Studija o obnovi i održavanju visinskog sustava Republike Hrvatske

Nevio ROŽIĆ, Ladislav FEIL - Zagreb*

SAŽETAK. U razdoblju 1992.–2001. godine izvedeni su u Republici Hrvatskoj obimni i sustavni radovi sređenja naslijeđene visinske osnove geometrijskog nivelmana. Radovi su obuhvatili niz elemenata, od terenske revizije polja repera, pa do računske obrade i analize podataka mjerenja, a sa svrhom uspostave primjerenog i ažurnog visinskog sustava države za znanstvenu i praktičnu uporabu. Rezultati radova pružili su detaljan uvid u stanje očuvanosti polja repera, koja čine materijalnu osnovu visinskog sustava, odnosno u postignute točnosti mjerenja i točnosti nadmorskih visina repera. Ovi su rezultati, uz ostale podatke i analize, poslužili kao osnova za ukupnu ocjenu postojećeg stanja visinskog sustava države te konkretne prijedloge u svezi njegove obnove ili poboljšanja kvalitete, odnosno ustroja sustava kontinuiranog održavanja koji bi trebao osigurati njegovu ažurnost i učinkovitu uporabu. Ključne riječi: visinski sustav, geometrijski nivelman, nivelmanske mreže. 1. Uvod Na današnjem teritoriju Republike Hrvatske izvedeni su u razdoblju od 1875.-1973. godine obimni radovi generalnog geometrijskog nivelmana. Sukladno tradicijskoj geodetskoj podjeli, mogu se klasificirati na redove točnosti "a priori", tj. nivelman visoke točnosti (NVT), precizni nivelman (PN), gradski nivelman (GN), tehnički nivelman povećane točnosti (TNPT) i tehnički nivelman (TN). Nivelmani obuhvaćaju veći broj linijskih vlakova, odnosno nivelmanskih mreža, oslonjenih na obimna polja repera "normirane gustoće" koja uglavnom primjereno prekrivaju cjelokupan teritorij Hrvatske. Polja repera i nivelmanski vlakovi su objedinjeni u sustav nivelmanskih mreža ustrojen na klasičnom hijerarhijskom načelu, tj. po redovima točnosti. Polja repera čine materijalnu osnovu visinskog sustava koji je u razdoblju od približno 130 godina služio i još uvijek služi za rješavanje različitih stručnih i znanstvenih geodetskih zadaća. Osim tzv. Austrijskog preciznog nivelmana (APN), nivelmanski vlakovi i mreže uglavnom su izvedeni u razdoblju 1946.-1973. godine. Nakon 1973. godine, tj. trenutka dovršenja izmjere tzv. II. nivelmana visoke točnosti bivše Jugoslavije (IINVT), nije bilo nastavka sustavne generalne nivelmanske izmjere. Popunjavajući redovi nivelmana bili su do početka 1994. godine u cjelini oslonjeni na visinski sustav bivše Austro-Ugarske monarhije (visinski datum – Trst BV 1, vrsta visina – normalni ortometrijski sustav). Nakon 1973. godine na teritoriju Hrvatske nisu obavljani sustavni radovi ažuriranja i obnove polja repera, reniveliranja, osuvremenjivanja nivelmanskih vlakova i mreža, ažuriranja i osuvremenjivanja uporabne dokumentacije, odnosno izvedbe novih vlakova ili mreža (osim nekoliko iznimki). Izvorni podaci mjerenja, podaci obrade i uporabna dokumentacija nivelmana, pohranjena u arhivu Državne geodetske uprave, uglavnom je u cijelom vremenskom razdoblju ostala u svom prvobitnom (izvornom) obliku. Obimnost radova i dokumentacije na teritoriju Hrvatske dobro ilustrira ukupan broj od 468 nivelmanskih vlakova, koji obuhvaća približno 23000 repera. Pri tom, pojedinim redovima geometrijskog nivelmana pripada:

- 36 nivelmanskih vlakova Prvog nivelmana visoke točnosti (INVT) i 45 nivelmanskih vlakova Drugog nivelmana visoke točnosti (IINVT) – I. red,

- 77 nivelmanskih vlakova preciznog nivelmana – II.red, - 49 nivelmanskih vlakova gradskog nivelmana – II. red, - 149 nivelmanskih vlakova tehničkog nivelmana povećane točnosti – III. red, - 112 nivelmanskih vlakova tehničkog nivelmana – IV. red.

Iako je nivelmanska dokumentacija djelomično arhivski necjelovita te sistematizirana i tehnološki pohranjena na način primjeren trenutku njenog nastanka, pružila je mogućnost ponovne uporabe u poslovima terenske revizije te računske obrade i analize podataka mjerenja u *Prof. dr. sc. Nevio Rožić, Hrvatski geodetski institut, Savska c. 41/XVI, p. p. 19, 10144 Zagreb, prof. dr. sc. Ladislav Feil, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb

2

razdoblju 1992.-2001. godine. Naime, početkom devedesetih godina, a nakon osamostaljenja i stjecanja suvereniteta Republike Hrvatske, pristupilo se sustavnim nivelmanskim radovima sa svrhom sređenja naslijeđene visinske osnove i njene uporabe u novim okolnostima. Ove aktivnosti nisu obuhvatile reniveliranje i obnovu polja repera zbog visoke cijene terenskih radova stabilizacije i izmjere, odnosno praktički nepostojanja sustavne gravimetrijske osnove, već su se, obzirom na ekonomske, financijske, organizacijske (instrumentarij, oprema, stručnjaci) i druge uvjete, temeljili na maksimalnoj uporabi postojećih (dostupnih) podataka geometrijskog nivelmana, odnosno malim dijelom na izvedbi novih nivelmanskih vlakova. U sklopu tih radova obavljen je opsežan posao koji se, ne držeći se strogo kronološkog redoslijeda, sastoji od sljedećih cjelina:

- izrađena je Studija o sređivanju geometrijskog nivelmana na području Republike Hrvatske u kojoj je ocijenjeno naslijeđeno stanje visinskog sustava i dan prijedlog za poboljšanje tog stanja (Klak i dr. 1992), uz načelo minimiziranja cijene radova i maksimiziranja uporabe dostupnih (postojećih) podataka,

- izrađen je prijedlog Pravilnika o radovima geometrijskog nivelmana (Klak i dr. 1993) koji je poslužio kao normativno-tehnička osnova za obavljanje radova geometrijskog nivelmana općenito, odnosno obavljanje revizije polja repera i nivelmanskih mreža,

- obavljena je opsežna i sustavna terenska revizija svih polja repera na teritoriju Republike Hrvatske obuhvaćenih državnim mrežama geometrijskog nivelmana te je utvrđeno, za svaki pojedini reper polja i polja repera u cjelini, stanje očuvanosti i uništenosti,

- obavljena je sustavna revizija uporabne dokumentacije polja repera, uključujući: osuvremenjivanje, usklađivanje s rezultatima terenske revizije, izradu novih preglednih karata vlakova i mreža te položajnih opisa repera,

- obavljena je opsežna računska obrada i izjednačenje podataka mjerenja geometrijskih nivelmana, uz njihovu novu sistematizaciju i oslanjanje na novi visinski datum i temeljnu nivelmansku mrežu te su određene nove nadmorske visine za sve repere (Klak i dr. 1994, Klak i dr. 1995., Klak i dr. 1995a, Klak i dr. 1996, Klak i dr. 1996a, Klak i dr. 1997a, Klak i dr. 1998a, Klak i dr. 1998b, Rožić i dr. 1999, Klak i dr. 1999, Klak i dr. 1999a, Klak i dr. 1999b, Rožić i Feil 2000),

- započeto je publiciranje uporabnih podataka polja repera u posebnim publikacijama u izdanju Državne geodetske uprave (Klak i dr. 1994a, Klak i dr. 1998c, Rožić i dr. 2001),

- projektirana su i izmjerena tri nova vlaka nivelmana visoke točnosti (Koprivnica – Goričan, Virovitica – Terezino polje, Batina – Udvar) sa svrhom povezivanja nivelmanskih mreža geometrijskog nivelmana I. reda između Republike Mađarske i Republike Hrvatske (Klak i dr. 1995b, Klak i dr. 1997b, Klak i dr. 2000),

- definiran je geopotencijalni i normalni sustav visina Republike Hrvatske te je obavljeno povezivanje visinskog sustava Republike Hrvatske s Ujedinjenom europskom nivelmanskom mrežom – "United European Levelling Network – UELN" (Klak i dr. 1997, Klak i dr. 1997c, Klak i dr. 1998, Feil i Rožić 2000),

- podnesena su izvješća o stanju radova generalnog geometrijskog nivelmana na teritoriju Republike Hrvatske na EUREF Simpozijima (Feil i dr. 1999, Feil i dr. 1999a, Rožić i dr. 2000),

- izrađen je prijedlog za uvođenje u službenu uporabu novog visinskog datuma HRVD71 - Hrvatski visinski datum 1971 i visinskog referentnog sustava Republike Hrvatske HRVRS71 - Hrvatski visinski referentni sustav 1971 (Feil i Rožić 2000a) koji je ocijenjen od strane međunarodnih savjetnika (Brockman i dr. 2001).

Svi prethodno navedeni radovi pružili su primjerenu i solidnu osnovu da se za potrebe Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izradi Studija o obnovi i održavanju visinskog sustava Republike Hrvatske. Ova studija, sustavno nadograđena na ukupne rezultate radova iz razdoblja 1992.-2001. godine, daje jasne i konkretne prijedloge neophodnih prioriteta za buduće razdoblje, usmjerenih prema selektivnoj i/ili ukupnoj obnovi te poboljšanju kvalitete visinskog sustava, odnosno ustroju učinkovitog sustava njegovog

3

održavanja i kontinuiranog ažuriranja. Temeljni argumenti koji uvjetuju ove prioritete utemeljeni su primarno na podacima očuvanosti (uništenosti) polja repera, kriterijima točnosti mjerenja i nadmorskih visina repera te sekundarno na drugim važnim razlozima uvjetovanim elementima povijesnog nasljeđa visinske osnove (vremenska zastarjelost visinske osnove u cjelini, heterogene vremenske epohe pojedinih redova nivelmana, neažurna uporabna dokumentacija, uporabna dokumentacija nesukladna recentnom tehnološkom okružju, zastarjeli visinski datum, neadekvatan referentni visinski sustav, nepostojanje sustavne gravimetrijeske osnove i dr.). 2. Terenska revizija i računska obrada mreža geometrijskog nivelmana Terenska revizija sa svrhom utvrđivanja očuvanosti/uništenosti polja repera (pojedinačno za svaki reper) i računska obrada nivelmanskih mjerenja, odnosno izjednačenje vlakova i mreža geometrijskog nivelmana na teritoriju Republike Hrvatske obavljeno je postupno i kontinuirano u razdoblju od 1994. do 2000. godine. Aktivnosti su obavljane simultano, tj. poslove terenske revizije je pratila računska obrada i analiza mjerenja, primarno utemeljena na dostupnoj (arhivskoj) dokumentaciji arhiva Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, arhiva Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i arhiva nekoliko geodetskih tvrtki: Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, Geodetski zavod d.d. iz Splita i Geodetski zavod d.d. iz Osijeka. Nivelmanske mreže su, temeljem podataka terenske revizije, računski jednoobrazno obrađene i izjednačene sukladno klasičnom hijerarhijskom načelu, tj. oslanjanjem nižih redova geometrijskog nivelmana na više redove. Kao osnova za uvrštenje mreža nižih redova (PN, GN, TNPT i TN) usvojen je prijedlog novog visinskog datuma Republike Hrvatske i mreža IINVT kao temeljna državna nivelmanska mreža, sl. 1.

Slika 1. Nivelmanska mreža IINVT na teritoriju Republike Hrvatske.

Izjednačenja mreža su obavljena primjenom funkcijskog modela posrednih regularnih nekoreliranih mjerenja i metode najmanjih kvadrata. Težine mjerenja su određene na uobičajeni način u geometrijskom nivelmanu, tj. recipročno duljinama nivelmanskih vlakova. Nivelmanske mreže i vlakovi terenski su revidirani i računski obrađeni zasebno po pojedinim nivelmanskim poligonima

BP82Rovinj

25

23

22

19

1615

41 42

26

31

35

63

60

9

10

20

21

11

54837

14

43

17

1844

38

III

IV

V

XIV

VIII

FR3020Zagreb

FR3053Varaždin

DCCLIIIVirovitica

C143Pčelić

A437Novska

BV11530DaruvarC650OkučaniFR1029

Brajkovići

CP695Kostajnica

MCCIŽ.LokvaC46

Senj

MCCCSplit

C162Šibenik

C346Opuzen

FR3063

CP317OsijekK274

Našice

Strizivojna

1

2

BV

MCXVIIBakar

PN167

BV14530

3 30

C620DubrovnikA496

FR1098

4

62

O362Batina

12

km50403020100

Tumač znakova:

Sveučilišta u ZagrebuGeodetski Fakultet

II. NIVELMAN VISOKE TOČNOSTI

REPUBLIKA HRVATSKA

br. nivel. vlaka

nivelmanski vlak

mareograf

čvorni reper

VI

XV

XVI

I

4

mreže IINVT, sl. 1. Na taj je način terenska revizija i obrada podataka razdijeljena na niz slijednih koraka. Rezultati obrade su sukladno tijeku radova publicirani u nizu elaborata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izrađenih za potrebe Državne geodetske uprave (Klak i dr. 1994, Klak i dr. 1995., Klak i dr. 1995a, Klak i dr. 1996, Klak i dr. 1996a, Klak i dr. 1997a, Klak i dr. 1998a, Klak i dr. 1998b, Rožić i dr. 1999, Klak i dr. 1999, Klak i dr. 1999a, Klak i dr. 1999b, Rožić i Feil 2000). Terenska revizija, računska obrada i izjednačenje obavljeni su, prema vremenskom tijeku izvedbe radova, sljedećim kronološkim redoslijedom:

- II. nivelmanski poligon IINVT - 1994. godine, - I. nivelmanski poligon IINVT - 1995. godine, - III. nivelmanski poligon IINVT - 1995. godine, - VIII. nivelmanski poligon IINVT - 1996. godine, - IV. nivelmanski poligon IINVT - prvi dio - 1996. godine, - VI., XIV., XV. i XVI. nivelmanski poligon IINVT - 1997. godine, - V. nivelmanski poligon IINVT - 1998. godine, - IV. nivelmanski poligon IINVT - drugi dio - 1998. godine, - III. i VIII. nivelmanski poligon IINVT - dopune - 1999. godine, - VIII. nivelmanski poligon IINVT - dopuna - 1999. godine, - IX. nivelmanski poligon IINVT - 1999. godine, - XII nivelmanski poligon IINVT - 1999. godine, - VII. i XI. nivelmanski poligon i otočke mreže - 2000. godine.

Izjednačenja nivelmanskih mreža nižih redova obavljena su uglavnom bez potrebe za dopunskim terenskim mjerenjima u svrhu povezivanja s mrežom IINVT kao okosnicom visinskog sustava. Naime, geometrijske konfiguracije mreža Austrijskog preciznog nivelmana i INVT ne podudaraju se s geometrijskom konfiguracijom mreže IINVT (Rožić 2001), ali je obzirom na primjerenu razinu njihove međusobne isprepletenosti postojala osnova za povezivanje i bez dopunskih mjerenja. Također, usvajanjem mreže IINVT za okosnicu visinskog sustava, svi su vlakovi INVT u izjednačenja uvršteni kao vlakovi preciznog nivelmana. Također, neophodno je upozoriti i na činjenicu da je u sklopu izjednačenja obrađen opažački materijal koji pripada različitim vremenskim epohama. Naime, zajednički su obrađeni podaci mjerenja koji se odnose na dulje vremensko razdoblje izmjere. Okosnica visinskog sustava je najmlađa i najkvalitetnija visinska mreža (IINVT), dok je veći dio radova nivelmana nižih redova točnosti stariji od nje i više od 25 godina. Zato su u rezultatima izjednačenja sadržani i utjecaji recentnih pomaka Zemljine kore, regionalni visinski pomaci izazvani geodinamičkim silama i pomaci repera izazvani nestabilnošću njihovih mikro-lokacija. 3. Rezultati očuvanosti/uništenosti polja repera Na temelju podataka terenske revizije svih nivelmanskih mreža i nivelmanskih vlakova na području Republike Hrvatske, prikupljenih terenskom revizijom u razdoblju od 1994. do 2000. godine, dobiven je detaljan i precizan pregled očuvanosti repera, sistematiziran sukladno Registru nivelmanskih mreža i vlakova iz arhiva Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. U podacima očuvanosti/uništenosti sadržano je stanje za 448 nivelmanskih vlakova ili mreža koji su terenski revidirani i računski obrađeni te potom uspješno uključeni u visinski sustav Republike Hrvatske. Za 20 nivelmanskih vlakova ili mreža stjecajem objektivnih okolnosti nije bilo moguće ili uputno obaviti terensku reviziju (u arhivima ne postoje podaci, uključeni su u druge nivelmanske vlakove i dr.). Detaljan tablični pregled, za svih 448 terenski revidiranih i računski obrađenih nivelmanskih vlakova i mreža s teritorija Republike Hrvatske, sadržan je u prilogu "Studije o obnovi i održavanju visinskog sustava Republike Hrvatske" (Feil i Rožić 2001). Za svaki su pojedini vlak ili mrežu, u tom pregledu, navedeni sljedeći podaci: broj vlaka ili mreže, trasa pružanja vlaka, ukupan broj repera sadržanih u vlaku ili mreži u trenutku izvedbe ili uspostave, broj očuvanih repera utvrđenih terenskom revizijom, broj ne-pronađenih repera, broj uništenih repera, broj nedostupnih repera, godina obavljanja terenske revizije, red nivelmanskog vlaka ili mreže,

5

nivelmanski poligon II.NVT u okviru kojeg je vlak ili mreža terenski revidiran i računski obrađen te izvoditelj terenske revizije. Temeljem spomenutih podataka, razvidno je da je na teritoriju Republike Hrvatske, u okviru svih nivelmanskih mreža geometrijskih nivelmana (trenutak njihove izvedbe, ustroja i izmjere), stabilizirano ukupno 23587 repera (bez prethodno navedenih 20 nivelmanskih vlakova). U trenutku terenske revizije precizno je utvrđena očuvanost ukupno 10785 repera ili 46%, uništenost 8728 repera ili 37%, nedostupnost 743 repera ili 3% i ne-pronađenost 3331 repera ili 14%. Relativno mali broj nedostupnih repera, u smislu mogućnosti obavljanja terenske revizije, je posljedica uglavnom miniranosti terena na kojem su reperi stabilizirani ili vrlo malim dijelom njegovom poplavljenošću. S druge je strane relativno iznenađujući broj repera koji nisu pronađeni terenskom revizijom, najvjerojatnije kao posljedica zastarjele ili nedovoljno kvalitetne uporabne dokumentacije (skice, položajni opisi), posebice u ekstravilanu. Očuvanost nivelmanskih vlakova i mreža, odnosno polja repera po pojedinim redovima točnosti nivelmana navedena je u tablici 1. Temeljem tih podataka razvidna je očuvanost repera na ukupnom teritoriju Republike Hrvatske i to u ukupno 448 nivelmanskih vlakova i mreža obuhvaćenih terenskom revizijom, tj. 44 vlaka IINVT, 36 vlakova INVT, 73 vlaka preciznog nivelmana, 45 vlakova gradskih nivelmana, 148 vlakova tehničkog nivelmana povećane točnosti i 102 vlaka tehničkog nivelmana.

Tablica 1. Očuvanost polja repera po redovima točnosti nivelmana

Broj repera Postotak repera % Red

nivelmana Broj

vlakova Ukupno Očuvano Nepron. Uništeno Nedost. Očuvano Nepron. Uništeno Nedost.

II.NVT 44 3207 2304 297 606 0 72 9 19 0

I.NVT 36 2976 1409 281 1285 1 47 9 43 0

PN 73 3530 1558 446 1524 2 44 13 43 0

GN 45 5526 2653 839 2034 0 48 15 37 0

TNPT 148 4089 1462 712 1849 66 36 17 45 2

TN 102 4259 1399 756 1430 674 33 18 34 16

Ukupno 448 23587 10785 3331 8728 743 46 14 37 3

Na temelju podataka tablice 1 može se uočiti da je u svim redovima nivelmana i pripadnim poljima repera prisutna relativno visoka razina uništenosti repera, odnosno niska razina očuvanosti. U temeljnoj nivelmanskoj mreži, tj. mreži IINVT, očuvano je 72% repera, što je na prvi pogled relativno prihvatljiv postotak, posebno imajući u vidu da je mreža izvedena prije tridesetak godina. Međutim, taj je postotak ipak previsok obzirom da je mreža II.NVT temeljna mreža ili okosnica visinskog sustava koja na svakom dijelu teritorija Republike Hrvatske mora omogućiti priključak popunjavajućih mreža (mreža nižih točnosti) ili drugih geodetskih radova. Uz postotak uništenosti repera te mreže koji iznosi 28% jednako je važno uzeti u obzir i distribuciju, odnosno konkretni položaj uništenih repera. Naime, nije rijedak slučaj da se u pojedinim nivelmanskim vlakovima IINVT uništeni reperi pružaju u kontinuitetu duž pojedinog dijela nivelmanskog vlaka na duljinama od nekoliko pa do desetak kilometara. Stoga je na tim dijelovima vlakova, tj. na širem području koje oni pokrivaju nedostupan i neizvodiv priključak popunjavajućih nivelmana ili drugih geodetskih radova. Ista je situacija prisutna i u drugim, nižim redovima nivelmana, ali obzirom na veći postotak uništenosti repera izražena je u još radikalnijem obliku. Zbog toga je postotak uništenosti ili očuvanosti polja repera samo općenit pokazatelj stanja, dok je za precizniji uvid na razini svakog pojedinog nivelmanskog vlaka ili mreže neophodno razmatranje položajne distribucije uništenih repera. Za tu svrhu, kao temeljne podloge, mogu poslužiti skice nivelmanskih vlakova i mreža izrađene tijekom i na temelju terenske revizije polja repera. Osim navedenog, treba naglasiti da je razina očuvanosti u pojedinim vlakovima IINVT i bitno različita. Ona se kreće u iznosu od 38% pa

6

do 100%. Stoga je razina očuvanosti od 72%, gledano IINVT u cjelini, relativno optimistički postotak koji može navesti i na pogrešne zaključke. Razina očuvanosti repera INVT, preciznog nivelmana i gradskih nivelmana je praktički podudarna i kreće se u rasponu od 44% do 48%. To je niska razina očuvanosti koja obzirom na broj vlakova i prekrivenost teritorija države očuvanim reperima bitno smanjuje mogućnost učinkovitog obavljanja različitih geodetskih radova. Posebno je niska razina očuvanosti repera u gradskim nivelmanima, a upravo su u gradovima potrebe za visinskom osnovom zbog intenzivnih ekonomskih, prometnih, gospodarskih, građevinskih i drugih aktivnosti velike. Jednako je tako zabrinjavajući i postotak očuvanosti repera preciznog nivelmana koji više ne pruža kvalitetno progušćenje okosnice IINVT i oslanjanje radova nižih redova točnosti. Navedeni postoci očuvanosti gradskih i preciznih nivelmana bitno se razlikuju na razini pojedinih vlakova. Tako se očuvanost vlakova gradskih nivelmana kreće u granicama od 19% do 76%, ne uzimajući u obzir vlakove s nepotpunom dokumentacijom (Beli Manastir, Donji Miholjac, Valpovo) i ekstremni slučaj gradskog nivelmana Sv. Jelene gdje su uništeni svi reperi mreže. U pojedinim vlakovima preciznog nivelmana postotak očuvanosti se kreće od 12% do 86%. Razina očuvanosti repera u vlakovima INVT nije zabrinjavajuća, iako je relativno visoka. Naime, u novom visinskom sustavu Republike Hrvatske vlakovi INVT više nemaju funkciju okosnice visinskog sustava. Međutim, u preostalom očuvanom dijelu, pojedini vlakovi ili dijelovi vlakova te mreže su i nadalje važni zbog povezivanja i oslanjanja popunjavajućih redova nivelmana na okosnicu IINVT. Razina očuvanosti polja repera tehničkog nivelmana povećane točnosti i tehničkog nivelmana je izrazito niska. Iznosi 36%, odnosno 33% i ne omogućava efikasno obavljanje i rješavanje geodetskih zadaća detaljnog visinskog premjera državnog teritorija, izrade karata i planova te drugih geodetskih zadaća. Razine očuvanosti polja repera navedene u tablici 1 mogu se povezati i s podacima o vremenu izvedbe pojedinih redova nivelmanskih mreža. Iz komparativne usporedbe logično proizlazi da je najviša razina očuvanosti repera prisutna u vremenski najbližim nivelmanskim radovima, tj. radovima IINVT, izvedenim prije približno tridesetak godina. Niža je razina očuvanosti prisutna u radovima INVT, preciznog nivelmana, gradskih nivelmana, tehničkih nivelmana povećane točnosti i tehničkih nivelmana koji su izvedeni prije četrdeset do pedeset godina. Osim toga, na temelju podataka tablice 1 može se uočiti i jasan trend smanjenja postotka očuvanosti repera od viših prema nižim redovima geometrijskog nivelmana. Na temelju podataka očuvanosti repera u vlakovima i mrežama, dobiveni su i vrlo zanimljivi podaci koji zornije upućuju i na lošije stanje očuvanosti visinske osnove, nego je to vidljivo iz tablice 1. Ako se zbog jednostavnosti, jednim brojčanim podatkom, kao neočuvani ("uništeni") reperi skupno obuhvate uništeni, nepronađeni i nedostupni reperi proizlazi da je u 9 od 44 vlaka IINVT prisutan postotak uništenosti repera viši od 50%. Isti je postotak uništenosti repera prisutan u 18 od 36 vlakova INVT, u 52 od 73 vlaka preciznog nivelmana, u 27 od 45 vlakova gradskih nivelmana, u 116 od 148 vlakova tehničkog nivelmana povećane točnosti i u 72 od 102 nivelmanska vlaka tehničkog nivelmana. Preformuliranjem prethodno navedenih podataka može se ustvrditi da je pedeset postotna uništenost repera prisutna u: 20% vlakova IINVT, 50% vlakova INVT, 71% vlakova preciznog nivelmana, 60% vlakova gradskih nivelmana, 78% vlakova tehničkog nivelmana povećane točnosti, 71% vlakova tehničkog nivelmana. Obzirom da je pedeset postotna razina uništenosti repera sama po sebi izrazito visoka, prethodni podaci ukazuju uistinu na vrlo zoran način neprimjereno stanje očuvanosti polja repera različitih redova točnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Osim prethodnih analiza i podataka moguće je razmotriti i detaljni pregled očuvanosti polja repera različitih redova točnosti po pojedinim nivelmanskim poligonima IINVT. Ukupna očuvanost polja repera svih redova točnosti po pojedinim nivelmanskim poligonima nije ujednačena. Najviši postotak očuvanosti repera prisutan je u XVI. nivelmanskom poligonu i iznosi 65%, dok je najniži postotak očuvanosti prisutan u VII. nivelmanskom poligonu i iznosi samo 16%. Očuvanost repera u ostalim se poligonima kreće u punom opsegu između ovih graničnih vrijednosti. Temeljem tih podataka može se s razlogom ustvrditi da je distribucija uništenosti repera po pojedinim nivelmanskim poligonima, dakle pojedinim regijama državnog teritorija Republike Hrvatske, bitno

7

različita. U odnosu na veličinu tih poligona i ukupni broj izvorno stabiliziranih repera u njima, podaci nejednolike očuvanosti repera ukazuju na pojavu narušavanja normirane gustoće njihovih polja. Drugim riječima, na pojedinim je dijelovima teritorija Hrvatske u proteklom razdoblju očuvan bitno različit broj, odnosno postotak, repera raspoloživ za uporabu, što na tim područjima u većoj mjeri može otežati obavljanje različitih geodetskih radova. Zanimljivo je uočiti da je nešto povoljnije stanje očuvanosti prisutno u nivelmanskim poligonima u priobalnom dijelu Hrvatske. To su I., V., VI., XIV., XV., XVI. nivelmanski poligon i otočki nivelmanski vlakovi u kojima se očuvanost repera kreće u granicama od 44% do 65%. Nešto je slabije stanje očuvanosti u sjevernim i sjeveroistočnim poligonima, tj. poligonima II., III. i VIII. u kojima se razina očuvanosti kreće u granicama od 42% do 50%. U preostalim je poligonima postotak očuvanosti repera manji od 42%, a najmanji je na području VII. i XI. nivelmanskog poligona. Prethodne ocjene potvrđuju podaci predočeni u tablici 2 koji pružaju vrlo detaljan uvid u stanje očuvanosti repera utvrđeno obavljanjem terenske revizije visinske osnove, posebno u smislu regionalne distribucije očuvanih i uništenih repera. Uzevši u obzir sve prethodno izložene podatke i objašnjenja moguće je u pogledu očuvanosti polja repera geometrijskog nivelmana različitih redova točnosti, odnosno materijalne osnove visinskog sustava Republike Hrvatske, iznijeti slijedeće zaključke:

- razina očuvanosti polja repera geometrijskog nivelmana je u cjelini i na čitavom teritoriju Republike Hrvatske nezadovoljavajuće niska,

- nezadovoljavajuća razina očuvanosti polja repera podjednako se odnosi na sve redove geometrijskog nivelmana, bez obzira što se postotak očuvanosti repera za pojedine redove razlikuje,

- razina očuvanosti polja repera je nehomogena duž čitavog državnog teritorija, tj. različita je u njegovim pojedinim dijelovima, pa je. narušena normirana gustoća tih polja.

Prethodni zaključci, obzirom na njihovu eksplicitnost i dokumentiranost, otvaraju nekoliko vrlo važnih pitanja. Prije svega pitanje uzroka koji su u duljem proteklom vremenskom razdoblju (od 1945. godine pa do godine obavljanja terenske revizije) doveli do takvog stanja, tj. do znatne devastacije i uništenja materijalne osnove visinskog sustava. Nadalje, ovi zaključci otvaraju pitanje osuvremenjivanja i obnove materijalne osnove visinskog sustava kako bi u narednom vremenskom razdoblju bilo omogućeno kvalitetno i efikasno rješavanje svih geodetskih zadaća vezanih uz potrebu poznavanja visina i kako bi cjelokupan teritorij države bio pokriven poljima repera primjerene gustoće. Konačno, ovi zaključci otvaraju i pitanje ustroja, organizacije i obavljanja sustavnih temeljnih geodetskih radova u narednom razdoblju, a usmjerenih prema održavanju naslijeđene i revidirane materijalne osnove visinskog sustava, odnosno obnovljene osnove nakon novih nivelmanskih radova. Temeljna odrednica odgovora na sva prethodno navedena pitanja usmjerena je nastojanju da se u budućem razdoblju, jednostavno ne smije dopustiti daljnja devastacija i uništenje materijalne osnove visinskog sustava, a jednako tako niti materijalne osnove drugih geodetskih mreža na državnom teritoriju. Neophodno je naglasiti da bi i u uvjetima potpune očuvanosti polja repera na teritoriju Republike Hrvatske i u posve uređenim uvjetima obavljanja geodetskih radova od državnog interesa, bilo ionako neophodno obnavljanje nivelmanskih vlakova i mreža kojima su ta polja obuhvaćena. Naime, visinski podaci tijekom vremena "zastarijevaju", odnosno javljaju se ponekad i znatne razlike između stvarnog (fizičkog) položaja repera u prostoru i pripadnih visinskih koordinata. Ove su razlike posljedica kontinentalnih i regionalnih vertikalnih gibanja Zemljine kore, plastičnih deformacija kore izazvanih endogenim i egzogenim geodinamičkim silama te vertikalnim pomacima repera izazvanim nestabilnošću mikro-lokacija na kojima su stabilizirani. Stoga bi, sukladno kriteriju vremenske recentnosti, a bez obzira na razinu očuvanosti, u narednom razdoblju bilo neophodno obnavljanje cjelokupnog obima nivelmanskih radova geometrijskog nivelmana svih redova. To je potpuno razvidno na temelju činjenice da su najrecentniji sustavni nivelmanski radovi na teritoriju Republike Hrvatske izvedeni čak prije tridesetak godina. a oni stariji i prije pedesetak godina.

Tablica 2. Podaci očuvanosti repera visinskog sustava Republike Hrvatske IINVT INVT PN GN TNPT TN

Poligon ukupno očuvano neočuv. ukupno očuvano neočuv. ukupno očuvano neočuv. ukupno očuvano neočuv. ukupno očuvano neočuv. ukupno očuvano neočuv.

634 414 220 564 282 282 474 224 250 1125 545 580 762 308 454 466 146 320 I.

100% 65% 35% 100% 50% 50% 100% 47% 53% 100% 48% 52% 100% 40% 60% 100% 31% 69%

219 163 56 100 52 48 278 141 137 1396 663 733 481 218 263 135 59 76 II.

100% 74% 26% 100% 52% 48% 100% 51% 49% 100% 47% 53% 100% 45% 55% 100% 44% 56%

524 367 157 575 250 325 571 253 318 800 353 447 947 367 580 1400 442 958 III.

100% 70% 30% 100% 43% 57% 100% 44% 56% 100% 44% 56% 100% 39% 61% 100% 32% 68%

145 106 39 209 70 139 343 114 229 73 22 51 293 83 210 333 97 236 IV.

100% 73% 27% 100% 33% 67% 100% 33% 67% 100% 30% 70% 100% 28% 72% 100% 29% 71%

338 255 83 425 217 208 487 211 276 200 102 98 373 87 286 280 46 234 V.

100% 75% 25% 100% 51% 49% 100% 43% 57% 100% 51% 49% 100% 23% 77% 100% 16% 84%

280 210 70 181 98 83 250 171 79 249 121 128 151 45 106 VI.

100% 75% 25% 100% 54% 46% 100% 68% 32% 100% 49% 51% 100% 30% 70%

15 10 5 0 0 0 16 4 12 60 11 49 91 4 87 VII.

100% 67% 33% 100% 0% 0% 100% 25% 75% 100% 18 82% 100% 4% 96%

520 382 138 392 175 217 493 171 322 962 483 479 348 120 228 688 364 324 VIII.

100% 73% 27% 100% 45% 55% 100% 35% 65% 100% 50% 50% 100% 34% 66% 100% 53% 47%

98 80 18 99 57 42 84 31 53 263 115 148 292 67 225 146 8 138 IX.

100% 82% 18% 100% 58% 42% 100% 37% 63% 100% 44% 56% 100% 23% 77% 100% 5% 95%

50 15 35 179 47 132 303 61 242 XI.

100% 30% 70% 100% 26% 74% 100% 20% 80%

26 6 20 43 23 20 135 42 93 XII.

100% 23% 77% 100% 53% 47% 100% 31% 69%

208 160 48 189 82 107 171 84 87 313 172 141 68 37 31 115 36 79 XIV.

100% 77% 23% 100% 43% 57% 100% 49% 51% 100% 55% 45% 100% 54% 46% 100% 31% 69%

152 120 32 199 103 96 133 73 60 98 67 31 XV.

100% 79% 21% 100% 52% 48% 100% 55% 45% 100% 68% 32%

48 31 17 XVI.

100% 65% 35%

178 97 81 12 4 8 151 91 60 Otoci

100% 54% 46% 100% 33% 67% 100% 60% 40%

3207 2304 903 2976 1409 1567 3530 1558 1972 5526 2653 2873 4089 1462 2627 4259 1399 2860 Ukupno

100% 72% 28% 100% 47% 53% 100% 44% 56% 100% 48% 52% 100% 36% 64% 100% 33% 67%

9

4. Ocjena točnosti nivelmanskih mreža geometrijskog nivelmana Točnost geometrijskog nivelmana na teritoriju Republike Hrvatske daju jednoobrazno određeni kriteriji točnosti "a posteriori", tj. referentne vjerojatne pogreške mjerenja i vjerojatne pogreške nadmorskih visina čvornih repera određene na temelju izjednačenja nivelmanskih mreža. Po pojedinim redovima nivelmana i nivelmanskim poligonima IINVT, ovi su podaci parcijalno sadržani u već citiranim elaboratima Geodetskog fakulteta (Klak i dr. 1994, Klak i dr. 1995., Klak i dr. 1995a, Klak i dr. 1996, Klak i dr. 1996a, Klak i dr. 1997a, Klak i dr. 1998a, Klak i dr. 1998b, Rožić i dr. 1999, Klak i dr. 1999, Klak i dr. 1999a, Klak i dr. 1999b, Rožić i Feil 2000). Osim izjednačenja temeljne nivelmanske mreže, tj. mreže IINVT (Rožić 1995), obavljeno je ukupno 127 izjednačenja mreža geometrijskih nivelmana nižih redova točnosti, različite razine složenosti u pogledu broja mjerenja i nepoznanica. Po pojedinim redovima obavljeno je izjednačenje: 16 mreža preciznih nivelmana, 58 mreža gradskih nivelmana, 19 mreža tehničkih nivelmana povećane točnosti i 34 mreže tehničkih nivelmana. U slučaju izrazito velikih mreža, posebno gradskih nivelmana, npr. Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, odnosno dijela tehničkih nivelmana, izjednačenja su obavljena u nekoliko dijelova i to ili razdvajanjem mreža na glavnu i sporedne mreže ili razdvajanjem mreža na nekoliko neovisnih dijelova definiranih sukladno njihovim odnosom prema hijerarhijski nadređenim vlakovima U objedinjenom su obliku kriteriji točnosti "a posteriori" navedeni u tablici 3, raščlanjeni po pojedinim nivelmanskim poligonima IINVT i pojedinim redovima nivelmana. U tablicu su uvrštene referentne vjerojatne pogreške mjerenja uo i vjerojatne pogreške visina čvornih repera uH. Navedene su uvijek po dvije vjerojatne pogreške nadmorskih visina čvornih repera. Vjerojatna pogreška visine čvornog repera koja je poprimila najniži iznos (min.- mH) i vjerojatna pogreška visine čvornog repera koja je poprimila najviši iznos (max.- mH). Reperi na koje se odnose ove vjerojatne pogreške imaju najvišu, odnosno najnižu visinsku točnost. Stoga, ove su vjerojatne pogreške pokazatelji točnosti nadmorskih visina svih drugih čvornih repera obuhvaćenih izjednačenjima.

Tablica 3. Ocjena točnosti mjerenja i visina čvornih repera (vjerojatne pogreške). IINVT PN GN TNPT TN

POLIGON uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

I. ± 1,86 ± 1,41 ± 7,09 ± 2,92 ± 0,26 ± 5,21 ± 1,87 ± 3,08 ± 7,77 ± 3,89 ± 2,49 ± 8,72

II. ± 4,59 ± 6,04 ±35,15 ± 1,25 ± 0,23 ± 2,16 ± 3,20 ± 2,43 ± 8,53

III. ± 2,56 ± 1,61 ±10,01 ± 3,25 ± 0,47 ± 4,63 ± 3,97 ± 3,73 ±14,25 ± 6,09 ± 1,21 ±14,31

IV. ± 2,28 ± 3,67 ±10,23 ± 2,10 ± 1,03 ± 2,07 ± 6,55 ±12,09 ±12,09 ± 6,73 ± 6,59 ±16,53

V. ± 2,14 ± 2,44 ± 9,20 ± 2,31 ± 0,50 ± 2,37

VI. ± 2,03 ± 1,14 ± 6,06 ± 3,03 ± 0,31 ± 3,86 ± 8,18 ± 0,89 ±19,20

VII. ± 3,57 ± 3,48 ± 6,50

VIII. ± 2,47 ± 2,29 ± 9,14 ± 2,75 ± 0,55 ± 4,11 ± 5,60 ± 2,47 ±11,29

IX. ± 1,15 ± 1,24 ± 9,59 ± 4,84 ± 0,57 ± 4,73 ± 2,27 ± 5,41 ± 5,52 ± 6,95 ± 4,10 ± 7,83

XI. ± 3,33 ± 4,48 ± 7,51 ± 8,05 ± 4,62 ±23,67 XII. ± 1,15 ± 1,24 ± 9,59 ± 3,96 ± 2,99 ±12,03 XIV. ± 1,65 ± 4,51 ± 4,77 ± 5,10 ± 0,51 ± 7,17 ± 1,47 ± 5,55 ± 6,35 ±11,85 ±16,41 ±27,93 XV. ± 1,22 ± 1,33 ± 3,35 OTOCI

± 0,79 ± 0,33 ±11,77

± 3,33 ± 1,76 ±25,92 ± 3,41 ± 1,08 ± 5,98

Na temelju podataka tablice 3 mogu se odrediti reprezentativne vrijednosti kriterija točnosti "a posteriori", tablica 4, koje se odnose na pojedine redove geometrijskih nivelmana za cjelokupan teritorij Republike Hrvatske.

10

Tablica 4. Skupna ocjena točnosti mjerenja i visina čvornih repera (vjerojatne pogreške).

IINVT PN GN TNPT TN

POLIGON uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

uo

km/mm

min.uH

mm

max.uH

mm

HR ± 0,79 ± 0,33 ±11,77 ± 2,53 ± 1,14 ±35,15 ± 2,70 ± 0,23 ± 7,17 ± 3,42 ± 2,43 ±14,25 ± 6,61 ± 0,89 ±27,93

Podaci tablica 3 i 4 mogu se usporediti s kriterijima točnosti, koji su utvrđeni prijedlogom Pravilnika o radovima geometrijskog nivelmana (Klak i dr. 1993). U prijedlogu Pravilnika su određene dopuštene vrijednosti referentnih vjerojatnih pogrešaka mjerenja za pojedine redove geometrijskog nivelmana, sukladno internacionalno preporučenim standardima, i to za: nivelman visoke točnosti, ,/1 kmmmuo ±= precizni i gradski nivelman, ,/2 kmmmuo ±= tehnički nivelman povećane točnosti, ,/5 kmmmuo ±= tehnički nivelman, ./8 kmmmuo ±= Na temelju podataka ocjene točnosti navedenih u tablici 3 i tablici 4 može se donijeti nekoliko zaključaka. Prije svega, temeljem pregleda podataka sadržanih u tablici 4 može se zaključiti da na ukupnom teritoriju Republike Hrvatske postignute točnosti mjerenja, u svim redovima geometrijskog nivelmana, uglavnom zadovoljavaju unaprijed postavljene kriterije točnosti te da se točnost mjerenja logično (hijerarhijski) smanjuje od viših prema nižim redovima. Relativno male, iznimke su precizni i gradski nivelmani kod kojih je točnost mjerenja neznatno niža nego je "a priori" kriterijima točnosti dopušteno. Ove razlike su prihvatljivog reda veličine, posebno obzirom na različite vremenske epohe kojima pripadaju podaci IINVT u odnosu na epohe preciznih i gradskih nivelmana. Podaci ocjene točnosti mjerenja navedeni u tablici 3, pokazuju da na teritoriju Republike Hrvatske nije postignuta, u okviru pojedinih redova geometrijskog nivelmana, u potpunosti homogena točnost. Razvidno je da na pojedinim dijelovima njenog teritorija, tj. u pojedinim poligonima IINVT, točnost mjerenja u okviru istih redova nivelmana nije podudarna i ponekad je izrazitije niža nego je to dopušteno. Izvori nehomogenosti primarno su vezani uz kvalitetu izmjere, postupke pri mjerenju, instrumentarij i druge razloge. Sekundarno, posljedica su različitih vremenskih epoha kojima pripadaju pojedini redovi nivelmana, a izjednačeni su hijerarhijskim uklapanjem mreža nižih redova u fiksni (zadani) okvir mreža viših redova. Visinska točnost repera, sudeći na temelju točnosti visina čvornih repera, može se smatrati zadovoljavajućom i logičnom u odnosu na postignute točnosti mjerenja. U cjelokupnom preciznom nivelmanu, uzevši u obzir čitav državni teritorij, čvorni reper s najnižom točnošću visine ima vjerojatnu pogrešku od ± 35 mm, u gradskom i tehničkom nivelmanu povećane točnosti od ± 7 mm, odnosno od ± 14 mm te u tehničkom nivelmanu od ± 28 mm. Veliki broj čvornih repera ima i znatno višu točnost visina, što je zorno vidljivo u podacima tablice 3. Pri tom, treba uzeti u obzir da su točnosti visina čvornih repera dijelom uvjetovane i načinom izjednačenja mreža, tj. pretpostavkom bespogrešnosti repera viših redova. Zanimljiv je i odnos točnosti visina repera slijedno po različitim redovima, od najvišeg prema najnižem. Najniža točnost visina repera pretežno se javlja u preciznom nivelmanu, dok je u ostalim redovima nivelmana viša nego u preciznom nivelmanu. U tim nivelmanima, od gradskih do tehničkih, točnost se suvislo smanjuje s redom nivelmana. Ova nelogičnost u razdiobi visinske točnosti repera, jer visinska točnost bi se od nivelmana visoke točnosti trebala postupno smanjivati prema tehničkom nivelmanu, također je najvjerojatnije posljedica različitih vremenskih epoha kojima pripada mreža IINVT i mreže popunjavajućih nivelmana. Postignute točnosti mjerenja i visinske točnosti repera, do određene su mjere i iznenađujuće. Naime, uzevši u obzir činjenicu da je na hijerarhijskim načelima izjednačen opažački materijal prikupljen izmjerom u dugom vremenskom razdoblju i s bitno različitim vremenskim epohama, mjeren različitim instrumentarijem, postupcima i priborom te najvećim dijelom prikupljen u vrlo skromnim materijalno-tehničkim uvjetima (razdoblje od 1945. do 1963. godine), dobiven je

11

relativno zadovoljavajući rezultat. Bez obzira na određene nedostatke koje radovi geometrijskog nivelmana svakako sadrže, još uvijek imaju primjerenu uporabnu vrijednost, posebno za praktične potrebe, a pogotovo obzirom na činjenicu da u ovom trenutku Republika Hrvatska ne raspolaže kvalitetnijim nivelmanskim radovima koje bi mogla uvesti u službenu uporabu. Svakako, ocjena o određenoj praktičnoj uporabnoj vrijednosti postojeće osnove, a s aspekta točnosti i homogenosti, istovremeno ne znači da ne postoji znatan prostor za poboljšanje i unapređenje postojećeg stanja, posebno obzirom na recentni tehnološki okvir uporabe visinskog sustava. Naime, postoji opravdana i stručno razvidna potreba da se, gledano s aspekta poboljšanja točnosti i osiguranja homogenosti, na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske pristupi sustavnoj obnovi mreža geometrijskog nivelmana, kako po pojedinim redovima nivelmana na cjelokupnom teritoriju, tako i po redovima u okviru pojedinih nivelmanskih poligona temeljne mreže (IINVT). 5. Prijedlozi obnove visinskog sustava Redovito periodično obnavljanje visinskog sustava, polja repera normirane gustoće i nivelmanskih mreža geometrijskog nivelmana, posve je prirodan i logičan proces, odnosno potreba. U organiziranim i sređenim uvjetima obavljanja geodetske djelatnosti na državnoj razini i od državnog interesa ovaj bi proces trebao biti sadržan u kontinuiranim i sustavnim radovima geometrijskog nivelmana koji bi u svakom trenutku vremena različitim korisnicima osigurali kvalitetan, pouzdan i ažuran visinski sustav. Jasno je da redovito periodično obnavljanje visinskog sustava nije primarno i isključivo vezano samo uz razinu očuvanosti polja repera i točnost visinske osnove, već je problematika znatno složenija. Pri tom se periodično obnavljanje ne smije doslovno poistovjetiti s pojmom održavanja. Naime, i u sklopu održavanja može se kao jedan dio poslova pojaviti obnova, ali je ona po obimu manja i najčešće vezana uz pojedine uništene repere ili manje grupe repera unutar jednog nivelmanskog vlaka ili nivelmanske mreže. Obnova podrazumijeva kompleksnije, dugotrajnije i opsežnije nivelmanske radove koji uključuju znatnije obime dostabilizacije repera i ponovne izmjere (reniveliranja) već postojećih nivelmanskih vlakova i mreža, odnosno projektiranja i izvedbe potpuno novih. U ovisnosti o planiranju radova, ekonomskim, tehnološkim, instrumentalnim i svim drugim uvjetima, obnova visinskog sustava može obuhvatiti teritorije različite veličine, od cjelokupnog državnog teritorija do njegovih pojedinih (manjih) dijelova, odnosno može obuhvatiti obnovu samo jednog ili ujedno više različitih redova geometrijskih nivelmana. Sukladno međunarodnim iskustvima, periodične obnove vlakova i mreža obično se obavljaju u razmacima od 20 do 25 godina, a nivelmanske izmjere u okviru obnove vezane su uz kratkoročna razdoblja duljine od tri do pet godina. Periodično i redovito obnavljanje polja repera i nivelmanskih mreža osigurava kvalitetan, pouzdan i ažuran visinski sustav koji na cjelokupnom državnom teritoriju može (mora) poslužiti kao jedinstvena osnova za sve geodetske radove državne izmjere, izrade državnih karata, katastra nekretnina, geodetske radove posebne namjene, radove određivanja recentnih pomaka i brzina gibanja zemljine kore i druge geodetske radove. Na žalost, ovoj problematici još uvijek u visinskom sustavu Republike Hrvatske, a niti u suvremenoj zakonskoj osnovi koja uređuje temeljne nivelmanske radove, nije dana ona važnost koju bi ta problematika trebala imati. Bez obzira na važnost i značaj svih prethodno navedenih razloga koji uvjetuju periodičnu i sustavnu obnovu visinskog sustava, u praktičnim situacijama duljine vremenskih intervala između obnova visinskog sustava (dostabilizacije i reniveliranja) najviše ovise o financijsko-ekonomskim mogućnostima države i razini očuvanosti sustava. Obnova u sklopu održavanja visinskog sustava primarno je usmjerena na ažuriranje sustava u razdobljima između reniveliranja mreža. Vodeći računa o prethodno navedenim razlozima, analizama izloženim u (Feil i Rožić 2001) i općoj situaciji vezanoj uz visinski sustav u Republici Hrvatskoj (visinski datum, sustav visina, međunarodni standardi i dr.) moguće je razmotriti problematiku obnove visinskog sustava,

12

odnosno polja repera i mreža geometrijskog nivelmana svih redova točnosti na podlozi sljedećih činjenica:

- polja repera svih redova točnosti geometrijskog nivelmana, na čitavom teritoriju Republike Hrvatske, znatno su uništena te je osim toga razina očuvanih repera duž državnog teritorija nehomogeno distribuirana,

- nivelmanski podaci (podaci mjerenja i iz njih računskom obradom izvedeni podaci) su gledano u cjelini "zastarjeli" (uključujući čak i temeljnu mrežu, tj. mrežu II.NVT) i odnose se na različite vremenske epohe,

- točnost mjerenja i visinska točnost repera je nehomogena i različita na pojedinim dijelovima državnog teritorija i unutar pojedinih redova točnosti geometrijskog nivelmana i sukladna je nehomogenom opažačkom materijalu prikupljenom izmjerama u dugom vremenskom razdoblju,

- u uporabi je normalni ortometrijski (sferoidni) sustav visina, - ne postoje sustavno određeni podaci vertikalnih pomaka i gibanja zemljine kore potrebni

za redukcije nivelmanskih mjerenja u jedinstvenu vremensku epohu, - geometrijske konfiguracije nivelmanskih mreža svih redova točnosti ne odgovaraju u

potpunosti obliku i veličini državnog teritorija, te je zamjetno znatnije podudaranje trasa nivelmanskih vlakova i mreža,

- nije u cjelini i na sustavan način riješeno pitanje priključka otočkih nivelmanskih mreža s kopnenim dijelom visinskog sustava,

- ne postoji geodetska služba kontinuiranog praćenja visinskog datuma (Rovinj, Bakar, Split, Dubrovnik) i stabilnosti temeljnih repera visinskog sustava (Brajkovići, Otočac, Koprivnica, Knin, Strizivojna, Kostajnica),

Na temelju navedenih činjenica razvidno je i relativno jednostavno izvesti zaključak da bi u narednom razdoblju bilo neophodno započeti novi ciklus sustavnih radova na visinskom sustavu kako bi se nedostaci postojećeg uklonili i kako bi se kvaliteta, pouzdanost i ažurnost visinskog sustava dovele do primjerene suvremene znanstveno-stručne razine, tj. do razine onog standarda na kojem se nalaze visinski sustavi većine drugih europskih država. Započinjanje novog ciklusa sustavnih nivelmanskih radova geometrijskog nivelmana, podudarilo bi se jednim dijelom i s dovršenjem već planiranih radova sređivanja geodetskog nasljeđa i uvođenja u službenu uporabu novog visinskog datuma i visinskog sustava Republike Hrvatske. Novi bi se sustavni radovi logično i suvislo nadovezali na postojeće rezultate i osigurali, sukladno ekonomsko-financijskim, organizacijskim i drugim uvjetima, unapređenje i poboljšanje visinskog sustava u narednom razdoblju. Na temelju iskustava drugih europskih država, ali i na temelju iskustava sređenja visinskog sustava u razdoblju 1992.-2001. godine, kao posve logično nameće se organiziranje radova po pojedinim manjim fazama, uz precizno planiranje i preciziranje ciljeva, postupaka, standarada, izvoditelja, kriterija i drugih elemenata. Važno je naglasiti da Republika Hrvatska raspolaže svim potencijalima da potpuno samostalno obavi neophodne radove, kao što je to bio slučaj i u razdoblju od 1992. do 2001. godine. Posebno je važno naglasiti da u smislu planiranja budućih radova kao podloga postoji razvidna, jasna, ažurna, kvalitativno i kvantitativno dokumentirana i znanstveno-stručnim argumentima ocijenjena osnova, a ona je ujedno i temeljna pretpostavka za uspješno i efikasno planiranje. U planiranju i izvedbi novih sustavnih radova na visinskom sustavu, poljima repera i mrežama geometrijskih nivelmana svih redova točnosti, moguće je razlučiti, kao i u radovima sređenja visinskog sustava u razdoblju 1991.-2001. godine, dva dijela ili dvije cjeline. Prvi je obnova temeljne mreže geometrijskog nivelmana, tj. okosnice visinskog sustava, a drugi je obnova popunjavajućih nivelmanskih mreža, tj. nivelmanskih mreža geometrijskih nivelmana nižih redova točnosti. Pri tom, temeljnu pozornost treba posvetiti znanstveno-stručnim standardima koji definiraju ustroj i realizaciju suvremenih visinskih sustava. U tom smislu, obnova temeljne nivelmanske mreže, uz dostabilizaciju novih repera i reniveliranje (novu izmjeru) mora obuhvatiti i sustavnu gravimetrijsku izmjeru kako bi se

13

omogućio ustroj geopotencijalnog visinskog sustava kao temeljnog državnog visinskog sustava. U smislu obnove temeljne nivelmanske mreže, moguće je predložiti nekoliko različitih varijanti i načina realizacije, različitih po obimu, kompleksnosti, cijeni i vremenu trajanja:

A. Obavljanje cjelovite obnove temeljne mreže (djelomično preprojektiranje geometrijske konfiguracije mreže + cjelovita dostabilizacija + nivelman + gravimetrija).

B. Obavljanje parcijalne obnove temeljne mreže (djelomična dostabilizacija + djelomičan nivelman + gravimetrija).

C. Obavljanje sustavne gravimetrijske izmjere (bez nivelmana). Sve predložene varijante imaju određene prednosti i nedostatke koji se nažalost ne sastoje samo i isključivo od znanstveno-stručnih elemenata, već su dio šire ekonomske, financijske, organizacijske, pa čak i geopolitičke situacije u kojoj se trenutno nalazi Republika Hrvatska. U pogledu cjelovite obnove popunjavajućih nivelmanskih mreža može se ustvrditi da obnova ovisi o obujmu, prioritetu (redoslijedu), načinu, trenutku pristupanja radovima i drugim elementima obavljanje te obnove. U tom je smislu postojeća situacija, odnosno broj potencijalno mogućih pristupa i varijanti obnove znatno veći nego je to prisutno kod temeljne nivelmanske mreže. Prije svega, kao temeljna odrednica planiranja obnove trebala bi biti promjena (redizajn) geometrijskih konfiguracija pojedinih dijelova nivelmanskih mreža istih redova točnosti. Temeljni kriterij za njihov redizajn proizlazi iz potrebe da se obnovljeni ili novi nivelmanski vlakovi, odnosno obnovljene mreže na logičan, stručno prihvatljiv, racionalan i efikasan način priključe na temeljnu nivelmansku mrežu (u ovom trenutku mrežu IINVT ili novu temeljnu mrežu koja će se s mrežom IINVT u najvećem dijelu podudariti). Temeljne teritorijalne jedinice u kojima treba obaviti zahvate redizajna su pojedini nivelmanski poligoni temeljne mreže (hijerarhijsko načelo), jer su oni osnova za oslonac i priključenje popunjavajućih mreža. Na tragu prethodnih korekcija, koje bi trebale doprinijeti čvršćem, logičnijem i ekonomičnijem konfiguriranju popunjavajućih nivelmanskih mreža u odnosu na okosnicu visinskog sustava, bilo bi neophodno i prevođenje pojedinih nivelmanskih vlakova iz jednog u drugi red točnosti. Posebnu problematiku u obnovi popunjavajućih nivelmanskih mreža trebala bi činiti problematika ustroja (ne samo obnove) otočkih nivelmanskih mreža i njihovog povezivanja s kopnenim dijelom sustava. Na prethodne se elemente nadovezuje u kontekstu obnove popunjavajućih nivelmanskih mreža i problematika definiranja obima i prioriteta obnove. U tom su smislu moguće različite varijante i pristupi te je u ovom trenutku uistinu teško precizirati optimalne prijedloge koji bi se uspješno uklopili u opću situaciju povezanu s temeljnim geodetskim radovima i njihovim prioritetima. U teorijskom smislu, idealna bi bila slijedna obnova po pojedinim redovima nivelmanskih mreža na čitavom teritoriju države, a od viših prema nižim redovima geometrijskog nivelmana. Dakle, prvo bi trebalo obnoviti cjelokupnu mrežu preciznog nivelmana, zatim mreže gradskih nivelmana itd. Naravno, u tu teorijski idealnu varijantu obnove dobro bi se uklopila i prethodna obnova temeljne nivelmanske mreže. Takav način i slijed obnove trebalo bi zaustaviti na mrežama tehničkog nivelmana povećane točnosti, a obnovi postojećih ili ustroju novih mreža tehničkih nivelmana pristupiti samo onda kada se za to na određenom dijelu teritorija države pojavi konkretna potreba. Obnovi je moguće pristupiti i na druge načine. Na primjer, pod zajedničkim nazivnikom parcijalne obnove popunjavajućih mreža zasebno po pojedinim nivelmanskim poligonima temeljne mreže. Odabir pojedinog poligona za obnovu ili više njih odjednom ovisi o odabranim kriterijima, npr.: razini uništenosti polja repera (samo jednog, više ili svih redova točnosti), točnosti mjerenja i visinske točnosti repera, "zastarjelosti" mjerenja, aktualnoj potrebi rješavanja nekih posebnih geodetskih zadaća i dr. Pri tom, odluke o parcijalnoj obnovi moguće je donijeti na temelju samo jednog, ali istovremeno i više spomenutih kriterija. Moguć je između ostalog i još jedan pristup koji se temelji na "prioritetnoj" parcijalnoj obnovi mreža pojedinih redova geometrijskog nivelmana, a bez obzira na činjenicu u kojem se nivelmanskom poligonu mreže nalaze i kakav je odnos tih mreža prema mrežama drugih redova točnosti. Karakterističan primjer takve obnove mogao bi se precizirati i povezati s obnovom

14

gradskih nivelmanskih mreža na čitavom teritoriju države, a bez obzira na poligon u kojem se pojedina mreža nalazi i kakav je njen odnos prema mrežama drugih redova nivelmana. Gradske bi mreže u cjelini trebalo obnoviti, faktički prioritetno, jer prioritet njihove obnove proizlazi iz gotovo svih prethodno navedenih kriterija. Gradske su mreže vremenski "zastarjele", s visokim postotkom uništenosti repera, izvedene pretežno tehničkim nivelmanom povećane točnosti, neusklađene s prirodnim širenjem i povećanjem izgrađenosti gradova. Vremenski redoslijed njihove obnove trebao bi se utvrditi i ovisiti npr. o radovima nove sustavne izmjere gradova, koncentraciji, obimu i intenzitetu građevinskih, industrijskih i drugih poduzetničkih aktivnosti, predviđanju intenzivnijih radova planske izgradnje, uređenja vodotoka, komunalne infrastrukture ili sličnih aktivnosti za koje je neophodna kvalitetna i ažurna visinska osnova. 6. Prijedlog održavanja visinskog sustava Kontinuirano održavanje visinskog sustava je temeljna pretpostavka njegove ažurnosti i mogućnosti uporabe od različitih geodetskih i negeodetskih korisnika na cjelokupnom državnom teritoriju. S korisničkog aspekta, pod ažurnošću se podrazumijeva usklađenost materijalne osnove visinskog sustava, odnosno polja repera i nivelmanskih mreža geometrijskih nivelmana svih redova točnosti, s pripadnom uporabnom dokumentacijom i sigurnost da su evidencije polja repera usklađene s njihovom očuvanošću (suglasje terenskog stanja i dokumentacije). Zaseban problem indirektno povezan s tom osnovom je njen obim, odnosno činjenica da li gustoća, raspored, brojnost i položaj repera zadovoljavaju potrebe korisnika. U tom su smislu moguće različite situacije, koje se i indirektno odražavaju na održavanje visinskog sustava i aktivnosti njegove dopune, projektiranja novih radova, dugoročnija poboljšanja i udovoljenja potrebama korisnika. U užem smislu takve se vrste radova ne bi mogle neposredno uključiti u kontekst održavanja u užem smislu. Osim potrebe da održavanje visinskog sustava osigura egzaktnu usklađenost uporabnih podataka sa stanjem očuvanosti polja repera, ono mora osigurati i kvalitetu same uporabne dokumentacije. Zato se dokumentacija kontinuirano mora usklađivati po formi i obliku s recentnim tehničkim i tehnološkim mogućnostima izrade i distribucije korisnicima, odnosno mora se sadržajno korigirati obzirom na terenske promjene koje nisu vezane uz uništenje repera, već npr. njihovu prestabilizaciju, preračunavanje, izmještanje i sl. Prethodno dimenzioniranje i određenje održavanja visinskog sustava ima uži smisao i odnosi se prije svega na čuvanje postojeće osnove visinskog sustava koja je ustrojena i razvijena na državnom teritoriju i osiguravanje njene funkcionalnosti tijekom vremena u punom obimu. Za razliku od takvog određenja, u širem smislu bi se pod održavanje visinskog sustava mogli svesti i cjelokupni radovi periodične obnove tog sustava (dostabilizacija repera i reniveliranje mreža), radovi progušćenja postojećih i izvedbe novih mreža, radovi redefiniranja tog sustava i svi drugi radovi koji su povezani s visinskom osnovom i njenim izmjenama, dopunama i korekcijama. Obzirom na kompleksnost takvog određenja, kao i na trenutnu situaciju i stanje visinskog sustava Republike Hrvatske, neophodno je ipak ograničiti se na uže određenje procesa održavanja, tj. na definiranje i implementiranje sustava čuvanja visinske osnove, izdavanja podataka korisnicima i osiguravanja njene funkcionalnosti u punom, do sad očuvanom, obimu. U prilog takvom pristupu govori i nekoliko bitnih elemenata. Prije svega, u ovom je trenutku obzirom na cjelokupno ekonomsko-financijsko stanje i prioritete obavljanja temeljnih geodetskih radova na državnom teritoriju, teško očekivati relativno brzo i obimno pokretanje sustavnih nivelmanskih radova, iako niz argumenata govori u prilog takve potrebe. Posebno je važno naglasiti da u stručno geodetskom smislu za tu svrhu postoji neophodna podloga. Ona je određena novom i ažurnom evidencijom te uporabnom dokumentacijom polja repera i mreža geometrijskih nivelmana, izrađenom tijekom revizije i sređenja visinskog sustava. Dakle, početno stanje koje je u narednom razdoblju neophodno očuvati i održavati je konkretno i u potpunosti poznato, sve do razine svakog pojedinog repera uključenog u sustav, odnosno svake pojedine visinske razlike.

15

U pogledu definiranja konkretnih rješenja, ustroja i djelokruga, načina i postupaka te drugih elemenata čuvanja visinske osnove neophodno je uvažiti zakonsku osnovu koja već postoji i koja uređuje geodetsku djelatnost u Republici Hrvatskoj, tj. od Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Jednim dijelom odredbi tog Zakona precizno su određeni neki bitni elementi koji uvjetuju moguća rješenja, a detaljno su analizirani i pojašnjeni u (Feil i Rožić 2001). Rukovodeći se zakonskom podlogom i organizacijskim okvirom Državne geodetske uprave i nastojanjem da se zadaća čuvanja i održavanja visinskog sustava realizira: efikasno, ekonomično, stručno i sukladno realnim mogućnostima, mogu se iznijeti slijedeći konkretni prijedlozi. U okviru središnjeg ureda Državne geodetske uprave u Zagrebu trebalo bi, sukladno njegovom unutarnjem organizacijskom ili funkcijskom ustrojstvu, formirati zasebnu cjelinu koja bi kontinuirano i sustavno radila na problematici održavanja visinskog sustava. Ova bi organizacijska ili funkcijska cjelina trebala obaviti i u budućem razdoblju obavljati slijedeće poslove:

- izraditi temeljne registre i evidencije nivelmanskih vlakova i mreža geometrijskog nivelmana te polja repera u analognom i digitalnom obliku,

- izraditi dokumentaciju neophodnu za organiziranje i obavljanje periodične terenske kontrole stanja očuvanosti polja repera geometrijskog nivelmana uključujući definiranje tehničkih naputaka, postupaka i kriterija

- voditi i koordinirati poslove periodične kontrole očuvanosti polja repera, - prikupljati i sistematizirati podatke periodične i kontinuirane kontrole očuvanosti polja

repera, - ažurirati temeljne registre i evidencije polja repera sukladno podacima očuvanosti

prikupljenim periodičnim i kontinuiranim kontrolama očuvanosti, uz zasebno vođenje registra i evidencije uništenih repera

- usklađivati uporabnu dokumentaciju s podacima očuvanosti polja repera i usklađivati kvalitetu uporabne dokumentacije polja repera s recentnim tehničko-tehnološkim mogućnostima,

- usklađivati registre i uporabnu dokumentaciju polja repera s pojedinačnim prijavama nositelja prava na nekretninama ili investitora, a u svezi s uništenjem repera ili radovima njihovog izmještanja i uklanjanja,

- planirati i predlagati obnove polja repera i mreža geometrijskih nivelmana sukladno praćenju razine njihove očuvanosti,

- sudjelovati u procesu pripreme i izdavanja uporabne dokumentacije polja repera i mreža sukladno zahtjevima korisnika podataka. Sukladno aktivnostima i djelokrugu poslova koji bi se obavljao u središnjem uredu, u

područnim uredima i ispostavama Uprave obavljao bi se obim poslova vezan uz neposredan terenski uvid u stanje očuvanosti. Neposredan terenski uvid trebalo bi obavljati na dvije razine. Jedna je razina periodička i trebalo bi je sustavno obavljati u približno pravilnim vremenskim intervalima. Druga je razina kontinuirana i odnosila bi se na "svakodnevnu" obradu i registriranje podataka očuvanosti (uništenosti) sukladno prijavama nositelja prava na nekretninama, izvoditelja ili investitora radova koji prijavljuju uništenje, oštećenje ili potrebu izmještanja repera. Poslove kontinuiranog ("svakodnevnog") praćenja očuvanosti polja repera, područni uredi i ispostave obavljali bi u potpunosti autonomno, ali uz obvezu da, također periodično, relevantne podatke dostavljaju središnjem uredu. Prethodno predloženi i načelni organizacijski oblik čuvanja polja repera u kadrovskom i stručnom smislu, bar u razdoblju priprema za implementiranje, ne bi bio suviše zahtjevan. Zahtijevao bi u središnjem uredu Uprave jednog ili dva stručnjaka s kvalifikacijskom strukturom diplomiranih inženjera geodezije te po jednog stručnjaka na razini svakog područnog ureda ili ispostave s kvalifikacijskom strukturom geometra (minimalno). Stručnjaci središnjeg ureda bi primarno obavljali djelokrug poslova povezanih s održavanjem sustava, dok bi stručnjaci u područnim uredima i ispostavama, najobimnije poslove periodičnog neposrednog uvida u stanje

16

očuvanosti repera, obavljali sekundarno i vezano uz utvrđene vremenske intervale (godišnji, dvogodišnji ili višegodišnji). Pri tom, neophodno je osigurati centralizirano vođenje cjelokupnog procesa uz stvaranje efikasne uzajamne veze središnjeg ureda i područnih ureda, odnosno ispostava. U pogledu opreme neophodne za obavljanje navedenih aktivnosti zadovoljavajuću osnovu činila bi standardna računalna oprema. U kontinuitetu, a u smislu povišenja efikasnosti, korisno bi bilo direktno informatičko povezivanje središnjeg ureda i ispostava. Temeljem prethodnih prijedloga, razvidno je da u problematiku održavanja visinskog sustava nije uključen segment dostabilizacije repera i njihove izmjere. Naime, u prijedlogu se polazi od pretpostavke da radove dostabilizacije i izmjere, posebno periodične obnove, ne bi trebalo izvoditi na razini i isključivo s resursima Državne geodetske uprave. U te radove trebali bi biti uključeni i drugi subjekti obavljanja geodetske djelatnosti na razini države, ustanove, tvrtke i dr., a u granicama svojih mogućnosti i ovlasti. Osim prethodnih prijedloga, mogući su i drugačiji pristupi rješavanju problematike održavanja visinskog sustava, jer visinski sustav je samo jedan dio, kompleksnijeg, prostornog sustava Republike Hrvatske. Svakako bi bilo neophodno i problematiku visinskog sustava uklopiti u taj širi i složeniji okvir, s nastojanjem da se definiraju efikasna, ekonomična, sustavna i cjelovita rješenja. 7. Zaključak Sadržaj "Studije o obnovi i održavanju visinskog sustava Republike Hrvatske" (Feil i Rožić 2001) i u njoj sadržani podaci, rezultati, objašnjenja, analize i prijedlozi logičan su nastavak svih sustavnih nivelmanskih radova koji su se na sređenju visinskog sustava Republike Hrvatske obavili u razdoblju od 1992. do 2001. godine. Studija daje detaljan pregled nivelmanskih radova geometrijskih nivelmana obavljenih na teritoriju Hrvatske u duljem razdoblju njihovog obavljanja, ocjenu stanja tih radova i stanja visinskog sustava naslijeđenog u trenutku stjecanja samostalnosti i suverenosti države, te svih sustavnih radova obavljenih nakon stjecanja samostalnosti. Cjelokupan sadržaj vezan uz ovu problematiku sagledan je objektivno i krajnje kritički te su posebno naglašeni svi oni elementi koji stjecajem različitih okolnosti i uvjeta negativno djeluju na kvalitetu, uvažavanje suvremenih standarada i znanstveno-stručnih kriterija. Posebno je ukazano na tijek obavljanja radova, karakteristike i osobine rezultata radova i na one elemente koji su uvjetovali pojedina rješenja kao jedina moguća rješenja, sukladna trenutku i karakteristikama opažačkog materijala i drugim raspoloživim podacima. Na temelju takvog kritičkog pristupa, valoriziranja i verificiranja podataka razrađeni su i u Studiji predočeni detaljni podaci razine očuvanosti visinskog sustava i njegove točnosti. Ovi podaci krajnje konkretno i precizno daju detaljnu i egzaktnu sliku trenutnog stanja visinskog sustava, ukazujući direktno i indirektno na razloge koji su najvjerojatnije do njega doveli, odnosno na putove i načine njegovog poboljšanja. Također, iznesene su ideje i prijedlozi za obavljanje radova u narednom razdoblju, a koje bi mogle poslužiti kao dobra osnova za detaljno planiranje, razradu i strategijske odluke povezane s ukupnom problematikom visinskog, odnosno prostornog sustava Republike Hrvatske. Naravno, obzirom na kompleksnost problematike i određeni broj elemenata koje je vrlo teško u ovom trenutku predvidjeti i procijeniti nije bilo moguće sadržaj Studije u pojedinim dijelovima još detaljnije produbiti i precizirati krajnje detaljna i ultimativna rješenja. Njihovo bi preciziranje trebalo i moralo biti ipak rezultat procesa u kojem bi se uspješno pomirile želje i nastojanja s trenutnim mogućnostima i objektivnom situacijom. Ne ponavljajući niz pojedinih ocjena i zaključaka iznesenih i navedenih u sadržaju Studije, može se općenito zaključiti da je temeljni postulat poboljšanja i unapređenja visinskog sustava Republike Hrvatske, kao uostalom i drugih segmenata temeljnih geodetskih radova, kontinuirano i sustavno izvođenje tih radova u narednom razdoblju. Uz solidno planiranje radova, iskorištenje svih potencijala države i geodetske znanosti i struke, a polazeći od konkretne i egzaktne ocjene postojećeg stanja moguća su i u srednjoročnim razdobljima zamjetna poboljšanja.

17

Zahvala: Autori Studije izražavaju zahvalnost Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, gospodinu Branimiru Gojčeti, dipl. ing. i gospodinu dr. sc. Željku Bačiću te njihovim suradnicima i djelatnicima Uprave na uspješnoj suradnji tijekom realizacije projekata sustavne izvedbe nivelmanskih radova geometrijskog nivelmana u razdoblju 1992.-2001. godine. Također, autori Studije izražavaju zahvalnost geodetskim tvrtkama: Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, Geodetski zavod d.d. iz Splita i Geodetski zavod d.d. iz Osijeka te njihovim stručnjacima na uspješnoj suradnji i kvalitetnoj koordinaciji radova. Autori Studije posvećuju ovaj rad, kao i Studiju u cjelini, prof. emeritusu Stjepanu Klaku, uz čiji je stručni i znanstveni doprinos ukupna realizacija projekata sustavne izvedbe nivelmanskih radova u razdoblju 1992.-2001. godine poprimila učinkovit, argumentiran, vjerodostojan te znanstveno-stručno utemeljen okvir i sadržaj. Literatura: Brockmann, E., Harsson, B.G., Ihde, J. (2001): Geodetic Reference System of the Republic of Croatia, Consultants

Final Report on Horizontal and Vertical Datum Definition, Map projection and Basic Networks, Tehnical Report, June 2001.

Feil, L., Klak, S., Rožić, N., Gojčeta, B. (1999): National report of the Republic of Croatia on the high system, Mitteilungen des Bundesamtes für Kartographie und Geodäsie, Band 6, EUREF Publication No. 7/I, Frankfurt am Main, 142-148.

Feil, L., Klak, S., Rožić, N., Gojčeta, B. (1999): National report of the Republic of Croatia on the Height System, Veröffentlichungen der Bayerischen Kommission für die Internationale Erdmessung der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Report on the Symposium of the IAG Subcommission for Europe (EUREF) held in Prague, 2-5 June 1999, München, Heft Nr. 60, 146-149.

Feil, L., Rožić, N. (2000): UELN geopotencijalni i normalni visinski sustav Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Feil, L., Rožić, N. (2000a): Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Feil, L., Rožić, N. (2001): Studija o obnovi i održavanju visinskog sustava Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1992): Studija o sređivanju geometrijskog nivelmana na području Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1993): Pravilnik o radovima geometrijskog nivelmana – prijedlog, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1994): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u II. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1994a): Podaci o reperima - knjiga 1, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb, 1994.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1995): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u I. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1995a): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u III. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1995b): Povezivanje nivelmana visoke točnosti Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Mađarske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1996): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u VIII. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1996a): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u IV. nivelmanskom poligonu II.NVT - prvi dio, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1997): Ispitivanje mogućnosti određivanja geopotencijalnih visina, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1997a): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u VI., XIV., XV. i XVI. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1997b): Povezivanje nivelmana visoke točnosti Republike Hrvatske i Republike Mađarske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1997c): Precise levelling data of the Republic of Croatia for the United European Levelling Network, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1998): Connecting of levelling of high accuracy between the Republic Hungary and the Republic of Croatia in geopotential height system. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1998a): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u V. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

18

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1998b): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u IV. nivelmanskom poligonu II.NVT - drugi dio, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1998c): Podaci o reperima - knjiga 2, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1999): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u VIII. nivelmanskom poligonu II.NVT – dopuna, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1999a): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u IX. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (1999b): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u XII. nivelmanskom poligonu II.NVT, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Klak, S., Feil, L., Rožić, N. (2000): Povezivanje nivelmana visoke točnosti Republike Hrvatske i Republike Mađarske - drugi dio, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Rožić, N. (1992): Kompjutorski program za izjednačenje nivelmanskih mreža – NIVEL, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992.

Rožić N. (1995): Ispitivanje slučajnih i sistematskih pogrešaka u geometrijskom nivelmanu, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, doktorska disertacija, Zagreb.

Rožić, N., Feil, L. (2000): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u VII. i XI. nivelmanskom poligonu II.NVT i izjednačenje otočkih nivelmanskih mreža, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Rožić, N., Feil, L., Pavičić, S. (2000): Review of Activities on Levelling Works in the Republic of Croatia 1999-2000, Veröffentlichungen der Bayerischen Kommission für die Internationale Erdmessung der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Report on the Symposium of the IAG Subcommission for Europe (EUREF) held in Tromsø, 22-24 June 2000, München, Heft Nr. 61, 362-365.

Rožić, N., Feil, L., Pavičić, S. (2001): Podaci o reperima - knjiga 3, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb.

Rožić, N., Klak, S., Feil L. (1999): Izjednačenje nivelmanskih mreža svih redova u III. i VIII. nivelmanskom poligonu II.NVT – dopune, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Rožić, N. (2001): Fundamental levelling networks and height datums at the territory of the Republic of Croatia, Acta Geodaetica et Geophysica Hungarica, Budapest, Vol. 36 (2), 231-243.

Study about Renewal and Maintenance of the Height System of the Republic of Croatia

ABSTRACT. In the period from 1992 till 2001 significant and extensive works on processing of height system data were carried out. This works were connected with many elements, from field revision of benchmarks to processing and adjustment of measurement data. Main goal of work where establishment of appropriate and up to date state height system for professional and scientific use. On the basis of carried works detailed views to preservance status of benchmarks fields and geometric levelling measurement accuracy were determined. Those results were used like basis for final estimation of present situation and concrete proposals in respect to renewal and height system quality improvement. Proposal of maintenance system were also elaborated in respect to provide efficient height system use. Key words: height system, geometric levelling, levelling networks.