Studija Ludbreg i Pregrada lektorirano - ZMAG

Ispitivanje kvalitete života u gradovima

Ludbregu i Pregradi

STUDIJA

2

NARUČITELJ Zelena mreža aktivističkih grupa Vukomerić 23/3, 10 418, Dubranec

IZVRŠITELJ dr. sc. Dražen Šimleša

DATUM UGOVORA 3. lipnja 2019.

IME PROJEKTA Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju

VRSTA DOKUMENTA

Studija kvalitete života u Ludbregu i Pregradi

VODITELJ ISTRAŽIVANJA dr. sc. Dražen Šimleša STATISTIČKA OBRADA

PODATAKA Miroslav Rajter

MJESTO I DATUM

Vukomerić, travanj 2020.

3

Pred vama je studija Ispitivanje kvalitete života u gradovima Ludbregu i Pregradi koja je izrađena u sklopu projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju (PDSE). Taj projekt vodi udruga Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) u suradnji sa švicarskim partnerom, Komorom za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeve (APRES-GE), i hrvatskim partnerima – gradovima Ludbregom i Pregradom.

Projekt se financira preko Švicarsko-hrvatskog programa suradnje koji provodi Ured za udruge Vlade RH kroz poziv Osnaživanje hrvatsko-švicarskih partnerstava za lokalni društveno-

ekonomski rast i razvoj.

Opći je cilj projekta kroz suradnju i partnerstvo udruge ZMAG, jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnoga društva, medija u lokalnoj zajednici i švicarskog partnera:

Ù osnažiti održivi lokalni ekonomski razvoj Ludbrega i Pregrade, Ù primijeniti i promovirati koncept i vrijednosti društvene i solidarne ekonomije (DSE), Ù promovirati doprinos ispunjavanju sedamnaest UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (COR)

kroz razvijene i implementirane lokalne modele dobre prakse. Specifični ciljevi projekta su:

Ù razviti i implementirati modele dobre lokalne prakse u Ludbregu i Pregradi, Ù ojačati kapacitete Ludbrega i Pregrade za upravljanje održivim lokalnim gospodarskim i

društvenim razvojem uz korištenje koncepta i vrijednosti DSE-a, Ù jačati dugoročno partnerstvo i umrežavanje hrvatskih i švicarskih institucija, lokalnih

samouprava i organizacija civilnoga društva, Ù promicati razvoj lokalnih modela dobre prakse te koncepta i vrijednosti društvene i

solidarne ekonomije u Hrvatskoj. Na početku projekta bilo je potrebno provesti istraživanje o stavovima stanovnika Ludbrega i Pregrade o kvaliteti života u njihovim gradovima, o njihovu doživljaju grada, kvaliteti života, radu lokalne samouprave, o tome što ih veseli i čini ponosnima, pozitivnim stvarima koje ih okružuju ili pak izazovima i nedostacima koje smatraju da treba unaprijediti. Istraživanje se provodilo u dva smjera. Prvo kroz metodu ankete i pripadajući upitnik na većem broju stanovnika obaju gradova. Drugo kroz fokus grupe u oba grada koje su bile sastavljene od važnih dionika Ludbrega i Pregrade, pri čemu se provodio grupni intervju i razgovaralo o potrebama i očekivanjima, zadovoljstvu životom i doprinosu društvenom razvoju u lokalnoj zajednici u kojoj su aktivni. Ova studija sastoji se od predstavljanja rezultata obaju smjerova: i kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja. Prvo ćemo predstaviti rezultate ankete, nakon toga rezultate fokus grupa, a zatim ćemo iznijeti zaključke i preporuke.

4

Potrebno je naglasiti da su istraživanje i studija prvi korak prema ostvarenju projektnih ciljeva. Ova studija priprema teren, odnosno potrebna je kako bi se prema rezultatima istraživanja izdvojile teme i područja koja su najpoželjnija i najpogodnija za razvoj u Ludbregu i Pregradi u skladu s konceptom i vrijednostima društvene i solidarne ekonomije. Na osnovu rezultata istraživanja i detektiranja najvažnijih tema i područja potrebno je organizirati niz praktičnih treninga o korištenju društvene i solidarne ekonomije u razvoju konkretnih tema i područja, za što je zadužena partnerska organizacija iz Švicarske (APRES-GE). Nakon toga glavni nositelj projekta, organizacija ZMAG, treba osigurati mentorsku podršku za razvoj javnih politika u smjeru društvene i solidarne ekonomije, odnosno otvoriti i predložiti moguće smjerove i aktivnosti za implementaciju projekata u detektiranim područjima i temama.

ANKETA

Ispitivanja stavova o kvaliteti života danas su izrazito prisutna ne samo u znanstvenom području nego dobivaju i značajnu pažnju medija, organizacija civilnoga društva i javnosti. Kvaliteta života ljudi, odnosno ostvarena dobrobit u nekome društvu, zaokuplja našu pažnju još od pojave Indeksa ljudskog razvoja UN-a 1990. godine. Od tada se Indeks nekoliko puta unapređivao i mijenjao kako bi uključio sve bitno što utječe na društveni razvoj, odnosno na ostvarenu kvalitetu života u nekoj državi. No pokrenuo je na neki način i novu paradigmu mjerenja uspjeha neke države za što je dotad neprikosnoveno bilo praćenje ekonomskoga rasta kroz rast BDP-a (bruto domaćeg proizvoda). Danas je sve očitije da glavno pitanje za uspješan, uravnotežen i ravnopravan razvoj nekoga društva nije rast BDP-a, nego što se dogodilo s ostvarenim dobitkom, na koji je način raspodijeljen u društvu, u što se ulaže, što mu sve doprinosi i što je ostalo skriveno i nezabilježeno u ekonomskome rastu, a izrazito je bitno za osjećaj zadovoljstva ljudi. Danas je puno važnije kakva je kvaliteta života u društvu. Kvaliteta života, naime, uključuje i ekonomsku dimenziju, ne zanemaruje njezinu važnost, ali istražuje postignuća i u drugim važnim područjima svakoga društva i civilizacije, a to su obrazovanje, zdravstvo, socijalna pitanja, jednakopravnost između različitih društvenih skupina, učinkovit sustav pravosuđa, razina korupcije, odnos prema okolišu, resursima i slično. Tako danas, primjerice, Europska Unija prati indeks kvalitete života koji je zbroj postignuća u čak devet dimenzija. Svjetski indeks sreće prati ostvarenje sreće u društvu s obzirom na: BDP po stanovniku, razinu socijalnih prava i podrške, očekivanu životnu dob, slobodu samostalnoga izbora stila života, ostvarenost ponašanja u skladu s darežljivošću i velikodušnošću, odnosno ponašanja koja su suprotna od sebičnosti i samoljublja, i percepciju korupcije u društvu. Posljednjih je godina posebno zanimljiv i pristup sa Sveučilišta u Leedsu gdje se razvija koncept Dobar život za sve u okviru planetarnih ograničenja (A Good Life For All Within Planetary Boundaries) koji, kako i samo ime kaže, istražuje mogućnosti ostvarenja dobrobiti i kvalitetnoga života u okviru naših ekosustava i ograničenih

5

resursa na planetu. Radi se o jedinstvenoj matrici koja prati stanje u nekoj državi s obzirom na odnos prema devet planetarnih ograničenja, čije su praćenje razvili na Stockholm Resilience Centre i društvenih indikatora opisanih u knjizi Doughnut Economics: Seven Ways to Think Like a

21st Century Economist autorice Kate Raworth. Njihova analiza daje vrlo upečatljiv i vizualno atraktivan prikaz koliko neka zemlja istovremeno uspijeva živjeti održivo i ne prelazi devet globalnih okolišno-resursnih ograničenja, odnosno u najvećoj mjeri ispunjava društvene indikatore opisane u knjizi Doughnut Economics.

Svega nekoliko navedenih indikatora kvalitete života i dobrobiti pokazuju da su mjerenja ostvarenosti kvalitete života kompleksan i zahtjevan posao s obzirom na to koliko različitih dimenzija i podindikatora uključuju. Prije izrade našega upitnika proučavali smo znanstvenu i istraživačku literaturu te smo se i sami uvjerili u brojnost istraživanja i mjernih ljestvica i njihovu veličinu. Možemo nabrojati upitnike, istraživanja i izvještaje koje smo konzultirali prije nego što smo se upustili u izradu naše ankete.

â Eurobarometer Quality of Life in European Cities – veliko istraživanje koje prati kvalitetu života u većim europskim gradovima ispitujući razinu zadovoljstva građana i građanki s obzirom na usluge i infrastrukturu, stanje u okolišu i osobnu situaciju i položaj ispitanika.

https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm

â European Quality of Life Survey (EQLS) – istraživanje koje se provodi svake četiri godine s glavnim fokusom na tri područja: subjektivni osjećaj kvalitete života i osjećaje o bitnim životnim temama, kvalitetu društva kroz praćenje stavova o društvenoj isključenosti i socijalnoj pravdi, povjerenje u institucije i ljude, razinu otvorenosti za participaciju građana i slično te kvalitetu javnih usluga, odnosno stavove o kvaliteti zdravstva, brizi za starije osobe, skrbi za djecu i ostale javne usluge.

https://www.eurofound.europa.eu/surveys/european-quality-of-life-surveys/european-quality-of-life-survey-2016

â The Community Life Survey – istraživanje koje se provodi svake godine u britanskim gradovima; više je usmjereno na osjećaj kvalitete života u lokalnoj zajednici pa prati i razinu volontiranja i aktivizma, društvene mreže i povezanost u susjedstvu.

https://www.gov.uk/government/statistics/community-life-survey-2018-19

â Quality of Life Survey s Novog Zelanda – istovremeno prati stavove o kvaliteti života u područjima sigurnosti, usluga, mobilnosti, kulture i drugima s percepcijom vlastite pozicije i zadovoljstva ostvarenog osobnom dobrobiti u lokalnoj zajednici.

http://www.qualityoflifeproject.govt.nz/survey.htm

6

â Analizirali smo i manje upitnike o kvaliteti života i zadovoljstvu životom u lokalnoj zajednici poput, primjerice, Community Quality of Life Survey koji se koristi na Sveučilištu u Nevadi ili Quality of Life Questionnaire sa Sveučilišta McGill ili pak ispitivanje o kvaliteti života u lokalnoj zajednici kakav je za vijeće četvrti Islington u Londonu radila agencija IPSOS.

Za naš upitnik bilo je potrebno imati ravnotežu između pitanja koja se odnose na kvalitetu života i svih područja koja pripadaju u tu kategoriju, ali s obzirom na ciljeve projekta PDSE-a uključili smo i pitanja koja se odnose na zadovoljstvo života u lokalnoj zajednici sa svojim podtemama. Bilo je potrebno stvoriti upitnik koji neće biti predug, odnosno vremenski prezahtjevan, kako ne bismo odvratili stanovnike Ludbrega i Pregrade od ispunjavanja, ali ni prekratak jer se radi o kompleksnoj i širokoj temi. Naš je upitnik na kraju imao osamdeset i dva izdvojena pitanja uz napomenu da su neka pitanja sadržavala više potpitanja pa ukupni broj pitanja dolazi do brojke devedeset. Također, anketa je bila podijeljena u nekoliko cjelina radi lakšega praćenja i ispunjavanja. To su: osnovni podaci, osjećaji prema gradu i užoj lokalnoj zajednici, vlastiti dom, osjećaj sigurnosti, razina povjerenja u ljude i javnu upravu te stavovi o kvaliteti rada javne uprave, volontiranje i aktivizam, izgled grada i vidljivi problemi, kvaliteta javnih usluga, financijska situacija i ekonomski status, psihofizičko zdravlje, međuljudski odnosi, osjećaj sreće i osobnoga blagostanja, samopercepcija i sociodemografska pitanja. Radi se o prilično zahtjevnom upitniku, no vrlo dobra koordinacija između partnerskih organizacija i institucija na projektu osigurala je dovoljnu količinu ispunjenih anketa.

Upitnik koji je napravljen za ovaj projekt nalazi se negdje na sredini istraživanja kvalitete života na Novom Zelandu i The Community Life Survey iz Velike Britanije. Odustali smo od praćenja spomenutih istraživanja koja se provode na razini Europske Unije jer smo pri dubljem uvidu u anketna pitanja uvidjeli da se radi o upitnicima koji su primjereniji velikim gradovima. Mnoga pitanja koja se tiču infrastrukture ili kvalitete javnih usluga nisu primjenjiva na gradove koji su dio projekta PDSE-a, gradiće kao što su Ludbreg i Pregrada. Novozelandski upitnik nam je puno bliži prema strukturi pitanja s obzirom na to da na otoku postoji mnogo malih gradova. Upitnik o zadovoljstvu životom u lokalnoj zajednici iz Velike Britanije zanimljiv je jer pokriva brojne teme koje su bitne za ciljeve projekta PDSE-a poput aktivizma i povezanosti u lokalnoj zajednici, razine volontiranja ili odnosa u susjedstvu.

U rujnu 2019. godine dovršen je anketni upitnik i istraživanje je počelo. U Ludbregu je prikupljeno 99 ispunjenih anketa, a u Pregradi 67. Jedna anketa iz Ludbrega proglašena je nevažećom jer je bila napola ispunjena pa stoga nije uključena u analizu. Ukupan broj anketa na kraju je bio 165.

Tablica 1 Raspored ispitanika po gradovima

7

Varijabla Grupa N %

Zaokružite grad u kojem živite

Ludbreg 98 59,4

Pregrada 67 40,6

Total 165 100,0

Većina ljudi koji su ispunili anketu živi u Ludbregu i Pregradi deset i više godina te stoga dajemo zajednički grafikon. Premda u oba grada možemo pratiti znakove pada broja stanovništva prema službenom popisu stanovništva, uviđamo da se ne radi o velikim i značajnim brojevima. Grad Pregrada, primjerice, bilježi i povećanje broja stanovnika uglavnom iz okolnih sela i naselja koji dolaze u grad radi pogodnosti i bolje kvalitete života.

Tablica 2 i grafikon 1 Koliko dugo živite u Vašem gradu?

Varijabla Grupa N M SD

Manje od

godine

dana

1 – 2

godine 2 – 5 5 – 10

Preko 10

godina

% % % % %

Koliko dugo živite u Vašem

gradu?

Ludbreg 98 4,7 ,91 4,1 1,0 3,1 5,1 86,7

Pregrada 67 4,7 ,66 ,0 1,5 7,5 7,5 83,6

Total 165 4,7 ,82 2,4 1,2 4,8 6,1 85,5

Važan dio ankete o kvaliteti života su pitanja o osobnim osjećajima prema gradu ili lokalnoj zajednici. Pitali smo stanovnike Ludbrega i Pregrade jesu li sretni što žive u svome gradu, osjećaju li ponos, imaju li dobar odnos s ljudima koji ih okružuju. Zanimala nas je razina povezanosti i povjerenja u gradovima.

8

Tablica 3 i grafikon 2 Razina ponosa zbog života u svome gradu


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu

se odlučiti Slažem se

Apsolutno

se slažem

% % % % %

Osjećam se ponosno što sam

stanovnik/ca moga grada.

Ludbreg 98 3,8 1,01 4,1 4,1 23,5 41,8 26,5

Pregrada 67 4,2 ,69 ,0 1,5 10,4 53,7 34,3

Total 165 4,0 ,91 2,4 3,0 18,2 46,7 29,7

Vidimo da je velika većina stanovnika obaju gradova u većoj ili manjoj mjeri ponosna. U Ludbregu se 68,3 % anketiranih osjeća ponosno što su stanovnici grada, odnosno odgovorili su da se slažu ili da se apsolutno slažu s tom tvrdnjom. U Pregradi je ponosnih građana još i više, čak 88 % od svih ispitanih zaokružilo je jednu od te dvije opcije. Vidimo i da je zasta malo onih koji se ne slažu s tom tvrdnjom. Sljedeće je pitanje bilo u sličnome tonu: pitali smo građane osjećaju li svoj grad kao super mjesto za život. Vidimo da se ponovno velika većina građana slaže s tom tvrdnjom, uz ponovno nešto malo više postotke u Pregradi (85,1 % naspram 80,6 %). Tablica 4 i grafikoni 4 i 5 Moj grad je super mjesto za život


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu

se odlučiti Slažem se

Apsolutno

se slažem

% % % % %

Moj grad je super mjesto za

život.

Ludbreg 98 4,0 ,87 3,1 2,0 14,3 55,1 25,5

Pregrada 67 4,0 ,69 ,0 4,5 10,4 67,2 17,9

9

Total 165 4,0 ,80 1,8 3,0 12,7 60,0 22,4

Također, većina ispitanika složila se s tvrdnjom da se osjećaju dijelom lokalne zajednice pa stoga taj prikaz predstavljamo u zajedničkom grafikonu.

Tablica 5 i grafikon 6

Osjećam se dijelom lokalne zajednice


Ne

osjećam

se niti

malo

Ne

osjećam

puno da

sam dio

lokalne

zajednice

Ne mogu

procijeniti

Donekle

osjećam

da

pripadam

U

potpunosti

se

osjećam

dijelom

lokalne

zajednice

% % % % %

Osjećam se dijelom lokalne

zajednice.

Ludbreg 98 3,9 1,13 4,1 12,2 9,2 41,8 32,7

Pregrada 67 4,1 ,96 1,5 6,0 13,4 38,8 40,3

Total 165 4,0 1,06 3,0 9,7 10,9 40,6 35,8

10

No na pitanje koliko im je važan taj osjećaj, ali i osjećaj pripadanja susjedstvu, dobili smo po prvi put značajnije razlike. U Ludbregu 59,4 % ljudi smatra da je to važno ili izrazito važno, dok je u Pregradi, slično kao u prethodnim pitanjima, čak 83,5 % ispitanika odgovorilo potvrdno. Razlozi zbog kojih netko osjeća da pripada zajednici, ali ne ocjenjuje je li mu/joj je to važno mogu biti višestruki; ljudi imaju različitu percepciju susjedstva, a mnogi stavove prema užoj socijalnoj okolini razdvajaju od stavova prema široj okolini, odnosno gradu.

Tablica 6

Koliko je važno osjećati se djelom lokalne zajednice i imati osjećaj pripadanja svome susjedstvu?


Nije mi

uopće

važno

Nije mi

toliko

važno

Ne mogu

procijeniti

Važno mi

je

Izrazito mi

je važno

% % % % %

Koliko Vam je važno osjećati se

dijelom lokalne zajednice i

imati osjećaj pripadnosti

svome susjedstvu?

Ludbreg 98 3,6 1,18 7,1 16,3 9,2 48,0 19,4

Pregrada 67 3,9 ,74 1,5 6,0 9,0 73,1 10,4

Total 165 3,7 1,04 4,8 12,1 9,1 58,2 15,8

Razina povjerenja u lokalnoj zajednici dobila je manji postotak slaganja, iako treba naglasiti da se i dalje radi o pozitivnom ozračju jer je broj onih koji imaju povjerenje ipak veći od onih koji se

Ne osjećam se niti malo; 3%

Ne mogu procijeniti; 9,7

Ne mogu procijeniti; 10,9

Donekle osjećam da pripadam; 40,6

U potpunosti se osjećam djielom lokalne zajednice; 35,8

Ne osjećam se niti malo Ne mogu procijeniti

Ne mogu procijeniti Donekle osjećam da pripadam

U potpunosti se osjećam djielom lokalne zajednice

11

ne slažu s tvrdnjom da se većini ljudi u njihovoj lokalnoj zajednici može vjerovati. Pregrada je i tu na vrlo dobrih ukupnih 56,7 % ispitanih koji smatraju da mogu vjerovati većini ljudi u svojoj lokalnoj zajednici, a Ludbreg na 37,8 %. Treba istaknuti da je mnogo onih koji nisu mogli procijeniti; njihov udio zauzima trećinu u Pregradi i skoro 40 % u Ludbregu.


Vjerujem većini ljudi u mojoj lokalnoj zajednici


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu

procijeniti Slažem se

Apsolutno

se slažem

% % % % %

Općenito govoreći, većini ljudi

u mojoj lokalnoj zajednici može

se vjerovati.

Ludbreg 98 3,2 ,91 4,1 18,4 39,8 33,7 4,1

Pregrada 67 3,5 ,80 1,5 10,4 31,3 52,2 4,5

Total 165 3,3 ,88 3,0 15,2 36,4 41,2 4,2

Treba istaknuti da je razina povjerenja u Hrvatskoj izrazito mala i zabrinjavajuća. U tom smislu, lokalne zajednice u kojima ipak veći broj ljudi izražava osjećaj povjerenja prema ljudima oko sebe možemo smatrati pozitivnom anomalijom. Drugim riječima, izrazito je teško imati i njegovati povjerenje u društvu kojemu to nedostaje. Prema Eurobarometru 471 (2018.) Hrvatska je među zemljama s najnižom razinom povjerenja između ljudi, a iznosi svega 29 %. U tom kontekstu, podaci iz dvaju gradova koji su dio projekta PDSE-a daju optimističniju sliku. Radi se o dobrim postocima s obzirom na ukupni kontekst. To je samo jedno od mnogih područja u kojima Ludbreg i Pregradu možemo smatrati gradovima predvodnicima u Hrvatskoj i inspiracijom za mnoge.

Slika 1

4,1

33,7

39,8

18,4

4,14,5

52,5

31,3

10,41,50

10

20

30

40

50

60

Apsolutno seslažem

Slažem se Ne moguprocijeniti

Ne slažem se Uopće se neslažem

Ludbreg

Pregrada

12

Zemlje članice EU-a prema razini povjerenja između ljudi

Izvor: EC (2018.) Special Eurobarometer 471 – Fairness, Inequality and Inter-generational Mobility,

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion

Pitanje o usamljenosti i izoliranosti nadovezuje se na prethodno pitanje. Možemo reći da su negativni psihofizički utjecaji visoki ako patimo od izoliranosti od ljudi. Tablica prikazuje da je puno više pojedinaca koji su vrlo rijetko ili koji nisu gotovo nikada osjetili usamljenost ili izoliranost u posljednja tri mjeseca od onih koji se tako osjećaju gotovo stalno ili vrlo često. Radi se o svakoj desetoj osobi u Ludbregu i svakoj jedanaestoj osobi u Pregradi koja se tako osjeća. Zabrinjavajuće je ipak što se gotovo polovica ispitanika u Ludbregu i trećina u Pregradi ponekad tako osjeća. U današnje doba otuđenja i sve većeg individualizma ovakvi podaci možda i nisu iznenađenje, ali svakako upozoravaju na moguće trendove kojima treba posvetiti vrijeme i pažnju kako bi se moglo proaktivno reagirati na njihovo ublažavanje.


Osjećaj izoliranosti i usamljenosti u posljednja tri mjeseca


Gotovo

stalno Vrlo često Ponekad

Vrlo

rijetko

Gotovo

nikada

% % % % %

Jeste li se u posljednja tri

mjeseca osjetili usamljeno ili

izolirano?

Ludbreg 98 3,5 ,97 3,1 7,1 46,9 25,5 17,3

Pregrada 67 3,7 ,98 1,5 7,5 32,8 32,8 25,4

Total 165 3,6 ,98 2,4 7,3 41,2 28,5 20,6

13

Na pitanje o kvaliteti odnosa s drugim ljudima ispitanici su u oba grada odgovorili gotovo jednako: zadovoljni su ili su izrazito zadovoljni. Vidimo razliku i to gotovo u istom omjeru na pitanjima da bi moglo biti i bolje; 10 % više ispitanika u Ludbregu smatra da bi moglo biti bolje, a otprilike 10 % više ispitanika u Pregradi smatra da bi s nekim ljudima mogli popraviti odnos, ali s drugima teško.


Odnosi s drugim ljudima


Nisam,

uglavnom

imam loše

odnose

Moglo bi

biti i bolje

Nešto

između, s

nekima

bih

mogao/la

popraviti

odnos, ali

s drugima

teško

Uglavnom

jesam

Izrazito sam

zadovoljan/na

i imam

kvalitetne

odnose s

većinom ljudi

oko sebe

% % % % %

Jeste li zadovoljni s odnosima

koje imate s bliskim ljudima?

Ludbreg 98 3,6 1,09 3,1 19,4 10,2 49,0 18,4

Pregrada 67 3,8 ,84 ,0 9,0 20,9 52,2 17,9

Total 165 3,7 1,00 1,8 15,2 14,5 50,3 18,2

3,1

7,1

46,9

25,5

17,3

1,5

7,5

32,8 32,8

25,4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Gotovo stalno Vrlo često Ponekad Vrlo rijetko Gotovo nikad

Ludbreg

Pregrada

14

Tablica 10

Zadovoljstvo svojim susjedstvom


Uopće

se ne

slažem

Ne

slažem

se

Ne mogu

procijeniti

Slažem

se

Apsolutno

se slažem

% % % % %

Zadovoljan/na sam

susjedstvom u kojem živim;

ono ispunjava sve moje

potrebe i potrebe svih

ukućana.

Ludbreg 98 3,5 1,01 3,1 13,3 31,6 36,7 15,3

Pregrada 67 3,8 1,12 3,0 13,4 17,9 35,8 29,9

Total 165 3,6 1,06 3,0 13,3 26,1 36,4 21,2

U tablici 11 prikazana je razina zadovoljstva sa susjedstvom u kojem ispitanici žive. I ovdje se većina ispitanika ili slaže ili se apsolutno slaže s tom tvrdnjom (Ludbreg 52 %, Pregrada 65,7 %). Odlučili smo produbiti tu temu i dodatno provjeriti razinu zadovoljstva, odnosno shvatiti što stoji iza toga.

Posljednji niz pitanja u ovome ciklusu sastoji se od četiri pitanja koja, uz osjećaj povjerenja u ljude u susjedstvu, testiraju i razinu socijalne podrške koju eventualno imamo u tom dijelu lokalne zajednice. Vidimo da iako smo i dalje više u plusu, dakle prema vrijednostima koje izražavaju slaganje ili apsolutno slaganje, taj plus više nije toliko izražen. Moguće je da u manjim

3,1

19,4

10,2

49

18,4

0

9

20,9

52,2

17,9

0

10

20

30

40

50

60

Nisam,uglavnom imam

loše odnose

Moglo bi biti ibolje

Nešto između, snekima bih

mogao popravitiodnos, ali s

drugima teško

Uglavnomjesam

Izrazito samzadovoljan i

imam kvalitetneodnose s

većinom ljudioko sebe

Ludbreg

Pregrada

15

mjestima i gradovima u kojima se izražava oduševljenje i ponos zbog života u njima, stanovnici promatraju svoje gradove kao cjelinu i kao takvima im pridaju važnost i vrijednost. Možemo pratiti trend koji pada na liniji odnos/stavovi/osjećaji prema gradu/lokalnoj zajednici/susjedstvu. Moguće je da ljudi imaju veća očekivanja od onih koji su im najbliži i koje najčešće susreću.

No to nisu loši rezultati kada ih stavimo u kontekst situacije u Hrvatskoj. Više od polovice ispitanika u Pregradi smatra da mogu računati na pomoć susjeda u slučaju bolesti (58,2 %) i za čuvanje kuće (64,1 %). Ludbreg malo manje, između 40 i 45 % ispitanika. Čak i kod pitanja o mogućnosti posuđivanja novca od susjeda zbog hitne situacije oba grada dolaze vrlo blizu polovici ispitanika, Ludbreg 47,9 %, a Pregrada 49,2 %. Ono što još u istraživačkom smislu treba naglasiti jest da socijalnu podršku, pa i određenu razinu povjerenja, testiramo s jakim varijablama, s vrlo jakim izjavama i pitanjima u kojima tražimo odgovor na konkretne situacije, što zahtijeva direktnu reakciju. To je puno zahtjevnije i traži stvarni angažman, više od primjerice određivanja koliko smo sretni što negdje živimo.

Tablica 11

Razina socijalne podrške i povjerenja u susjedstvu


Uopće se

ne slažem 2 3 4

Sasvim se

slažem

% % % % %

U slučaju da se razbolim, mogu

računati na pomoć susjeda oko

nabave namirnica, lijekova itd.

Ludbreg 98 3,2 1,22 8,2 21,4 29,6 21,4 19,4

Pregrada 67 3,7 1,17 3,0 14,9 23,9 25,4 32,8

Total 165 3,4 1,22 6,1 18,8 27,3 23,0 24,8

Kada nisam kod kuće, mogu

računati na pomoć susjeda oko

čuvanja kuće.

Ludbreg 98 3,3 1,27 9,2 21,4 23,5 24,5 21,4

Pregrada 67 3,8 1,12 1,5 16,4 17,9 32,8 31,3

Total 165 3,5 1,23 6,1 19,4 21,2 27,9 25,5

Kada bi mi hitno trebalo 200

kuna, susjedi bi mi posudili taj

novac.

Ludbreg 98 3,3 1,38 10,2 27,6 14,3 21,4 26,5

Pregrada 67 3,6 1,33 9,0 11,9 29,9 13,4 35,8

Total 165 3,4 1,36 9,7 21,2 20,6 18,2 30,3

Stanovnici naselja u kojem

stanujem se prema potrebi

okupe i rješavaju zajedničke

probleme.

Ludbreg 98 2,4 1,14 27,6 24,5 31,6 12,2 4,1

Pregrada 67 2,7 1,27 23,9 19,4 26,9 22,4 7,5

Total 165 2,5 1,20 26,1 22,4 29,7 16,4 5,5

Varijabla koje nesumnjivo prikazuje značajan pad odnosi se manje na pomoć koju možemo očekivati od susjeda, a više na aktivizam i građansku uključenost u rješavanje problema. S tom temom ćemo nastaviti analizu jer također utječe na kvalitetu života u nekoj lokalnoj zajednici, a često se previđa, posebno u zemljama poput Hrvatske koja nema razvijenu tradiciju ili

16

obrazovanje za građanski aktivizam. Vidimo da svega 16,3 % ljudi u Ludbregu smatra da će se ljudi okupiti i riješiti zajedničke probleme (slažem se i sasvim se slažem), a u Pregradi 29,9 %. S druge strane, u Ludbregu se više od polovice ispitanika ne slaže s tom tvrdnjom (52,1 %). No treba imati dozu opreza jer se, kao što smo rekli, pitanje odnosi na aktivizam i zajedničko rješavanje problema ljudi u naselju u kojem živimo, a ne na cjelokupne lokalne zajednice i cijeli grad sa svim svojim stanovnicima.

Sljedeći niz pitanja odnosi se stoga na aktivizam i građanski angažman stanovnika Ludbrega i Pregrade. Vidimo da je u Ludbregu više od polovice ispitanika aktivno u nekoj od organizaciji civilnoga društva, što je u skladu s jednom od njihovih glavnih poruka kao grada otvorenog za razvoj i suradnju s udrugama. Možemo reći da se s obzirom na broj stanovnika radi o gradovima s iznimno razvijenom civilnom scenom koja doprinosi općem društvenom razvoju gradova, što će se pokazati i u kvalitativnoj analizi istraživanja u fokus grupama. Brojke aktivnih građana još su i važnije ako znamo da u Hrvatskoj na svakih osamdeset i dva građana dolazi jedna udruga.

Tablica 12

Uključenost u rad organizacija civilnoga društva

Varijabla Kategorija Ludbreg Pregrada Ukupno

% % %

Organizacije civilnoga društva (udruge koje su bliske mojim

uvjerenjima, sportska udruženja, donatorske organizacije i dr.)

Ne 43,9 64,1 100,00

Da 56,1 35,9 100,00

Ukupni N 98 67 165

U kontekstu građanskog uključivanja i aktivizma iznimno nam je bitno i stanje volontiranja pa smo i to dotaknuli jednim pitanjem u anketi. Na priloženoj tablici i u grafikonu vidimo da su razine volontiranja osjetno niže od angažmana u organizacijama civilnoga društva. Dapače, neki od predstavnika aktivnih dionika s kojima smo vodili fokus grupe isticali su potrebu ulaganja energije u razvoj volonterstva na području grada. To se posebno isticalo na razgovorima u Ludbregu.


Sklonost volontiranju

Varijabla Kategorija Ludbreg Pregrada Ukupno

% % %

Jeste li volontirali u posljednja tri mjeseca? Ne 72,4 61,2 67,9

Da 27,6 38,8 32,1

17

Ukupni N 98 67 165

Dakako, i ovdje treba staviti rezultate u kontekst. U Hrvatskoj je volontiranje donedavno bilo na zaista niskim razinama. Smatralo se gotovo nepoželjnim, a sigurno nejasnim. Posljednjih godina volonterstvo se mnogo snažnije promovira, zagovara, razvija i prakticira pa broj volontera raste, ali ne možemo reći koliko. No, možemo reći da je gotovo nevjerojatno da nema relevantnih službenih informacija o razini volontiranja u Hrvatskoj. U medijskoj komunikaciji spominju se niske jednoznamenkaste brojke do eventualno 10 % ukupnog stanovništva. To je osjetno niže nego u Europi, gdje u nekim zemljama i više od trećine stanovništva sudjeluje u volonterskim akcijama (Danska, Finska, Njemačka), a u nekima i više od 40 % odraslih građana (Austrija, Nizozemska i Švedska). Prema službenim podacima o organiziranom volontiranju u Hrvatskoj koje vodi nadležno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, 2018. godine je u Hrvatskoj zabilježeno 62.699 volontera. Kada se to stavi u odnos s ukupnim brojem stanovnika u Hrvatskoj, dolazimo do porazne brojke od 1,5 % volontera u odnosu na ukupni broj stanovnika. Vjerujemo da brojka nije toliko niska; nisu svi volonteri zabilježeni i ne obavljaju se sve volonterske akcije na organiziran i strukturiran način, odnosno sigurno se obavlja i mnogo neformalnog i "nevidljivog" volonterskog rada. No ako je taj broj i duplo veći od zabilježenog, i dalje se radi o nevelikim brojkama. U tom kontekstu, Ludbregovih 27,6 % ispitanika, odnosno 38,8 % ispitanika u Pregradi koji su sudjelovali u volontiranju u posljednja tri mjeseca djeluju kao svemirski brod za ostatak ili prosjek Hrvatske koliko god oni sami bili nezadovoljni s trenutačnim stanjem volontiranja u njihovim gradovima.

Pogledajmo kakve smo podatke dobili u pitanjima vezanima uz ocjenu rada gradske vlasti, povjerenje i očekivanja od lokalne samouprave. Kako vidimo u tablicama 15 i 16, većina

27,638,8

72,461,2

0

20

40

60

80

100

120

Ludbreg Pregrada

Ne

Da

18

ispitanika smatra da im je jasan način na koji se donose odluke u gradskom vijeću, uz nešto manje postotke slaganja s osobnim uključivanjem u postupke donošenja odluka u gradskom vijeću. Ti postoci slaganja još više padaju kod propitivanja mogućnosti utjecaja na donošenje odluka u gradskom vijeću. Tablica 17 prikazuje gotovo ravnomjerno raspršenje glasova i krivulju između onih koji smatraju da se ne može utjecati na odluke gradskog vijeća, onih koji ne mogu procijeniti i onih koji se donekle ili značajno slažu s tvrdnjom iz pitanja.

Tablica 14

Razumijevanje načina donošenja odluka u gradskom vijeću


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Nemam

spoznaja o

tome

Slažem se Apsolutno

se slažem

% % % % %

Jasno mi je kako gradsko vijeće

donosi odluke.

Ludbreg 98 3,5 1,10 7,1 5,1 37,8 29,6 20,4

Pregrada 67 3,7 ,89 1,5 4,5 32,8 40,3 20,9

Total 165 3,6 1,02 4,8 4,8 35,8 33,9 20,6

Tablica 15

Razina uključivanja u postupak donošenja odluka u gradskom vijeću


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Nemam

spoznaja

o tome


se slažem

% % % % %

Volio/la bi da sam više

uključen/na u postupak

donošenja odluka gradskog

vijeća.

Ludbreg 98 3,1 ,97 6,1 21,4 32,7 36,7 3,1

Pregrada 67 3,2 1,07 9,0 17,9 25,4 43,3 4,5

Total 165 3,1 1,01 7,3 20,0 29,7 39,4 3,6

Tablica 16

Mogućnost utjecaja na odluke gradskog vijeća


Nema

nikakav

utjecaj

Ima slab

odnosno

ograničen

utjecaj

Ne mogu

procijeniti

Ima

donekle

utjecaj

Ima

značajan

utjecaj

19

% % % % %

Koliko mislite da javnost ima

utjecaja na donošenje odluka u

gradskom vijeću?

Ludbreg 98 3,0 1,09 11,2 20,4 33,7 28,6 6,1

Pregrada 67 3,1 1,07 9,0 14,9 40,3 26,9 9,0

Total 165 3,0 1,08 10,3 18,2 36,4 27,9 7,3

Uslijedio je niz pitanja o gradskoj vlasti, razini povjerenja, načinima komunikacije i brizi za javna sredstva i proračun. Vidimo da jako malo ispitanika izražava osjećaj nepovjerenja prema gradskoj vlasti. U Ludbregu je to svega 9 % ispitanika, a u Pregradi 3,9 % ispitanika. Slične niske razine neslaganja pokazuju se i kod ocjene komuniciranja aktivnosti i kvalitetnog korištenja sredstava gradskih vlasti. Treba napomenuti da trećina ispitanika kod posljednja dva pitanja u Ludbregu ne ističe protivljenje tvrdnji, nego činjenicu da ne znaju, što može poslati poruku gradskoj vlasti da treba uložiti više energije u informiranje građanki i građana o svojim vrijednim i korisnim aktivnostima i proračunskim sredstvima.

Tablica 17

Stavovi o gradskoj vlasti

Varijabla Grupa N M SD Uopće se ne

slažem

Ne slažem

se

Nemam

spoznaja

o tome


se slažem

% % % % %

Imam povjerenje da gradska

vlast radi u najboljem interesu

svih nas, građana ovoga grada.

Ludbreg 98 3,7 1,09 7,1 7,1 16,3 50,0 19,4

Pregrada 67 3,8 ,90 3,0 6,0 17,9 56,7 16,4

Total 165 3,7 1,02 5,5 6,7 17,0 52,7 18,2

Gradska vlast dobro

komunicira svoje aktivnosti i

razloge za njih.

Ludbreg 98 3,4 1,06 8,2 6,1 30,6 42,9 12,2

Pregrada 67 3,7 ,89 1,5 9,0 22,4 52,2 14,9

Total 165 3,6 1,00 5,5 7,3 27,3 46,7 13,3

Gradska vlast kvalitetno koristi

sredstva prikupljena kroz

poreze i davanja kako bi

povećala kvalitetu života svih

nas.

Ludbreg 98 3,4 1,04 6,1 8,2 35,7 35,7 14,3

Pregrada 67 3,8 ,81 3,0 1,5 23,9 58,2 13,4

Total 165 3,6 ,96 4,8 5,5 30,9 44,8 13,9

Nakon pitanja vezanih uz gradsku upravu potražili smo odgovore na zadovoljstvo uređenošću i izgledom gradova, infrastrukturu i usluge te osjećaj sigurnosti.

Prvi niz pitanja odnosi se na dojam koji grad ostavlja kao prostor u smislu ugode, estetike, osjećaja sigurnosti i kvalitete života. Radi se o uobičajenom nizu pitanja kakav se može vidjeti i u

20

spomenutim upitnicima o kvaliteti života u lokalnoj zajednici na Novom Zelandu i u Velikoj Britaniji. Vidimo da od gotovo svih navedenih problema u prostoru ili devijantnih oblika ponašanja ili slika koje nam govore da u gradu postoji velika razina ekonomske nejednakosti i brojni socijalni slučajevi, vrlo malo varijabli značajno prelazi 10 % ispitanika koji se slažu da se radi o jako velikom ili velikom problemu u njihovu gradu. To znači da su ovakve situacije iznimno rijetke u Ludbregu i Pregradi, odnosno da to ne predstavlja osobito važan društveni problem koji bi onda posljedično utjecao na pad kvalitete života. To je pogotovo slučaj s varijablama "previše buke" i "zagađen okoliš" u Ludbregu, i varijablama "prljavi zidovi/grafiti", "oblici vandalizma, krađe ili štete na automobilima", "previše buke", "prosjačenje u javnosti" i "zagađen okoliš" u Pregradi. Dapače, samo jedna varijabla pojavljuje kod više od 5 % ispitanika kao jako veliki problem u njihovu gradu.

Tablica 18

Odnos prema ugodnosti i kvaliteti životnog prostora u gradu – niz varijabli


Jako veliki

problem 2 3 4

Nije uopće

problem u

našem gradu

% % % % %

Prljavi zidovi/grafiti

Ludbreg 98 3,9 1,02 2,0 8,2 18,4 36,7 34,7

Pregrada 67 4,6 ,76 ,0 1,5 11,9 13,4 73,1

Total 165 4,2 ,98 1,2 5,5 15,8 27,3 50,3

Oblici vandalizma (razbijeni

prozori, uništene napuštene

zgrade...)

Ludbreg 98 3,6 ,89 ,0 12,2 32,7 40,8 14,3

Pregrada 67 4,2 ,91 ,0 4,5 17,9 26,9 50,7

Total 165 3,8 ,95 ,0 9,1 26,7 35,2 29,1

Krađe ili štete na automobilima

Ludbreg 98 3,8 1,09 5,1 7,1 20,4 39,8 27,6

Pregrada 67 4,3 1,07 3,0 6,0 10,4 22,4 58,2

Total 165 4,0 1,10 4,2 6,7 16,4 32,7 40,0

Previše buke

Ludbreg 98 3,9 1,03 3,1 6,1 22,4 36,7 31,6

Pregrada 67 4,1 1,08 4,5 3,0 16,4 28,4 47,8

Total 165 4,0 1,05 3,6 4,8 20,0 33,3 38,2

Prosjačenje u javnosti

Ludbreg 98 4,1 1,12 3,1 8,2 16,3 25,5 46,9

Pregrada 67 4,6 ,83 3,0 ,0 4,5 17,9 74,6

Total 165 4,3 1,05 3,0 4,8 11,5 22,4 58,2

Zagađen okoliš

Ludbreg 98 3,9 1,00 2,0 4,1 29,6 28,6 35,7

Pregrada 67 3,9 ,94 ,0 9,0 20,9 38,8 31,3

Total 165 3,9 ,98 1,2 6,1 26,1 32,7 33,9

21

Sljedeći niz pitanja odnosi se na javne usluge grada i područja koja čine dobru infrastrukturu za osiguranje kvalitetnog života. Možemo reći da je ovo i jedan od najvažnijih dijelova ankete jer pokriva zaista mnogo područja, odnosno područja koja utječu na sve stanovnike grada i koja su sama po sebi velika. Bitno je zaključiti da se nigdje ne pokazuje natpolovična razina nezadovoljstva s nekom od usluga ili bitnih područja za funkcioniranje grada. Dapače, nigdje nemamo više od trećine ispitanika koji su nezadovoljni ili izrazito nezadovoljni konkretnom uslugom ili područjem. Blago prelaženje trećine ispitanika vidimo u Pregradi kod varijable "aktivnosti za mlade" (34,3 %), a kao što ćemo vidjeti iz analize fokus grupa, to jedno od trenutačno najvažnijih područja za unapređenje koje su sudionici fokus grupa vrlo često isticali. Varijabla koja djeluje kao iznimka koja potvrđuje pravilo i izlazi iz ove relativno povoljne slike u kojoj većina ispitanika ne pokazuje visoko nezadovoljstvo jest varijabla "dostupnost i kvaliteta javnoga transporta". U Ludbregu je nezadovoljno ili izrazito nezadovoljno 39,8 % ispitanika, a u Pregradi 43,3 % ispitanika. Možemo to prikazati i obrnuto pa reći da je s javnim prijevozom izrazito zadovoljno ili zadovoljno svega 15,3 % ispitanika u Ludbregu i 22,4 % u Pregradi. Dostupan i kvalitetan javni transport zaista je veliki problem u mnogim manjim mjestima u Hrvatskoj u kojima su ljudi prepušteni na korištenje vlastitih osobnih automobila. Ako nemaju automobil, njihova je slobodna mobilnost izrazito narušena. Problem prijevoza će se pojaviti i kasnije u fokus grupama kao jedno od područja koje najviše otežava normalan život stanovnicima obaju gradova. Od usluga i područja koja su dobila najviše odgovore zadovoljstva ili izrazitog zadovoljstva u oba grada su komunalne usluge, odgojno-obrazovne institucije i sportske aktivnosti, a posebno u Pregradi zdravstvene usluge. Spomenuli smo relativno povoljnu sliku, odnosno malo jako ili donekle nezadovoljnih građana uslugama i bitnim područjima za društveni razvoj, ali treba skrenuti pažnju da se mnogo ispitanika nije moglo odlučiti ili su se našli negdje u sredini. Radi se, ovisno o varijabli, o trećini svih ispitanika, što negdje dolazi do 40 %, a negdje je i osjetno više. To nije zanemarivi broj. Sredina u ovakvim ljestvicama ne mora značiti nešto apriorno loše, no tako veliko grupiranje kod pitanja koja ocjenjuju kvalitetu zasigurno je poruka da postoji prostor za poboljšanja i dodatni razvoj. Bilo bi korisno u budućim aktivnostima u projektu PDSE-a pobrojati i istaknuti aktivnosti koje su najpogodnije za takav razvoj. No treba biti i realan i priznati da gradovi, pogotovo mali gradovi, mogu učiniti dosta za komunalne usluge ili, primjerice, mogu omogućiti razvoj aktivnoga sudjelovanja građanki i građana u brojnim aktivnostima, ali upitno je koliko mogu napraviti kako bi, primjerice, poboljšali zdravstvenu uslugu. Radi se o sektoru koji je problematičan na nacionalnoj razini pa se opće stanje vrlo često samo reflektira i spušta na niže razine. Radi se i o sektoru koji zahtijeva i stručni kadar i financijska ulaganja, a kao što ćemo vidjeti dalje u istraživanju, mnoge se od tih usluga odvijaju na području grada, ali njihovi glavni dijelovi, a ponekad i uopće, nisu u nadležnosti ili pod upravljanjem gradskih uprava. U tom kontekstu su upitne mogućnosti razvoja ili unapređenja.

Tablica 19

22

Odnos prema uslugama i gradskoj infrastrukturi za društvene djelatnosti


Izrazito

zadovoljan/na 2 3 4

Izrazito

nezadovoljan/na

% % % % %

Komunalne usluge

Ludbreg 98 2,6 1,06 17,3 32,7 30,6 16,3 3,1

Pregrada 67 2,8 1,10 11,9 26,9 38,8 13,4 9,0

Total 165 2,7 1,08 15,2 30,3 33,9 15,2 5,5

Zdravstvene usluge

Ludbreg 98 2,9 ,93 6,1 24,5 43,9 21,4 4,1

Pregrada 67 2,8 1,05 7,5 37,3 31,3 16,4 7,5

Total 165 2,9 ,98 6,7 29,7 38,8 19,4 5,5

Kulturna ponuda i zabava

Ludbreg 98 3,0 ,95 9,2 16,3 44,9 27,6 2,0

Pregrada 67 2,9 1,01 7,5 25,4 43,3 16,4 7,5

Total 165 2,9 ,97 8,5 20,0 44,2 23,0 4,2

Aktivnosti za mlade

Ludbreg 98 3,0 ,85 3,1 22,4 45,9 25,5 3,1

Pregrada 67 3,1 1,06 3,0 26,9 35,8 20,9 13,4

Total 165 3,1 ,94 3,0 24,2 41,8 23,6 7,3

Skrb za starije osobe

Ludbreg 98 2,8 ,91 9,2 24,5 44,9 20,4 1,0

Pregrada 67 2,9 ,81 3,0 23,9 52,2 17,9 3,0

Total 165 2,9 ,87 6,7 24,2 47,9 19,4 1,8

Odnos prema

ranjivim/marginaliziranim

skupinama

Ludbreg 98 2,8 ,83 8,2 24,5 50,0 17,3 ,0

Pregrada 67 2,7 ,72 4,5 26,9 59,7 7,5 1,5

Total 165 2,8 ,79 6,7 25,5 53,9 13,3 ,6

Kvaliteta odgojno-obrazovnih

institucija

Ludbreg 98 2,5 ,93 13,3 38,8 32,7 14,3 1,0

Pregrada 67 2,5 1,20 22,4 34,3 16,4 22,4 4,5

Total 165 2,5 1,05 17,0 37,0 26,1 17,6 2,4

Mogućnosti za obavljanje

sportskih aktivnosti

Ludbreg 98 2,3 1,05 26,5 31,6 30,6 8,2 3,1

Pregrada 67 2,8 1,08 13,4 23,9 38,8 17,9 6,0

Total 165 2,5 1,09 21,2 28,5 33,9 12,1 4,2

Dostupnost i kvaliteta javnoga

transporta

Ludbreg 98 3,4 ,98 3,1 12,2 44,9 25,5 14,3

Pregrada 67 3,4 1,16 6,0 16,4 34,3 22,4 20,9

Total 165 3,4 1,05 4,2 13,9 40,6 24,2 17,0

Posljednji niz pitanja u ovome dijelu ankete odnosi se na osjećaj sigurnosti, što je također iznimno važno za ukupan osjećaj dobrobiti i kvalitete života. Pogledamo li rezultate u tablici 21, vidimo da i u Ludbregu i Pregradi možemo govoriti o iznimno visokoj razini osjećaja sigurnosti među stanovnicima. Ne samo da se osjećaju sigurno u svom vlastitom stambenom objektu nego i u centru grada u bilo koje doba dana, ali i prilikom šetnje po susjedstvu noću (slaganje ili

23

apsolutno slaganje s tvrdnjom za Ludbreg 75,5 %, za Pregradu 86,5 % ispitanika). Ta je situacija na izniman ponos svima u gradovima s kojima smo razgovarali; i neformalno i na fokus grupama ispitanici su isticali osjećaj sigurnosti kao jednu od glavnih kvaliteta. Pregrada je i službeno 2016. godine proglašena kao najsigurniji grad u Hrvatskoj i za tu je godinu dobila i nagradu.

Tablica 20

Osjećaj sigurnosti

Grupa N M SD

Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu


Apsolutno

se slažem

% % % % %

Osjećam se sigurno u svom

stambenom objektu tijekom

noći.

Ludbreg 98 4,2 ,79 3,1 ,0 6,1 60,2 30,6

Pregrada 67 4,3 ,69 ,0 3,0 4,5 53,7 38,8

Total 165 4,2 ,75 1,8 1,2 5,5 57,6 33,9

Osjećam se sigurno šetajući

sam/a u svom susjedstvu

tijekom noći.

Ludbreg 98 3,9 ,99 2,0 9,2 13,3 45,9 29,6

Pregrada 67 4,2 ,74 ,0 3,0 10,4 52,2 34,3

Total 165 4,0 ,90 1,2 6,7 12,1 48,5 31,5

Osjećam se sigurno u centru

grada tijekom dana.

Ludbreg 98 4,2 ,84 1,0 3,1 12,2 43,9 39,8

Pregrada 67 4,5 ,66 ,0 1,5 4,5 38,8 55,2

Total 165 4,3 ,78 ,6 2,4 9,1 41,8 46,1

Osjećam se sigurno u centru

grada tijekom noći.

Ludbreg 98 3,9 ,89 1,0 6,1 19,4 48,0 25,5

Pregrada 67 4,1 ,76 ,0 3,0 14,9 50,7 31,3

Total 165 4,0 ,84 ,6 4,8 17,6 49,1 27,9

Slijedi poveći niz pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika i njihovoj ekonomskoj situaciji. Prvo predstavljamo raspored ispitanika prema dobi i spolu.


Dobna skupina


Manje

od 18

godina 18 – 25 26 – 35 36 – 45 46 – 55 56 – 65

Preko

65

godina

% % % % % % %

Kojoj dobnoj skupini

pripadate?

Ludbreg 98 4,7 1,73 2,0 9,2 20,4 12,2 21,4 13,3 21,4

Pregrada 67 4,2 1,40 1,5 7,5 26,9 19,4 23,9 16,4 4,5

Total 165 4,5 1,62 1,8 8,5 23,0 15,2 22,4 14,5 14,5

24

Vidimo da je u Ludbregu najveća skupina ispitanika starija od 65 godina, više od petine svih ispitanika (21,4 %), dok je u Pregradi više od četvrtine svih ispitanika (26,3 %) u starosnoj skupini od 26 do 35 godina. Što se tiče spola, imamo više ženskih osoba među ispitanicima i u jednom i u drugom gradu, s time da je u Ludbregu taj broj osjetno viši.


Spol

Varijabla Kategorija Ludbreg Pregrada Total

% % %

Odredite svoj spol.

M 38,8 52,2 44,2

Ž 61,2 47,8 55,8

Ukupni N 98 67 165

0

5

10

15

20

25

30

Manje od 18 godina 18-25 26-35 36-45 46-55 56-65 preko 65 godina

Ludbreg

Pregrada

25

Što se tiče obrazovanja, vidimo u tablici 24 da je najveći broj ispitanika i u Ludbregu i Pregradi sa završenom srednjom školom.

Tablica 23

Stupanj obrazovanja


Osnovna

škola

Srednja

škola VSS Magisterij

Doktorska

titula

% % % % %

Odredite svoj stupanj

obrazovanja.

Ludbreg 98 2,3 ,75 7,1 60,2 23,5 9,2 ,0

Pregrada 67 2,5 ,75 3,0 56,7 31,3 7,5 1,5

Total 165 2,4 ,75 5,5 58,8 26,7 8,5 ,6

Slijedi niz pitanja o stambenom prostoru ispitanika. Zanimalo nas je koliko osoba živi u kućanstvu, kakve je kvalitete stambeni objekt i ispunjava li njihove potrebe. Rezultati su poredani u tablicama 25-28 i u pripadajućim grafikonima. Vidimo u tablici 25 da i u Ludbregu i Pregradi nemamo puno samačkih kućanstva ili kućanstava sa samo dvije osobe. Ljudi češće ostaju živjeti skupa u manjim mjestima, što analiza jasno prikazuje, s time da je postotak nešto malo viši u Pregradi, gdje najčešće barem četvero osoba živi pod istim krovom. Velika većina ispitanika izrazila je slaganje s tvrdnjom da si mogu priuštiti objekt u kojem žive i da se mogu dobro ugrijati. U tablici 27 vidimo da je još više onih koji smatraju da objekt u kojem žive ispunjava njihove potrebe i potrebe svih ukućana (Ludbreg 83,6 %, Pregrada 89,6 %).

Tablica 25

0

20

40

60

80

100

120

Ludbreg Pregrada

Ženski

Muški

26

Broj ljudi u kućanstvu

Varijabla Grupa N M SD Min Q1 C Q3 Max

Koliko ljudi živi u kućanstvu

kojem pripadate, uključujući

Vas?

Ludbreg 98 3,7 1,66 1 2 3,5 5 7

Pregrada 67 4,1 1,38 1 3 4 5 7

Total 165 3,9 1,56 1 3 4 5 7

Tablica 24

Mogu si priuštiti stambeni objekt


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu


Apsolutno

se slažem

% % % % %

Stambeni objekt u kojem živim

mogu si priuštiti.

Ludbreg 98 3,8 ,89 3,1 5,1 18,4 57,1 16,3

Pregrada 67 3,9 ,78 3,0 1,5 16,4 65,7 13,4

Total 165 3,8 ,85 3,0 3,6 17,6 60,6 15,2

Tablica 25

Stambeni objekt ispunjava moje potrebe


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu


Apsolutno

se slažem

% % % % %

Stambeni objekt u kojem živim

ispunjava moje potrebe i

potrebe svih ukućana.

Ludbreg 98 4,0 ,79 1,0 5,1 10,2 61,2 22,4

Pregrada 67 4,1 ,81 1,5 6,0 3,0 64,2 25,4

Total 165 4,0 ,80 1,2 5,5 7,3 62,4 23,6

Tablica 26

Kvaliteta sustava za grijanje


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu


Apsolutno

se slažem

% % % % %

27

Mogu se dovoljno dobro

ugrijati sa svojim sustavom za

grijanje.

Ludbreg 98 3,9 ,92 2,0 11,2 3,1 64,3 19,4

Pregrada 67 4,1 ,82 ,0 7,5 4,5 53,7 34,3

Total 165 4,0 ,89 1,2 9,7 3,6 60,0 25,5

U nastavku donosimo niz pitanja financijske naravi u kojima istražujemo ekonomski položaj ispitanika i članova kućanstva. Prema analizi u tablici 29, u Pregradi je više osoba kreditno opterećenih za stambeni prostor u kojem žive, uključujući i članove obitelji (34,3 %), u odnosu na Ludbreg (20,4 %). Zanimljivo je da u oba grada veći broj ispitanika živi u objektu koji nije kreditno opterećen od onih koji su kreditno opterećeni za stambeni objekt u kojemu žive (Ludbreg 55,1 %, Pregrada 49,2 %).

Tablica 27

Kreditna opterećenost stambenog prostora


% % %

Otplaćujete li stambeni ili neki

drugi kredit za objekt u kojem

živite i ako da, tko snosi

troškove otplate?

Da, otplaćujem sam/a kredit za objekt u

kojem živim. 10,2 10,4 10,3

Da, otplaćujem kredit zajedno s drugim

članovima kućanstva za objekt u kojem

živim.

6,1 19,4 11,5

Ne osobno, jer nemam zadovoljavajuća

primanja, ali drugi članovi kućanstva

podmiruju ratu kredita.

4,1 4,5 4,2

Ne, živim u stambenom objektu koji sam

naslijedio/la i nemam troškove kredita. 22,4 13,4 18,8

Ne, živim u stambenom objektu za koji je

već otplaćen kredit. 27,6 31,3 29,1

Ne, živim u stambenom objektu koji sam u

potpunosti isplatio/la ili kupio/la odjednom. 5,1 4,5 4,8

Ne, živim kao podstanar/ka i plaćam

najamninu. 1,0 1,5 1,2

Nešto drugo 23,5 14,9 20,0

Ukupni N 98 67 165

Sljedeće četiri tablice prikazuju odnose između osobnih primanja i ukupnih prihoda koje ostvaruje cjelokupno kućanstvo. Tablica 30 prikazuje da u oba grada najviše ispitanika, oko

28

polovice, pripada ekonomskom razredu od 3.001 do 7.000 kuna mjesečnih primanja. Zanimljivo je da nitko od ispitanika nema primanja viša od petnaest tisuća kuna.

Prihodi kućanstva, kako je prikazano u sljedećoj tablici, rastu ili za jedan razred, kao što je slučaj u Pregradi, gdje je gotovo polovica ispitanika s njihovim kućanstvima, ili imamo veće raspršenje rezultata u Ludbregu u kojem su prihodi kućanstva podijeljeni između nekoliko ekonomskih razreda.

Tablica 28

Osobna primanja


Nemam

svojih

primanja

Do 3.000

kn 3.001 –7.000 kn

7.001 –10.000

kn

10.001 –15.000

kn

15.001 –20.000

kn

Preko

20.000

kn

% % % % % % %

Što najbolje opisuje Vaša

osobna primanja?

Ludbreg 98 2,8 ,90 5,1 28,6 48,0 13,3 5,1 ,0 ,0

Pregrada 66 3,1 ,87 4,5 15,2 51,5 24,2 4,5 ,0 ,0

Total 164 2,9 ,89 4,9 23,2 49,4 17,7 4,9 ,0 ,0

Tablica 29

Prihodi kućanstva


Nemamo

svojih

prihoda

Do 3.000

kn

3.001 –8.000 kn

8.001 –13.000

kn

13.001 –18.000

kn

18.001 –25.000

kn

Preko

25.000

kn

% % % % % % %

Što najbolje opisuje ukupne

prihode Vašeg kućanstva

(zbroj svih prihoda članova

kućanstva)?

Ludbreg 98 4,1 1,26 2,0 4,1 28,6 24,5 29,6 7,1 4,1

Pregrada 66 4,4 1,03 ,0 3,0 12,1 48,5 19,7 15,2 1,5

Total 164 4,2 1,17 1,2 3,7 22,0 34,1 25,6 10,4 3,0

Tablica 30

Broj osoba koje u kućanstvu ostvaruju prihode


29

Koliko ljudi u kućanstvu kojem

pripadate, uključujući Vas,

ostvaruje određenu vrstu

prihoda (plaća, mirovina, drugi

dohodak, dionice...)?

Ludbreg 98 2,8 1,28 0 2 3 4 6

Pregrada 67 2,7 1,15 0 2 2 3 5

Total 165 2,8 1,23 0 2 3 4 6

U sljedećem pitanju ispitanici su trebali dati procjenu svoga trenutačnog financijskog statusa. Vidimo u tablici 33 da je najveće grupiranje u sredini, dakle ispitanici koji imaju taman za svoje potrebe i oni koji nemaju dovoljno, ali smatraju da nekako uspijevaju ići iz mjeseca u mjesec. Imamo i značajan broj, preko trećine svih ispitanika, koji su zadovoljni svojim financijskim stanjem i zadovoljno ističu da imaju dovoljno novca za svoje potrebe (Ludbreg 35,7 %, Pregrada 34,3 %).


Osobni financijski status


% % %

Odredite svoj trenutačni

financijski status.

Imam i više nego dovoljno novca za svoje

potrebe. 6,1 ,0 3,6

Imam dovoljno novca za svoje potrebe i

zadovoljan/na sam. 35,7 34,3 35,2

Imam dovoljno da pokrijem svoje potrebe i

ništa više od toga. 26,5 35,8 30,3

Nemam dovoljno za svoje potrebe, ali

nekako spajam kraj s krajem. 28,6 17,9 24,2

Nemam dovoljno za svoje potrebe i idem iz

duga u dug. 2,0 9,0 4,8

Nešto drugo 1,0 3,0 1,8

Ukupni N 98 67 165

30

Nakon financijske situacije slijede pitanja o radnome mjestu, uvjetima i zadovoljstvu radnim mjestom, odnosom između radnog i slobodnog vremena, zauzetosti poslom i količini vremena koje nam ostaje za obitelj, hobije i ostalo što volimo raditi. Prema tablici 34, u kojoj su ispitanici trebali ocijeniti svoj radni status, vidimo da većina radi puno radno vrijeme. Druga velika skupina u Ludbregu su oni koji ne traže posao i nisu zaposleni, a gotovo svi su napisali da su umirovljenici, što je u skladu s visokim udjelom te populacije u dobnim skupinama kako vidimo u tablici 22. U Pregradi imamo dvije skupine koje zauzimaju petinu od ukupnog broja ispitanika; to su također umirovljenici, ali i oni koji rade puno radno vrijeme plus prekovremene sate koji se plaćaju. Malo je zabrinjavajući broj ispitanika iz Pregrade koji tvrde da im se prekovremeni sati ne plaćaju (17,9 %), što je najmanje svaka šesta osoba, dok je u Ludbregu u takvoj nepravednoj i nepovoljnoj životnoj situaciji svaka deseta osoba.

Tablica 32

Osobni radni status


% % %

Kako biste ocijenili svoj

trenutačni radni status?

Radim puno radno vrijeme i još

prekovremene sate koji mi se ne plaćaju

dovoljno.

11,2 17,9 13,9

Radim puno radno vrijeme i prekovremene

koji mi se plaćaju. 12,2 20,9 15,8

6,1

35,7

26,528,6

2 10

34,3 35,8

17,9

9

30

5

10

15

20

25

30

35

40

Imam i višenego

dovoljnonovaca za

svoje potrebe

Imamdovoljnonovaca za

svoje potrebei zadovoljan

sam

Imamdovoljno da

pokrijemsvoje potrebei ništa više od

toga

Nemamdovoljno za

svojepotrebe, ali

nekakospajam kraj s

krajem

Nemamdovoljno za

svoje potrebei idem iz duga

u dug

Nešto drugo

Ludbreg

Pregrada

31

Radim puno radno vrijeme (40 sati na

tjedan). 37,8 37,3 37,6

Radim na pola radnog vremena (20 sati na

tjedan). ,0 1,5 ,6

Nisam zaposlen/a, ali tražim posao. 1,0 1,5 1,2

Nisam zaposlen/a i ne tražim posao (rodiljni

dopust, umirovljenik/ca...). 37,8 20,9 30,9

Radim na crno. ,0 ,0 ,0

Ukupni N 98 67 165

Sljedeće pitanje odnosi se na ravnotežu između vremena provedenog na poslu i slobodnog vremena. Rezultati su prilično ohrabrujući i pozitivni za društveni razvoj i kvalitetu života. U Ludbregu je 46,9 % ispitanika zadovoljno ili izrazito zadovoljno s ravnotežom svoga vremena, dok je takvih u Pregradi čak 61,2 %, s time da treba naglasiti da je u Ludbregu više onih koji nisu imali stav o ovome pitanju i istaknuli su da se ono uglavnom ne odnosi na njih kao umirovljene osobe. U Ludbregu je više od svake četvrte osobe (26,5 %) izrazito nezadovoljno ili nezadovoljno tvrdnjom, dok je u Pregradi nezadovoljna skoro svaka peta osoba (19,4 %).


Ravnoteža između posla i slobodnog vremena


Uopće nisam

zadovoljan/na

Nisam

zadovoljan/na

Nemam

stav

Zadovoljan/na

sam

Izrazito sam

zadovoljan/na

% % % % %

Koliko ste zadovoljni

ravnotežom između svoga

posla i vremena koje ondje

provodite te slobodnog

vremena koje Vam ostaje za

obitelj, prijatelje, hobije?

Ludbreg 98 3,1 1,10 11,2 15,3 26,5 41,8 5,1

Pregrada 67 3,4 ,89 3,0 16,4 19,4 59,7 1,5

Total 165 3,2 1,03 7,9 15,8 23,6 49,1 3,6

32

Posljednje pitanje iz ovoga dijela upitnika dodatno je produbilo odnos ranije spomenute ravnoteže između posla i ostatka vremena. Ispitanike smo pitali koliko ih eventualni umor od posla sprečava u obavljanju kućanskih poslova i kvalitetnog provođenja vremena sa svojom obitelji ili pak s druge strane, ometa li ih na poslu prevelika iscrpljenost zbog obiteljskih obaveza. Možemo vidjeti u tablici 36 da ne baš zanemarivih 38,7 % ispitanika u Ludbregu i 37,9 % u Pregradi ističe da im se događa da dođu s posla toliko umorni da nemaju snage za obavljanje kućanskih poslova. Naša analiza pokazuje da eventualni umor od posla manje utječe na obavljanje obiteljskih aktivnosti i provođenje vremena u tom krugu jer je 19,4 % ispitanika u Ludbregu i 21,5 % ispitanika u Pregradi reklo da im se to događa često ili barem jednom na tjedan. Još je manje, dapače manje od 5 % onih koji su istaknuli da im obiteljske obaveze smetaju u obavljanju radnih aktivnosti na poslu.

Tablica 34

Odnosi između posla i ostatka vremena ili obitelji


Događa

mi se to

često

Događa

mi se to

barem

jednom

na tjedan

Ne mogu

procijeniti

Događa

mi se

rijetko

(jednom

na

mjesec)

Ne sjećam

se kada

mi se to

dogodilo

% % % % %

Došao/la sam kući nakon posla i Ludbreg 98 2,9 1,17 12,2 26,5 32,7 17,3 11,2

11,215,3

26,5

41,8

5,13

16,419,4

59,7

1,50

10

20

30

40

50

60

70

Uopće nisamzadovoljan

Nisamzadovoljan

Nemam stav Zadovoljan sam Izrazito samzadovoljan

Ludbreg

Pregrada

33

bio/la sam toliko umoran/na da

nisam mogao/la obaviti kućanske

poslove.

Pregrada 66 3,2 1,34 12,1 25,8 10,6 33,3 18,2

Total 164 3,0 1,25 12,2 26,2 23,8 23,8 14,0

Toliko puno radim da

zanemarujem

obiteljske/roditeljske aktivnosti i

vrijeme.

Ludbreg 98 3,4 1,17 6,1 13,3 39,8 16,3 24,5

Pregrada 65 3,7 1,33 7,7 13,8 15,4 23,1 40,0

Total 163 3,5 1,24 6,7 13,5 30,1 19,0 30,7

Toliko sam opterećen/na

obiteljskim obavezama da se ne

mogu koncentrirati na poslu.

Ludbreg 98 3,9 ,94 ,0 4,1 38,8 23,5 33,7

Pregrada 65 4,3 ,91 1,5 3,1 12,3 32,3 50,8

Total 163 4,0 ,95 ,6 3,7 28,2 27,0 40,5

Kao logični nastavak prethodnoga niza pitanja donosimo odgovore ispitanika na temu zdravlja. Imamo opet grupiranje u sredini tablice i, možemo reći, pravilnu krivulju u slučaju Pregrade. Kod Ludbrega je krivulja malo pomaknuta ulijevo prema ocjeni prosječnoga zdravlja, ali to nas ne treba iznenaditi s obzirom na nešto veći broj ispitanika treće životne dobi. To se nadovezuje na kasnije pitanje i veći broj ispitanika iz toga grada koji su istaknuli da imaju određeno fizičko ili psihičko nepovoljno stanje koje im ograničava provođenje redovnih aktivnosti.

Tablica 35

Zadovoljstvo zdravljem

Varijabla Grupa N M SD Loše Prosječno Dobro

Vrlo

dobro

Odličnog

sam

zdravlja

% % % % %

Koliko ste zadovoljni svojim

zdravljem?

Ludbreg 98 2,8 1,00 7,1 33,7 38,8 13,3 7,1

Pregrada 67 3,1 ,90 1,5 23,9 41,8 26,9 6,0

Total 165 2,9 ,97 4,8 29,7 40,0 18,8 6,7

Tablica 36

Postojanje stanja koje ograničava redovne aktivnosti


% % %

Imate li određeno fizičko ili psihičko

nepovoljno stanje koje Vam ograničava

provođenje redovnih aktivnosti?

Imam 23,5 9,0 17,6

Ne znam 19,4 7,5 14,5

Nemam 57,1 83,6 67,9

34

Ukupni N 98 67 165

Sljedeće pitanje daje odgovore u istom smjeru, ali uz osjetno više ispitanika u Ludbregu koji su bili aktivni manje od dva dana (46,9 %) naspram onih u Pregradi (32,8 %). To se ogleda i na drugoj strani ljestvice gdje imamo čak 59,7 % ispitanika u Pregradi koji su najmanje tri dana ili više bili fizički aktivni naspram 42,9 % ispitanika u Ludbregu koji su zaokružili te tvrdnje. No treba istaknuti da su i jedan i drugi pokazatelj ponovno izrazito iznad hrvatskog prosjeka. Kako je pokazalo nacionalno istraživanje CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti koje je provodio Centar za istraživanje kvalitete življenja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar na uzorku od nekoliko tisuća građana u dobi od 18 do 86 godina od 2015. do 2019. godine, u Hrvatskoj je 10 % građana aktivno više od tri puta na tjedan, dok 45 % ljudi uopće ne vježba. Istraživanje je pokazalo da su oni koji su fizički aktivniji i sretniji u životu.


Fizička aktivnost


Niti

jednom Jedan dan Dva dana Tri dana

Četiri i

više dana

% % % % %

Koliko ste bili fizički aktivni

posljednjih tjedan dana

(trajanje aktivnosti najmanje

15 minuta)?

Ludbreg 98 2,9 1,60 30,6 16,3 10,2 18,4 24,5

Pregrada 67 3,6 1,36 7,5 20,9 11,9 23,9 35,8

Total 165 3,2 1,54 21,2 18,2 10,9 20,6 29,1

35

Posljednje pitanje u zdravstvenom bloku odnosi se na izloženost stresu, koji se naziva tihim ubojicom i jedna je od najvećih zdravstvenih prijetnji ljudima u 21. stoljeću upravo zato što se u modernom načinu života uzima zdravo za gotovo, a manifestira se vrlo polagano i neprimjetno s čitavim nizom posljedica za psihofizičko zdravlje pojedinca. Bez obzira na mirne gradiće, što smo slušali i u fokus grupama, podaci iz ankete pokazuju da se izloženost stresu pojavljuje prilično učestalo i u Ludbregu i Pregradi i da je svega 12,3 % ispitanika u prvome gradu, odnosno 14,9 % u drugome istaknulo da su u posljednja tri tjedna vrlo rijetko bili izloženi stresu ili gotovo nikada. U Pregradi je čak 46,2 % ispitanika smatralo da su u posljednja tri tjedna gotovo stalno ili većinu vremena bili izloženi stresu, dok je u Ludbregu takvih ispitanika 36,7 %. Ti podaci zaslužuju više pažnje i dublju analizu jer, kao što smo rekli, ako je učestao i dugotrajan, stres sigurno ostavlja posljedice na zdravlje, a samim time i na kvalitetu života.

Tablica 38

Izloženost stresu


Gotovo

stalno

Većinu

vremena Ponekad

Vrlo

rijetko

Gotovo

nikada

% % % % %

Jeste li i koliko bili izloženi

stresu u posljednja tri

mjeseca?

Ludbreg 98 2,7 ,89 10,2 26,5 51,0 9,2 3,1

Pregrada 67 2,6 ,99 14,9 31,3 38,8 11,9 3,0

Total 165 2,6 ,93 12,1 28,5 46,1 10,3 3,0

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Niti jednom

Jedan dan

Dva dana

Tri dana

Četiri i više dana

Pregrada

Ludbreg

36

Posljednji niz pitanja koja predstavljamo u analizi rezultata ankete odnosi se na ocjenu kvalitete života, osjećaj sreće i ocjenu našega odnosa prema životu. Ovdje se vidi koliko je zapravo ljudima u Ludbregu i Pregradi dobro u životu. Primjerice, kao što je vidljivo iz tablice 41, svega 3 % ispitanika u oba grada smatra da se sve gore živi i da je kvaliteta života nezadovoljavajuća. Takve bi rezultate svaki prostor volio dosegnuti.


Kvaliteta života u gradu


izrazito

loša i sve

gore se

živi

nezadovoljavajuća

niti dobra

niti loša,

osrednja

vrlo dobra odlična

% % % % %

Kvaliteta života u mom gradu

je...

Ludbreg 98 3,6 ,69 1,0 2,0 41,8 49,0 6,1

Pregrada 67 3,6 ,62 ,0 3,0 34,3 58,2 4,5

Total 165 3,6 ,66 ,6 2,4 38,8 52,7 5,5

0 10 20 30 40 50 60

Gotovo stalno

Većinu vremena

Ponekad

Vrlo rijetko

Gotovo nikad

Pregrada

Ludbreg

37

Donekle slično vidimo u sljedećoj tablici o osobnoj kvaliteti života. Najveći broj ispitanika je u sredini i smatra da im je kvaliteta života ostala na istoj razini u posljednjih godinu dana. No važno je naglasiti da je u Ludbregu 11,3 % ispitanika izjavilo da im se osobna kvaliteta života u godinu dana izrazito pogoršala ili donekle pogoršala, a u Pregradi je tek 6 % ispitanika koji su se složili s tim tvrdnjama, s time da nijedna osoba nije zaokružila izrazito pogoršanje kvalitete života. U Ludbregu je 36,8 % ispitanika koji smatraju da im se u posljednjih godinu dana život donekle ili izrazito poboljšao u odnosu na 29,9 % takvih ispitanika u Pregradi.


Moja kvaliteta života


izrazito

pogoršala

donekle

pogoršala

ostala je

na istoj

razini

donekle

poboljšala

izrazito

poboljšala

% % % % %

Ako pogledate godinu dana

unazad, kvaliteta Vašeg života

se…

Ludbreg 98 3,3 ,78 3,1 8,2 52,0 33,7 3,1

Pregrada 67 3,3 ,65 ,0 6,0 64,2 25,4 4,5

Total 165 3,3 ,73 1,8 7,3 57,0 30,3 3,6

0 20 40 60 80

Izrazito loša i sve se gore živi

Nezadovoljavajuća

Niti dobra niti loša. Osrednja

Vrlo dobra

Odlična

Pregrada

Ludbreg

38

Vrlo slične pokazatelje imamo i kod procjene o tome koliko se ispitanici osjećaju sretno (tablica 43). U Ludbregu se 60,2 % građana osjeća više sretno nego nesretno ili zaista sretno u životu, a u Pregradi ih je čak 74,6 %, što znači tri četvrtine ispitanika. Sljedeća tablica prikazuje kvantitativno ocjenjivanje sreće. Za oba grada ono se kreće oko 7 na ljestvici od 1 do 10, s time da je sedmica iz Pregrade malo snažnije izražena i okuplja veći broj ispitanika.

Tablica 41

Osjećaj sreće


Niti malo,

dapače

Iskreno,

rijetko se

osjećam

sretno

Nisam

nesretan/na,

ali ne

osjećam se

ni nešto

pretjerano

sretno

Možemo

reći da sam

više

sretan/na

nego

nesretan/na

Da,

osjećam

se sretno i

ide mi

super

% % % % %

Osjećate li se sretno u životu?

Ludbreg 98 3,6 ,85 2,0 7,1 30,6 50,0 10,2

Pregrada 67 3,9 ,75 ,0 4,5 20,9 56,7 17,9

Total 165 3,7 ,82 1,2 6,1 26,7 52,7 13,3

3,18,2

52

33,7

3,10

6

64,2

25,4

4,5

0

10

20

30

40

50

60

70

Izrazitopogoršalo

Doneklepogoršalo

Ostalo na istojrazini

Doneklepoboljšalo

Izrazitopoboljšalo

Ludbreg

Pregrada

39

Tablica 42

Ocjena sreće


Možete li na ljestvici od 1 do

10 ocijeniti osjećaj sreće u

svome životu, s time da je 1

najslabija ocjena, a 10 potpuni

osjećaj sreće?

Ludbreg 98 6,5 1,87 1 5 7 8 110

Pregrada 67 7,3 1,40 3 7 7 8 110

Total 165 6,9 1,74 1 6 7 8 110

Posljednja tablica u ovome dijelu analize odnosi se na niz pitanja koja pokrivaju naše odnose prema izazovima u životu i neke načelne poglede na sebe i svijet oko nas. U skladu s prethodnim rezultatima o kvaliteti života i osjećaju sreće, možemo reći da gotovo podjednako velika većina osoba u Ludbregu (69,4 %) i Pregradi (69,7 %) gleda optimistično na budućnost. Također, u gotovo istim omjerima slaganja ispitanici smatraju da u životu rade vrijedne stvari (Ludbreg 67,4 %, Pregrada 77,3 %) i da imaju slobodu izabrati što će raditi i kako će živjeti (Ludbreg 67,3 %, Pregrada 74,3 %).

Ostale varijable imaju više oblik pravilne krivulje s grupiranjem rezultata oko sredine, uz napomenu da se ipak može uočiti blagi naklon prema pozitivnijim stavovima i odnosu kao što se

0 10 20 30 40 50 60

Niti malo, dapače

Iskreno, rijetko kad se osjećam sretno

Nisam nesretan, ali ne osjećam se nitinešto pretjerano sretno

Možemo reći da sam više sretan negonesretan

Da, osjećam se sretno i ide mi super

Pregrada

Ludbreg

40

može, primjerice, vidjeti u zadnjoj propoziciji: "kada mi krene po zlu u životu, treba mi jako dugo da se vratim na bolje staze." Vidimo da raspršenje odgovora od sredine ide više u smjeru neslaganja ispitanika s tvrdnjom da im treba dugo vremena da se vrate na bolje kad im krene loše u životu.

Tablica 43

Pogledi na život i osobni odnos prema izazovima


Uopće se

ne slažem

Ne slažem

se

Ne mogu


Apsolutno

se slažem

% % % % %

Optimistično gledam u

budućnost.

Ludbreg 98 3,7 ,86 2,0 6,1 22,4 55,1 14,3

Pregrada 66 3,7 ,80 ,0 10,6 19,7 59,1 10,6

Total 164 3,7 ,83 1,2 7,9 21,3 56,7 12,8

Mislim da će mojoj djeci i

unucima biti bolje.

Ludbreg 98 3,3 1,05 7,1 13,3 35,7 33,7 10,2

Pregrada 66 3,3 ,84 3,0 10,6 43,9 37,9 4,5

Total 164 3,3 ,97 5,5 12,2 39,0 35,4 7,9

Ono što radim u životu je

vrijedno.

Ludbreg 98 3,7 ,83 1,0 6,1 25,5 52,0 15,3

Pregrada 66 3,9 ,62 ,0 ,0 22,7 62,1 15,2

Total 164 3,8 ,75 ,6 3,7 24,4 56,1 15,2

Sam/a biram što ću raditi i

kako ću živjeti.

Ludbreg 98 3,7 1,06 3,1 13,3 16,3 44,9 22,4

Pregrada 66 3,7 ,78 ,0 12,1 13,6 66,7 7,6

Total 164 3,7 ,95 1,8 12,8 15,2 53,7 16,5

Rijetko imam vremena raditi

stvari u kojima baš uživam.

Ludbreg 98 3,0 1,03 5,1 30,6 26,5 32,7 5,1

Pregrada 66 3,2 1,01 3,0 28,8 18,2 45,5 4,5

Total 164 3,1 1,02 4,3 29,9 23,2 37,8 4,9

Teško mi je nositi se sa svim

problemima u životu koji mi

dolaze.

Ludbreg 98 2,9 1,09 10,2 29,6 27,6 27,6 5,1

Pregrada 67 2,6 ,90 6,0 46,3 28,4 17,9 1,5

Total 165 2,8 1,02 8,5 36,4 27,9 23,6 3,6

Kad mi krene po zlu u životu,

treba mi jako dugo da se

vratim na bolje staze.

Ludbreg 98 2,9 1,06 7,1 34,7 27,6 24,5 6,1

Pregrada 66 2,5 ,91 13,6 42,4 28,8 15,2 ,0

Total 164 2,7 1,02 9,8 37,8 28,0 20,7 3,7

Nakon što smo proveli obradu podataka pomoću deskriptivne statistike, odlučili smo ući dublje u razloge pojedinih stavova te smo proveli analizu korelacija. To je važno kako bi se odredio stupanj povezanosti između varijabli koje smo mjerili, odnosno kako bismo istražili postoji li,

41

primjerice, povezanost između osjećaja vlastite sreće i zadovoljstva uslugama ili radom gradske uprave.

Analize su napravljene preko analiza korelacija za sve varijable. U studiji prikazujemo korelacije koje su bitne, odnosno one koje imaju statističku važnost. Korelacije na razini 5 % označene su zvjezdicom (*), a korelacije koje imaju statističku značajnost na razini 1 % označene su dvjema zvjezdicama (**). Premda ćemo to naglasiti i u opisu konkretne analize, treba reći da značajna i pozitivna korelacija znači veći rezultat na jednoj varijabli koji je povezan s većim rezultatom na drugoj varijabli, stoga govorimo o proporcionalnom odnosu. S druge strane, obrnuto proporcionalni odnos znači negativnu korelaciju, odnosno povezanost većeg rezultata na jednoj varijabli s manjim rezultatom na drugoj varijabli.

Analize razlika napravljene su samo u slučajevima kada nezavisna varijabla ima dvije kategorije. U svim slučajevima, kada je bilo potrebno, koristili smo t-test s Welch-Satterthwaite korekcijom stupnjeva slobode. Interpretacija t-testa provodi se tako da se prvo gleda je li razlika statistički značajna (p<0,05). Ako jest, gledaju se aritmetičke sredine po grupama kako bi se utvrdio smjer razlike.

U nastavku predstavljamo analizu korelacija i razlika za Ludbreg.

Možemo zaključiti da u Ludbregu sve tri varijable koje mjere osjećaj zadovoljstva života u gradu pokazuju značajnu povezanost s grupom varijabli "povjerenje u gradsku vlast". To vrijedi za sve tri varijable povjerenja u gradsku vlast i za sve varijable kojima smo mjerili zadovoljstvo života u gradu ili razinu povjerenja među stanovnicama. To su sljedeće varijable:

- Osjećam se ponosno što sam stanovnik/ca moga grada.

- Moj grad je super mjesto za život.

- Općenito govoreći, većini ljudi u mojoj lokalnoj zajednici može se vjerovati.

S obzirom na to da smo u svim slučajevima dobili statistički značajnu povezanost, nema potrebe prikazivati odnose između svih varijabli. Stoga ovdje dajemo prikaz varijable koja mjeri razinu povjerenja u lokalnoj zajednici i grupe varijable "povjerenje u gradsku vlast".

Tablica 44

Odnos između varijabli "općenito govoreći, većini ljudi u mojoj lokalnoj zajednici može se vjerovati" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"

Varijabla Korelacija

Imam povjerenje da gradska vlast radi u najboljem interesu svih nas, građana ovoga grada. ,413**

42

Gradska vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za njih. ,345**

Gradska vlast kvalitetno koristi sredstva prikupljena kroz poreze i davanja kako bi povećala

kvalitetu života svih nas. ,299**

Dobili smo statistički značajnu povezanost između ispitanika Ludbrega koji su aktivni u organizacijama civilnoga društva s varijablom "imam povjerenje da gradska vlast radi u najboljem interesu svih nas, građana ovoga grada" (korelacija ,245*). Nadalje, oni koji su zadovoljniji sa svojim financijskim statusom više smatraju da gradska vlast radi u najboljem interesu svih građana i građanki (korelacija ,212*). Oni koji se osjećaju sretno u životu više smatraju da gradska vlast kvalitetno koristi sredstva prikupljena kroz poreze i davanja kako bi povećala kvalitetu života svih stanovnika (korelacija ,206*), a isto vrijedi i za one koji imaju više optimističan pogled na budućnost u odnosu na kvalitetno korištenje financijskih sredstva gradske uprave (korelacija ,295**). To posebno dolazi do izražaja u varijabli optimizma i povjerenja u gradsku vlast koju prezentiramo u sljedećoj tablici.

Tablica 45

Odnos varijabli "mislim da će mojoj djeci i unucima biti bolje" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"



Gradska vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za njih. ,226*



Posebno vrijedi istaknuti i odnos korelacije između ispitanika Ludbrega koji smatraju da rade u životu vrijedne stvari, što je važan pokazatelj razine samoostvarenja, zadovoljstva vlastitim životom i povjerenja u gradsku vlast. Vidimo da u dvije varijable postoji statistički značajna povezanost između osjećaja zadovoljstva s onime što radimo i osjećaja povjerenja u gradsku upravu.

Tablica 46

Odnos varijabli "ono što radim u životu je vrijedno" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"


Imam povjerenje da gradska vlast radi u najboljem interesu svih nas, građana ovoga grada. ,226*

Gradska vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za njih. ,191

43



Proveli smo t-test s obzirom na to jesu li ispitanici aktivni u organizacijama civilnoga društva ili ne i kakav im je stav prema radu gradske uprave. Vidimo povezanost s prvom varijablom pa možemo reći da društveno aktivniji građani i građanke Ludbrega imaju veće povjerenje u to da gradska vlast radi u najboljem interesu svih ljudi.

Tablica 47

Odnos između varijabli "pripadanje organizacijama civilnoga društva" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"

Varijabla Grupa N M SD t df p

Imam povjerenje da gradska vlast radi u najboljem interesu


Ne 43 3,4 1,11 -2,48 96 0,015

Da 55 3,9 1,02

Gradska vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za

njih.

Ne 43 3,3 1,06 -1,22 96 0,226

Da 55 3,6 1,05

Gradska vlast kvalitetno koristi sredstva prikupljena kroz

poreze i davanja kako bi povećala kvalitetu života svih nas.

Ne 43 3,3 1,02 -0,96 96 0,342

Da 55 3,5 1,05

Još je veća statistička povezanost između onih koji volontiraju i odnosa povjerenja prema gradskoj vlasti. Tu imamo proporcionalnu povezanost, odnosno više volontiranja znači i veće povjerenje za sve tri varijable iz grupe "povjerenje u gradsku vlast".

Tablica 48

Odnos između varijabli "jeste li u posljednja tri mjeseca volontirali" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"




Ne 71 3,5 1,05 -2,07 96 0,041

Da 27 4,0 1,13


njih.

Ne 71 3,2 1,05 -3,63 55,81 0,001

Da 27 4,0 0,88



Ne 71 3,3 1,04 -2,74 96 0,007

Da 27 3,9 0,89

44

Predstavit ćemo postojanje statistički značajnih korelacija za Pregradu u varijablama koje su bile važne ne samo za studiju nego i za cjelokupni projekt PDSE. Analizirali smo povezanost varijable "osjećam se ponosno što sam stanovnik/ca moga grada" s drugim varijablama.

Tablica 49 Odnos varijabli "osjećam se ponosno što sam stanovnik/ca moga grada" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"






Statistička analiza korelacija i razlika pokazala je da oni koji se osjećaju ponosnima što su stanovnici grada imaju značajno veće povjerenje u gradsku vlast i to u sve tri varijable u ovome nizu pitanja. Ista situacija se ponovila i s onima koji su izjavili da su u posljednja tri mjeseca volontirali, što je prikazano u tablici 50. Koristili smo t-test za nezavisne uzorke jer imamo samo dvije kategorije s obzirom na potvrdan ili negativan odgovor na volontiranje. Nudimo u tablici niže pitanja i obrađene rezultate.

Tablica 50

Odnos varijabli "jeste li u posljednja tri mjeseca volontirali" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"




Ne 41 3,5 0,92 -2,88 65 0,005

Da 26 4,2 0,73


njih.

Ne 41 3,4 0,92 -3,51 64,14 0,001

Da 26 4,1 0,65



Ne 41 3,6 0,84 -2,51 65 0,015

Da 26 4,1 0,69

Kada smo povjerenje u rad gradske vlasti stavili u kontekst povjerenja ljudi jednih prema drugima, dobili smo statistički značajnu povezanost s jednom varijablom, kako je prikazano u tablici 51.

45

Tablica 51

Odnos varijable "općenito govoreći, većini ljudi u mojoj lokalnoj zajednici može se vjerovati" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"



Gradska vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za njih. ,203


kvalitetu života svih nas. ,189

Nadalje, korelacija između percepcije socijalne podrške i povjerenja prema gradskoj vlasti također je pokazala izrazito značajnu povezanost i to u svim varijablama koje pripadaju u ovu kategoriju:

- U slučaju da se razbolim, mogu računati na pomoć susjeda oko nabave namirnica, lijekova, itd.

- Kada nisam kod kuće, mogu računati na pomoć susjeda oko čuvanja kuće.

- Kada bi mi hitno trebalo 200 kuna, susjedi bi mi posudili taj novac.

- Stanovnici naselja u kojem stanujem se prema potrebi okupe i rješavaju zajedničke probleme.

- U naselju u kojem stanujem dovoljno dobro poznajem više ljudi kojima se mogu obratiti za pomoć.

U tablici nudimo prikaz odnosa posljednje varijable iz kategorije "percepcije socijalne podrške" i grupe varijabli "povjerenja u gradsku vlast".

Tablica 52

Odnos između varijable "u naselju u kojem stanujem dovoljno dobro poznajem više ljudi kojima se mogu obratiti za pomoć" i niza varijabli "povjerenje u gradsku vlast"






46

Slične smo rezultate dobili i kod usporedbe osjećaja sreće i povjerenja u gradsku vlast, pri čemu je statistička analiza korelacija i razlika pokazala da postoji značajna povezanost između onih koji se osjećaju sretno u životu – oni imaju veće povjerenje u to da gradska vlast radi u najboljem interesu svih građana i smatraju da vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za njih.

Tablica 53

Odnos između varijabli "osjećate li se sretno u životu" i grupe varijabli "povjerenje u gradsku vlast"



Gradska vlast dobro komunicira svoje aktivnosti i razloge za njih. ,242*


kvalitetu života svih nas. ,179

Posebno je zanimljivo da je osjećaj sreće povezan sa zadovoljstvom gradskim uslugama. Vidimo da su stanovnici i stanovnice Pregrade koji se osjećaju sretno u životu zadovoljniji sa skoro svim uslugama. Nismo zabilježili statistički značajnu povezanost jedino s varijablama "kulturna ponuda i zabava" i "dostupnost i kvaliteta javnoga transporta".

Tablica 54

Odnos između varijabli "osjećate li se sretno u životu" i grupe varijabli "zadovoljstvo uslugama"


Komunalne usluge - ,303*

Zdravstvene usluge - ,340**

Kulturna ponuda i zabava - ,234

Aktivnosti za mlade - ,301*

Skrb za starije osobe - ,285*

Odnos prema ranjivim/marginaliziranim

skupinama - ,308*

Kvaliteta odgojno-obrazovnih institucija - ,301*

Mogućnosti za obavljanje sportskih aktivnosti - ,256*

Dostupnost i kvaliteta javnoga transporta - ,141

47

Slično možemo istaknuti statistički značajnu povezanost između varijable "ono što radim u životu je vrijedno", što iskazuje osjećaj zadovoljstva samim sobom i ispunjenjem životnih ciljeva, s grupom varijabli "zadovoljstvo uslugama".

Tablica 55

Odnos između varijabli "ono što radim u životu je vrijedno" i grupe varijabli "zadovoljstvo uslugama"


Komunalne usluge - ,337**

Zdravstvene usluge - ,190

Kulturna ponuda i zabava - ,281*

Aktivnosti za mlade - ,266*

Skrb za starije osobe - ,259*

Odnos prema ranjivim/marginaliziranim

skupinama - ,181

Kvaliteta odgojno-obrazovnih institucija - ,258*

Mogućnosti za obavljanje sportskih aktivnosti - ,258*

Dostupnost i kvaliteta javnoga transporta - ,091

Vidimo da su oni koji smatraju da rade vrijedne stvari u životu zadovoljniji gradskim uslugama. Nismo ustanovili statistički značajnu povezanost s varijablama "zdravstvene usluge", "odnos prema ranjivim/marginaliziranim skupinama" i "dostupnost i kvaliteta javnoga transporta".

Analiza korelacija i razlika produbila je uvide u stavove ispitanika Ludbrega i Pregrade i pojasnila povezanost između pojedinih pitanja. Posebno je bitno bilo provesti dodatnu analizu kako bismo vidjeli koliko nečiji osobni stavovi ili situacija utječu na opću percepciju stanja u gradu i zadovoljstvo kvalitetom života. Prezentirali smo samo pitanja odnosno varijable u kojima smo dobili statistički značajne korelacije ili razlike. Primjerice, premda smo analizirali, nismo dobili statistički značajan utjecaj varijable obrazovanja ili spola u odnosu na kvalitetu života, razinu povjerenja u lokalnoj zajednici ili stavova prema gradskoj upravi. Stoga ih ovdje nismo ni prikazali. Ovaj je dio iznimno koristan jer je na mnogim područjima koja smo prikazali pokazao da su društveno angažirani građani sretniji i zadovoljniji životom, više izražavaju osjećaj zadovoljstva života u gradu ili povjerenje u lokalnu zajednicu i gradsku upravu.

Nakon završene kvantitativne analize istraživanja slijedi analiza fokus grupa u Ludbregu i Pregradi. No prije nego što krenemo u kvalitativnu analizu korisno je napraviti most između dva dijela istraživanja, što ćemo učiniti predstavljajući glavne informacije i podatke o gradu koje

48

nismo mogli dobiti ni u jednoj znanstvenoj metodi koju smo koristili, nego smo do podataka došli kroz desk analizu, proučavanje materijala i kontaktiranje predstavnika gradova koji obavljaju određene javne funkcije. Napominjemo da podaci koji slijede nemaju ulogu komparativnog naglašavanja eventualnih razlika između Ludbrega i Pregrade jer se radi o gradovima sa specifičnostima i posebnostima koje nisu usporedive, posebice bez dublje analize.

Tablica 56

Osnovni podaci o Ludbregu i Pregradi

O S O B N A K A R T A LUDBREG PREGRADA Broj stanovnika 9.194 6.594 Površina grada 73,52 km² 67,26 km² Gustoća naseljenosti 124,20 km² 98 km² Broj naselja 13 26 Lokacija Istočni dio sjeverozapadne

Hrvatske (Varaždinska županija)

Najzapadniji dio Hrvatskog zagorja (Krapinsko-zagorska županija)

Koeficijent starosti 22,4 22,9 BDP po stanovniku (u €) 9.200,00 6.578,00 Prihod po stanovniku (u kn) 6.667,00 1.729,00 Broj nezaposlenih u 2019. 150 82 Indeks razvijenosti 105,544 100,551 Otvorenost proračuna 5 5

Ovdje su navedeni neki osnovni podaci o gradovima kao što je broj stanovnika i osnovne informacije o položaju i veličini prostora.

Indeks starenja, koji je indikator udjela osoba od šezdeset i više godina u ukupnom stanovništvu, u oba grada pokazuje vrlo uobičajene trendove starenja populacije, ali možemo reći da je ipak niži od hrvatskog prosjeka koji iznosi 24,1.

Iz ekonomskih pokazatelja vidimo da Ludbreg ostvaruje veći BDP i prihode po stanovniku. Dapače, Ludbreg je jedini grad s kontinenta uz Zagreb, s kojim se realno u Hrvatskoj nijedan grad ne bi trebao uspoređivati zbog prevelike financijske i svake druge neravnopravnosti, u kojem je ostvarena razina od šest tisuća kuna po stanovniku.

Što se tiče nezaposlenosti, možemo reći da se u oba grada radi o toliko niskim brojkama da možemo smatrati da je ostvarena puna zaposlenost. To znači da u Ludbregu i Pregradi svi koji

49

žele raditi svoju želju i ostvaruju. Pogledajmo u tablicama 57 i 58 kretanje broja nezaposlenih u odnosu na broj nezaposlenih u pripadajućim županijama.

Tablica 57

Kretanje broja nezaposlenih u Ludbregu

Tablica 58

Kretanje broja nezaposlenih u Pregradi

Indeks razvijenosti kao pokazatelj zbroja vrijednosti brojnih društveno-gospodarskih pokazatelja za oba grada viši je od prosječnog praga razvijenosti. Ludbreg tako pripada čak u sedmu

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

20092010

20112012

20132014

20152016

20172018

2019

(05) VARAŽDINSKA

(02445/05) LUDBREG

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

20092010

20112012

20132014

20152016

20172018

2019

(02) KRAPINSKO-ZAGORSKA

(03522/02) PREGRADA

50

vrijednosnu skupinu od ukupno osam, što znači da je pri samome vrhu jer se osma skupina računa kao grupa najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave.

Otvorenost proračuna koju izrađuje Institut za javne financije stavlja oba grada u sam vrh transparentnosti rada i odnosa prema proračunu, što će se spomenuti kao postignuće i u analizi fokus grupa koja slijedi.

Ludbreg danas svoj brend gradi u suglasju četiri glavna područja koja ga najbolje opisuju: grad čuda i legendi, grad prijatelj udruga i poduzetnika, grad projekata i grad manifestacija. Radi se o vrlo pametnoj sinergiji područja po kojima je grad poznat i koja su iskorištena i u promotivno-turističke svrhe te područja koja su se posljednjih godina iznimno razvila i povećala kvalitetu života u gradu.

Grad čuda i legendi – Ludbreg je jedno od starijih naselja u Hrvatskoj, a danas je poznat i kao vjersko središte s višestoljetnom tradicijom hodočašća. Tu je i lokalna legenda, danas utkana u identitet grada, centrum mundi odnosno središte svijeta.

Grad prijatelj udruga i poduzetnika – Ovaj vrlo neobičan spoj u Hrvatskoj jedno je od prepoznatljivijih obilježja Ludbrega. Kultura i tradicija kao već prepoznata obilježja Ludbrega danas se vrlo često ogledaju u radu udruga i razvoju turizma. Količina i rad udruga za jedan relativno mali grad je fascinantna. Bez obzira na to što je službeni popis organizacija civilnoga društva viši, grad se može pohvaliti s brojkom od 51 zaista aktivne udruge koje doprinose općem dobru i društvenom razvoju. Sam je grad član šest mreža i udruženja. S druge strane, ekonomskom razvoju doprinosi razvoj poduzetništva i lokalne ekonomije kroz inovativne ideje i ICT alate, odnosno otvoreni i suradnički pristup prema tom sektoru. To je sve rezultiralo jednom od najnižih razina nezaposlenosti u jedinici lokalne samouprave u Hrvatskoj, a posebice u njezinu kontinentalnom dijelu.

Grad projekata – Ludbreg je grad projekata kao nijedan drugi grad u Hrvatskoj prema broju stanovnika. Godine 2017. Ludbreg je proglašen najboljim gradom prema korištenju europskih sredstava po glavi stanovnika. Dapače, možemo reći da više od polovice proračuna dolazi iz sredstava EU-a. Količina projekata je nepregledna, od infrastrukturnih, koji rješavaju velika područja poput odlaganja otpada ili širokopojasnog interneta, preko ekoloških i onih iz područja održivog razvoja do promocije i primjene znanja i vještina iz STEM-a i ICT-a. Grad ima čitav niz priznanja za ta postignuća kao što je, primjerice, nagrada za stvaranje inovativne i sigurne poslovne klime koju im je dodijelio European Business Assembly ili Nagrada BIZZ za razvoj poslovnog okruženja i inspirativno djelovanje koju im je dodijelio World Confederation of Businesses.

Grad manifestacija – Logičan slijed svega navedenog je povećanje kvalitete i broja javnih događanja. U ovome trenutku grad razvija i provodi devet velikih godišnjih manifestacija koje uz

51

turističke promocije i okupljanje ljudi ima i poruku prezentiranja najvažnijih postignuća i razvojnih potencijala grada.

Ove četiri uporišne točke koje djeluju sinergijski dobar su pokazatelj kako se na pametan, umrežen i vizionarski način upravlja gradom i njegovim razvojem. Vrijedi istaknuti i da se razvoj tih područja prepoznaje i zagovara u Strategiji razvoja grada Ludbrega 2014. – 2020. te se može smatrati da su glavni ciljevi značajno ispunjeni i da su na dobrome putu daljnjega unapređenja i poboljšanja.

Pregrada najveći naglasak stavlja na dva područja. Prvo je područje poduzetničkog razvoja, odnosno potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva kao generatora ekonomskog razvoja. Drugo je osnaživanje obrazovnih programa odnosno cjelokupne obrazovne vertikale od vrtića do cjeloživotnog obrazovanja i pozicioniranje Pregrade kao malog edukacijskog centra koje tako osigurava i ostanak ljudi i povećava kvalitetu života. Možemo reći da se između ta dva područja legitimno smješta i bogat društveni život s više od šezdeset organizacija civilnoga društva koje imaju tisuću članova i članica. Radi se također o pokušaju uspostave ravnoteže između ulaganja u tvrdu infrastrukturu (komunalije, ceste, odlagalište otpada, ekološki javni bazen…) i "soft" infrastrukturu (mladi, kultura, edukacija…). Ove teme vrlo često ćemo doticati i na fokus grupama u analizi koja slijedi. Važno je radi praćenja razvoja pa i ocjene kvalitete razvoja nekoga područja istaknuti da je i Pregrada na dobrome putu poput Ludbrega jer sva su ova područja istaknuta kao četiri strateška cilja u Strategiji gospodarskog razvoja grada Pregrade za razdoblje 2014. – 2020. uz misao vodilju: "Moderan grad znanja, kulture i izraženih poslovnih mogućnosti za svaku i svakoga!"

U Pregradi možemo istaknuti i upravljanje javnim politikama i komunikaciju s građanima. Radi se o, za hrvatske prilike, posebno velikoj transformaciji lokalne administracije koja zaista postaje servis građanima i poduzetništvu, što se vidi u projektima dobivenima preko natječaja EU-a, razvoju poduzetništva i niskoj nezaposlenosti, razvijenom civilnom društvu i visokoj razini povjerenja u lokalnoj zajednici. Njihovi iskoraci s otvorenim proračunom i vodičem koji dobije svaka stanovnica i stanovnik grada, transparentno upravljanje javnim sredstvima i investicijama, eksperimentiranje s participativnim budžetiranjem u suradnji s organizacijama civilnoga društva i građanima još uvijek su, nažalost, rijetki primjeri javnih politika u Hrvatskoj. Stoga Pregrada može biti primjer i putokaz drugim lokalnim sredinama i upravama u Hrvatskoj.

Vidimo i jako puno sličnosti i bliskih razvojnih politika i upravljanja u smjeru povećanja kvalitete života stanovnika u Ludbregu i Pregradu bez obzira na različite veličine gradova. Tako smo rezultate kvantitativne i kvalitativne metode sagledali u kontekstu samih lokalnih zajednica i zato smo ovaj dio studije nazvali osobnom kartom Ludbrega i Pregrade.

52

FOKUS GRUPE

U rujnu 2019. godine dovršen je anketni upitnik i započelo je istraživanje. U sklopu istraživanja bilo je potrebno provesti i šest fokus grupa (tri u svakome gradu) kako bismo dobili detaljnije, osobnije i dublje stavove i uvide aktivnijih dionika u Ludbregu i Pregradi. Dionike smo birali iz ciljanih skupina lokalnih aktera s kojima se razgovaralo o temama iz anketnog upitnika, ali i o drugim temama bitnima za ispitivanje kvalitete života u nekom gradu. Bilo je važno pronaći lokalne aktere čiji je rad i djelovanje bitno za njihove gradove i koji predstavljaju prepoznatljive, vidljive i značajno prisutne društvene skupine u svakodnevnom životu i razvoju grada. Zato smo u Ludbregu proveli fokus grupe s predstavnicima civilnoga društva, javnih ustanova i poduzetnika. Sve su skupine ispunile navedene kriterije da se s njima radi fokus grupa i da se dobije njihovo mišljenje. Civilno društvo izrazito je razvijeno u Ludbregu u kojem je aktivno čak 51 organizacija civilnoga društva. Neke od njih su hobističkog karaktera, neke su orijentirane isključivo na ispunjavanje potreba svojih članova, a mnoge od njih aktivno sudjeluju u društvenom razvoju svoje lokalne zajednice, pa i šire. Na fokus grupama imali smo široku lepezu udruga: od onih koje okupljaju umirovljenike, žene, osobe oboljele od malignih bolesti do udruga koje njeguju baštinu ili su aktivne u kulturi. Javne ustanove čine važan dio društvenog razvoja i osiguranja kvalitete života u Ludbregu pa smo na toj fokus grupi okupili predstavnike gotovo svih važnih institucija u gradu: dječjeg vrtića, srednje škole, Centra za kulturu i informiranje, gradske knjižnice i turističke zajednice. Razvoj poduzetničke klime i grada koji je otvoren za inovativna rješenja i ulaganja postao je posljednjih nekoliko godina prepoznatljiv znak Ludbrega te nam je bilo iznimno važno i korisno čuti osobna mišljenja predstavnika te društvene skupine. Na fokus grupi s predstavnicima poduzetničkog sektora bile su prisutne osobe iz IT sektora, velikih kompanija iz industrijske zone, poljoprivredne zadruge i potpornih organizacija kao što su Poduzetnički inkubator ili Cluster za ruralni razvoj i poduzetništvo.

U Pregradi su također organizirane tri fokus grupe i to sa sljedećim društvenim skupinama: koordinacijom grada Pregrade, javnim institucijama i organizacijama ili inicijativama mladih. Koordinacija grada je neformalno tijelo koje je inicirala sadašnja gradska uprava kako bi ostvarila bolju usklađenost i povezanost između brojnih projekata i aktivnosti u gradu. Javne institucije su okupile slične predstavnike kao i na prethodnoj fokus grupi iz istoga sektora, a u Pregradi smo imali predstavnike dječjeg vrtića, gradske knjižnice, muzeja i glazbene škole. Fokus grupa s predstavnicima udruga mladih, njihovih inicijativa ili javnih tijela u kojima su aktivni organizirana je upravo zato što su vrlo vidljivi i aktivni u društvenom životu grada. Tu su bili predstavnici i predstavnice Savjeta mladih grada i Savjeta mladih Krapinsko-zagorske županije, institucije Dječjeg gradonačelnika i Dječjeg gradskog vijeća, udruge Pregrada info, ali i mladih osoba koje su aktivne ili zaposlene u javnim institucijama.

53

Ukupno smo u fokus grupama ispitali četrdeset ispitanika, od čega u Ludbregu 24 ispitanika, a u Pregradi 16. To je i više nego zadovoljavajuće s obzirom na to da je prosječan ili očekivan broj sudionika fokus grupa od četiri do šest osoba.

Nakon što smo proveli transkripciju razgovora iz fokus grupa, podatke smo analizirali metodom tematske analize koristeći višerazinsko otvoreno kodiranje u programu Atlas.ti, koji se koristi u obradi rezultata kvalitativnih istraživanja, te smo proveli konceptualnu analizu. Kodove dobivamo grupirajući pojedine citate ili stavove ispitanika pod zajednički nazivnik. Bliske kodove u sljedećem koraku okupljamo u konceptualne kategorije koje najbolje opisuju te imenovane i sakupljene pojmove. Dobivene kategorije na kraju sumiramo u teme, koje su najviši stupanj analize i interpretiraju podatke s najviše razine.

Analizu smo provodili zasebno za Ludbreg i Pregradu. Kao što će se pokazati, brojne su sličnosti između dva grada – dobili smo mnoge iste kodove, a konceptualna analiza provodi se kroz tri iste kategorije – ali radi se o dva specifična prostora, što se vidi i po ipak značajnom broju različitih kodova koje smo dobili iako smo fokus grupe provodili s istim pitanjima.

Prvo ćemo predstaviti analizu za Ludbreg.

Analizom transkribirane građe u konačnici smo izolirali trideset i dva koda grupirana u osam kategorija koje smo podijelili u tri teme: lokalna zajednica, gradska uprava i infrastruktura. Te tri teme natkrivaju našu analizu, a do njih smo došli u nekoliko postupka kodiranja. Lokalna zajednica okuplja čitav niz kodova i tema koje se najviše tiču ljudi, prepoznatljivih aktera u lokalnoj zajednici i osjećaja, načina i kvalitete života u gradu. Infrastruktura je logična druga strana toga, a ta je tema okupila sva područja koja doprinose ili su zaslužna za osjećaj zadovoljstva ili kvalitetu života u gradu. No najzahtjevnije je bilo izdvojiti temu gradske uprave. Gradska uprava se na neki način ugurala između te dvije teme jer su tijekom provođenja fokus grupa ispitanici vrlo često komentirali gradsku upravu upravo u odnosu prema lokalnoj zajednici i infrastrukturi. Nakon više postupaka ponavljanja kodiranja gradska uprava izdvojila se kao izrazito povezujuća tema. Ona u našoj analizi logično ima ulogu teme o kojoj značajno ovisi stanje u lokalnoj zajednici i kvaliteta života te kvaliteta infrastrukture, ali ima i zasebni dio sa specifičnim ulogama i odgovornostima, što se na kraju i reflektiralo u izdvojenim kodovima i kategorijama.

Moramo izdvojiti još jednu bitnu stvar. Prilikom prvotnog kodiranja bili smo u dvojbi trebamo li uzeti podjelu ispitanika i područja isključivo prema afirmativnim stavovima, negativnim ili stavovima koji zahtijevaju poboljšanje. Prvi rezultat kodiranja mogao je biti vrlo plošno podijeljen u tematske cjeline pozitivnih stavova i negativnih stavova. No nakon što smo obavili sljedeće razine kodiranja, postalo je jasno da bi to ograničilo našu tematsku analizu, odnosno dobili bismo pregled koji ne otkriva detalje i dubinu stavova sudionika fokus grupa. Takvom

54

analizom mnoga bi pitanja i područja za koja smo željeli dodatna pojašnjenja u fokus grupama ostala nevidljiva i nezabilježena, a posebno ne bi bili jasni razlozi za njih i povezanost između pojedinih kodova.

Zato ćemo u tabličnom prikazu tema istaknuti odnose između kodova u smislu slaganja odnosno neslaganja i povezanosti, ali ćemo i prikazati svaku kategoriju slikovno kako bi odnosi između kodova bili vidljiviji i jasniji. Nakon toga ćemo navesti i nekoliko citata iz fokus grupa kako bismo dodatno potkrijepili povezanost dobivenih kodova i stavova ispitanika.

Tema lokalna zajednica sastoji se od kategorija povezanost, mladi i udruge. U tablici 1 prikazujemo kategorije i pripadajuće kodove.

Tablica 59

Prikaz teme lokalna zajednica, Ludbreg

LOKALNA ZAJEDNICA POVEZANOST MLADI UDRUGE

Ù Svi se znamo

Ù Čist i lijep grad

Ù Sigurnost

vs.

Ù Otuđenje

Ù Nedostatak aktivnih

ljudi

Ù Mladi roditelji

Ù Odgoj i obrazovanje

Ù Posao

vs.

Ù Sadržaji za mlade

Ù Dobra suradnja

Ù Projekti

vs.

Ù Nedovoljno ljudi

Ù Bolja povezanost

Slika 2

Kategorija povezanost i pripadajući kodovi

55

Kategorija povezanost obuhvaća pet kodova: "čist i lijep grad", "svi se znamo", "sigurnost", "nedostatak aktivnih ljudi" i "otuđenje". Odmah dolazi do izražaja situacija koju smo naglasili, a to je značajna povezanost između kodova jer su sudionici fokus grupa mnoga područja i teme dovodili u vezu i međuovisnost. Kôd "čist i lijep grad" učestalo se pojavljivao kod najviše ispitanika, pri čemu su isticali zadovoljstvo urednošću grada i izgledom, a uz tu pozitivnu tvrdnju dodavali su i sugestije što bi trebalo urediti, izgraditi i poboljšati.

Kodovi "svi se znamo" i "sigurnost" su povezani jer su se ispitanici osvrtali na činjenicu da osjećaj sigurnosti uvelike proizlazi iz međusobnih poznanstva, usmjerenosti jednih na druge i veza koja se stvaraju. No vidimo iz priložene slike kako ispitanici ističu da se unatoč povezanosti u malom mjestu i kod njih sve više osjećaju procesi otuđenja ljudi, zatvaranja u domove i smanjenje direktne komunikacije između stanovnika.

Jasno, takve tvrdnje su se isticale s oprezom, uz opasku da je ondje sve još mnogo bolje nego u velikim gradovima, ali da se osjete promjene, posebice u usporedbi s prošlošću. Mnogi su ispitanici dodavali da iznimno bogat i raznolik društveni život počiva na organizaciji nevelikog broja ljudi koji se međusobno poznaju i potpomažu, ali da bi pomoglo kada bi više ljudi bilo aktivno. To se posebno isticalo u kontekstu pozitivnog i snažnog razvoja grada, za što je potreban doprinos više ljudi jer oni koji su aktivni imaju i previše posla i sadržaja.

Osoba 1: "Ja Ludbreg ne bih mijenjala ni za New York! Kako je naš grad lijep! Ideš gradom, ne vidiš kiselog lica, uvijek sve lijepo, lijepa riječ… Ja nisam doživjela ružnu riječ u 72. godine, niti pogled!"

56

Osoba 2: "Ne znam jel' to odraz općeg stanja u društvu ili državi… Svatko je zaokupljen svojim problemima. I neki put ti možda nije do manifestacije, druženja, nemojte me niš' pitat kak' sam! Meni se čini da fali ta povezanost lokalne zajednice, da se svi malo odmiču. I, naravno, ne treba odustati, čovjek treba biti uporan i ponovno će se desiti da jednog dana ljudi vele 'gle, ovo nam je prilika da se družimo'."

Kategorija mladi okuplja kodove: "mladi roditelji", "odgoj i obrazovanje", "posao" i "sadržaji za mlade".

Slika 3

Kategorija mladi i pripadajući kodovi

Ispitanici su kao izrazito pozitivno isticali mogućnost ostvarenja vrlo ugodnog, opuštenog i kvalitetnog života za mlade roditelje i roditelje koji imaju malu djecu jer je odgojno-obrazovni sustav iznimno dobro organiziran. Dodatno se isticala povoljna okolnost razvijenosti Ludbrega i vrlo niska razina nezaposlenosti, odnosno mogućnost da svaka mlada osoba nakon školovanja nađe posao i osigura si egzistenciju. No nezadovoljstvo raste u kasnijoj fazi mladosti, možemo reći pred kraj osnovne škole pa nadalje, sa sadržajima za mlade. Pritom se isticalo nezadovoljstvo što su mladi nakon škole prepušteni "zabavi po kafićima" i što nemaju svoj prostor u kojem bi se mogli okupljati i sudjelovati u zanimljivim programima i događanjima.

Osoba 1: "Ja sam tu najmlađa i mlada sam mama, a ono kaj mogu reći je da je Ludbreg mjesto gdje je mladi roditelj siguran za svoje dijete. Ja svoje dijete od sedam i pol godina mogu pustiti van bez ikakve brige! Živimo u stanu, što znači da nemamo vlastito dvorište, i ja se ne moram

57

brinuti dal' će ga pogaziti auto, dal' će ga netko ukrasti, dal' će mu se nešto dogoditi. Mislim da je to grad ne samo za mlade nego i za stariju populaciju. Jako dobar grad za život!"

Osoba 2: "Nije dovoljno programa, pogotovo ne za mlade. Dobro, za starije se uvijek može nešto naći, ali mladi ljudi, pogotovo tinejdžeri, srednjoškolci, studenti, oni nemaju programa na koje bi izlazili. Mislim da bi se trebali pokrenuti i mi i oni da zapravo saznamo što njih zanima i koje bismo programe trebali za njih raditi."

Kategorija udruge sastoji se od četiri koda: "dobra suradnja", "projekti", "nedovoljno ljudi" i "bolja povezanost".

Slika 4

Kategorija udruge i pripadajući kodovi

Ludbreg ima mnogo aktivnih udruga i one izrazito doprinose razvoju i kvaliteti života, pa i dobrim odnosima u mjestu. Na fokus grupama se isticalo zadovoljstvo sve većim brojem projekata i dobrom suradnjom između najaktivnijih udruga. Udruge su stoga, s obzirom na utjecaj i raznolikost, jedan od najvidljivijih i najvažnijih aktera ne samo u društvenom životu Ludbrega nego i šire. No, kao i u prethodnim kategorijama, to se stavlja u suodnos s činjenicom da je sve više projekata, a premalo ljudi koji bi ih provodili. S obzirom na porast aktivnosti udruga, odnosno rad i broj projekata, potrebna je bolja koordinacija i povezanost između najsnažnijih aktera na civilnoj sceni kako bi se pravodobno razmjenjivale informacije, dijelila međusobna podrška i kako bi još bolje surađivali.

Osoba 1: "Ako gledamo naš civilni sektor, dakle udruge, u Ludbregu se točno zna... Da vas netko zaustavi na cesti, trebam to i to, svi znaju koga treba pitati za pojedinu udrugu ili pojedinu stvar.

58

Ak' iz grada zovu da bi trebalo nešto napraviti, mi već znamo koja bi udruga bila najbliža da to napravi. Svi koji sudjeluju međusobno surađuju. Za kalendar, koji još nismo odradili, ali budemo, treba pozvati nekih desetak ljudi, no obuhvatit ćemo vjerojatno sve aktivne ljude jer svi su u nešto uključeni, i napraviti zajednički kalendar događanja."

Tema gradska uprava sastoji se od dvije kategorije: dobar servis i projekti. U tablici 60 prikazujemo kategorije u ovoj temi i pripadajuće kodove.

Tablica 60

Prikaz teme gradska uprava, Ludbreg

GRADSKA UPRAVA DOBAR SERVIS PROJEKTI

Ù Uveli reda

Ù Inovativnost

Ù Usmjerenost

Ù Najviše EU projekata

Ù Razvoj grada

Ù Naši ljudski resursi

vs.

Ù Nedostatak kapaciteta

Ù Komunikacija

Ù Obnoviti knjižnicu

Kategorija dobar servis sastoji se od sljedećih kodova: "uveli reda", "inovativnost" i "usmjerenost".

Slika 5

Kategorija dobar servis i pripadajući kodovi

59

Sva tri koda koja smo detektirali u ovoj kategoriji kreću se u smjeru kvalitetne ocjene rada gradske uprave u Ludbregu. Gradska uprava je u fokus grupama dobivala pohvale zbog uvođenja reda u upravljanje gradom i općeg razvoja grada, koji su ispitanici okarakterizirali kao usmjerenog na bitne i ostvarive ciljeve i korištenje inovativnih razvojnih politika. Ta kategorija povezana je sa sljedećom, koja se tiče razvoja projektne politike grada. Izdvajanje te kategorije ne treba nas čuditi jer grad postiže velike uspjehe u privlačenju sredstava iz europskih i drugih fondova.

Osoba 1: "Mi smo se fokusirali s jedne strane na kulturu, s druge na gospodarstvo. Kultura i baština koju njeguju žene iz Centra svijeta, tradicijska kultura KUD-ova, religijska kultura, sportska kultura, teška kultura, građanska kultura… Ako podižemo kulturu, podižemo i gospodarstvo. Kulturne sredine su i gospodarski razvijene sredine! Ulažući u kulturu, vraćamo i u gospodarstvo. Danas imamo zaposlenost negdje oko četiri tisuće ljudi u gradu, oko 3,9 %, što su izuzetno dobri pokazatelji. Trenutačno nemamo slobodnog prostora u industrijskim zonama istok i sjever, nemamo više parcela."

Slika 6

Kategorija projekti i pripadajući kodovi

60

Ludbreg je dobitnik brojnih nagrada zbog sposobnosti i kapaciteta za realizaciju inovativnih i zahtjevnih projekata, a po tome se prepoznaje i izvan granica Hrvatske. Ispitanici na fokus grupama posebno su isticali zadovoljstvo, pa i osjećaj ponosa, što se posao ostvaruje s "domaćim" snagama, s ljudskim resursima iz lokalne zajednice, stanovnicima Ludbrega, mladim sposobnim ljudima, a nije prebačen na neku agenciju ili firmu koja bi za njih pisala projekte za koje im nije stalo.

Ti su kodovi suprotstavljeni stavovima da uspjeh grada u privlačenju fondova i projekata počinje uzimati i svoj danak i da su vrlo blizu trenutka u kojem će morati osigurati dodatne ljudske kapacitete jer su osobe koje sada vode projekte previše zaposlene i nemaju nove ideje i aktivnosti. Unatoč pohvalama, skrenula se pažnja i na to da bi se trebala uložiti dodatna energija u komunikaciju o projektima, njihovo uspješno provođenje i utjecaj na razvoj grada s obrazloženjem da mnogi stanovnici i stanovnice Ludbrega nisu svjesni važnosti i koristi projekata za grad.

I na kraju, možemo izdvojiti mnogo prijedloga za poboljšanje ili razvoj kroz projekte, a pogotovo potrebu uređenja, proširenja ili obnovu gradske knjižnice, koju je jako mnogo ispitanika odredilo kao prioritet i glavnu stvar koju treba razviti kroz fondove i natječaje.

Osoba 1: "Tih godina kada se nešto bitno mijenjalo u Ludbregu bila je dilema: da li dati izradu projekata institucijama izvana ili dovesti ljude koji će to raditi u okviru nečega što se zamislilo kao Odsjek za turizam, poduzetništvo i europske projekte. I odluka je bila da počnemo dovoditi mlade ljude, naše, koji će se obrazovati i raditi te projekte. I rezultat se vrlo, vrlo brzo vidio. Mi poznajemo te mehanizme. Sada već imamo i problem, sada je to već postalo i previše."

61

Osoba 2: "Puno ljudi govori da uopće ne vide svrhu tih projekata. E sad, svi se puno narade, svi se trude, a Ludbrežani kao Ludbrežani, 'a kaj nam to ustvari treba'. Tako da mislim da bi možda trebalo na drugačiji način objasniti ljudima zašto smo u projektu u kojem jesmo i koja je svrha tog projekta i mislim da bi onda drugačije gledali na to sve."

Tema infrastruktura izdvojena je na kraju analize i sastoji se od tri kategorije: mobilnost, vlasništvo i poduzetništvo. U tablici 3 prikazujemo kategorije u toj temi i pripadajuće kodove.

Tablica 61

Prikaz teme infrastruktura, Ludbreg

INFRASTRUKTURA MOBILNOST VLASNIŠTVO PODUZETNIŠTVO Ù Mali grad/Sve blizu

Ù Blizu većih centara

vs.

Ù Javni prijevoz

Prigradski Međugradski

Ù Teretna vozila kroz

grad

Ù Škola

Ù Zdravstvo

Ù Društveni objekti i

prostori

Ù Niska nezaposlenost

Ù Dobra klima

Ù Bolje se živi

Kategorija mobilnost sastoji se od sljedećih kodova: "mali grad/sve blizu", "blizu većih centara", "javni prijevoz" i "teretna vozila kroz grad".

Slika 7

Kategorija mobilnost i pripadajući kodovi

62

Kodovi "mali grad/sve blizu" i "blizu većih centara" odnose se na pozitivnu ocjenu položaja i mobilnosti u gradu. Prvi se odnosi na činjenicu da su ispitanici isticali zadovoljstvo jer je u gradu sve blizu, obavljaju stvari pješice i brzo, bez čekanja i gubljenja vremena u gužvi. Ovaj kôd je jako povezan s kodovima iz kategorije povezanost u kojoj su ispitanici isticali kao pozitivnu činjenicu da žive u gradu u kojem se svi poznaju i što se osjećaju sigurno. Sljedeći kôd odnosi se na položaj Ludbrega, koji ispitanici smatraju vrlo dobrim, uz puno opcija za mobilnost prema većim centrima u okolici, s posebnim naglaskom na Zagreb.

Velika većina ispitanika ističe sljedeće kodove u izrazito negativnim tonovima. Javni prijevoz za manje vožnje u gradu, posebice za starije stanovništvo, naglašen je kao jedan od većih problema u gradu i problem čije bi rješenje izrazito povećalo kvalitetu života. No uz prigradski prijevoz, i međugradski prijevoz se spominje kao veliki nedostatak i problem koji otežava mobilnost stanovnika prema većim centrima oko Ludbrega ako netko ne posjeduje privatni automobil.

Osoba 1: "Ja sam puno razmišljala o tome što bi se moglo poboljšati. Ja bih za naše penzionere da budu mobilniji jer nisu svi vozači. Da li bi im se mogao osigurati neki k'o 'fleksi bus' da ih se preveze do druženja što imaju dva puta tjedno. I možda ako im treba odlazak u kupovinu. A najbitnije od svega, da nije njihova familija vezana, mnogo puta ih ne mogu odvesti i onda traže prevoz doktoru."

Osoba 2: "Što bi se moglo poboljšati? Pa znam da je postojala ideja vezana uz osnivanje lokalnog gradskog prijevoza. Kak' smo prešli s tim autobusnim kolodvorom kak' smo prešli, čini mi se da bi se tu nešto moglo napraviti."

Kategorija vlasništvo je iznenađenje, posebice jer je nismo detektirali u početnim kodiranjima. No nakon dodatne analize i više rekodiranja izašlo je na vidjelo koliko ta tema muči stanovnike i stanovnice Ludbrega koji su bili na fokus grupama.

63

Slika 8

Kategorija vlasništvo i pripadajući kodovi

Sva tri koda koja smo ovdje izdvojili doživjeli bi svoj procvat i razvoj, smatraju ispitanici, kada bi se nalazili pod gradskom upravom. Treba odvojiti stavove o općim javnim uslugama kao što je obrazovanje ili zdravstvo, gdje je upitno koliko upravljanje tim sektorima i objektima ovisi o volji ili inicijativi lokalne samouprave, od stavova koji se tiču nezadovoljstva što mnogi društveni objekti i prostori nisu u vlasništvu grada. Tu su se najviše isticali problemi s vlasništvom nad Otokom mladosti, društvenim domom Ludbreški vinogradi i Bakinom hižom. Takvo promišljanje nad lokalnim resursima i zajedničkim dobrima ostavlja prostor za daljnju analizu i istraživanje o mogućnostima uključivanja tih objekata ili prostora u gradske razvojne politike.

Osoba 1: "Mi imamo dosta toga u gradu, recimo Otok mladosti, što nije u vlasništvu grada nego države. Imamo u Vinogradima Ludbreškim dosta toga kaj nije u vlasništvu grada i mi ne možemo ništa napraviti, možda se prijaviti na neke projekte, mada bi to trebalo. Trebalo bi da to već jedanput saživi, da se mogu i grad i udruge javljati za projekte. To je dosta sporo valjda i na nivou države. Treba stalno gurati! Evo, i Bakina kuća, to isto nije naše vlasništvo, to je vlasništvo države, al' dobro znamo, to bu ostalo u Ludbregu. Vjerujem da treba potencirati da se to stvarno stavi u vlasništvo grada. Onda ima svoju funkciju."

Posljednja kategorija je poduzetništvo, što nas ne treba čuditi s obzirom na razvijenu poduzetničku klimu u gradu i vrlo nisku nezaposlenost.

Slika 9

Kategorija poduzetništvo i pripadajući kodovi

64

Ispitanici su isticali veliko zadovoljstvo stanjem razvijenosti poduzetništva, a istaknuli smo da to ima i veliki utjecaj na ukupnu kvalitetu i zadovoljstvo životom u gradu te da se uočava napredak iz godine u godinu. Posebno su se isticali poslovi u industrijskoj zoni, povezanost s kulturnim razvojem i razvojem turizma te činjenica da u Ludbregu svi koji žele raditi to i mogu.

Premda su ispitanici isticali važnost sadašnje gradske uprave i iskorake koje je poduzela u smjeru razvoja poduzetništva i ekonomskih aktivnosti na području grada, ovo je bila kategorija za koju nam je bilo potrebno nekoliko ponavljanja kodiranja. Ta je kategorija logično povezana s radom gradske uprave, ali je isto tako neovisna o njoj i funkcionira kao svijet za sebe te se naposljetku i pokazala kao zasebna tema. Upravo zbog isprepletenosti mnogih područja u gradovima koji su bili predmet naše tematske analize potrebno je provesti i aksijalno kodiranje koje će prikazati povezanost između kodova odnosno "ulovljenih" stavova ispitanika na fokus grupama.

Osoba 1: "Smatram da je Ludbreg mali grad, ali mali grad po mjeri čovjeka. I ono možda najbitnije u našem gradu je da svi mi koji tu živimo i svi mi koji želimo krenuti naprijed i ostvariti neke svoje više ciljeve, sve to možemo postići u gradu Ludbregu."

Osoba 2: "Vezano uz poduzetničku klimu… Mislim da je ona dobra i, što je najbitnije, svakim je danom sve bolja. To su i dokaz projekti koje provodi i grad Ludbreg, udruge i ostali gospodarstvenici na području Ludbrega. Isto tako smatram da će ta klima svakim danom biti sve bolja i bolja i da građani našega grada iz dana u dan žive sve bolje i bolje."

Na sljedećoj stranici slijedi prikaz svih dobivenih tema, kategorija i kodova u tematskoj analizi Ludbrega kroz kodno stablo.

2

Tablica 62

Prikaz kodnog stabla za Ludbreg0

G R A D L U D B R E G

LOKALNA ZAJEDNICA GRADSKA UPRAVA INFRASTRUKTURA POVEZANOST MLADI UDRUGE DOBAR SERVIS PROJEKTI MOBILNOST VLASNIŠTVO PODUZETNIŠTVO Ù Svi se znamo

Ù Čist i lijep

grad

Ù Sigurnost

vs.

Ù Otuđenje

Ù Nedostatak

aktivnih ljudi

Ù Mladi

roditelji

Ù Odgoj i

obrazovanje

Ù Posao

vs.

Ù Sadržaji za

mlade

Ù Dobra

suradnja

Ù Projekti

vs.

Ù Nedovoljno

ljudi

Ù Bolja

povezanost

Ù Uveli reda

Ù Inovativnost

Ù Usmjerenost

Ù Najviše EU

projekata

Ù Razvoj grada

Ù Naši ljudski

resursi

vs.

Ù Nedostatak

kapaciteta

Ù Komunikacija

Ù Obnoviti

knjižnicu

Ù Mali grad/Sve

blizu

Ù Blizu većih

centara

vs.

Ù Javni

prijevoz

Prigradski Međugradski

Ù Teretna vozila

kroz grad

Ù Škola

Ù Zdravstvo

Ù Društveni

objekti i

prostori

Ù Niska

nezaposlenost

Ù Dobra klima

Ù Bolje se živi

2

Slijedi prikaz i objašnjenje tematske analize za Pregradu.

U Pregradi smo nakon transkripcije svih zapisa s fokus grupa dobili trideset i šest kodova grupiranih u osam kategorija iznad kojih su, kao i u slučaju Ludbrega, tri iste teme: lokalna zajednica, gradska uprava i infrastruktura. No, kako smo već naveli, u Pregradi imamo više kodova, a iako imamo isti broj kategorija, nisu sve iste kao u Ludbregu.

Tema lokalna zajednica sastoji se od dvije kategorije: povezanost i udruge. U tablici 63 prikazujemo kategorije u ovoj temi i pripadajuće kodove.

Tablica 63

Prikaz teme lokalna zajednica, Pregrada

LOKALNA ZAJEDNICA POVEZANOST UDRUGE

Ù Svi se znamo Ù Sigurnost Ù Pristojnost vs. Ù Ljudi se manje druže Ù Prigradska naselja

depopulacija

Ù Jako civilno društvo Ù Dosta kvalitetnih događanja Ù Za starije ima super sadržaja

vs. Ù Centar za mlade

Kategorija povezanost sastoji se od kodova: "svi se znamo", "sigurnost", "pristojnost", "ljudi se manje druže" i "prigradska naselja depopulacija". Mnogi su kodovi bliski onima iz Ludbrega, poput međusobnog poznanstva u malome mjestu, što se često isticalo. Na to se nadovezivao i osjećaj sigurnosti i "stanje bez kriminala". Između ostalog, to potvrđuje i činjenica da je Pregrada proglašena najsigurnijim gradom u Hrvatskoj 2016. godine s obzirom na izvještaje policijskih postaja o broju provala na tisuću stanovnika u pet godina.

Mnogo je ispitanika naglasilo zadovoljstvo pristojnošću, kulturnim ophođenjem, što se onda reflektira i na urednost grada. S druge strane, kada smo ih zamolili da istaknu stvari koje im se ne sviđaju i postave se kritičnije, ispitanici su istaknuli dva problema, a to je konstatacija da su se ljudi prije više družili i držali zajedno, a posebno se isticao problem depopulacije brdskih ruralnih područja oko Pregrade s mnogo raštrkanih kuća i naselja. Problem tih područja oko grada pojavit će se i u nekim drugim kategorijama i kodovima, kako ćemo vidjeti kasnije.

3

Slika 10

Kategorija povezanost i pripadajući kodovi

Osoba 1: "Mi u stvari imamo jako dobre susjede, nama su susjedi k'o familija… jako dobra familija!"

Osoba 2: "Da, dosta je dobar stupanj komunikacije, druženja, imamo i sportske klubove u kojima se ljudi još više druže, ali moje je mišljenje da je danas veliki utjecaj tehnologije. Ljudi se više ne druže kao prije, povuku se u sebe i orijentiraju se na tehnologiju."

Sljedeća kategorija je udruge, a sastoji se od četiri koda: "jako civilno društvo", "dosta kvalitetnih događanja", "za starije ima super sadržaja" i "centar za mlade".

Vidimo u tablici da su u postupku otvorenog kodiranja, za razliku od situacije u Ludbregu, ovdje mladi završili "samo" kao kôd te su ih ispitanici dovodili u kontekst rada udruga za mlade i aktivnosti mladih. Možemo reći da je trenutačno jedini istaknuti nedostatak jakog civilnog društva u Pregradi nedostatak centra za mlade kao jedinstvenog prostora sa svim potrebnim programima za mlade osobe.

Slika 11

Kategorija udruge i pripadajući kodovi

4

Slikovni prikaz dobro pokazuje mlade kao dio civilnoga društva koji još uvijek čeka ostvarenje svoga punog potencijala za kreativni razvoj i kvalitetnu strukturu koja im to omogućuje. No ukupno stanje civilnoga društva ocjenjuje se jako dobrim. I ovdje je situacija vrlo slična Ludbregu. Općenito se stanje u ovom sektoru ocjenjuje uglavnom pozitivnim tonovima, uz isticanje kvalitetnih događanja i organizacija poput onih u sportu, kulturi, a dodatno su istaknuti brojni programi i aktivnosti za osobe treće životne dobi.

Osoba 1: "Ja malo pratim na Facebooku… Pa nama se umirovljenici druže kao da su u pubertetu! Mislim, stvarno su najaktivniji. Svugdje se ističe treća životna dob kao usamljena, izolirana, dok mi u Pregradi možemo stvarno zadovoljno reći da je to dobro posloženo i da za njih ima jako puno sadržaja."

Osoba 2: "Pa ja baš nisam zadovoljna sadržajima za mlade u Pregradi. Koliko se može, toliko se i organizira, ali fali nam centar za mlade di bi se mogli napokon okupljati. Ovak' smo osuđeni na neke kafiće koji organiziraju fešte, odlazak iz grada do Zaboka ili Krapine."

Sljedeća tema je središnja tema koja se tiče rada gradske uprave, a sastoji se od dvije kategorije: dobar servis i razvoj grada.

Tablica 64

Prikaz teme gradska uprava, Pregrada

GRADSKA UPRAVA DOBAR SERVIS RAZVOJ GRADA

5

Ù Otvorenost Ù Proračunski vodič Ù Transparentnost

Ù EU projekti Ù Ulaganja u infrastrukturu Ù Usluge vs. Ù Odlazak službi Ù Soft usluge

Kategorija dobar servis i svi kodovi koje smo ovdje zabilježili isticali su se s izrazitim ponosom. Možemo reći da su transparentnost rada i otvorenost rada javne uprave prepoznatljivi znakovi Pregrade. Sva tri koda, "otvorenost", "proračunski vodič" i "transparentnost", ogledaju se u pozitivnoj ocjeni rada sadašnje uprave i načinu na koji upravlja gradskim financijama i komunicira o njima s građanima. Zato je iznimno važno naglasiti da ti kodovi ne govore samo općenito nego ističu otvorenost gradskog proračuna prema stanovnicima Pregrade, a u nekim slučajevima i njihovo uključivanje u (su)odlučivanje o tome gdje usmjeriti gradski novac. Premda se participativno budžetiranje primjenjuje u više od 1.500 svjetskih gradova i odavno nije nešto alternativno, u Hrvatskoj ovakve iskorake transparentnosti rada i uključivanja građana u teme koje ih se tiču još uvijek nažalost možemo isticati u jednoznamenkastim brojevima.

Slika 12

Kategorija dobar servis i pripadajući kodovi

Osoba 1: "Pa dobro, i neke nagrade za transparentnost stalno dobivamo… Način na koji se radi proračun uvijek se predstavlja na tribini. Svako kućanstvo dobije doma proračunski vodič u kojem su pobrojani svi projekti, prihodi, rashodi, na koji način se sve raspodjeljuje. Gradski list izlazi tri puta na godinu, svaka četiri mjeseca ga dobivaju sva kućanstva, provodimo savjetovanja

6

za sve naše građane, komuniciramo putem društvenih mreža, odgovaramo redovno na komentare."

Kategorija razvoj grada okuplja pet kodova: "EU projekti", "ulaganja u infrastrukturu", "usluge", "odlazak službi" i "soft usluge". Kôd "EU projekti" proizlazi iz primjećivanja uspjeha grada u privlačenju EU fondova i brojnih projekata koji se provode, a iza kojih stoji gradska uprava ili direktnom inicijacijom i odgovornošću ili osiguranjem podrške. Sljedeća dva koda su također svojevrsno priznanje gradskoj upravi pa se zato i nalaze u ovoj kategoriji, s time da se prvi odnosi na brigu za razvoj infrastrukture grada, a drugi na poboljšanje brojnih usluga koje stanovnici grada trebaju i očekuju.

Sljedeća dva koda su u suprotnosti i možemo reći da ne pripadaju uobičajenim stavovima pri ispitivanju stanovnika o kvaliteti života u njihovu gradu. Ispitanici su kod prvog kôda primijetili da zbog općih društvenih kretanja u malome gradu kao što je Pregrada određene službe, institucije ili usluge odlaze iz grada bez njihove volje i prava odlučivanja, što vodi do smanjenja aktivnosti, prometa i tržišta, a to onda utječe na kvalitetu života stanovnika. Drugi kôd je posljedica stavova da grad zbog svog položaja, geografske rasprostranjenosti i rascjepkanosti stanovništva u okolnim mjestima jako puno svog, ionako ne prevelikog, proračuna mora odvajati za infrastrukturu odnosno za izgradnju, uređenje i sanaciju. Ovdje se ponovno spominje situacija s ruralnim brdskim područjima oko samoga grada. Pritom uvijek nedostaje financijskih sredstava za, kako su ispitanici rekli, "soft usluge", odnosno one koje su manje opipljive, ali njima bitne za kvalitetu života poput potreba mladih, kulture, novih područja u obrazovanju i slično.

Osoba 1: "Ono što je možda ipak malo problem… Kad su se formirale agencije za poljoprivredu i tako dalje, u početku su bile u gradu Pregradi. Nakon nekog vremena to se sve preselilo u Krapinu, isto kao i sud i porezna uprava, a tu ima jako puno stanovništva po okolnim selima i brdima koji trebaju doći do informacija o tome koja prava mogu ostvariti. E sad, ako to žele, prvo trebaju doći do Pregrade, onda uhvatiti neku autobusnu liniju ili taksi i otići u Krapinu. Puno smo izgubili s tim odlaskom. Kad se presele sud, agencije, porezna uprava, imate manji dotok ljudi u Pregradu u uredovne dane i potrošnja odlazi u susjedni grad. Pregrada bi trebala imati te službe ako ne cijeli tjedan, onda tri dana u tjednu, i da se zna koji su uredovni dani tih ustanova, to bi doprinijelo živosti grada i povećanju potrošnje."

Slika 13

Kategorija razvoj grada i pripadajući kodovi

7

Posljednja tema tiče se infrastrukture grada. Tu imamo najveći broj kategorija, čak četiri: mobilnost, obrazovanje, poduzetništvo i hrana/turizam.

Tablica 65

Prikaz teme infrastruktura, Pregrada

INFRASTRUKTURA MOBILNOST OBRAZOVANJE PODUZETNIŠTVO HRANA/TURIZAM

Ù Sve je blizu Ù Super položaj – ZG blizu vs. Ù Javni prijevoz (oko Pregrade) Ù Teretna vozila kroz grad Ù Loše okolne ceste

Ù Sva djeca u vrtićima Ù Kvaliteta

vs. Ù Nedostaje visoko

obrazovanje Ù Nedostaje dodatno

obrazovanje (cjeloživotno)

Ù Mala nezaposlenost Ù Investicije

vs. Ù Male plaće Ù Bolja suradnja

Ù Okruženi smo prirodom

Ù Inovativne ideje Ù Jedina šansa za

"brege" Ù Smještajni kapaciteti Ù Sve manje OPG-ova Ù Javna nabava

Ovdje imamo drugačiju situaciju u odnosu na Ludbreg. Kao što smo tamo imali temu o vlasništvu, što je bila njihova posebnost, tako ovdje imamo obrazovanje i vrlo zanimljivu temu hrana/turizam, koju su ispitanici na fokus grupama isticali kao nužno područje razvoja koje je trenutačno u nezavidnom stanju na području grada i bližoj okolici.

8

Kategorija mobilnost sadrži pet kodova: "sve je blizu", "super položaj – ZG blizu", "javni prijevoz (oko Pregrade)", "teretna vozila kroz grad" i "loše okolne ceste". Slično kao i u prethodnoj tematskoj analizi, i ovdje imamo kodove koji se tiču zadovoljstva činjenicom da se radi o malom gradu u kojem je sve blizu i sve se lako obavlja te, s druge strane, dobrog geografskog položaja grada i ne prevelike udaljenosti od većih centara, posebice Zagreba, koji je udaljen manje od sat vremena vožnje. Vrlo slično kao i u Ludbregu, sudionici fokus grupa isticali su nezadovoljstvo javnim prijevozom, s time da je ovdje veći naglasak bio na prijevozu oko samoga grada prema bližim većim središtima gdje se linije stalno ukidaju, a posebno je naglašen problem mladih koji su, ako žele izaći van navečer, potpuno ovisni o privatnim automobilima. Slično kao u Ludbregu, i ovdje se isticao problem prevelikog prolaza teretnih kamiona kroz grad i njegovo uže središte, čime se povećava buka i zagađenje zraka u prostoru koje inače s tim nema problema. Specifičnost Pregrade se ponovno ogleda u isticanju problema mobilnosti za osobe iz okolnih brdskih naselja i mjesta koja imaju loše neasfaltirane ceste uz sve druge već navedene nepovoljne uvjete za život. Treba reći da je to zaista problem za Pregradu, ali radi se o realnom problemu s kojim se grad nosi najbolje što može. Naime, Pregrada ima najveću dužinu nerazvrstanih cesta na području Krapinsko zagorske županije (259 km), od čega je više od dvije trećine cesta pod makadamom (169 km). Sve te ceste ili točnije puteve treba održavati i sanirati, ali komunalna naknada za održavanje infrastrukture nije dostatna za financijsko praćenje tih potreba.

Slika 14

Kategorija mobilnost i pripadajući kodovi

Osoba 1: "Nema nekakvog stresa vezanog uz promet, putovanje na posao, svima nam je relativno blizu posao i središte grada. Mislim da sadržaja ima dosta. Ja bih možda spomenuo da

9

bih htio da se više povežu susjedne jedinice lokalne samouprave, bilo kroz neku biciklističku stazu uz Kosteljnu ili neku infrastrukturu ili neke projekte."

Osoba 2: "Ono što ja vidim kao mali problem, a to je valjda zato što živim uz glavnu ulicu koja prolazi od Krapinskih Toplica, to je sve veći promet kroz centar grada. Ako, na primjer, ujutro krenem deset do sedam iz dvorišta, moram čekati da mi neko stane da mogu izaći na glavnu ulicu. Još je uvijek dosta jak promet kamionima kroz centar Pregrade pa znaju zapeti u kružnom toku pa opet čekate. Ono što bih ja kao građanin Pregrade stavila kao prioritet to je obilaznica i da se povežu Zagreb, Zabok, Krapinske Toplice i Hum na Sutli jer na toj relaciji ima jako puno industrijskih pogona. Smatram da bi to bilo veliko rasterećenje za sam centar grada i dobili bi još malo na mirnoći življenja."

Sljedeća kategorija je obrazovanje, a okuplja četiri koda: "sva djeca u vrtićima", "kvaliteta", "nedostaje visoko obrazovanje" i "nedostaje dodatno obrazovanje (cjeloživotno)". Prva dva su afirmativna i odnose se na vrlo uređen i dobar odgojno-obrazovni sustav i brigu za najmlađe, pri čemu nitko nije bez vrtićke skrbi ako tako roditelji žele, ali i osnovne i srednje škole u gradu ocijenjene su kao kvalitetne. Druga dva koda odnose se na obrazovanje koje nedostaje u Pregradi, a radi se o vrstama visokog ili dodatnog obrazovanja za stjecanje vještina ili znanja koje stanovnici i stanovnice nisu dobili tijekom obrazovanja. Ispitanici su uglavnom izražavali negodovanje što nemaju kvalitetnu opciju daljnjeg obrazovanja nakon što završe srednju školu.

Slika 15

Kategorija obrazovanje i pripadajući kodovi

Osoba 1: "Što se tiče predškolskog odgoja, mislim da smo daleko bolje posloženi nego neki vrtići u velikim gradovima. Mi smo bili jedan od četiri vrtića na razini države koji je radio od 5:30 ujutro do 22:00 sata, dok god je postojala potreba. Sada postoji potreba do 20:00 sati i

10

mi smo se prilagodili roditeljima pa radimo do 20:00 sati. S obzirom na interes i želju naše gradske vlasti da zadovolji potrebe građana, itekako je krasno da to možemo organizirati i omogućiti ljudima da rade neopterećeni vremenom kada dijete trebaju podignuti iz vrtića." Osoba 2: "Ono što meni, recimo, jako fali jest dodatno obrazovanje i dodatne mogućnosti razvoja. Kada jednom izađeš iz formalnog obrazovanja, nemaš nikakve mogućnosti, osim knjižnice, obrazovati se, učiti strani jezik ili bilo što za sebe raditi osim joge, zumbe, teretane." Kategorija poduzetništvo ima četiri koda: "mala nezaposlenost", "investicije", "male plaće" i "bolja suradnja". Kao i u prethodnom slučaju, i ovdje imamo dva koda koja naglašavaju pozitivnu situaciju s glavnom temom koja je postala kategorija i dva koda koji se kritički odnose prema temi kategorije. Prvo smo detektirali kodove koji se naslanjaju na velike uspjehe koje mali grad kao što je Pregrada ostvaruje u razvoju ekonomskih prilika i poduzetničkih investicija, što generira vrlo nisku nezaposlenost. S druge strane, imamo nezadovoljstvo što je veliki dio radnih mjesta ostvaren u industriji, i to tekstilnoj industriji u kojoj su plaće premale. To može, ako postane dugoročni trend, utjecati na kvalitetu života ili daljnju depopulaciju jer će ljudi otići raditi ondje gdje se poslovi više plaćaju. Ta situacija sigurno doprinosi činjenici da Pregrada ima gotovo dvostruko veći rizik od siromaštva (24,70) u odnosu na Ludbreg (10,7). Primijetili smo kritiku što poduzetnički sektor ne surađuje više s javnim sektorom, pri čemu se gube potencijali sinergije i boljih rezultata zbog snažnije suradnje. Slika 16 Kategorija poduzetništvo i pripadajući kodovi

Osoba 1: "Možda su tu, u našem kraju, kada generalno gledamo, niže plaće u odnosu na Zagreb, a možda čak i na obalu. Niže su jer je naša najveća tvornica tekstilna industrija, a znate kakve su plaće u tekstilu, i normalno da se to reflektira na prosjek i da je to dosta, dosta

11

slabo. Vidimo to i po nekim našim izvornim prihodima. Mi smo tu bili dosta nisko, sada se to malo diglo. Svi su počeli dizati plaće jer su se ljudi počeli zapošljavati u Sloveniji. Slovenija je blizu i uvijek prijeti opasnost da ljudi odu tamo raditi, a tu ostanu živjeti. A to je definitivno jedan od ograničavajućih faktora ovdje." Osoba 2: "Mislim da se svake godine dosta ulaže i u ceste i u rasvjetu. Evo, sada smo u završnici jednoga projekta, još smo dobili sredstva iz EU fondova da pokrijemo kompletno gradsko područje s pitkom vodom. Dakle, sva sela imaju pitku vodu. Dosta investiramo zadnjih petnaest godina u prostor. I država je dala za vodoopskrbu." Posljednja kategorija, hrana/turizam, bila je pravo otkriće nakon opetovanih postupaka kodiranja, a posebno je zanimljivo što su ispitanici gotovo uvijek povezivali potencijale lokalnog razvoja hrane s razvojem turizma. Ovdje je okupljeno šest kodova: "okruženi smo prirodom", "jedina šansa za brege", "inovativne ideje", "smještajni kapaciteti", "sve manje OPG-ova" i "javna nabava". Treba istaknuti da se pri navođenju svih šest stavova koje smo skupili u kodove naglašavalo nezadovoljavajuće stanje i proizvodnje hrane i razvoja turizma. S jedne strane ističu se potencijali kao što su prirodni resursi i čist okoliš, dobar položaj odnosno blizina Zagreba i drugih većih mjesta, i već razvijen poduzetnički duh u kraju koji bi i u ovim sektorima mogao generirati inovativne ideje. Ispitanici su govorili da treba iskoristiti ono što je već tu, tlo i okoliš, pogotovo kao jedinu šansu da se ožive ruralni prigradski prostori koji se, kako smo već naveli, suočavaju s nizom izazova i problema. Uz to, ispitanici su izražavali i svijest o potkapacitiranosti obaju sektora i u smislu nedostatka smještajnih objekata za razvoj turizma i smanjenja broja OPG-ova i ozbiljne proizvodnje hrane u okolici grada. Nudili su i svoje prijedloge od kojih smo izdvojili mogućnost, ali i potrebu da se kroz sustav javne nabave započne proces podrške lokalnoj proizvodnji hrane i kasnijem otkupu hrane za potrebe javnih institucija kao što su vrtići, škole, javne priredbe i događanja i slično. Potrebno je istražiti može li inspiracija za iskorak u tom smjeru biti crowdfunding kampanja iz obližnjeg Klanjca Zdraviji školski obroci za naše đake, koju je 2016. godine uspješno provodila Osnovna škola "Antuna Mihanovića" Klanjec u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske. Dodatno treba istaknuti da Pregrada nije u potpunosti bez proizvođača hrane jer je u 2019. godini prema upisniku poljoprivrednika pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupan broj pravnih subjekata bio 671, a od toga 636 sa statusom OPG-a. Slika 17 Kategorija hrana/turizam i pripadajući kodovi

12

Osoba 1: "Mislim da je najvažnije da probamo svakako zaustaviti depopulaciju, posebno ruralnog prostora, jer mi smo dosta veliko područje. Nekako zaustaviti da ljudi od tamo odlaze. Jedini je način da ljudi ostanu, kako mi kažemo, 'gore na bregima' kroz pokušaj revitalizacije poljoprivrede i turističke ponude. Jer ako nema ljudi, to onda stvara i komunalne probleme, ne čiste se zemljišta, pojavljuju se bolesti, znamo što to sve znači. Ja bih volio da smo kao Slovenija ili Austrija gdje se stalno sve obrađuje i gdje ljudi dosta dobro žive. Mislim da im i država daje dosta velike subvencije."

Osoba 2: "Kada sam pročitala 'društvena i solidarna ekonomija', odmah me asociralo na škole i vrtiće, odnosno na prehranu djece. Mi smo primorani ići na javne nabave, uzimati najniže cijene, a prehrana djece onda definitivno ide s ne baš kvalitetnim prehrambenim artiklom. Živimo u Zagorju, tu se razvijaju obiteljska gospodarstva, i smatram da bi bilo jako dobro kada bi se stvorila mogućnost da se na razini cijele županije, pa onda i našega grada, sazovu svi OPG-ovi, da se vidi što proizvode i koje su potrebe ustanova, osnovnih škola i dječjih vrtića, pa da se napravi program. Dal' će to biti kroz tržnice ili direktne pogodbe, svejedno je, bitno je da nam zdrava hrana uđe u ustanove. Jer mi ipak direktno utječemo na zdravlje naše djece. To smatram jako velikim problemom ne samo kod nas u Pregradi nego i općenito. I kad bismo mi kao grad bili pokretač takve inicijative, smatram da bi to bilo dobro."

Na sljedećoj stranici dajemo prikaz kodnog stabla za Pregradu sa svim kodovima, kategorijama i temama.

Tablica 66

Prikaz kodnog stabla za grad Pregradu

2

G R A D P R E G R A D A

LOKALNA ZAJEDNICA GRADSKA UPRAVA INFRASTRUKTURA POVEZANOST UDRUGE DOBAR SERVIS RAZVOJ GRADA MOBILNOST OBRAZOVANJE PODUZETNIŠTVO HRANA/TURIZAM

Ù Svi se znamo Ù Sigurnost Ù Pristojnost vs. Ù Ljudi se

manje druže Ù Prigradska

naselja depopulacija

Ù Jako civilno društvo

Ù Dosta kvalitetnih događanja

Ù Za starije ima super sadržaja vs.

Ù Centar za mlade

Ù Otvorenost Ù Proračunski

vodič Ù Transparentnost

Ù EU projekti Ù Ulaganja u

infrastrukturu Ù Usluge vs. Ù Odlazak službi Ù Soft usluge

Ù Sve je blizu Ù Super

položaj – ZG blizu

vs. Ù Javni prijevoz (oko Pregrade) Ù Teretna

vozila kroz grad

Ù Loše okolne ceste

Ù Sva djeca u vrtićima

Ù Kvaliteta vs.

Ù Nedostaje visoko obrazovanje

Ù Nedostaje dodatno obrazovanje (cjeloživotno)

Ù Mala nezaposlenost

Ù Investicije vs.

Ù Male plaće Ù Bolja suradnja

Ù Okruženi smo prirodom

Ù Inovativne ideje Ù Jedina šansa za "brege" vs.

Ù Smještajni kapaciteti

Ù Sve manje OPG-ova

Ù Javna nabava

2

Fokus grupe koje su provedene u Ludbregu i Pregradi ispunile su svrhu nadopune podataka dobivenih u ispitivanju stavova stanovnika o kvaliteti života u lokalnoj zajednici u anketi. Bilo nam je bitno čuti lokalne aktere koji su najviše prisutni u lokalnoj zajednici i koji svojim radom i aktivnostima doprinose društvenom razvoju u Ludbregu i Pregradi. U razgovorima i intervjuima oni su dali odgovore koje nije bilo moguće dobiti kroz kvantitativne istraživačke metode te su pomogli u stvaranju jasnije predodžbe o najvažnijim područjima i sektorima u ta dva grada, ali i o očekivanjima i potrebama stanovnika i odnosima između njih.

PREPORUKE Istraživanje o kvaliteti života u Ludbregu i Pregradi provedeno je u sklopu projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju. Glavni je cilj istraživanja dati sliku gradova, odnosno predstaviti stavove stanovništva o najvažnijim područjima društvenoga života i kvalitete života u njihovim gradovima. Koristile su se dvije znanstvene metode: metoda ankete i fokus grupe. Možemo dodati i da se puno radilo kroz desk analizu, dakle kroz proučavanje materijala i literature.

Rezultati istraživanja sakupljeni u ovoj studiji trebaju pripremiti teren za sljedeću aktivnost u projektu PDSE-a, a to je edukacija kroz praktične treninge koje će voditi partnerska organizacija iz Švicarske, Komora za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeve (APRES-GE).

Glavna je svrha treninga prenijeti znanje i iskustvo partnerima u Hrvatskoj, važnim dionicima u Ludbregu i Pregradi, o korištenju društvene i solidarne ekonomije za razvoj javnih politika i akcijskih planova. No teme koje će poučavati partnerska organizacija iz Švicarske, APRES-GE, temelje se upravo na rezultatima istraživanja predstavljenog u studiji. Dakle, praktični treninzi će se održavati na teme koje su stanovnici Ludbrega i Pregrade istaknuli kao najbitnije za njihovu kvalitetu života, neovisno radi li se o područjima koja već osiguravaju dobru kvalitetu života stanovnicima tih gradova pa ih je potrebno dodatno razviti i poboljšati ili o područjima koja su bitna za kvalitetu života, ali još nisu prisutna ili nisu u dovoljnoj mjeri prisutna u životima stanovnika pa ih treba omogućiti ili osnažiti kroz edukaciju. Ne bi imalo smisla osigurati edukaciju i treninge iz tema koje se nikako neće uhvatiti ili za koje trenutačno nema kapaciteta između aktera javnog i društvenog života u Ludbregu i Pregradi.

Važno je znati prije bilo kakve edukacije u Ludbregu i Pregradu, a to je korisno i za partnersku organizaciju iz Švicarske, da se radi o lokalnim zajednicama visoke kvalitete života u odnosu na hrvatski prosjek. Radi se o lokalnim zajednicama na koje je većina stanovnika ponosna, stanovnici se osjećaju sretno i zadovoljno u svom životu, imaju brojne aktivnosti i društveni razvoj kroz rad u organizacijama civilnoga društva i osjećaju povjerenje i socijalnu podršku u

3

svojoj zajednici. Radi se o mjestima s malom nezaposlenošću i razvijenim poduzetništvom koje doprinosi kvaliteti života. Po svemu što smo saznali iz studije, radi se o malim sredinama, ali velikima u spremnosti za nove spoznaje i ideje, sredinama koje su brze u usvajanju novih znanja i rješenja na korist svih, koje se lako prilagođavaju novim okolnostima i njeguju otpornost lokalne zajednice i dugoročni održivi razvoj. To je posebno bitno jer studiju završavamo uslijed nezapamćene krize uzrokovane globalnom pandemijom virusa covid-19 i tek treba vidjeti kako će to utjecati na društveni razvoj i kvalitetu života u Ludbregu i Pregradi.

Studija je pokazala područja bitna za daljnji razvoj u Ludbregu i Pregradi pomoću vrijednosti i metodologije društvene i solidarne ekonomije. Prikazane su u tablici koja slijedi.

Tablica 67 Bitna područja po gradovima za razvoj uz pomoć DSE

Ludbreg Lokalni mobilnost Volontiranje Turizam

Pregrada Lokalna mobilnost Mladi Ruralni razvoj

Vidimo da je jedna tema zajednička. Nedovoljna razvijenost i pristupačnost neke vrste javne lokalne mobilnosti istaknula se u oba grada i u anketi i u fokus grupama. Dvije specifične teme za svaki od gradova predstavljaju i teme okupljanja nekoliko drugih cjelina te su zato istaknute. U Ludbregu je volontiranje iskazano kao jedno od područja društvenih djelatnosti kojemu treba unapređenje. S razvojem volonterstva doprinijelo bi se i razvoju javnih politika za mlade, što je također važno za Ludbreg. Turizam je područje koje se u Ludbregu već razvija pa je zato pogodno za dodatne iskorake u smjeru društvene i solidarne ekonomije.

Pregrada također izdvaja lokalnu mobilnost iz sličnih razloga kao i Ludbreg, s time da Pregrada ima izazov zbog izrazito brdovitog područja oko samoga grada. Mladi i njihove potrebe jedna su od najčešće spominjanih tema u Pregradi. Tome sigurno doprinosi i spoznaja da je iskorak već učinjen prema razvoju te teme preko centra za mlade u Pregradi. Ruralni razvoj njihova je središnja tema upravo zbog spomenutih brdovitih područja oko grada gdje je sve zahtjevnije živjeti. Politike ruralnoga razvoja na principima društvene i solidarne ekonomije kroz proizvodnju hrane i turističke usluge mogu povećati kvalitetu života lokalnom stanovništvu i osigurati održivu budućnost. I teme mladih i volontiranja, turizma i ruralnog razvoja horizontalne su teme koje vežu brojna druga područja i njihov se razvoj osigurava povezivanjem s drugim područjima društvenoga života.

Uz ove tematske preporuke za daljnje aktivnosti u projektu PDSE-a iznimno je važno ohrabriti i pomoći gradovima u korištenju mehanizama socijalno osjetljive, održive i zelene javne nabave i

4

stvaranja društvenih poduzeća za teme i područja koja smo izdvojili u gornjoj tablici. Oba mehanizma su među najboljim alatima za promicanje i primjenu društvene i solidarne ekonomije.

Nakon održanih treninga nositelji projekta i naručitelj ove studije, Udruga ZMAG, pokrenut će proces mentorske podrške gradovima za razvoj javnih politika kroz svoj budući Centar podrške za društvenu i solidarnu ekonomiju. Time bi se osiguralo provođenje projekata u detektiranim područjima i temama. U tom slučaju ispunio bi se glavni cilj ove studije, odnosno opravdala bi se njezina svrha kao mosta između potreba ljudi u gradovima partnerima na projektu i društvene i solidarne ekonomije.

Documents

Studija Ludbreg i Pregrada lektorirano - ZMAG