Studije o stanju i perspektivama u gospodarstvu i na tržištima … · 2016-05-12 · Uvod Ovo je jedna u nizu studija o pograni čnim podru čjima i donosi pregled karakteristika

Potpore za meñunarodnu i prekograničnu suradnju

Studije o stanju i perspektivama u gospodarstvu i na

tržištima rada u pograničnim regijama, te o potporama

za poticaj zapošljavanja

Hrvatsko-mañarska pogranična regija

- sažetak -

TÁMOP-1.3.1-07/1.-2008-0002 „Razvojni projekt Državnog zavoda za zapošljavanje, dio o zapošljavanju i socijalni sustav” prioritetni projekt, potprojekt 3.6

Projekt je financiran iz sredstava Europske Unije, uz sufinanciranje Europskog Socijalnog Fonda.

Uvod ........................................................................................................................................... 3

1 Područje hrvatsko-mañarske pogranične regije ............................................................. 4

1.1 Definiranje granica pogranične regije ....................................................................... 4

2 Demografija.................................................................................................................... 5

2.1 Prosječna starost u regiji ........................................................................................... 7

2.2 Etničke karakteristike na mañarskom području pogranične regije ........................... 9

3 Glavni gospodarski pokazatelji u pograničnoj regiji.................................................... 11

3.1 Gospodarstvo na mañarskoj strani pogranične regije .............................................. 13

3.2 Gospodarski potencijali i perspektive u pograničnoj regiji..................................... 16

3.3 Podjela nezaposlenosti prema spolu i starosti na obje strane pogranične regije .... 18

3.4 Obrazovanost nezaposlenih na mañarskoj strani granice......................................... 21

4 Pogranične regije i potencijali prekograničnih tržišta rada.......................................... 25

4.1 Prometna infrastruktura regije.................................................................................. 25

Uvod

Ovo je jedna u nizu studija o pograničnim područjima i donosi pregled karakteristika

hrvatsko-mañarske pogranične regije. U njoj prikazujemo demografsko-gospodarsku

situaciju, te stanje tržišta rada u hrvatsko-mañarskoj pograničnoj regiji; što nam omogućava

istraživanje ranijih mogućih odnosa te potencijala prekograničnih tržišta rada. Hrvatsko-

mañarska pogranična regija se nalazi na jugozapadnom dijelu mañarske granice i proteže se

dužinom od 345 kilometara izmeñu dvije države. Ova granica sačinjava 15 posto ukupne

mañarske granične linije, te spada u granice srednje duljine. Što se tiče gospodarske suradnje,

regija je dugo vremena spadala u zatvorenu, marginalnu pograničnu regiju sa nekadašnjom

Jugoslavijom. Vodena granicu izmeñu rijeke Drave i rijeke Mure otežava prijelaz granice na

području zaštićenog parka prirode, te ograničava mogućnosti prelaska. Ovo je ujedno i

granica schengenske regije, što takoñer otežava i ograničava prohodnost. Za regiju nije

karakteristična prisutnost značajnije nacionalne manjine koja bi utjecala na razvoj suradnje s

obje strane granične regije,. Gospodarska se suradnja u pograničnoj regiji te izmeñu dvije

države (čak i izvan pogranične regije) kontinuirano jača i razvija.

Cilj ove studije je prikazivanje potencijala i perspektiva u regiji, ponajviše potencijala

tržišta rada i mobilnosti, te potrebnih usluga tržišta rada i vrsta potpora. Za pripremu smo ove

studije organizirali konzultacije u obliku debata i radionica sa regionalnim stručnjacima za

zapošljavanje iz Mañarske, a kasnije i sa stručnjacima s druge strane granice. Tijekom

stručnih konzultacija dogovarali smo granice područja pogranične regije, te smo na toj osnovi

nastavili prikupljanje podataka. Za prikupljanje smo podataka potražili pomoć stručnjaka za

zapošljavanje iz pogranične regije. Osim toga, za pripremu smo studije koristili publikacije i

dostupne podatke mañarskog i hrvatskog Zavoda za statistiku, Eurostat online bazu podataka,

VÁTI i MTA KTI bazu podataka zemljovida resursa mikroregije, bazu podataka Državnog

zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ), te ostale dostupne podatke. Pregled situacije na osnovi je

dobivenih rezultata prikazan u ovoj studiji.

1 Područje hrvatsko-mañarske pogranične regije Na mañarskoj strani, u regiju spadaju Baranya i Somogy županija, kao i dio županije

Zala. Zadnja županija samo dijelom spada u ovu pograničnu regiju, a svojim drugim dijelom

pripada slovensko-mañarskom pograničnom području. Nadalje, čitava županija Zala

predstavlja dio austrijsko-mañarske pogranične regije, stoga zbog svoje višesmjerne

povezanosti manje pripada hrvatsko-mañarskoj dijelu nastalom na osnovu geografskog

položaja (županija Zala nadalje pripada regiji Zapadnog Podunavlja, dok ostali dio pogranične

regije pripada Južnom Podunavlju; stoga su područja županije Zala slabije povezana s

pograničnom regijom).

Pogranično područja sadržava samo dijelove pojedinih županija: dijelove bliže granici

u slučaju županije Baranya i Somogy, te područja uz slovensko-mañarsku granicu u slučaju

županije Zala, što će kasnije biti preciznije definirano te detaljno prikazano po

mikororegijama i agencijama za zapošljavanje.

Hrvatsku stranu pogranične regije sačinjavaju županije uz samu granicu: Meñimurska

županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko-podravska županija, te Osječko-

baranjska županija.

1.1 Definiranje granica pogranične regije

Hrvatska strana pogranične regije obuhvaća četiri hrvatske županije, od kojih se sve

četiri nalaze uz samu granicu, te graniče s mañarskom stranom. Ovdje definicija ne

predstavlja problem jer se u hrvatskoj regionalnoj klasifikaciji regije ne razlikuju glede

statističkih i podataka o zaposlenosti. Stoga nije bilo potrebe za koordinacijom podataka kao

što je to bio slučaj na mañarskoj strani. Četiri su županije pogranične regije prikazane u tablici

1. Definiciju regije na mañarskoj strani donosimo u tablici 2.

Tablica 1.

Hrvatska strana pogranične regije – po županijama

Meñimurska županija Koprivničko-križevačka županija Viroviti čko-podravska županija Osječko-baranjska županija

Tablica 2

Mañarska strana pogranične regije – po mikroregijama i agencijama za zapošljavanje

Županija Mikroregija Središnjeg zavoda za statistiku

Agencija za zapošljavanje

Baranya Sellyei Sellyei Siklósi Siklósi Mohácsi Mohácsi Szigetvári Szigetvári Szentlırinci Szentlırinci Pécsi Pécsi Somogy Csurgói Csurgói Nagyatádi Nagyatádi Barcsi Barcsi Zala Letenyei Letenyei Nagykanizsai Nagykanizsai

2 Demografija

Regija obuhvaća rijetko naseljena područja, čiji prosjek bitno poboljšavaju gušće

naseljena područja gradova Nagykanizse i još više Pečuha. Stoga sveukupna situacija nije

toliko loša glede gustoće naseljenosti. Područja promjenjive gustoće naseljenosti u prosjeku

sačinjavaju rijetko naseljena područja. Naseljenost regije je u stalnom padu, i nadilazi trend

opadanja stanovništva u Mañarskoj.

Tablica 3

Glavni pokazatelji na mañarskoj strani hrvatsko-mañarske pogranične regije

Površina (km2)

Naseljenost (broj stanovnika)

Gustoća naseljenosti

(broj stanovnika/km2)

Promjene broja stanovnika 2001-2007

Promjene u gustoći naseljenosti 2001-2007

NUTS regije mikroregije

2001 2007 2001 2007 % Broj stanovnika

/km2 Županija Zala 3784 293 233 77,5 Pogranična regija 941,62 90068 85057 95,65 90,33 94,4 -5,32

Mikroregija Letenyei

388,69 19 034 17 597 49 45,3 92,5 -3,70

Mikroregija Nagykanizsai

552,93 71 034 67 460 128,5 122 95,0 -6,50

Županija Somogy 6036 330261 54,7

Pogranična regija 1839,74 75946 71925 41,28 39,10 94,7 -2,19

Mikroregija Csurgói

496,2 19352 18209 39 36,7 94,1 -2,30

Mikroregija Nagyatádi

647,07 29448 27928 45,5 43,2 94,8 -2,30

Mikroregija Barcsi 696,47 27146 25788 39 37 95,0 -2,00

Županija Baranya

4430 400806 90,5

Pogranična regija 3472,65 340131 332875 97,95 95,86 97,9 -2,09

Mikroregija Sellyei 463,33 15412 14655 33,3 31,6 95,1 -1,70

Mikroregija Siklósi 652,99 39628 38565 60,7 59,1 97,3 -1,60

Mikroregija Mohácsi

846,29 54125 52283 64 61,8 96,6 -2,20

Mikroregija Szigetvári

668,91 28731 27405 43 41 95,4 -2,00

Mikroregija Szentlırinci

270,3 15978 15731 59,1 58,2 98,5 -0,90

Mikroregija Pécsi 570,83 186257 184236 326,3 322,8 98,9 -3,50

Pogranična regija ukupno

6254,01 506145 489857 80,93 78,33 96,8 -2,60

Mañarska 93 027,60 10 328 959 10 169 999 111 109,3 98,5 -1,70

Izvor: Središnji zavod za statistiku (KSH)

Usporedivši glavne pokazatelje hrvatske i mañarske pogranične regije, dolazimo do

zaključka da je gustoća naseljenosti niža od nacionalnog prosjeka na obje strane. Hrvatska je

strana u prosjeku slabije naseljena od mañarske strane; Hrvatska ima 60 stanovnika po km2, a

Mañarska 78 stanovnika po km2. Pad populacije pokazuje sličan trend, što je u Mañarskoj

karakteristično za čitavu državu, dok u Hrvatskoj to nije slučaj.

2.1 Prosječna starost u regiji Za analizu demografsko-dobne strukture koristili smo formiranje prosječne starosti.

Indeks starosti pokazuje godišnji omjer broja starijih od 60 godina i 100 mladih u dobi od 0

do 17 godina. Pokazatelje smo analizirali u mañarskom dijelu pogranične regije, gdje se

pokazalo da je u usporedbi s ostalim dijelom Mañarske (gdje stanovništvo kontinuirano stari),

u pograničnoj regiji slika vrlo raznolika. U dvije pogranične mikroregije na području županije

Zala (u mikroregijama Letenyei i Nagykanizsai), stanovništvo ubrzano stari, puno brže od

nacionalnog prosjeka starenja stanovništva, te ukupna stopa starenja u čitavoj županiji daleko

nadilazi nacionalni prosjek. U pograničnim mikroregijama županija Somogy i Baranya, stopa

starenja daleko zaostaje od nacionalnog prosjeka. Samo su dvije urbanije mikroregije županije

Baranya izuzetak (mikroregije Pécsi i Mohácsi), tu brzina starenja stanovništva nadilazi

nacionalni prosjek. U mikroregijama perifernih područja u blizini granice indeks starenja je

daleko ispod nacionalnog prosjeka, proces starenja stanovništva u ovim regijama je takoñer

sporiji i ne prati trend brzog starenja karakterističan za ostale dijeove države. I pored relativno

niske stope starenja, u regiji ne nalazimo mikroregiju u kojoj stopa starenja ne raste, tj. gdje

stanovništvo ne stari. Najmlañe mikroregije su Szentlırinci i Sellyei, obje dijelovi županije

Baranya uz samu granicu. (tablica 4., ilustracija 1.)

Tablica 4.

Formiranje indeksa starenja na mañarskom području 2000., 2004. i 2007. godine(%)

2000. 2004. 2007. Županija Baranya 101.26 112.01 118.72 Mikroregija Pécsi 108.94 120.07 126.10 Mikroregija Sellyei 80.15 85.75 89.74 Mikroregija Siklósi 87.35 95.66 104.39 Mikroregija Szentlırinci 75.35 83.54 88.07 Mikroregija Szigetvári 82.63 87.10 94.16 Mikroregija Mohácsi 110.41 123.39 129.59 Županija Somogy 100.92 109.61 118.57 Mikroregija Barcsi 89.28 93.82 98.59 Mikroregija Csurgói 97.56 98.94 104.99 Mikroregija Nagyatádi 90.73 97.12 101.89 Županija Zala 107.72 120.92 133.69 Mikroregija Letenyei 125.75 132.64 140.94 Mikroregija Nagykanizsai 99.91 116.78 129.11 Nacionalni prosjek 99.01 108.46 115.01

Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti

Ilustracija 1.

Formiranje indeksa starenja u mañarskoj pograničnoj regiji po županijama, izmeñu

2000. i 2007. godine (%)

Baranya m egye

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

%

Baranya megyePécsi k istérségSellyei kistérségSiklósi kistérségSzent lırinci k istérségSzigetvári kistérségMohácsi k istérségOrszágos át lag

S om ogy m egye

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

%

Somogy megyei Barcsi kistérségCsurgói k istérségNagyatádi kistérségOrszágos át lag

Zala m egye

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

%

Zala megye

Letenyei kistérség

Nagykanizsai k istérség

Országos át lag

Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti

2.2 Etničke karakteristike na mañarskom području pogranične regije Mañarska strana pogranične regije je etnički raznolika, što rezultira odreñenim

specifičnostima na tržištu rada. U regiji pored romskog stanovništva i hrvatske nacionalne

manjine postoje još neke manjine (tablica 5.)

Tablica 5.

Postotak manjina i etničkih skupina po mikroregijama s mañarske strane pogranične

regije, %

Postotak romskog

stanovništva

Postotak hrvatskog

stanivništva

Ukupan postotak

manjinskog stanivništva

Postotak neromskog

stanovništva

Postotak neromskogi nehrvatskog stanovništva

Postotak njemačkog

stanovništva

Županija Zala

Pogranična regija

Mikroregija Letenyei 3,26 13,77 17,89 14,64 0,86 0,23

Mikroregija Nagykanizsai 1,07 0,97 3,05 1,98 1,01 0,33

Županija Somogy

Pogranična regija

Mikroregija Csurgói 4,21 0,22 4,81 0,60 0,38 0,18

Mikroregija Nagyatádi 4,58 0,38 5,60 1,03 0,64

Mikroregija Barcsi 5,76 3,11 10,12 4,36 1,25 0,92

Županija Baranya

Pogranična regija

Mikroregija Sellyei 6,83 11,14 18,82 12,00 0,86 0,47

Mikroregija Siklósi 4,57 1,71 10,31 5,75 4,04 3,55 Mikroregija Mohácsi 2,88 2,79 26,51 23,63 20,84 20,22 Mikroregija Szigetvári 3,92 0,52 5,42 1,49 0,97 0,75

Mikroregija Szentlırinci 3,44 0,50 5,79 2,35 1,85 1,62

Mikroregija Pécsi 1,27 1,63 6,68 5,41 3,78 3,11 Mañarska 2,02 0,25 4,34 2,32 2,07 1,18

Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI), na

osnovu podataka popisa stanovništva iz 2001. godine

Izvor podataka je popis stanovništva, pa se zbog mogućnosti samodeklaracije obično

pretpostavlja znatno niži postotak romske populacije. U stvarnosti je njihov udio znatno viši

jer rezultati cenzusa potcjenjuju stvarne podatake a i stopa je plodnosti romskog stanovništva

izuzetno visoka.

U pograničnoj smo regiji analizirali jača li i potiče hrvatska manjina prekograničnu

suradnju, postoje li neke privlačnije mikroregije ili veća područja u kojima bi gospodarske i

etničke veze eventualno poticale razvoj regije. Popis stanovništva iz 2001. godine uglavnom

pokriva stalno naseljeno stanovništvo Mañarske, doseljenike, te formirane hrvatske zajednice

koje kraće ili duže vrijeme ovdje žive i imaju razvijenu tradiciju. Po tim podacima, u

pojedinim mikroregijama na mañarskoj strani pograničnog područja nalazimo

visokukoncentraciju pripadnike hrvatske narodnosti (tj. onih koji su se tako izjasnili). Vidljivo

je da za regiju nije karakteristična velika prisutnost Hrvata, te je stoga uloga hrvatske manjine

u ostvarivanju suradnje ograničena. Visok udio hrvatske manjine nalazimo u zapadnom dijelu

pogranične regije, u mikroregiji Letenye (dio županije Zala), i u Baranji u mikororegiji Sellye.

Osim toga, visok udio hrvatske manjine postoji i u istočnom dijelu regije u mikororegiji

Mohács (županija Baranya). (Zemljovid 1)

Zemljovid 1.

Udio hrvatske nacionalne manjine s mañarske strane hrvatsko-mañarske

regije

Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI), na

osnovu podataka popisa stanovništva iz 2001. godine

3 Glavni gospodarski pokazatelji u pograničnoj regiji Pri analizi gospodarstva u pograničnoj regiji, prvo smo na višem nivou NUTS 3 regija

analizirali gospodarske pokazatelje, gospodarsku moć i gospodarke trendove s jedne i s druge

strane regije; a poslije analiziramo gospodarske pokazatelje s obje strane granice.

Ilustracija 2. daje prikaz gospodarstva s obje strane pograničnog područja. Vidimo da

je u početnom razdoblju (na prijelazu tisućljeća) stupanj razvijenosti bio gotovo izjednačen s

prosjekom EU-a, te se u čitavom razdoblju nije niti mijenjao. U regiji BDP po stanovniku

jedva dostiže prosjeka BDP-a u EU (ili je još niži), što ukazuje na to da je regija relativno

TelepulesekF oszlop szerint

7 — 13 ,8 (63)0,2 — 7 (310)

Horvát kisebbség aránya

nerazvijena. Gospodarska se moć najzapadnije županije, koja samo dijelom spada u regiju,

(Zala županija) brzo razvijala početkom desetljeća, te je prestigla prosjek u regiji. Dok su na

mañarskoj strani sve županije stagnirale, županije Zala i Somogy su pokazivale znatno

odstupanje od EU prosjeka. Ovaj trend je u skladu s usporavanjem mañarskog gospodarstva u

drugoj polovini desetljeća, što se razlikuje od trenda u većini država Europske Unije. Do kraja

desetljeća, mañarske su županije u pograničnom području pale na nivo s početka desetljeća. U

istom periodu na hrvatskoj strani regije, gospodarska se moć poboljšava u svim županijama.

Pored ilustracije 2., u tablici 6. prikazujemo razvoj osnovnih podataka.

Ilustracija 2.

BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a, na obje

strane granice na NUTS 3 regionalnom nivou, 2000.-2007., %

0

10

20

30

40

50

60

70

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

%

Koprivnicko-krize...

Medimurska zupanija

Viroviticko-podra...

Osjecko-baranjska...

Zala

Baranya

Somogy

Izvor: Eurostat online baza podataka, vlastiti proračuni

Tablica 6

BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a, na obje

strane granice na NUTS 3 regionalnom nivou, 2000.-2007., %

NUTS regija / županija

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Hrvatska strana pogranične regije Meñimurska 42,4 45,5 44,4 44,2 43,2 45,8 47,3 Koprivničko-križevačka

51,5 52,9 51,7 50 50,4 54,3 57

Viroviti čko-podravska

40,7 41,5 41,6 40,8 38,7 42 43,1

Osječko-baranjska 39,6 42,6 41,7 43,5 43,2 43,7 49,1 Mañarska strana pogranične regije Zala 46,8 51 53,2 58,8 58,1 54,3 50,7 50,4 Baranya 42,3 44 45,5 47,2 46,6 45,7 45,6 45,5 Somogy 38,3 41,1 42,2 44,2 43,7 41,6 39,3 38,6

Izvor: Eurostat online baza podataka

3.1 Gospodarstvo na mañarskoj strani pogranične regije Na mañarskoj strani pogranične regije, ključni se dio poduzeća nalazi u Baranji. Iako

ta županija sačinjava velik dio pogranične regije, većina poduzeća je unutar Baranje

koncentrirana na području mikroregije Pécs,koja je najjače gospodarsko središte i

najznačajnija gospodarska atrakcija. Tu se nalazi polovica poduzeća pogranične regije, i tu

njihova koncentracija znatno nadilazi udio poreznih obveznika (tablica 7.).

Tablica 7

Postotak poduzeća i poreznih obveznika u pograničnoj regiji, po mikroregijama, 2007.

godine, %

Postotak registriranih poduzeća na kraju godine (broj) %

Postotak poreznih obveznika (osoba) %

Županija Baranya 73.7 67.7 Mikroregija Pécsi 51.1 39.4 Mikroregija Sellyei 1.5 2.6 Mikroregija Siklósi 7.1 7.2 Mikroregija Szentlırinci 2.1 3.1 Mikroregija Szigetvári 3.7 5.2 Mikroregija Mohácsi 8.4 10.2 Županija Somogy 8.9 13.1 Mikroregija Barcsi 3.2 4.6 Mikroregija Csurgói 2.3 3.3 Mikroregija Nagyatádi 3.5 5.2 Županija Zala 17.3 19.2 Mikroregija Letenyei 2.3 3.5 Mikroregija Nagykanizsai 15.0 15.8 100.0 100.0

Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI)

Analizom veličine poduzeća koja zapošljavaju više od 10 zaposlenika (tzv. Mala

poduzeća), vidimo da u nekim mikroregijama postoje velika poduzeća bitna za zaposlenost u

regiji (poduzeća s 250 ili 500 zaposlenika, odnosno poduzeća s 50 do 249 zaposlenika, te još

veća poduzeća s više od 500 zaposlenika). Tako je 2007. godine u mikroregijama Mohácsi,

Szigetvári, Barcsi i Nagykanizsai postojalo većih poduzeća (po podacime prije nastupa

recesije iz 2007. godine). U ovim su mikroregijama povoljniji i gospodarski pokazatelji. Udio

srednjih poduzeća (sa 10 do 49, odnosno 50 do 249 zaposlenika) je značajan u čitavoj regiji,

meñutim postoje vidljive razlike meñu regijama; udio mikroregija Barcsi i Mohácsi u

srednjim poduzećima je značajniji, ove mikroregije spadaju u bitnija gospodarska područja.

Udio manjih poduzeća (s 10 do 19 zaposlenika) je manji u nerazvijenim mikroregijama.

U cijeloj mikroregiji postoji značajna poljoprivredna djelatnost. Udio poljoprivrednih

poduzeća je izuzetno visok u mikroregiji Sellyei. U svim je pograničnim mikroregijama udio

poljoprivrednih poduzeća viši od županijskog ili nacionalnog prosjeka (osim u mikroregiji

Pécsi).

Tablica 8.

Učestalost registriranih poduzeća i raspodjela po sektorima, 2007., %

Učestalost registriranih

poduzeća (broj

poduzeća na 100

stanovnika

Postotak poljoprivredni

h poduzeća (%)

Postotak industrijskih

poduzeća (%)

Postotak trgovinskih poduzeća

(%)

Postotak poduzeća za gospodarske usluge (%)

Županija Baranya 11.39 7.33 5.86 16.00 37.10 Mikroregija Pécsi 15.05 2.73 5.10 15.16 44.04 Mikroregija Sellyei 5.48 36.34 4.13 14.09 17.20 Mikroregija Siklósi 9.96 16.72 5.56 20.34 22.99 Mikroregija Szentlırinci

7.25 18.09 5.24 16.20 25.87


7.24 19.89 5.66 16.28 23.62

Mikroregija Mohácsi 8.68 12.38 7.80 17.36 27.73 Županija Somogy 11.55 8.32 4.73 14.70 25.44 Mikroregija Barcsi 6.67 17.35 6.79 20.84 19.43 Mikroregija Csurgói 6.80 23.34 5.91 23.51 16.33 Mikroregija Nagyatádi

6.81 16.62 5.70 20.43 21.73

Županija Zala 12.60 10.31 6.21 14.30 28.94 Mikroregija Letenyei 7.18 20.05 7.85 17.82 21.09 Mikroregija Nagykanizsai

12.07 15.16 5.81 14.13 29.45

Nacionalni prosjek 12.11 6.71 6.49 17.04 37.26

Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI)

U nastavku donosimo prikaze lokacija najugroženijih mikroregija u pograničnom području, a

nakon toga prikazujemo mikroregije županija pograničnog području gdje imamo slično lošu

situaciju. (Ilustracija prikazuje naselja mikroregija na jedinstven način, ne pravi razliku na

osnovu gospodarskog statusa.) Na ilustraciji 5. je dobro vidljivo marginalizirano stanje

mikroregija pogranične regije.

Zemljovid 1.

Najugroženije mikroregije na mañarakoj strani hrvatsko-mañarske regije

Izvor: na osnovu podataka NFÜ LHH-a

3.2 Gospodarski potencijali i perspektive u pograničnoj regiji

Iskorištavanje gospodarskih potencijala pograničnog područja je usmjereno ka razvoju

poljoprivrednih područja s obje strane granice i parkova prirode, te povezanim projektima

razvoja i suradnje. Na ovo ukazuju i smjernice IPA Programa za prekograničnu suradnju.

Razvoj će prometne infrastrukture u regiji popraviti trenutno loše stanje prometnih

mogućnosti te smanjiti udaljenosti, te time poboljšati mobilnost unutar regije.

Zaposlenost je na obje strane pogranične regije niska, a posebno na hrvatskoj strani,

gdje je znatno viša stopa nezaposlenosti. Općenito se meñutim stopa participacije na obje

strane granice u osnovi podudara, što je bitan pokazatel tržišta rada (tablica 9.). Na obje strane

granice je vidljivo da je u mikroregijama na zapadu viša stopa zaposlenosti a niži postotak

nezaposlenosti, te je općenito jača prisutnost na tržištu rada.

.

TelepülesekHátrányos helyzet besorolás

Halmozottan hátrányos Hátrányos Nem hátrányos

Hátrányos helyzető besorolás, határrégió

Tablica 9.

Pokazatelji tržišta rada na dvije strane granice (u dobi od 15 do74 godine), %

Regija Stopa zaposlenosti Stopa participacije Stopa nezaposlenosti 2005 2009 2005 2009 2005 2009 Županija Baranya 47,0 46,8 51,4 52,9 8,4 11,6 Županija Somogy 45,6 44,5 50,3 50,2 9,3 11,4 Županija Zala 55,6 51,8 59,4 58,1 6,4 10,8 Mañarska 50,5 49,2 54,5 54,7 7,2 10,0 Meñimurska 54,1 63,7 12,1 Koprivničko-križevačka 48,9 55,4 15,9 Viroviti čko-podravska 46,2 51,5 20,2 Osječko-baranjska 49,2 50,9 24,2 Hrvatska 43,3 53,3 17,3

Izvor: na osnovu hrvatske i mañarske ankete o radnoj snazi, mañarski podaci: KSH, hrvatski podaci: mañarsko-hrvatski IPA natječaj http://www.vati.hu/download.php?ctag=download&docID=9713)

Prema pokazateljima tržišta rada, nema bitnih razlika izmeñu područja unutar

pogranične regije i ostalog dijela matičnih županija. Izuzetak je županija Somogy u kojoj je

nezaposlenost daleko viša od ukupnog županijskog prosjeka. Ove vrijednosti stope

nezaposlenosti su vrlo blizu onima na drugoj strani granice (tablica 10.).

Tablica 10.

Formiranje pokazatelja tržišta rada po mikroregijama u mañarskoj pograničnoj regiji

(stanovništvo izmeñu 15. i 64. godine života), 2005., 2009., %

Regije/mikroregije Stopa zaposlenosti Stopa participacije Stopa nezaposlenosti % % % 2005. 2009. 2005. 2009. 2005. 2009. Županija Baranya Mikroregija Mohácsi

54.90 55.60 60.90 63.10 9.85 11.96

Mikroregija Pécsi 58.80 56.40 61.50 60.60 4.47 6.96 Mikroregija Sellyei 39.70 43.50 52.70 58.20 24.56 25.15 Mikroregija Siklósi 48.10 49.40 55.40 57.90 13.11 14.82 Mikroregija Szentlırinci

47.80 45.30 55,00 54.50 12.74 16.86


45.60 46.50 55.30 57.20 17.48 18.80

Pogranična regija s mikororegijama ukupno

54.53 53.59 59.52 60.01 8.38 10.69

Županija Baranya ukupno

53.20 53,00 58.40 59.60 8.85 11.21

Županija Somogy Mikroregija Barcsi 46.10 48.80 55,00 58.40 16.23 16.40 Mikroregija Csurgói 49.50 50.80 57.20 60.20 13.45 15.58 Mikroregija Nagyatádi

49.60 50.40 58,00 59.20 14.59 14.94


48.28 49.93 56.73 59.17 14.88 15.62

Županija Somogy 51.20 50.40 57,00 57,00 10.13 11.52 Županija Zala Mikroregija Letenye

61.10 59.90 68,00 70.20 10.08 14.77

Mikroregija Nagykanizsai

62.90 61.10 67.50 68.40 6.94 10.61


62.52 60.87 67.63 68.73 7.56 11.45

Županija Zala ukupno

63.60 59.20 68.30 66.20 6.88 10.52

Izvor: baza podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ KMSR)

3.3 Podjela nezaposlenosti prema spolu i starosti na obje strane pogranične regije Karakter nezaposlenosti je različit s dvije strane granice. Usporedbu smo zbog lakšeg

pristupa podacima izvršili na osnovu općih pokazatelja u matičnim županijama i na mañarskoj

strani. Razlike proizlaze iz karakteristika nezaposlenosti u Hrvatskoj i Mañarskoj, stoga se

situacija u pograničnoj regiji bitno ne razlikuje. Prije svega, u usporedbi s vrlo visokom

stopom nezaposlenosti iz 2005. godine, recesija nije uzrokovala velik rast nezaposlenosti.

Stopa nezaposlenosti na hrvatskoj strani nije rasla izmeñu 2005. i 2009.godine, dok se na

mañarskoj strani znatno povećala.

Karakter nezaposlenosti se razlikuje na dvije strane granice, na hrvatskoj strani je

uočljiv visok postotak žena meñu nezaposlenima. Na mañarskoj strani nezaposlenost žena

zaostaje za stopom nezaposlenosti muškaraca, ali ne zaostaje koliko i stopa zaposlenosti, tako

da je stopa nezaposlenosti žena i ovdje viša (tablica 11.).

Tablica 11.

Prikaz registriranih nezaposlenih osoba po spolu na mañarskoj strani regije (godišnji

prosjek)

registrirane nezaposlene osobe stopa regija muškarci žene ukupno muškarci žene broj osoba % 2007. Županija Baranya 11 518 10 582 22 100 52,1 47,9 Županija Somogy 11 828 10 454 22 282 53,1 46,9 Županija Zala 7 064 6 297 13 361 52,9 47,1 Županije pogranične regije ukupno 30 410 27 333 57 743 52,7 47,3

2009.

Županija Baranya 14954 13381 28 335 52,8 47,2 Županija Somogy 14027 12198 26 225 53,5 46,5 Županija Zala 9950 8401 18 351 54,2 45,8 Županije pogranične regije ukupno 38931 33980 72 911 53,4 46,6

Izvor: vlastiti proračuni na osnovu podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)

Nakon usporedbe nezaposlenosti na dvije strane granice, dolazimo do zaključka da je glavna

razlika u tome što je nezaposlenost mladih niža na mañarskoj strani od one na hrvatskoj. To je

vrlo bitna razlika u karakteru nezaposlenosti dvije strane.

Tablica 12.

Podjela registriranih nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama na mañarskoj

strani, (godišnji prosjek)

dobna skupina Regija -25 26-55 56- ukupno ukupno stopa, % broj osoba 2007 Županija Baranya 18,9 76,5 4,6 100,0 22 100 Županija Somogy 16,6 76,7 6,6 100,0 22 281 Županija Zala 15,8 73,4 10,8 100,0 13 362 Županije pogranične regije ukupno 17,3 75,9 6,8 100,0 57 743 2009 Županija Baranya 18,4 76,3 5,3 100 28 335 Županija Somogy 17,0 76,7 6,3 100 26 225 Županija Zala 14,9 74,8 10,3 100 18 351 Županije pogranične regije ukupno 17,0 76,1 6,9 100,0 72 911

Izvor: vlastiti proračuni na osnovu podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)

3.4 Obrazovanost nezaposlenih na mañarskoj strani granice

Tablica 13.

Registrirana nezaposlena lica prema obrazovanju na mañarskoj strani pogranične

regije (godišnji prosjek), 2009.

2009. Obrazovanje Regija 8

razreda osnovne škole ili

niže

Kvalificirani

radnik

Srednja škola

Fakultet Ukupno Ukupno

stopa, % Broj osoba

Županija Baranya Agencija Pécsi 29,0 33,4 29,7 7,8 100,0 8522 Agencija Mohácsi 43,9 34,8 18,0 3,3 100,0 4064 Agencija Siklósi 54,2 29,1 14,9 1,7 99,9 3583 Agencija Sellyei 59,7 27,9 11,5 0,8 99,9 2112 Agencija Szigetvári 51,2 32,6 14,4 1,5 99,7 3082 Agencija Szentlırinci 50,9 31,4 15,5 2,1 100,0 1531 Agencije pogranične regije ukupno

42,9 32,2 20,6 4,2 99,9 22893

Izvan regije ukupno 44,3 35,8 17,6 2,3 100,0 5442 Županija Baranya 43,2 32,9 20,0 3,8 99,9 28335 Županija Somogy Agencija Barcsi 50,3 35,9 12,5 1,4 100,0 2915 Agencija Nagyatádi 51,5 31,3 15,2 1,9 100,0 2913 Agencija Csurgói 51,0 30,4 16,9 1,7 100,0 2048 Agencije pogranične regije ukupno

50,9 32,8 14,6 1,7 100,0 7876

Izvan regije ukupno 42,9 32,9 20,7 3,4 100,0 18350 Županija Somogy ukupno 45,3 32,9 18,9 2,9 100,0 26225 Županija Zala Agencija Nagykanizsai 41,5 31,7 22,3 4,6 100,0 5885 Agencija Letenyei 51,5 31,8 14,6 2,0 100,0 1555 Agencije pogranične regije ukupno

43,6 31,7 20,7 4,0 100,0 7440

Izvan regije ukupno 32,0 38,5 24,3 5,1 100,0 10910 Županija Zala ukupno 36,7 35,8 22,8 4,7 100,0 18351 Mañarska 40,1 32,5 22,9 4,5 100,0 561768

Izvor: baza podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)

I na osnovu mañarskih podataka smo ispitali gdje su nezaposlene osobe radile prije

nego što su izgubile posao. Budući da je baza podataka Zavoda za zapošljavanje o zadnjem

radnom mjestu dostupna za 2009. godinu (godinu recesije), a ranije podatke nismo pronašli,

analizu vršimo na osnovu podataka iz 2009. I u Mañarskoj je, kao i u Hrvatskoj, visoka stopa

nezaposlenih koji ranije nisu bili u radnom odnosu. Postotak se razlikuje po županijama, kao

što se uveliko razlikuje omjer izmeñu pogranične regije i udaljenijih područja matične

županije. U Baranji je stopa nezaposlenih bez ranijeg radnog odnosa izrazito visoka. Velik

udio nezaposlenih je ranije radio u poljoprivredi, posebno u Baranji – ponajviše na

područjima van pogranične zone. Velik broj zaposlenih u industrijskom sektoru je u Baranju

dospio iz okruga agencija izvan pogranične regije. U pograničnoj regiji je puno veći postotak

nezaposlenih koji ranije nisu bili u radnom odnosu. Slična je situacija i u županiji Somogyi,

gdje je takoñer velik broj nezaposlenih bez prijašnjeg radnog odnosa. Mnogi su radili u

poljoprivredi i industrijskom sektoru, ali je u pograničnom području postotak viši nego u

ostalom dijelu županije. U županiji je Zala situacija nešto uravnoteženija (tablica 14.).

Tablica 14.

Podjela registriranih nezaposlenih osoba po sektoru zadnjeg radnog mjesta na

mañarskoj strani mikroregije, 2009. (godišnji prosjek)

Regija/ županija / agencija

poljo

priv

reda

ru

dars

tvo

indu

strij

a,

ener

getik

a

grañ

evin

a

trgo

vina

, po

prav

ak

vozi

la

tran

spor

t, šp

edic

ija

turiz

am

info

kom

unik

acije

finan

cije

nekr

etni

ne

tehn

ičke

slu

žbe

adm

inis

trat

ivne

us

luge

drža

vne

služ

be

ljuds

ki s

ekto

r

Nei

spun

jeno

,bez

pr

ijašn

jeg

rad.

mj.

Ukupno

A+B C-E F G H I J K L M N O P+Q

stopa, % fı Županija Baranya

Pécsi 1,3 15,9 5,6 9,5 4,2 2,5 0,9 3,9 0,8 1,6 2,0 18,4 0,9 32,7 8522

Mohácsi 6,0 19,5 7,4 5,6 1,8 2,3 0,5 1,3 17,7 0,9 1,4 2,0 0,9 32,8 4064

Siklósi 18,5 11,3 2,4 5,6 2,1 1,9 0,3 4,5 6,1 0,8 1,3 4,0 1,4 39,9 3583

Sellyei 24,1 20,3 5,6 4,3 1,1 1,9 0,1 0,9 5,8 0,8 0,9 1,9 1,1 31,1 2112

Szigetvári 11,5 21,9 6,5 5,4 2,5 1,8 0,2 1,6 14,8 1,2 2,2 1,9 1,1 27,3 3082

Szentlırinci 8,5 23,8 5,7 6,6 1,9 3,8 0,5 2,3 4,3 0,5 2,0 5,2 0,6 34,1 1531


8,8 17,6 5,5 7,0 2,8 2,3 0,5 2,9 7,2 1,1 1,7 8,6 1,0 33,0 22893

Izvan pogranične regije ukupno

37,3 24,8 5,3 5,2 1,4 2,1 0,3 0,8 1,9 0,9 1,2 2,6 0,3 15,9 5442

Županija Baranya

14,3 18,9 5,5 6,6 2,5 2,3 0,5 2,5 6,2 1,1 1,6 7,4 0,9 29,8 28335

Županija Somogy

Barcsi 16,0 14,9 5,0 4,7 1,4 1,0 0,1 10,3 1,3 2,0 1,0 17,3 0,9 24,2 2915

Nagyatádi 18,3 18,8 2,4 3,2 1,6 1,7 0,1 2,0 14,6 10,7 2,0 4,8 0,1 19,7 2913

Csurgói 14,8 21,3 2,5 5,7 1,6 2,4 0,3 3,9 3,4 7,8 1,0 8,7 0,1 26,5 2048


16,5 18,0 3,4 4,4 1,5 1,6 0,2 5,6 6,7 6,7 1,4 10,4 0,4 23,1 7876


9,5 13,8 5,1 5,6 7,2 1,8 0,4 18,8 8,4 8,2 1,1 5,7 0,7 13,6 18350

Županija Somogy

11,6 15,1 4,6 5,3 5,5 1,7 0,3 14,9 7,9 7,8 1,2 7,1 0,6 16,5 26225

Županija Zala

Nagykanizsai 5,9 26,2 7,0 8,2 4,7 2,9 0,7 11,1 5,3 1,0 1,1 6,0 0,8 19,0 5885

Letenyei 21,3 25,6 6,6 5,7 1,4 1,5 0,4 2,6 3,3 0,7 0,8 3,6 0,7 25,8 1555


9,1 26,1 6,9 7,7 4,0 2,6 0,6 9,3 4,9 1,0 1,0 5,5 0,8 20,4 7440


6,4 27,5 6,3 10,4 6,5 2,7 0,6 2,8 4,5 3,3 1,5 4,9 0,6 22,0 10910

Županija Zala 7,5 26,9 6,5 9,3 5,5 2,7 0,6 5,4 4,7 2,3 1,3 5,1 0,7 21,4 18351

Mañarska 9,5 19,5 5,2 7,4 2,8 2,5 0,6 4,0 5,9 3,1 1,3 12,8 1,6 23,9 561768


I na mañarskoj smo strani granice analizirali stopu dugoročne nezaposlenosti, ovdje je stopa

nezaposlenih duže od mjesec dana znatno niža nego na drugoj strani granice. Na području

agencija za zapošljavanje u pograničnom području ta je stopa viša (s izuzetkom Baranje), no

ni tamo ne dostiže izuzetno visoke vrijednosti na hrvatskoj strani. Na mañarskoj je strani

meñu nezaposlenima visok udio nezaposlenih na kraće vrijeme, a velikih razlika unutar regije

nema.

Tablica 15.

Stopa dugoročne nezaposlenosti na mañarskoj strani granice, 2009.

Županija/ Agencija

1-3 4-6 7-12 13-24 Više od 24

ukupno

Mjeseci nezaposlenosti

Stopa dugotrajne

nezaposlenosti (više od 1 godine)

% Broj osoba

%

2009. Županija Baranya Agencija Pécsi 34.4 23.4 23.6 11.9 6.7 8522 18.6 Agencija Mohácsi 27.2 18.8 20.6 15.1 18.2 4064 33.3 Agencija Siklósi 27.2 19.3 21.5 14.0 18.1 3583 32.0 Agencija Sellyei 26.3 18.1 20.7 14.9 19.9 2112 34.9 Agencija Szigetvári 26.9 18.6 21.4 14.0 19.0 3082 33.0 Agencija Szentlırinci 24.4 19.6 23.8 15.3 16.9 1531 32.2 Agencije pogranične regije ukupno

29.6 20.6 22.2 13.6 14.1 22893 27.7


29.0 20.1 22.3 12.8 15.7 5442 28.5

Županija Baranya ukupno 29.5 20.5 22.2 13.4 14.4 28335 27.8 Županija Somogy Agencija Barcsi 21.6 17.2 23.4 21.2 16.5 2915 37.7 Agencija Nagyatádi 22.5 17.5 21.9 16.0 22.1 2913 38.1 Agencija Csurgói 23.8 17.7 21.0 16.8 20.8 2048 37.6 Agencije pogranične regije ukupno

22.5 17.4 22.2 18.1 19.7 7876 37.8


29.3 19.8 20.1 14.2 16.7 18350 30.8

Županija Somogy ukupno 27.2 19.1 20.7 15.4 17.6 26225 32.9 ŽupanijaZala Agencija Nagykanizsai 30.1 21.3 22.3 13.2 13.1 5885 26.3 Agencija Letenyei 27.0 20.1 22.3 14.7 15.9 1555 30.6 Agencije pogranične regije ukupno

29.4 21.1 22.3 13.5 13.7 7440 27.2


35.2 23.4 21.8 10.8 8.7 10910 19.5

Županija Zala ukupno 32.9 22.5 22.0 11.9 10.7 18351 22.6 Mañarska 31.7 21.1 21.4 13.2 12.7 561768 25.9


4 Pogranične regije i potencijali prekograničnih tržišta rada

4.1 Prometna infrastruktura regije Usporedivši položaj pograničnog područja županijom na NUTS 3 nivou, vidljivo je da

su područja pogranične regije u nepovoljnijem položaju u odnosu na druga naselja u županiji.

Većina je naselja pograničnog područje udaljena više od sat vremena od središta županije,

dok su ostala naselja u županiji znatno bliže (zemljovid 2.).

Zemljovid 3.

Prometna infrastruktura u naseljima županije pogranične regije, 2007.

megyeközpont eléréseperc

53 — 65,5 (43)40,4 — 53 (215)27,8 — 40,4 (330)15,2 — 27,8 (214)

Megyeközpont távolsága (percben), határrégió megyéi

Trenutno se hrvatsko-mañarska granica može prijeći na 6 mjesta. Putanja autoceste

M7 do granice jedina je velika meñunarodna prometnica u regiji i granični je prijelaz za

meñunarodne autoceste A4, E65 i E71. Ostali granični prijelazi su manji i prorijeñeni.

Zemljovid 4. prikazuje pojedine granične prijelaze na hrvatsko-mañarskoj granici i promet na

njima, što utječe na glavni smjer prometa. Graničnih željezničkih prijelaza takoñer nema puno

na ovom području, relativno duga granica se može prijeći na samo tri mjesta.

Cestovni granični prijelazi

Letenye – Goričan (autocesta M7 – autocesta A4, E65, E71) Berzence – Gola Barcs – Terezino Polje Drávaszabolcs – Donji Miholjac

Beremend – Baranjsko Petrovo Selo (samo putnički promet) Udvar – Duboševica

Granični željeznički prijelazi Murakeresztúr – Kotor Gyékényes – Koprivnica Magyarbóly – Beli Manastir

Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Magyarországi határátkelıhelyek listája

Zemljovid 4.

Cestovni granični prijelazi na hrvatsko-mañarskoj granici

Izvor: Mañarsko-hrvatski IPA natječaj http://www.vati.hu/download.php?ctag=download&docID=9713

Documents

Studije o stanju i perspektivama u gospodarstvu i na tržištima … · 2016-05-12 · Uvod Ovo je jedna u nizu studija o pograni čnim podru čjima i donosi pregled karakteristika