvo BiH podnijelo od januara 2005.

Ovi podaci odnose se samo na optužnice koje su potvrđene u periodu od januara 2005. do juna 2006. i to za predmete koji su trenutno u pripremi za glavni pretres.

Ovi podaci se odnose na broj glavnih pretresa koji su još uvijek bili u toku krajem juna 2006.

Ovi podaci odnose se na broj prvostepenih presuda protiv kojih se još uvijek može izjaviti žalba.

Ovi podaci odnose se na broj posupaka po žalbama na prvostepene presude koji su još uvijek bili u toku u junu 2006.

Stanje predmeta u junu 2006. godine Dodatak 1.1

40

POTVRĐENE OPTUŽNICE

GLAVNI PRETRESI PRVOSTEPENE PRESUDE

14 (2)

21

35

11

25

36

3

10

13

ŽALBE NA PRVOSTEPENE

PRESUDE

PRAVOSNAŽNE PRESUDE

2

10

12

1

11 sporazuma o krivnji za 13 osoba

17

18

35 (2)

51

86

21

109

130

3

21

24

2

21

23

1

21

22

ODJELJENJE Iratni zločini

(odnosi se na predmete koje ustupa

MKSJ)Broj optuženih

ODJELJENJE IIorganizovani

kriminal

broj optuženih

UKUPNO

broj optuženih

Ovi podaci odnose se na ukupan broj potvrđenih optužnica u periodu od januara 2005. do juna 2006. godine.

Ovi podaci odnose se na broj svih glavnih pretresa održanih u periodu od januara 2005. do juna 2006. godine uključujući i suđenja koja su još uvijek bila u toku krajem aprila 2006. godine.

Ovi podaci odnose se na ukupan broj prvostepenih presuda donesenih u periodu od januara 2005. do juna 2006. godine.

Ovi podaci odnose se na ukupan broj žalbi izjavljenih na prvostepene presude u periodu od januara 2005. do juna 2006. godine.

Ovi podaci se odnose na sve predmete u kojima je izrečena pravosnažna presuda u periodu od januara 2005. do juna 2006. godine uključujući i sporazume o krivnji.

Zbrino stanje od januara 2005. godine Dodatak 1.2

41

OD

JEL

JEN

JE

I ra

tni z

loči

ni

SEC

TIO

N II

Org

aniz

ed C

rim

e

U predmetu Marinković, Torbica i Čurčić, Dragan Marinković osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 2 mjeseca, Dušan Torbica osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci i Slobodan Čurčić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

Hasan Čengić je oslobođen optužbi.

U predmetu Fazlić, Asim Fazlić je oslobođen optužbi, a Senad Kobilić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine.

U predmetu Karić (7 optuženih) Sedinet Karić osuđen je uslovno na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i novčanu kaznu u iznosu od 800 000 KM; Karić Senida osuđena je uslovno na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci i novčanu kaznu u iznosu od 600 000 KM; Jahik Besim, Amira Zahirović, Malinić Eldar i Zukić Novalija osuđeni su uslovno na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine; Mehmed Salkić osuđen je uslovno na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine;

U predmetu Jelavić, Ante Jelavić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

Murat Silajdžija osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 3 mjeseca.

U predmetu Božo Medić, Božo Medić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i novčanu kaznu u iznosu od 6.000,00 KM.

U predmetu Okić (optužnica protiv sedam optuženih) Ferid Okić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 22 godine, a Fevzi Vasi osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 2 mjeseca. Preostalih 5 optuženih su sklopili sporazum o priznanju krivnje (vidi pravosnažne presude: Musić, Mehanović, Akeljić, Kolčak i Kalender).

Enver Ibrahimović osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine.

U predmetu Prce i Čurčić, Miroslav Prce osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci (izrečene mu je kazna zatvora u ukupnom trajanju od 6 godina u kombinaciji sa prethodnim sporazumom o krivnji), a Dragan �