STUDIJSKI PROGRAMI - hercegovina.edu.bahercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2015/12/SP_DEFEKTOLOŠKE... · Kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi opis

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI

STUDIJSKI PROGRAMI

Akademska 2015/16. godina



SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI1

STUDIJSKI PROGRAM

I. CIKLUS


1 Studij defektoloških znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajućeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.



ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: DEFEKTOLOGIJA

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. EDUKACIJA I REHABILITACIJA

2. OPĆA DEFEKTOLOGIJA

UVOD

Prvostupnik defektoloških znanosti nakon studiranja na studiju defektoloških znanosti osposobljen je za slijedeće

kompetencije:

a/ Profesionalne kompetencije

- raspolaţe solidnom razinom općih znanja iz podruĉja djeĉjeg kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja,

- osposobljen je za planiranje vlastitih radnih i profesionalnih aktivnosti,

- osposobljen je za implementaciju individualnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa i izvoĊenje drugih

zadataka iz domena njegove struke,

- poznaje nastavne planove i programe za redovno i specijalno obrazovanje,

- kroz sadrţaje iz metodologije i statistike osposobljen je za provoĊenje akcijskih istraţivanja,

- osposobljen je za pruţanje podrške nastavnicima u implementaciji inkluzivnog obrazovanja,

- osposobljen je za primjenu skrining testova prilikom edukacijsko-rehabilitacijske procjene,

- postigao je solidna znanja iz oblasti samovrjednovanja i vrjednovanja postignuća djece s teškoćama u razvoju.

b/ Pedagoško-didaktičke i metodičke kompetencije

- Na zavidnoj razini osposobljen je za razumijevanje pedagoške i didaktiĉke teorije i njene primjene u radu s

djecom s teškoćama u razvoju,

- osposobljen je za realizaciju aktivnosti u podruĉju odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju,

- ovladao je vještinama pouĉavanja i praćenja djece s teškoćama u razvoju,

- osposobljen je za izradu priprema i za izvoĊenje praktiĉnog odgojnog rada s djecom s teškoćama u razvoju,

- ovladao je metodama rada i procedurama rješavanja brojnih pitanja odgojno-obrazovne prakse u radu s

djecom s teškoćama u razvoju,

- posjeduje vještine upravljanja odgojnom skupinom u predškolskim i osnovnoškolskim institucijama,

- osposobljen je za primjenu savremenih metoda za motiviranje djece s teškoćama u razvoju.

c/Radne kompetencije

- izgradio je solidne vještine suradnje, timskog rada, komunikacije s djecom i kolegama na radnom mjestu, te s

roditeljima i starateljima,

- osposobljen je za njegovanje predanosti u poslu, pridrţavanje etiĉkih standarda i njegovanje kvalitete,

- osposobljen je za izgraĊivanje i njegovanje odgovornosti na poslu, za savjesnost i ustrajavanje na

postavljenim cijevima i zadacima,

- usmjeren je na permanentno traţenje jakih strana u djetetu i poticanje kreativnosti i sposobnosti djeteta,

- izgraĊen optimizam, motivacija za rad, osjećaj za pravilan govor i jeziĉnu pismenost, te stalno profesionalno

usavršavanje.

Kod prvostupnika defektoloških znanosti tijekom studija razvijane su kompetencije za struĉnu osposobljenost,

pedagoško-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i komunikacijsko-refleksivnu osposobljenost.

Poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je osposobljavanju prvostupnika za rad u multikulturalno

mješovitim skupinama i za rad s djecom s teškoćama u razvoju i integraciju te djece u redovite odgojne skupine. U

radu s djecom s teškoćama u razvoju u dovoljnoj mjeri je osposobljen za rad na prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju

i tretmanu djece i omladine s teškoćama u razvoju te sudjelovanju u rehabilitaciji i edukaciji.

Prvostupnici defektoloških znanosti na zavidnoj razini su osposobljeni za cjeloţivotno obrazovanje i za primjenu

suvremene ICT tehnologije, u onoj mjeri u kojoj je to moguće na prvom ciklusu visokog obrazovanja.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Preddiplomski studij defektoloških znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom prediplomskog

studija defektoloških znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaureua)

defektoloških znanosti s naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje

povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se mogu

upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu odgovarajuće

struke, o ĉemu odluĉuje navedeno povjerenstvo.

Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo

moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što poloţi diferencijalni ispit,

student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student upisao.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom planu u

sljedećoj tablici.

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI, SMJER EDUKACIJA I

REHABILITACIJA

1 2 3 4 5 6 7 8

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK

I. SEMESTAR

Uvod u defektološke znanosti 1 1 2 6 Obvezni

Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki

Osnove informatike 1 1 2 5 Obvezni

Osnove hrvatskog jezika -

lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Osnove engleskog jezika –

lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Osnove kineziologije 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

Osnove rekreacije 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

II. SEMESTAR

Osnove edukacije i rehabilitacije 1 0 2 6 Obvezni

Osnove pedagogije 1 1 2 6 Obvezni

Osnove genetike 1 1 2 5 Zajedniĉki

Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Engleski jezik struke – lektorske

vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Defektološki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

Defektološki portfolij 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

III. SEMESTAR

Uvod u specijalnu pedagogiju 1 1 2 6 Obvezni

Razvojna psihologija 1 1 2 6 Obvezni

Rani tretman djece s teškoćama u

razvoju 1 1 2 6 Obvezni

Osnove psihologije 1 1 2 6 Obvezni

Osnove ekologije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Osnove turizma 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni

Kolegij se bira iz istog semestra,

bilo kojeg studija i smjera

IV. SEMESTAR

Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6 Zajedniĉki

Edukacija i rehabilitacija u

obitelji 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni

Osnove dijagnosticiranja u

defektologiji 1 1 2 6 Opći

Osnove komunikologije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Defektologija u zakonodavstvu 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)




V. SEMESTAR

Osnove logopedije 1 1 2 6 Obvezni

Inkluzija 1 1 2 6 Obvezni

Osnove tiflopedagogije 1 1 2 6 Obvezni

Osnove surdopedagogije 1 1 2 6 Obvezni

Praktikum iz tiflopedagogije 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

Praktikum iz surdopedagogije 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,


VI. SEMESTAR

Osnove oligofrenopedagogije 1 1 2 6 Obvezni

Osnove kreativne terapije 1 1 2 6 Obvezni

Edukacijsko – rehabilitacijska

praksa 1 1 2 6 Obvezni




Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik

defektologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca defektoloških znanosti, smjer edukacija i

rehabilitacija

www.hercegovina.edu.ba

Naziv kolegija


Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

UVOD U DEFEKTOLOŠKE ZNANOSTI

Opći podaci Više studijskih programa

Studijski program Godina 1.

Ime nositelja kolegija

Saradnici na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije

Upoznati studente s istorijskim i teoretskim osnovama razvoja defektološke nauke kao humane discipline u društvu.

Analizirati teoretske postavke i promišljanja mnogih autora,a potom se pozabaviti samom znanosti o dostignućima,

instrumentima vaţnim u dijagnostiĉke svrhe kao i situacijom u civilizacijskim kulturama i na našim prostorima.

Okvirni sadrţaj kolegija

Istorijski razvoj defektološke znanosti

- Defektološka nauka kroz historijske epohe.

- Defektologija u savremeno doba

- Teorijske osnove defektologije

- Definicije i osnovne podjele

- Dijagnostika i klasifikacija

- Osobe sa intelektualnim poteškoćama

- Osobe sa senzornim poteškoćama

- Osobe sa invaliditetima

- Neurološki uzroci osoba sa poteškoćama u razvoju

- Tretman osoba sa poteškoćama u razvoju

- Sistemski prijedlozi i rješenja o školovanju i

- Smještaj ovih osoba u institucije zatvorenog i otvorenog tipa.

- Današnje teorije i prakse o defektologiji

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

* Studenti će koristiti udţbenik Kovaĉević,V., Stanĉić,V., Milko, M. : Osnove teorije

defektologije,Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta Zagreb,1988.

*Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.

Dodatna literatura

*Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom

razvoju.Niš 1980. .


*Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve s

mjerove

*Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno

retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.

*Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djece i omladine s

teškoćama socijalne integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogija.

* Zeĉić.S. i sar. Rezultati modela rada u razredu sa djecom sa

posebnim potrebama, Naša škola, Vanredni br.2005.

* Zeĉić.S., i saradnici "Roditelji u individualno prilagoĊenom obrazovanju i rukovoĊenje

Razredom . Naša škola, Sarajevo,vanredni br. 2005.

Provjera znanja i polaganje ispita

Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti

kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe

programa

U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti

realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i

obaveze (studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih

ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnom pismenom ispitu studenti su

duţni uraditi dvije zadaće,seminar,vjeţba i kratki esej),

Kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi

opis defektoloških zadataka i ciljeva kojima se bavi

defektologija i popis 10 referenci literature koju su izuĉavali

Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu prema

kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu, centar za socijalni

rad i opisati uĉenika sa posebnom potrebom, ambijent u

kome radi ili uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju i

praćenje kroz šematski prikaz

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Angaţovanost u tokunastave i

Konsultacija =10 bodova

Zadaća 1. =20 bodova


Završni ispit = 50 bodova

60 do 70 bodova,ocjena D-2

71 do 80 bodova,ocjena C-3

81 do 90 bodova,ocjena B-4

91 do 100 bodova ,ocjena A-5


SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.

Imenositeljakolegija/nastavnik

a

Imesuradnikanakolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će

vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati

osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom

problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će

dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.

Okvirnisadrţajkolegija:

Izradaţivotopisa.

Bbliografskizapisi ,tematskebibliografije, popisi literature i reference.

Vrsteznanstvenih i struĉnihradova.

Formuliranje i pisanjenaslova.

Strukturaznanstvenihi struĉnihradova.

Dokumentiranjeznanstevnihizvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga.

Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).

Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa).

Jezik i stilznanstvenograda.

Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica.

Tabliĉnoprikazivanjepodataka.

Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka.

Oblikovanjetekstaakademskograda.

Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice

NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice

Mentorski

rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt – Vjeţbe Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum.Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.

Dodatnaliteratura:

1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih

poslova Republike Hrvatske

4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-knjiţevni zbor.

7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

http://www.hercegovina.edu.ba/

8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti

su duţni uraditi seminarski rad prema pravilima akademskog pisanja.

Završni ispit je u obliku testa.

Naĉinpraćenjakvaliteterada i

uspješnostiizvedbeprograma:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obvezestudenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema pravilima

akademskog pisanja; polaganje ispita.

Vrjednovanjeradastudenata i

izvoĊenjeocjene:

Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja – 25

bodova

Veţbe u Praktikumu – 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.




Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski smjerovi BS Godina

Semestar

I.

I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju


ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i

vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom

akademskom razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih

alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz

informatiĉke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga, informatiĉka pismenosti osobne

vještine vezane uz poznavanje i rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji

procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,


Razlikovati funkcijske osobine organizacijeinformatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i

extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje

globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske

komunikacije.

Okvirni sadrţaj kolegija:

1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces

2. Temeljne informatiĉke postavke

3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava

4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava

5. Mreţno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava

6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

8. Perspektive razvoja informatike

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):



Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, DOIK

2010, Zagreb

2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.

Dodatna literatura:

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada

seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Seminarski rad: 25 bodova

1.kolokvij: 30 bodova

2.kolokvij: 30 bodova

Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova

Vjeţbe i zadaće: 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza

studenta








Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (A)

Opći podatci:

Studijski programi

Studij odgojnih znanosti:

Predškolski odgoj

Razredna nastava

Socijalna pedagogija s defektologijom

Opća pedagogija

Defektološke znanosti (edukacijsko - rehabilitacijske)

Humanistiĉke: Psihologija Društvene znanosti: Turizam

Semestar

Godina

I.

I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,

spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja,

spoznaje i vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj,

morfološkoj, leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i

stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim

gramatiĉkim, pravopisnim i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i

korekturu raznolikih pisanih radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati

vještinama, brzinama i tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja

rijeĉju te raznolikim medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom

povijesti, ovladat će govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s

modernim poimanjem retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.


Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.

Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska

skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen

funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni

jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili

reĉenice, zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do

reĉenice i diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i

šum. Glasovi i slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba

suglasnika. Fonem, alofon i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza

glasova. Vjeţbe artikulacije glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija

glasa. Artikulacijska i akustiĉna glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika:

a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji. Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i

palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m, n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (‟j‟,

‟r‟). Pomak u artikulaciji: m, n. Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine).

Drukĉiji izgovor fonema – alofoni. Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima,

stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija). Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija.

Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf – fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva

artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik. Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom

jeziku. Glasovi i glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ‟ie‟, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje

glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova. Rijeĉi, vrste

rijeĉi. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za

hrvatski jezik i jezikoslovlje.


Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike

(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost

(kongruencija), upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak.

Intonacija rijeĉi, sintagme i reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo

(reĉeniĉna brzina), ritam, stanke, tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene.

Samoglasnici. Nepostojano ‟a‟. Pokretni samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici.

Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika.

Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija. Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska

razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga (kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće

povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne jeziĉne, logopedske vjeţbe.

Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i

gramatiĉko znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora,

leksikalizirane metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi,

hiponimi, kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice,

oţivljenice, novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi,

dijalektizmi. Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i

knjiţevnoumjetniĉki stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri

i leksiĉke posudbe. Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka

natuknica. Vrste rjeĉnika. Struktura rjeĉnika.

Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka,

zahvalnica, pozivnica, saţalnica.

Vježbe: Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĎice, pisanje tuĎica. TuĎa vlastita imena. Pisanje vlastitih imena iz

jezika koji se služe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se služe ćirilicom. Pisanje

vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Opća načela, imenice, pisanje

polusloženica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje riječi. Rečenični

znakovi: točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, točkice, crtica-

spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao

rečenični znakovi, nadrečenični znakovi. Nizanje riječi, nabrajanje, priložne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije

svoje imenice i apozicije, riječi i rečenice sa suprotnim veznicima. Rečenični i pravopisni znakovi. Pravopisni znaci

i razgodci: točka, zarez, dvotočje, trotročje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak

podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (križić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak

množenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf). Kratice s točkom, kratice bez točke, složene kratice.

Preporuka pisanja prema tradicionalnome načelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni

oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u dočetcima prezentskih oblika, suglasnički skupovi tc, dc;

primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporučenih i dopuštenih inačica, primjeri višestrukosti i

neujednačene pravopisne prakse, itsl.

Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari

Metodiĉko -didaktiĉke

pripreme za nastavu

Samostalni

zadatci Terenska nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):


Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

5. Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska

knjiga.

6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj školi

i gimnaziji.

Dodatna literatura:

Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,

zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.

Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.

Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.

Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.

Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga književnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i

njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.

Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.

Provjera znanja i polaganje

ispita:

Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i seminarskih vjeţba.

Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin uspješnost u izradi samostalnih

pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom

ispitu provjeravaju se brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna

znanja i spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor,

artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu

i korekturu raznolikih pisanih radova.

Naĉin praćenja kvalitete

rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz analizu kvalitete

izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća, obveze studenata i nastavnika

te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje u analiziranju i raspravi; izrada biljeţaka o

proĉitanoj literaturi, izrada radnih zadataka i samostalnih pisanih priloga, ĉlanaka,

eseja, interpretacija te njihovo obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanom

pisanom i usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje rada studenata

i izvoĊenje ocjene:

Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15 bodova, pisana

provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – LEKTORSKE VJEŢBE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i

usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz

korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj.

Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na

razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti

sposobni: Primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove

iz podruĉja struke, poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i

rješavanje jednostavnih zadataka objektivnog tipa.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih

tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i

razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja je

bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka rijeĉi u

reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i

definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinjem jeziku.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):



Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

2. Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.

3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University Press.

4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu

dopunsku literaturu.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi

se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje

presipitne obveze (esej). Završni ispit polaţu

pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija.

Godina I.




ECTS – bodovi 3



Opće i specifične kompetencije:

Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz

definiranje relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim

promjenama antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških

transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,

Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim

aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i

upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja



Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:

3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta),

Ljubljana: Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih

postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i

kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim

terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni predati referat. Završni ispit polaţe se

pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti

studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena

kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,

a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za

izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada

referata, i završni ispit po literaturi.


Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,

Kolokvij do 10 bodova,

Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,

Izrada referata do 30 bodova,

Završni ispit do 40 bodova.

od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija.

Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.

Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju

transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.




Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne

kategorije):




Osnovna literatura:

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22.

ljetne škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski

programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.




tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,

te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada

referata, i završni ispit po literaturi.












Naziv kolegija: OSNOVE EDUKACIJE I REHABILITACIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovama edukacije i rehabilitacija osoba sa teškoćama u

razvoju. Studenti će steći osnovna znanja o povijesnom razvoju edukacije i rehabilitacije, upoznati se svim vrstama

teškoća u razvoju i njihovoj etiologiji. Pored ovog, studenti će se upoznati sa osnovnim metodama edukacijsko-

rehabilitacijskog rada sa osobama sa teškoćama u razvoju.


Povijesni razvoj edukacije i rehabilitacije osoba sa teškoćama u razvoju

Osnove defektologije (pojam, definiranje, predmet i zadaci)

Uticaj rada L. Vigotskog i J. Piaggea na razvoj edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti

Terminologija u okviru edukacije i rehabilitacije osoba sa teškoćama u razvoju

Klasifikacija teškoća u razvoju (ICF model)

Rehabilitacija (pojam, definiranje, vrste)

Invaliditet- definiranje, etiologija, prevalenija, socijalni aspekti

Edukacijsko-rehabilitacijski rad sa osobama sa teškoćama u razvoju

Inkluzija osoba sa teškoćama u razvoju- life-span pristup









Osnovna literatura:

4. Vicić, M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladeţ s mentalnom

retardacijom. Hrvatsko društvo defektologa, Zagreb.

5. Kovaĉević, V., Stanĉić, V., & Mejovšek, M. (1998). Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju

Sveuĉilišta.

Dodatna literatura:

Vigotski, L. S., Janićijević, J., &Ivić, I. (1977). Mišljenje i govor. Nolit.

Pijaţe, Ţ.,Inhelder, B., Milinković, M., &Ivić, I. (1996). Intelektualnirazvojdeteta: izabraniradovi.

Zavodzaudţbenike i nastavnasredstva.

Turnbull, A. P. (1995). Exceptional lives: Special education in today's schools. Merrill/Prentice Hall, Order

Department, 200 Old Tappan Rd., Old Tappan, NJ 07675.

Heward, W. L. (1996). Exceptional children: An introduction to special education..

Ĉasopisi:

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraţivanja

Specijalna edukacija i rehabilitacija

Journal of special education and rehabilitation

Research in developmental disabilites

Tijekomnastavestudenti ćebitiupućeninaostaludopunskuliteraturu.





seminarski rad. Završni ispit polaţe se pisanim

putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti

koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.


programa:


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u

odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i

nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature. Od studenata se oĉekuje

da samostalno izvode zadate obveze i da pokaţu

visok stupanj akademskog i liĉnog integriteta.

Preuzimanje tuĊih radova, materijala i seminarskih

radova je neprihvatljivo.


Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,

Izrada seminarskog rada do 30 bodova,





od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE PEDAGOGIJE

Šifra kolegija: PSOZ08 Status kolegija: Obvezni

Opći podaci:

Studijski program PREDDIPLOMSKI SVEUĈ. STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI

Ciklus I.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika Godina I.

Ime suradnika na

kolegiju Semestar II.


ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2



Cilj programa jeste usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije, razvijanje pedagoškog mišljenja, stavova i

vrijednosti, bogaćenje i razvijanje pedagoškog rjeĉnika i poticanje istraţivaĉkog odnosa prema pedagoškoj teoriji i

praksi.Korištenje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije. Razvijeno pedagoško mišljenje. Objedinjeno teorijsko i

praktiĉno pedagoško znanje. Razvijen aktivan, istraţivaĉki pristup prema pedagoškoj djelatnosti.


Pedagogija kao znanost i studijska disciplina. Epistemološko-metodološke osnove pedagogije. Osnovni pojmovi u

pedagogiji. Cilj odgoja. Odgoj i razvoj. Vrijednosti i odgoj. Kultura i odgoj. Strukturalne komponente odgoja:

intelektualni odgoj, estetski odgoj, tjelesni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj. Odgoj u slobodnom vremenu.

Osnove metodike odgojnog rada. Sustav odgoja i obrazovanja.


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:

6. Thomas, G. (2014): Kratak uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.

7. Brkić, M. i Radovanović, I. (2012):Pedagoški praktikum, Bijakovići: FDZMB.

8. Vukasović, A.(1995):Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor»MI«.

Dodatna literatura:

8. Bezić, Ţ. (1990):Zašto i kako odgajati, Đakovo: UPT.

9. Mijatović, A. /ur./ (1999):Osnove suvremene pedagogije,Zagreb: PKZ, (Odabrana poglavlja).

10. Silov, M. (2003):Pedagogija, Zagreb: Persona.

11. xxx, (1963):Enciklopedijski rječnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska.

12. xxx, (1989):Pedagoška enciklopedija I. i II. tom, Beograd-Zagreb-Sarajevo.

13. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.

14. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.



izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su

duţni uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad.

Završni ispit je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog praktikuma;

izrada seminarskog rada i primjer prezentacije na izabranu

temu.


Raspodjela bodova:

sudjelovanje na predavanjima,

seminarima, vjeţbama i konsultacijama……5 bodova

izrada prezentacije s obranom..……………15 bodova

izrada seminarskog rada............................. 40 bodova

završni ispit................................................ 40 bodova

Ukupno:.................................................... 100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar………………… C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.



Naziv kolegija: OSNOVE GENETIKE

Opći podaci:

Studijski program Defektološke znanosti-preddiplomski studij

Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim principima genetike kao i primjenom genetiĉkih znanosti na ĉovjeka, u

zdravlju i bolesti. Te spoznaje će im omogućiti da lakše razumiju i pomognu osobama s poteškoćama u razvoju te

njihovoj boljoj rehabilitaciji i ukljuĉivanju u procese rada i društvenu zajednicu u cjelini.


1. Uvod u genetiku (podjela i razvoj).

2. Genom ĉovjeka (DNA, RNA, gen, kromosom, mutacije, modifikacija, abnormalni kariotip ĉovjeka).

3. Naĉini nasljeĊivanja (mendelizam, morganizam, multifaktorski).

4. Fenotip i genotip.

5. Progeneza i klematogeneza (mejoza, oplodnja, mitoza, normalni i nenormalni razvoj ĉovjeka).

6. Sindromi i bolesna stanja (kromosomske aberacije, autosomopatije, gonosomopatije) uzrokovani genskim

poremećajima, vanjskim ĉimbenicima, nepoznatim uzrocima.

7. Dijagostika nasljednih bolesti (anamneza i obiteljsko stablo, kliniĉki pregled, laboratorijske pretrage,

citogenetiĉke metode, dermatoglifi, molekularna dijagnostika).

8. Lijeĉenje nasljednih bolesti (genetiĉke informacije, prenatalna dijagnostika, eugenetika).

9. Genetiĉko savjetovalište .








Osnovna literatura:

Zergollern, Lj. i sur. (1991). Medicinska genetika 1. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

Zergollern Lj. i sur. (1994). Medicinska genetika 2. Zagreb: Školska knjiga.

Ligulić I. (1983). Osnove humane genetike, skripta. Zagreb

Internet izvori.


Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje aktivnosti

studenata na nastavi i obraĊivanje aktualnih tema putem

seminara, te završni pismeni i usmeni ispit.


programa:

Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe programa

u odnosu na postavljene zadatke i ciljeve programa

(studenta/nastavnika)

Obveze studenata:

Prisustvovanje na nastavi, izrada seminarskog rada, te

završni pismeni i usmeni ispit.


Dolazak - 20 bodova

Pismeni ispit - 80 bodova

Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 70- 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK - lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program

Studij odgojnih znanosti, studij humanistiĉkih znanosti,

studij turizma, studij defektoloških znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija

Poznavanje okvirnih sadrţaja kolegija Osnove

hrvatskoga jezika


Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jeziĉnih i jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, kljuĉnih

gramatiĉkih i pravopisnih praktiĉnih znanja i spoznaja, vještina i kompetencija, razvijanje jeziĉnoga osjećaja za i

jeziĉnu pismenost, za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.


Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –

fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi.Glasovi i glasovni

skupovi. Funkcionalna svojstva glasova. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ‟ie‟, kraćenje sloga s dvoglasnikom.

Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova.

Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća naĉela, imenice, pisanje

polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje rijeĉi na kraju retka.

Reĉeniĉni znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice,

crtica-spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao

reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi.Razlika izmeĊu reĉeniĉnih i pravopisnih znakova. Pravopisni znaci i

razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje, trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak

podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak

mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf. Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice.Preporuka

pisanja prema tradicionalnome naĉelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici,

palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ‟j‟, m/n u doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri

pokrivenoga ‟rj‟ i primjeri dvostrukosti, preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene

pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa

Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.








Osnovna literatura:

9. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

10. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

11. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

12. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

13. Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uĉilišta, Zagreb:

Školska knjiga.

Dodatna literatura:

15. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi.

16. Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

17. Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jeziĉnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne

radove/ seminareZavršni ispit polaţu pisanim putom.


Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na



Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada seminarskih radova;

polaganje završnog ispita.


Dolazak 10 bodova,Aktivnost u nastavi 10 bodova,

Seminarski rad 30 bodova, pismeni ispit 50 bodova.







Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija

Godina I.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija

Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske

vjeţbe


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i

usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz

korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj.

Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na

razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u

pismenom izriĉaju, razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja

rjeĉnika, detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski

razliĉitih tekstova, prijevod tekstova.

c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne

informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u

materinjem jeziku.








Osnovna literatura:

14. Skripta/izbor tekstova.

15. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

18. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

19. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu.




završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje

presipitne obveze (izrada eseja). Završni ispit

polaţu pisanim putom.


Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna




Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.



esej20 bodova, završni ispit 60 bodova.





Naziv kolegija DEFEKTOLOŠKI PRAKTIKUM


Studijski program Defektološke znanosti Godina I

Nositelj kolegija

Suradnici na kolegiju


ETCS bodovi 5

Broj sati po semestru 0 + 0+ 3



Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s djecom koja imaju teškoće u razvoju, s povijesnim razvojem

odnosa prema ovoj djeci, sa znaĉajem usposavljanja blagovremene dijagnoze, prognoze i tretmana djece s posebnim

potrebama u procesu rehabilitacije.

Nadalje studenti treba da liĉno opserviraju djecu i opišu naĉin rada i svoje viĊenje kao i predloţe što raditi sa kojim

uĉenikom..


Povijesni put razvoja o prihvaćanju djece s teškoćama u razvoju nekad i danas

Suvremeno shvaćanje dinamiĉke procjene i dijagnostike

Zznaĉaj i uslovljenost klasifikacije (identifikacije) djece s teškoćama u razvoju

Shvaćanja i razumijevanje razliĉitosti meĊu djecom s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih sposobnosti,

potreba u grupi i društvu

Dijagnosticiranje uĉenika s posebnim potrebama i teškoće socijalne integracije

Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi

Adaptivno ponašanje uĉenika i socijalna integracija

U dnevniku koji je ishod svega što su nauĉili kao praktiĉna primjena u razredu.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (ozmaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenta (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije)

PohaĊanje nastave Aktivnosti u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉan rad

Obvezna literatura

,www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: DEFEKTOLOŠKI PORTFOLIO

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti I ciklus Godina 2.




ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Nema –izborni


Cilj ovog kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama spotrfoliom, kao skupom dokumentacije, radova,

Sekulić – Majurec, A. (1998) Djeca s teškoćama u razvoju u vrtiću i školi. Zagreb: Školska knjiga

Winkel, R. (1996) Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa

Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za

defektologiju, Sveuĉilišta u Zagrebu:

Kratis- ĉlanak Sekulić – Majurec A.: „Integracija kao pretpostavka uspješnije socijalizacije djece i mladeţi s

teškoćama u razvoju: oĉekivanja, postignuća, perspektive“ ĉlanak „Uĉenici s posebnim obrazovnim

potrebama“

ĉlanak Teodorović B. i Bratković D.: „Osobe s teškoćama u razvoju u sustavu socijalne skrbi“

ĉlanak Wagner Jakab A., Cvitković D. i Hojanić R: „Neke znaĉajke odnosa sestara/braće i osoba s posebnim

potrebama“

ACADIA test i AAMD skala

- Dodatna literatura

o Galić – Jušić, I. (2004) Djeca s teškoćama u učenju: Rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja,

emocijama i motivaciji. Lekenik: Ostvarenje

o Mustać V. i Vicić M: (1996) Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb

o Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s

posebnim potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i

obitelji

o Greeenspan, S. I., Wieder, S., Simons, R. (2003) Dijete s posebnim potrebama - poticanje intelektualnog i

emocionalnog razvoja. Lekenik: Ostvarenje

o Juul, J. (2004) Obitelji s kronično bolesnom djecom. Zagreb: Naklada Pelago

o Biondić, I. (1993) Integrativna pedagogija: Odgoj djece s posebnim potrebama. Zagreb: Školska knjig

Obveze studenta

Studenti su duţni predati popunjen dnevnik okupacione i terapeutske prakse i opservacije uĉenika u razredima koje

su opservirali u toku nastave.Dnevnik prati usmeni razgovor i daje se konaĉan broj bodova za aktivnost,20,

Dnevnik 40

Usmeni razgovor u obliku pitanjai odgovora 40 bodova.

indikatora planiranja,biografskim podacima i svim drugim poslovima i planovima na liĉnom i profesionalnom radu..


Portfolio (razvojni) je skup radova

Razvojni portfolio kao dokaz o radui planiranju.

Uloga porfolia u pruţanju indikatora planiranja i ostvarenja.

Portfolio u ulozi izvještaja.

Samoprocjena efekata rada.

Naĉin izrade portfolija.

Uzorak portfolija za studente defektologije.

Godišnji liĉni portfolio.

Godišnji ili semestralni portfolio za odreĊene kolegije.

Svrha i praktiĉnost portfolia.








Osnovna literatura:

1. Balaban.I Fakultet organizacije i informatike Sveuĉilište u Zagrebu-2013.

Dodatna literatura:

+ Slavica pokornić- portfolio za osnovno obrazovanje-Beograd.

+ Milan Stanĉić –sveuĉilište u Ljubljani.

+ Easley, Shirley-Dale, Key Mitchell. Portfolio v ocenjevanju. Kaj, kje, zakaj in kako ga uporabiti.

Nova Gorica: Educa, Melior, 2007.

+ Hall, Prentice. Prentice Hall Social Studies Educator„s Handbook - Alternative Assessment. New

Jersey: Prentice Hall, 1997.

+ Hinett, Karen, Judith Thomas. Staff Guide to Self and Peer Assessment. Oxford: Oxford Center

for Staff and Learning development, 1999.

+ McDougal, Littell. Alternative Assessment. Creating America. A History of the United States.

Evanston, Illinois: McDougal Littell, 2001.

+ Rolheiser, Carol, Barbara Bower, Laurie Stevahn. The Portfolio organizer. Succeeding with

Portfolio in Your Classroom. Alexandria, Virginia: Association for Supervision and

Curriculum Development, 2000.

+ Sentoĉnik, Sonja. „Kako do aktivnega vseţivljenjskega uĉenja“. U Simpozij. Modeli pouĉevanja

in uĉenja, ur. Anka Zupan, Mira Turk Škraba, 27-38. Portoroţ, Ljubljana: Zavod

RS za šolstvo.

+ Stefani, Lorraine, Robin Mason, Chris Pegler. The Educational Potential of e-Portfolios.

Supporting personal development and reflective learning. London, New York: Routledge,

2007.

+ Trškan, Danijela. Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti. Zagreb: Srednja Evropa,

2005.

+ Woolfolk, Anita. Pedagoška psihologija. Ljubljana: Educy, 2002.

Sa slovenskog prevela: Sanja Ţini




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove..


programa:



oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i praćenje

voĊenja portfoliaProcjena kvalitete portfolia..


Dolazak na predavanje, konsultacije 30 bodova, procjena

:1. liĉni portfolij 20 b.2.procjena profesionalnog

portfolia 20 b.3. procjena indikatora planera 30.Od 61 do

70 bodova, ocjena dovoljan D-2





Naziv kolegija



OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE I Cik.


Studijski program Godina



ECTS – bodovi 6




Temeljni zadatakspecijalne pedagogijeje prepoznati razliĉitosti u razvoju djece , u njihovim kognitivnim

sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja.Cilj je da studenti

ovladaju metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u

toku edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima.


Osnove specijalne pedagogije

Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji

Struktura specijalne pedagogije

Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.

Discipline specijalne pedagogije.

Cilj specijalne pedagogije

Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.

Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije

Metode specijalne pedagogije

Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.

Graniĉni sluĉajevi

Lako mentalno retardirani

Umjereno retardirani

Teţe i teško retardirani

Školovanje i smještaj u institucije.

Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)



Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

-Zeĉić. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

- Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb

Dodatna literatura

Literatura :

1. Popadić,R.,(2006) Specijalna pedagogija s metodikom. Filozofski fakultet u Istoĉnom

Sarajevu.

2.Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd

3.Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom.

Priruĉnik za roditelje. : Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,

4.Mustać.V. & Vicić.M.:(1996) Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga Zagreb.

5.. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata s

umjerenom, teţom i teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb:

Fakulteta z defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1994.

6.ACADIA Test razvojasposobnosti-priredilaMarijaNovoselSveuĉilište u zagrebu.1995.

7. AAMD Skalaadaptivnogponašanjapriredili Igrić&Fulgosi-Masnjak, Sveuĉilište u

Zagrebu 1991.

8.Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u

psihofiziĉkom razvoju.Niš

9.Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom.

Defektologija 30 (2): 169-

10. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U:

Došen A, Igrić Lj (ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-

118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.

11. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju.



kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.


programa

U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i

uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu na

oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika)a na

osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu

studenti su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija-

Zeĉić i Priruĉnik za prosvjetne djelatnike Autora Vicić

& Mustać „Rad s djecom s teškoćama u razvoju u

osnovnoj školi.

Studenti su obavezni napisati seminarski rad pod

naslovom“Osnove specijalne pedagogije“.

Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja

sposobnosti i kratko ga opisati.


Aktivnost na konsultacijama in

na nastavi = 10 bodova



Završni ispit =40 bodova




91 do 100 bodova ,ocjenaA-5



Naziv kolegija: RANI TRETMAN DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti

Godina II.




ECTS – bodovi 6




Kolegij obuhvaća teoretske osnove koncepta rane intervencije i ranog tretmana, zakonsko regulisanje prava djece s

poteškoćama u razvoju i njihovih porodica na programe rane intervencije i ranog tretmana u cilju inkluzije i

socijalizacije u ranom razvojnom periodu. Cilj nastave je upoznati studente s ranim tretmanima i intervencijama kod

djece kod kojih su primijećene teškoće u razvojnom periodu. Poticanje razvoja potencijala predškolskog djeteta s

poteškoćama u razvoju, ostvarivanje programskih sadrţaja s naglaskom na korelaciji i integraciji pojedinih

rehabilitacijskih sadrţaja i individualizaciji sukladno potrebama djeteta te sprjeĉavanje nastanka sekundarnih

poteškoća kod djeteta.Nakon poloţenog kolegija studenti će biti osposobljeni da definiraju predmet, zadatke i ciljeve

rane intervencije i ranog tretmana; identificiraju i opišu kljuĉne elemente programa rane interevencije; procjene i

normiraju razvoj djeteta; definiraju korake rane interevencije; kreiraju i provode IPPU; razlikuju i predloţe razliĉite

metode rada unutar IPPU; organiziraju, evaluiraju i valoriziraju rad multidisciplinarnog tima.


Osnovna znanja o ranom tretmanu i ranoj intervenciji

Rani tretman i rana intervencija: konceptualni okvir

Ekološki sistemski pristup: holistiĉki, dinamiĉni, transakcijski i individualni.

Rani tretman. Prognostiĉki znaĉaj faktora rizika.

Koraci u ranom tretmanu i ranoj intervenciji

Karakteristike uspješnog provoĊenja ranog tretmana i programa rane intervencije.

UnaprijeĊenje inkluzije odojĉadi i male djece sa onesposobljenjem i njihovih porodica.

Ciljevi ranog uĉenja. Posebne potrebe teškoće i izazovi za struĉnjake i roditelje.

Planiranje usmjereno na dijete s poteškoćama u razvoju

Multidisciplinarni pristup u praćenju i stimulaciji razvoja djece s intelektualnim teškoćama

Analiza i situacija u Evropi: kljuĉni aspekti i preporuke

Rani tretman i rana intervencija u Evropi: trendovi u Evropskim zemljama








Osnovna literatura:

* * *, Skripta/Izbor tekstova (ur. Edin Mujkanović)

Dodatna literatura:

Ĉuturić, N. (2001). Psihomotoriĉki razvoj djeteta u prve dvije godine ţivota. Naklada Slap, Jastrebarsko. str.

34-72

Diamond, M., Hopson, J. (2002). Ĉarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju kreativnosti i zdrave

emocije u vašeg djeteta od roĊenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje.

Guralnick, M.J. (2000). An agenda for change in early childhood inclusion. Journal of Early intervention, 23

(4): 213-222.

Klein, P., Alony, S. (1993). Improving the quality of parental interaction with very low-birth weight children:

A longitudinal study using mediational learning experience model. Infant Mental Health Journal, 12, 321-337

Levandovski, D., Teodorović, B. (1990). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za

defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu.

Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj, Model dijagnostiĉko-savjetodavnog praćenja ranoga djeĉjeg razvoja i

podrške obitelji s malom djecom, Drţavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeţi, Zagreb, 85-100,

256-286

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja defektologije.





Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom ispitu

ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te


Obveze studenata:

Detaljno opisati jedan defektološki tretman s djetetom s

poteškoćama u razvoju uz osobni osvrt na kvalitet

provedenog tretmana. Jednim od mjernih instrumenata

koje pripremi voditelj kolegija istestirati dvoje djece s

poteškoćama u razvoju prije i nakon provedenog

jednomjeseĉnog (višemjeseĉnog) tretmana. Završni ispit u

skladu s literaturom.


Opis defektološkog tretmana do 10 bodova,

Testiranje do 10 bodova,









Naziv kolegija: UVOD U PSIHOLOGIJU

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija

Godina I.




ECTS – bodovi 6




Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, komponentama strukture psihološke nauke koji su nuţan uslov za studij

psihologije: definisanje predmeta, metoda i odnosa psihologije sa drugim naukama; upoznavanje sa cjelokupnim

saznajnim putem izgradnje psihološke nauke preko psiholoških ĉinjenica, zakona,hipoteza,teorija,sistema, do

objašnjenja i predviĊanja u psihologiji.


Psihologija kao nauka o pojavama i procesima svijesti;Psihologija kao nauka o ponašanju i sintetiĉka shvatanja

predmeta psihologije;Osnovne ĉinjenice i metode psihologije – introspektivne,

fenomenološke,objektivne;Operacionalizam u psihologiji;Intervenišuće varijable i hipotetiĉki konstrukti ; Kriterijumi

nauĉne objektivnosti, nauĉni zakoni u psihologiji;Modeli u psihologiji;Sistemi u psihologiji








Osnovna literatura:

1. Radonjić S: Uvod u psihologiju

2. Kreĉ i Kraĉfild(1980) : Elementi psihologije, Nauĉna knjiga Beograd

Dodatna literatura:

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu





Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog

rada, i završni ispit po literaturi.


Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,









Naziv kolegija: OSNOVE EKOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Više studijskih programa Godina II




ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz kolegija Ekološki praktikum


Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim ekološkim pojmovima, ekologijom kao biološkom znanošću i njenom

znanstvenom rašĉlambom, obrazovati studente o razlici izmeĊu ekologije i zaštite okoliša (ekolog, ekologist), isticati

vaţnost ekologije za razumijevanje ţivota na Zemlji, stjecati uvid u djelovanje ĉovjeka na izazivanje globalnih

promjena okoliša, te na potrebu primjene ekoloških principa na upravljanje okolišem i društvom u cjelini. TakoĊer,

suoĉiti se sa globalnim promjenama te primjenjivati struĉno znanje i vlastite stavove, utjecati na promjenu svijesti o

prirodi i okolišu, te na organiziran i primjeren naĉin teţiti ka odrţivom razvoju i inicirati njegovu primjenu u svim

segmentima društva.


Ekologija i njezin nastanak, definicija, rašĉlamba, razvoj

Osnovni ekološki pojmovi

Ĉimbenici vaţni za odrţavanje ţivota

Organizacijske razine u prirodi

Odnos meĊu vrstama

Kruţenje tvari i protjecanje energije

Tipovi ishrane, hranidbeni lanci i sukcesija

Biološka raznolikost

Zaštita prirode i okoliša te globalne promjene u okolišu

Ekologija voda (stajaćice, tekućice)

Ekologija kopnenih staništa

Ekologija i turizam

Ekologija i upravljanje okolišem

Ekologija kao pokret za promjenu svijeta

Ekologija i javnost







Projekt Kontinuirana provjera Terenska nastava Praktiĉni rad

Osnovna literatura:.

Đukanović, M.: 1999., Ţivotna sredina i odrţivi razvoj, Elit, Beograd

Dodatna literatura:

1. Luĉić, Ivo 2003.Vjetrenica-pogled u dušu zemlje (Ţivotinjski svijet Vjetrenice/Boris Sket) Zagreb, 332 str.

2. Đikić, Domagoj…(et.al.) 2001.Ekološki leksikon Zagreb, 357 str.

3. Visković, Nikola 2001. Stablo i ĉovjek. Prilog kulturnoj botanici. Izdanje Antibarbarus, Zagreb, 844 str.

4. Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te znanstvena-popularna periodika.

5. Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu.


Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost

studenata tijekom izvoĊenja teoretske i terenske nastave,

izradu i izlaganje seminara, praćenje aktualnosti, uĉešće u

projektima i znanje na ispitima.

Da bi pristupili ispitu studenti moraju izraditi i obraniti

seminarski rad, poloţiti pismeni kolokvij te priloţiti

terenski dnevnik (kratki osvrt na viĊeno i nauĉeno na

terenu). Završni ispit je usmeni.


programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna


postavljene zadatke i ciljeve programa (studenta

/nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,

izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih

zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.


Dolazak do 10 bodova

Seminarski rad 25 bodova

Kolokvij 25 bodova

Završni ispit 40 bodova


Od 71-80 bodova, ocjena dobar C-3


Od 91-100 bodova,ocjena odliĉan A-5

,www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE TURIZMA

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti I ciklus

Godina 2.




ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Nema –izborni


Cilj ovog kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama o turizmu u obrazovanju a posebno u defektološkom

( obrazovanju djece s posebnim potrebama). Neophodno je na zanimljiv i praktiĉan naĉin studentima pribliţiti

najvaţnije pojmove turizma kako bi pomoću usvojenog znanja samostalno promišljali o tematici i praktiĉnoj ulozi

turizma kod njihovih osoba.Programi su prilagoĊeni suvremenim potrebama trţišta i usklaĊeni sa studijskim

programima koji se izvode na defektološkom studijui s bolonjskom deklaracijom ĉime se studentima pruţaju dodatne

informacijama o turizmijijadi u ţivotu hendikepiranih.


Osnovni pojmovi u turizmu

Povijesna perspektiva turizma

Vrste turizma i specifiĉni oblici turizma

Turistiĉke potrebe kod osoba sa razliĉitim vrstama hendikepa.

Turistiĉki motivi kod osoba sa invaliditetom

Specifiĉni oblici turizma

Turistiĉki emitivna i receptivna trţišta

Turistiĉki posrednici

Turistiĉka destinacija

Rekreacija

Sportski turizam kod osaoba sa invaliditetom

Šta je turistiĉko trţište

Turistiĉki subjekti

Turistiĉka ponuda

Turistiĉka potraţnja

Turistiĉke usluge

Pojam, vrste i karakteristike turistiĉkih usluga

Turistiĉki proizvod

Radna snaga u turizmu.

Ima li mjesta za profesionalno osposobljavanje ovih osoba u turizmu.








Osnovna literatura:

2. Joviĉić, Ţ.: (1980): Osnovi turizmologije. Nauĉna knjiga. Beograd

Dodatna literatura:

Tomić, P.,Romelić, J. & Besermenji, S. :( 2003). Uvod u turizam, PMF- Novi Sad

Birin, L. Kasum, Z. & Rodin, I.: ( 2013) Uvod u turizam. Mate d.o.o.Novi sad.

Ĉavlek, N. et al. (2011), Ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga.Zagreb.

Pirjevec, B., Kesar, O. (2002), Poĉela turizma, Zagreb, Mikrorad.







programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita. Obavezan seminarski rad 30 bodova prethodna

aktivnost 20 bodova.pismena provjera 50 bodova.


Obavezan seminarski rad 30 bodova

prethodna aktivnost 20 bodova

pismena provjera 50 bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

preddipl.

II




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu podataka.

Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će

umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te ovladati

vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.


Paradigme i vrste istraţivanja.

Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Varijable i indikatori u istraţivanju.

Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.

Populacija i uzorak istraţivanja

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,

mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Projekat istraţivanja,

Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.







Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga



Praćenje rada studenata i provjera znanja

provodi se tijekom konzultacija i izvoĊenja

nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti

su duţni uraditi projekt – skicu istraţivanja i

vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane skice istraţivanja.



kooperativna procjena kvalitete izvedbe

programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova

Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za

uspjeh)







Naziv kolegija: EDUKACIJA I REHABILITACIJA U OBITELJI

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina II




ECTS – bodovi 6




Studenti moraju ovladati teorijskim i praktiĉnim spoznajama o problematici obitelji ĉiji su ĉlanovi nose s teškoćama u

razvoju te saznanjima o oblicima i metodama rada s takvim obiteljima.


- Obitelj djeteta bez teškoća u razvoju (normalni ţivotni ciklus obitelji, odnosi meĊu ĉlanovima, uloga u

socijalizaciji djeteta ),

- Obitelj djeteta s teškoćama u razvoju (narušenost ţivotnog ciklusa obitelji, kriza u obitelji, obitelj djeteta s

mentalnom retardacijom, kroniĉnim bolestima i motoriĉkim smetnjama, oštećena vida),

- Problemi u obitelji vezani uz prisutnost djeteta s teškoćom u razvoju,

- Rad rehabilitatora u obitelji (u tijeku dijagnostiĉkog procesa, na razriješavanju emocionalnih teškoća i

konflikata roditelja i ostalih ĉlanova obitelji,

- Rad na razriješavanju krize u obitelji rad s roditeljima na transformaciji stavova, rad na uspostavi normalnog

ţivotnog ciklusa i povećanju kvalitete ţivljenja),

- Problemi u obitelji odraslih osoba s teškoćama u razvoju,

- Oblici rada s obiteljima (savjetovanje, kućne tehnike voĊenja obitelji, voĊenje obitelji sa distance, udruge

roditelja i samozaštitne grupe, rad u igraonici, ljetne škole za roditelje, vikend susreti, posredni oblici rada s

roditeljima).








Osnovna literatura:

3. Turnbull,A.P.,Turnbull H.R. (1996.): Families, profesionals,and exceptionality :a special partnership.

Merrill,Prentice Hall, New York

4. Youngblood, N. M., Hines J, (1992.): The influence of the family s perception on disability on rehabilitation

outcomes. U: Reinhardt, J.P., D Allura, T. Social support and adjustment to vision impairment across the life

span. U: Silverstone B. Et al. The Lighthouse handbook on vision impairment and vision rehabilitation. Oxford

university press, New York.

5. Leyes, Y., Heinze, A., Kapperman, G., (1996.): Stress and adaptation in families with visual disabilities.

Families in society: The journal of contenporary human services, 77, 4, 240 -249.

6. Gargiulo, R., M., (1985.): Working with parents of exceptional children: A guide for professionals. Houghton

Mifflin Company, Boston.

7. Jurišić, B., (1990.): Alternativne oblike in vsebine komunikacije s starši zmerno duševno prizadetih otrok U:

Zbornik referata znanstvenog skupa Alpe Adria, „Društvena briga za odgoj i obrazovanje i socijalnu sigurnost

djece i maloljetnika sa smetnjama u razvoju, Integracija,alternative i inovacije“ Pedagoška akademija,

Ljubljana, str 189.

8. Divjak-Zalokar Z., (1990.): Rad s predškolskom djecom sa smetnjama u razvoju i rad s njihovim roditeljima U:

Zbornik referata znanstvenog skupa Alpe Adria „Društvena briga za odgoj i obrazovanje i sovcijalnu sigurnost

djece i maloljetnika sa smetnjama u razvoju. Integracija, alternative, i inovacije“. Pedagoška akademija,

LJubljana, str. 190.

9. De lorenzi E. (2000.): The commitment of state and civil society to the education health care and support of the

disabled in the Canton of Ticino U: Zbornik referata znanstvenog skupa Alpe Adria „Društvena skrb za odgoj i

obrazovanje i socijalnu sigurnost osoba s posebnim potrebama. Deset godina kasnije“ društvo defektologa

Slovenije, Ljubljana, str 108-113.

10. Geršak K. (2000.): Communication with parents and conflicts – test integration. Zbornik referata znanstvenog

skupa Alpe Adria „Društvena skrb za odgoj i obrazovanje i socijalnu sigurnost osoba s posebnim potrebama.

Deset godina kasnije“ Društvo defektologov Slovenije, Ljubljana, str 130-132.

11. Accasay A. (1995.): The role of the parents. U: Proceedings International Council for Education of People with

Visual Impairment. European conference on education of Visually Impaired, „Mutual information and

Inspiration“ I. C. E. V. I. , Holand, str. 33-36. Laakso,

12. P., Nurmi (1995.): Group training courses for parents with visually impaired children. U: Proceeding

International Council for Education of People with Visual Impairment . European Conference on Education of

Visually Impaired „Mutual Information and Inspiration“ I. C. E. V. I. , Holand , str . 36-38.

Dodatna literatura:

- Bonamie E. (1995.): A different family having a visually impaired child and the development in a family. U:

Proceedings International Council for education of people with Visual impairment . European conference on

Education of Visually impaired „Mutual Information and Inspiration“ I.C.E.V.I., Holand, str. 16-23.

- Klein C. (1973.): The single parent experience., Walker publishing Company, Inc U.S.A

- Kristanĉić A. (1982.): Metoda i tehnika savjetovališnog rada, Zavod grada Zagreba za socijalni rad i

Udruţena samoupravna interesna zajednica socijalne zaštite grada Zagreba, Zagreb.

- Sanford, M., Dornbush M., Strober H., /1988.): Feminism. Children and the New Families. The Guilford

Press, New York., London.

- Oberman-Babić M., Joković –Turalija I. (1997.): Stavovi roditelja uĉenika redovne škole prema odgojno-

obrazovnoj integraciji uĉenika oštećena vida . Hrvatska revija za rehabilitacijska istraţivanja, 33, 1, 12-23.

- Oberman-Babić M. (1995.): Razlike u stavovima roditelja uĉenika redovne škole i njezinih nastavnika

prema odgojno-obrazovnoj integraciji uĉenika oštećena vida. Defektologija, 31,1-2, 13-27.

- Oberman-Babić M. . (1995.): Razlike u stavovima roditelja uĉenika oštećena i neoštećena vida prema

odgojno-obrazovnoj integraciji uĉenika oštećena vida. Defektologija,, 31, 1-2, 1-13.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja tiflopedagogije.




tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

seminarski rad. Završni ispit polaţe se pisanim putem.

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu

ispunili svoje predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe tiflopedagogije u

"Dnevniku struĉno pedagoške i metodiĉke prakse iz

specijalne pedagogije sa metodikom rada", te popuniti

podatke za jedno dijete oštećenog vida. Izrada

seminarskog rada i završni ispit u skladu s literaturom.



Dnevnik struĉno pedagoške prakse do 10 bodova,









Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Opći podaci:obvezni

Studijski program Studij Psihologija i pedagogija

Godina II.

Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 4



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te ĉimbenicima

koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za

prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput

znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva

kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.


Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do adolescencije

(razvoj govora, mišljenja);Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ;Pamćenje; Sposobnosti; Analiza

znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na vjeţbama

Uĉenje i poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;

Evaluacija edukacijskih dostignuća.

.








Osnovna literatura:

1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja; Vern ,

Zagreb (Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja)

Dodatna literatura:

1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije

3.Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.

4.V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;

5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska

knjiga, Zagreb,.

6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd

ed.).New York: Wiley.


7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.

8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10

bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,

završni ispit 35 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE DIJAGNOSTICIRANJA U DEFEKTOLOGIJI

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti

Godina II.




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovama dijagnosticiranja u defektologiji. Studenti će se upoznati

sa razliĉitim modalitetima procjene u edukacijsko-rehabilitacijskoj procjeni. Studenti će nauĉiti koji se sve

dijagnostiĉki instumenti primjenjuju u procjeni razliĉitih razvojnih podruĉja: motorika, kognitivni razvoj, govorno-

jeziĉki razvoj, socio-emotivni razvoj.


Uloga dijagnosticiranja u defektologiji

Teorija mjerenja

Priroda i analiza individualnih razlika

Osnovni psihometrijski pojmovi: varijabla, pouzdanost, valjanost, objektivnost

Normativni i kriterijski mjerni instrumenti

Testovi i upitnici

Procjena razvojnih podruĉja: motorika, kognitivni razvoj, govorno-jeziĉki razvoj, socio-emotivni razvoj

Etiĉka pitanja u dijagnosticiranju








Osnovna literatura:

13. Novosel, M. (1983). Dijagnosticiranje u defektologiji. Liber.

14. Fajgelj, S. (2003). Psihometrija: metod i teorija psihološkog merenja. Centar za primenjenu psihologiju.

Dodatna literatura:

o Bukvić: Naĉelaizradepsihološkihtestova; Zavodzaudţbenike, Beograd, 2007.

o A. Fulgosi: Faktorskaanaliza; Školskaknjiga, Zagreb, 1988.

o S. Urbina: Essentials of Psychological Testing; John Wiley & Sons, New Jersey, 2004

o Miller, M. D., Linn, R. L., &Gronlund, N. E. (2012). Measurement and assessment in teaching.

Pearson Higher Ed.

Ĉasopisi:

Applied measurement in education

Assessment

Assessment for effective intervention

Educational and psychological measurement










programa:





Obveze studenata:


prikaz literature. Od studenata se oĉekuje da samostalno

izvode zadate obveze i da pokaţu visok stupanj

akademskog i liĉnog integriteta. Preuzimanje tuĊih

radova, materijala i seminarskih radova je neprihvatljivo.









Naziv kolegija

OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

Opći podaci

Studijski program Svi studijski programi Godina I.



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.

Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog

komuniciranja.


Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe

Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija

Komunikacija i znaĉenje ; Komunikacija i ljudske potrebe

Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija

Komunikacija u grupi ;Komunikacija u organizaciji

Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije

Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Test znanja Kontinuirana provjera

znanja

Esej na temu prema

vlastitom odabiru

Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja

2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja

Dodatna literatura

1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja

2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja

3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja


Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem. Pismeni

dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih informacija iz

podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti usmjeren na

preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja, te njihovu

primjenu u budućem praktiĉnom radu.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku od

tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te dati svoj

kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu tretirali, te seminar

u vidu prikaza knjige.


Esej = 25 bodova

Seminarski rad = 15 bodova

Završni ispit = 60 bodova.

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: DEFEKTOLOGIJA U ZAKONODAVSTVU

Opći podaci:

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveuĉilišni studij defektoloških znanosti

2015 /16

Izborni kolegij (I. od II.)

Godina

Semestar

Šifra

II.

IV.

PSD225




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznati studente s konvencijama, deklaracijama i pravima kojima se skrbi o osobama s posebnim

potrebama. Prvostupnici stjeĉu profesionalne kompetencije za rad s osobama s posebnim potrebama u kontekstu

otkrivanja, pouĉavanja i osposobljavanja za ukljuĉivanje u ţivotne potrebe. Studenti imaju mogućnost nastavka

obrazovanja, struĉnog usavršavanja, cjeloţivotnog uĉenja i stjecanja potrebnih kompetencija.


Univerzalna deklaracija UN-a o ljudskim pravima. Konvencija o pravu djeteta. Konvencija o pravima osoba s

invaliditetom. Standardna pravila UN-a za izjednaĉavanje mogućnosti osoba s invaliditetom. UNCESCO- konvencija

protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju. Ustanove za djecu s posebnim potrebama. Zaštita prava osoba s

posebnim potrebama.








Osnovna literatura:

15. Puškar, S.: Hrvatsko osnovno školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1997.godine.

16. Puškar, S.: Hrvatsko srednje školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1998.godine.

17. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naklada Rijeka 2006.godine.

18. Cindrić, M.: Profesija uĉitelj u svijetu i Hrvatskoj, V. Gorica 1995; 1998.godine.

19. Cindrić, M.: Pripravnici u školskom sustavu, Zagreb 1998.godine.

Dodatna literatura:

1. Ustavi, zakoni, i provedbeni propisi u BiH i RH.

2. Uredbe o uredskom poslovanju u BiH i RH.

3. Cindrić, M.:Pripravniĉki staţ kao etapa cjeloţivotnog uĉiteljskog obrazovanja, Školski vjesnik, Zagreb 1999.

godine.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10

bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni

ispit 35 bodova.






Naziv kolegija



OSNOVE LOGOPEDIJE


Studijski program Godina I

Nositelj kolegija



ETCS bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s djecom koja imaju teškoće u razvoju govora, s povijesnim

razvojem odnosa prema ovoj djeci, sa znaĉajem usposavljanja blagovremene dijagnoze, prognoze i tretmana djece s

govorno jeziĉkim poteškoćama.

Upoznati studente s ĉinjenicom da se djeca s teškoćama u razvoju nalaze u procesu inkluzije/integracije, pohaĊaju

redovne vrtiće i škole uz dodatne rehabilitacijske programe koji se realiziraju i van institucija koje djeca pohaĊaju u

vidu logopedskih vjeţbi.


Povijesni put razvoja o prihvaćanju djece s teškoćama u verbalnoj komunikaciji nekad i danas


Društveni znaĉaj i uslovljenost klasifikacije (identifikacije) djece s teškoćama govorno jeziĉkom razvoju.

Najnovija shvaćanja i razumijevanje razliĉitosti meĊu djecom s verbalnim i jeziĉkim poteškoćama i uvaţavanje

njihovih sposobnosti, potreba u grupi i društvu

Dijagnosticiranje uĉenikagovorno jeziĉkim poteškoćama.

Rad s djecom s teškoćama ugovoru u u djeĉjem vrtiću

Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoj uverbalne komunikacije u osnovnoj školi

Struĉnjak logoped i modeli organizovanog rada.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Obvezna literatura

1. Zeĉić.S Mujkanović.E & Devolli.A., Logopedija(2010) Connectum, Sarajevo

2. Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje.

- Dodatna literatura

- 1. Matić, M. (1966). Logopedija. Za studente viših pedagoških škola,Beograd

- 2. Golubović, S. (1998). Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beogradu

- 3. Lurija, A. R. (1982). Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.

- 4. Bjelica. j.& Posokhova, I. (2001).Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti

- govora,jezika,ĉitanja i pisanja u djece.Nakladnik .Zagreb.

- 5. Matić.R (1997) Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd

- 6. Brestovci, B. (1986). Mucanje. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

- Izdava_ki centar Rijeka


Prije izlaska na završni ispit studenti

su duţni poloţiti kolokvij.Kolokvij i

završni ispit polaţu pismeno.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa

U toku semestra izvršit će se procjena

kvalitete i uspješnosti realizacije

planiranih programa u odnosu na

oĉekivanja i obaveze (studenata i

nastavnika)a na osnovu postavljenih

ciljeva i zadataka.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenom

ispitu studenti su duţni izuĉiti knjigu

Logopedijai drugu literaturu..

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pristupni seminarski rad:

1.kroz seminarski rad duţni sustraţivati

literaturu i dati širi opis zadataka i

ciljeva kojima se bavi logopedska

nauka i popis 10 referenci literature

koju su izuĉavali

2.Seminarski „ logopedija kao nauka“

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Aktivnost u toku rada i konsultacija= 10bodova

Zadaća 1. = 20 bodova









Naziv kolegija: INKLUZIJA

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim

sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,

uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,

konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne

prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.

Studenti će biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike izmeĊu procesa integracije i inkluzije, shvate

vaţnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nuţnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja

pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u

procesu inkluzije.


Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoća

Terminologija: inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost

Indeks inkluzije i njegova primjena

Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije

Argumenti za i protiv inkluzije

Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu

Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne

Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad

Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu

Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih

potreba u nastavi

Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama

Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi

Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu








Osnovna literatura:

20. Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica: Štamparija Fojnica.

21. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.

Dodatna literatura:

Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the

Children UK.

Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.

Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi

Sad.

Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodiĉ kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.

Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb:

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Ilić, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.

Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet.

Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju. Doktorska

disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Sveuĉilište Hercegovina.

Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za

prosvjetne djelatnike.

Pašalić-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja

neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo:

Filozofski fakultet.

Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim

vlastima u Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.

Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New

York: Greenwood Press.

Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.

Veljković, V. (2002). Inkluzija. U zborniku: Priruĉnik za inkluzivnu nastavu, str. 4–10. Sarajevo: Duga

Zeĉić, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.






ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili predispitne

obveze.


programa:





Obveze studenata:

Prema uputama uraditi tjedni individualni prilagoĊeni

program i primjer prilagoĊenog programa za nastavni

satza dijete ukljuĉeno u inkluzivni proces.Izrada



Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova,

Individualni program do 10 bodova,










Naziv kolegija: OSNOVE TIFLOPEDAGOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je educirati studente o odgoju i obrazovanju, te rehabilitaciji slijepih osoba i njegovom

razvoju kroz povijest. Studenti bi studijem ovog predmeta trebali steći teorijska i praktiĉna znanja o etiologiji,

fenomenologiji oštećenja vida i njihovim implikacijama na funkcioniranje slijepih i slabovidnih osoba u razliĉitim

podruĉjima njihove aktivnosti.


Povijesni razvoj Tiflopedagogije

Moderna filozofija odgoja, obrazovanja i rehabilitacije slijepih

MeĊunarodni i nacionalni edukacijsko – rehabilitacijski modeli

Odgojno – obrazovna integracija slijepih

Inkluzija slijepih

Preduvjeti za proces odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa rada sa slijepima (prostor, oprema,

sredstva i pomagala)

Uspostavljanje Programa rada sa slijepim djetetom u obitelji








Osnovna literatura:

22. Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

23. Ĉehić, E. (1981). Specifičnosti u učenju i razvoju ličnosti djece normalna vida i slijepe djece. Sarajevo:

Svjetlost.


Dodatna literatura:

Sefić, M. (1998). Oftalmologija. Sarajevo: Šahinpašić.

Dikić, S. (1997). Tiflologija. Defektološki fakultet Univerziteta u Beogradu.

Roberts, F.K. (1986). Education of the Visually Handicapped. A Social and Educational History. Geraldine T.

School Editor, Chapter 1, 1-19, AFB, New York.

Ward, E.M. (1986). Planning the Individualized Education Program: Geraldine T. School Editor, Chapter 12,

215-239, AFB, New York.

Tuttle, W. Dean (1986). Educational Programming: Geraldine T. School Editor, Chapter 13, 239-255, AFB,

New York.

Todd, J.H. (1986). Resources, Media and Technology: Geraldine T. School Editor, Chapter 17, 285-296, AFB,

New York.

Enquist, J. (1995). Early childhood in Europe U: Proceedings International Council for Education of People

with Visual impairment. European Conference on Education of Visually Impaired: »Mutual Information and

Inspiration, Budapest, 1995., I.C.E.V.I., Grawe, str. 11-13.

Bonamie, E. (1995). A different family having a visually impaired child and the developments in a family. U:

Proceedings International Council for Education of People with Visual Impairment, European Conference on

Education of Visually Impaired, »Mutual Information and Inspiration», Budapest, 1995. I.C.E.V.I. str. 16-23.











programa:





Obveze studenata:


















Naziv kolegija: OSNOVE SURDOPEDAGOGIJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente osnovama iz podruĉja Surdopedagogije.Kolegij razvija spoznaje o

razvoju surdopedagoške teorije i prakse kao i kompetencije, znanja i vještine potrebne u procesu edukacije djece i

omladine oštećena sluha.


Uvod u surdopedagogiju

Pojam, predmet i zadaci surdopedagogije

Povijesni osvrt na surdopedagogiju

Odnos društva prema osobama oštećena sluha

Uzroci oštećenja sluha

Vrste oštećenja sluha

Osnove detekcije oštećenja sluha

Osnove razvrstavanja djece oštećena sluha

Surdoaudiološka dijagnostika

Vidovi komunikacije osoba oštećena sluha

Liĉnost osobe oštećena sluha

Edukacija osoba oštećena sluha

Inkluzija i osobe oštećenog sluha








Osnovna literatura:

24. Radovanĉić, B. (1995). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju

25. Mujkanović, E. (2011). Surdopedagogija – skripta

Dodatna literatura:

Arsić, R., Kovaĉević, J. (2009). Specifiĉnosti u obrazovanju dece oštećenog sluha. Inovacije u

osnovnoškolskom obrazovanju – vrednovanje, Beograd: Uĉiteljski fakultet.

Bakota, K., Ĉilić Burušić, L., Dulĉić, A., Paviĉić Dokoza, K. (2012). Verbotonalni pristup djeci s teškoćama

sluha, slušanja i govora. Zagreb: Artresor naklada.

Bosnar, B., Bradarić-Jonĉić, S. (2007). Stavovi prema integraciji gluhe djece, znakovnom jeziku i

uključivanjem tumača za znakovni jezik u redovne vrtiće i škole. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraţivanja 2, 11-30

Bradarić-Jonĉić, S. (2010). Uvod u problematiku oštećenja sluha. Vjesnik bibliotekara Hrvatske

Ivasović, V., Andrijević Gajić, L. (2008). Gluho/nagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu, problem

ili izazov. Zagreb: Uredski sistemi.

Radovanĉić, B. (1995). Znaĉajke surdopedagoškog rada u razdoblju od otvaranja škole Adalberta Lampea do

danas. U: Mršić, V. i sur.: 110 godina zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu u Zagrebu – obol utemeljenju

i razvitku hrvatske surdologije, Centar Slava Raškaj, Zagreb, 41-47.

Radovanĉić, B. (2004). Crtice za povijest hrvatske surdologije. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja surdopedagogije.







predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe surdopedagogije

u "Dnevniku struĉno pedagoške i metodiĉke prakse iz


podatke za jednodijete oštećena sluha.Izrada seminarskog

rada i završni ispit u skladu s literaturom.


Prisustvo nastavi ili prikaz literature do 10 bodova,










Naziv kolegija: PRAKTIKUM IZ TIFLOPEDAGOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina III




ECTS – bodovi 3




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s novim tehnologijama u rehabilitaciji osoba oštećena vida. Cilj je

upoznati studenta za praktiĉnu primjenu tehnoloških pomagala u rehabilitaciji osoba oštećena vida.

Naglasak je na korištenju raĉunala za slijepe, pratećih programa i dodacima za raĉunalo. Student

bi stekao osnovna znanja iz primjene tehnologije za slijepe osobe. Pored toga Student dobiva temeljna metodiĉka

znanja o brajiĉnom pismu


Definiranje pojma tehnologija u rehabilitaciji osoba oštećena vida,

Tehnologija i osobe oštećena vida,

Tehnološke barijere i njihovo uklanjanje,

Upoznavanje i primjena tehnoloških pomagala,

Raĉunalo za slijepe, korištenje i primjena,

Brajiĉni retci, tiskaĉi brajiĉnog pisma, fuser

Osnove brajiĉnog pisma

Metodika ĉitanja i pisanja brajiĉnog pisma








Osnovna literatura:

26. Jablan, B. (2010): Ĉitanje i pisanje Brajevog pisma, Akademija Beograd,

27. Cvetković, Ţ., (1989): Metodika vaspitno obrazovnog rada sa slepim licima, Nauĉna knjiga Beograd,

Dodatna literatura:

1. Barry, W.A., Gardner, J.A., Lundquist, R. (1994): Books for blind scientisis: The

tehnological requirments of accesibilty, Information Tehnology and Disabilities Journal

2. Scadden, L.A. (1984): Blindness in the information age: Equaliy or irony? JVIB, 78, 394-

400

3. Hunt, H., Berkowitz,M. (1992): New technologies and the employment of disabled

pearson, International Labour Office, GenevaScadden, L.A. (1997): Technology and people with visual

impairments, Technology and

Disability, 6 (3), 137-145

4. Accessing tehnology, Using tehnology to support learning and employment opportunities

for visually impaired users, (2001), Royal National Institute for the Blind

5. Cain, S., Loebl, R. (2004): Blind and partially sigted people accesing technology: a

practical handbook for employers, RNIB

6. Barraga, N.C., Erin, J.N. (2001): Oštećenje vida i uĉenje, Boom design, Tuzla

7. Legge, G.E., Ross, J.A., Maxwell, K.T., Luebker, A. (1989): Psychophysic of reading:

VII. Comprehension in normal and low vision. Clinical Visual Science, 4, 51-60

8. Jackson, R., Davis, T., Murphy, P., Bairnsfather, L., George, R. (1994): Reading

difecientes in older patients. American Journal of Medical Science, 308, 79-82

9. Fridal, G., Jansen, L., Klimt, M. (1981) : Courses in reading development for parially

sighted students. Journal of Visual Impairment and Blindness, 75, 4-7

10. Mangold, S.S., Olson, R.M. (1981): Guidelines and Games for Teaching Efficient Braille

Reading, AFB Press, New York

11. Zvuĉna tastatura sa pratećim programima, skup informatiĉkih programa za obrazovanje djece oštećena vida,

JU Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo







popunjen dnevnik struĉno pedagoške i metodiĉke prakse

iz specijalne pedagogije sa metodikom rada za dvoje

djece oštećena vida. Završni ispit polaţe se pisanim

putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji

nisu ispunili svoje predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe praktikuma iz

tiflopedagogije u "Dnevniku struĉno pedagoške i

metodiĉke prakse iz specijalne pedagogije sa metodikom

rada", te popuniti podatke za dvoje djece oštećenog vida.

Završni ispit u skladu s literaturom.




Praktiĉni rad do 30 bodova,








Naziv kolegija: PRAKTIKUM IZ SURDOPEDAGOGIJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Cilj je studentu pruţiti temeljna, teorijska i praktiĉna znanja koja treba primjenjivati u radu s gluhom i nagluhom

djecom. Studenti će se upoznati sa sredstvima rada, na koji će naĉin uspostaviti komunikaciju s djetetom oštećena

sluha, kako izgleda rehabilitacijska seansa, kako napisati pripremu za nastavnu jedinicu, te kako napisati izvješće o

evaluiranom djetetu.


Djeca s oštećenjem sluha, razvojne specifiĉnosti. Dijete s oštećenjem sluha u inkluzivnoj uĉionici. Preporuke

nastavnicima. Podrška nastavniku u inkluzivnom radu. Izrada nastavne pripreme za uĉenika s oštećenim sluhom u

inkluziji. Osvješćivanje zvuka i glasa. Vibrotaktilna daska, vibrafon. Fonetska ritmika: stimulacije pokretom, glazbene

stimulacije. Poticanje govornih izraza. Fonetska progresija. Prozodijski elementi. Vjeţbe na razini vokalizacije,

kombiniranja glasova, prve rijeĉi, sintaktiĉka razina. Postupci, principi i redoslijed u obradi glasova logatoma.

Govorno disanje: nazalnost, visoki registar, skandirajući govor. Pouĉavanje jeziku: rjeĉnik, morfologija, sintaksa.

Oblikovanje seanse. Izbor tekstova. Pitanja. Obrada glasa, slova, teksta. Dramatizacija. Metodiĉki postupci u

poĉetnom ĉitanju i pisanju. VoĊenje dnevnika – evaluacija. Pisanje izvješća.








Osnovna literatura:



Dodatna literatura:

Kostić, Đ. (1980). Govor i slušno oštećeno dijete. Gornji Milanovac: Kulturni centar.




Bradarić-Šlujo, S., Pribanić, Lj., Radovanĉić, B. (1992). Education of Hearing impaired Children and

adolescents in the Republic Croatia. Deafness and Development, London, 3, 1, 8-9.

Pribanić, Lj. (1991): Usvojenost padeţnog sustava u djece s oštećenjem sluha. Defektologija, 28, 11-19.

Pribanić, Lj. (1993) Prepisivanje u djece oštećena sluha. Multidisciplinarni pristop v logopediji, Zbornik

radova, IV strokovno sreĉanje logopedov Slovenije, Portoroţ, 240- 246.

Pribanić, Lj. (1998): Ponavljanje reĉenica u djece oštećena sluha. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraţivanja, 34, 127-138.

Pribanić, Lj. (2004): Pouĉavanje gluhe djece jeziku. Defektologija, Tuzla, BiH, 8.

Pribanić, Lj., Andrijević, L. (2004): Primjena “Komunikacijske razvojne ljestvice (KORALJE) – rijeĉi i

geste” kod gluhe djece. SUVAG 9,1, 11-15.

Flass, O., Škarić, I. (1992): Rehabilitacija malog gluhog djeteta. Zagreb. SUVAG. Str. 1.- 81.

Herljević, I. (1996): Progovori 1,2,3 – priruĉnik. Zagreb: Školska knjiga. Str. 1.-71.






izlaska na završni ispit, studenti su duţni prisustvovati

vjeţbama na FDZMB. Završnom ispitu ne mogu pristupiti



programa:





Obveze studenata:

Studenti su obvezni prisustvovati vjeţbama koje će se

realizirati u dogovoru s nositeljem kolegija. Na završni

ispit će donijeti popunjen surdopedagoški praktikum.

Završni ispit će se realizirati usmeno.



Surdopedagoški praktikum do 35 bodova,








Naziv kolegija: OSNOVE OLIGOFRENOLOGIJE

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovama nauke o intelektualnim teškoćama. Studenti će se

upoznati sa povijesnim razvojem nauke o intelektualnim teškoćama, etiologijom i klasifikacijom intelektualnih

teškoća. Studenti će usvojiti nove pojmove u oblasti intelektualnih teškoća, i nauĉiće definirati intelektualne teškoće

prema razliĉitim klasifikacijama. Studenti će nauĉiti koje se rehabilitacijske metode koriste u radu sa osobama sa

intelektualnim teškoćama, kao i shvatiti vaţnost cjelokupne inkluzije osoba sa intelektualnim teškoćama u lokalnu

zajednicu.


Povijesni razvoj nauke o intelektualnim teškoćama

Definiranje intelektualnih teškoća

Uticaj rada L. Vigotskog i J. Piaggea na razvoj edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti

Etiologija i klasifikacija intelektualnih teškoća

Klasifikacija teškoća u razvoju (ICF model)

Inkluzija osoba sa intelektualnim teškoćama

Edukacijsko-rehabilitacijski rad sa osobama sa intelektualnim teškoćama

Servisi podrške za osobe sa intelektualnim teškoćama








Osnovna literatura:

30. Hercigonja, D. K. (2000). Mentalna retardacija: biologijske osnove, klasifikacija i mentalno-zdravstveni

problemi. Naklada Slap.

31. Kovaĉević, V., Stanĉić, V., & Mejovšek, M. (1998). Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju

Sveuĉilišta.

Dodatna literatura:

Teodorović, B., &Bratković, D. (2005). Znaĉajkeodraslihosoba s intelektualnimteškoćama.

Race, D. (2007). Intellectual Disability: Social Approaches: Social Approaches. McGraw-Hill Education

(UK).

Baroff, G. S., &Olley, J. G. (2014). Mental retardation: Nature, cause, and management. Routledge.

Ĉasopisi:



Journal of intellectual disability research

Intellectual disability












programa:





Obveze studenata:
















Naziv kolegija: OSNOVE KREATIVNA TERAPIJE

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija Osnove kreativne terapije, jeste da se studenti upoznaju sa osnovama kreativne terapije i svim njenim

vrstama (Muzikoterapija, plesna terapija, art terapija i dramska terapija), te naĉinima njihove upotrebe u praksi sa

osobama i djecom sa poteškoćama u razvoju, te djecom i osobama bez poteškoća, kao i osobama zrele dobi.


Osnove kreativne terapije, Povijesni razvoj, Muzikoterapija, Tehnike muzikoterapije, Plesna terapija, Tehnike plesne

terapije, Art terapija (Likovna terapija, terapija grnĉarstvom i dr.), Dramska terapija, Tehnike dramske terapije,

Poetska terapija, Integrirana terapija, Tehnike integriranja terapija, Plesno-muziĉka terapija, Dramsko-plesno-muziĉka

terapija, Kreativna rehabilitacija, Kreativna terapija u praksi sa djecom i odraslima sa posebnim potrebama, Kreativna

terapija u školi








Osnovna literatura:

32. Gojmerac, I. (2015), Ples, muzika i djeca s posebnim potrebama, Sarajevo: Napredak

33. Dţokić, Z., (2010.), Moć psihodrame: Uvod u teoriju i praksu psihodrame, Novi Sad: Psihopolis institut

34. Skripta „Kreativna terapija“ (2009) – uredila: Ivana Gojmerac

Dodatna literatura:

1. Mirković-Radoš, M. (1996.) Psihologija muzike, Beograd;

2. Panić, V. (2005) Psihologija i umetnost, Beograd;

3. Prstaĉić, M. (2005) Cerebralna paraliza i ex-gen kreativna terapija, Zagreb.

4. Prstaĉić, M. (2013) Umjetnost i znanost u razvoju ţivotnog potencijala, Zagreb

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studentiće biti

upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove, kao i

sprovesti praksu u nekom od centara, koji će biti praćeni

radnim dnevnikom. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:


seminarskih radova; izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 5 bodova,seminarski rad 45 bodova, završni ispit

50 bodova.







Naziv kolegija: EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKA PRAKSA

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 6




Ciljevi ovog kolegija su upoznati studente sa: razvojem edukacijsko rehabilitacijske nauke; modelima i sistemima

edukacije i rehabilitacije; oblicima ometenosti i invalidnosti; osnovnim edukacijsko rehabilitacijskim terminima i

glavnim zadacima edukacijsko rehabilitacijske profesije; edukacijsko rehabilitacijskim disciplinama, te potrebama

trajnog usavršavanja


Istorija defektologije, osnove teorije istorije defektologije, zadaci defektologije; Podruĉja defektologije; Terminološke

odrednice u edukacijsko rehabilitacijskoj nauci; Vrste invaliditeta i specifiĉne karakteristike osoba sa odreĊenim

vrstama invaliditeta; Modeli u pristupu osobama sa invaliditetom; Timski rad u procesu edukacije i rehabilitacije;

Institucije specijalnog odgoja, obrazovanja i rehabilitacija u okviru hronološkog kontinuuma, planiranje i

programiranje rada; Alternative i najnovije intencije u specijalnom odgoju i obrazovanju u BiH (integrativno i

inkluzivno provoĊenje); Teorija i praksa specijalnog školstva (kratak osvrt na historijski razvoj specijalnog školstva u

BiH, sadašnje stanje i problemi); Afirmacija mogućnosti i ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom.








Osnovna literatura:

35. Kovaĉević, V., Stanĉić, V., Mejovšek, M. (1998). Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju

Sveuĉilišta u Zagrebu. Zagreb.

36. Zeĉić. S., Jeina. Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica: Štamparija Fojnica.

Dodatna literatura:

Bašić, J., Brestovci, B., Dobrenić, T., Igrić, Lj. (1997). Znanost u defektologiji. Fakultet za defektologiju

Sveuĉilišta u Zagrebu.

Stanĉić, V. (2001). Promišljanje o edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet


Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije. Sarajevo: Connectum.




Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja defektologije i inkluzije.










programa:





Obveze studenata:

Prouĉiti ACADIA test razvoja sposobnosti i kratko ga

opisati.

Koristeći test AAMD-skalu adaptivnog ponašanja

istestirati dva uĉenika (po vlastitom izboru koristiti prvi

ili drugi dio testa).

Izraditi sedmiĉni individualni prilagoĊeni program za

dijete integrisano u redovnu školu kao i primjer

prilagoĊavanja nastavnog programa za dva školska

predmeta. Izrada seminarskog rada i završni ispit u skladu

s literaturom.


ACADIA i AAMD do 15 bodova,







PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI, SMJER OPĆE DEFEKTOLOGIJA

1 2 3 4 5 6 7 8 9

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Uvod u odgojne znanosti 1 1 2 6 Obvezni PSDZ01

Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki PSDZ02

Civilizacija i kultura 1 1 1 5 Zajedniĉki PSDZ03

Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 1 0 0 3 5 Opći PSDZ04

Engleski jezik – lektorske vjeţbe 1 0 0 3 5 Opći PSDZ05

Uvod u kineziologiju 1 1 1 3 Izborni (1 od 2) PSDZ06

Osnove kineziološke rekreacije 1 1 1 3 Izborni (1 od 2) PSDZ07

II. SEMESTAR

Osnove pedagogije 1 1 2 6 Obvezni PSDZ08

Osnove psihologije 1 1 2 6 Obvezni PSDZ09

Osnove defektologije 1 1 1 5 Obvezni PSDZ10

Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 2 0 0 3 5 Opći PSDZ11

Engleski jezik – lektorske vjeţbe 2 0 0 3 5 Opći PSDZ12

Pedagogijski praktikum 0 0 3 3 Izborni (1 od 2) PSDZ13

Uvodni psihologijski praktikum 0 0 3 3 Izborni (1 od 2) PSDZ14

III. SEMESTAR

Obiteljska pedagogija 1 1 2 6 Obvezni PSDZ15

Razvojna psihologija 1 1 2 6 Obvezni PSDZ16

Djeca s posebnim potrebama 1 1 2 6 Obvezni PSDZ17

Osnove informatike 1 1 2 6 Zajedniĉki PSDZ18

Osnove upravljanja i rukovoĊenja 1 0 1 3 Izborni (1 od 2) PSDZ20

Osnove ekologije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2) PSDZ26

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera

IV. SEMESTAR

Metodologija sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki PSDZ21

Specijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni PSDZ22

Psihologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni PSDZ23

Odgojni praktikum 0 0 3 6 Opći PSDZ24

Osnove komunikologije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2) PSDZ19

Administracija i školsko

zakonodavstvo 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

PSDZ25


V. SEMESTAR

Osnove logopedije 1 1 2 6 Obvezni PSOD01

Osnove inkluzije 1 1 2 6 Obvezni PSOD02

Osnove tiflopedagogije 1 1 1 5 Obvezni PSOD03

Osnove surdopedagogije 1 1 1 5 Obvezni PSOD04

Praktikum iz tiflopedagogije 0 0 3 4 Izborni (1 od 2) PSOD05

Praktikum iz surdopedagogije 0 0 3 4 Izborni (1 od 2) PSOD06


VI. SEMESTAR

Osnove oligofrenopedagogije 1 1 2 6 Obvezni PSOD07

Socijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni PSOD08

Edukacija i rehabilitacija 1 1 2 6 Obvezni PSOD09


Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik:

pedagogije, psihologije,

metodike i defektologije.

PSOD10

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca defektoloških znanosti, smjer opća defektologija.

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića

Naziv kolegija UVOD U ODGOJNE ZNANOSTI

Opći podaci

Studijski program 1. Godina I



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama odgojnih znanosti. Srediti i kritiĉki promisliti pojedinaĉna

znanja. Steĉeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s odgojem, na organiziran naĉin,

suĉeliti sa širinom pedagogijske teorije.


Pedagogija znanost o odgoju, Povijesni razvitak pedagoške misli, Discipline znanosti o odgoju , Temeljni

pedagoški procesi, Odgoj kao temeljni pedagoški pojam

Odgojni ideal, cilj i zadaci, Metodika odgojnog rada, Faktori odgojnog rada

Naĉela odgojnog rada, Metode odgojnog rada, Sredstva odgojnog rada

Obrazovanje, izobrazba, Permanentno obrazovanje i cjeloţivotno obrazovanje

Odgojno obrazovni i školski sustav, Menadţment u odgoju i obrazovanju


2. Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata



Udţbenik:

37. Lenzen, D., Vodiĉ za studij znanosti o odgoju, Educa, Zagreb, 2002.

2. Vukasović, A.(1995) Pedagogija, Zagreb, Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor «MI»

Dodatna literatura

Bezić, Ţ., Zašto i kako odgajati, UPT, Đakovo, 1990.

Bezić, Ţ., Biti ĉovjek ali kako, UPT, Đakovo, 1990.

Bratanić, M., Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo

Brkić, M., Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika, V. Masleša, Sarajevo, 1985.

Brkić, M.-Suljkić, M; Preopterećenost uĉenika, Jela educa, Sarajevo, 2003.

Mijatović, A. /ur./ (1999), Osnove suvremene pedagogije,

Zagreb, PKZ, (Odabrana poglavlja

Malić, J., Muţić, V. (1981), Pedagogija, Zagreb: Školska knjiga

Pranjić, M., Religijska pedagogija, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1996.

Pranjić, M., /prir./, Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, Zagreb, 1991.

Silov, M. (2003) Pedagogija, Zagreb, Persona

Vuk-Pavlović, P., Liĉnost i odgoj, Tipografija d.d., Zagreb, 1932.

Zaninović, M., Pedagoška hrestomatija, Školska knjiga, Zagreb, 1985

xxx Bilo koja knjiga iz edicije „Educa“ Zagreb.

xxx, Enciklopedijski rjeĉnik pedagogije, Matica hrvatska, Zagreb, 1963.

Xxx Pedagogijski leksikon, PKZ, Zagreb, 1939

xxx, Pedagoška enciklopedija, tom 1 i 2, Bgd, Zgb, Sa, , 1989.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja pedagogije


Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni uraditi struĉne pristupne radove kao. kolokvij i završni

ispit polaţu pismenim putom.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada

radnih zadataka i eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ; Prikaz knjige do 5 bodova, Esej do 10

bodova, Praktikum do 15 bodova; Kolokvij do 25 bodova;

Završni ispit do 35 bodova;







Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina preddipl.




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će

vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati

osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom

problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će

dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.


Uvodni dijelovi znanstvenog rada.

Osnovni dijelovi znanstvenog rada.

Izbor rijeĉi i formuliranje reĉenica.

Jezik i stil znanstvenog rada.

Dokumentiranje znanstevnih izvora.

Citiranje i parafraziranje, APA stil citiranja.

Bibliografski zapisi.

Formiranje osnovnih dijelova publikacije.

Oblikovanje teksta.








Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i Veljko BanĊur (2007): Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Dodatna literatura:

Borozan, Đula (2009): Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i struĉnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova

Republike Hrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologija izrade nauĉnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-


knjiţevni zbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje nauĉno djelo. Sarajevo: Svjetlost.



tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit studenti su duţni uraditi seminarski rad prema

pravilima akademskog pisanja. Završni ispit je u obliku

testa.


programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena



zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema

pravilima akademskog pisanja; polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog

pisanja - 50








Naziv kolegija: CIVILIZACIJA I KULTURA

Opći podaci:

Studijski program SP1, SP2, SP3, SP4, SP5,SP6 Godina I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika -

Ime suradnika na kolegiju -


ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je nauĉiti studente što su pojmovi kulture i civilizacije. Provesti ih kroz povijest ljudskih kultura i

civilizacija. Imati svijest o svom poloţaju u odreĊenoj društvenoj civilizaciji: suvremenosti. Konaĉni cilj:

odgopjiteljski cilj u kulturološko civilizacijskom duhu.



Pojam kulture u istoĉnim i zapadnim društvima , pojmovi društva kroz povijest; razlikovanje pojma kulture i

civilizacije – spenglerovski. Metodiĉki pristup društvima: nedemokratskim i demokratskim, civilicacijsko-kulturološki

rad u tim povijesnim razdobljima. Antika; Strednji vijek; novovijeka i suvremena kultura i civilizacija. Prve

mediteranske civilizacije; otkrića novoga svijeta. Utjecaj rada; aporije /proturjeĉja/ u tom shvaćanju, kao i u samom

shvaćanju civilizacije i kulturno-civilizacijskoga razvitka.

Kamo smjera naša civilizacija.

NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE I USVAJANJE ZNANJA:








Osnovna literatura:

1.Eduard Kale: Povijest civilizacija, Š.K., Zagreb,1988. (peto izdanje)

2.Dr. Nenad Fanuko: Sociologija (udţbenik za gimnazije) Profil, zagreb, 2011.

Dodatna literatura:

1.J. Kregar i drugi: Sociologija, udţbenik za 3.razred gimnazije,Š.K., 2003.

2. Nenad Fanuko: Politiuka i gospodarstvo; udţbenik za IV.r. gimnazije, Profil, Zagreb,2008.

3. Biblija, Stvarnost, Zagreb,1969.

4. Eduard Kale: Uvod u znanost o kulturi, Š.K., Zagreb 1977.

5.Mnogi ĉasopisi iz društvenih i humaniostiĉkih znanosti.

Tijekom nastave nastavnik će naglasiti još poneku bitniju knjigu za ovu oblast.

.


Nastavnik će pratiti kontinuirano rad studenata, tijekom

predavanja ponešto provjeriti. Uraditi seminarski rad i

braniti ga. Završni ispit /pismenim ili usmenim putom –

kako odredi NZV Fakulteta/.


programa:

Jedanput tijekom semestra izvršiti kvalitet izvedbe

programa – koja su oĉekivanja studenata i nastavnika –

kako su ostvareni postavljeni ciljevi i zadatci programa.

Obveze studenata:

Nazoĉiti nastavi, vjeţbama; izradba i obrana

seminarskoga rada; polaganje ispita.


Na prvom mjestu dobro pripremiti,uraditi i obraniti

seminarski rad; toga ne moţe biti bez praćenja nastave:

Dolazak: 10 bodova, seminarski s obranom 25 bodova,

završni ispit 35.bodova.







Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK - lektorske vjeţbe 1

Opći podaci:

Studijski program

Studij odgojnihznanosti, studij humanistiĉkih znanosti,

studij defektoloških znanosti, studij turizma, studij

ekologije i zaštite okoliša. Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je studente upoznati s razvojem hrvatskog jezika, temeljnim pojmovima hrvatske gramatike i pravopisa.

Studenti će steći znanja iz fonologije, s naglaskom na glasovne promjene, morfologije, s naglaskom na padeţe i vrste

rijeĉi, upoznati se s pravopisom hrvatskoga jezika i osnovnim podatcima iz povijesti hrvatskog jezika.


Govorno priopćavanje; dioba glasova; funkcija glasova u jeziku; morfem; glasovne promjene; razlikovanje naglasaka;

ispadanje suglasnika; reĉeniĉna intonacija; fonostilistika; hrvatska narjeĉja; imenice; padeţi; glagoli; glagolski prilozi;

glagolski pridjevi; pridjevi; zamjenice; brojevi; nepromjenjive rijeĉi; povijest hrvatskoga jezika; leksikologija.








Osnovna literatura:

Silić, J. (2001), Hrvatski jezik 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb.

Samardţija, M., Hrvatski jezik 4, Školska knjiga, Zagreb.

Dodatna literatura:

Barić, Lonĉarć, Malić i dr. (2005), Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb.

Babić, Finka, Moguš (2002), Hrvatski pravopis,Školska knjiga, Zagreb.

Teţak, Babić (2003), Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb.




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove/

seminare. Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje

završnog ispita.











Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK – lektorske vjeţbe 1

Opći podaci:





ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti

usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih

zadataka objektivnog tipa.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih

tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i

razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja je

bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka rijeĉi u

reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i

definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinjem jeziku.









Osnovna literatura:

Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.

Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University Press.

Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.






studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada

seminarskog/pristupnog rada). Završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:


kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i


zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i seminarskih

radova; polaganje ispita.










Naziv kolegija: UVOD U KINEZIOLOGIJU – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje

relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama

antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,

Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim

aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i

upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja








Osnovna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet Univerziteta u

Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet Univerziteta u

Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:

Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih postupaka u

kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.





izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu


predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,


Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,









Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOŠKE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.

Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju

transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.








Osnovna literatura:

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne škole

kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski programiranih

aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.





izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.












Naziv kolegija: OSNOVE PEDAGOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1-1-2



Cilj programa jeste usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije, razvijanje pedagoškog mišljenja, stavova i

vrijednosti, bogaćenje i razvijanje pedagoškog rjeĉnika i poticanje istraţivaĉkog odnosa prema pedagoškoj teoriji i

praksi.

Korištenje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije. Razvijeno pedagoško mišljenje. Objedinjeno teorijsko i praktiĉno

pedagoško znanje. Razvijen aktivan, istraţivaĉki pristup prema pedagoškoj djelatnosti.


Pedagogija kao znanost i studijska disciplina. Epistemološko-metodološke osnove pedagogije. Osnovni pojmovi u

pedagogiji. Cilj odgoja. Odgoj i razvoj. Vrijednosti i odgoj. Kultura i odgoj. Strukturalne komponente odgoja:

intelektualni odgoj, estetski odgoj, tjelesni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj. Odgoj u slobodnom vremenu. Osnove

metodike odgojnog rada. Sustav odgoja i obrazovanja.








Osnovna literatura:

Brkić, M.. Radovanović, I.: Pedagoški praktikum

Dodatna literatura:

Vukasović, A. (1995) Pedagogija, Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor «MI», Zagreb.




završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene

monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku

testa znanja i obrane seminarskog rada.


programa:





Obveze studenata:

U toku semestra studenti su duţni ispuniti pedagoški

praktikum i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije

za izabranu temu.


Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama

i konzultacijama 5 bodova

Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova

Izrada seminarskog rada 40 bodova




Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4




Naziv kolegija: OSNOVE PSIHOLOGIJE






ECTS – bodovi 6




Ciljkolegija je studenteupoznati s temeljnimspoznajamapsihologijskeznanosti. Svrhakolegija je i

detaljnijeinformiratistudente o studiju i psihologijikaostruci, teimdatiopćiuvid u nekatemeljnapodruĉja i

znanjaizpsihologije.

Steĉenoznanje, vlastitestavove, vlastitusvijest i pretpostavke u svezi s psihologijomnauĉitiprimijeniti i

kritiĉkipromišljatiodnosteorije u praksi. U raspravamarazvijatisposobnostjasnogizraţavanjamišljenja i

kritiĉkogslušanjadrugih; natemeljupisanihradovarazvijatisposobnostkonciznog i preciznogizraţavanja u struĉnom i

drugimoblicimarada


Psihologija kao znanost i struka .Metodepsihologije. Biološkitemeljipsihologije. Osjeti i percepcija. Uĉenje i

pamćenje. Inteligencija. Mišljenje i govor. Motivacija i emocije .Razvoj pojedinca. Liĉnost. Psihiĉki poremećaji i

terapija. Stres i zdravlje Socijalne osnove doţivljavanja i ponašanja

Primjenapsihologijeurazliĉitimpodruĉjima ţivotairada








Osnovna literatura:

ZA STUDENTE DRUŠTVENIH ZNANOSTI:

Ĉorkalo Biruški, D. (Ur.) (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska knjiga.

ZA IZRADU PRIKAZA ĈLANKA PREPORUĈAMO

Hock, R.R. (2004): Ĉetrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko

ILI neki drugi znanstveni ĉlanak iz polja psihologije. Moţe se potraţiti na www.hrcak.srce.hr ili na nekoj drugoj web

adresi ili bazi podataka

Dodatna literatura:

1. Petz, B. (2001): Uvod u psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko.

2. Smith, E.E. i dr. (2007.) Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. Hartley, J. and Branthwaite, A. (2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. Vasta, R., Haith, M., Miller, S. (1998) Djeĉja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

5. Andrilović, V., Ĉudina-Obradović, M. (1994) Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zagreb.

(155-228 str.)

6. Furlan, I. (1991). Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Školska knjiga, Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati do

Prikaz (definiranje i osnovne karakteristike) 20 pojmova

iz psihologije, po vlastitom izboru, od kojih će 5 biti

jedno od ispitnih pitanja;

Prikaz znanstvenog ĉlanka (Detaljne upute će te dobiti od

predmetnog asistenta).

Završni ispit je pismeni


programa:

.Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena


obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni

uraditi dvije zadaće (prikaz pojmova i prikaz znanstvenog

ĉlanka). Osim toga, studenti su duţni istraţivati literaturu

iz navedenih podruĉja.


Prikaz pojmova =20 bodova

Prikaz ĉlanka = 20 bodova






Naziv kolegija

OSNOVE DEFEKTOLOGIJE


Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Upoznati studente s istorijskim i teoretskim osnovama razvoja defektološke nauke kao humane discipline u društvu.

Analizirati teoretske postavke i promišljanja mnogih autora,a potom se pozabaviti samom znanosti o dostignućima,

instrumentima vaţnim u dijagnostiĉke svrhe kao i situacijom u civilizacijskim kulturama i na našim prostorima.


Istorijski razvoj defektološke znanosti

Defektologija uopće

Teorijske osnove defektologije

Definicije i osnovne podjele

Dijagnostika iklasifikacija (kategorizacija)

Tretman osoba sa poteškoćama u razvoju

Sistemski prijedlozi i rješenja o školovanju i

Smještaj ovih osoba u institucije zatvorenog i otvorenog tipa.

Današnje teorije i prakse o defektologiji.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






Udţbenik

* Studenti će koristiti udţbenik Kovaĉević,V., Stanĉić,V., Milko, M. : Osnove teorije

defektologije,Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta Zagreb,1988.


Dodatna literatura

*Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom

razvoju.Niš 1980.


*Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve s

mjerove

*Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno

retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.

*Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djece i omladine s

teškoćama socijalne integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogija.

* Zeĉić.S. i sar. Rezultati modela rada u razredu sa djecom sa

posebnim potrebama, Naša škola, Vanredni br.2005.

* Zeĉić.S., i saradnici "Roditelji u individualno prilagoĊenom obrazovanju i rukovoĊenje

Razredom . Naša škola, Sarajevo,vanredni br. 2005.



kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.


izvedbe programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnom pismenom ispitu studenti su duţni

uraditi dvije zadaće,seminar,vjeţba i kratki esej),

Kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi opis

defektoloških zadataka i ciljeva kojima se bavi defektologija i

popis 10 referenci literature koju su izuĉavali

Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu prema kolegiju

koji izuĉava, predškolsku, školu, centar za socijalni rad i opisati

uĉenika sa posebnom potrebom, ambijent u kome radi ili uĉi

kao i njegove sposobnosti i edukaciju i praćenje kroz šematski

prikaz

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene Zadaća 1. =20 bodova









Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK - lektorske vjeţbe 2

Opći podaci:

Studijski program

Studij odgojnih znanosti, studij humanistiĉkih znanosti,

studij defektoloških znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija je studente upoznati s razvojem hrvatskog jezika, temeljnim pojmovima iz povijesti hrvatskoga jezika i

knjiţevnosti s posebnim naglaskom na knjiţevna razdoblja. Studenti će:moći strukturirati i kritiĉki promisliti o

pojedinaĉnim povijesnim razdobljima i nastanku hrvatskog standardnog jezika; sluţiti se temeljnim pojmovima iz

podruĉja leksikologije.


Povijest jezika; nastanak hrvatskoga standardnog jezika, knjiţevna razdoblja; leksikologija.








Osnovna literatura:

Samardţija, M., Hrvatski jezik 4, Školska knjiga, Zagreb.

Barić, Lonĉarć, Malić i dr. (2005), Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb.

Dodatna literatura:

Babić, Finka, Moguš (2002), Hrvatski pravopis,Školska knjiga, Zagreb.

Izbor tekstova/skripta.




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove/

seminare (Studenti obraĊuju jedno knjiţevno razdoblje, a

detaljnije izlaţu o jednome predstavniku iz odabranoga

razdoblja i jednome njegovom djelu.)Završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje

završnog ispita.










Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK – lektorske vjeţbe 2

Opći podaci:





ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Engleski jezik - lektorske vjeţbe 1


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i

analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke

strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,

detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih

tekstova, prijevod tekstova.

Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja je

bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne informacije,

kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u materinjem

jeziku.








Osnovna literatura:

Skripta/izbor tekstova.

Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.






studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada

seminarskog/pristupnog rada). Završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:


kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i


zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i seminarskih

radova; polaganje ispita.











Naziv kolegija: PEDAGOGIJSKI PRAKTIKUM

Opći podaci:

Studijski program

Preddiplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti

Preddiplomski sveuĉilišni studij humanistiĉkih znanosti

Preddiplomski sveuĉilišni studij defektoloških znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 3




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:

S razumijevanjem primjenjivati suvremene pedagoške spoznaje u praksi,

Razumjeti, planirati, analizirati i vrednovati odgojno-obrazovni proces,

Konstruktivno sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnog kurikuluma,

Primjenjivati suvremene strategije uĉenja i poduĉavanja,

Afirmativno prihvaćati integraciju pojedinaca s posebnim potrebama ,

Primijeniti pristupe i metode koje doprinose inkluziji pojedinca (djeteta s teškoćama u razvoju),

Primjenjivati tehnike rješavanja problemskih situacija,

refleksivno razvijati osobnu praksu,

Aktivno, afirmativno i konstruktivno sudjelovati u timskom radu,

Konstruktivno pridonositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma odgojno-obrazovnog procesa,

Razvijati i njegovati partnerske odnose sa svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa.


Nove pedagoške paradigme,

Kvalitativni idiografski pristup razumijevanju pedagoških aspekata institucionalnog odgoja i obrazovanja,

Humanistiĉki otvoreni kurikulum- sukonstrukcija, razvoj i vrednovanje,

Kompetencije kao oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa,

Kultura odgojno-obrazovne zajednice,

Partnerstvo dionika odgojno-obrazovnog procesa.








Osnovna literatura:

Dubravka Maleš (ur.), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za

pedagogiju, 2011., 301 str.

Gavari Starkie, E. (2007.) Praktikum: primjer promjena u procesima poduĉavanja i uĉenja na europskome prostoru

višeg obrazovanja, Odgojne znanosti, 9 (1 (13)).

Slunjski, E. (2011.): Kurikulum ranog odgoja – istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.

Stoll, L.,Fink,D.(2000), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa. Str. 115-160

Vujiĉić, L. (2011), Istraţivanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor. Sveuĉilište u Rijeci


Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno

sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i radionicama.

Individualno uĉenje i napredovanje studenata prati se tijekom

izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze

preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni

ispit polaţu pisanim putom.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja

i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada

idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-

obrazovnog procesa; kritiĉki prikaz jednog struĉno-

znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu;

polaganje ispita.


Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-

znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni

projekt 15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.





Naziv kolegija

UVODNI PSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM

Opći podaci

Studijski program Godina I/B



ECTS – bodovi 3




Kroz sprovedbu istraţivanja studenti: (1) uĉe temeljna naĉela prikupljanja podataka, (2) uĉe primjenu općih i

posebnih psihologijskih metoda, postupaka i tehnika i (3) uvjeţbavaju se u samostalnoj interpretaciji prikupljenih

podataka te (4) usvajaju dio specifiĉnih sadrţaja vezanih uz podruĉje istraţivanja. Cilj je nadalje da studenti usvoje i

temeljnu kritiĉnost u procjeni valjanosti rezultata na temelju planiranog i provedenog mjerenjam kao i uĉenje

osnovnih elemenata, strukture i formalnog oblika pisanja znanstvenog i struĉnog izvješća.


Temeljni elementi istraţivaĉkog procesa

Pisanje istraţivaĉkog izvještaja

Opaţanje

Anketno istraţivanje

Etiĉki problemi istraţivanja


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






Udţbenik

1. Milas, G. (2005). Istraţivaĉke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko.

(str. 63-88; 341-367;)

DETALJNE UPUTE O PISANJU RADOVA KOJE SVAKI STUDENT I STUDENTICA DOBIJU OD

PREDMETNOG NASTAVNIKA.

Dodatna literatura


Ocjena se formira na temelju ocjena iz 2 pisana izvještaja i n

atemelju usmenog ispita o provedenim vjeţbama i tehnikama

korištenim u radu.


izvedbe programa

Studentski izvještaji se kontinuirano ocjenjuju, nakon svake

provedene vjeţbe.

Obveze studenata

Studenti su obvez i prisustvovati nastavi i napisati izvještaj o

provedenom mjerenju koji mora biti barem u 80% pozitivno

ocijenjen. Planira se provedba 2vjeţbe koje trebaju rezultirati

izvještajem.








Naziv kolegija: OBITELJSKA PEDAGOGIJA (PSOZ15)

Opći podaci:

Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti Godina II.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika -

Ime suradnika na

kolegiju -


ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2



Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim spoznajama obiteljske pedagogije. Srediti i kritiĉki promisliti

pojedinaĉna znanja. Steĉeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s obiteljskom pedagogijom,

na organiziran naĉin, suĉeliti sa širinom pedagogijske teorije.


OdreĊenje obitelji; Stvarateljica i njegovateljica ţivota; Potpuna i nepotpuna obitelj; Glavna obiljeţja i zadaci obitelji;

Odgojna zadaća obitelji; Temelji obiteljskog ţivota; Obitelj vrelo ţivota; Planiranje obitelji; Obitelj i populacijska

politika; Roditelji kao odgajatelji; Roditeljski autoritet; Pedagoška kultura roditelja; Pedagoški savjeti i preporuke.


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadatci E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:

38. Vukasović, A. (1987):Obitelj-vrelo i nositeljica života, Zagreb: Katoliĉki zbor »MI«.

39. Brkić, M. (2006):Serija članaka iz obiteljskog odgoja, Sarajevo: Svjetlo rijeĉi.

40. Brkić, M. (2007):Praktikum obiteljske pedagogije, Sarajevo: Jela educa.

Dodatna literatura:

20. Jankovic, J. (2004): Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.

21. Juul, J. (1996): Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.

22. Prekop, J. (1997): Mali tiranin. Zagreb: Educa.

23. Winkel, R. (1996): Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.

24. Gordon, T. (1996): Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić.

25. Maleš, D. (1988): Obitelj i uloga spolova. Zagreb: Školske novine.

26. Brajša, P. (1995): Očevi, gdje ste?. Zagreb: Školske novine.

27. Stevanović, M. (2003): Obiteljska pedagogija. Pula.



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit




programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;


ispita.


Raspodjela bodova:

sudjelovanje na predavanjima,

seminarima, vjeţbama i konsultacijama… 10 bodova

esej…………..………................................10 bodova

praktikum................................................... 15 bodova

kolokvij.......................................................15 bodova

završni ispit................................................ 50 bodova

Ukupno:....................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan…………D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………....C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar…… B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……… A-5.

Naziv kolegija DJECE S POSEBNIM POTREBAMA



Nositelj kolegija



ETCS bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija nema


Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s djecom koja imaju teškoće u razvoju, s povijesnim razvojem odnosa

prema ovoj djeci, sa znaĉajem usposavljanja blagovremene dijagnoze, prognoze i tretmana djece s posebnim



redovne vrtiće i škole uz dodatne rehabilitacijske programe koji se realiziraju i van institucija koje djeca pohaĊaju.




Društveni znaĉaj i uslovljenost klasifikacije (identifikacije) djece s teškoćama u razvoju

Najnovija shvaćanja i razumijevanje razliĉitosti meĊu djecom s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih

sposobnosti, potreba u grupi i društvu


Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju

Rad s djecom s teškoćama u razvoju u djeĉjem vrtiću




Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava







Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznavanja polaznika sa informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i vještinama

njihova korištenja u suvremenom poslovanja U tom cilju polazni će ovladati sa odreĊenom akademskom

razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologe i softverskih alata

zasnovanih na tim tehnologijama.Nas taj naĉin polaznici ma će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz

informatiĉke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja.

Stoga, informatiĉka pismenost i osobne vještine vezane uz rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu

izuĉavanja ovog predmeta..

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava, središnja jedinica, središnji

procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, te obodne jedinice raĉunalnih sustava.)

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver

Toĉno isadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustav,

Razlikovati funkcijske osobine organizacijeinformatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa(vrste, razine i protokoleIe (TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njrgove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i

extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz erspektivu informatike u sferi današnje

globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor,

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske

komunikacije.


9. Informatiĉki izazov kao svjetski proces

10. Temeljne informatiĉke postavke

11. Hardverska osnova kompjutorskih sustava

12. Programska osnova kompjutorskih sustava

13. Mreţno-komunikacijska,organizacijska, ergonomski i personalna osnova kompjutorskih sustava

14. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

15. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

16. Perspektive razvoja informatike








Osnovna literatura:

3. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena.4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, DOIK),

2010.,Zagreb, 2010

4. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2009.

Dodatna literatura:







programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada

seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Seminarski rad 25 bodova, 1.kolokvij 30 bodova,

2.kolokvij 30 bodova, Prisutnost i aktivnost na nastavi 5

bodova, Vjeţbe i zadaće 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza

studenta







Naziv kolegija: OSNOVE UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih i humanistiĉkih znanosti 2015/16 Godina II.




ECTS – bodovi 3




Usvojiti temeljna znanja o upravljanju i rukovoĊenju u ustanovama, resursima, posebno u odgojno obrazovnim

ustanovama, i razvijati smisao za uspješno upravljanje i rukovoĊenje.


Temeljni pojmovi menadţmenta u odgoju i obrazovanju. Upravljanje. RukovoĊenje. VoĊenje. Osposobljavanje i

usavršavanje menadţmenta.








Osnovna literatura:

41. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada, Rijeka, 2006.godine.

42. Gutić, D., Matković, I.: Osnove Menadţmenta, Fakultet društveni znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

2013.godine.

43. Sikavica, P., Bahtijarević – Šiber, F.,: Menadţment – Teorija menadţmenta i veliko empirijsko istraţivanje u

Hevatskoj, Masmedija, Zagreb, 2004.godine.

Dodatna literatura:

1. Mašić, B., Lonĉarević, R.,: Menadţment škole i novi pristupi, Ekonomski fakultet Banja Luka 2004.godine

2. Eletronski izvori.








programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: OSNOVE EKOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Više studijskih programa Godina I.




ECTS – bodovi 3

3Broj sati po semestru 1+0+1



Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim ekološkim pojmovima, ekologijom kao biološkom znanosti i njenom

znanstvenom rašĉlambom, obrazovati studente o razlici izmeĊu ekologije i zaštite okoliša (ekolog, ekologist), isticati

vaţnost ekologije za razumijevanje ţivota na Zemlji, stjecati uvid u djelovanje ĉovjeka na izazivanje globalnih

promjena okoliša, te na potrebu primjene ekoloških principa na upravljanje okolišem i društvom u cjelini. TakoĊer,

suoĉiti se sa globalnim promjenama te primjenjivati struĉno znanje i vlastite stavove, utjecati na promjenu svijesti o

prirodi i okolišu, te na organiziran i primjeren naĉin teţiti ka odrţivom razvoju i inicirati njegovu primjenu u svim

segmentima društva.


Ekologija i njezin nastanak, definicija, rašĉlamba, razvoj

Osnovni ekološki pojmovi

Ĉimbenici vaţni za odrţavanje ţivota

Organizacijske razine u prirodi

Odnos meĊu vrstama

Kruţenje tvari i protjecanje energije

Tipovi ishrane, hranidbeni lanci i sukcesija

Biološka raznolikost

Zaštita prirode i okoliša te globalne promjene u okolišu

Ekologija voda (stajaćice, tekućice)

Ekologija kopnenih staništa

Ekologija i turizam

Ekologija i upravljanje okolišem

Ekologija kao pokret za promjenu svijeta

Ekologija i javnost







Projekt Kontinuirana provjera Terenska nastava Praktiĉni rad

Osnovna literatura:.

Glavaĉ, Vjekoslav 2001.Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb, 210str

Dodatna literatura:

Luĉić, Ivo 2003.Vjetrenica-pogled u dušu zemlje (Ţivotinjski svijet Vjetrenice/Boris Sket) Zagreb, 332 str.

Đikić, Domagoj…(et.al.) 2001.Ekološki leksikon Zagreb, 357 str.

Visković, Nikola 2001. Stablo i ĉovjek. Prilog kulturnoj botanici. Izdanje Antibarbarus, Zagreb, 844 str.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te znanstvena-popularna periodika.

Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu.


Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost

studenata tijekom izvoĊenja teoretske i terenske nastave,

izradu i izlaganje seminara, praćenje aktualnosti, uĉešće u

projektima i znanje na ispitima.

Da bi pristupili ispitu studenti moraju izraditi i obraniti

seminarski rad, poloţiti pismeni kolokvij te priloţiti

terenski dnevnik (kratki osvrt na viĊeno i nauĉeno na

terenu). Završni ispit je usmeni.


programa:



postavljene zadatke i ciljeve programa (studenta

/nastavnika).

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,

izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih

zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.


Dolazak do 10 bodova

Terenska nastava 15 bodova

Seminarski rad 15 bodova

Kolokvij 20 bodova



Od 71-80 bodova, ocjena dobar C-3


Od 91-100 bodova,ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: METODOLOGIJA SA STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina preddipl.




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu podataka.

Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će

umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te ovladati

vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.


Mogućnosti i granice znanstveno-istraţivaĉkog pristupa u društvenim znanostima.

Paradigme istraţivanja.

Vrste istraţivanja.

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Varijable i indikatori u istraţivanju.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Akcijsko istraţivanje.

Anketiranje.

Sustavno promatranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje.

Intervjuiranje.

Rad na dokumentaciji.

Analiza sadrţaja.

Testiranje.

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,

mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Interpretacija rezultata.

Izvještaj o istraţivanju.








Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004): Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Praktikum – vjeţbe u elektronskom obliku

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003): Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa

Halmi, Aleksandar (2003): Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milas, Goran (2005): Istraţivaĉke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodiĉ za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga




završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu

istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane skice istraţivanja.


programa:





Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi i projekta istraţivanja – 50 bodova

Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)





Naziv kolegija

OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE


Studijski program Više studijskih preddiplomskih programa Godina IV

Ime nositelja kolegija -

Saradnik na kolegiju -


ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim razvojem i

elementarnim sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji je ĉovjek ometen u

razvoju a s njim i njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za rad

su specifiĉne i neophodno je struĉno studente uvesti u tu problematiku da bi u praksi koristili steĉeno znanje.


Istorijski razvoj specijalne pedagogije

Struktura specijalne pedagogije.

Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.

Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija

Dijagnostika i klasifikacija

Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu

Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.

Socijalna kompetencija

Emocionalni razvoj

Mentalno zdravlje osoba s mentalnom

Retardacijom

Edukacija osoba s mentalnom

Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,

srednjoškolska edukacija,

profesionalno osposobljavanje)

Porodica i mentalna retardacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






Udţbenik. Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

Dodatna literatura

Literatura :

2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)

UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.

.

3. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.

4. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje.

Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.

5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom,

teţom teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju

Sveuĉilišta u Zagrebu, 1994.

6.Stefanović,D. : (1980) Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom

razvoju.Niš

7.Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.

8. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove

9.Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno retardiranom

djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.

10.Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s teškoćama socijalne

integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju





izvedbe programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni

izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i obavezno još

dvije reference predloţene literature.


kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi

opis zadataka i ciljeva kojima se bavi specijalna pedagogija i

defektologija i popis 10 referenci literature koju su izuĉavali

.

Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu prema

kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu, centar za socijalni

rad i opisati uĉenika sa posebnom potrebom, ambijent u

kome radi ili uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju









www.hercegovina.ed.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA


Studijski program Studij Psihologija i pedagogija Godina II.

Ime nositelja kolegija/nastavnika - semestar 4



ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te ĉimbenicima

koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za

prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput

znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva

kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.


Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do adolescencije

(razvoj govora, mišljenja);Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ;Pamćenje; Sposobnosti; Analiza

znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na vjeţbama

Uĉenje i poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;

Evaluacija edukacijskih dostignuća.

.








Osnovna literatura:

Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja; Vern , Zagreb

(Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja)

Dodatna literatura:

1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije

3.Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.

4.V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;

5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.

6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New York: Wiley.

7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.

8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb






Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

programa:




Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10









Naziv kolegija: ODGOJNI PRAKTIKUM

Opći podaci:

Studijski program

Preddiplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti

Preddiplomski sveuĉilišni studij humanistiĉkih znanosti

Preddiplomski sveuĉilišni studij defektoloških znanosti Godina

II.

(4.sem)

Ime nositelja

kolegija/nastavnika -



ECTS – bodovi 3




Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:

Analizirati i tumaĉiti odgojne procese,

Razlikovati pristupe i tumaĉenja odgojnim procesima (humanistiĉki, biheviaristiĉki, psihoanalitiĉki pristupi),

Definirati odgojne ciljeve,

Prihvatiti i razvijati odgojne vrijednosti,

Primjenjivati komunikacijske modalitete primjerene partnerskim odnosima,

Analizirati aspekte suvremenog odgoja,

IzgraĊivati identitet pojedinca i zajednice,

Odgojno djelovati.


Razumijevanje i tumaĉenje odgoja kroz povijest pedagogije,

Strukturalni model odgoja,

Ĉimbenici odgoja,

Odnos kao polazište i ishodište odgoja,

Komunikacija kao operativni odgojni modalitet,

Odgojne vrijednosti,

Odgoj i obrazovanje,


Kultura odrastanja kao referentni okvir odgoja,

Nove paradigme odgoja: ekološki odgoj, interkulturalni odgoj, graĊanski odgoj, odgoj za demokraciju.








Osnovna literatura:

Dubravka Maleš (ur.), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za

pedagogiju, 2011., 301 str.

Herbert, G. (1994). Pedagogija–temeljna znanja.

Dodatna literatura:

Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.

Baran, J. (2013). Predškolski odgoj i obrazovanje kao socijalna investicija. Revija za socijalnu politiku, 20(1), 43-62.

Maleš, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrtić, obitelj, 18(67), 13-15.

Rakić, V., & Vukušić, S. (2010). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti. Društvena istraţivanja, 19(4-5 (108-109)), 771-

795.

Uzelac, V., Lepiĉnik-Vodopivec, J., &AnĊić, D. (2014). Djeca–odgoj i obrazovanje–odrţivi razvoj. U potrazi za

novim perspektivama razvoja odgoja i obrazovanja djece za odrţivi razvoj.


Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno

sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i radionicama.

Individualno uĉenje i napredovanje studenata prati se tijekom

izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze

preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni



programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; samoprocjena

sukladno strukturalnom modelu; kritiĉki prikaz jednog struĉno-

znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje

ispita.


Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-

znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni projekt

15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.





Naziv kolegija

OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

Opći podaci


Ime nositelja kolegija -


ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.

Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog

komuniciranja.


Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji

Povijesno nasleĊe

Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije

Komunikacija i informacija

Komunikacija i znaĉenje

Komunikacija i ljudske potrebe

Struktura komunikativnog procesa

Interpersonalna komunikacija

Komunikacija u grupi

Komunikacija u organizaciji

Masovna komunikacija

Teorije i modeli komunikacije

Komunikacija i masovna kulura

Komunikacija i manipulacija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Test znanja Kontinuirana provjera

znanja

Esej na temu prema

vlastitom odabiru

Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja

2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja

Dodatna literatura

1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja

2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja

3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja


Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem. Pismeni

dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih informacija iz

podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti usmjeren na

preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja, te njihovu

primjenu u budućem praktiĉnom radu.


izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku od

tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te dati svoj

kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu tretirali, te seminar

u vidu prikaza knjige.


Esej = 25 bodova

Seminarski rad = 15 bodova








Naziv kolegija: ADMINISTRACIJA I ŠKOLSKO ZAKONODAVSTVO

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti 2015 /16 Godina III.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je spoznaja o potrebi i provedbi zakonske regulative u djelatnosti odgoja i obrazovanja te razvijanje

promišljanja o kvalitetu i unaprijeĊeniju istih. Posebna pozornost obratiti će se na administrativno i nastavno osoblje i

njihove kompetencije u cilju pravilne primjene propisa.


Osnovni pojmovi o administraciji i zakonodavstvu u djelatnosti odgoja i obrazovanja na prostoru Bosne i Hercegovine

i Republike Hrvatske. Ustavi, zakoni, provedbeni propisi, opća i druga akta, obrazovni standardi i normativi

….Konvencija o pravima djeteta. Koncepti odgoja i obrazovanja u EU. Upravljanje i rukovoĊenje. Nastavnici i

suradnici, izbor, vjeţbeniĉki staţ, struĉno usavršavanje, i cjeloţivotno uĉenje. Nadzor nad primjenom propisa.








Osnovna literatura:

Puškar, S.: Hrvatsko osnovno školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1997.godine.

Puškar, S.: Hrvatsko srednje školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1998.godine.

Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naklada Rijeka 2006.godine.

Cindrić, M.: Profesija uĉitelj u svijetu i Hrvatskoj, V. Gorica 1995; 1998.godine.

Cindrić, M.: Pripravnici u školskom sustavu, Zagreb 1998.godine.

Dodatna literatura:

Ustavi, zakoni, i provedbeni propisi u BiH i RH.

Uredbe o uredskom poslovanju u BiH i RH.

Cindrić, M.:Pripravniĉki staţ kao etapa cjeloţivotnog uĉiteljskog obrazovanja, Školski vjesnik, Zagreb 1999. godine.








programa:





Obveze studenata:



ispita.









Naziv kolegija OSNOVE LOGOPEDIJE


Studijski program Defektologija Godina I

Nositelj kolegija



ETCS bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s djecom koja imaju teškoće u razvoju govora, s povijesnim

razvojem odnosa prema ovoj djeci, sa znaĉajem usposavljanja blagovremene dijagnoze, prognoze i tretmana djece

s govorno jeziĉkim poteškoćama.


redovne vrtiće i škole uz dodatne rehabilitacijske programe koji se realiziraju i van institucija koje djeca pohaĊaju

u vidu logopedskih vjeţbi.


Povijesni put razvoja o prihvaćanju djece s teškoćama u verbalnoj komunikaciji nekad i danas


Društveni znaĉaj i uslovljenost klasifikacije (identifikacije) djece s teškoćama govorno jeziĉkom razvoju.

Najnovija shvaćanja i razumijevanje razliĉitosti meĊu djecom s verbalnim i jeziĉkim poteškoćama i uvaţavanje

njihovih sposobnosti, potreba u grupi i društvu

Dijagnosticiranje uĉenikagovorno jeziĉkim poteškoćama.

Rad s djecom s teškoćama ugovoru u u djeĉjem vrtiću

Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoj uverbalne komunikacije u osnovnoj školi

Struĉnjak logoped i modeli organizovanog rada


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava









seminarski rad. Završni ispit polaţe se pisanim

putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti

koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.


programa:




nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Uraditi opservaciju djeteta po predloţenoj shemi koju

će preuzeti na fakultetu i poslati na uvid. Prema

uputama u knjizi „Nastavnik u inkluzivnom

okruţenju“ uraditi jednosedmiĉni individualni

prilagoĊeni program za dijete koje je inkluzirano u

redovnu nastavu i poslati na uvid.Izrada seminarskog



Opservacija do 10 bodova,










Naziv kolegija: OSNOVE INKLUZIJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim

sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,

uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,

konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne

prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.


Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i drugih odgojnih potreba

Terminologija: šta je inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost

Indeks inkluzije i njegova primjena

Inkluzija u sistemu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije

Argumenti za i protiv inkluzije

Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu

Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne

Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad

Uloga defektologa u inkluzivnom razredu

Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih potreba u

nastavi

Savremeni pristup u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama

Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi

Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu








Osnovna literatura:

Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.

Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.

Dodatna literatura:

Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za prosvjetne

djelatnike.

Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.





Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb: Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet.

Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi Sad.

Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju. Doktorska

disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Univerzitet/Sveuĉilište Hercegovina.

Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi.Beograd: Uĉiteljski fakultet.

Schwartz D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New York:

Greenwood Press.

Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim vlastima u

Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.

Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja.Save the Children

UK.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.










programa:





Obveze studenata:

Uraditi opservaciju djeteta po predloţenoj shemi koju će

preuzeti na fakultetu i poslati na uvid. Prema uputama u

knjizi „Nastavnik u inkluzivnom okruţenju“ uraditi

jednosedmiĉni individualni prilagoĊeni program za dijete

koje je inkluzirano u redovnu nastavu i poslati na

uvid.Izrada seminarskog rada i završni ispit u skladu s

literaturom.


Opservacija do 10 bodova,










Naziv kolegija: OSNOVE SURDOPEDAGOGIJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 5




Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente osnovama iz podruĉja defektološke znanstvene discipline -

Surdopedagogije.Kolegij razvija spoznaje o razvoju surdopedagoške teorije i prakse.















Rehabilitacija slušanja i govora








Osnovna literatura:

Radovanĉić, B. (1995). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju

Mujkanović, E. (2011). Surdopedagogija – skripta

Dodatna literatura:


Radovanĉić, B. (1995). Znaĉajke surdopedagoškog rada u razdoblju od otvaranja škole Adalberta Lampea do danas.

U: Mršić, V. i sur.: 110 godina zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu u Zagrebu – obol utemeljenju i razvitku

hrvatske surdologije, Centar Slava Raškaj, Zagreb, 41-47.


Moores, D. F. (1987). Educating the Deaf: Psychology, Principles, and Practices. Washington, DC: Gallaudet

University.

Bradarić-Šlujo, S., Pribanić, Lj., Radovanĉić, B. (1992). Education of Hearing impaired Children and adolescents in

the Republic Croatia. Deafness and Development, London, 3, 1, 8-9.











programa:





Obveze studenata:





podatke za jednodijete oštećena sluha.Izrada seminarskog













Naziv kolegija: PRAKTIKUM IZ SURDOPEDAGOGIJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 4




Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente o oblicima edukacije osoba oštećena sluha, profesionalnom

infomiranju usmjeravanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba oštećena sluha.


Determinisanje surdopedagogije kao teorije odgoja i obrazovanja osoba oštećena sluha, odnos pedagogije i

surdopedagogije

Psihološki i pedagoški aspekti gluhoće i nagluhosti

Pojam, predmet i zadaci metodike nastave uĉenika oštećena sluha

Komparacija nastavnog plana i programa škole za djecu oštećena sluha i redovne osnovne škole

Predškolsko, osnovnoškolsko, srednješkolsko i visoko obrazovanje osoba oštećena sluha u svijetu i u nas

Pripremanje nastavnika za nastavu – godišnji i mjeseĉni plan

Pripremanje nastavnika za nastavu – sedmiĉni plan i pripremanje za nastavnu jedinicu

Sadrţaj obrazovanja, artikulacija sata

Nastavna sredstva i pomagala u radu s djecom oštećena sluha

Oblici i metode rada

Specifiĉnosti u poĉetnom ĉitanju I pisanju

Specifiĉnosti nastavnog procesa u nastavi matematike

Specifiĉnosti nastavnog procesa u nastavi poznavanja prirode i društva

Specifiĉnosti nastavnog procesa u nastavi ostalih predmeta razredne nastave

Organizacija i plan rada sa elektroakustiĉka pomagala i njihova primjena u procesu edukacije








Osnovna literatura:



Dodatna literatura:







University.



Levine, E. (1964). Psihologija gluvoće. Beograd: Školska knjiga.

Dimić, N. D. (2004). Problemi u jeziĉkom izrazu kod gluve i nagluve dece. Beograd: Društvo defektologa Srbije i

Crne Gore.






izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati napisane

nastavne pripreme za sat. Završni ispit polaţe se pisanim

putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji



programa:





Obveze studenata:


prikaz literature. Izraditi dva sedmiĉna plana i dvije

nastavne pripreme za sat. Završni ispit u skladu s

literaturom.




Izrada sedmiĉnog plana i nastavne pripreme

do 30 bodova,






Naziv kolegija OSNOVE OLIGOFRENOPEDAGOGIJE



Nositelj kolegija



ETCS bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s defektološkom disciplimom oligofrenopedagogijom ili specijalnom

pedagogogijo koja pruţa obrazovanje o djeci s poteškoćama u mentalnom razvoju (smanjenim intelektualnim

sposobnostima).Ovo su djeca koja imaju teškoće u intelektualnom razvoju a mogle su nastati u raznim ţivotnim

situacijamai povodom raznih uzroka. Studente je potrebno osposobiti da blagovremeno usposavljaju dijagnoze,

prognoze i tretmana djece s posebnim potrebama u procesu rehabilitacije.

Upoznati studente s ĉinjenicom da se djeca s teškoćama u intelektualnom razvoju nalaze u procesu

inkluzije/integracije, pohaĊaju redovne vrtiće i škole uz dodatne rehabilitacijske programe koji se realiziraju i van

institucija koje djeca pohaĊaju.


-.Historijskiput razvoja oligofrenopedagogije.

-Najnovija shvatanja o razlićitostidefektologiji oligofrenopedagogiji-specijalnoj pedagogiji

- Struktura oligofrenopedagogije

- Mladi u razvoju i odrasle osobe kojima se bavi oligofrenopedagogija.

- Osobe s lakom mentalnom retardacijom.

- Osobe s a umjerenom mentalnom retardacijom i njihove osnovne specifiĉnosti.

- Osobe s teţom mentalnom retardacojo,

- Osobe s teškom mentalnom retardacijom i njihov vid smještaja.

- Generalno informisanje o ţivotu, i naĉinu edukacijskih programa i terapeutskih vjeţbi za osposobljavanje za

ţivot ovih osoba .

Obavezna posjeta nekoj od ustanova gdje su smješteni mentalno retardiranii pismeni zvještaj da student urad


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava









napisane nastavne pripreme za sat. Završni ispit polaţe

se pisanim putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti



programa:





Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature. Izraditi dva sedmiĉna plana

i dvije nastavne pripreme za sat. Završni ispit u skladu s

literaturom.




Izrada sedmiĉnog plana i nastavne pripreme

do 30 bodova,






Naziv kolegija

SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Opći podaci




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.


Upoznavanje studenata sa širim pojmovima i podruĉjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim

pedagoškim pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumijevanje holistiĉke socijalne

uslovljenosti pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraţivanje u oblasti socijalne pedagogije.


Teorijska nastava: Prdmet prouĉavanja i etape u razvoju socijalne pedagogije; Interdisciplinarnost socijalne

pedagogije; Podruĉja prouĉavanja i djelovanja socijalne pedagogije; Teorijske osnove socijalne pedagogije;

Metodologija istraţivanja na polju socijalne pedagogije; Metode i postupci socijalno-pedagoških istraţivanja;

Socijalna priroda odgoja i mobilnost pojedinca u strukturi društva; Socijalizacija - proces humanizacije pojedinca;

Oblici socijalnog uĉenja; Socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u porodici, školi, grupi vršnjaka,

slobodnom vremenu, medijima, javnim ustanovama; Poremećaji u ponašanju mladih; Disocijalnost mladih; Novi

socijalno-pedagoški pristupi u tretmanu disocijalnosti mladih; Pedagoška viktimologija: preopterećenost uĉenika,

školske fobije, izostajanje sa nastave, nasilje, agresivnost – uzroci, posljedice, terapija, prevencija; Pedagoška

metodologija u funkciji sagledavanja i prevencije pojava pedagoške viktimologije; Bolesti zavisnosti i mladi:

pedagoški programi prevencije; Socijalna uslovljenost porodice; Kriza porodice; Nepotpuna porodica: djeca

razvedenih roditelja, djeca samohranih majki; Socijalna zaštita djece i porodice.

Vjeţbe: skice za diskusiju u pisanoj formi za svaku temu; prezentacija realizovanog istraţivanja na predloţenu ili

slobodno izabranu temu vezanu za programske sadrţaje. U realizaciji praktiĉne nastave, vjeţbi, aktivno uĉestvuju

studenti uz mentorsko voĊenje nastavnika; nastavna strategija praktiĉne nastave podrazumeva problemsko

izlaganje studenata, uĉenje otkrivanjem, raspravu na unapred najavljenu temu i suĉeljavanje mišljenja.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Izrada prezentacije

Udţbenik

Uzelac, S.(1995), Socijalna edukologija, Zagreb: Sagena.

Dodatna literatura

Kneţević-Florić, O.(2007), Osnove socijalne pedagogije, Novi Sad: SPD Vojvodine.

Bratanic, M. (1990), Mikropedagogija. ŠK, Zagreb.

Gudjons, H. (1994), Pedagogija – temeljna znanja. Educa, Zagreb

Krnjajić, S.(2002), Socijalni odnosi i obrazovanje, Beograd: IPI.

Marburger, H. (1979), Razvoj i koncepti socijalne pedagogije. Fak. za defektologiju, Zagreb.

Rot, N.(2002), Socijalna psihologija, Beograd: ZUNS.Tadić, N.(2003), Socijalna psihijatrija, Beograd: ZUNS



konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i

seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane seminarskog rada.


izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena


obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije

i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije za izabranu

temu.


Uĉešće na predavanjima, vjeţbama

i konsultacijama 5 bodova

Prikaz nauĉne monografije 15 bodova

Izrada izvještaja istraţivanja 50 bodova,

Završni ispit 30 bodova.





Naziv kolegija

EDUKACIJA I REHABILITACIJA


Studijski program Godina III / II



ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1 + 1 + 2



Kolegij " Edukacija i rehabilitacija " odnosi se na sadrţaje vezane za edukaciju i rehabilitaciju osoba sa teškoćama

u razvoju i na strategije pouĉavanja uĉenika sa teškoćama u razvoju i na njihovu kompleksnu rehabilitaciju. Pored

uvida u tekuća pitanja polotike i prakse edukacije i rehabilitacije uĉenike sa teškoćama u razvoju studenti će se

upoznati i sa naĉinom izrade individualnih uĉeniĉkih planova i razliĉitim metodama planiranja za uĉenike sa

teškoćama u razvoju kao i sa planiranjem tretmana rehabilitacije, znaĉajem uspostavljanja pravovremene

dijagnoze, prognoze i tretmana djece s teškoćama u procesu rehabilitacije. Po završetku ovog kolegija studenti će

upoznati vidove edukacije djece sa teškoćama u razvoju, vrste odgojno - obrazovnih ustanova za odgoj i

obrazovanje ove djece, inkluzivno obrazovanje, strategije uĉenja i pouĉavanja ove djece ( diferenciranu nastavu ) ,

izradu individualnog uĉeniĉkog plana, metode planiranja rada sa ovim uĉenicima. Upoznat će pojam, vidove,

etape rehabilitacije djece sa teškoćama u razvoju, kao i sa dijagnosticiranjem, prognoziranjem, planiranjem i

provoĊenjem rehabilitacije djece sa teškoćama u razvoju.


Termini i pojmovi vezani za rad s osobama s teškoćama u razvoju

Pojam, znaĉaj, cilj i vidovi edukacije djece s teškoćama u razvoju

Strategije pouĉavanja i uĉenja i izrade individualnih programa, te planiranje rada za uĉenike sa teškoćama u

razvoju

Rehabilitacija osoba sa teškoćama u razvoju, vidovi, stupnjevi, kompleksna rehabilitacija

Tretman i rehabilitacija djece s teškoćama u ponašanju

Edukacija i rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju i ponašanju u Evropskoj Uniji i u BiH.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Brkić, M. ( 2000 ). Kakva je uloga porodice i škole u prevenciji ovisnosti. Mostar - Sarajevo: Mladi i droge.

Zbornik radova.

Tomić, R. ( 2007 ). Integrativna pedagogija. Tuzla: Offset

Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla:Denfas

Bašić, J i Ţiţak, A . ( 1992 ). Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Zagreb

Dodatna literatura

1. Uĉenici s posebnim potrebama preuzeto sa interneta. Zeĉić

2. Winkel, R ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Educa. Zagreb

3. Levandovski, D. i Teodorović, B. ( 1986 ). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju

4. Grupa autora . ( 2004 ). Dijagnostika i opservacija djece sa invaliditetom - Materijal

5. Zovko, Odgoj izuzetne djece, Zagreb, 2001. god.,II izdanje

6. Mustać, V. i Vicić, M. ( 1996 ). Rad sa uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga,

Zagreb.

7. Dimić, D. ( 2005 ). Djeca sa blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi

Sad.

8. Tomić, R. ( 2000 ). Rehabilitacija djece ometene u razvoju. Newsletter. Posebno izdanje. Tuzla. Ostvarivanje

prava djeteta. 72- 79.


Pratiti aktivnost studenata tokom realizacije sadrţaja

kolegija. Pismeni i usmeni ispit.


izvedbe programa


provedene vjeţbe.

Obveze studenata

Studenti su duţni prije pismenog ispita prouĉiti obaveznu i

dodatnu literaturu i uraditi sljdeće zadatke:

1. Individualni program edukacije jednog djeteta s teškoćama

u razvoju.

2. Individualni program rada sa djetetom sa teškoćama u

ponašanju ( dijagnoza, program, tretman ). Oba zadatka

uraditi studiozno i proslijediti.


Izvještaj 1 – 20 bodova

Izvještaj 2 – 20 bodova





d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog

u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno

povjerenstvo. Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za

prelazak ili nastavak studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom

studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija,ostavlja i uvjerenje-potvrdu o

poloţenim ispitima, sa zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita

razmatra navedno povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku

ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi

odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Predmete iz drugih studijskih programa (tzv eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s

tim što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s

obveznim kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije

zapoĉeti studij i koji je polagao odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji.

g) uvjeti upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Uvjeti upisa sljedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po sljedećem kriteriju. Student, u

naĉelu ne upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine.

Proces se odvija na sljedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene

nastavnim planom za taj studij i moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz

prethodnog semestra, do upisa u naredni semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom.

Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje

upisuje dodati još jedan kolegij iz sljedećeg adekvatnog semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako

tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe

u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog semestra, student je duţan najprije

upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni), i iz

narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima kolegija koji se

ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i ako na

kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne završi studij.

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom

završnog preddiplomskog rada.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet

Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi

tijekom tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno

prirodi pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava

se organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa

obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva

vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin

organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i

ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne studente

organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom procesu i

polagati odgovarajuće ispite.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti i ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni

sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI2

STUDIJSKI PROGRAM

II. CIKLUS


2 Studij defektoloških znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajućeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.



ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: DEFEKTOLOGIJA

DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. EDUKACIJA I REHABILITACIJA

2. ŠKOLSKA LOGOPEDIJA

3. OPĆA DEFEKTOLOGIJA

1. UVOD

Studij defektoloških znanosti utemeljen je na interdisciplinarnom pristupu i suvremenim spoznajama iz edukacije,

rehabilitacije, psiholoških, pedagoških, medicinskih i drugih srodnih znanosti u cilju stjecanja znanja i vještina, a

radi ostvarenja validnih kompetencija za struku kojom će se baviti.

Izuĉavajući ovaj kolegij studenti stiĉu lepezu kompetencija za rehabilitacijski i odgojno-obrazovni rad s djecom i

odraslim s intelektualnim teškoćama, senzornim i motoriĉkim teškoćama.

U toku studija na razliĉitim kolegijima studenti se podstiĉu na holistiĉki pristup, na stjecanje znanja o razliĉitim

problemskim podruĉjima o ĉovjeku u toku rasta i razvoja (psihosomatskim, somatopsihiĉkim funkcijama) te

cjeloţivotnoj društvenoj inkluziji osoba s teškoćama u razvoju.

Plan i program studija defektoloških znanosti provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenja ECTS-

bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Defektolozi će biti osposobljeni za rad na prevenciji, dijagnostici, rehabilitaciji i edukaciji osoba s teškoćama u

razvoju.

Magistar defektoloških znanosti tijekom studija osposobit će se za primjenu specifiĉnih odgojno obrazovnih

metoda, postupaka oblika rada i naĉina edukacije osoba s teškoćama u razvoju. Biti će osposobljen za

edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu, pisanje nalaza i mišljenja te pravljenje individualnih edukacijsko-

rehabilitacijskih programa za rad s osobama s teškoćama u razvoju. Osposobljen je za ranu detekciju, procjenu i

rani tretman djece s teškoćama u razvoju.

Praktiĉan rad u konkretnim institucijama omogućit će studentu da se upozna s razliĉitim pristupima u radu,

osobama, poteškoćama kao i sticanju vještina i znanja da ovlada situacijom i u sloţenijim dešavanjima. Današnje

suvremene inkluzivne škole su nezamislive bez prisustva defektologa koji će biti osposobljen i kompetentno se

snalaziti u školama kao i na brojnim drugim radnim mjestima vezanim za odgojno obrazovni sustav. Osposobljen

je da bude struĉni suradnik u redovnim školama, pri centrima za socijalnu skrb i medicinskim ustanovama kao

savjetnik za ranu intervenciju.

Svršenik defektoloških znanosti vodeći je struĉnjak u specijalnim školama, koordinator za izvoĊenje praktiĉne

nastave za studente srodnih visokoškolskh ustanova, moţe raditi samostalno u specijalnim i kombinovanim

odjeljenjima, raditi u inkluzivnim odjeljenjima, u dnevnim centrima kao i u svim privatnim institucijama za

edukaciju i rehabilitaciju djece i omladine s teškoćama u razvoju.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Diplomski studij defektoloških znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom diplomskog

studija defektoloških znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (Mag.) defektoloških znanosti

s naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen prvi ciklus preddiplomskog studija ili završen fakultet u trogodišnjem ili

ĉetverogodišnjem trajanju odgovarajuće srodne struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo s katedre za

defektologiju. Na studij se mogu upisati i kandidati drugih struka, uz prethodno odobrenje navedenog

povjerenstva. Ovisno o prethodno završenom fakultetu na temelju kojeg se osoba upisala na studij, navedeno

povjerenstvo će upisanom studentu, odrediti polaganje diferencijalnog ispita, o ĉemu prodekan za nastavu

studentu izdaje odgovarajuće rješenje. Diferencijalni ispit, u naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija

koji se izuĉavaju u okviru prvog ciklusa izabranog studija. Nakon što poloţi diferencijalne ispite, student

stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici.

.

DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI

1 2 3 4 5 6 7 8 9


I. SEMESTAR

Defektološke znanosti i inkluzivno

obrazovanje 1 1 2 6 Obvezni

MSDZ01

Humana genetika 1 1 2 6 Obvezni

MSDZ02

Djeca s teškoćama u razvoju 1 1 2 6 Obvezni

MSDZ03

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSDZ04

Psihologija djece s teškoćama u

razvoju 1 0 1 3

Izborni (1

od 2) MSDZ05

Pedagogija djece s teškoćama u

razvoju 1 0 1 3

Izborni (1

od 2) MSDZ06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra bilo

kojeg smjera MSDZ07

II. SEMESTAR

Surdopedagogija 1 1 2 6 Obvezni

MSDZ08

Logopedija 1 1 2 6 Obvezni

MSDZ09

Tiflopedagogija 1 1 2 6 Obvezni

MSDZ10

Oligofrenopedagogija 1 1 2 6 Opći

MSDZ11

Obrazovanje i razvoj djece s tjelesnim

poteškoćama 1 0 1 3

Izborni (1

od 2) MSDZ12

Psiho-motoriĉke teškoće i art terapija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2) MSDZ13


kojeg smjera MSDZ14



Naziv kolegija: DEFEKTOLOŠKE ZNANOSTI I INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim konceptima razvoja defektologije kao znanosti, promišljanje o teorijskim

konceptima kroz koje su prolazile osobe s invaliditetom i hendikepom, povezanost sa specijalnom pedagogijom i današnje

gledanje na osobe s poteškoćama. Upoznati studente s definicijom, konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s

filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u

inkluzivnoj praksi.



Osnovno naĉelo defektologije kao znanstvenog polja

Konceptualne i terminološke razliĉitosti

Djeca s poteškoćama i ometenošću u razvoju kroz historiju

Osobe s teškoćama socijalne integracije i proces osposobljavanja za samoţivot

Dijagnostika i rehabilitacija

Metode istraţivanja u defektologiji

Inkluzija kao proces utemeljen na historijskom saznanju i iskustvu

Odnos prema osobama sa psiho-fiziĉkim smetnjama u inkluzivnom obrazovanju

Principi inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Primjena inkluzivne nastave

Mogućnosti inkluzivnog obrazovanja uĉenika sa poteškoćama u razvoju

Priprema nastavnika i odgajatelja za inkluzivni obrazovani proces

Inkluzija u široj društvenoj zajednici





PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski

rad Eksperimentalni rad



Osnovna literatura:

44. Kovaĉević, V., Stanĉić, V., Mejovšek, M. (1998). Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju

Sveuĉilišta u Zagrebu. Zagreb.


46. Zeĉić. S. (2009). Specijalna pedagogija. Skripta

Dodatna literatura:

Cerić, H., Alić, A., (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo star.

Bašić, J., Brestovci, B., Dobrenić, T., Igrić, Lj. (1997). Znanost u defektologiji. Fakultet za defektologiju








djelatnike.









predispitne obveze.






Obveze studenata:


opisati.







predmeta.Izrada seminarskog rada i završni ispit u













Naziv kolegija: HUMANA GENETIKA

Opći podaci:

Studijski program Defektološke znanosti-diplomski studij Godina I.




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz opće genetike


Predmet obuhvaća znanje potrebno za razumijevanje i upoznavanje osnova naslijeĊa i zakona nasljeĊivanja. Studenti

se upoznaju s osnovnim principima humane genetike, kao i primjenom genetiĉkih znanosti u dijagnostici, lijeĉenju,

prevenciji nasljednih i priroĊenih poremećaja. Cilj je objasniti naĉin nasljeĊivanja kromosomskih monogenskih i

multifaktorskih poremećaja kao i netipiĉne oblike nasljeĊivanja. Obuhvaćeni su i poremećaji gametogeneze

,normalani i poremećeni intrauterini razvoj,ĉimbenici koji na to utjeĉu. Studenti će se upoznati i s tipiĉnim kliniĉkim

slikama i primjerima za pojedine vrste nasljednih poremećaja s posebnim naglaskom na poremećaje na koje će

nailaziti u praksi (intelektualne poteškoće, autistiĉni spektar poremećaja, smetnje ponašanja, gluhoća, nagluhost,

slabovidnost. Obradit će se i etiĉko-pravna pitanja genetiĉkog testiranja te primjena ovih principa u kliniĉkoj praksi te

screening programima i znanstvenim istraţivanjima.


1.Uvod u humanu genetiku

2.Kratka povijest

3.Pojam naslijednog i steĉenog

4.Kromosomi i kromosomske bolesti,normalan i abnormalan kariotip ĉovjeka

5.Embriogeneza i fetalni razvoj

6.Gameta i zigota

7.Embriopatija, fetopatija, fenakopatije, genokopatije, pojamDNA i RNA

8.Jednostavni i multifaktorijalni tip nasljeĊivanja

9.Mendelski tip nasljeĊivanja: autosomno dominantno nasljeĊivanje, autosomno recesivni tip nasljeĊivanja, x vezano

nasljeĊivanje, nemendelski oblici nasljeĊivanja (dinamiĉke mutacije, mitohondrijske bolesti, mozaicizam)

10.Anomalije (uroĊeni i steĉeni defekti)

11.Podjela i nomenklatura

12.Poligenensko i multifaktorsko nasljeĊivanje

13.Genetska osnova neurosomatskih bolesti

14.Genetski uzroi umne zaostalosti, gluhoća, gubitak vida, kongentivne malformacije

15.Genetika ponašanja

16.Dijagnostika naslijednih bolesti, anemneza i obiteljsko stablo, kliniĉki pregledi, citogenetiĉke metode, biokmijske

pretrage,prenatalna dijagnostika.

17.Genetiĉko savjetovanje

18.Genetiĉko inţenjerstvo






Seminarski rad Eksperimentalni rad



Literatura:

1.Barišić I. Osnove humane genetike, skripta 2005,1-90.

2.Barišić I. Malformacijski sindromi uzrokovani vanjskim ĉimbenicima.

3.Zergollern Lj. i sur.Medicinska genetika 1.Zagreb, Školska knjiga 2.izdanje 1991:345-364

4.Vartar,B.: Genetika i evolucija,školska knjiga,Zagreb

5.Ligutić,J.: Osnove humane genetike,skripte,

6.Merdešić i sur. Pedijatrija,školska knjiga Zagreb

7.Marinković,D.: Genetika nauĉna knjiga,Beograd

8.Kusick,V.A.Mc: Humana genetika, Mediinska knjiga,Zagreb -Beograd


Provjera znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata,

pohaĊanje nastave, izrada seminarskog rada, te polaganje

pismenog i usmenog ispita.


programa:

Anketa studenata

Obveze studenata:

PohaĊanje nastave, uĉešće u raspravi,pismena i usmena

provjera znanja, seminarski rad.


Dolazak na nastavu - 10 bodova

Seminarski rad - 20 bodova


Usmeni ispit – 40 bodova







Naziv kolegija: DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Studenti će po realiziranom kolegiju biti upućeni u pojam, etiologiju i vidove teškoća u razvoju, te koje su

karakteristike djece s teškoćama u razvoju i osnovnim specifiĉnostima njihovog odgoja i obrazovanja. Cilj je

rasvijetliti i predstaviti studentima ovu aktualnu društvenu problematiku i uputiti ih kako pristupiti djeci sa teškoćama

u razvoju i kako im pomoći da se što lakše integriraju u društvenu zajednicu ĉiji su i oni aktivni sudionici.


Pojam teškoća u razvoju

Etiologija teškoća u razvoju

Vidovi teškoća u razvoju

Karakteristike djece s teškoćama u razvoju

Društvena uvjetovanost odnosa prema osobama s teškoćama u razvoju

Nauĉne discipline koje se bave osobama s teškoćama u razvoju

Termini i pojmovi u vezi sa društvenim ciljevima rada s osobama s teškoćama u razvoju

Odgoj i obrazovanje djece i omladine s teškoćama u razvoju

Uloga roditelja i nastavnika u odgoju djece i omladine s teškoćama u razvoju

Planiranje i programiranje odgojno – obrazovnog rada za uĉenike s teškoćama u razvoju

Izrada prilagoĊenog programa

Studija sluĉaja








Osnovna literatura:

1. Integrativna pedagogija, Tomić Ruţa (2008). „OFF – SET“, Tuzla.

2. Mustać, V.; Vicić, V. (1996.): Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

1. Hrvatić, N. (2004), Udžbenicizaučenikesposebnimpotrebama, u: Halaĉev, S. (ur.), Udţbenikivirtualnookruţenje,

Zagreb, Školskaknjiga.

2. Igrić, LJ. (ur.), (2004): Moje dijete u školi. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i meĊugeneracijske solidarnosti i

Hrvatska udruga za struĉnu pomoć djeci s posebnim potrebama “IDEM”.

3. Kiš-Glavaš, I.; Fulgosi-Masnjak, R. (2002.): Do prihvaćanja zajedno. Zagreb: Hrvatska udruga za struĉnu pomoć

djeci s posebnim potrebama “IDEM”.

4. Sekulić-Majurec, A. (1988), Djeca s teškoćama u razvoju u vrtiću i školi. Školska knjiga, Zagreb.

5. Greenspan, S.I.; Wieder, S. (2003): Dijete s posebnim potrebama. Zagreb: Ostvarenje.

6. Winkel, R. (1996): Djeca koju je teško odgajati.Zagreb: Educa.





seminarski rad i studiju sluĉaja. Završni ispit polaţe se

pisanim putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti



programa:





Obveze studenata:

Napisati seminarski rad uz suglasnost nositelja kolegija za

izabranu temu. Pronaći dijete sa teškoćama u razvoju i na

osnovu rada s djetetom i uvida u dokumentaciju napisati

studiju sluĉaja.


Prisustvo predavanjima i vjeţbama do 10 bodova,

Prikaz sluĉajai zadataka i ciljeva do 15 bodova,








Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opć ipodaci:


I.

dipl.



Bodovna vrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifiĉnekompetencije:

Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog

rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil

pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,

izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova

prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće

osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.

Okvirnisadrţajkolegija:

Znanstveneinformacije.

Bazepodataka.

Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.

Argumentacija.

Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.

Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Formiranje uzoraka istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.

Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.

Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.

Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.

Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad

Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.

Dodatnaliteratura:

Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:

MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatskipedagoško-

knjiţevnizbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad: Autorskoizdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb: Medicinskanaklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:

Praćenje radastudenata i provjer a znanjaprovodi se


završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu

znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.


programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena



zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu

seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;

polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova

Prikaz monografije– 25 bodova








Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s etiologijom razliĉitih poremećaja, kao i sa specifiĉnostima u psihodijagnostici i

rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju. Raspravljati će se o mogućnostima rane socijalizacije, te o rizicima u

adolescentskom prijelazu. TakoĊer će se upoznati s psihološkom procjenom te lijeĉenjem i prevencijom.


Razvojni pristup; Normalan razvoj; Most prema psihopatologiji; Autizam: teško oštećenje u dojenaĉkoj dobi;

Depresija, suicid i posljedice gubitka; Anksiozni poremećaji i pretjerana samokontrola; Poremećaji ophoĊenja i

nedostatna samokontrola; Shizofrenija: teško oštećenje školske dobi i adolescencije; Psihopatološki fenomeni i rizici u

adolescentnom prijelazu; Razvojne posljedice mentalne retardacije; Rizici kod tjelesnih bolesti i oštećenja mozga;

Rizici u interpersonalnom kontekstu: loše postupanje prema djetetu i rastava; Psihološka procjena; Lijeĉenje i

prevencija.






Seminarski




Osnovna literatura:

47. Wenar, C. ( ) Razvojna psihopatologija i psihijatrija od dojenaĉke dobi do adolesccencije, Naklada Slap,

Zagreb.

Dodatna literatura:

1. Ribić, K. (1991.). Psihofiziĉke razvojne teškoće. ITP Forum: Zadar

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti






Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova,

polaganje ispita.









Naziv kolegija PEDAGOGIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci

Studijski program DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ

DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI

Godina I

Nositelj kolegija



ETCS bodovi 3




Cilj kolegija je osposobiti sudente da imenuju razvojne sposobnosti uĉenika s poteškoćama u razvoju u sklopu

individualnih razlika meĊu uĉenicima te dobi, opišu etiološke ĉimbenike nastanka teškoće, dijagnostiĉke instrumente,

principe i metode rada s djecom predškolske dobi i teškoćama u razvoju ranog školskog uzrasta, programe rada i

nastavnu tehnologiju, da razlikuju osobitosti u ponašanju uĉenika s poteškoćama u razvoju, primjenjuju steĉene

spoznaje u radu s djecom predškolske dobi, s uĉenicima s teškoćama u razvoju, analiziraju osobitosti u ponašanju

uĉenika s teškoćama u razvoju, procjenjuju razvojne potencijale uĉenika s teškoćama u razvoju.


Osnovne odrednice ( definicije vaţeće u BiH i RH ) statusa djece sa specifiĉnostima u razvoju, usporedbe

odreĊenja specifiĉnosti u razvoju djece školske dobi u evropskim zemljama.

Incidencija i struktura populacije djece s teškoćama u razvoju predškolske i školske dobi, statistiĉki i drugi

pokazatelji statusa djece s teškoćama u razvoju školske dobi.

Suvremena tehnologija u odgojno – obrazovnoj praksi, analiza znaĉenja struĉnih termina, interdiscipliniranost

struĉnog nazivlja.

Etiologija specifiĉnosti u razvoju djece školske dobi: relacije bioloških i ekonomsko – socijalnih ĉimbenika,

analiza etiologije kod pojedine djece s teškoćama u razvoju ( studije sluĉaja ).

Opće osobine uĉenika s teškoćama u razvoju, analiza pojedinaĉnih sluĉajeva uĉenika sa specifiĉnostima u

razvoju

Osnovne postavke diferencijalne dijagnostike u podruĉju odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju

pregled i analiza dijagnostiĉkih instrumenata za potrebe odgoja djece s teškoćama u razvoju.

Principi i metode rada s uĉenicima s teškoćama u razvoju ranog školskog uzrasta: prilagoĊeni programi, nastavna

tehnologija za uĉenike s teškoćama u razvoju.

Struĉne organizacije i humanitarne udruge relevantne za odgoj i obrazovanje uĉenika s teškoćama u razvoju

Strategije pouĉavanja u radu s uĉenicima s teškoćama u razvoju

Individualni uĉeniĉki plan ( metode planiranja za uĉenike ).

Odgoj djece s poremećajima u ponašanju

Rad sa djecom sa teškoćama u razvoju u vrtiću.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Obvezna literatura

1. Bach, H. ( 2005 ). Osnove posebne pedagogije. Zagreb: Educa.

2. Tomić, R. ( 2007 ). Integrativna pedagogija. Tuzla : Offset.

3. Jensen, E. (2004 ). Razliĉiti mozgovi, razliĉiti uĉenici : Kako doprijeti do onih do kojih se teško dopire.

Zagreb: Educa.

4. Biondić, I. ( 1993 ).Integrativna pedagogija. Odgoj djece sa posebnim potrebama. Zagreb : Educa.

5. Mustać, V. i Vicić, M. ( 1996 ): Rad sa uĉenicima sa teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Zagreb : Školska

knjiga.

6. Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.

7. Levandovski, D, Todorović, B. ( 2007 ). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Zagreb: Fakultet za


8. Dimić, D. ( 2005 ). Djeca sa blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljennjima redovne osnovne škole.

Novi Sad.

- Dodatna literatura 1. Tomić, R., Hrvanović, M. Integracija djece s poremećajima u ponašanju u redovnu školsku sredinu „

Pedagoška stvarnost „. Novi Sad. 3 – 4. ( 2007 ). 302 – 323.

2. Osmić, I, Šehović, M. i Tomić, R. ( 2004 ). Aktivno uĉenje u specijalnoj školi. Tuzla: Defektološki fakultet.

3. Tomić, R. Uloga pedagoga u radu s djecom sa smetnjama u razvoju u redovnoj osnovnoj školi. 2004.

MeĊunarodni simpozij. Sarajevo : Filozofski fakultet.

4. Tomić, R. ( 2000 ). Uĉenje djece s teškoćama u razvoju. Tuzla: Prvi festival uĉenja u organizaciji Amice.

- Galić – Jušić, I. (2004) Djeca s teškoćama u učenju: Rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijama i

motivaciji. Lekenik: Ostvarenje

- Kostelnik, M. J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004): Djeca s posebnim potrebama, priruĉnik za odgajatelje,

uĉitelje i roditelje. Zagreb: Educa

- Mustać V. i Vicić M: (1996) Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb

- Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s

posebnim potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji

- Greeenspan, S. I., Wieder, S., Simons, R. (2003) Dijete s posebnim potrebama - poticanje intelektualnog i

emocionalnog razvoja. Lekenik: Ostvarenje

- Juul, J. (2004) Obitelji s kronično bolesnom djecom. Zagreb: Naklada Pelago

- Bach, H. (2005) Osnove posebne pedagogije. Zagreb: Educa

- Biondić, I. (1993) Integrativna pedagogija: Odgoj djece s posebnim potrebama. Zagreb: Školska knjiga

- Bouillet, D. (2010) Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga

Obveze studenta

Prije pristupanja završnom ispitu, student je duţan prouĉiti obveznu literaturu i uraditi dva pristupna rada. Vaţan

uvjet je prisustvovati edukaciji u nekom od djeĉjih vrtića ili ustanovi gdje moţe imati susret s djecom s teškoćama u

razvoju. Napraviti kraći izvještaj o djetetu koje je opservirano (proces kategorizacije). TakoĊer je potrebno napraviti

seminarski rad o poteškoći koju student sam odabere (u dogovoru s asistentom).

Naĉin praćenja kvalitete rada i

uspješnosti izvedbe programa :

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz

analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana

postignuća, obaveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene :

Dolazak 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5 bodova, izrada i

obrana ĉlanka, eseja i interpretacije 15 bodova, izrada i obrana

studijske rasprave 15 bodova, kolokvij 20 bodova, završni ispit 35

bodova.

Od 61 – 70 bodova, ocjena dovoljan D – 2

Od 71 – 80 bodova, ocjena dobar C – 3

Od 81 - 80 bodova, ocjena vrlodobar B – 4

Od 91 - 90 bodova, ocjena izvrstan A – 5



Naziv kolegija: SURDOPEDAGOGIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj nastave kolegija Surdopedagogija je upoznati studente sa osnovama iz podruĉja Surdopedagogije. Kolegij razvija

spoznaje o razvoju surdopedagoške teorije i prakse kao i kompetencije, znanja i vještine za samostalan rad u procesu

odgoja i obrazovanja djece i omladine oštećena sluha. Jedan od ciljeva kolegija je da studenti razviju sposobnosti za

samostalno uĉenje, kritiĉko mišljenje, sposobnosti uoĉavanja dokaza na temelju prakse, kao i rješavanje problema i

timski rad.





Uzroci i vrste oštećenja sluha







Mišljenje, paţnja, predstave i pamćenje kod djece oštećena sluha


Djeca oštećana sluha u odgojno-obrazovnom sustavu

Inkluzija i djeca oštećenog sluha








Osnovna literatura:



Dodatna literatura:

Arsić, R., Kovaĉević, J. (2009). Specifiĉnosti u obrazovanju dece oštećenog sluha. Inovacije u

osnovnoškolskom obrazovanju – vrednovanje, Beograd: Uĉiteljski fakultet.

Bakota, K., Ĉilić Burušić, L., Dulĉić, A., Paviĉić Dokoza, K. (2012). Verbotonalni pristup djeci s teškoćama

sluha, slušanja i govora. Zagreb: Artresor naklada.

Bosnar, B., Bradarić-Jonĉić, S. (2007). Stavovi prema integraciji gluhe djece, znakovnom jeziku i

uključivanjem tumača za znakovni jezik u redovne vrtiće i škole. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraţivanja 2, 11-30

Bradarić-Jonĉić, S. (2010). Uvod u problematiku oštećenja sluha. Vjesnik bibliotekara Hrvatske

Ivasović, V., Andrijević Gajić, L. (2008). Gluho/nagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu, problem ili

izazov. Zagreb: Uredski sistemi.










Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom

ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili

svoje predispitne obveze.





nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe

surdopedagogije u "Dnevniku struĉno pedagoške i

metodiĉke prakse iz specijalne pedagogije sa

metodikom rada", te popuniti podatke za najmanje

dvoje djece oštećenog sluha. Izrada seminarskog




Dnevnik struĉno pedagoške praksedo 10 bodova,








Naziv kolegija



LOGOPEDIJA


Studijski program Godina V

Ime nositelja kolegij

Saradnik na kolegiju


ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja govora i jezika i govorne komunikacije kod

djece koji se javljaju u razvojnoj dobi a proizilaze iz organskih, razvojno-psiholoških i socioloških uvjeta. Predmet

paţnje u logopediji je dijete ili ĉovjek ometen u sposobnosti da percipira i reprodukuje govor.Zadatak studenata je

upoznati se sa metodama rada , vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja logopata za usvajanje pravilnog fonematskog

sluha i artikulacije koji su osnova sa CNS za verbalnu komunikaciju.


Definicija,predmet,struktura i zadaci logopedije

Teorijske osnove logopedije

Komunikacija i njen razvoj

Biološke osnove produkcije govora

Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije

Uzroci poremećaja glasa,govora,jezika,ĉitanja i pisanja.

Logopedska dijagnostika

Dislalije (omisija,supstitucija,distorzija).

Mucanje (fiziološko, primarno i sekundarno)

Afazije i djeĉije razvojne disfazije.

Disleksija i disgrafija.

Rehabilitacija najnovijim metodama rada

Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama

Sticanje zvanja logopeda

Gdja sve moţe i treba raditi logoped.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

1. Zeĉić.S Mujkanović.E & Devolli.A., Logopedija(2010) Connectum, Sarajevo

2. Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje.Zagreb.

Dodatna literatura

1. Matić, M. (1966). Logopedija. Za studente viših pedagoških škola,Beograd

2. Golubović, S. (1998). Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beogradu

3. Lurija, A. R. (1982). Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.

4. Bjelica. j.& Posokhova, I. (2001).Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti

govora,jezika,ĉitanja i pisanja u djece.Nakladnik .Zagreb.

5. Matić.R (1997) Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd

6. Brestovci, B. (1986). Mucanje. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

Izdava_ki centar Rijeka

7. Salihović,N . Junuzović-Ţunić,L & Ibrahimagić,A. ( 2006) Glas, govor I jezik.Tuzla.

8.Radoman,V. .(2003)Psihologija jezika I jeziĉkih poremećaja Integraf.MM..Beograd..

9.Vuletić,D. (1996) AFAZIJA logopedsko-lingvistiĉki priruĉnik. Školska knjiga .Zagreb.

10.Turdiju,J.: ( 1990)Kliniĉka neuropsihologija. Školska knjiga .Zagreb.





izvedbe programa


realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze

(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i

zadataka.

Obveze studenata Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni izuĉiti

knjigu Logopedijai drugu literaturu..


Prije izlaska na ispit duţni ste napisati Seminarski rad na temu

koju odaberete i predloţite da vam odobri asistent ili

profesor(uţestruĉna tema iz logopedije)

Testom Artikulacije duţni su istestirati jednog logopata i objasniti

struĉno o dijagnozi i preporika što treba dalje raditi.


Angaţovanost u Centru i u

toku nastave =10 bodova










Naziv kolegija: OSNOVE TIFLOPEDAGOGIJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6













Inkluzija slijepih

Preduvjeti za proces odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa rada sa slijepima (prostor, oprema,

sredstva i pomagala)









Osnovna literatura:

50. Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

51. Ĉehić, E. (1981). Specifičnosti u učenju i razvoju ličnosti djece normalna vida i slijepe djece. Sarajevo:

Svjetlost.

Dodatna literatura:


Dikić, S. (1997). Tiflologija. Defektološki fakultet Univerziteta u Beogradu.

Roberts, F.K. (1986). Education of the Visually Handicapped. A Social and Educational History. Geraldine T.

School Editor, Chapter 1, 1-19, AFB, New York.

Ward, E.M. (1986). Planning the Individualized Education Program: Geraldine T. School Editor, Chapter 12,

215-239, AFB, New York.

Tuttle, W. Dean (1986). Educational Programming: Geraldine T. School Editor, Chapter 13, 239-255, AFB,

New York.

Todd, J.H. (1986). Resources, Media and Technology: Geraldine T. School Editor, Chapter 17, 285-296, AFB,

New York.

Enquist, J. (1995). Early childhood in Europe U: Proceedings International Council for Education of People

with Visual impairment. European Conference on Education of Visually Impaired: »Mutual Information and

Inspiration, Budapest, 1995., I.C.E.V.I., Grawe, str. 11-13.














programa:





Obveze studenata:

















Naziv kolegija



OLIGOFRENOPEDAGOGIJA II CIK. DEF. ZN.

Opći podaci





ECTS – bodovi 6




Putem ovog kolegija studente je neophodno upoznati sa oligofrenopedagogijom , da ovladaju znanjem koje je

potrebno za sudjelovanjem u specijalnoj pedagogiji koja se bavi osobama sa smanjenim ili vrlo malim intelektualnim

sposobnostima, u izradi i provoĊenju individualnih-edukacijsko rehabilitacijskih programa u radu s tim osobama, s

njihovim obiteljima, uvjetima integracije i posebnim uvjetima u ţivotu istih.


Oligofrenopedagogija –terminologija

Historijski razvoj nauke

Definicija, predmet i zadaci oligofrenopedagogije

Struktura oligofrenopedagogije

Prevalenca i incidenca lica s mentalnom retardacijom

Definicija i klasifikacija mentalne retardacije

Aktivnost Itarda i Seguina u oligofrenopedagogiji

Karakteristike lake mentalne retardacije

Karakteristike umjerene mentalne retardacije

Karakteristike teţe i duboke mentalne retardacije

Uzroci (etiologija) mentalne retardacije

Oligofrena idementna djeca

Dawnov sindrom (incidencija, prevalencija i karakteristike)

Fenilketonurija(incidencija, prevalencija i karakteristike)

Mikrocefalija- mikrencefalijaPrenatalni uzrocimentalne retardacije

Perinatalni uzroci mentalne retardacije

Postnatalni uzroci mentalne retardacije


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura:

Zeĉić.S,: (2011) „ Oligofrenopedagogija“ Skripta uraĊena za potrebe studenata.Skriptarnica na fakultetu.

Dodatna literatura

Skala,A.: (1959) O vaspitanjudeceometene u razvitku.Nolit, Beograd

Sovak,M,.: (1979) Specijalnapedagogija, Beograd-Titogra

Semjonovna-Pevzner,M .: ( 1971) Osnovnipravci u prouĉavanjuoligofrenije,Institutdefektologije APN SSSR-

Moskva U : Specijalnaškola br.4.(363-368)

Jevtić,R.Marić,V. : (2008) Osnoverehabilitacijeosobasateškoćama u razvoju .Foĉa .

Novosel-Kernic,M .:(1991) Dijagnosticiranje u defektologiji, Fakultetzadefektologiju,Zagreb

Pavše-Ivkić,V. (2000)Praktikumopštedefektološkedijagnostike.Institutzamentalnozdravlje,Beograd.

Kovaĉevi,V.,Stanĉić,V.,Mejovšek,M.: (1988) Osnoveteorijedefektologije. Fakultetzadefektologiju,Zagreb


Prijeizlaskanazavršniispit, studentisuduţnipoloţitikolokvij.

Kolokvij i završniispitpolaţu se pismenimputom. Završniispit je

pismeni.


izvedbe programa

Tijekomsemestraizvršitće se

kooperativnaprocjenakvaliteteizvedbeprograma, a u

odnosunaoĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika),

tepostavljeneciljeve i zadaćeprograma.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni osim skripte

prouĉiti preporuĉenu literaturu i uraditi tri zadaće ( seminarski

rad, izvještaj o posjeti ustanove sa opisom djece i osoba koje su

u stanju poteškoća u mentalnom razvoju i praktiĉan rad u

Centru CEIR ili negdje gdje imaju tu mogućnost sa

potvrdom).Obavezna je posjeta jednoj instituciji koja obrazuje,

educira ili zbrinjava osobe sa mentalnom retardacijom. Osim

toga, studenti su duţni istraţivati literaturu iz navedenih

podruĉja.

Obaveze:

1.Seminarski rad o historijatu i razvoju oligofrenopedagogije .

2.Izvještaj (gore naveden).

3. Praktiĉan rad u Centru CEIR


Aktivnosti na predavanjima

i konsultacijama = 10 bodova

Zadaća 1 = 20 bodova,


Praktiĉan rad =10 bodova








Naziv kolegija: PSIHOMOTORIĈKE TEŠKOĆE I ART TERAPIJA

Opći podaci:


Godina III.




ECTS – bodovi 3




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa definicijom i vrstama psihomotoriĉkih teškoća. Studenti će nauĉiti o

osnovama odreĊenih psihomotoriĉkih teškoća kao što su razvojna dispraksija i ADHD. Pored ovog, studentima će se

upoznati sa osnovama psihomotorne terapije u oblasti grube motorike- pokret, koordinacija, ravnoteţa, i u podruĉju

fine motorike- pincet hvat, vidno-motoriĉka integracija i sl. Studenti će nauĉiti i osnove art terapije koja se koristi za

rehabilitaciju psihomotoriĉkih teškoća.


Psihomotoriĉke teškoće- definicija i vrste

Razvojni miljokazi- sjedenje, puzanje, hodanje

Razvojna dispraksija

Poremećaj paţnje hiperaktivni poremećaj (ADHD)

Psihomotorna terapija (psihomotorna reedukacija)

Art terapija








Osnovna literatura:

Bojanin, S., & Elim, M. G. (1985). Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod. Zavod za

udţbenike i nastavna sredstva.

Dodatna literatura:

Malchiodi, C. (2006). Art therapy sourcebook. McGraw Hill Professional.

Payne, H. (2003). Dance movement therapy: Theory and practice. Routledge.

Ĉasopisi:
















programa:





Obveze studenata:






Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,







SMJER: EDUKACIJA I REHABILITACIJA

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSER01

Rani tretman djece ometene u razvoju 1 1 2 6 Obvezni

MSER02

Dijagnosticiranje u defektologiji 1 1 2 6 Obvezni

MSER03

Metode rada u oligofrenopedagogiji 1 1 2 6 Obvezni

MSER04

Metodika rada s djecom s autizmom 1 0 1 3 Izborni (1

od 2) MSER05

Senzorna integracija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2) MSER06


kojeg smjera MSER07

IV. SEMESTAR

Programi podrške za odrasle osobe s

invaliditetom 1 1 2 6 Obvezni

MSER08

Kreativna terapija 1 1 2 6 Obvezni

MSER09

Inkluzivna praksa 1 1 2 6 Obvezni

MSER10

Metodološke i statistiĉke specifiĉnosti

u defektološkim istraţivanjima 1 0 1 4

Izborni (1

od 2) MSER11

Pravo osoba s posebnim potrebama 1 0 1 4 Izborni (1

od 2) MSER12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik defektologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) defektoloških znanosti, smjer edukacija i

rehabilitacija




Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA

Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se

studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog

istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu

kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju

dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju







Projekt i izvještaj istraţivanja

Kontinuirana provjera

znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni


ispit polaţu se pisanim putem.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;

završni ispit do 40 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: RANI TRETMAN DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:


Godina II.




ECTS – bodovi 6










poteškoća kod djeteta.Nakon poloţenog kolegija studenti će biti osposobljeni da definiraju predmet, zadatke i ciljeve

rane intervencije i ranog tretmana; identificiraju i opišu kljuĉne elemente programa rane interevencije; procjene i

normiraju razvoj djeteta; definiraju korake rane interevencije; kreiraju i provode IPPU; razlikuju i predloţe razliĉite

metode rada unutar IPPU; organiziraju, evaluiraju i valoriziraju rad multidisciplinarnog tima.








UnaprijeĊenje inkluzije odojĉadi i male djece sa onesposobljenjem i njihovih porodica.














Osnovna literatura:


Dodatna literatura:

Ĉuturić, N. (2001). Psihomotoriĉki razvoj djeteta u prve dvije godine ţivota. Naklada Slap, Jastrebarsko. str.

34-72

Diamond, M., Hopson, J. (2002). Ĉarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju kreativnosti i zdrave

emocije u vašeg djeteta od roĊenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje.

Guralnick, M.J. (2000). An agenda for change in early childhood inclusion. Journal of Early intervention, 23

(4): 213-222.

Klein, P., Alony, S. (1993). Improving the quality of parental interaction with very low-birth weight children:

A longitudinal study using mediational learning experience model. Infant Mental Health Journal, 12, 321-337

Levandovski, D., Teodorović, B. (1990). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za


Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj, Model dijagnostiĉko-savjetodavnog praćenja ranoga djeĉjeg razvoja i

podrške obitelji s malom djecom, Drţavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeţi, Zagreb, 85-100,

256-286








predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:






jednomjeseĉnog (višemjeseĉnog) tretmana. Završni ispit u












Naziv kolegija



DIJAGNOSTICIRANJE U DEFEKTOLOGIJI


Studijski program Godina IV



ECTS – bodovi 6




U ovom kolegiju studente treba upoznati teoretski i praktiĉno sa procesom i svrhom testiranja u defektologiji.Vaţno

je shvatiti pravilan naĉin opservacije kao i taĉno uzimanje liĉne anamneze, medicinske, obiteljske kao i dugotrajne

primjeneodreĊenih metoda i testova koji će validno pokazati rezultate na osnovu kojih student donosi pravilnu

konstataciju, odnosno dijagnozu. Na osnovu dijagnoza odreĊuje se dalji postupak rehabilitacije. Studenti treba da

ovladaju testovima iz raznih oblasti i da ih pravilno primjenjuju u praksi.


Dijagnosticiranje kao proces

Dijagnostiĉki postupak u defektologiji

Anamneza i autoanamneza osoba sa poteškoćama u razvoju.

Heteroanamneza

Liĉna i porodiĉna anamneza

Anamneza obitelji

Naĉin uzimanja anamneze

Opšti dijagnostiĉki postupak u defektologiji

Opservacija ili posmatranje

Procjena lateralizovanosti i organizovanosti psihomotorike

Procjena praksiĉke i gnostiĉke ogranizovanosti

Procjena organizovanosti govora

Procjena organizovanosti saznajnih funkcija

Procjena ponašanja u defektologiji

Multidisciplinarnitimi mogućnostidefektološke dijagnostike

Razvrstavanje osoba sa hendikepom , intelektualnim teškoćama ,i ostalim smetnjama.

Upoznavanje studenata sa testovima koje sluţimo u dijagnostici.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Ćordić,A6 Bojanin,A.: (2011) Opšta defektološka dijagnostika. Zavod za udţbenike Beograd.

Dodatna literatura

Literatura :

1.Povšek,Ivkić,V.& Govedarica,T.: ( 2000) Praktikum opšte defektološke dijagnostike.Institut za

mentalno zdravlje Beograd.

2.Novosel-Kernic,M : ( 1991) Dijagnosticiranje u defektologiji (drugo izmjenjeno izdanje)Sveuĉilište

u Zagrebu. Fakultet za defektologiju.

3. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2):

169-173.

4. Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš 1980.

5. Savez društava defektologa Hrvatske .USIZ Društvene brige o djeci predškolskog uzrasta grada

Zagreba.Rano otkrivanje i praćenje djece s teškoćama u razvoju predškolskog uzrasta . Zagreb.

6. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)

UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra

projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.

7. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.

8. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za

roditelje.Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.

Maĉešić-Petrović,D. : ( 1996) Saznajni razvoj lako mentalno retardirane djece.Defektološki fakultet

Univerziteta u Beogradu.

9.Turdiju,J.: ( 1990) Kliniĉka neuropsihologija. Školska knjiga Zagreb.

10.Zeĉić,S. & Jeina,Z.: (2006) Nastavnik u inkluzivnom okruţenju.Fojnica-Sarajevo.

11. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog

razvoja.Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u

Tuzli, 2007.

12. Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu

Ĉasopisi:

• Applied measurement in education

• Assessment

• Assessment for effective intervention

• Educational and psychological measurement





izvedbe programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata


izuĉiti predloţeni udţbenik kao i ostalu prateću

literaturu.

1. Da bi napisali seminarski rad koji treba da nosi

problematiku opšte defektološke dijagnostike

neophodno je prouĉiti struĉnu literaturu.

2. Nekim od testova koje vi odaberete izvršiti opservaciju i

dati dijagnozu djeteta.











Naziv kolegija: METODE RADA U OLIGOFREOPEDAGOGIJI

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovnim metodama u radu sa djecom sa intelektualnim teškoćama.

Studenti će se upoznati sa najnovijim edukacijsko-rehabilitacijskim trendovima i nauĉiti kako da primjenjuju razliĉite

metode u radu sa djecom. Studenti će nauĉiti osnove diferencijranja nastave, prilagoĊavanja nastavnih sadrţaja i

pravljenje indicidualnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa. Studenti će se upoznati i sa svojom ulogom u

multidisciplinarnom timu podrške u inkluzivnoj nastavi i naĉinima kako da unaprijede odgojno-obrazovni rad sa

uĉenicima.


AAIDD definicija intelektualnih teškoća

Etiologija i klasifikacija intelektualnih teškoća

Metode rada sa uĉenicima sa intelektualnim teškoćama

Osnovni principi u odgojno-obrazovnom radu sa uĉenicima sa intelektualnim teškoćama

Diferenciranje nastavnih planova i programa za uĉenike sa intelektualnim teškoćama

Pravljenje individualnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa

Inkluzivna nastava u uloga defektologa u multidisciplinarnom timu








Osnovna literatura:

Vicić, M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladeţ s mentalnom

retardacijom. Hrvatsko društvo defektologa, Zagreb.

Hercigonja, D. K. (2000). Mentalna retardacija: biologijske osnove, klasifikacija i mentalno-zdravstveni problemi.

Naklada Slap.

Dodatna literatura:

Smith, T. E., Polloway, E. A., Patton, J. R., Dowdy, C. A., & Doughty, T. T. (2015). Teaching students with special

needs in inclusive settings. Pearson..

Teodorović, B., & Bratković, D. (2005). Znaĉajke odraslih osoba s intelektualnim teškoćama.

Race, D. (2007). Intellectual Disability: Social Approaches: Social Approaches. McGraw-Hill Education (UK).

Baroff, G. S., & Olley, J. G. (2014). Mental retardation: Nature, cause, and management. Routledge

Ĉasopisi:
















programa:





Obveze studenata:
















Naziv kolegija: METODIKA RADA S DJECOM S AUTIZMOM

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 3




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovama rada sa djecom sa spektrom autistiĉnih poremećaja.

Studenti će nauĉiti o potrebama djece iz spektra autizma i edukacijsko-rehabilitacijskim modalitetima rada s ovom

populacijom. Studenti će nauĉiti modalitete za poticanje rane komunikacije djece s autizmom. Pored ovog studenti će

nauĉiti osnove ABA, PECS, TEACCH i Miller metoda u radu sa djecom s autizmom.


DSV-5 kriteriji za dijagnosticiranje autizma

Potrebe djece s autizmom

Rana intervencija u radu sa djecom sa autizmom

ABA metod u radu sa djecom sa autizmom

Lovaas studija „Behavioral treatment and normal educational and intellectual functioning in young autistic

children

Pecs i TEACH metoda

Millerov metod i Denver model za rani intenzivni tretman








Osnovna literatura:

52. Hannah, L. (2007). Podrška u uĉenju deci sa poteškoćama iz spektra autizma. Republiĉko udruţenje

53. Baron-Cohen, S., & Bolton, P. (2000). Autizam-ĉinjenice. Split: Centar za odgoj i obrazovanje''Juraj Bonači.

Dodatna literatura:

o Frith, U. (1989). Autism: Explaining the enigma.

o Bondy, A., & Frost, L. (2002). A Picture's Worth: PECS and Other Visual Communication Strategies

in Autism. Topics in Autism. Woodbine House, 6510 Bells Mill Rd., Bethesda, MD 20817.

o Maurice, C. E., Green, G. E., & Luce, S. C. (1996). Behavioral intervention for young children with

autism: A manual for parents and professionals. Pro-ed.

Ĉasopisi:

Research in Autism Spectrum Disorders

Autism

Autism research

Journal of autism and developmental disorders










programa:





Obveze studenata:
















Naziv kolegija: SENZORNA INTEGRACIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovnim principima senzorne integracije. Studenti će se upoznati

sa ovim terapeutskim modalitetom i naĉinima njegove implementacije. Studenti će nauĉiti o osnovama strukture

središnjeg ţivĉanog sustava. I naĉinu na koje naša ĉula primaju informacije iz vanjskog svijeta.


Definicija senzornih teškoća

Središnji ţivĉani sustav

Mozak i senzorna integracija

Poremećaji senzorne integracije

Osjetila








Osnovna literatura:

16. Ayres, J.A. (2002). Dijete i senzorna integracija. Naklada Slap.

17. Hercigonja, D. K. (2000). Mentalna retardacija: biologijske osnove, klasifikacija i mentalno-zdravstveni

problemi. Naklada Slap.

Dodatna literatura:

Trott, M.C., Laurel, M. K., Windeck, S.L. (1993). Understanding sensory integration. Pro-ed.

Yack, E., Aquilla, P., Sutton, S. (2006). Building bridges through sensory integration. Sensory resources.

Kranowitz, C.S. (2006). Preschool SENSE. Sensory resources.

Ĉasopisi:
















programa:





Obveze studenata:
















Naziv kolegija: PROGRAMI PODRŠKE ZA ODRASLE OSOBE S INVALIDITETOM

Opći podaci:

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina II




ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je educirati studente o odraslim i osobama treće ţivotne dobi oštećena vida, uzrocima

oštećenja vida, te posljedicama toga oštećenja na samu osobu i njezinu obitelj. TakoĊer bi trebao dobiti temeljne

spoznaje o rehabilitaciji tih osoba.


Uzroci gubitka vida u odrasloj i trećoj ţivotnoj dobi,

Odrasla osoba oštećena vida posljedice na doţivljavanju i ponašanju,

Psihosocijalne posljedice gubitka vida u odrasloj i trećoj ţivotnoj dobi,

Posljedice gubitka vida osobe za obitelj u odrasloj i trećoj ţivotnoj dobi,

Rehabilitacija odraslih i osoba treće ţivotne dobi (osobne i socijalne potrebe nezavisnog ţivota),

Principi i ciljevi andragoške rehabilitacije osoba treće ţivotne dobi oštećena vida








Osnovna literatura:

54. Wolfe K. E. (1996.): Adults with Low Vision: Personal, Social and Independent Living Needs U: Corn A. L.,

Koenig A. J. Editors (1996.) Foundations of Low Vision , Clinical and Functional Perspectives, Pogl. 14. str.

322-339. A.F.B. Press, New York,

55. Watson G. R. (1996.): Older Adults with Low Vision U: Corn A.L. Koenig A.J. Editors (1996.) Foundations of

Low Vision ,Clinical and Functional Perspectives. Pogl. 16 ,str.363-390.,A.F.B: Press,New York.

56. Leonard R. M. A. (2000): Vision Impairment in Working age Adults U: The Lighthouse Handbook on Vision

Impairment and Vision Rehabilitation 2000. pogl. XI .str. 1199 - 1219. Oxford University Press.

57. Williams, T. F. (2000.) Vision Impairment in Older Adults U: Silverstone B. Rosenthal B.R., Faye E.E.

Editors, The Lighthouse Handbook on Vision Impairment and Vision Rehabilitation 2000., pogl. XII., str,

1279-1287.Oxford university Press. Stuen C. (2000) : Vision and Aging : Challenges for Rehabilitation. U:

Silverstone B. ,Lang M. A. Rosenthal B. R. , Faye E. E., Editors , The Lighthouse Handbook on Vision

Impairment and Vision rehabilitation (2000) Pogl. XII, str . 1301 -1315. Oxford University Press.

58. Moore, J. E. (1984.): Impact of family attitudes toward blindness and visual impairment on the rehabilitation

process. Journal of visual impairment and blindnes,78,3,100-106. Leyes Y., Heinze, A., Kapperman G.

(1996.): Stress and adaptation in families with visual disablities. Families in society: The journal of

contemporary human services,77,4,240.249.

59. Pinoza –Kukurin Z. (1996.): Slijepe osobe treće ţivotne dobi i njihova obitelj. Izvještaj o projektu. Hrvatski

savez slijepih. Interni materijal , u tisku.

Dodatna literatura:

- Schaie K. W. , Willis S. L. (1996.): Psihologija odrasle dobi i starenja. Pogl. 9.: Razvoj liĉnosti i kontinuitet

promjena str. 247-281.Naklada Slap, Jastrebarsko

- Schaier, W., Willis S.L. (1996.): Psihologija odrasle dobi i starenja, Pogl.1. Razvoj u odrasloj dobi i starenje.

Str. 1-27. Naklada Slap, Jastrebarsko.











programa:





Obveze studenata:


















Naziv kolegija: KREATIVNA TERAPIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija Kreativne terapije, jeste da se studenti upoznaju sa metodama rada u svim vrstama kreativnih terapija

kroz aktivan rad (Muzikoterapija, plesna terapija, art terapija i dramska terapija), te naĉinima njihove upotrebe u

praksi sa osobama i djecom sa poteškoćama u razvoju, te djecom i osobama bez poteškoća, kao i osobama zrele dobi.


Metodika rada kreativnih terapija u inkluzivnoj predškolskoj grupi, metodika rada kreativnih terapija u inkluzivnoj

grupi u razrednoj nastavi, metodika rada kreativnih terapija sa odraslima sa posebnim potrebama, Savremeni ples u

terapiji, Kreativne terapije sa osobama zrele dobi, integrirani oblici kreativnih terapija (plesno-muziĉka terapija,

plesno-dramska terapija, muziĉko-likovna terapija, muziĉko-poetska terapija.








Osnovna literatura:

60. Levy. F. (1995), Dance and Other Expressive Art Therapies, New Yourk: Routledge


61. Gojmerac, I. (2015), Ples, muzika i djeca s posebnim potrebama, Sarajevo: Napredak

62. Dţokić, Z., (2010.), Moć psihodrame: Uvod u teoriju i praksu psihodrame, Novi Sad: Psihopolis institut

Dodatna literatura:

5. Prstaĉić, M. (2005) Cerebralna paraliza i ex-gen kreativna terapija, Zagreb.

6. Prstaĉić, M. (2013) Umjetnost i znanost u razvoju ţivotnog potencijala, Zagreb

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studentiće biti








programa:





Obveze studenata:




Dolazak 5 bodova,seminarski rad 45 bodova, završni ispit

50 bodova.







Naziv kolegija: INKLUZIVNA PRAKSA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama inkluzije i povijesnim razvojem inkluzivnog procesa.

Studenti će po realiziranom kolegiju biti u mogućnosti kritiĉki sagledati kompleksnost i znaĉaj inkluzije osoba s

invaliditetom razliĉitih uzroka, vrsta i stupnja oštećenja te povezati teorijske spoznaje s praktiĉnom primjenom znanja,

te će moći preuzeti aktivnu ulogu u provoĊenju i kreiranju programa u integraciji osoba s invaliditetom.


- Invaliditet i vrste invaliditeta

- Dijagnostika i rehabilitacija

- Pojam inkluzija.

- Primjena inkluzivne nastave

- Uĉenici sa posebnim obrazovnim potrebama

- IOOP – individualizirani odgojno – obrazovni programi, naĉin izrade, upute, primjena u radu

- Slijepa i slabovidna lica, metode u radu, nastavna sredstva i pomagala, prilagoĊavanje nastave

- Gluha i nagluha lica, metode u radu, nastavna sredstva i pomagala, prilagoĊavanje nastave

- Rad s uĉenicima s poremećajima glasovno – jeziĉno govorne komunikacije

- Rad s uĉenicima s motoriĉkim poremećajima i hroniĉnim bolestima

- Rad s uĉenicima sa sniţenim intelektualnim sposobnostima

- Rad s uĉenicima s poremećajem paţnje/hiperaktivnosti

- Rad s uĉenicima sa specifiĉnim teškoćama u uĉenju

- Rad s uĉenicima s poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima

- Rad s uĉenicima s poremećajima iz autistiĉnog spektra

- Mogućnosti inkluzivnog obrazovanja uĉenika sa poteškoćama u razvoju

- Priprema nastavnika i odgajatelja za inkluzivni obrazovani proces

- Inkluzija u široj društvenoj zajednici








Osnovna literatura:


64. Zeĉić. S. (2009). Specijalna pedagogija. Skripta

Dodatna literatura:














izlaska na završni ispit, studenti su duţni prisustvovati

vjeţbama, te uraditi IPP u praktikumu Inkluzivne prakse s

kojim dolaze na završni ispit. Završni ispit polaţe se

usmenim putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti



programa:





Obveze studenata:

Prisustvovati vjeţbama koje će se odrţati na FDZMB.

Popuniti praktikum Inkluzivne prakse u kome su jasne

upute na koji naĉin i kako napraviti Individualni

prilagoĊeni program za dijete sa teškoćama u razvoju u

redovnoj školi.


Prisustvo na vjeţbama do 30 bodova,

Izrada IPP-a do 20 bodova,








Naziv kolegija: METODOLOŠKE I STATISTIĈKE SPECIFIĈNOSTI U

DEFEKTOLOŠKIM ISTRAŢIVANJIMA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 4




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa principima nauĉnog pisanja u edukacijsko-rehabilitacijskim

znanostima. Studenti će se upoznati sa osnovnim etiĉkim principima u provoĊenju istraţivanja i pridrţavanja principa

Helsinške deklaracije. Studenti će nauĉiti primjenjivati osnovne statistiĉke metode koje se koriste u istraţivanjima: t-

test, X2test, ANOVA, MANOVA i sl. Studenti će uĉestvovati u razliĉitim istraţivaĉkim projektima koje provodi

Sveuĉilište Hercegovina.


Dizajniranje eksperimenta

Deskriptivna statistika

Inferencijalna statistika

Parametrijska i neparametrijska statistika

Pisanje nauĉnog rada

APA priruĉnik za pisanje i objavljivanje publikacija(6 izdanje)

Etiĉki principi u istraţivanju








Osnovna literatura:

65. Brkić, M. i Kundaĉina M.(2003): Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja.

66. Muzić, V. (1968). Metodologija pedagoskih istrazivanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udzbenika.

Dodatna literatura:

Savić, J. Đ. (1996). Kakonapisati, objaviti i vrednovatinaučnodelo u biomedicini. Kultura.

Šamić, M. (1969). Kakonastajenaučnodjelo. Zavodzaizd. udţbenika.

Todorović, D. (2008). Metodologijapsihološkihistraţivanja. Beograd: Centarzaprimenjenupsihologiju, 477-

485.

Fulgosi, A. (1984). Faktorskaanaliza. Školskaknjiga.

Ĉasopisi:















programa:





Obveze studenata:
















Naziv kolegija: PRAVO OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 4




Student će nakon savladavanja nastavnog programa ovladati pravima i stanjem prava osoba sa posebnim potrebama, te

uopće, njihovim poloţajem u društvu. Cilj kolegija je studente upoznati sa pravima osoba sa posebnim potrebama u

sektoru zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, rada i sl., a radi osiguraja pretpostavki za neovisnijim ţivotom u

zajednici, te punijim i uĉinkovitijim sudjelovanjem u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.


Upoznavanje meĊunarodnih dokumenata: Univerzalna deklaracijaUN‐aoljudskimpravima, Konvencijao

pravimaosobasinvaliditetom,KonvencijaUN‐aopravimadjeteta,

StandardnapravilaUN‐azaizjednaĉavanjemogućnostizaosobes invaliditetom,Konvencijaprotiv

diskriminacijeuodgojuiobrazovanju,

prviprotokoluzEvropskukonvencijuzazaštituljudskihpravaiosnovnihsloboda,RevidiranaEvropskasocijalnapovelja, te

upoznavanje domaćeg zakonodavstva: Ustavi, Strategije, Okvirnizakonikojiseodnosenaobrazovanjeiinstitucije,

zakonodavstvoBosneiHercegovine,entitetaiBrĉkoDistrikta BiH.








Osnovna literatura:

1. Alfirev, M. (2007): Poticanje razvoja samoodreĊenja i

samozastupanja mladih s intelektualnim teškoćama – Priruĉnik. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije.

2. Škrinjar, J. (2002): Poticanje razvoja pozitivne slike o sebi kod

osoba s mentalnom retardacijom. Priruĉnik. Hrvatski savez udruga za osobe s mentalnom retardacijom,

Zagreb.

3. Pravo osoba s posebnim potrebama- kratki saţetak pojmovnika-

radni material- dr.sc. Ivo Miro Jović

4. Pravo osoba s posebnim potrebama/smetnjama u psihofiziĉkom

razvoju u BiH- radni material- dr.sc. Ivo Miro Jović

5. Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom.

6. KonvencijaUN‐a opravima djeteta.

7. Standardna pravila UN‐a za izjednaĉavanje mogućnosti za osobe s

invaliditetom.

8. Konvencijaprotiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju.

9. Prvi protokol uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda.

10. Revidirana Evropska socijalna povelja.

Dodatna literatura:

1. Bratković, D. (2005): Kvaliteta ţivljenja odraslih osoba s

intelektualnim teškoćama. U: Bratković, D. (Ur.): Zapošljavanje uz podršku, str. 23-27. Matra projekt, Udruga

za promicanje inkluzije, Zagreb.

2. Pripadajući pravni okvir BiH, entiteta i Brĉko Distrikta BiH na

koji će student tijekom nastave na najadekvatniji naĉin biti upućeni.







programa:





Obveze studenata:


izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, kolokvij 30 bodova,






SMJER: ŠKOLSKA LOGOPEDIJA

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih

istraţivanja 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSŠL01

Fiziološke osnove govora 1 1 2 6 Obvezni

MSŠL02

Razvojni govorno-jeziĉni poremećaji 1 1 2 6 Obvezni

MSŠL03

Poremećaji ritma govora (mucanje) 1 1 2 6 Obvezni

MSŠL04

Poremećaji komunikacije kod

traumatskih oštećenja mozga 1 0 1 3

Izborni (1

od 2)

MSŠL05

Dvojeziĉno obrazovanje gluhe djece 1 0 1 3

Izborni (1

od 2)

MSŠL06


Kolegij se bira iz istog semestra drugog

smjera MSŠL07

IV. SEMESTAR

Metodika razvoja govora 1 1 2 6 Obvezni

MSŠL08

Poremećaji ĉitanja i pisanja 1 1 2 6 Obvezni

MSŠL09

Logopedska praksa 1 1 2 6 Obvezni

MSŠL10

Afazija i djeĉje razvojne disfazije 1 0 1 4

Izborni (1

od 2)

MSŠL11

Specifiĉnosti logopedskih

istraţivanja 1 0 1 4

Izborni (1

od 2)

MSŠL12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo

Mentor moţe biti nastavnik

defektologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) defektoloških znanosti, smjer školska

logopedija.





Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog


kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju

dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza


Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju







Projekt i izvještaj istraţivanja



Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.







programa:







polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;

završni ispit do 40 bodova:







Naziv kolegija: FIZIOLOŠKE OSNOVE GOVORA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Ovaj kolegij treba studente upoznati s fiziologijom govornih organa, akustiĉkim karakteristikama glasa, općim

pojmovima o zvuku, spektralnim karakteristikama govora i njihovom funkcijom kao i patologijom koja je uzrok

raznih glasovnih i govornih poteškoća.


Fiziologija kao znanost

Procesuiranje govora

Opći pojmovi o zvuku

Akustiĉke karakteristike glasa i govora

Digitalno signalno procesiranje u logopediji

Vremenske i spektralne karakteristike govora

Akustiĉka analiza glasa i govora u dijagnostici

Fiziološka slušna akustika

Psihoakustika i govorna akustika

Akustika glasa








Osnovna literatura:

67. HeĊever, M. (2010). Osnove fiziološke i govorne akustike (materijal za studente logopedije) Zagreb:

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

68. HeĊever, M. (2012). Govorna akustika (materijal za studente logopedije) Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski

fakultet

69. Salihović, N., Junuzović-Ţunić, L., Ibrahimagić, A. (2006). Poremećaji glasa, govora i jezika. Tuzla:

Harfograf.

Dodatna literatura:

Pavlović, M., (1956). Osnovi psihofiziologije i psihopatologije govora. Beograd: Nauĉna knjiga.

Vladisavljević, S. (1981). Poremećaji izgovora. Pregled Beograd.

Keramitĉijevski, Lj. (1989). Fonopedija. Beograd: Nauĉna knjiga.

Brestovci, B. (2006). Poremećaji glasa, Skripta za studente logopedije. Zagreb.

Malmberg, B. (1974). Fonetika. Svjetlost. Sarajevo.

Zeĉić,S., Mujkanović, E., Devolli, A. (2010). Logopedija. Connectum. Sarajevo.

Vladisavljeviĉ.S.,(1977). Poremećaj govora u školske i predškolske djece. SDD Srbije, Beograd.

D Vasić, S. (1971). Razvitak artikulacije kod djece na uzrastu od tri do devet godina. Beograd.

Dobrota, N. (1997). Razvoj govora kod djece sa rascjepom usne i nepca. Beograd.

Ignjatić-Savić, N. (1985). Razvoj govora kod djeteta. Beograd.

Keramitĉijevski, Lj. (1989). Logopedija. Beograd.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja logopedije.







predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature iz podruĉja fiziologije govora i glasa, za

sve studente: izrada seminarskog rada i završni ispit u




Prikaz literature (za izvanredne) do 10 bodova,








Naziv kolegija



RAZVOJNI GOVORNO JEZIĈKI POREMEĆAJI

Opći podaci





ECTS – bodovi 6




Ovaj kolegij treba student upoznati s poremećajem govorno-jeziĉke komunikacije koji se javljaju u razvojnoj dobi a

proizilaze iz organskih,razvojno-psiholoških ili socialnih uvjeta.Studenti treba da nauĉe razlikovati razliĉite oblike

tih poremećaja u odnosu na njihovu genezu i fenomenologiju te primjereno tome odabrati i primjeniti adekvatne

logopedske postupke u cilju uklanjanja ili ublaţavanja tih poremećaja.


Klasifikacija jeziĉno- govornih poremećaja u djece.

-Kalendar govornog - razvoja (iz podruĉja fonološkog razvoja, iz podruĉja morfologije, sintakse,

leksike i pragmatike).

-Riziĉni faktori za pojavu govorno – jeziĉnih poteškoća (poznati medicinski ĉinioci, okolinski ĉin,

oštećenje SŢS).

Teškoće u usvajanju jeziĉkog sustva:

-sa poznatom organskom etiologijom(genetika sa senzorikim oštećenjima, MR, CP, progresivne bolesti

SŢS, MCD.

-Sa psihogenom podlogom ( jako emocionalno lišavanje, poremećaj u ponašanju, socijalno- kulturalna

deprivavija, emocionalni poremećaji).

-Sa sociogenom podlogom (migrantska dvojeziĉnost, jezik marginalnih grupa,.

-Posebne jeziĉke teškoće

-Razvojna disfazija

-Teškoće komunikacije (govorni negativizam, mutizam, elektivni mutiza.

-Terapijski postupci.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik 1. Škarić. I. :(1988)Govornr poteškoće i njihovo otklanjanje.Mladost,Zagreb

Zeĉić.S., Mujkanović. E., Devolli.A., : ( 2010) Logopedija, Connectum ,Sarajevo

Dodatna literatura

3.Marinović. F., (19759 Prilog problemu ranog otkrivanja smetnji govora. Zbornik radova Glasa i

govorastr.75.Zagreb

4.Jovanović-Simić.n., Golubović. S., (2002)Razvoj jeziĉkih sposobnosti kod djece sa jeziĉkim poremećajima.

Beograd

5. Salihović.N., i sar (2006) Problem glasa,govora i jezika.Grafo-graf ,Tuzla

6. Vladisavljeviĉ.S.,(1977) Poremećaj govora u školske i predškolske djece.SDDSrbije, Beograd.

7.Ibrahimpašić. F., Jelĉić.S.,: (Govorna komunikacije) Fakultet za defektologiju. Zagreb

8. Škarić. I., (1975) Sistematski pregled djece. Zbornik radova Glasa i govora str. Zagreb

9.Lurija.A.R. ( 1982) Osnovi neurolingvistike. Nolit, Beograd

10. Matić. M.,Kako otklanjati djeĉije govorne mane, nedostatke i poremećaje. Beograd

11.Vulwtić.D., (1988)Disfazije i afazije djeĉije dobi,U: Škarići. I., ur. Govorne poteškoće i njihovo

uklanjanjeMladost, Zagreb.

12.Matić. R., : (1977) Metodika razvoja govora djece predškolskog uzrasta ) Zagreb.

13Vasić .S., (1966)Govor vašeg djeteta ,Beograd.



Kolokvij i završniispitpolaţu se pismenimputom. Završniispit

je pismeni.






izvedbe programa

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni uraditi tri

zadaće (vjeţba, seminar, kratki esej).

Osim toga, studenti su duţni istraţivati literaturu iz navedenih

podruĉja.

Obveze studenata

Seminarski rad:

Detaljan opis razvojno govorno –jeziĉkih poremećaja iz

literature koja je preporuĉena i koju naĊete.


Aktivnost u toku konsultacije i

Nastave = 10bodova

Seminarski =40 bodova







Naziv kolegija



POREMEĆAJ KOMUNIKACIJE KOD TRAUMATSKIH OŠTEĆENJA

MOZGA

Opći podaci

Studijski program Godina I.


Asistent u nastavi


ECTS – bodovi 3




Temeljna znanja o ciljevima i sadrţajima rehabilitacijskih programa za djecu i osbe koji su doţivjeli neka

traumatska oštenja mozga..Osnova rehabilitacijskih programa je i kompetencije su primjena specifiĉne

rehabilitacijskih programa u struĉnom radu s ovom djecom predškolske i školske i školske dobi koja imaju većih i

manjih poteškoća u razumjevanju, mucanju, poremećajima u ponašanjui sl.


Neurološke osnove jezika

Klasiĉni pristup neuroanatomiji jezika

Savremena shvatanja odnos mozak-jezik

Pojam afazije

Traumatska afazija

Etiologija traumatske afazije

Komplikacije povrede mozga

Kliniĉka slika jeziĉkih poremećaja izazvanih

Traumatskim povredama mozga.

Klinićka slika afaziĉkih poremećaja

Afazija i srodni oblici govornih poremećaja

Jezik i kognicija

Odnos poremećaja jeziĉkih i kognitivnih funkcija

Poremećaj paţnje, uĉenja i pamćenja.

Prijedlog modela rehabilitacije afaziĉnih bolesnika

Stimulacija jeziĉkih funkcija

Stimulacija kognitivnih funkcija.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Zeĉić, S.: (2006) Afazija I Magistrat- Sarajevo

Vuković,M.:( 1998) Traumatska afazija.Defektološki fakultet. Beograd.

Vuletić,D.: (1996)Afazija-Logopedsko lingvistiĉki pristup. Školska knjiga .Zagreb.

Dodatna literatura

Golubović,S. ( 1996) AfaziologijaDefektološkifakultetUniverziteta u Beogradu.

Turdiju,J.: ( 1990) Kliniĉkaneurologija .Školskaknjiga Zagreb.

Okvirni NPIP zadjecusaumjereno i teţesmanjenimsaznajnimsposobnostimauzrasta 9do 12 godina-

Ministarstvoobrazovanja KS:2007.

Gunzburg,H.C.: (1963) Procjenasposobnostikodumjereno i teţeretardiranedjece.Zagreb.

Ibralić ,F, Smajić,M., (2007) Osobe s intelektualnimteškoćamaDenfas Tuzla.-

Golubović,S. :(2005) Smetnje u razvojukoddecemlaĊegškolskoguzrasta,Defektološkifakultet

Beograd.

Vladisavljević,S. (1978) Afazije I razvijnedisfazije. Defektološkifakultet u Beogradu.

Vuković, M. :(2008) Tretman afazija Univerzitet u Beogradu. Fakultet za specijalnu edukaciju i

rehabilitaciju.

.



Kolokvij i završniispitpolaţu se pismenimputom. Završniispit

je pismeni.


izvedbe programa





Obveze studenata

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni napisati

Esej o djetet sa traumatsom afazijom.

U Centru vjeţbati sa djecom c centralnim oštećenjem te

donijeti svoje zapaţanje.


Aktivnost u nastavi i vjeţbama =10 bodova

Esej = 30 bodova,

Zapaţanje-izvještaj = 20 bodova,








Naziv kolegija: DVOJEZIĈNO OBRAZOVANJE GLUHE DJECE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Kroz ovaj kolegij studenti stjeĉu znanja o teorijskim i praktiĉnim aspektima dvojeziĉnog obrazovanja gluhe djece u

ranim interventnim programima, vrtićima i školama: o spoznajama iz podruĉja dvojeziĉnosti ĉujućih na kojima se

temelji ideja o dvojeziĉnosti i dvojeziĉnom obrazovanju gluhih, ĉimbencima koji su doveli do pojave i razvoja ove

ideje, o organizacijskim pretpostavkama dvojeziĉnih programa, vrstama i korištenju jeziĉnih inputa ovim programima

te o naĉelima i postupcima u dvojeziĉnom obrazovanju gluhe djece u posebnim i redovnim školama.


Teorijski aspekti znakovne dvojezičnosti: definicije i vrste dvojeziĉnosti; jeziĉni razvoj dvojeziĉne djece; prednosti

dvojeziĉnosti; pojava ideje o dvojeziĉnosti i dvojeziĉnom obrazovanju gluhih;primjena spoznaja s podruĉja

dvojeziĉnosti ĉujućih na dvojeziĉnost i dvojeziĉno obrazovanje gluhih; razlike u dvojeziĉnosti ĉujućih i dvojeziĉnosti

gluhih; kulturološki aspekti znakovne dvojeziĉnosti; naĉela na kojima se temelji dvojeziĉno obrazovanje gluhe

djece;Praktični aspekti znakovne dvojezičnosti: rana intervencija; vrtićki programi; školski programi; upotreba

govornog, znakovnog, pisanog jezika i simultane komunikacije; prekopĉavanje i miješanje kodova; pristupi i postupci

u pouĉavanju drugog jezika; dvojeziĉno obrazovanje u redovnim uvjetima odgoja i obrazovanja; znakovna

dvojeziĉnost i kohlearni implantati; perspektiva dvojeziĉnog obrazovanja gluhe djece.








Osnovna literatura:



Dodatna literatura:

Ahlgren, I., Hyltenstam, K. (eds.) (1994): Bilingualism in Deaf Education. Hamburg. Signum Verlag.

Bradarić-Jonĉić, S. (2000): Manualni oblici komunikacije osoba oštećena sluha. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraţivanja, 35, 2, 123-127.

Bradarić-Jonĉić, S., Ivasović, V. (eds.) (2004): Sign Language, Deaf Culture & Bilingual Education, Faculty of

Education and Rehabilitation Sciences, Zagreb.

Bradarić-Jonĉić, S. (2004): Znakovni jezik i školovanje gluhih. Ĉasopis Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

«Ukratko».

Bradarić-Jonĉić, S., Ivasović, V. (eds.) (2004): «Sign Language, Deaf Culture & Bilingual Education», Faculty of

Education and Rehabilitation Sciences, Zagreb.

Bradarić-Jonĉić, S., Tarczay, S. (2004): Sign language and education of the deaf in Croatia. U: Bradarić-Jonĉić, S.

Ivasović, V (eds.). Sign language, Deaf Culture & Bilingual Education. ERF, Zagreb.

Hamers, J. F., Blanc M. H. A. (2000): Bilinguality and bilingualism. Cambridge University Press.

Mahshie, S. (2006). Dvojeziĉno obrazovanje gluhe djece. Zagreb: Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba.

Pickersgill, M. (1991): Bilingualism and the education of deaf children: Part 2 – Implications and theoretical

considerations. Deafness and Development, 1, 2, 1-3.

Pickersgill, M. (1997): Towards a bilingual education for deaf children. Deafness and Education, 21, 3, 10-20.








predispitne obveze.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature. Izrada seminarskog rada i završni ispit u


Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,








Naziv kolegija



METODIKA RAZVOJA GOVORA


Studijski program Studij defektoloških znanosti. Godina 2




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija nema


Cilj metodike razvoja govora je upoznati studente sa zadacima u MRG, naĉinu komunikacije sa djecom u raznim

grupama sa raznim uzrastima. .Zadatak studenata je upoznati se sa metodama rada , odgoja, obrazovanja i

osposobljavanjadjece za usvajanje pravilnog fonematskog sluha i artikulacije te djeĉije literature koja mu pruţa

široko znanje i upoznavanje svijete..


Definicija,predmet,struktura i zadaci metodike razvoja govora

-Teorijske osnove metodikrazvoja govora

Osnovni elementi govora

Funkcije komunikacije

Manifestacije komunikacije

Teorije jezika

Osobine dobrog govora i slušanja.

Uzor odgajatelj,i naĉin prenošenja govora djetetu.

Vrste djeĉije knjiţevnosti

Vaţni elementi kod izbora djeĉije knjiţevnosti

Postupci kod obrade bajke,basne , priĉe,pesme isl

Modeli rada sa djecom u predškolskom odgoju

Metode rada u predškolsko odgoju i obrazovanju

Radno igrovna sredtva

Planiranje zadataka i prpremanje aktivnosti


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije

Radionice Mentorski rad Terenska nastava






znanja


UdŢbenik

1. Pjanić.R. :(2006) Metodika rada s djecom predškolskog uzrasta.Bihać

Dodatna literatura

2. Matić.R. .:(1980) Rad na razvoju govora.Beograd

3. Matić. M. :() Metodika rada u predškolskom odgoju Beograd

4. Kamenov.E.( 1997) Model osnova programa vaspitno-obrazovnog rada sa predškolskom djecom Novi Sad

5. Miljak Arijana:Uloga komunikacije u razvoju govora djece predškolske dobi.Školske novine Zagreb,1984.

6. Biondić, I.: Integrativna pedagogija: Odgoj djece s posebnim potrebama, Školske novine, Zagreb, 1993.

6 . Mehringer, : Mala specijalna pedagogija, Educa, Zagreb, 2003.

7. Winkel, R.: Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb, 1996. (studije sluĉaja odabrane u dogovoru

sa studentima)



10.. Bjelica. j.& Posokhova, I. (2001).Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti



12. Ĉudina –Obradović,M. Ĉitanje prije škole. Priruĉnik za roditelje i odgajatelje.Š:K:

Zagreb.2002.





izvedbe programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata


izuĉiti knjigu Logopedijai drugu literaturu..


3. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati

širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi Metodika razvoja

govora.

4. Opisati oblike,metode i radno igrovna sredstva


Aktivnostina nastavi i na

Konsultacijama = 10 bodova










Naziv kolegija: POREMEĆAJI ĈITANJA I PISANJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je educirati studente o osnovnim metodama uĉenja ĉitanja i pisanja, osnovama i uzrocima disleksije, te

o posljedicama koje uzrokuje disleksija sa razliĉitih aspekata. Razviti kompetencije kod studenata za samostalan rad

i provoĊenje tretmana korekcije disleksije i disgrafije.


Definicije ĉitanja; Temeljna naĉela uĉenja ĉitanja i pisanja; Proces ĉitanja s fiziološkog aspekta

Proces ĉitanja s psihološkog aspekta; Faze usvajanja ĉitanja

Metode poĉetnog ĉitanja; Vrste ĉitanja i tehnike ĉitanja

Elementi ĉitanja i moţdane reprezentacije govornih funkcija; Modeli ĉitanja

Glavne teorije o disleksiji

Rad mozga za vrijeme ĉitanja; Genetika i disleksija

Disleksija kao teškoća u uĉenju; Proceduralne poteškoće u uĉenju: sjedinjenje razvojnih poremećaja

Teškoće u ĉitanju, spelovanju, matematici i pisanju

Povijesni pregled disleksije

Definicije disleksije; Prevalenca disleksije; Vrste disleksije; Simptomi disleksije

Razvoj jezika i disleksija; Ĉitanje i disleksija; Priroda ĉitanja i disleksija

Vještina pisanja

Definicije disgrafije

Vrste disgrafije

Tretman disgrafije


Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje




Seminarski




Osnovna literatura:

70. Vladisavljević, S. (1991). Disleksija i disgrafija. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.

71. Zeĉić, S., Mujkanović, E., Devolli, A. (2010). Logopedija. Sarajevo: CONNECTUM.


Dodatna literatura:

Ĉudina - Obradović, M. (2002). Igrom do čitanja, igre i aktivnosti za razvijanje vještine čitanja. Zagreb:

Školska knjiga.

Davis, R. D. (2001). Dar disleksije. Zagreb: Alinea.

Fawcett, A.J., Nicolson, R.I. (2007). Dyslexia, learning, and pedagogical neuroscience. Developmental

Medicine and Child neurology 49: 1-6.

Galić-Jušić, I. (2004). Djeca s teškoćama u učenju. Rad na spoznajnom razvoju, vještinama uĉenja,

emocijma i motivaciji. Lekenik: Ostvarenje.

I ja mogu uspjeti! Djeca s poteškoćama u uĉenju (2006). Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba.

Krampaĉ-Grljušić, A., Marinić, I. (2007). Posebno dijete. Priruĉnik za uĉitelje u radu s djecom s posebnim

obrazovnim potrebama. Osijek: Grafika.

Miles, T.R., Miles, E. (2004). Sto godina disleksije. Zagreb: Naklada Slap.

Muter, V., Likiermann, H. (2010). Disleksija - Vodič kroz disleksiju, dispraksiju i druge teškoće u učenju.

Zagreb: Kigen.

Nicolson, R.I., Fawcett, A.J. (2007). Procedural learning difficulties: reuniting the developmental

disorders? Trends in Neurosciences 30(4): 135-141.

Nicolson, R., Fawcett, A. (2004). Dyslexia screening test (The DEST, the DST-J, the DST-S, the DAST).

Psychological Corporation Europe.

Posokhova, I. (2000). Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje.

Shaywitz, S. (2003). Overcoming dyslexia. New York: Alfred A. Knoph.

Tronbacke, B.I. (2005). Smjernice za graĎu laganu za čitanje. Zagreb: Hrvatsko knjiţniĉko društvo.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja defektologije i logopedije.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu



se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim

terminima. Završni ispit polaţe se pisanim putem.

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji





u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i

nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:


izvanredne prikaz literature iz oblasti disleksije i

disgrafije, za sve studente: izrada seminarskog




Prikaz literature (za izvanredne) do 10 bodova,









Naziv kolegija: LOGOPEDSKA PRAKSA

Opći podaci:

Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina 2.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama praktiĉnog rada u logopedskoj praksi sa instrumentima (

testovima) kao i sa tehniĉkim aparatom za korekciju glasa i govora Behringer kako bi stekli liĉno iskustvo i

samopouzdanje u svoje liĉno znanje kao i sigurnost za praktiĉan rad sa pacijentom.


ProvoĊenje teoretskog dijela o logopedskoj praksi, oblik Dyslaie ;

Omisija, supstitucija, distorzija

Sigmatizam i vrste ;nazalni, lateralni i interdentalni.

Testovi; globalni, test artikulacije i artikulacioni test

Mucanje i vrste mucanja

Raylijev test za procjenu jaĉine mucanja i drugi testovi za mucanje,

Pojasniti tehniku rada na Behringer aparatu sa optimalama glsova u glasovnom podruĉju.

Proći kroz sve prateći materijal koji je dat u dnevniku prakse.

ProvoĊenje logopedske prakse u kabinetu sa grupama studenata primjenjujući praktiĉno metode rada

Na aparatu Behringer i sa pacijentima koji dolaze na vjeţbe prisustvovati dijagnosticiranju i

Praktiĉnim vjeţbama u trajanju od 6 sati sa voĊenjem struĉnog dnevnika prakse.



Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava





Osnovna literatura:

Udţbenik

1. Zeĉić.S Mujkanović.E & Devolli.A., Logopedija(2010) Connektum, Sarajevo

2. Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje.

Dodatna literatura:

1. Matić, M. (1966). Logopedija. Za studente viših pedagoških škola,Beograd



4. Bjelica. j.& Posokhova, I. (2001).Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti



6. Brestovci, B. (1986). Mucanje. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

Izdava_ki centar Rijeka

7. Salihović,N. (2009) Mucanje. Denfas. Tuzla.

8. Škarić ,I. ( 1992) Govorni nedostaci i njihovo otklanjanje. Sveuĉilište u Zgrebu.

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi praktiĉnih vjeţbi, izrada radnih zadataka i

praktiĉan rad u centru CIERI sa tehnikom i u prisustvu pacijenata.

Popunjavanje dnevnika logopedske prakse i provjera znanja

prilikom predaje dnevnika prakse..

Prisustvo nastavi = 10 bodova

Praktiĉan rad u Centru =20 bodova

Popunjavanje dnevnika =30 bodova

Provjera zananja usmeno =40 bodova


Dolazak na praksu i uĉešće u aktivnostima 40 bodova,

Rješavanje praktiĉnih vjeţbi u dnevnicima 20 bodova, završni

ispit 40 bodova.






Naziv kolegija



AFAZIJE I DJEĈIJE RAZVOJNE DISFAZIJE

Opći podaci Školska logopedija

Studijski program Defektologija Godina I


Suradnik na kolegiju


ECTS – bodovi 4




Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente za opća znanja iz podruĉja afazijologije za odrsle kao i za

djecu.Upoznati studente šta su djeĉije razvojne disfazije, kako ih prepoznati i kako pomoći takvoj

djeci.Uspostavljanje dijagnoze i prijedlog terapeutsjih vjeţbi od strane logopeda je najvaţniji dio pomoći.


Uvod u afaziologiju

Nastanak i uzrok nastanka afazija

Vrste afazija kod odraslih

Programi rehabilitacije kod razliĉitih vrsta afazija.

Neophodna saradnja fizioterapeuta i logopeda

Edukacija u ĉitanju i pisanju.

Djeca sa razvojnom djeĉijom afazijom

Neurološka podrška u uspostavljanju dijagnoza

Modeli rada sa afaziĉnom djecom do deset godina

Specifiĉnosti u razlikama izmeĊu djece i starijih osoba u

rehabilitacionim programima .

Maksimalan opravak ,odnosno pomoć kod djece.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Vladisavljević,S. :(1978) Afazije i razvojne disfazije . Univerzitet u Beogradu,Defektološki fakultet.

Dodatna literatura

• Zeĉić, S.: (2006) Afazija I Magistrat- Sarajevo

• Vuković,M.:( 1998) Traumatska afazija.Defektološki fakultet. Beograd.

• Vuletić,D.: (1996) Afazija-Logopedsko lingvistiĉki pristup. Školska knjiga .Zagreb.

• Turdiju,J.: ( 1990) Kliniĉka neurologija .Školska knjiga Zagreb.

Gunzburg,H.C.: (1963) Procjena sposobnosti kod umjereno i teţe retardirane

djece.Zagreb.

• Golubović,S. :(2005) Smetnje u razvoju kod dece mlaĊeg školskog uzrasta,Defektološki

fakultet Beograd.



kolokvij. Kolokvij i završni ispit studenti polaţu

pismeno.


programa

U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i

uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu na

oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika), a na

osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

Prouĉiti dio koji se tiĉe afazija i djeĉiji razvojnih

disfazija.

Tokom predavanja realizirati će se praktiĉna radionica

na kojoj će studenti prezentirati pristupni rad na jednu

od prethodno odabranih tema.

1. Svaki je student duţan samostalno napisati i pred

grupom izloţiti rad pod naslovom koji odabere:

Afazije,Vrste afazija, Djeĉija razvijna disfazija,

Poteškoće u pisanju i ĉitanju. ĉija se tema odabira u

dogovoru s profesorom, a prema uţem interesu studenta

2. Uraditi idejni projekat podrške nekim modelom rada

sa afaziĉnim djetetom i predati na uvid profesoru ili

asistentu.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Zadatak 1. = 20 bodova

Zadatak 2. = 30 bodova


60 do 70 bodova, ocjena D-2

71 do 80 bodova, ocjena C-3

81 do 90 bodova, ocjena B-4

91 do 100 bodova, ocjena A-5


Naziv kolegija



SPECIFIĈNOSTI LOGOPEDSKIH ISTRAŢIVANJA


Studijski program Godina V


Asistent u nastavi

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja natave

ECTS – bodovi 4




Cilj ovog kolegija je uvesti studente u sadrţaje znanstvenog istraţivanja u logopediji.Kako je logopedija veoma vaţan

kolegij u logopedskoj struci i a struĉnjak kojei je sve više traţen u našim školama i predškolskim ustanovama tako

zahtijeva i sve veće istraţivanje i iznalaţenje uzroka i posljedica kod logopata.Studente treba educirati što je to

specifiĉno u logopedskom istraţivanju, koje instrumente moţe koristiti i kako prezentirati rezultate.


Logopedija kao nauka o jeziku i govoru i smetnjama koje se javljaju.

Vrste govornih poteškoća sa kojima se najviše susrećemo u praksi.

Istraţivanje kao proces u znanosti.

Metode u istraţivanju.

Instrumenti koje koristimo u procesu istraţivanja.

Prikupljanje podataka i sreĊivanje sirovih podataka.

Specifiĉnosti u logopedskom istraţivanju

Na predškolskom uzrastu na mlaĊim i starijim grupama.

UporeĊivanje rezultat sa normama u našem jeziku.

Otkrivanje problema i uzroka problema kod individua

Otkrivanje uzroka i pojava poteškoća kada se jave na većoj populaciji djece.

Sumiranje rezultata i donošenje zakljuĉaka i preporuka

Objavljivanje u sredstvima javnog informisanja

Prijedlog seta mjera koje treba preduzeti.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava






znanja


Udţbenik

Brkić,M.&Kundaĉina,M.: (2003) Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja.koledţ humanistiĉkih društvenih

znanosti. Bijakovići –MeĊugorjr.

Dodatna literatura

Bjelica. j.& Posokhova, I. (2001).Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti

govora,jezika,ĉitanja i pisanja u djece.Nakladnik .Zagreb

Matić, M. (1966). Logopedija. Za

studente viših pedagoških škola,Beograd

Golubović, S. (1998). Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beograd.

Brestovci, B. (1986). Mucanje. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

Izdava_ki centar Rijeka u

Lurija, A. R. (1982). Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.

Salihović,N. (2009) Mucanje. Denfas. Tuzla.

Povšek,Ivkić,V.& Govedarica,T.: ( 2000) Praktikum opšte defektološke dijagnostike.Institut za

mentalno zdravlje Beograd.

Matić.R (1997) Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd





programa




ciljeva i zadataka.

Obveze studenata

1. Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu

studenti su duţni Statistiku predloţeni udţbeniki to znanje

pokazati na jednom praktiĉno provedenom istraţivanju na

terenu koje će prezentirati.

2. na internetu naći istraţivaĉki rad iz logopedije i dati

kritiku na njega.


Aktivnosti u toku istraţivanja i

Konsultacije = 10 bodova








DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI, OPĆA DEFEKTOLOGIJA

1 2 3 4 5 6 7 8 9


I. SEMESTAR

Defektološke znanosti i inkluzivno

obrazovanje

1 1 2 6 Obvezni MSDZ01

Osnove genetike 1 1 2 6 Obvezni MSDZ02

Djeca s teškoćama u razvoju 1 1 2 6 Obvezni MSDZ03

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki MSDZ04

Psihologija djece s teškoćama u razvoju 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSDZ05

Zdravstvena psihologija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSDZ06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog

semestra bilo kojeg smjera

II. SEMESTAR

Surdopedagogija 1 1 2 6 Obvezni MSDZ07

Logopedija 1 1 2 6 Obvezni MSDZ08

Tiflopedagogija 1 1 2 6 Obvezni MSDZ09

Oligofrenopedagogija 1 1 2 6 Opći MSDZ10

Socijalna pedagogija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSDZ11

Motoriĉki poremećaji, kroniĉne bolesti i

art terapija

1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSDZ12



III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja 1 1 2 6 Zajedniĉki MSOD01

Rani tretman djece ometene u razvoju 1 1 2 6 Obvezni MSOD02

Teškoće u uĉenju u vladanju 1 1 2 6 Obvezni MSOD03

Metodika odgojnog rada i programi

podrške MRO

1 1 2 6 Obvezni MSOD04

Metodika odgojnog rada s djecom s

autizmom

1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSOD05

Osobe s Down sindromom 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSOD06



IV. SEMESTAR

Metodika rada i terapeutski programi u

radu s teţe i teško MRO

1 1 2 6 Obvezni MSOD07

Kreativna terapija 1 1 2 6 Obvezni MSOD08

Inkluzivna praksa 1 1 2 6 Obvezni MSOD09

Profesionalna rehabilitacija 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MSOD10

Pravo osoba s posebnim potrebama 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MOOD11

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik

defektologije.

MSOD12

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) defektoloških znanosti, smjer opća defektologija.

../user/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.MSO/12194592.xlsx#Sheet2!_ftn1



Naziv kolegija: DEFEKTOLOŠKE ZNANOSTI I INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim konceptima povijesnog razvoja defektologije kao znanosti, promišljanje

o teorijskim konceptima kroz koje su prolazile osobe s invaliditetom i hendikepom, povezanost sa specijalnom

pedagogijom i današnje gledanje na osobe s poteškoćama. Upoznati studente s temeljnim spoznajama inkluzije,

povijesnim razvojem inkluzivnog procesa i elementarnim sadrţajima koje izuĉava ova znanost.



Osnovno naĉelo defektologije kao znanstvenog polja

Konceptualne i terminološke razliĉitosti

Djeca s poteškoćama i ometenošću u razvoju kroz historiju

Osobe s teškoćama socijalne integracije i proces osposobljavanja za samoţivot

Dijagnostika i rehabilitacija

Metode istraţivanja u defektologiji

Inkluzija kao proces utemeljen na historijskom saznanju i iskustvu

Odnos prema osobama sa psiho-fiziĉkim smetnjama u inkluzivnom obrazovanju

Principi inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Primjena inkluzivne nastave

Mogućnosti inkluzivnog obrazovanja uĉenika sa poteškoćama u razvoju

Priprema nastavnika i odgajatelja za inkluzivni obrazovani proces

Inkluzija u široj društvenoj zajednici








Osnovna literatura:

Kovaĉević, V., Stanĉić, V., Mejovšek, M. (1998). Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u

Zagrebu. Zagreb.

Slavnić, S. (2007). Uvod u defektologiju. Skripta. Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Univerzitet u

Beogradu.

Zeĉić. S., Jeina. Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.

Zeĉić. S. (2009). Specijalna pedagogija. Skripta


Dodatna literatura:


Bašić, J., Brestovci, B., Dobrenić, T., Igrić, Lj. (1997). Znanost u defektologiji. Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u

Zagrebu.







djelatnike.












programa:





Obveze studenata:


opisati.







predmeta.Izrada seminarskog rada i završni ispit u skladu

s literaturom.












Naziv kolegija: GENETIKA

Opći podaci:

Studijski program Defektološke znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim principima humane genetike kao i primjenom genetiĉkih znanosti na

ĉovjeka, u zdravlju i bolesti. Te spoznaje će im omogućiti da lakše razumiju i pomognu osobama s poteškoćama u

razvoju te njihovoj boljoj rehabilitaciji i ukljuĉivanju u procese rada i društvenu zajednicu u cjelini.


Uvod u humanu genetiku (podjela i razvoj)

Genom ĉovjeka (DNA, RNA, gen, kromosom, mutacije, modifikacija, abnormalni kariotip ĉovjeka)

Naĉini nasljeĊivanja (mendelizam, morganizam, multifaktorski)

Progeneza i klematogeneza (mejoza, oplodnja, mitoza, normalni i nenormalni razvoj ĉovjeka)

Sindromi i bolesna stanja (kromosomske aberacije, autosomopatije, gonosomopatije) uzrokovani genskim

poremećajima, vanjskim ĉimbenicima, nepoznatim uzrocima

Dijagostika nasljednih bolesti (anamneza i obiteljsko stablo, kliniĉki pregled, laboratorijske pretrage, citogenetiĉke

metode, dermatoglifi, molekularna dijagnostika)

Lijeĉenje nasljednih bolesti (genetiĉke informacije, prenatalna dijagnostika, eugenetika)

Genetiĉko savjetovalište








Osnovna literatura:

Zergollern, Lj. i sur. (1991). Medicinska genetika 1. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

Zergollern Lj. i sur. (1994). Medicinska genetika 2. Zagreb: Školska knjiga.

Ligulić I. (1983). Osnove humane genetike, skripta. Zagreb

Internet izvori.


Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje aktivnosti

studenata na nastavi i obraĊivanje aktualnih tema putem

seminara, te završni pismeni i usmeni ispit.


programa:

Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe programa

u odnosu na postavljene zadatke i ciljeve programa

(studenta/nastavnika)

Obveze studenata:

Prisustvovanje na nastavi, izrada seminarskog rada, te

završni pismeni i usmeni ispit.



Dolazak - 10 bodova

Seminarski rad - 20 bodova


Usmeni ispit – 40 bodova





Naziv kolegija DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU



Nositelj kolegija

Suradnici na kolegiju .


ETCS bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s djecom koja imaju teškoće u razvoju, s povijesnim razvojem

odnosa prema ovoj djeci, sa znaĉajem usposavljanja blagovremene dijagnoze, prognoze i tretmana djece s posebnim



redovne vrtiće i škole uz dodatne rehabilitacijske programe koji se realiziraju i van institucija koje djeca pohaĊaju.




Društveni znaĉaj i uslovljenost klasifikacije (identifikacije) djece s teškoćama u razvoju

Najnovija shvaćanja i razumijevanje razliĉitosti meĊu djecom s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih

sposobnosti, potreba u grupi i društvu


Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju

Rad s djecom s teškoćama u razvoju u djeĉjem vrtiću




Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje

Obrazovanje na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava







Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opći podaci:


I.

dipl.




ECTS – bodovi 6




Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu završnog i

magistarskog rada te struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Moći će primjenjivati znanastveni

stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,

izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem

radova prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju.

Izgraditi će osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.


Znanstvene informacije.

Struktura struĉnog i znanstvenog rada (master rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije).

Baze podataka.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i grafiĉki te putem statistiĉkih mjera.

Interpretacija i diskusija rezultata.

Organizacija rukopisa za tisak.

Postupak odbrane.

MeĊunarodne standardne oznake publikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Autorsko i izdavaĉko pravo.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

Etika znanstvenog radnika.








Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i Veljko BanĊur (2007): Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.


Dodatna literatura:

Borozan, Đula (2009): Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i struĉnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova

Republike Hrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologija izrade nauĉnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-knjiţevni zbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje nauĉno djelo. Sarajevo: Svjetlost.



tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska

na završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj.

analizu znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku

testa.


programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna




Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada u

vidu analize znanstvenog ĉlanka; polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi - 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 50 bodova








Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s etiologijom razliĉitih poremećaja, kao i sa specifiĉnostima u psihodijagnostici i

rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju. Raspravljati će se o mogućnostima rane socijalizacije, te o rizicima u

adolescentskom prijelazu. TakoĊer će se upoznati s psihološkom procjenom te lijeĉenjem i prevencijom.


Razvojni pristup; Normalan razvoj; Most prema psihopatologiji; Autizam: teško oštećenje u dojenaĉkoj dobi;

Depresija, suicid i posljedice gubitka; Anksiozni poremećaji i pretjerana samokontrola; Poremećaji ophoĊenja i

nedostatna samokontrola; Shizofrenija: teško oštećenje školske dobi i adolescencije; Psihopatološki fenomeni i rizici u

adolescentnom prijelazu; Razvojne posljedice mentalne retardacije; Rizici kod tjelesnih bolesti i oštećenja mozga;

Rizici u interpersonalnom kontekstu: loše postupanje prema djetetu i rastava; Psihološka procjena; Lijeĉenje i

prevencija.








Osnovna literatura:

Wenar, C. ( ) Razvojna psihopatologija i psihijatrija od dojenaĉke dobi do adolesccencije, Naklada Slap, Zagreb.

Dodatna literatura:

Ribić, K. (1991.). Psihofiziĉke razvojne teškoće. ITP Forum: Zadar

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na





studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni



programa:





Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova,

polaganje ispita.










www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILISTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Osnovni je cilj upoznati studente s podruĉjem istraţivanja zdravstvene psihologije i pruţiti im temeljne i suvremene

informacije (podatke) vezane uz teorije, ispitivanja i praksu u ovom podruĉju. Na kraju kolegija studenti će imati uvid

u suvremena teorijska, istraţivaĉka i praktiĉka saznanja vezana za ovo podruĉje.


Što prouĉava zdravstvena psihologija, Psiholozi u zdravstvu, Komunikacije s bolesnicima, Psihiĉka stanja i tjelesne

bolesti, Ponašanje, liĉnost i zdravlje, Psihiĉke poteškoće bolesnika u bolnici, Tjelesne bolesti i psihiĉka stanja,

Psihiĉke poteškoće u trudnoći i pri poroĊaju, Bol - definicija, mehanizmi i vrste boli; , Determinante boli – fiziološke

i psihološke; Mjerenje boli: Psihološki tretmani boli -tehnike suzbijanja boli; , Psihiĉke poteškoće bolesnika oboljelih

od neizljeĉivih bolesti, Stres - definicije; stres kao podraţaj; Stres kao reakcija i kao transakcija pojedinac-okolina;

Fiziologija stresa; Odgovori imunog sustava na stres; Stres, suoĉavanje, socijalna podrška i zdravlje; Zdravstvena

ponašanja;








Osnovna literatura:

Havelka, M. (1990). Zdravstvena psihologija. Zagreb: Medicinski fakultet

Dodatna literatura:

Aldwin, C.M. (1994). Stress, coping, and development: An integrative perspective. New York: Guilford Press.

Kaplan, R.M., Sallis, J.F. & Patterson, T.L. (1993). Health and human behaviour. New York: McGraw-Hill.

Lazarus, R.S. (1999). Stress and emotion: A new synthesis. New York: Springer.

Perrez, M. & Reicherts, M. (1992). Stress, coping, and health: A situation-behavior approach. Seattle: Hogrefe &

Huber Publishers.




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni



programa:





Obveze studenata:

Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova:



Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit po

literaturi 60 bodova.





www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILSTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: SURDOPEDAGOGIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente za opća znanja iz podruĉja Surdopedagogije.

Kolegij razvija spoznaje o razvoju surdopedagoške teorije i prakse.





Odnos društva prema gluhima








Mišljenje, paţnja, predstave i pamćenje kod djece oštećena sluha











Osnovna literatura:



Dodatna literatura:







University.



Brestovci, B., Radovanĉić, B. (1979). Istraţivanja na podruĉju defektologije. Radovi sa znanstvenog skupa. Prikaz

publikacije. Defektologija, 15, 1, 93-99.


Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturU









programa:





Obveze studenata:





podatke za najmanje dvoje djece oštećenog sluha.Izrada













Naziv kolegija: TIFLOPEDAGOGIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6













Inkluzija slijepih

Preduvjeti za proces odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa rada sa slijepima (prostor, oprema, sredstva i

pomagala)









Osnovna literatura:

Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

Ĉehić, E. (1981). Specifiĉnosti u uĉenju i razvoju liĉnosti djece normalna vida i slijepe djece. Sarajevo: Svjetlost.

Dodatna literatura:


Dikić, S.(1997). Tiflologija. Defektološki fakultet Univerziteta u Beogradu.

Roberts, F.K. (1986). Education of the Visually Handicapped. A Social and Educational History. Geraldine T. School

Editor, Chapter 1, 1-19, AFB, New York.

Ward, E.M. (1986). Planning the Individualized Education Program: Geraldine T. School Editor, Chapter 12, 215-239,

AFB, New York.

Tuttle, W. Dean (1986). Educational Programming: Geraldine T. School Editor, Chapter 13, 239-255, AFB, New

York.

Todd, J.H. (1986). Resources, Media and Technology: Geraldine T. School Editor, Chapter 17, 285-296, AFB, New

York.

Fuchs, E. (2000). The school for the visually impaired in changing U: Proceedings European Conference, Cracow:

»Vision and strategies for the new Century. »International Council for Education of People with Visual Impairment,

Grawe, str. 59-64.

De Lorenzi, E. (2000). The commitment of state and civil society to the education health care and support of the

disabled in the Canton Ticino.U: Zbornik referata simpozija Alpe Jadran «Društvena skrb za obrazovanje i socijalnu

sigurnost osoba s posebnim potrebama. Društvo defektologa Slovenije, Ljubljana, str.108-113.

Enquist, J. (1995). Early childhood in Europe U: Proceedings International Council for Education of People with

Visual impairment. European Conference on Education of Visually Impaired: »Mutual Information and Inspiration,

Budapest, 1995., I.C.E.V.I., Grawe, str. 11-13.





Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturU









programa:





Obveze studenata:





podatke za najmanje dvoje djece oštećenog vida.Izrada











Naziv kolegija

OLIGOFRENOPEDAGOGIJA

Opći podaci





ECTS – bodovi 6




Putem ovog kolegija studente je neophodno upoznati sa oligofrenopedagogijom , da ovladaju znanjem koje je

potrebno za sudjelovanjem u pedagogiji koja se bavi osobama sa smanjenim ili vrlo malim intelektualnim

sposobnostima, u izradi i provoĊenju individualnih-edukacijsko rehabilitacijskih programa u radu s tim osobama,

s njihovim obiteljima, uvjetima integracije i posebnim uvjetima u ţivotu istih.


Oligofrenopedagogija –terminologija

Historijski razvoj nauke

Definicija, predmet i zadaci oligofrenopedagogije

Struktura oligofrenopedagogije

Prevalenca i incidenca lica s mentalnom retardacijom

Definicija i klasifikacija mentalne retardacije

Aktivnost Itarda i Seguina u oligofrenopedagogiji

Karakteristike lake mentalne retardacije

Karakteristike umjerene mentalne retardacije

Karakteristike teţe i duboke mentalne retardacije

Uzroci (etiologija) mentalne retardacije

Oligofrena i dementna djeca

Dawnov sindrom (incidencija, prevalencija i karakteristike)

Fenilketonurija(incidencija, prevalencija i karakteristike)

Mikrocefalija- mikrencefalijaPrenatalni uzrocimentalne retardacije

Perinatalni uzroci mentalne retardacije

Postnatalni uzroci mentalne retardacije


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obavezna literatura:

Zeĉić.S,: (2011) „ Oligofrenopedagogija“ Skripta uraĊena za potrebe studenata.Skriptarnica na fakultetu.

Dodatna literaturU

Skala,A.: (1959) O vaspitanju dece ometene u razvitku.Nolit, Beograd

Sovak,M,.: (1979) Specijalna pedagogija, Beograd-Titogra

Semjonovna-Pevzner,M .: ( 1971) Osnovni pravci u prouĉavanju oligofrenije,Institut defektologije APN SSSR-

Moskva U : Specijalna škola br.4.(363-368)

Jevtić,R.Marić,V. : (2008) Osnove rehabilitacije osoba sa teškoćama u razvoju .Foĉa .

Novosel-Kernic,M .:(1991) Dijagnosticiranje u defektologiji, Fakultet za defektologiju,Zagreb

Pavše-Ivkić,V. (2000) Praktikum opšte defektološke dijagnostike.Institut za mentalno zdravlje,Beograd.

Kovaĉevi,V.,Stanĉić,V.,Mejovšek,M.: (1988) Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju,ZagreB


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni poloţiti

kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim putom.

Završni ispit je pismeni.


izvedbe programa




programa.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni osim

skripte prouĉiti preporuĉenu literaturu i uraditi tri zadaće (

seminarski rad, izvještaj o posjeti ustanove sa opisom djece i

osoba koje su u stanju poteškoća u mentalnom razvoju i

praktiĉan rad u Centru CEIR ili negdje gdje imaju tu

mogućnost sa potvrdom).Obavezna je posjeta jednoj

instituciji koja obrazuje, educira ili zbrinjava osobe sa

mentalnom retardacijom. Osim toga, studenti su duţni

istraţivati literaturu iz navedenih podruĉja.

Obaveze:

1.Seminarski rad o historijatu i razvoju oligofrenopedagogije

.

2.Izvještaj (gore naveden).

3. Praktiĉan rad u Centru CEIR




Praktiĉan rad =10 bodova






Naziv kolegija

SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Opći podaci




ECTS – bodovi 6




Upoznavanje studenata sa širim pojmovima i podruĉjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim

pedagoškim pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumijevanje holistiĉke socijalne

uslovljenosti pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraţivanje u oblasti socijalne pedagogije.


Teorijska nastava: Prdmet prouĉavanja i etape u razvoju socijalne pedagogije; Interdisciplinarnost socijalne

pedagogije; Podruĉja prouĉavanja i djelovanja socijalne pedagogije; Teorijske osnove socijalne pedagogije;

Metodologija istraţivanja na polju socijalne pedagogije; Metode i postupci socijalno-pedagoških istraţivanja;

Socijalna priroda odgoja i mobilnost pojedinca u strukturi društva; Socijalizacija - proces humanizacije pojedinca;

Oblici socijalnog uĉenja; Socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u porodici, školi, grupi vršnjaka,

slobodnom vremenu, medijima, javnim ustanovama; Poremećaji u ponašanju mladih; Disocijalnost mladih; Novi

socijalno-pedagoški pristupi u tretmanu disocijalnosti mladih; Pedagoška viktimologija: preopterećenost uĉenika,

školske fobije, izostajanje sa nastave, nasilje, agresivnost – uzroci, posljedice, terapija, prevencija; Pedagoška

metodologija u funkciji sagledavanja i prevencije pojava pedagoške viktimologije; Bolesti zavisnosti i mladi:

pedagoški programi prevencije; Socijalna uslovljenost porodice; Kriza porodice; Nepotpuna porodica: djeca

razvedenih roditelja, djeca samohranih majki; Socijalna zaštita djece i porodice.

Vjeţbe: skice za diskusiju u pisanoj formi za svaku temu; prezentacija realizovanog istraţivanja na predloţenu ili

slobodno izabranu temu vezanu za programske sadrţaje. U realizaciji praktiĉne nastave, vjeţbi, aktivno uĉestvuju

studenti uz mentorsko voĊenje nastavnika; nastavna strategija praktiĉne nastave podrazumeva problemsko

izlaganje studenata, uĉenje otkrivanjem, raspravu na unapred najavljenu temu i suĉeljavanje mišljenja.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Izrada prezentacije

Udţbenik

Uzelac, S.(1995), Socijalna edukologija, Zagreb: Sagena.

Dodatna literatura

Kneţević-Florić, O.(2007), Osnove socijalne pedagogije, Novi Sad: SPD Vojvodine.

Bratanic, M. (1990), Mikropedagogija. ŠK, Zagreb.

Gudjons, H. (1994), Pedagogija – temeljna znanja. Educa, Zagreb

Krnjajić, S.(2002), Socijalni odnosi i obrazovanje, Beograd: IPI.

Marburger, H. (1979), Razvoj i koncepti socijalne pedagogije. Fak. za defektologiju, Zagreb.

Rot, N.(2002), Socijalna psihologija, Beograd: ZUNS.Tadić, N.(2003), Socijalna psihijatrija, Beograd: ZUNS

Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom


studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i

seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane seminarskog rada.


izvedbe programa




programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije

i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije za izabranu

temu.




Prikaz nauĉne monografije 15 bodova

Izrada izvještaja istraţivanja 50 bodova,






Naziv kolegija

MOTORIĈKI POREMEĆAJI, KRONIĈNE BOLESTI I ART

TERAPIJA

Opći podaci

Studijski program Godina I/B



ECTS – bodovi 3




Studenti će dobiti osnovne informacije o ulozi art terapije u radu sa djecom sa motoriĉkim teškoćama. Savladat će

pojmove: kreativna terapija, art terapija, glazboterapija i druge vrste i upoznati vještine provoĊenja ovih

terapeutskih postupaka. Upoznat će vidove i tehnike art terapije u cilju dijagnoze i tretmana djece sa motoriĉkim

teškoćama. Ovladati tehnikama art terapije u tretiranju kroniĉnih bolesnika, uvjeţbavati se u interpretaciji i

analizi prikupljenog materijala art terapijom. Analiza etiologije motoriĉkih teškoća, relacije izmeĊu etiologije

obiteljskih uvjeta ţivljenja, edukacije i rehabilitacije kod pojedinih uĉenika ( studija sluĉajeva ).


1. Kreativne terapije, pojam, vidovi, ciljevi, znaĉaj.

2. Uloga art terapije u uspostavljanju dijagnoze teškoća djece sa motoriĉkim poremećajima

3. Terapija art terapijom motoriĉkih poremećaja.

4. Art terapija i kroniĉne bolesti

5. Razliĉite tehnike art terapije ( crtanje, škrabanje, slikanje ).

6. ProvoĊenje razliĉitih tehnika art terapije

7. Dijagnoza djeteta sa motoriĉkim poremećajima, planiranje tretmana provoĊenje i analiza sluĉaja art

Terapijom


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

1. De Zan, D. ( 1994 ). Slika i crteţi u psihoterapiji djece . Zagreb. Hrvatski pedagoško - knjiţevni zbor.

2. Herceg, L i dr. ( 2010 ). Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Zagreb: Alfa.

3. Prstaĉić, M., Martinec, R. ( 1992 ). Terapija i kreativnost u jedinstvu duha i tijela. Defektologija, 28, 1- 2, 181 -

187.

4. Prstaĉić, M. ( 1992 ). Aksiologija i kreativna terapija. Znanstveni skup IV - Istraţivanja na podruĉju

defektologije. 01 - 03.10 1992. Zagreb. Saţeci.

Dodatna literatura

Stošljev, L . ( 1997 ). Somatopedija. Beograd. Nauĉna knjiga


Ocjena se formira na temelju ocjena iz seminarskog i studija

sluĉaja te rada pismenog ispita.


izvedbe programa


provedene vjeţbe.

Obveze studenata

Studenti će izabrati po jedno dijete sa motoriĉkim teškoćama,

provoditi s njima art terapiju a na kraju saĉiniti analizu (

studija sluĉaja ). Seminarski rad pripremiti samostalno iz

oblasti kolegija i proslijediti ga.









Opći podaci:

Studijski program Svi programi Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog


kojih će umjeti da izrade skicu akcionog istraţivanja i osnovne istraţivaĉke instrumente


Mogućnosti i granice znanstveni-istraţivaĉkog pristupa u odgoju i obrazovanju

Paradigme istraţivanja odgoja i obrazovanja

Vrste istraţivanja u odgoju i obrazovanju

ProvoĊenje istraţivanja u odgoju i obrazovanju

Tok istraţivanja

Varijable i indikatori u istraţivanju

Deskriptivna metoda

Kauzalna metoda

Eksperimentalna metoda

Teorijska metoda

Povijesna metoda

Akcijsko istraţivanje u odgoju i obrazovanju

Anketiranje

Sustavno posmatranje

Procjenjivanje i prosuĊivanje

Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji

Analiza sadrţaja

Testiranje

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna)

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere proseka, mjere relativnog poloţaja, mjere

korelacije)

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test)

Interpretacija rezultata

Izvještaj o istraţivanju







Projekt-skica akcionog istraţivanja



Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004): Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003): Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003): Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005): Istraţivaĉke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodiĉ za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga.







programa:







polaganje ispita.


Dolazak do 10 bodova ; izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova; završni ispit do 45 bodova:







Naziv kolegija: RANI TRETMAN DJECE OMETENE U RAZVOJU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6










poteškoća kod djeteta.





Ekologija ljudskog razvoja




UnapreĊenje inkluzije odojĉadi i male djece sa onesposobljenjem i njihovih porodica.






Povezanost spremnosti za uĉenje s biopsiho-socijalnim utjecajima (kognitivnim

razvojem, perceptivnim sposobnostima, nivoom socijalne adaptacije, utjecajem uţe socijalne sredine)

Perceptivno iskustvo–razumijevanje; Percepcija – formiranje stavova; Perceptivne sposobnosti prostorne i vremenske

organizacije i teškoće serijacije.








Osnovna literatura:


Dodatna literatura:

Levandovski, D., Teodorović, B. (1990). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za defektologiju


Ĉuturić, N. (2001). Psihomotoriĉki razvoj djeteta u prve dvije godine ţivota. Naklada Slap, Jastrebarsko. str. 34-72

Damrosch, ShirleyP., Perry, Lesley A. (1989). Self-reported adjustment, chronic sorow, and coping of parents of

children with Down syndrome, Nursing Research, vol 38 (1); 25-30

Klein, P., Alony, S. (1993). Improving the quality of parental interaction with very low-birth weight children: A

longitudinal study using mediational learning experience model. Infant Mental Health Journal, 12, 321-337

Gopnik, A., Meltzoff, A.N., Kuhl, P.K. (2003). Znanstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa. str. 61-90

Mettus, E., Litvina, A., Turta, O., Burina, E. (2010). Prevladavanje teškoća u uĉenju. Program cjelovitog praćenja

djece s teškoćama u ĉitanju i pisanju (1.-5. razred). Zagreb: Biblioteka Praktiĉna logopedija.

Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj, Model dijagnostiĉko-savjetodavnog praćenja ranoga djeĉjeg razvoja i podrške

obitelji s malom djecom, Drţavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeţi, Zagreb, 85-100, 256-286

Diamond, M., Hopson, J. (2002). Ĉarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju kreativnosti i zdrave emocije u

vašeg djeteta od roĊenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje.

Guralnick, M.J. (2000). An agenda for change in early childhood inclusion. Journal of Early intervention, 23 (4): 213-

222.

Mešković, A. (2005). Društvena briga o djeci s posebnim potrebama predškolske dobi. Magistarski rad. Tuzla:

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli.



Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se







programa:





Obveze studenata:






jednomjeseĉnog (višemjeseĉnog) tretmana. Izrada







od 61 do 70 bodova ocjenadovoljan D-2


od 81 do 90 bodova ocjenavrlodobar B-4


Naziv kolegija

TEŠKOĆE U UĈENJU I VLADANJU

Opći podaci

Studijski program Godina II /

III



ECTS – bodovi 6




Po završetku ovog kolegija studenti će moći imenovati vidove teškoća u uĉenju i vladanju uĉenika, prepoznati

simptome i karakteristike uĉenika sa teškoćama u uĉenju i vladanju, prilagoditi prostor, postupke i strategije

pouĉavanja uĉenika s teškoćama u uĉenju i vladanju, iznalaziti razliĉite vidove rehabilitacije ovih uĉenika,

razlikovati karakteristike u ponašanju uĉenika s teškoćama u uĉenju i ponašanju, izraditi individualni obrazovni

program za ove uĉenike, ovladati znanjima i strategijama ponašanja u oblasti ophoĊenja i suoĉavanja sa

neprimjerenim ponašanjem agresivnošću i konfliktima uĉenika i uĉenika sa teškoćama u uĉenju


1. Pojam i vidovi teškoća u uĉenju

2. Uzroĉni faktori teškoća u uĉenju , vidovi ( disklesija, disgrafija, diskalkulija )

3. Tretman poremećaja uĉenja

4. Odgojni rad sa djecom sa teškoćama u uĉenju

5. Teškoće u vladanju ( ponašanju ) pojam, karakteristike

6. Uzroci i vidovi teškoća u ponašanju

7. Tretman djece sa teškoćama u vladanju ( ponašanju ).

8. Odgojni rad sa djecom sa teškoćama u vladanju ( ponašanju ).


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava






znanja


Udţbenik

1.Boullet, D, Uzelac, M. Osnove socijalne pedagogije. Zagreb : Školska knjiga

2.Brkić, M ( 1998 ). Etiologija i semantika neprihvatljivih oblika vladanja djece i mladih. Sarajevo. Zbornik

radova. 11- 14

3. Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji ponašanja djece i mladih. Tuzla: Denfas.

4.. Pehar - Zvaĉko, L ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet

Dodatna literatura

Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla. Offset.


Praćenje aktivnosti studenata na vjeţbama.Praćenje izrade

seminarskog rada i praktiĉnog rada ( studije sluĉaja ). Pismeni

ispit


izvedbe programa

Kvaliteta izrade seminrskog i praktiĉnog rada ( studije sluĉaja ).

Prati se putem evaluacije od strane asistenta .

Obveze studenata

Studenti su duţni doći na konsultacije, uraditi seminarski rad

na zadanu temu i praktiĉni rad ( studiju sluĉaja ) jednog djeteta

sa teškoćama u uĉenju i vladanju.


Seminarski rad studenta : 0- 20 bod.

Praktiĉni rad studenta : 0- 20 bod.

Pismeni ispit sastoji se iz tri pitanja po 20 bodova :

0- 60 bodova





Naziv kolegija

METODIKA ODGOJNOG- RADA I PROGRAMI PODRŠKE M R OSOBA

Opći podaci

Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Temeljna znanja o ciljevima i sadrţajima rehabilitacijskih programa za djecu s intelektualnim teškoćama –

oštećenjima. Osnova rehabilitacijskih programa je i kompetencija i primjena specifiĉnih rehabilitacijskih programa u

struĉnom radu s ovom djecom predškolske i školske dobi koja imaju veću razinu za podrškom.veoma bitno je ovladati

metodologojom rada sa mantalno retardiranim osobama na svim nivoima obrazovanja. S toga naš prioritetni zadatak je

osposobiti studente za rad i edukaciju ove populacije uĉenika i odraslih.


Pojam mentalne ometenosti-retardacije (terminologija, definicija,klasifikacija).

-Karakteristike MR djece

Kratak historijski pregled odgoja mentalo retardirane djece

-Pedagoški problemi LMR- djece

Odgoj djece s lako mentalnom ometenošću

Obrazovanje-pedagoške metode

-Organizirani oblici odgonoi obrazovnog procesa za LMR djecu

Cilj i zadaci obrazovanja LMR djece

Principi rada u specijalnim odjelenjima

Osnovni faktori u procesuuĉenja: motivacija, paţnja,potkrepljenje

Opće karakteristike uĉenja MR

Roditelji djece s LMR djecom

Program rada s djecom s teškoćama u razvoju.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik Dvije prve reference literature moţete nabaviti obavezno na fakultetu.

Ţivković, A Mustać,V: (1996)Metodika odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladeţ s

mentalnom retardacijom“ Hrvatsko društvo dfektologa – Zagreb.

Danijela Guberina –Abramović (2004) Priruĉnik za rad s uĉenicima s posebnim potrebama

Integriranim u razrednu nastavu u osnovnoj školi. Š K Zagreb.

Skala,A.: (1959) O vaspitanju dece ometene u razvitku.Nolit, Beograd

Zovko,G.: (1974) Specijalna pedagogija, Fakultet za defektologiju,Zagreb.

Korlaet,J.: (1976) Pedagogija mentalno nedovoljno razvijene djece I dio, Fakultet za defektologiju,Zagreb.

Semjonovna-Pevzner,M .: ( 1971) Osnovni pravci u prouĉavanju oligofrenije,Institut defektologije APN SSSR-

Moskva U : Specijalna škola br.4.(363-368)

Levandovska,D.,Teodorović,B., : (1986) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju TEPD Zagreb.

Levandovska,D.,Teodorović,B., : (1986) Odnos roditelja prema djetetu s mentalnom retardacijom. Fakultet za

defektologiju, Zagreb.

Levandovska,D.,Teodorović,B., : (1991) Kako poticati dijete s mantalnom retardacijom F.za D.Zagreb

Ibralić ,F, Smajić,M., (2007) Samozastupanje –osobea s mentalnom retardacijom Denfas Tuzla.

Igrić,LJ.: (2001)Djeca s mentalnom retardacijom u društvu,Dijete i društvo:god.3.3.293- 301

Igrić,LJ., Levandovska,D.,Kiš-Glavaš,L: ( 1992)Perceptivne sposobnosto djece s teškoćama u razvoju i djece

usporenog usporenog kognitivnog razvoj (PMZtest),Defektologija ,28,1 i 2.

Ibralić ,F, Smajić,M., (2007) Osobe s intelektualnim teškoćamaDenfas Tuzla.

Loughmiller,C.: (1979) Kids In Trouble,Wildwood Books Texas.

Savez društva defektologa Jugoslavije i Hrvatske: ( 1977) Savezno savjetovanje-integracija graniĉnih sluĉajeva u

redovnu osnovnu školu, Opatija .

Maĉešić-Petrović,D.: (1996) Saznajni razvoj lako mentalno retardirane djece.D.F u Beogradu

Dodatna literatura

.Sve što naĊete vezano za sadrţajovog kolegija.






izvedbe programa




zadaće programa.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni uraditi

tri zadaće

1. (Praksa;provesti u nekoj ustanovi. školi, neko vrijeme

opservirajući dijete s posebnim potrebama i detaljno opisati

njegove sposobnosti i aktivnosti.,

2. Seminarski rad:analizirati tri knjige iz predloţene

literature koje smatraš veoma korisnim za ovaj kolegij-

ukupno 10 stranica.)Moţete treću knjigu po vašem izboru

koja nije u popisu . Osim toga, studenti su duţni istraţivati

literaturu iz navedenih podruĉja.














izvedbe programa




zadaće programa.

Obveze studenata

Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni uraditi

tri zadaće

1. (Praksa;provesti u nekoj ustanovi. školi, neko vrijeme

opservirajući dijete s posebnim potrebama i detaljno opisati

njegove sposobnosti i aktivnosti.,

2. Seminarski rad:analizirati tri knjige iz predloţene

literature koje smatraš veoma korisnim za ovaj kolegij-

ukupno 10 stranica.)Moţete treću knjigu po vašem izboru

koja nije u popisu . Osim toga, studenti su duţni istraţivati

literaturu iz navedenih podruĉja.









Naziv kolegija METODIKA ODGOJNOG RADA SA DJECOM S AUTIZMOM


Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina 2

Nositelj kolegija



ETCS bodovi 3

Broj sati po semestru 1 + 0 + 1



Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s razvojem osoba s autizmom i specifiĉnih potreba koje iz njih

proizlaze. Razvoj znanja i vještina potrebnih za sudjelovanje u izradi i provoĊenju individualiziranih edukacijsko –

rehabilitacijskih programa u radu s osobama s autizmom u obitelji, uvjetima integracije i posebnim uvjetima.




Naziv kolegija: OSOBE S DAWN SYNDROMOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s osnovnim znanjima o osobama s Dawnovim syndromom,o mentalnim

sposonostima, fizĉkom izgledu i specifićnostima koje ih prate u razvoju i edukaciji.Poseban cilj nam je razviti ljubav i

ţelju da rade s ovim osobama i da postanu sposobni da im pomognu u opismenjavanju kao i osposobljavanju za

samostalnost u ţivotu do koje oni mogu funkcionisati.Naši studenti se osposobljavaju po najsavremenijim programima

koji se primjenjuju u okruţenju i van zemlje


-Šta je Dawnov sindrm.

-Uzrok nastanka syndroma Dawn.

-Koliko moţemo dijagnostikom predvidjeti raĊanje djetet sa ovim syndromom

-hromozomsko ispitivanje (nalaz Kariogram).

-Fiziĉke i psihiĉke karakteristike djece s Dawnovim sy.

-Socijalni i emocionalni razvoj djece s D.SY.

Definicija, dijagnoza i klasifikacija autizma i ostalih pervazivnih razvojnih poremećaja

Etiologija

Socijalni razvoj, jezik, komunikacija, uĉenje, mišljenje, pamćenje

Emocionalni razvoj

Osnivni principi poduĉavanja osoba s autizmom

Vizualno – kognitivna podrška (TEACCH)

Poticanje razvoja komunikacije (PECS; znakovni jezik)

Podrška u predškolskoj dobi – razvoj temeljnih vještina (imitacija, zdruţena paţnja), igra, vještine brige o sebi

Podrška u školskoj dobi


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E - uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





-Adolescent i seksualni razvoj

-Profesionalna rehabilitacija osoba sa D:Sy..

-Edukacija porodica

Braća i sestre osoba sa D.Sy

-Zrelodoba i starost.








Osnovna literatura:

Priruĉni

Dodatna literatura

Levandovska, D. Teodorović,B.(1989) Progam rada sa djecom s teškoćama.u razvoju.Defektološki fakultet

Univerziteta u Zagrebu.

Bojanin,S.(1984) Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod.Zavod za udţbenike i nastavna

sredstva,Beograd.







programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi;bodova, izrada radnih zadataka i

eseja; izrada seminarskih radova: ,izlaganje radova;

odova polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz jednog sluĉaja 10 bodova, esej

10 bodova, praktikum 10 bodova, kolokvij 25 bodova,








Naziv kolegija:

METODIKA ODGOJNOG RADA I TERAPEUTSKI PROGRAMI

U RADU S TEŢE I TEŠKO MRO

Opći podaci:





ECTS – bodovi OBAVEZNI 6




Cilj kolegija je studente upoznati s pojmom mentalne retardacije kod teško i teţe retardiranih osoba, uvjete i

mogućnosti edukacije kroz razne terapeutske programe.Specifiĉnosti ovog kolegija su da studenti ovladaju znanjem o

provooĊenju terapeutskih programa koji su glavni sadrţaji za ove retardirane osobe koje su najĉešće smještene u

institucije.


Osobine djece s teţe i teškom mentalnom retardacijom.

Okolina i mentalna retardacija

Socijalne kompetencije

Programska koncepcija odgoja ,naobrazbe i skrbi osoba sa T i T R O.

Odgojno obrazovno podruĉje

Briga o sebi

Razvoj spoznaje

Razvoj motorike

Razvoj komunikacije

Razvij emocionalnog i socijalnog ponašanja

- Pruĉavanje terapeutskih programa



Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura Zeĉić,S.( 2014) Terapeutski programi za djecu i osobe s teţom i teškom retardacijom-Za studente.

Dodatna literatura:

1.Teodorović,B. Levandovski,D.Miši,D.:(1994)Kompetentnost

odraslih osoba sa mentalnom retardacijom.Defektologija 30.1.67-83.

2. Bratković. D.(2002)Kvaliteta ţivljenja osoba sa umjerenom i teţom mentalnom retardacijomu obiteljskim i i

institucionalnim uvjetima ţivota.Doktorska disertacija.E.R fakultet Univerziteta u Zagrebu.

1.Holm,V.L.(1982) TheCauses of Cerebral Palsy,Jama,“$/:1473-77.




završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne

pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Dva puta tijekom semestra bit će izvršena


a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i

eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz programa 20 bodova,

esej 10 bodova, , kolokvij 25 bodova, završni ispit

35 bodova.







Naziv kolegija: KREATIVNA TERAPIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija Kreativne terapije, jeste da se studenti upoznaju sa osnovama kreativne terapije i svim njenim vrstama

(Muzikoterapija, plesna terapija, art terapija i dramska terapija), te naĉinima njihove upotrebe u praksi sa osobama i

djecom sa posebnim potrebama.


Osnove kreativne terapije, Povijesni razvoj, Muzikoterapija, Tehnike muzikoterapije, Plesna terapija, Tehnike plesne

terapije, Art terapija (Likovna terapija, terapija grnĉarstvom i dr.), Dramska terapija, Tehnike dramske terapije,

Poetska terapija, Integrirana terapija, Tehnike integriranja terapija, Plesno-muziĉka terapija, Dramsko-plesno-muziĉka

terapija, Kreativna rehabilitacija, Kreativna terapija u praksi sa djecom i odraslima sa posebnim potrebama, Kreativna

terapija u školi








Osnovna literatura:

Dţokić, Z., (2010.), Moć psihodrame: Uvod u teoriju i praksu psihodrame, Psihopolis institut, Novi Sad;


Gojmerac, I. (2011), Plesno-muziĉka terapija i rehabilitacija (dio magistarskog rada „Muzika kroz pokret i ples u

terapiji i rehabilitaciji djece sa posebnim potrebama);

Skripta „Kreativna terapija“ (2009) – uredila: Ivana Gojmerac

Dodatna literatura:

Mirković-Radoš, M. (1996.) Psihologija muzike, Beograd;

Panić, V. (2005) Psihologija i umetnost, Beograd;

Prstaĉić, M. (2005) Cerebralna paraliza i ex-gen kreativna terapija, Zagreb.

Prstaĉić, M. (2013) Umjetnost i znanost u razvoju ţivotnog potencijala, Zagreb

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na








programa:





Obveze studenata:




Dolazak 5 bodova, seminarski rad 45 bodova, završni

ispit 50 bodova.





Naziv kolegija

INKLUZIVNA PRAKSA

Opći podaci

Studijski program Svi programi Godina 2.


Suradnik-ca NA KOLEGIJU


ECTS – bodovi 6




U ovom kolegiju cilj nam je uvesti studente u teoriju i praksukako bi bili osamostaljeni za budući rad. Neophodno

je praktiĉno raditi sa djetetom u inkluziji i promatrati rad uĉitelja-nastavnika,njegove metode rada, prilagodljivost

u mnogim segmentima rada za ovog uĉenika.Neophodno je vidjeti razne pristupe uĉenicima sa višestrukim

poteškoćama u praksi.


Mogućnosti realizacije praktiĉnog rada za sve studente.

Pronalazak škole i odjelenja koje je inkluzivno i ima na edukaciji i obrazovanju

uĉenika sa nekom od poteškoća .

Praĉenje ĉasa ,nastave koju pohaĊa naš uĉenik s posebnim potrebama.

Cilj je pratiti metodiĉko-didaktiĉki postupak rada i sam pristup ovom uĉeniku.

U zavisnosti od vrste poteškoće (vidjeti kako su se prilagodili uvjet za ikretanje do škole, u školi, u uĉionici isl)

Prilagodba oĉiglednog i didaktiĉkog materijala

Koliko se radi i da li je potrebno prilagoĊavati programe za neke kolegije.

Sve što se opservira i konkretno radi biljeţiti u dnevnik prakse.

Ukljuĉiti svoja promišljanja o naĉinu i prilagodbi rada s tim ili sliĉnim uĉenikom.

Pokušati dijagnosticirati i predlagati terapeutske programe a zatim a

Zatim prognozirati uspješnost našeg uĉenika.

Izvještaj s prakseu pisanoj formi.

Interpretacija rezultata


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt – skica akcionog

istraţivanja


znanja


Udţbenik

Zeĉić,S.Jeina,Z. (2006)Nastavnik u inkluzivnom okruţenju ,Fojnica Sarajevo.

Dodatna literatura

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003): Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela

educa.

Suzić,N .(2008)Uvod u inkluziju Banja Luka , Grafo Mark-Laktaši..

Mejpvšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Levandovski,D Todorović,B ; (1991Kako poticati dijete s mentalnom retardacijom.priruĉnik za roditelje. Fakultet

za defektologiju Sveuĉilišta –Centar za rehabilitaciju.Zagreb.

Bašić,J i sar, ; (Poremećaji u ponašanju i riziĉna ponašanja.Er Fakultet-zagreb.Naklada.

Duranović,M Smythe,L. ;(2010) Disleksija.Zinka ponjavić Tuzla..

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Srajevo: Svjetlost.




studenti su duţni uraditi skicu akcionog istraţivanja i vjeţbe

koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit

je u obliku testa znanja i odbrane sadrţaja u dnevniku

prakse..


izvedbe programa




programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi praksu 10 ĉasova u

promatranju i praktiĉnom radu pod rukovodstvom uĉitelja u

razredu, ili defektologa u školi ..




Vjeţbe 30 bodova

Dnevnik prakse 30 bodova,








Naziv kolegija: PRAVO OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Opći podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 4




Student će nakon savladavanja nastavnog programa ovladati pravima i stanjem prava osoba sa posebnim potrebama, te

uopće, njihovim poloţajem u društvu. Cilj kolegija je studente upoznati sa pravima osoba sa posebnim potrebama u

sektoru zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, rada i sl., a radi osiguraja pretpostavki za neovisnijim ţivotom u

zajednici, te punijim i uĉinkovitijim sudjelovanjem u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.


Upoznavanje meĊunarodnih dokumenata: Univerzalna deklaracijaUN‐a o ljudskim pravima, Konvencijao pravima

osoba s invaliditetom, KonvencijaUN‐a o pravima djeteta, Standardna pravilaUN‐a za izjednaĉavanje mogućnosti za

osobe s invaliditetom,Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, prvi protokol uz Evropsku konvenciju

za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Revidirana Evropska socijalna povelja, te upoznavanje domaćeg

zakonodavstva: Ustavi, Strategije, Okvirni zakoni koji se odnose na obrazovanje i institucije, zakonodavstvo Bosne i

Hercegovine,entiteta i Brĉko Distrikta BiH.








Osnovna literatura:

Alfirev, M. (2007): Poticanje razvoja samo odreĊenja i samozastupanja mladih s intelektualnim teškoćama –

Priruĉnik. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije.

Škrinjar, J. (2002): Poticanje razvoja pozitivne slike o sebi kod osoba s mentalnom retardacijom. Priruĉnik. Hrvatski

savez udruga za osobe s mentalnom retardacijom, Zagreb.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.

KonvencijaUN‐a opravimadjeteta.

Standardna pravila UN‐a za izjednaĉavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju.

Prvi protokol uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.


Revidirana Evropska socijalna povelja.

Dodatna literatura:

Bratković, D. (2005): Kvaliteta ţivljenja odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. U: Bratković, D. (Ur.):

Zapošljavanje uz podršku, str. 23-27. Matraprojekt, Udruga za promicanje inkluzije, Zagreb.

Pripadajući pravni okvir BiH, entiteta i Brĉko Distrikta BiH na koji će student tijekom nastave na najadekvatniji naĉin

biti upućeni.







programa:





Obveze studenata:




Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, kolokvij 30 bodova,






d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Uvjeta za prelazak na studij edukacije i rehabilitacije s drugih studija odgojnih i društvenih znanosti nema, s

tim što na temelju zahtjeva za prelazak, Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĊuje priznate ispite i studentu

odreĊuje status (semestar kojeg moţe upisati), na temelju ĉega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija odgojnih

ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja

godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru

student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe

napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru

ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije

i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri vida

nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

Documents

STUDIJSKI PROGRAMI - hercegovina.edu.bahercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2015/12/SP_DEFEKTOLOŠKE... · Kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi opis