Stručni smjer: ĐEVINA IV. tečaj EVINAseminar.tvz.hr/materijali/materijali4/TVZ4_Gradjevina.pdf · Tehniþko vleuþilište u Zagrebu - graditeljski odjel Program struþnog usavršavanja

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera građevinarstva

Stručni smjer:GRAĐEVINA IV. tečaj8. i 9. veljače, 2008.Stručni materijal uz seminar

Tehničko veleučilište u Zagrebugraditeljski odjel

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Suvremeni načini proračuna konstrukcija

Okoliš u graditeljstvu

Zaštita od požara

GR

AĐ

EVIN

A

Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - graditeljski odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera gra evinarstva

velja

a 20

08

1

Program stru nog usavršavanjaovlaštenih inženjera gra evinarstva

IV. te aj 8. i 9. velja e 2008. u prostorijama TVZ-GRO,Zagreb, Av. Ve eslava Holjevca 15


IV. t

eaj

2

Impressum

© 2008 Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Zabranjeno je umnožavanje publikacijeu cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja

Tehni kog veleu ilišta u Zagrebu

Marketing:a.studio.s.potpisomweb: www.astudio.hre-mail: [email protected]

Nakladnik:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Glavni urednik:Mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.

Uredništvo:Mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra .Mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl.ing.el.

Grafi ko oblikovanje i priprema:a.studio.s.potpisom

Adresa uredništva:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,10020, Zagreb, Hrvatska

Elektrotehni ki odjel - Konavoska 2,10000 Zagreb, Hrvatska

e-mail: [email protected]: seminar.tvz.hr

Tisak:Intergrafika-TTŽ d.o.o.,

Naklada:200 primjeraka


velja

a 20

08

3

SADRŽAJ

Program stru nog usavršavanjaovlaštenih inženjera gra evinarstvaPopis predava a IV. te ajaovlaštenih inženjera gra evinarstva

Upravljanje projektima i dokumentacijom1) CAD i projekt management u graditeljstvu

Suvremeni na ini prora una konstrukcija2-1) Grani na stanja uporabljivosti i trajnosti betonskih konstrukcija (RC -2)

Suvremeni na ini prora una konstrukcija2-2) Prora un zakrivljenih nosa a (EC -5)

Suvremeni na ini prora una konstrukcija2-3) Gra evne štete nastale zbog nepoštivanja gra evno-fizikalnih principa

i na ini njihove sanacije

Okoliš u graditeljstvu4) Upravljanje kakvo om voda sukladno Europskoj vodnoj politici

Zaštita od požara5) Ponašanje gra evnih materijala u požaru, ispitivanje gorivosti

7

IV. TE AJ 8. i 9. velja e 2008.

29

57

99

119

131

5

4


IV. t

eaj

4

Tema Predavanje Predava Brojsati

Bodova iz regulative

Ukupnobodova

1) Upravljanje projektima i dokumentacijom

CAD i projekt-management u graditeljstvu Baši 2 - 2

2) Suvremeni na iniprora una konstrukcija

Grani na stanja uporabljivosti i trajnosti betonskih konstrukcija (EC -2)

Gukov 2 - 2

Prora un zakrivljenih nosa a(EC -5) Magerle 2 2 2

Gra evne štete nastale zbog nepoštivanja gra evno-fizikalnih principa i na innjihove sanacije

Keindl 2 - 2

3) Okoliš u graditeljstvu Upravljanje kakvo om voda sukladno Europskoj vodnoj politici

osi Flajsig 2 - 2

4) Energetika i graditeljstvo

Sustav povrata energije u zgradama Cetini , Toli 2 2 2

5) Zaštita od požara i zaštita na radu

Ponašanje gra evnihmaterijala u požaru, ispitivanje gorivosti

Kopri anec-Matijevac 2 2 2

Program stru nog usavršavanjaovlaštenih inženjera gra evinarstva

Ukupno 14 bodova za sluša e IV. te aja.Ukupno 6 bodova za sluša e iz regulative.

IV. te aj 8. i 9. velja e 2008. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Ve eslava Holjevca 15


velja

a 20

08

5

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema1) Asmir Baši voditelj projekta Zeljko d.o.o. 1) Upravljanje projektima i

dokumentacijom2) Mr. sc. Igor Gukov,

dipl. ing. gra .viši predavaovlašteni inženjer

Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

2) Suvremeni na ini prora unakonstrukcija

3) Mr.sc. Miroslav Magerle,dipl. ing. gra .

viši predavaovlašteni revidentHZN TO/ 165

Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

2) Suvremeni na ini prora unakonstrukcija

4) Mr.sc. Ranko Keindl, dipl. ing. gra .

ovlašteni revident 3K d.o.o. Zagreb 2) Suvremeni na ini prora unakonstrukcija

5) Mr. sc. Gorana osiFlajsig, dipl. ing. gra .

viši predava Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

3) Okoliš u graditeljstvu

6) Mr. sc. Ivan Cetini ,dipl. ing. stroj.

profesor visoke školeHZN/TO 541HZN/TO 147/PO10lan stru nog povjerenstva

za izradu nacrta tehni kogpropisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada

Sveu ilište u Zagrebu,Arhitektonski fakultet


7) Velimir Toli ,dipl. ing. gra .

predsjednik uprave,ovlašteni inženjer

tvrtka “KOMFOR KLIMA grupa” d.o.o.


8) Prof. dr. sc. Petar Donjerkovidipl. ing. stroj.

ovlašteni inženjerHZN/TO 541lan stru nog povjerenstva

za izradu nacrta tehni kogpropisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu ilišta u Zagrebu


9) Mr.sc. Ljerka Kopri anec-Matijevac,dipl. ing. gra .

viši predava Državna uprava za zaštitu i spašavanjeU ilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107

2) Zaštita od požara i zaštita na radu

Opaska: Oznaka HZN ( lan Hrvatskog zavoda za norme)

Popis predava a IV. te ajaovlaštenih inženjera gra evinarstva:

Voditelj stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture:mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra ., prof. visoke škole.


IV. t

eaj

6


velja

a 20

08

7

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Autor:Asmir Bašivoditelj projektaZeljko d.o.o. Zagreb

CAD i projekt management u graditeljstvu


IV. t

eaj

8


velja

a 20

08

9

1. UVOD

Danas je teško zamisliti obavljanje bilo kojeg posla, a pogotovo onoga vezanog uz tehni ke struke bez primjene ra unala i ra unalno - aplikativne tehnologije. Kako ra unala i njihova popratna tehnologija postaju sastavni dio života, potrebno je izvu i maksimalnu korist i doborobit koju nam ova tehnologija pruža.

U tehni kim granama industrije još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da ra unala,zapravo, uvelike otežavaju proces stvaranja projekata i da iz korištenja ra unalnom tehnologijom proizlazi niz pogrešaka i nepravilnosti u projektnoj dokumentaciji. Sve se negativnosti opravdavaju i pripisuju ra unalnoj tehnologiji, koja je danas neizbježan i bitan imbenik svih projektnih procesa, a problem zapravo leži u korisnicima koji, uz svu aroliju ra unalne tehnologije, naj eš e pogreške ine sami.


IV. t

eaj

10

Ra unalna tehnologija doprinosi produktivnosti, kvaliteti i širim mogu nostima izrade projektne dokumentacije, ona eliminira sve one mukotrpne i teške procese u izradi i obradi grafi kedokumentacije projekata, koju svi na neki na in prolaze. Samo prisje anje na sve sate, dane, neprospavane no i provedene nad hrpom papira, u gomili linija proizvedenih rukom pomo utrokuta, šestara, olovaka i pera, i pomisao na teško e uskla ivanja i izmjena projekata i njihovih segmenata primjenom nove tehnologije, postaje prošlost.

Ra unalnom tehnologijom može se posti i ve a efi kasnost i produktivnost, pove atikvaliteta projektne dokumentacije i niz drugih elemenata uklju enih u projektno tehnološke procese dovesti na viši nivo. Koristiti se ra unalnom tehnologijom, koja je sastavni dio svih projektnih tvrtki, zna i u doslovnom smislu ovladati njom tako da stvarno doprinese projektnom procesu. Na taj se na in stvara velika vremenska ušteda, koja ostavlja prostora stru nosti na pojedinom podru ju tehnike, te projekti izlaze kvalitetniji i efektniji.

Ra unalna tehonologija u izradi projektne dokumentacije donosi niz prednosti i olakšanja , omogu ava kvalitetnije upravljanje projektima i projektno tehnološkim procesima, otvara nove mogu nosti na podru ju struke, te na nivou projektne dokumentacije donosi nove, zna ajnemogu nosti u razradi i izradi iste.

Projektno tehnološki proces obuhva a niz stru no - tehni kih zahvata koji se odnose na projekt i projektnu dokumentaciju. Sve vrste projekata izra uju se u nekoliko faza, strukom defi niranih i sadržajno obuhva enih. Sve navedene elemente potrebno je zadovoljiti na maksimalnom nivou i osigurati njihovu kvalitetu i integritet.

Kako je obavezno svaki projekt u svakoj njegovoj fazi izraditi i predati investitoru u uvriježenom analognom obliku, isto je tako potrebno i obavezno sa uvati projektnu dokumentaciju upravo onakvu kakva je u pojedinoj fazi prezentirana investitoru. Uvo enjem nove tehnologije u proizvodnju projektne dokumentacije, dolazi i do potrebe prezentiranja iste u digitalnom obliku. Investitori sve eš e traže projekt predan na klasi an na in (isprintan) i u digitalnom formatu.

Tvrtka Zeljko d.o.o. - dugogodišnji Autodesk partner - razvila je aplikaciju koja ima osnovu svrhu i cilj da na jednostavan i prakti an na in poboljša kvalitetu izrade projektne dokumentacije i osigura integritet iste.


velja

a 20

08

11

2. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I DOKUMENTACIJOM

2.1. ARHCOORDINATOR

ArhCoordinator je aplikacija za upravljanje dokumentima i suradnju na projektnim zadacima unutar projektnih biroa i srodnih tvrtki / organizacija. Ovaj sustav omogu ava distribuiran rad na svim resursima vezanim uz odre en projekt, te ne postavlja ograni enja na broj i veli inudokumenata, projekata ili korisnika.


IV. t

eaj

12

ArhCoordinator je rješenje velike problematike unutar projektantskih tvrtki bilo koje tehni ke grane, a bavi se izradom digitalnog oblika projekta, te pohranom takovog projekta u centralnu arhivu, koja je u ArhCoordinator sustavu dostupna bilo kojem korisniku unutar tvrtke. Brzo pronalaženje postoje e projektne dokumentacije preko ArhCoordinator kataloga omogu avabrži i kvalitetniji odgovor na teku i problem, koji je potencijalno vezan za neki dio postoje edokumentacije u arhivi. Projektant, neovisno o suradnicima koji su radili na pojedinom projektu, pretražuje bazu i pronalazi podatke koji su mu potrebni kako bi kvalitetnije i brže obavio svoj posao, te je apsolutno siguran da se radi o fi nalnim podacima pojedine faze projekta. ArhCoordinator omogu ava projektantu da, neovisno o tehni arima ili IT-ovcima, organizira i izradi prezentaciju projekta u kratkom vremenu i na kvalitetan na in.

Ujedno, pomo u ArhCoordinatora, omogu eno je prihva anje i arhiviranje digitalnih projekata izra enih u istoj aplikaciji od strane kooperanata ili neke druge projektne tvrtke. U istoj aplikaciji mogu e je kreirati digitalne arhive dokumentacije, koja ne mora obvezno biti povezana s projektima, niti mora biti njihov sastavni dio.

Nakon implementacije sustava ArhCoordinator u projektnom birou, uz vrlo malo truda, sa svih radnih stanica na kojima se nalazi aplikacija, u svakom trenutku su dostupni: arhiviranje, kreiranje digitalnog oblika fi nalnih verzija projekata, suradnja na projektu, komunikacija, kontrola, izrada prezentacija, te pretraživanje postoje ih projekata i brz pristup istima.


velja

a 20

08

13

Temeljni oslonac ArhCoordinatoru je, naravno, Autodesk, tj. njegov digitalni pregledni format DWF (Design Web Format). Sastavni dio ArhCoordinatora je i Autodesk Designe Review koji je multifunkcionalni preglednik DWF formata pomo u kojeg je mogu e pregledavati, modifi cirati i notirati grafi ke prikaze. Primjenom Autodesk Designe Review-a, mogu e je unutar tvrtke smanjiti obim probnih printanja nacrta, te pojeftiniti, ubrzati i olakšati nadzor nad grafi kim prikazima, a ujedno Autodesk Designe Review pruža i veliku pomo prilikom korigiranja pogrešaka koje su notirane s Autodesk Designe Review-om. Svi grafi ki prikazi koji su pomo u Autodesk Designe Review-a notirani, mogu se vrlo lako povezati s originalnim crtežima, te je sve notacije mogu eprenijeti na pravo mjesto u grafi kom prikazu, koje na taj na in, direktno i jednozna no, upu ujuna potrebne korekcije.

4.


IV. t

eaj

14

3. DIGITALNI OBLIK PROJEKTA

Digitalni oblik projekta je apsolutno jednak onom analognom (papirnatom uvezu projekta), jednostavan je za korištenje, kako na nivou proizvo a a, tako i na nivou krajnjeg korisnika.


velja

a 20

08

15

ArhCoordinator kao digitalni projekt izraduje klasi nu i jednostavnu web stranicu, koja se sastoji od svih elemenata koji defi niraju jedan projekt (naslova, stru nog tima, kontakata, grafi kih prikaza, tekstualnih sadržaja projekta,...). Kako je unutar ArhCoordinator-a integriran HTML editor, koji radi na vrlo jednostavan na in, ali se s editorom može poslužiti i napredni korisnik, u ArhCoordinator-u se, bez dodatnih aplikacija, izraduje HTML projekt. Mogu e je poslužiti se predefi niranim Template-ima, te im pridružiti podatke koji su sastavni dio projekta, popuniti sadržajno svaku stranicu, te prepustiti ArhCoordinator-u da ih nadopuni elementima koji su automatski.


IV. t

eaj

16

Projekt je na taj na in, jednostavno i brzo obra en, mogu e predati investitoru, koji ga može upotrijebiti za vlastite potrebe, bez straha da e projekt ili jedan njegov dio, izmijeniti - bilo nehoti no, iz neznanja ili pak namjerno.


velja

a 20

08

17

ArhCoordinator nudi mogu nost razlu ivanja projekta na dva segmenta :

Digitalni Pregledni Projekt (DPP)Digitalni Originalni Projekt (DOP).

DPP je fi nalni oblik projekta u kojem se sadržaj projekta nalazi u digitalnom preglednom formatu koji kao takav služi za predaju krajnjem korisniku ili za javno objavljivanje. Takav format omogu ava višestruku zaštitu podataka, od promjene sadržaja, do korištenja istih u nedozvoljene svrhe i, naravno, jednostavan je za uporabu na nivou krajnjeg korisnika.

DOP je fi nalni digitalni oblik projekta koji sadrži projektnu dokumentaciju u izvornom digitalnom formatu. Tako pripremljen digitalni projekt pruža mogu nost korisnicima, unutar ArhCoorinator sustava, pristup originalnim podacima iz kojih je mogu e izdvojiti dio, ili pak cijeli grafi ki prikaz, te iskoristiti njegov sadržaj za daljnju doradu ili izradu novog projekta.


IV. t

eaj

18

ArhCoordinator 2007 sadrži sljede e aplikacije kao svoj sastavni dio:

Autodesk Design Review 2008

Design Review je Autodesk-ova aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora. Omogu ava krajnjem korisniku pregled digitalnih DWF sadržaja, notiranje, ispis, te niz analiza preglednog formata crteža.

Autodesk DWG true view 2008

Autodesk aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora omog ava krajnjem korisniku pregled i ispis originalnih DWG podataka bez potrebe da isti posjeduje licencu cijele Autodesk aplikacije.

Napomena: Kako ArhCoordinator kao aplikacija nije ograni en isklju ivo na rad s Autodesk alatima, mogu e je uz posebnu narudžbu uz ArhCoordinator dobiti i neke druge preglednike, za neke druge digitalne formate.

Od besplatnih preglednika uz sustav ArhCoordinatora dostavljaju se svi trenutno dostupni preglednici svih interesantnih digitalnih formata vezanih uz tehni ku struku.

Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata) Autodesk Designe Review (preglednik DWF formata) Autodesk DWF Writer ( omogu ava kreiranje DWF formata iz bolo koje aplikacije) PDF Creator ( omogu ava kreiranje PDF formata iz bilo koje aplikacije Bravia Viever Irfan View Adobe Acrobat Viwer DGN Viewer ESRI viewer XLS Viewer Word Viewer svi ostali preglednici za grafi ke i tekstualne podatke.


velja

a 20

08

19

4. SISTEMSKI ZAHTJEVI ARHCOORDINATORA

Arhcoordinator je u odnosu na druge aplikacije iznimno malo zahtjevna aplikacija, što zna i da ne traži velike informati ke zahtjeve u pogledu hardware-a, niti u pogledu software-a . Za normalan rad sustava potrebno je posjedovati server, koji može biti zamijenjen obi nomradnom stanicom s dosta diskovnog prostora, te kao operativni sustav Windows XP.

Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)Microsoft Internet Explorer 6/7Microsoft .Net Framework 2.0Microsoft SQL Server ( opcija )Microsooft SQL Server 2000Microsoft SQL Server 2005Microsoft Database Engine (MSDN)Microsoft SQL Server 2005 Express Edition

ArhCoordinator, kao bazu podataka u koju pohranjuje podatke o projektima, koristi SQL ili Access bazu, te se može prilagoditi bilo kojoj vrsti baze ukoliko se to zahtjeva.


IV. t

eaj

20

5. CAD I PROJEKT-MANAGEMENT U GRADITELJSTVU

AutoCAD ili bilo koja druga Autodesk vertikalna aplikacija (ADT, ABS, Revit, MAP 3D, Civil 3D,...) velikog je spektra mogu nosti izrade grafi kih prikaza, projekata i suradnje na njima. U vrlo malom postotku ograni ena je svojim mogu nostima i kao takva ne predstavlja veliki problem korisnicima. ak naprotiv, omogu uje korisniku rad prema njegovim zahtjevima i na njegov osoban na in.

Me u korisnicima Autodesk alata nalaze se razli ite primjene istih. Nažalost, u velikom broju slu ajeva alati se ne koriste u cijelosti, na najbolji i najkvalitetniji mogu i na in, sa što više mogu nosti koje isti imaju. Ovaj problem je vrlo raširen i tek se o njemu po inje razmišljati kad se nakon niza problema jedna tvrtka na e „stjerana“ u kut i vidi da je potrebno nešto u initi.

Kako je problem organizacije u tvrtkama sve ve i, a tržište je sve ja e i zahtjevnije, o ekujuse brži, bolji i kvalitetniji proizvodi i usluge. Ozbiljni korisnici se obra aju za pomo stru njacimana podru ju organizacije poslovanja.

Tvrtka Zeljko d.o.o. Autodesk System Center je dugogodišnji partner Autodesk-a, te sa svojim timom stru njaka na podru ju informatike, naravno na podru ju Autodesk proizvoda, ve se duži niz godina bavi i problematikom edukacije korisnika, podrške prema krajnjem korisniku, konzaltingom, i organizacijom rada projektnih tvrtki u Hrvatskoj, te nizom drugih aktivnosti i problema vezanih uz Autodesk.Tvrtka Zeljko d.o.o. nudi apsolutnu predanost i stru nost pri rješavanju problema u organizaciji poslovanja projektnih tvrtki.

10.


velja

a 20

08

21

6. AUTODESK MANAGEMENT

OrganizacijeHardware – nadopuna i bolja organizacija postoje ih elemenataBackup – Izrada i implementacija sustava zaštite podatakaDirektoriji – Izrada strukture direktorija kao osnova standardizacijeDatoteke – Izrada modela imenovanja i strukturiranja datotekaArhiva – ArhCoorinator (sustav izrade i arhiviranja digitalnih projekata, te prezentacije projekata)…

StandardizacijaLayer-i – Izrada kompletnog sustava Layer-ingaBlokovi – Izrada kompletne baze blokova oplemenjenih inteligentnim sadržajemDinami ki blokovi – Izrada blokova s dinami kim svojstvimaStilovi – Izrada stilova za vertikalne aplikacije (Country Kit)Toolpalete – Izrada toolpaleta svih elemenataCatalog – Izrada i katalogizacija vertikalnih elemenata za sve aplikacije (HR standardi)Kotiranje – Izrada elemenata za kotiranje za sva mjerilaAnotacije – Izrada anotacijskih inteligentnih elemenata…


IV. t

eaj

22

OptimizacijaPlotanja – Izrada sustava standardnog plotanjaSheet Sets – Izrada rutina za standardizaciju plotanjaKorekcija na grafi kim prikazima – DWF markup (ArhCoordinator)Analiza projektne dokumentacije – Dokaznice…Korištenje postoje ih informacija u izradi novih…

SuradnjaRazmjena podatakaSuradnja na izradi projektne dokumentacijeJedan tim jedan projektIzrada rutina i pravila suradnje i korištenja projektne dokumentacije….

ArhCoordinatorDigitalni oblik projektaPrezentacijeArhiva projektne dokumentacijeKomunikacijaFile ManagementProjekt Management…


velja

a 20

08

23

Što donosi implementacija CAD Managementa

20%

80%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Projektiranje Crtanje i dokumentacija

Stanje prije implementacija Managementa

Slabo korištenje mogu nosti aplikacijeNema standardizacije grafi kih elemenataNema standardizacije crtanjaNema inteligentnih grafi kih elemenataRu na izrada dokumentacijeLoša organiziranost na nivou suradnjeLoša organiziranost na dokumentacijskom nivou…


IV. t

eaj

24

80%

20%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Projektiranje Crtanje i dokumentacija

Stanje nakon implementacija Managementa

Standardizacija grafi kih elemenataStandardizacija na ina crtanjaInteligentni elementiStandardizacija na nivou dokumentacijeKorištenje naprednih metodaOmogu ena suradnja na izradi dokumentacijeHrvatski standardiArhCoordinator…


velja

a 20

08

25

7. CILJEVI CAD MANAGEMENTA

EdukacijaPove ati trenutno znanje na makismalni nivoPove ati korištenje aplikacijaPove ati produktivnostOlakšati grafi ku interpretacijuOlakšati analiti ki projektantski dio poslaOmogu iti me usobno razumjevanje na nivou ITOmogu iti lakši i manje stresan posao...

KonzaltingPoboljšati primjenu nau enog na edukacijiRiješiti postoje u problematikuPomo i u trenutnom raduPomo i na nivou odrade pojedinih dijelova poslaPomo i na nivou tehnološko projektnih elemenata...

SupportTehni ka podrškaDostupnost 0-24Telefonski pozivE-mailDirektan dolazak na lokacijuRiješenje u najkra em rokuDokumentacija...


IV. t

eaj

26

Opimizacija tehnoloških procesaUmanjiti vremenske gubitkePove ati produktivnostAutomatizirati proceseIskoristiti aplikacijeOmogu iti suradnjuDetektirati i otkloniti pogreške....

Unifi kacija i standardizacijaIzrada unifi ciranih grafi kih modelaStandardizacija aplikacijeOlakšavanje radaRazumijevanje grafi keKorištenje postoje egSmanjivanje gubitaka vremena na manje bitnim elementimaPove avanje produktivnost...

Izrada inteligentnih modelaNapredne mogu nosti HW/SWInteligentni objektiInteligentni elementiDokumentacijaAnalizeSmanijiti i onemogu iti pogreškeSmanijiti i onemogu iti vremenske gubitkeOlakšati radPove ati produktivnost...


velja

a 20

08

27

Prikaz implementacijskog toka


IV. t

eaj

28


velja

a 20

08

29

Suvremeni na ini prora unakonstrukcija

Autor:Mr. sc. Igor Gukov, dipl. ing. gra .viši predava , ovlašteni inženjerTehni ko veleu ilište u Zagrebu

Grani na stanja uporabljivosti i trajnosti betonskih konstrukcija (EC -2)


IV. t

eaj

30


velja

a 20

08

31

1. GRANI NA STANJA UPORABLJIVOSTI

1.1. UVOD

Prema europskim normama konstrukciju i njene elemente potrebno je kontrolirati nesamo prema grani nim stanjima nosivosti ve i na grani na stanja uporabljivosti. U grani nastanja uporabljivosti spada:

grani no stanje naprezanja (kontrola naprezanja), grani no stanje trajnosti (kontrola širina pukotina), grani no stanje deformiranja (kontrola progiba) i grani no stanje vibracija


IV. t

eaj

32

Za razliku od grani nih stanja nosivosti koeficijenti sigurnosti za optere enje i zamaterijal u grani nim stanjima uporabljivosti iznose ukoliko nije druga ije odre eno:

G,j= Q,j=1,0 i M =1,0

Treba dokazati da je:

Ed Cd

Ed - prora unska vrijednost djelovanja

Cd - grani na ra unska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (deformacija, vibracija,naprezanje)

1.1. Grani no stanje naprezanja

Grani no stanje naprezanja ograni ava naprezanja za prora unsko optere enje.

Naprezanje u betonu, c, za rijetku kombinaciju optere enja, treba biti:

c ck0,6 f (1.1)

a za nazovistalnu kombinaciju:

c ck0, 45 f (1.2)

Naprezanje u eliku, za rijetku kombinaciju optere enja, treba biti:

s yk0,8 f (1.3)

Naprezanje eliku za prednapinjanje nakon svih gubitaka i padova za rijetkukombinaciju optere enja

p pk0,75 f (1.4)


velja

a 20

08

33

1.2. GRANI NO STANJE RASPUCAVANJA (KONTROLA PUKOTINA)

Dijagram ovisnosti momenta savijanja i širine pukotina M-wk sli an je dijagramu M-1/r.

Slika.1 Dijagram ovisnosti momenta savijanja i širine pukotina M-wk .

Širina pukotina ra una se po sljede em izrazu i mora biti manja ili jednaka grani nojširini pukotina.

k gw w

k rm smw s mm wk = karakteristi na širina pukotine

wg=0,3 do 0,4 mm (ovisno o zaga enju okoliša, za djelomi no prednapete konstrukcijewg = 0,2 mm)

= odnos ra unske i srednje širine pukotina:

= 1,7 za presjek koji e puknuti zbog optere enja,

= 1,7 za h 80 cm,

= 1,3 za h 30 cm (vrijedi linearna interpolacija).

rm 1 2r

s 50 mm 0,25 k k = srednji razmak pukotina

k1 = koeficijent prionljivosti:

k1 = 0,8 za RA i k1 = 1,6 za GA


IV. t

eaj

34

k2 = koeficijent raspodjele deformacija:

k2 = 0,5 za savijanje i k2 = 1,0 za isti vlak.

= srednja vrijednost promjera šipke

sr

c,eff

AA

= djelotvorni koeficijent armiranja

As = Ploština vla ne armature

Ac,eff = djelotvorna vla na ploština betona

Slika.2 Odre ivanje djelotvorne vla ne ploštine betona.

sm = srednja relativna deformacija armature uzimaju i u obzir i nosivost betona na vlakizme u pukotina

s = naprezanje u vla noj armaturi na mjestu pukotine

sr = naprezanje u vla noj armaturi kod pojave prve pukotine


velja

a 20

08

35

za s< sr nema pukotine te je sm=0

2

s srsm 1 2

s s

1E

- srednja relativna deformacija armature

g qs

s

M M 1Nz A

uzdužna sila N je pozitivna ako je vla na.

Es = modul elasti nosti elika

1 = koeficijent utjecaja prionljivosti armature:

1 = 1,0 za RA i 1 = 0,5 za GA

2 = koeficijent trajanja optere enja:

2=1,0 za kratkotrajno optere enje; 2=0,5 za dugotrajno optere enje


IV. t

eaj

36

1.3. GRANI NO STANJE DEFORMIRANJA (KONTROLA PROGIBA)

Potrebno je dokazati da je progib izazvan vanjskim djelovanjem manji od grani nog:

vtot vg

vtot = ukupni progib

vg = grani ni dozvoljeni ukupni progib

v2 = grani ni dozvoljeni ukupni progib od reologije betona.

Konstrukcija vmax v2krovovi L/200 L/300 pristupa ni krovovi za drugu namjenu osim održavanja L/250 L/300 stropovi L/250 L/300 stropovi/krovovi sa žbukom ili drugim krhkim završnim slojevima ili nesavitljivim pregradama

L/250 L/250

stropovi koje podupiru stupovi (osim ako je progib uzet u obzir u sklopu prora una za grani no stanje nosivosti)

L/400 L/500

kada vmax može narušiti izgled zgrade L/250

Tablica.1 Grani ni dozvoljeni progibi.

Slika.3 Promjena progiba u vremenu.


velja

a 20

08

37

Slika.4 Dijagram moment-zakrivljenost.

Slika.5 Dijagram naprezanja i deformacija za GSU i GSN.

Promatraju se dvije krajnje mogu nosti:

a) neraspucano stanje - armatura i beton zajedno sudjeluju u nošenju;

b) potpuno raspucano stanje - nosivosti vla nog podru ja betona se zanemaruje


IV. t

eaj

38

Jedna od vrijednosti deformiranja (u ovom slu aju progib):

II I(1 ) (1.5)

I odgovaraju a vrijednosti deformiranja za neraspucani element.

II odgovaraju a vrijednosti deformiranja za potpuno raspucani element

2

sr1 2

s

1 koeficijent raspodjele naprezanja u armaturi uzduž elementa,

=0 za neraspucani element

Efektivni modul elasti nosti betona:

cmc,eff

0

EE1,0 (t , t )

(1.6)

Odnos modula elasti nosti elika i betona:

e s cmE / E za t=0

e s c,effE / E za t=


velja

a 20

08

39

Srednja zakrivljenost od optere enja i puzanja:

m I II

1 1 1(1 )r r r

(1.7)

Zakrivljenost za naponsko stanje I:

Sd

I c,eff I

M1r E I

(1.8)

Zakrivljenost za naponsko stanje II:

s1

II IIg

1r d y

(1.9)

Moment savijanja pri nastanku prve pukotine u betonu:

ct ,m 0cr

0d

f IM

y (1.10)

Za pravokutni presjek: IIgz d y / 3

Relativna deformacija armature ra una se prema izrazu: ss1

sE

Naprezanje u vla noj armaturi: Sds

s1

MA z


IV. t

eaj

40

Za dugotrajni progib uzimaju se slijede a optere enja:

t=0 g + q 2

t g + q

Prora unski moment savijanja za kratkotrajni progib:

Sd g g q q g qM M M 1,0 M 1,0 M (1.11)

Prora unsko optere enje za kratkotrajni progib:

Sd g qq g q (1.12)

Prora unsko optere enje za dugotrajni progib:

Sd g q 2q g q (1.13)

Koeficijent kombinacije optere enja 2 =0,3 za stambene objekte; 2 = 0,8 zaskladišta.

srednja zakrivljenost od skupljanja:

csm csI csII

1 1 1(1 )r r r

(1.14)

zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje I:

cs e I

csI I

S1r I

(1.15)

zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje II:

cs e II

csII II

S1r I

(1.16)


velja

a 20

08

41

cs = relativna deformacija od skupljanja u beskona nosti

SI = stati ki moment površine armature za naponsko stanje I:

I s1 Ig s2 Ig 2S A (d y ) A (y d ) (1.17)

SII = stati ki moment površine armature za naponsko stanje II:

II s1 IIg s2 IIg 2S A (d y ) A (y d ) (1.18)

Ukupna zakrivljenost od optere enja, te puzanja i skupljanja betona:

tot m csm

1 1 1r r r

(1.19)

Ukupni progib AB nosa a:

2 2tot

1 tot tot

1 1 1v L k Lk r r

(1.20)

k1 = 9,6 za kontinuirano optere enje proste grede, k1 = 13 za kont. opt. grede (jedan kraj upet), k1 = 12,0 za koncentrirano optere enje proste grede, k1 = 16,8 za koncent. opt. grede (jedan kraj upet).


IV. t

eaj

42

Nadvišenje iznosi maksimalno: L/250.

RbTip optere enja Dijagram momenata

savijanja Koeficijent k

1 2 3

1 0.125

2 3 448 1

2( / )( / )a La L

3 0.0625

4 0125 62. ( / /a L)

5 5/48

6

M q L2 156/ .0.102

7 k

M M MA B F

548

1 01( . )

/


velja

a 20

08

43

8 kM M MA B F

0 083 1 4. ( / )/

9

M q L aL24

3 42 2

180

5 4

3 4

2 2

2

( / )

( / )

a L

a L

Tablica.2 Koeficijenti k za pojednostavljeni prora un progiba.

Kada je ct=fct,m dolazi do otvaranja pukotine. Moment je Mcr i nastaje lom u dijagramuM-1/r.

Progib je ovisan o zakrivljenosti, a koja ovisi o momentu savijanja. Primjer proste gredeoptere ene kontinuiranim optere enjem:

Slika.6 Za prora un progiba potrebno je odrediti dijagram zakrivljenosti.


IV. t

eaj

44

2. TRAJNOST BETONSKIH KONSTRUKCIJA

2.1. UVOD

Jedna od najvažnijih novosti u europskim pa tako i novim hrvatskim normama koje seodnose na betonske konstrukcije, je upravo izravan i nedvosmislen zahtjev za trajnoš ukonstrukcije. Trajnost je sastavni dio dokumenata Europske direktive za gra evinske proizvode,a kroz zahtjeve Tehni kog propisa za betonske konstrukcije postala je legitimno zahtijevanosvojstvo betonske konstrukcije u gra evinama.

Trajnost je svojstvo betonske konstrukcije koje se mora ostvariti odgovaraju implaniranjem, projektiranjem i dimenzioniranjem, ali tako er i odabirom gra evnih proizvoda iizvo enjem radova. Trajnima se smatraju one konstrukcije koje zadržavaju zahtijevana svojstvaodnosno podnose sve utjecaje koji proizlaze iz na ina i redoslijeda gra enja, predvidivih uvjetauobi ajene uporabe i predvidivih uvjeta utjecaja okoliša, tijekom projektiranog vijeka uporabe,uz relativno niske troškove održavanja. Pri tome se pod uporabnim vijekom podrazumijevakriterij postavljen od strane investitora ili društva, a predstavlja zadatak graditeljima izražen krozvrijeme u kojem bi gra evina trebala trajati.

2.2. VAŽNOST OSIGURANJA TRAJNOSTI

Nedovoljna trajnost betonskih konstrukcija predstavlja glavni problem gospodarenjagra evinama koje sadrže betonsku konstrukciju širom svijeta te zahtijeva ulaganje ogromnihfinancijskih sredstava da bi se sigurnost i uporabljivost konstrukcije zadržala iznad minimalnepropisane granice.

Ovakvo je stanje uglavnom posljedica nedovoljne pozornosti posve ene pitanju trajnostiu projektu i tijekom izvo enja konstrukcije te neredovitog održavanja ili njegovog potpunogizostanka tijekom uporabe konstrukcije.

Pri tome valja imati na umu da je pri projektiranju i izvo enju konstrukcije potrebnorazmatrati i vanjske i unutarnje utjecaje na konstrukciju od važnosti za trajnost gra evine. Podvanjskim utjecajima prije svega se podrazumijeva (agresivno) djelovanje okoliša, a podunutarnjim oni utjecaji koji su posljedica svojstava i konstrukcijskih rješenja unutar samegra evinske konstrukcije.

Osiguranje svojstava trajnosti konstrukcija temelj je održive gradnje. U razmatranjuproblematike i ostvarenju trajnosti betonskih konstrukcija valja uz utjecaj okoliša razmotriti i sverelevantne tehni ke, ekonomske i društvene aspekte.


velja

a 20

08

45

Upravo je izravan i nedvosmislen zahtjev za trajnoš u konstrukcije jedna od najvažnijihnovosti u hrvatskim propisima i normama koje se odnose na betonske konstrukcije. Trajnost jesastavni dio dokumenata Europske direktive za gra evinske proizvode, a kroz odredbeTehni kog propisa za betonske konstrukcije, trajnost je, kao i primjerice mehani ka otpornost istabilnost, legitimno zahtijevano svojstvo betonske konstrukcije u gra evinama. Prema Direktiviza gra evinske proizvode potrebno je da bitni zahtjevi za gra evinu budu ispunjeni tijekomekonomski razumnog uporabnog vijeka. Ovakav pristup u projektiranju betonskih konstrukcija, sobavezom uzimanja u obzir promjena na konstrukciji tijekom njenog životnog vijeka, vo en jenastojanjem da se izbjegnu ogromna ulaganja u obnovu gra evina koje sadrže betonskukonstrukciju, što je u praksi est slu aj.

2.3. NOVI TEHNI KI PROPIS

Donošenjem novog Tehni kog propisa za betonske konstrukcije (NN 101/05) u injen jezna ajan korak u osuvremenjivanju tehni ke regulative kroz uklju ivanje najnovijih relevantnihtehni kih znanja. Struktura Tehni kog propisa za betonske konstrukcije upu uje na velikupovezanost pojedinih zahtjeva na projektiranje, gra enje i održavanje betonskih konstrukcija.Upravo ovom povezanoš u pojedinih zahtjeva ispunjavaju se preduvjeti za provo enje jedneosmišljene strategije za ostvarenje trajnosti betonskih konstrukcija.

Suvremeni pristup projektiranju trajnosti razvio se uklju ivanjem znanja i iskustava izširokog spektra tehni kog znanja kao što su statika konstrukcija, poznavanje materijala, priznataili iskustvena pravila za projektiranje, izvo enje, statistika i ekonomija. U skladu s tim, premaHRN ENV 1991-1 i HRN ENV 1992 za ostvarenje trajne betonske konstrukcije valja razmotritisljede e, me usobno ovisne, imbenike:

namjenu konstrukcije (sadašnju i budu u) zahtijevana svojstva/ponašanje konstrukcije o ekivane uvjete okoliša i njegov utjecaj sastav, svojstva i ponašanje materijala oblik konstruktivnih elemenata, razradu detalja i gra evnu izvedbu kvalitetu gra enja i opseg nadzora naro ite mjere zaštite održavanje tijekom predvi enog vijeka trajanja.


IV. t

eaj

46

Za ve inu gra evina op e odredbe dane u normi osiguravaju zadovoljavaju i vijektrajanja, uz pretpostavku da su u ranoj fazi projektiranja odgovaraju e razmatrani zahtjevi zauporabu i trajnost.

Obzirom na djelovanja koja utje u na trajnost, HRN ENV 1992 se, kao i ranija tehni karegulativa, uglavnom bavi s etiri glavna mehanizma degradacije betonskih konstrukcija:

korozijom armature alkalno-agregatnom reakcijom kemijskim djelovanjima smrzavanje/odmrzavanje.

U našim krajevima od navedena etiri glavna mehanizma degradacije korozija armatureima daleko najve i zna aj.

2.3.1. PROJEKTIRANJE

Novim Tehni kim propisom za betonske konstrukcije propisuje se projektiranje premahrvatskim normama nizova HRN ENV 1991 (za osnove prora una i djelovanja), HRN ENV 1992(za projektiranje betonskih konstrukcija), HRN ENV 1997 (za geotehni ko projektiranje) i HRNENV 1998 (za projektiranje glede otpornosti na potres) s nacionalnim specifi nostima danimnacionalnim dokumentom za primjenu (NAD) u okviru pojedine norme te hrvatskim normama nakoje ove norme upu uju.

U projektiranju trajnosti betonskih konstrukcija razlikuje se implicitan (opisan) ieksplicitan (prema ponašanju) pristup. Implicitno projektiranje trajnosti obuhva a odabirodgovaraju eg razreda izloženosti gra evine u skladu s njenom namjenom i daljnje postupanjeprema odgovaraju im definiranim zahtjevima odnosno potrebnim svojstvima konstrukcije, zaodabrani razred izloženosti. Razredi izloženosti i odgovaraju i zahtjevi dani su u normi.Eksplicitno projektiranje trajnosti obuhva a razmatranje svakog relevantnog mehanizmadegradacije tj. gubljenja potrebnih svojstava konstrukcije. Rezultat ovakvog pristupa je davjerojatnost otkazivanja (npr. sloma ili raspucavanja) konstrukcije ili nekog njenog dijela kaoposljedica smanjenja potrebnih svojstava konstrukcije, ne e prije i definiranu grani nuvrijednost tijekom uporabnog vijeka gra evine. Eksplicitno projektiranje trajnosti podrazumijevaprora un vjerojatnosti trajnosti i bitno je složeniji postupak. Tako er ga je prema dosadaraspoloživim tehni kim znanjima, mogu e primijeniti i provesti samo za neke od brojnih utjecajana betonsku konstrukciju. Stoga je u novim europskim pa tako i u hrvatskim normama,prvenstveno predvi eno i razra eno implicitno projektiranje trajnosti.


velja

a 20

08

47

Implicitno projektiranje trajnosti betonskih konstrukcija kako je propisano Tehni kimpropisom za betonske konstrukcije odnosno normama na koje Propis upu uje, zasniva se nakategorizaciji utjecaja u tzv. razrede izloženosti i s njima povezane odgovaraju e mjere, kao štose primjerice sastav betona, zaštitni sloj betona i njega betona.

Otpornost betona opisuje se:

maksimalnim vodocementnim faktorom minimalnim razredom vrsto e betona minimalnim sadržajem cementa sadržajem zraka pravilima za uzimanje u obzir dodataka betonu ograni enjem vrsta cemenata koji se mogu primjenjivati.

Važno je prepoznati da se ovakav implicitan pristup projektiranju trajnosti, a kako jepropisan Tehni kim propisom za betonske konstrukcije, temelji na usvajanju predvi enogprosje nog uporabnog vijeka. Uporabni vijek je po prvi puta numeri ki procijenjen u novimeuropskim, pa tako i hrvatskim, normama kao vremensko razdoblje od najmanje 50 godina. Ovareferentna vrijednost usvojena za uporabni vijek betonskih konstrukcija predstavlja polazište naosnovu kojega su definirani svi zahtjevi na projektiranje betonskih konstrukcija, zahtjevi nabeton, zahtjevi na izvo enje radova te održavanje. Detaljnija razredba uporabnog (radnog)vijeka dana je u HRN ENV 1991-1 te ovisno o vrsti konstrukcije razlikujemo 4 razreda srazli itim zahtijevanim prora unskim radnim vijekom (tablica .3).

Planiranje uporabnog vijeka za zgrade i druge gra evine propisano je tako erpozivanjem na norme HRN ISO niza 15686, u kojima su dana op a na ela, postupcipredvi anja vijeka uporabe te neovisne ocjene i pregledi svojstava. Ova norma ima za ciljobjektivnu ocjenu uporabnog vijeka zgrada i drugih gra evina. Valja naglasiti da norma nedefinira detalje postupka predvi anja uporabnog vijeka gra evnih elemenata, ve je dan okvir,principi i zahtjevi za provo enje i dokumentiranje ovakvih studija.


IV. t

eaj

48

Razred Zahtijevani

prora unski radni vijek [godine]

Primjer

1 1-5 Privremene konstrukcije 2 25 Zamjenjivi dijelovi konstrukcije

3 50 Konstrukcije zgrada ili druge uobi ajene konstrukcije

4 100 Monumentalne gra evine, mostovi i druge inženjerske konstrukcije

Tablica.3 Razredba prora unskoga radnog vijeka (prema HRN ENV 1991-1)

Za uspješno projektiranje trajnosti betonskih konstrukcija neophodno je donositiodre ene pretpostavke odnosno razmišljati unaprijed kojim e utjecajima gra evina koja sadržibetonsku konstrukciju biti izložena. Jedna od pretpostavki u projektu odnosi se na utjecajokoliša na betonsku konstrukciju. Pod okolišem se podrazumijevaju kemijska i fizikalnadjelovanja kojima je izložena konstrukcija u cjelini, neki njen dio ili pak materijal od kojega jeizvedena, koja se o ituju kao u inci koji nisu obuhva eni optere enjima pri projektiranjukonstrukcije.

Prema Tehni kom propisu za betonske konstrukcije odnosno njegovim upu ivanjem nanormu HRN ENV 1992-1-1 i HRN EN 206-1, propisuje se utjecaj na okoliš pretpostaviti kaojedan od u normi navedenih razreda izloženosti konstrukcije.

HRN ENV 1992-1-1 predvi a podjelu u pet razreda izloženosti. U HRN EN 206-1uveden je još jedan razred izloženosti koji obuhva a razorno djelovanje smrzavanja iodmrzavanja, dok je u HRN ENV 1992-1-1 ovaj utjecaj uzet u obzir kao podpodjela unutar dvarazreda izloženosti. Prva tri razreda izloženosti prema HRN EN 206-1 odnose se na trajnostarmaturnog elika u betonu, a posljednja tri na trajnost samoga betona. Ovi se razrediizloženosti nadalje dijele u do etiri razine intenziteta utjecaja (tablica .4.).


velja

a 20

08

49

Prvi razred izloženosti pokriva ve inu prakti ne primjene betona u zatvorenimprostorima. Kao napomena dano je ograni enje primjene ovog razreda izloženosti ako jegra evina ili neki njen dio dulje vrijeme izložen lošijim uvjetima, iako nije precizirano što sesmatra «duljim vremenom».

Drugi razred izloženosti XC obuhva a ve inu prakti ne primjene betona u vanjskimuvjetima, uz ograni enje u slu aju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli.Konstruktivni elementi tre eg i etvrtog razreda izloženosti (XD i XS) izloženi su štetnomdjelovanju klorida.

Tre i razred izloženosti (XD) uglavnom pokriva beton konstrukcija u kontinentalnimkrajevima koje su izloženi djelovanju soli tj. utjecaj klorida koji nisu iz mora.

etvrti razred (XS) izloženosti obuhva a betonske konstrukcije u morskom okolišu tj.utjecaj klorida iz morske vode.

Peti razred izloženosti prema HRN ENV 1992-1-1 obuhva a kemijsko djelovanjeplinovitih, teku ih ili krutih tvari kako su kategorizirani ISO razredbom, a pokriva samo okoliškemijski škodljiv za beton, a ne i tvari kemijski škodljive za ubetonirani armaturni elik. Štetniutjecaj kemijskog djelovanje može biti posljedica kontakta s plinovima ili otopinama mnogihkemikalija, ali su glavni uzro nici otopine kiselina ili otopine sumpornih soli. Kontakt sa štetnimtvarima može nastati i kao posljedica uporabe zgrade ili agresivnosti okoliša. Ovakvi uvjetiokoliša su u HRN EN 206-1 ozna eni kao šesti razred okoliša XA. Kako je ve prethodnospomenuto u HRN EN 206-1 posebno je izdvojen razred okoliša koji se odnosi na smrzavanje iodmrzavanje sa ili bez soli za odmrzavanje i ozna en sa XF.


IV. t

eaj

50

Oznaka razreda Opis okoline Informativni primjeri

mogu e pojave razreda izloženosti

1 Nema rizika korozije

X0

Za beton bez armature ili ugra enog metala: sve izloženosti gdje nema smrzavanja, abrazije ili kemijskog djelovanja. Za beton s armaturom ili ugra enim metalom: vrlo suho.

Beton unutar gra evine s vrlo niskom vlažnosti zraka.

2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom

XC1 Suha ili stalno vlažna Beton unutar gra evina s niskom vlagom zraka. Beton stalno u vodi.

XC2 Vlažna, rje e suha Površina betona izložena dugotrajnom dodiru s vodom. Mnogi temelji.

XC3 Umjereno vlažna Beton unutar gra evina s umjerenom ili niskom vlažnosti zraka. Vanjski beton zašti en od kiše.

XC4 Izmjeni no vlažna i suha Površina betona u dodiru s vodom, ali ne kao u XC2.

3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora

XD1 Umjereno vlažna Površina betona izložena kloridima iz zraka.

XD2 Vlažna, rje e suha Plivališta, beton izložen otpadnim industrijskim vodama koje sadrže kloride.

XD3 Izmjeni no vlažna i suha Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima, kolnici, parkirališta.

4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode

XS1Izloženo solima iz zraka, ali ne u direktnom dodiru s morskom vodom

Konstrukcije blizu mora ili na obali.

XS2 Stalno uronjena Dijelovi konstrukcije u moru.

XS3 Zona plime i oseke i zona zapljuskivanja Dijelovi konstrukcije u moru.


velja

a 20

08

51

Oznaka razreda Opis okoline Informativni primjeri

mogu e pojave razreda izloženosti

5 Korozija uzrokovana smrzavanjem i odmrzavanjem sa ili bez soli za odmrzavanje

XF1 Umjerena zasi enost vodom bez soli za odmrzavanje

Vertikalne površine betona izložene kiši i smrzavanju.

XF2 Umjerena zasi enost vodom sa solima za odmrzavanje

Vertikalne površine betona cestovnih konstrukcija izložene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka.

XF3 Visoka zasi enost vodom bez soli za odmrzavanje

Horizontalne površine betona izložene kiši i smrzavanju.

XF4 Visoka zasi enost vodom sa solima za odmrzavanje

Cestovne i mostovske kolni ke plo eizložene solima za odmrzavanje. Površine betona izložene prskanju solima i smrzavanju. Zona vlaženja morem izložena smrzavanju.

6 Kemijska korozija Odnosi se na kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode. Klasifikacija morske vode ovisi o geografskoj lokaciji pa treba primijeniti klasifikaciju važe u na mjestu korištenja betona. U normi je dana posebna specifikacija kemijske agresije prirodnog tla i podzemne vode. Ako se radi o djelovanjima izvan te specifikacije , drugim agresivnim kemikalijama, kemijski zaga enoj podzemnoj vodi, visokoj brzini vode u kombinaciji sa specificiranim kemikalijama, specijalna studija za utvr ivanje relevantne izloženosti može biti potrebna.

XA1 Lagano kemijski agresivna okolina

XA2 Umjereno kemijski agresivna okolina

XA3 Vrlo kemijski agresivna okolina

Tablica.4 Razredi izloženosti prema HRN EN 206-1


IV. t

eaj

52

Iako su europske zemlje tako er u svoju regulativu uklju ile europsku normu EN 206-1,postoje odre ene razlike u definiciji razreda izloženosti betonske konstrukcije. Tako je unjema koj regulativi uveden još jedan razred izloženosti koji obuhva a trošenje (XM). U VelikojBritaniji nije usvojeno kemijsko djelovanje kako je definirano u EN 206-1, budu i je zaklju enoda je njime obuhva en tek dio agresivnog djelovanja tla koje je prisutno u toj zemlji. Stoga se uVelikoj Britaniji za razrede izloženosti koji se odnose na kemijsko djelovanje primjenjuju odredbeBS 8500.

Prema novim europskim, a onda i hrvatskim normama projektiranje trajnosti betonskihelemenata provodi se kao funkcija spomenutih razreda izloženosti, a u osnovi se sastoje uispunjavanju tri zahtjeva koji se odnose na:

maksimalni vodocementni faktor minimalni sadržaj cementa minimalni razred vrsto e betona.

Projektant za svaki dio konstrukcije mora analizirati sve razrede izloženosti koje se nanjega primjenjuju te izna i koji daje najve u otpornost u smislu najmanjeg vodocementnogfaktora, najve eg sadržaja cementa i najve eg razreda vrsto e betona. Zaštita armature odkorozije prvenstveno se osigurava kvalitetom betona zaštitnog sloja i debljinom zaštitnog sloja.No, osim zaštite elika od korozije i sprje avanja odlamanja betona, zaštitni sloj betona moraosigurati prijenos sila prionjivoš u te osigurati zaštitu od požara. Minimalna debljina zaštitnogsloja odre uje se prema kriteriju održavanja alkalne sredine oko armature. Nazivnu veli inuzaštitnog sloja, koja mora biti nazna ena u nacrtima armature, odre uje se uve anjemminimalne debljine zaštitnog sloja za veli inu c, koja ovisi o veli ini i vrsti elementa, vrstikonstrukcije, izvedbi, provjeri kvalitete te razradi pojedinosti (detalja). Valja imati na umu da ovavrijednost zaštitnog sloja ne mora biti i mjerodavna, ve treba uzeti u obzir i ostale kriterije –prionjivost i požar.

Nepropusnost zaštitnog sloja bit e ozbiljno narušena u slu aju pojave pukotine ukonstrukcijskom elementu. Opasnost od nastanka pukotine može se umanjiti ispunjavanjemzahtjeva danih u normi, a koji se odnose na ograni enje naprezanja, raspucavanja ideformiranja, razradu pojedinosti (detalja konstrukcije), vrsto u, stabilnost i prostornu krutostkonstrukcije kao cjeline. Norma tako er upu uje da se pri razmatranju koncepcije i razradepojedinosti odnosno oblikovanja detalja konstrukcije usvoje rješenja kojima se smanjujeizloženost betonskih ploha konstrukcije vodi i njeno zadržavanje na konstruktivnim elementimate osiguraju takvi konstruktivni detalji koji e omogu iti odgovaraju u odvodnju.


velja

a 20

08

53

2.3.2. IZVO ENJE

Faza izvedbe konstrukcije je, uz projektiranje i održavanje, presudna za karakteristikekoje odre uju trajnost gra evinske konstrukcije. Razmatranjem postupka izgradnje ve u faziprojektiranja, osigurava se sama izvedivost projekta, a tako er je mogu e i izna i odgovaraju arješenja detalja za izbjegavanje kriti nih «slabih» mjesta u konstrukciji kao potencijalnog izvoraudara i bržeg propadanja konstrukcije. To se primjerice odnosi na pozorno projektiranje spojevai planiranje radnih reški u konstrukciji na odgovaraju im «povoljnim» mjestima.

Tehni kim propisom za betonske konstrukcije propisuje se da gra enje gra evina kojesadrže betonsku konstrukciju mora biti takvo da betonska konstrukcija ima tehni ka svojstva uskladu s tehni kim rješenjem gra evine i u skladu s uvjetima za gra enje danim projektom te dase osigura o uvanje tih svojstava i uporabljivost gra evine tijekom njezina trajanja. Iz ovoga jejasno da je prepoznata važnost interakcije projekta i izvo enja gra evine za ostvarenje trajnebetonske konstrukcije tj. dosezanje predvi enog uporabnog vijeka gra evine.

Jedan od osnovnih preduvjeta zaštite armature od korozije je kvalitetna izvedbabetonskoga zaštitnog sloja. Uz pretpostavku da su razred vrsto e betona i vodocementni faktorodgovaraju e odabrani i primijenjeni, od neizmjerne je važnosti kvalitetno zbijanje i, osobito,njega betona.

Budu i je uloga neposrednog izvo a a u ostvarivanju trajnosti betonske konstrukcije ugra evini neupitna i ima dalekosežne posljedice, od iznimne je važnosti osigurati odgovaraju ukvalitetu radova na izvo enju. Zahtijevana razina kvalitete u smislu osiguranja otpornosti betonai armature na agresivna djelovanja ostvaruje se kombinacijom primjene odgovaraju ihmaterijala i postupaka. Propisane mjere kontrole kvalitete i nadzora osiguravaju da zahtijevanarazna kvalitete uistinu bude i dosegnuta tijekom izvo enja konstrukcije.

U okviru HRN ENV 1992-1-1 dane su minimalno potrebne mjere kontrole kvalitete priprojektiranju i izvo enju betonskih gra evina, koje obuhva aju bitne mjere, odluke i nužnaispitivanja za ispunjenje potrebnih zahtjeva. U okviru ovih zahtjeva razmatra se i nadziranje iodržavanje dovršenih gra evina, koje zahtjeva da se programom nadzora i održavanja priuporabi utvrde mjere provjere, ako nije dugoro no zajam eno da e uvjeti uporabe biti usuglasnosti s osnovnim projektnim zahtjevima. Postavlja se i zahtjev da svi podaci potrebni zauporabu i održavanje moraju biti na raspolaganju odgovornima za gra evinu.


IV. t

eaj

54

2.3.3. ODRŽAVANJE

Tehni ki propis za betonske konstrukcije propisuje da održavanje betonske konstrukcijemora biti takvo da se tijekom trajanja gra evine o uvaju njezina tehni ka svojstva i ispunjavajuzahtjevi odre eni projektom gra evine te zahtjevi svih drugih propisa koje gra evina morazadovoljiti. Za konstrukcije izvedene u skladu sa starijim propisima, moraju se o uvati tehni kasvojstva, ispunjavati zahtjevi projekta te svi zahtjevi propisa u skladu s kojima je betonskakonstrukcija izvedena.

Trajnost konstrukcije je u izravnoj i neposrednoj vezi s njenim održavanjem. Ispravnim,kontinuiranim i pravovremenim provo enjem ovih aktivnosti bitno se utje e na produljenjetrajnosti gra evine.

Prema Tehni kom propisu za betonske konstrukcije pod održavanjem sepodrazumijeva:

redovite preglede betonske konstrukcije, u razmacima i na na inodre en projektom gra evine i u skladu s propisima

izvanredne preglede betonske konstrukcije nakon kakvog izvanrednog doga aja ili po zahtjevu inspekcije

izvo enje radova kojima se betonska konstrukcija zadržava ili se vra a u stanje odre eno projektom gra evine i u skladu s propisima (u skladu s kojima je konstrukcija izvedena).

Tako er se propisuje da pregled betonske konstrukcije mora obuhva ati najmanje:

vizualni pregled, koji uklju uje:o utvr ivanje položaja i veli ine napuklina i pukotina

o utvr ivanje drugih ošte enja bitnih za o uvanje mehani ke otpornosti istabilnosti konstrukcije

utvr ivanje stanja zaštitnog sloja armature (za betonske konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okolišu)

utvr ivanje veli ine progiba glavnih nosivih elemenata konstrukcije za slu aj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehani ke otpornosti i stabilnosti.


velja

a 20

08

55

Redovita provedba pregleda, u odgovaraju im vremenskim razmacima omogu ujeutvr ivanje promjena stanja i ponašanja konstrukcije. U tom smislu je od najve e važnosti prvipregled novoizgra ene gra evine. Prvi pregled mora biti takvoga opsega da se kasnijimpregledima i ispitivanjima može utvrditi napredovanje ošte enja pojedinih konstrukcijskihelemenata i promjene u globalnom ponašanju konstrukcije. Tako se za mostove u Hrvatskojprije njihova puštanja u promet provodi pokusno optere enje koje uklju uje stati ko i dinami koispitivanje te vizualni pregled konstruktivnih elemenata prije i nakon ispitivanja. Sli no jepropisano i ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim optere enjem.

Ispitivanje pokusnim optere enjem betonskih konstrukcija provodi se u cilju ocjeneponašanja konstrukcije u odnosu na projektom predvi ene pretpostavke. Tehni kim propisomza betonske konstrukcije propisano je ispitivanje pokusnim optere enjem za betonskekonstrukcije za koje je ispitivanje predvi eno projektom, a obavezno za:

mostove raspona ve eg od 15,0 m tribine u sportskim gra evinama i dvoranama razne namjene krovne konstrukcije raspona ve eg od 30 m betonske konstrukcije koje se prvi put izvode novim tehnološkim

postupkom.

Za izvo enje radova zaštite i popravaka konstrukcije valja se referirati na HRN ENV1504 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija.

Prema Tehni kom propisu za betonske konstrukcije obaveza je ispunjavanje propisanihuvjeta održavanja betonske konstrukcije dokumentirati u skladu s projektom gra evine te:

izvješ ima o pregledima i ispitivanjima betonske konstrukcije zapisima o radovima održavanja na drugi prikladan na in.

U svrhu preglednosti, lakšeg pra enja promjena i osiguranja dostupnosti potrebnihpodataka vrlo je poželjno svim pregledima ustanovljene promjene u stanju i ponašanjukonstrukcije, unijeti u tzv. «servisnu knjižicu» te gra evine odnosno bazu podataka zagospodarenja gra evinama, ve prema rubrikama i programu za obavljanje pregleda pa se natemelju njihove analize priprema program daljnjih mjera i aktivnosti na održavanju konstrukcija.


IV. t

eaj

56

Tehni ki propis za betonske konstrukcije u prilogu J propisuje najmanju u estalostredovitih pregleda, koja se tako er mora uskladiti s projektom betonske konstrukcije. Minimalnivremenski razmaci izme u dva redovita pregleda propisani su kako slijedi:

za zgrade javne i stambene namjene: 10 godina za mostove: 2 godine za industrijske, prometne, infrastrukturne i druge gra evine koje nisu

uklju ene u prve dvije kategorije: 5 godina.

Pristup osiguranja trajnosti prema Tehni kom propisu za betonske konstrukcije inormama na koje se on poziva zasniva se prvenstveno na odabiru odgovaraju e mješavinebetona uz definirane zahtjeve na vrsto u betona i debljinu zaštitnog sloja armature, ovisno ouvjetima okoliša u kojima se betonska konstrukcija nalazi. Ako se ispune uvjeti dani u normi,implicitno se smatra da e biti dosegnut predvi eni uporabni vijek od 50 godina, za uobi ajenebetonske konstrukcije. Valja napomenuti da ispunjavanje svih zahtjeva ove norme ne možejam iti da e primjerice betonska konstrukcija u morskom okolišu imati uporabni vijek od 75 iviše godina, bez rizika od pojave korozije.

Osim toga, valja imati na umu da se trajnost betonske konstrukcije ne može poistovjetitis pojmom trajnog betona. Naravno da e konstrukcije izvedene od kvalitetnijeg materijala, boljihtrajnosnih karakteristika, imati i predispoziciju da i same budu trajne. Ali, u velikom brojuslu ajeva, koncipiranje konstrukcije i konstruiranje detalja bit e od presudne važnosti za njenutrajnost.


velja

a 20

08

57

Suvremeni na ini prora unakonstrukcija

Autor:Mr. sc. Miroslav Magerle, dipl. ing. gra .viši predava , ovlašteni revident, HZN TO/ 165Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Prora un zakrivljenih nosa a (EC -5)


IV. t

eaj

58


velja

a 20

08

59

1. UVOD

Prije prikaza prora una zakrivljenih nosa a prema EC5 i DIN 1052:2004-08, potrebno jeupoznati neke odredbe Tehni kog propisa za drvene konstrukcije, objavljene u NN 121/2007 od26. 11. 2007. godine.

Propis je stupio na snagu 1. sije nja 2008. godine, a osim osnovnog dijela sadrži islijede e priloge:

Prilog A: Drveni proizvodi

Prilog B: Mehani ka spajala

Prilog C: Ljepila

Prilog D: Predgotovljeni elementi

Prilog E: Zaštita drvenih konstrukcija

Prilog F: Projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s

priznatim tehni kim pravilima

Prilog G: Projektiranje drvenih konstrukcija

Prilog H: Izvo enje i održavanje drvenih konstrukcija.


IV. t

eaj

60

U osnovnom dijelu u lanku 40 navedeno je slijede e:

(1) Nakon 31. prosinca 2008. godine prestaju se primjenjivati priznata tehni kapravila za dokazivanje uporabljivosti gra evnih proizvoda za koje jepotvr ivanje sukladnosti ure eno prilozima ovog propisa, ako posebnimpropisom nije druk ije odre eno.

(2) Postupci izdavanja svjedožbi o ispitivanju gra evinskih proizvoda iz stavka 1.ovog lanka zapo eti do 31. prosinca 2008. godine prema priznatim tehni kimpravilima, dovršiti e se prema tim tehni kim pravilima

(3) Svjedožbe o ispitivanju gra evinskih proizvoda iz stavka 1. ovoga lankaizdane prema priznatim tehni kim pravilima, priznaju se kao dokazuporabljivosti gra evinskih proizvoda do datuma važenja koji je u njimaodre en, ali ne duže od 30. lipnja 2009. godine.

U prilogu F dane su promjene veli ina intenziteta djelovanja snijegom (to ka F.3) itehni kih svojstava drvnih proizvoda (to ka F.6), koje ovdje naglašavamo. U to ki F.6 dane supoveznice izme u klasa drvene gra e prema normi HRN U.C9.200 i HRN EN 338, odnosnoklasa drvene lamelirane gra e prema normi HRN U.C9.300 i HRN EN 1194.

Lista e

Klase drvene gra e

Razredi vrsto e D35, D40

I

D50, D60, D70

II

etinja e

Klase drvene gra e

Razredi vrsto e C30, C35, C40, C45, C50 C24, C27 C22

I II III

Klase drvene lamelirane gra e

Uobi ajeni razredi vrsto e

Posebni razredi vrsto e

I

GL28h, GL28c

GL36h

II

GL24h, GL24c

GL32h


velja

a 20

08

61

2 3 4 5 6 7

1 Razred vrsto e D30 D35 D40 D50 D60 D70

2 Savijanje f m,k 30 35 40 50 60 70

3 Vlak paralelno s vlakancima f t,0,k 18 21 24 30 36 42

4 Vlak okomito na vlakanca f t,90,k

5 Tlak paralelno s vlakancima f c,0,k 23 25 26 29 32 34

6 Tlak okomito na vlakanca f c,90,k 8,0 8,4 8,8 9,7 10,5 13,5

7 Posmik i torzija f v,k 3,0 3,4 3,8 4,6 5,3 6,0

8 Tlak pod kutem f c, ,k

9 Paralelno s vlakancima E 0,mean 10 000 10 000 11 000 14 000 17 000 20 000

10 Okomito na vlakanca E 90 ,mean 640 690 750 930 1 130 1 130

11 Modul smika G mean 600 650 700 880 1 060 1 250

12 Gusto a k 530 560 590 650 700 900

Karakteristi ne ra unske vrijednosti gusto e u kg/m3

Karakteristi ne ra unske vrijednosti vrsto a u N/mm2

0,5

Tablica 1. Karakteristi ne ra unske vrijednosti vrsto a, modula i gusto a lista a za razrede vrsto e D30 do D70

1

Karakteristi ne ra unske vrijednosti modula u N/mm2

Modul elasti nosti

4

2

k,v

k,0,c2

2

k,90,c

k,0,c

k,0,ck,,,c

coscossinf5,1

fsin

ff

ff


IV. t

eaj

62

Tabl

ica

2. K

arak

teris

tine

ra

unsk

e vr

ijedn

osti

vr

sto

a, m

odul

a i g

usto

aet

inja

a za

raz

rede

vr

sto

e C

14 d

o C

50

23

45

67

89

1011

1213

1R

azre

d vr

sto

eC

14C

16C

18C

20C

22C

24C

27C

30C

35C

40C

45C

50

2S

avija

nje

f m,k

1416

1820

2224

2730

3540

4550

3V

lak

para

leln

o s

vlak

anci

ma

f t,0

,k8

1011

1213

1416

1821

2427

30

4V

lak

okom

ito n

a vl

akan

caf t

,90,

k

5T

lak

para

leln

o s

vlak

anci

ma

f c,0

,k16

1718

1920

2122

2325

2627

29

6T

lak

okom

ito n

a vl

akan

caf c

,90,

k2

2,2

2,2

2,3

2,4

2,5

2,6

2,7

2,8

2,9

3,1

3,2

7P

osm

ik i

torz

ijaf v

,k

8T

lak

pod

kute

mf c

,,k

8P

aral

elno

s v

laka

ncim

aE

0,m

ean

7 00

08

000

9 00

09

500

10 0

0011

000

11 5

0012

000

13 0

0014

000

15 0

0016

000

9O

kom

ito n

a vl

akan

caE

90,m

ean

230

270

300

320

330

370

380

400

430

470

500

530

10M

odul

sm

ika

Gm

ean

440

500

560

590

630

690

720

750

810

880

940

1 00

0

11G

usto

ak

290

310

320

330

340

350

370

380

400

420

440

460

1

2,7

Kar

akte

rist

ine

ra

unsk

e vr

ijedn

osti

mod

ula

u N

/mm

2

Kar

akte

rist

ine

ra

unsk

e vr

ijedn

osti

gust

oe

u kg

/m3

Mod

ul e

last

ino

sti

Kar

akte

rist

ine

ra

unsk

e vr

ijedn

osti

vrst

oa

u N

/mm

2

0,4

4

2

k,vk,0,c2

2

k,90,c

k,0,c

k,0,ck,

,,c

cos

cos

sin

f5,1f

sin

ff

ff


velja

a 20

08

63

2 3 4 5 6 7 8 9

1 Razred vrsto e GL24h GL24c GL28h GL28c GL32h GL32c GL36h GL36c

2 Savijanje f m,k 24 24 28 28 32 32 36 36

3 Vlak paralelno s vlakancima f t,0,k 16,5 14 19,5 16,5 22,5 19,5 26 22,5

4 Vlak okomito na vlakanca f t,90,k

5 Tlak paralelno s vlakancima f c,0,k 24 21 26,5 24 29 26,5 31 29

6 Tlak okomito na vlakanca f c,90,k 2,7 2,4 3,0 2,7 3,3 3,0 3,6 3,3

7 Posmik i torzija f v,k

8 Tlak pod kutem f c, ,k

8 Paralelno s vlakancima E 0,mean 11 600 11 600 12 600 12 600 13 700 13 700 14 700 14 700

9 Okomito na vlakanca E 90 ,mean 390 320 420 390 460 420 490 460

10 Modul smika G mean 720 590 780 720 850 780 910 850

11 Gusto a k 380 350 410 380 430 410 450 430

Tablica 3. Karakteristi ne ra unske vrijednosti vrsto a, modula i gusto a za homogeno i kombinirano lamelirano lijepljeno drvo za razrede vrsto e GL 24 do GL36

1

Karakteristi ne ra unske vrijednosti modula u N/mm2

Modul elasti nosti

Karakteristi ne ra unske vrijednosti gusto e u kg/m3

Karakteristi ne ra unske vrijednosti vrsto a u N/mm2

0,5

3,5

4

2

k,v

k,0,c2

2

k,90,c

k,0,c

k,0,ck,,,c

coscossinf5,1

fsin

ff

ff


IV. t

eaj

64

2. OP ENITO

Zakrivljene lamelirane lijepljene nosa e vrlo esto susre emo u inžinjerskoj praksi, kadaje potrebno da nagib krovnih ploha bude ve i u odnosu na nagib krova koji je mogu e ostvaritisa trapeznim nosa ima. Estetski izgled tako oblikovanih nosa a je daleko povoljniji od trapeznihnosa a. Oblikovanje ovih nosa a je nešto kompliciranije nego što je to izrada trapeznih nosa a,jer broj faza i na in lijepljenja lamela utje u na stati ku visinu i nosivost presjeka u podru jusljemena (puni ili reducirani presjek sedlastih nosa a). Odnos debljine lamela (t) koje jepotrebno ugraditi kao zakrivljene i radiusa zakrivljenosti u podru ju sljemena nosa a, važan jene samo iz tehnoloških razloga ve i zato što zna ajno utje e na raspodjelu naprezanja uzakrivljenom podru ju nosa a.

Oblici zakrivljenih nosa a mogu biti razli iti. Uobi ajeni oblici nosa a koje danasizvodimo su slijede i:

zakrivljeni nosa konstantne visine popre nog presjeka, po cijeloj duljini nosa a. U sljemenu krova se naknadno dodaje posebno oblikovan dio (kapa), kojim se osigurava isti nagib gornjeg ruba (ekstradosa), od sljemena do ležaja nosa a. Nosa se sastoji od ravnog dijela i zakrivljenog dijela. Lameliranje se provodi na taj na inda su vlakanca lamela paralelna sa donjim rubom nosa a – intradosom (Slika 1).


velja

a 20

08

65

Slika 1.


IV. t

eaj

66

zakrivljeni nosa sa istim nagibom donjeg ruba (intradosa) na ravnom dijelu i gornjeg ruba (ekstradosa). U sljemenu nosa a je oštri prijelom nagiba krovnih ploha. Nosa se izvodi u jednom dijelu, bez dodatno posebno oblikovanog dijela (kape). Nosa e ove geometrije obi no nazivamo sedlasti (ili bumerang) nosa i konstantne visine (Slika 2).

Slika 2.


velja

a 20

08

67

zakrivljeni nosa sa razli itim nagibima donjeg ruba na ravnom dijelu i gornjeg ruba nosa a. U sljemenu nosa a je oštri prijelom nagiba krovnih ploha. Nosa se izvodi u jednom dijelu, bez dodatno posebno oblikovanog dijela (kape). Nosa e ove geometrije obi no nazivamo sedlasti (ili bumerang) nosa i promjenjljive visine (Slika 3).

Slika 3.

Najve i nagib gornjeg ruba (ekstradosa) iznosi 200. Ukoliko se radi o zakrivljenimnosa ima, razli itog nagib gornjeg ruba nosa a ( ) i donjeg ruba nosa a ( ), razlika smijeiznositi naviše - 100. Ovaj uvjet proizlazi iz injenice da se lamele polažu paralelno sjednim rubom nosa a (uobi ajeno paraleno s donjim rubom nosa a; intrados), te se tada nadrugom rubu nosa a javlja isklinjavanje (klinasti završetak lamele), što ima za posljedicunepovoljan utjecaj na vrijednost komponenata složenog stanja naprezanja.


IV. t

eaj

68

Ukoliko se takovi nosa i uspore uju s ekonomskog stanovišta sa trapeznim nosa ima,može se zaklju iti da su ekonomski nepovoljniji. Vrlo esto estetski oblik ima prednost predekonomskim razlozima, ukoliko su estetski zahtjevi opravdani.

Ekonomi ni rasponi (ovisno od veli ine intenziteta djelovanja) variraju u granicama od10 do 30 m. Kod toga, za orijentacione visine nosa a prilikom pretpostavljanja vlastite težinetreba uzeti:

u sredini raspona 1610

cmcmhap

na ležaju 3024

cmcmha

Zakrivljeni i sedlasti nosa i izvode se u pravilu kao proste grede simetri nog oblika.

Sva daljnja razmatranja odnose se na simetri ne nosa e velike zakrivljenosti intradosa(donjeg ruba), slobodno oslonjene (proste grede), optere ene simetri nim kontinuiranimoptere enjem.


velja

a 20

08

69

3. ZAKRIVLJENI NOSA I KONSTANTNE VISINE (SLIKA 1.)

3.1. GRANI NO STANJE NOSIVOSTI

3.1.1. PRESJEK NA LEŽAJU NOSA A:

dokaz nosivosti na posmik

1fk d,VV

d,V

gdje je:

e

dd,V hb

V5,1

2

a

1a

a

5,1

V

1hx8,01h

hi1,115,6

0,1

mink

i = ctg nagib oslabljenja

ha puna visina nosa a u [mm]

5,0hh

a

e odnos reducirane i pune visine nosa a

x1 0,4 ha razmak hvatišta reakcije na ležaju i po etka slabljenja


IV. t

eaj

70

dokaz nosivosti na tlak pod kutem

1fk d,,c,c

d,,c

gdje je:

ef

d,,cd,,c A

F

kc, = 1+(kc,90 -1) sin

4

2

d,V

d,0,c

2

2

d,90,c

d,0,c

d,0,cd,,c

coscossinf5,1

fsin

ff

ff

kc,90 = 1

kut izme u sile i vlakanaca

3.1.2. PRESJEK IZVAN PODRU JA ZAKRIVLJENOSTI NOSA A KONSTANTNOG PRESJEKA X = XR

dokaz nosivosti na savijanje:

1f d,m

d,0,m


velja

a 20

08

71

3.1.3. PRESJEK U SLJEMENU NOSA A:


1fk d,mr

d,m

gdje je

projektirano naprezanje:

2ap

d,ap2apapd,m hb

M6)k6,0k35,01(

Kod toga je :

kap = hap /r

r = rin + hap /2

kr = 1 za rin /t 240

kr = 0,76 + 0,001 rin /t za rin /t < 240

rin radius donjeg ruba nosa a (intradosa)

t debljina lamele


IV. t

eaj

72

projektirana vrsto a materijala:

M

k,mmodd,m

fkf

M = 1,30 parcijalni koeficijent sigurnosti

kmod prema tablici 4

Tablica 4. Vrijednosti koeficijenta modifikacije svojstva materijala kmod

Razredi trajanja djelovanja Materijal Klasa

uporabljivosti Stalno Dugo- trajno

Srednje- trajno

Kratko- trajno Trenutno

Lamelirano lijepljenodrvo

123

0,600,600,50

0,700,700,55

0,800,800,65

0,900,900,70

1,101,100,90

Klase uporabljivosti dane su u tablici 5.

Tablica 5. Klase uporabljivosti

Klaseuporabljivosti

Vlažnost drva pri higroskopnoj ravnoteži

Mikroklima u kojoj se nalazi drvena konstrukcija Primjer

1 u 12%

200C i 65% relativne vlažnosti zraka koja smije biti prekora ena samo nekoliko tjedana u godini

grijani prostori

2 u 20%

200C i 85% relativne vlažnosti zraka koja smije biti prekora ena samo nekoliko tjedana u godini

natkrivene konstrukcije

3 u > 20% Uvjeti okoliša koji dovode do pove anja vlage drva

konstrukcije izloženeatmosferilijama


velja

a 20

08

73

dokaz nosivosti na vlak okomito na vlakanca

Za najve e vla no naprezanje okomito na vlakanca u kombinaciji sa posmi nimnaprezanjem od popre ne sile, mora se zadovoljiti slijede i uvjet:

1f

fhhk

2

d,v

d

d,90,t

3,0

ap

0dis

d,90,t

Kod toga je:

2ap

d,apapd,90,t hb

M6k25,0

kdis = 1,15

h0 = 600 mm


IV. t

eaj

74

3.2. STABILNOST PRESJEKA U SLJEMENU ZAKRIVLJENOG NOSA A

1fk d,mcrit

d,m

mean,0

mean,0

ef

05,02

crit,m EG

hEb

crit,m

k,mm,rel

f

4,1za/1

4,175,0za75,056,175,0za1

k

m,rel2

m,rel

m,relm,rel

m,rel

crit


velja

a 20

08

75

3.3. GRANI NO STANJE UPORABLJIVOSTI

Za odre ivanje grani nog stanja uporabljivosti potrebno je odrediti veli ine pomaka,odvojeno za stalno i promjenjljivo djelovanje (snijeg) bez parcijalnih koeficijenata sigurnosti,vode i ra una o trajanju pojedinog djelovanja.

Ukupni ra unski pomak u istaknutoj to ki (sredina raspona), koji je posljedica vertikalnihdjelovanja, jednak je zbroju pomaka pojedinih djelovanja. Koeficijentom deformacije kdef (Tablica6), uzima se u obzir vlažnost gra e tijekom eksploatacije i trajanje djelovanja.

Tablica 6. Vrijednosti koeficijenta kdef

Klasa uporabljivosti Gra a/razredi trajanja djelovanja

1 2 3

Monolitno drvo1, Lamelirano lijepljeno drvo

Stalno 0,60 0,80 2,00

Dugotrajno 0,50 0,50 1,50

Srednjetrajno 0,25 0,25 0,70

Kratkotrajno 0,00 0,00 0,30 1) za monolitno drvo, ugra eno u stanju zasi ene vlažnosti, vrijednosti kdef treba pove ati za 1,0

0definstfin uk1uu

u0 nadvišenje nosa a


IV. t

eaj

76

Kod prora una ukupnog ra unskog pomaka potrebno je prora unati pomak oddoprinosa momenta savijanja (normalnih naprezanja) i popre ne sile (posmi nih naprezanja), tjukupni pomak jednak je:

uinst = uinst, + uinst,

8q

M;JE

M485

JEq

3845u

2i,k

i,kamean,0

2i,k

amean,0

4i,k

,inst

amen,0

i,k,inst AG

M2,1u

gdje je:

Aa; Ja površina i moment inercije nosa a na ležaju

qk,i pojedino karakteristi no djelovanje

Mk,i vrijednost karakteristi nog momenta savijanja za pojedino djelovanje

Zbog oblika nosa a potrebno je na pokretnom ležaju osigurati nesmetani horizontalnipomak, koji je posljedica vertikalnog pomaka.


velja

a 20

08

77

4. SEDLASTI NOSA I PROMJENJIVE VISINE (SLIKA 3)


4.1.1. PRESJEK NA LEŽAJU NOSA A:

dokaz nosivosti na posmik i dokaz nosivosti na tlak pod kutem provodi se na isti na inkao i kod zakrivljenih nosa a (to ka 2.1.1)

4.1.2. PRESJEK IZVAN PODRU JA ZAKRIVLJENOSTI NOSA A


mjesto maksimalnog naprezanja (presjek na udaljenosti x od ležaja)

1ap

a

hh

2x

na rubu koji je paralelan s vlakancima lamela (u pravilu intrados), treba zadovoljitislijede i uvjet:

1f d,m

xxd,0,m

gdje je

2x

xxd,y2xx

d,0,m hbM6

tan41


IV. t

eaj

78

na rubu koji je kos u odnosu na smjer vlakanaca lamela (u pravilu ekstrados), trebazadovoljiti uvjet:

1f d,,m

xxd,,m

gdje je:

2x

xxd,yxx

d,,m hbM6

d,mt,d,,m fkf

4

2

d,v

d,m

2

2

d,90,t

d,m

t,

coscossinf5,1

fsin

ff

1k


velja

a 20

08

79

4.1.3. PRESJEK U SLJEMENU NOSA A:


1fk d,mr

d,m

gdje je

projektirano naprezanje:

2ap

d,apd,m hb

M6k

Kod toga je:

3ap4

2ap3ap21 kkkkkkkk

kap = hap /r

r = rin + hap /2

k1 = 1 + 1,4 tan + 5,4 tan2

k2 = 0,35 – 8 tan

k3 = 0,6 + 8,3 tan - 7,8 tan2

k4 = 6 tan2

kr = 1 za rin /t 240

kr = 0,76 + 0,001 rin /t za rin /t < 240


IV. t

eaj

80

dokaz nosivosti na vlak okomito na vlakanca

Za najve e vla no naprezanje okomito na vlakanca u kombinaciji s posmi nimnaprezanjem od popre ne sile, mora se zadovoljiti slijede i uvjet:

1f

fhhk

2

d,v

d

d,90,t

3,0

ap

0dis

d,90,t

Kod toga je:

2ap

d,apd,90,t hb

M6k

2ap7ap65 kkkkkk

kap = hap /r

r = rin + hap /2

k5 = 0,2 tan

k6 = 0,25 – 1,5 tan + 2,6 tan2

k7 = 2,1 tan - 4 tan2

kdis = 1,3

h0 = 600 mm


velja

a 20

08

81

4.2. PROVJERA STABILNOSTI U PRESJEKU X – X

1fk d,mcrit

d,m

mean,0

mean,0

xef

05,02

crit,m EG

hEb

crit,m

k,mm,rel

f

4,1za/1

4,175,0za75,056,175,0za1

k

m,rel2

m,rel

m,relm,rel

m,rel

crit


IV. t

eaj

82


Za odre ivanje grani nog stanja uporabljivost sedlastih nosa a promjenjljive visine,vrijede svi navodi kao u to ki 2.1.3., time da se mora uzeti u obzir kod prora una pomakapromjenjivost visine popre nog presjeka. Op enito vrijedi izraz kao i u to ki 2.1.3.:

uinst = uinst, + uinst,

8q

M;JE

M485k

JEq

3845ku

2i,k

i,kamean,0

2i,k

amean,0

4i,k

,inst

amen,0

i,k,inst AG

M2,1ku

gdje su koeficijenti k i k koeficijenti, koji uzimaju u obzir promjenjivost visine popre nogpresjeka. Veli ine koeficijenata izra unavamo prema izrazima:

32

a

1ap1ap

a

3

1ap

a

hh

0,1

2k;

hh85,015,0

hh

k

gdje je:

ha visina popre nog presjeka na ležaju

hap1 vidi sliku 3.


velja

a 20

08

83

5. RA UNSKI PRIMJER

5.1. OSNOVNI PODACI

Glavni nosa i krovne konstrukcije su lamelirani lijepljeni nosa i sedlastog oblika ipromjenjive visine. Sedlasti nosa i su raspona 19,0 m, nalaze se na osnom razmaku 5,0 m.Stabilizacijski vez ima etiri (4) jednaka polja, dijagonale su izvedene iz okruglog elika F 235.

Zadan je oblik, gra a i klasa uporabljivosti sedlastog nosa a:

nagib donjeg ruba nosa a (intrados): = 70

nagib gornjeg ruba nosa a (ekstrados): = 100

radius zakrivljenosti donjeg ruba nosa a: rin = 18,00 m duljina nalijeganja na ležaju: a = 400 mm gra a: lamelirano lijepljeno drvo: GL 28h debljina lamela: t = 32 mm vlažnost gra e tijekom eksploatacije: u 20%

Slika 4. Geometrija zadanog sedlastog nosa a promjenjive visine


IV. t

eaj

84

Objekt se nalazi u sjeverozapadnoj hrvatskoj na nadmorskoj visini h = 625 m.

Pretpostavljeno je da vlastita težina nosa a i stalno djelovanje (sendvi krova) iznose0,80 kN/m2 tlocrtne površine.

Gk,1 = 0,80 5,0 = 4,0 kN/m

Karakteristi no djelovanje snijega po m2 tlocrtne površine:

22 /80,1/17903,14

00056501000013,14

0005100001 mkNmNhs

Qk,s = 1,80 5,0 = 9,0 kN/m

projektirano djelovanje

qy,d = 1,35 4,0 + 1,50 9,0 = 18,9 kN/m

projektirane vrijednosti unutarnjih sila

Vd = 0,5 18,9 19,0 = 179,55 kN

Map, d = 0,125 18,9 19,02 = 852,87 kNm


velja

a 20

08

85

projektirane vrijednosti svojstava gra e GL 28h (BS 14h)

kmod = 0,9 koeficijent modifikacije svojstava materijala

M = 1,3 parcijalni koeficijent sigurnosti za gradivo

2d,m mm/N38,19

3,1289,0f 2

d,v mm/N42,23,15,39,0f

2d,0,t mm/N50,13

3,15,199,0f 2

d,90,t mm/N35,03,150,09,0f

2d,0,c mm/N35,18

3,15,269,0f 2

d,90,c mm/N08,23,10,39,0f

E0,mean = 12 600 N/mm2 G0,mean = 780 N/mm2

E0,05 = 5/6 E0,mean = 5/6 12 600 = 10 500 N/mm2

odabrano: širina nosa a b = 220 mm

visina nosa a na ležaju ha = 1 300 mm


IV. t

eaj

86

geometrija sedlastog nosa a:c = 2 rin sin =2 18,0 sin 70 = 4,38m

m31,72

38,40,192

c

m82,410cos20,19

21

cos221

0ef

mm6,18087tan10tan2000193001tantan

2hh 00

a1ap

mm2,13517cos

180011cos

1rh 0in3

hap = hap1 + h3 = 1 808,6 + 135,2 = 1 943,8 mm

= = 70

mm4,27517tan2

4003001tan2ahhh 0

ae1

cm6,66516,8081

300123001hh2hh

1ap

aav,x

cm3,64712

710cos6,66512

coshh00

v,xx

r = rin + hap /2 = 18 000 + 1 943,8/2 =18 972 mm


velja

a 20

08

87


5.2.1. PRESJEK NA LEŽAJU

dokaz nosivosti na posmik od popre ne sile

1fk d,VV

d,V

he = = 1 275,4 mm

2

e

dd,V mm/N96,0

4,27512205501795,1

hbV5,1

i = ctg = ctg = ctg 70 = 8,15

98,03001

4,2751hh

a

e

176,1

33,611,11

1

98,098,01

30012008,098,0198,03001

300115,81,115,6

1

1hx8,01h

hi1,115,6

0,1

mink

2

5,1

2

a

1a

a

5,1

V

140,042,20,1

96,0fk d,VV

d,V


IV. t

eaj

88

dokaz nosivosti na tlak pod kutem

1fk d,,c,c

d,,c

2

ef

d,,cd,,c mm/N04,2

400220550179

AF

kc, = 1 = 900 – 70 = 830

11,2

83cos83cos83sin42,25,1

35,1883sin08,235,18

35,18

coscossinf5,1

fsin

ff

ff

042

002

02

4

2

d,V

d,0,c

2

2

d,90,c

d,0,c

d,0,cd,,c

197,011,20,1

04,2fk d,,c,c

d,,c


velja

a 20

08

89

5.2.2. PRESJEK NA UDALJENOSTI X

mjesto maksimalnog naprezanja

m31,7m83,66,8081

30012

0,19hh

2x

1ap

a

hx,v = 1 665,6 mm hx = 1 647,3 mm

projektirani moment savijanja na mjestu x = 6,83 m

kNm5,78583,60,1983,62

9,18xx2

qM d,yxx

d,y

32

xxy mm56749899

63,6471220W

dokaz naprezanja na donjem rubu (intrados)

1f d,m

xxd,0,m

26

0022,2

,0, /98,756749899105,785710tan41

6tan41 mmN

hbM

x

xxdyxx

dm

141,038,1998,7

f d,m

xxd,0,m


IV. t

eaj

90

dokaz naprezanja na kosom rubu (ekstrados)

1f d,,m

xxd,,m

26

2x

xxd,yxx

d,,m mm/N89,756749899105,785

hbM6

d,mt,d,,m fkf

96,0

3cos3cos3sin42,25,1

38,193sin346,038,19

1

coscossinf5,1

fsin

ff

1k

042

002

02

4

2

d,v

d,m

2

2

d,90,t

d,m

t,

142,038,1996,0

89,7f d,,m

xxd,,m


velja

a 20

08

91

5.2.3. PRESJEK U SLJEMENU SEDLASTOG NOSA A

dokaz nosivosti na savijanje

1fk d,mr

d,m

2ap

d,apd,m hb

M6k

32

apy mm809539138

68,9431220W

r = 18 972 mm hap = 1 943,8 mm

kap = 1 943,8/18 972 = 0,0973

3ap4

2ap3ap21 kkkkkkkk

k1 =1 + 1,4 tan 100 + 5,4 tan2 100 = 1,415

k2 = 0,35 – 8 tan 100 = - 1,061

k3 =0,6 + 8,3 tan 100 – 7,8 tan2 100 =1,821

k4 = 6,0 tan2 100 = 0,187

326,11025,0187,01025,0821,11025,0061,1415,1k 32

kr = 1 za rin /t = 18 000/32 = 562 > 240

26

d,m mm/N16,88095391381087,852326,1

142,038,191

16,8fk d,mr

d,m


IV. t

eaj

92

dokaz nosivosti za vlak okomito na vlakanca

1f

fhhk

2

d,v

d

d,90,t

3,0

ap

0dis

d,90,t

2ap

d,apd,90,t hb

M6k

2ap7ap65 kkkkkk

r = rin + hap /2 = 18 000 + 1 943,8/2 =18 972 mm

kap = hap /r = 1 943,8/18 972 = 0,1025

2ap7ap65 kkkkkk

k5 = 0,2 tan 100 =0,035

k6 = 0,25 – 1,5 tan 100 + 2,6 tan2 100 = 0,066

k7 = 2,1 tan 100 - 4 tan2 100 = 0,246

044,01025,0246,01025,0066,0035,0k 2

26

d,90,t mm/N271,08095391381087,852044,0

kdis = 1,3

h0 = 600 mm

1844,0346,0

8,94316003,1

271,03,0


velja

a 20

08

93

5.3. PROVJERA STABILNOSTI U PRESJEKU X – X

1fk d,mcrit

d,m

22

mean,0

mean,0

xef

05,02

crit,m mm/N03,5060012

7803,64718204

50010220EG

hEb

075748,003,500,28f

crit,m

k,mm,rel

4,1za/1

4,175,0za75,056,175,0za1

k

m,rel2

m,rel

m,relm,rel

m,rel

crit

kcrit = 1

2xxd,0,md,m mm/N98,7

142,038,191

98,7fk d,mcrit

d,m


IV. t

eaj

94


Karakteristi ne vrijednosti momenata savijanja za prora un progiba

stalno djelovanje Mk,G = 0,125 4,0 19,02 = 180,50 kNm

promjenjivo djelovanje Mk,Q = 0,125 9,0 19,02 = 406,12 kNm

ravnotežna vlažnost u 20% kdef,G = 0,80 kdef,Q = 0,00

geometrijske karakteristike popre nog presjeka na ležaju, koji je mjerodavan za prora un pomaka

Aa = 220 1 300 = 286 000 mm2

4103

a mm10027833,412

3001220J

trenutne vrijednosti pomaka za pojedina vertikalna djelovanja

399,13001

6,8181h

h715,0

6,81813001

hh

a

1ap

1ap

a

482,0715,085,015,0

715,0

hh85,015,0

hh

k3

1ap

a

3

1ap

a

889,0399,10,1

2

hh

0,1

2k32

32

a

1ap


velja

a 20

08

95

stalno djelovanje

mm5,610027833,460012

00019105,180485482,0

JEM

485ku 10

26

amean,0

2G,kG

,inst

mm9,0000286780

105,1802,1889,0AG

M2,1ku

6

amen,0

G,kG,inst

mm4,79,05,6uGinst

promjenjivo djelovanje

mm5,1410027833,460012

000191012,406485482,0

JEM

485ku 10

26

amean,0

2Q,kQ

,inst

mm9,1000286780

1012,4062,1889,0AG

M2,1ku

6

amen,0

Q,kQ,inst

mm4,169,15,14uQinst


IV. t

eaj

96

kona ne vrijednosti progiba nosa a od pojedinih vertikalnih djelovanja

mm3,138,014,7k1uu G,defGinst

Gfin

mm3,63300

00091300

mm4,160,014,16k1uu Q,defQinst

Qfin

nosa se izvodi bez nadvišenja u0 = 0

unet,fin = u1,fin + u2,fin –u0 = 13,3 + 16,4 = 29,7 mm < mm95200

00091

horizontalni pomak na pokretnom ležaju sedlastog nosa a

Slika 5. Horizontalni pomak sedlastog nosa a za vertikalna djelovanja


velja

a 20

08

97

000

5,82

7102

cm5905,8sin199722

sinr2c 01

cm55,9605,8cos2

9001

2cos2

s 0

cm98,1412

5,8tan90012

2tan

f0

cm88,900197,298,14155,9602ufs2 222fin,net

21

mm8,8cm88,00,900188,9001v 1


IV. t

eaj

98


velja

a 20

08

99

Fizika zgrada

Autor:Mr. sc. Ranko Keindl, dipl.ing.gra .ovlašteni revident3K d.o.o. Zagreb

Gra evne štete nastale zbog nepoštivanja gra evno-fizikalnihprincipa i na in njihove sanacije


IV. t

eaj

100


velja

a 20

08

101

Nepoznavanje i nepoštivanje principa gra evne fizike pri projektiranju i gradnji zgradauvjetuje gra evne i funkcionalne štete. Prema podrijetlu nastanka ove se štete mogu grubopodijeliti u više, dalje opisanih grupa.

1.1. ŠTETE UVJETOVANE KONDENZACIJOM VODENE PARE IZ ZRAKA

Ove se gra evne štete naj eš e javljaju u prvim godinama eksploatacije zgrada, anastaju zbog poja anih i u estalih orošavanja i ovlaživanja pojedinih zona unutarnjih plohagra evine uslijed kondenzacije vodene pare iz zraka.

Pritom mehanizam nastanka ovlaživanja može biti dvojak:

zrak je u prostoriji normalne relativne vlažnosti, ali su pojedini dijelovi obodnih konstrukcija lokalno pothla eni tj. plošna temperatura im je dugotrajnije i u estalije niža od rosišta okolnog zraka. Primjer su orošavanja na toplinskim oslabljenjima na obodnim gra evnim dijelovima, tzv. toplinskim mostovima.

zbog nedostatnog provjetravanja ili drugih razloga u nekim se zatvorenim prostorijama javlja pove ana vlažnost zraka kod koje dolazi do orošavanja i pri plošnim temperaturama, bliskim temperaturama okoliša. Primjer su direktne štete od kapanja sekundarnog kondenzata sa podgleda pokrova nedovoljno provjetravih tavana ili korozija zaštitnog betona oko armature tzv. sitnorebri astih stropova.

Štete od kondenzata naj eš e nastaju kombinacijom izme u oba opisana, krajnjadoga anja.


IV. t

eaj

102

1.2. OROŠAVANJE ZBOG NEDOVOLJNO ZAŠTI ENIH TOPLINSKIH MOSTOVA

Da bi se u što ve oj mjeri isklju ila pojava toplinskih mostova treba ispuniti baremjedan od slijede ih uvjeta:

1. Potrebno je toplinski odijeliti sve masivne istake koje ine proboje ( izboje ) krozobodne gra evne dijelove.

2. Masivne istake vezane na obodne zidove sa svih strana potrebno je sekundarnotoplinski zaštititi ( to je tzv. „ pakung “ princip ).

Od masivnih istaka naj eš e se susre u konzolni balkoni, prvenstveno njihove podneplo e, ali i masivne ( zidane ) ograde.

Dok se ograde relativno jednostavno mogu toplinski dilatirati, za odvajanje podnih (nosivih ) plo a potrebni su posebni ure aji – armaturni ulošci – koji prenose moment s vanjskogdijela balkonske plo e na nosivi zid.

U toplinskom se smislu kontinuirani, horizontalni toplinski most balkonske podne plo espomenutim ure ajem zamjenjuje sa nekoliko to kastih toplinskih mostova sa bitno manjimtoplinskim gubicima( duljinski gubici postaju to kasti ).

Važe a norma HRN EN ISO 14683 : 2000 za proboj AB podne plo e balkona za (naj eš i ) slu aj polaganja toplinske brane sa vanjske strane, navodi maksimalni duljinskigubitak topline od 0,80 W/(m*K) navedena norma za svaki od ponu enih tipova toplinskihmostova nudi tri vrijednosti, s obzirom na na in obra una duljinskih gubitaka). Za ovo jerazmatranje važan jedini ni toplinski gubitak koji ukazuje na snižavanje plošne temperature uzoni toplinskog mosta. Ona e biti niža što je duljinski gubitak ve i. Paušalno odre enavrijednost duljinskog koeficijenta prolaska topline iz važe e norme za konzolne balkoneuspore ena je sa prora unom prema ( sada nevaže oj ) normi HRN U.J5.510/2, za konkretanprimjer.

Razmatra se primjer duljinskoga gubitka na proboju AB plo e debljine di = 16 cm kojaiznutra probija osnovni zid od blok opeke ( de = 25 cm ) toplinske vodljivost 0,48 W/(m*K), savanjskom toplinskom branom iz ekspandiranog polistirena – „ stiropora “ debljine d iz = 8 cm uztoplinsku vodljivost od 0,04 W/(m*K).


velja

a 20

08

103

Za pretpostavljene dimenzije i gradiva ( kako je prikazano na slici 1.1 ) duljinski egubitak – prema izrazu iz citirane norme – iznositi:

15,0

)1(4,0

1

2

eiz

iL dd

hdxk

Kao pomo na vrijednost izra unat je koeficijent prolaska topline kroz zidni sustav ( ke ):

WKmke

/)*(69,2043,000,252,0125,0231

04,008,0

48,025,0

811 2

k = 0,37 W/(m2*K)

a zatim otpor toplinske brane, Riz

WKmRiz /*0,204,008,0 2

Iz izra unatih vrijednosti ke i Riz o itana je pomo na vrijednost „ h “ iz tablice 7 u citiranojnormi koja iznosi h = 0,23

Uvrštavanjem u po etni izraz izra unat je duljinski gubitak topline koji iznosi:

KWxxkL /284,027690,007872,0

15,060,2

25,008,0)23,01(16,04,0

1

Dobivena vrijednost za pretpostavljene podatke oko 2,5 puta manja od paušalnevrijednosti odre ene normom HRN EN ISO 14683:2000 koja iznosi ( i = 0,80 W/(m*K) premaTablici 2, tip B3, što potvr uje da su u iz normi „ pretpostavljene vrijednosti “, uop ene ipretjerano visoke.


IV. t

eaj

104

Za ovo je razmatranje bitnije kako e se mijenjati duljinski gubitak ako se balkonskaplo a odozgo i odozdo sekundarno toplinski zaštiti do duljine l = 50 cm od toplinske brane saplo ama ekstrudiranog polistirena debljine 3 cm, kako je prikazano na slici 1.2.

Toplinski otpor sekundarne termoizolacije pritom iznosi:

WKmR eiz /*0,103,003,0 2

.,

Iz tablice 6 u normi HRN U.J6.510/2 ( sada nevaže a ) o itava se dodatna pomo navrijednost koja iznosi: Rs = 0,26, a sve ostale dimenzije ostaju nepromjenjene

KmWRddhdxk

size

iL */20,0

38690,007872,0

1

)1(4,0 22

1 2

i

e

id

de

dizl

R iz.eR iz.e

Slika 1.2

1 2

i

e

id

de

diz R iz.e

Slika 1.1


velja

a 20

08

105

Vidljivo je da sekundarna obloga duljine 50 cm smanjuje duljinski gubitak ( i adekvatnopove ava plošnu temperaturu ) za 30 posto, pa takva rješenja daju poboljšanja, ali negarantiraju isklju enje gra evnih šteta na toplinskim mostovima.

Iz tih je razloga bolje provoditi sustav totalne sekundarne obloge proboja iz zgrade(„pakung sustav“) posebno za obrubne zidove ravnih krovova, krovne istake i podne plo ebalkona.

Na priloženoj se snimci termovizorskom kamerom (sl.2) može razabrati kolika je greškau injena što bo na izolacija niskog krovnog zida nije podignuta do njegovog vrha, uz oblogu ihorizontalnog dijela, a što je uvjetovalo zacrnjenja u zoni stropa stana ispod krova.

Slika 2

Toplinski se mostovi javljaju i u kontaktnim zonama sa tlom, jer je nosivi zid teškotoplinski prekinuti bez ugrožavanja stabilnosti. Slika 3.1. sadrži radnu skicu podnožja halepredionice iz tehnoloških razloga sa povišenom projektnom temperaturom od 24 º C i izrazitovisokom relativnom vlažnosti unutarnjeg zraka oko 80%.

Vertikalna termoizolacija nadtemeljnog zida ukopana je u tlo do dubine 40 cm što je bilopremalo za ekstremne mikroklimatske uvjete pa su se uz pod hale ubrzo nakon puštanja hale urad pojavila zacrnjenja i gljivice, tipi na senzacija za orošene, lokalno pothla ene zidove. Udijelu hale uz prigra eni grijani aneks ( vidjeti djelomi ni tlocrt na sl. 3.2 ) nije bilo štete, što jebila potvrda dijagnoze.


IV. t

eaj

106

Prilikom diskusije o toplinskoj sanaciji ovog detalja uz tlo postavilo se pitanje da lisekundarnu toplinsku branu postaviti vertikalno do dubine 1,0 m. U produženju postoje e – ilihorizontalno, iste širine od 1,0 m. Iz prora una gubitka poda na tlu proizlazi da su gubici privertikalnom izoliranju bitno manji, a što je i razumljivo jer vertikalna pregrada rezultira dvostrukodebljim slojem tla koje štiti nožicu zida, odnosno pove ava toplinski otpor.

Slika 3.1


velja

a 20

08

107

Slika 3.2


IV. t

eaj

108

1.3. OROŠAVANJE KAO POSLJEDICA NEDOVOLJNOG PROVJETRAVANJAZATVORENIH PROSTORA

Nedovoljno prozra ivani prostori na gra evinama naj eš e su neizgra eni dijelovitavana, ali i zra ni me uprostori kod dvoplošnih krovova i sli nih gra evnih dijelova sašupljinama u sastavu. Posebno je nepovoljno kada takvi prostori imaju odozgo limeni ili sli nivodoneupojni pokrov. Kod takvih e rješenja dolaziti pri odre enim klimatskim uvjetima dopojave sekundarnog kondenzata bez obzira na stupanj provjetravanja u me uprostoru.

Mehanizam nastajanja sekundarnog kondenzata razli it je u zimskom i ljetnom periodu.Zimi topao zrak iz donjih prostorija difundira kroz spuštene stropove ili sli ne gra evne dijelovekoji odvajaju donje, grijane prostorije od gornjih negrijanih (tavana i drugih). Topao i vlažan zrakdolazi do limenog pokrova, te u periodima kada je plošna temperatura podgleda niža od rosištadolazi do kondenziranja vodene pare, formiranja kapljica i curenja ispod razine hidroizolacije.

U ljetnom periodu vanjski, topao i vlažan zrak ulazi kroz otvore za provjetravanje utavanske me uprostore koji su redovito hladniji pa na unutarnjim plohama dolazi do direktnekondenzacije i pojave kapljevine (ovakav se kondenzat pritom ne bi trebao nazivati«sekundarnim» ).

Kondenzaciji na podgledu naro ito su podložni trapezni limovi kod kojih je uvijek dioploha u sjeni, tj. niže plošne temperature pogodnije za formiranje kondenzata.

Prokapljivanje uslijed pojave (sekundarnog) kondenzata esto se zamjenjuje saprocurivanjem pokrova.

Kod zatvorenih zra nih prostora osnovno je omogu iti u inkovito prirodnoprovjetravanje. To se postiže prvenstveno veli inom otvora za prozra ivanje (zra nika), njihovimrasporedom po tlocrtu, i visini, te prema ruži vjetrova. Zra nici se mogu podijeliti na ulazneotvore za provjetravanje (nazove li se to dozra ivanjem ti se otvori za ulaz zraka mogu nazivati«dozra nicima»), te izlazne otvore.

Otvori kroz koje zrak pretežno izlazi iz zatvorenog prostora nazivaju se odzra nicima.Ovi su otvori, na elno, na ve oj geodetskoj visini i po slobodnoj površini oko 50 posto ve i odulaznih otvora (dvozra nika), jer zrak mora savladavati otpor strujanju kroz prostor.

U inkovitost prozra ivanja bit e ve a budu li otvori zra nika što ve i, njihovame usobna udaljenost što manja, a razlika geodetskih visina što ve a (jer se javljaju razlike ugusto i zraka, što pogoduje strujanju). Pritom se ne predvi aju povoljni utjecaji vjetrova ,odnosno teži se uspostavi strujanja za potpune tišine (bez utjecaja vjetra).


velja

a 20

08

109

Prema navodima u literaturi zra nici ne mogu biti preveliki, makar u vjetrovitimpodru jima treba obratiti pažnju na stabilnost pokrova (dozra nici moraju biti zašti eni oddirektnog utjecaja vjetra).

Budu i se pojava sekundarnog kondenzata ne može sasvim izbje i potrebno jepredvidjeti slojeve za privremeno upijanje kondenzata (podgled lima prskati PU pjenom i sl.),uspostaviti sekundarnu hidroizolaciju tavanskog, odnosno krovnog prostora, te primijenitimaterijale koji su korozivno otporni, odnosno zašti eni.

Na sl.4 shematski je prikazana trobrodna hala jedne blagovaonice za vojnike nakonnaknadne sanacije izvedbom uspostave prirodnog provjetravanja tavana.

Slika 4.

TLOCRT KROVA

žaluzine ca. 2,0 m

pregradaUZDUŽNI PRESJEK

pokrov valovitim salonitom

zra ni prostorkamena vunabetonska korita

PE folijaivericazrak vezan sa prostorijomdekorativne zvukoupojne,perive stropne plo e

15,0 15,03,0 3,036,0

2

POPRE NI PRESJEK


IV. t

eaj

110

U predmetnoj gra evini, kuhinji i blagovaonici vojnika uo en je tipi an primjer štetauslijed kapanja kondenzata. Neprovjetravani trodjelni tavan, odjeljen obješenim stropom odiverice odozgo sa toplinskom branom od kamene vune, permanentno je bio ovlaživan vodenomparom difundiranom iz donjih, relativno vlažnih prostorija, koja se kondenzirala na koritastimbetonskim elementima lu nog pokrova. Kondenzat je curio po kamenoj vuni ispod reberakrovnih korita, formiraju i kontinuirana udubljenja gdje je vuna bila isprana, a mrlje su se širilekroz ivericu na vidljivi podgled stropa.

Zbog položaja triju hala i odvodnje kroz upuštene žljebove izme u njih nije se moglouspostaviti popre no provjetravanje, kra im dimenzijama tlocrta.

Za uzdužno provjetravanje izme u zabata hala bila je prevelika udaljenost ( 36,0 m ).

Rješenjem je otvoren prorez na krovovima duljine 6,0 m, kao odzra nik, a tavani su posredini tlocrta pregra eni laganim plo ama da bi se ostvarila povoljna geometrija za strujanje, teje udaljenost izme u dozra nika i odzra nika pala je na prihvatljivih 15,0 m ( uz razliku visine odca. 3,0 m ).


velja

a 20

08

111

2. ŠTETE OD KOROZIJE USLIJED NEADEKVATNIH PODLOGA I IZLOŽENOSTIAGRESIVNIM AGENASIMA

U posljednjih se nekoliko godina na tržištu gra evnih materijala pojavio cinkotit lim kaolegura cinka i titana, koji je postao omiljen me u arhitektima. Praksa je, me utim ubrzopokazala da se radi o osjetljivom materijalu, koji zahtjeva posebno pripravljenu podlogu, razli ituod bituminizarane ljepenke (trake) koja je dosad bla naj eš a podloga za limove od obojenihmetala na daš anoj oplati.

Štete uslijed vlažnih podloga limova mogu se tako er svrstati u štete od kondenzacijavodene pare, ali poja ane nepovoljnim agensima podloge.

Za titan – cink lim podloga mora biti u potpunosti suha i zra ena ( u eksploataciji ), a nesmije se postavljati na bitumiziranu traku.

Kontakt titan – cink lima sa (ovlaženim) bitumenom uzrokuje tzv. „bitumensku koroziju“.

Isto tako na njega nepovoljno djeluju i organske kiseline koje mogu biti prisutne upodlozi od svježih dasaka, alkalije iz žbuke ili betona, a posebno vlaga u podlozi koja rezultiratzv. „ bijelom hr om “, koja je topivi cinkov hidroksid, nestabilan spoj.

Mnogobrojne osjetljivosti ovog lima do nedavno su bile nepoznate gra evnoj praksi, štoje izazvalo štete na više gra evina.

Koroziji uslijed agresivnih agensa podložni su i nemetali.

O it je primjer zagreba ke katedrale gra ene od litotamnijskog vapnenca koji ispirekisela kiša ( sa sumporastom kiselinom ) te iz kalcijevog karbonata stvara kalcijev sulfat, gips,iji su kristali i vidljivi i prostim okom.

Na ovakve štete ne može se utjecati gra evno-fizikalnim rješenjima, dok je zaštita odkorozije „cinkotit“ lima u velikoj mjeri uvjetovana upravo fizikalnim rješenjima.


IV. t

eaj

112

3. ŠTETE USLIJED TOPLINSKOG RADA GRA EVINE

Gra evne štete mogu biti izazvane nekontroliranim toplinskim radom obodnih gra evnihdijelova, prvenstveno na plohama izloženim osun anju, koje su izložene pove anom plošnomzagrijavanju i na kojima se, kod tamnih boja i masivnih podloga, mogu javiti plošne temperaturei preko 70 °C.

Ovakve se štete sprje avaju dovoljnim brojem i ispravnim rasporedom dilatacijaodnosno izvanjskom toplinskom zaštitom.

Ovaj tretman koji dijelom spada u stati ki dio projekta u gra evno-fizikalnim seprora unima premalo obra uje, jer su za toplinske pomake mjerodavne maksimalne plošnetemperature kao i temperature pri ugradnji, koje je teško jednozna no obraditi.

Toplinsko dilatiranje obodnih gra evnih dijelova zgrade stvaralo je probleme predpedesetak godina kada se još uop e nisu toplinski izolirali (ravni) krovovi i pro elja, a pogotovose nisu sekundarno štitili otoplinski mostovi.

Kod današnje tehnologije vanjske izolacije osnovna toplinska brana rješava ve inuproblema dilatiranja, jer omogu uje nosivim elementima zgrade ustaljenu temperaturu. Ostajeme utim problem dilatiranja same toplinske brane koja je najizloženiji element obodnihkonstrukcija.

Pro eljni sustav tipa ETICS sa toplinskom branom iz ePS – ekspandiranog polistirena,je sustav temeljen na materijalu koji ima izrazito velik koeficijent toplinskog rastezanja. Završniarmirani sloj cement – polimernog morta armiranog mrežicom od staklenih vlakanaca na podlozikoja ne može odvesti akumuliranu toplinu izložen je poja anim mehani kim naprezanjima kojamogu uvjetovati pukotine na završnom sloju pro elja, ali i cjelokupnu deformaciju toplinskebrane (njeno izbacivanje iz ravnine i sl.).

Da bi se izbjegla takva šteta nužno je izvesti dilatacije u toplinskoj brani.


velja

a 20

08

113

4. ŠTETE USLIJED UTJECAJA OBORINSKIH, PROCJEDNIH I PODZEMNEIH VODA

Gra evne štete uvjetuje i direktan utjecaj oborinske procjedne ili podzemne vode, štospada u podru je hidroizolacija, iako imaju utjecaja i na fizikalni status zgrada. Npr. ovlaženipodrumski zidovi uslijed neispravne vanjske hidroizolacije, uz ostalo povisit e relativnu vlagu uzraku prostorije i smanjiti plošnu temperaturu zidova. Što rezultira daljnjim gra evno fizikalnimštetama.

Potrebno je lu iti hidroizolaciju od vode pod tlakom, bez obzira radi li se o podzemnoj iliprocijednoj vodi, te o vlagoizolaciji, odnosno hidroizolaciji od kapilarne vlage iz kontaktnog tla.

Zbog nepoznavanja razlika te dvije vrste radova dolazi nerijetko i do sudskih sporova,pogotovo kod primjene tzv. krutih hidroizolacija: vodonepropusnih betona, žbuka i premaza. Ovisustavi sprje avaju prodore vode u gra evinu, ali ne garantiraju isklju enje kapilarne vlage uzidovima, katkad – zbog hidrofobnih podloga i pojava kapljevine – što se podvodi podgra evno-fizikalne štete.

U publikaciji Uvod u novu direktivu: VODONEPROPUSNI BETONSKI OBJEKTI –BIJELE KADE izdatu od Austrijskog udruženja za beton (Knjiga 27 iz ožujka 1999.) u uvodnompoglavlju „PODRU JE PRIMJENE – KLASIFIKACIJA“ autor Dr.dipl.ing. Johann Glatzl govore io nedostacima vodonepropusnih „bijelih kada“ – uz ostalo – navodi:…“ mada je betonnepropustan za vodu pod tlakom kroz konstrukciju dolazi do kapilarnog transporta vlage i„difuzije vode“. Na taj na in može do i do pove ana relativne vlage u zraku prostorija, što jepotrebno uzeti u obzir prilikom eksploatacije, a što može uvjetovati dodatne mjere kaoklimatizaciju i kondicioniranje zraka u tim prostorijama.

Hidroizolacijski je elaborat poseban dio projekta izvan gra evno fizikalnih elaborata,iako je tematski i tehni ki vezan uz njih. Štete koje potje u od neispravnih hidroizolacija morajuse promptno sanirati, jer u protivnom gra evina postaje neupotrebljiva. Štete od direktnihprodora vode nisu predmet ovog izlaganja.


IV. t

eaj

114

5. ŠTETE USLIJED ZVU NIH MOSTOVA

Zvu ni mostovi uvjetuju funkcionalne štete koje utje u na pravilno i kvalitetno korištenjegra evine, bez vidljivih i progresivnih gra evnih šteta. To je i razlog zbog kojega se ove šteteotkrivaju tek kroz dulji period eksploatacije, ovisno o namjeni prostora i na inu njegovakorištenja.

Da bi se prilikom izvo enja radova održala tražena zvu na izolacija potrebno jepoštovati 2 glavna principa:

održanje i ostvarenje projektirane mase po površini («površinske mase») razdjelnihgra evnih dijelova, po cijeloj površini, bez oslabljenja, pa makar i posve malenih (kutija zaelektroinstalacije i sli ni «mali otvori»).

Ostvarenje zrakonepropusnosti pregrada, posebno na njihovim spojevima, te okootvora, prozora i vratiju.

Kod prozora i vratiju princip zrakopropusnosti i suprotnosti je sa potrebom normiranogpropuhivanja kroz utore («falceve»), što se kod višeg stupnja zvu ne izolacije izbjegava, aminimalno potrebna izmjena zraka vrši se kroz pužaste otvore na okvirima izvedene kaoprigušiva i zvuka.

Glavni zvu ni most prema vanjskom prostoru ostaje obrubni dio oko doprozornika, akod dovratinika redovno je mjerodavan zvu ni most na pragu ( viditi sl. 6.1 i 6.2 ).

Kao produkt suvremena tehnologija mjernih ure aja pojavile su se posljednjih godina iakusti ke kamere, analogne termi kim tzv. termoviziji.

Radi se o nizu intenziometarskih ure aja složenih na na in prilago en objektusnimanja. Pomo u dobivenih slika može se «slušati o ima».


velja

a 20

08

115

Na slici 5.1 je vizualni prikaz buke industrijskog postrojenja, tj. karta buke. Iz zapisaakusti kom kamerom mogu se identificirati majoritetni izvori buke i odrediti njihovu poziciju iintenzitet.

Slika 5.1


IV. t

eaj

116

Na slici 6.1 zorno je prikazan zvuk iz to kastog izvora ( udarac papirnatom vre icomnapuhanom zrakom ) koji prolazi kroz zazor ispod vratiju bez praga koji je naju estaliji zvu nimost.

Slika 6.1


velja

a 20

08

117

Na slici 6.2 zazor je zabrtvljen trakom kamene vune, pa isti zvuk sada prolazi pretežnokroz jednu to ku, nezabrtvljeni kraj krila. Akusti ki snimci su izra eni u IGH – Zavodu zazgradarstvo u Zagrebu s ijom ih dozvolom uz zahvalnost – ovdje prenosimo, a gdje je u tijekunabava akusti ke kamere.

Akusti kom se kamerom mogu jednostavno identificirati zvu ni mostovi na zgradama,pa e u inkovita kontrola doprinijeti kvalitetnijoj zvu noj izoliranosti zgrada.

Slika 6.2


IV. t

eaj

118


velja

a 20

08

119

Okoliš u graditeljstvu

Autorica:Mr. sc. Gorana osi Flajsig, dipl. ing. gra .viši predavaTehni ko veleu ilište u Zagrebu

Upravljanje kakvo om voda sukladnoEuropskoj vodnoj politici


IV. t

eaj

120


velja

a 20

08

121

UPRAVLJANJE KAKVO OM VODA SUKLADNO

EU VODNOJ POLITICI

mr.sc.Gorana osi -Flajsig, v.predava

STRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

TEHNI KO VELEU ILIŠTE UZAGREBUGRADITELJSKI ODJEL

1.Održivi razvitak i povijest vodne politike 2.Na ela upravljanja kakvo om voda3. DPSIR pristup i klju ni koraci u upravljanju kakvo om

voda rije nog sliva- Ciljevi zaštite okoliša i zašti ena podru ja- Pritisci na vode- Stanje i utjecaji na vode- Mjere i monitoring voda

4. Smjernice upravljanja kakvo om voda5. Direktiva o komunalnim otpadnim vodama


SADRŽAJ:

ZNA AJ VODE

“Voda je izvor svega, iz vode je sve, isve se u vodu vra a.”Tales iz Mileta (2600.god.p.n.e.)

“Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslije e koje treba uvati, zaštiti i shodno tome postupati.”

Okvirna direktiva o vodama EU-a(2000/60/EC)


Gospodarski razvitak i urbanizacija prostora doveli su do devastacije okoliša, a posebno voda kao jedinstvenog, nezamjenjivog, i ograni enog resursa.Osiguranje dostatne koli ine vode, zadovoljavaju e kakvo e, postaje ograni avaju iimbenik razvitka.


VODA PROBLEM 21. STOLJE A -ODRŽIVI RAZVITAK

ODRŽIVI RAZVITAK

DEFINICIJA:Održivi razvitak pretpostavlja zadovoljenje potreba sadašnje generacije kojim se ne ograni avaju zadovoljenja potreba budu ih generacija. (Agenda21,1992. god.)

ALATI:•Integralno upravljanje okolišem•Upravljanje kakvo om voda unutar integralnog upravljanja vodama


POVIJEST VODNE POLITIKE EU-A 70-te: po etak zajedni kog djelovanjadvije grupe vodnih direktiva

90-te: PREKRETNICA Preispitivanje ostvarenih rezultata

Potreba kombiniranog pristupa u upravljanju vodama

Standard recipijenta Standard efluenta

Usmjerene na kakvo u voda za odre ene vrste korištenja (voda za pi e, voda za kupanje, voda

za uzgoj riba i školjkaša, ...)

Usmjerene na ograni enja ispuštanja odre enih vrsta

one iš enja (UWWT, direktiva o opasnim tvarima, nitratna, ...)



IV. t

eaj

122

Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)

Kakvo a vodaVode za kupanjePodzemne vodeVoda za uzgoj riba i školjkašaVode za pi e, itd.

Kontrola emisija i norme

Pro iš avanje komunalnih otpadnih vodaNitratiOpasne tvari i k erkinskedirektive, itd.

Integralno upravljanje vodamaIntegralno upravljanje kakvo om vode

INTEGRALNO UPRAVLJANJE VODAMA


OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA

Direktivom se utvr uju ciljevi zaštite okoliša rije nogasliva i propisuju rokovi ostvarenja ciljeva.

Cilj je postizanje dobrog stanja svih voda (površinskih i podzemnih), i ispunjenje standarda koji su propisani zazašti ena podru ja

Dobro stanje podrazumijeva dobro kemijsko i ekološkostanje za površinske vode, te kemijsko i koli insko stanjeza podzemne vode.

Monitoring stanja svih voda i zašti enih podru ja.STRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA


Temeljna planska jedinica za upravljanje vodama jerije ni sliv s pripadaju im podzemnim i priobalnimvodama (vodno podru je ).Temeljna operativna jedinica je vodna cjelina (waterbody)Propisuje se izrada planova upravljanja vodnim podru jem do godine 2009.Planom se konkretiziraju ciljevi zaštite voda vodnog podru ja i mjere za njihovo ostvarenje za sveidentificirane vodene cjeline.


more

Vodno podru je – rije ni sliv ili više rije nih slivova s pripadaju im podzemnim i

priobalnim vodama (bez obzira na administrativne granice) – glavna planska

jedinica za upravljanje vodama.

Vodna cjelina – homogeni element vode na kojemu se

opisuje stanje i definiraju ciljevi – glavna operativna

jedinica za upravljanje vodama).



INTEGRALNOST

Zna ajke stanja voda (fizikalno-kemijske, biološke, hidro-morfološke)

Dostizanje dobrog (ekološkog) statusa

Cjelovito upravljanje vodama

“Kombinirani” pristup

Ekonomskih na ela (povrat troškova, korisnik/one iš iva pla a)

Sudjelovanje javnosti



Unos one iš enja u vodne resurse: to kasti i raspršeni izvori



velja

a 20

08

123

Ueš e

javnostiEkonomskaanaliza

Provedba direktiveMonito

ring

6-godišnjiplanski ciklusdobar status 2015

(2021, 2029)opravdanje za izuze a

Ocjena rezultata

rezultati - ciljevi=>u inkovitost

mjera?

Utvr ivanje problema

X

“Business

as usual”

X

Dobar status

2004

2015

gap

Karakterizacijavodnog

podru ja

po etno stanje

trend

Program mjera

Skup mjera za otklanjanje “gap”-a

(osnovne + dodatne)



VODNA POLITIKE EU-A SUKLADNO OKVIRNOJ DIREKTIVI O VODAMA

ODV

Direktive o standardu efluenta:Direktiva o ispuštanju

opasnih tvari (kemijske direktive)- direktive k eri

Direktiva o podzemnim vodama

Direktiva o komunalnim otpadnim vodama

Nitratna direktivaIPPC direktiva...

Direktive o standardu recipijenta:Direktiva o vodi za kupanjeDirektiva o pitkoj vodiDirektiva o površinskoj vodi

namijenjenoj za pi eDirektiva o vodi za ribeDirektiva o vodi za školjkaše

Dopune:

• Direktiva o podzemnoj vodi• Odluka o prioritetnim tvarima

opoziva se


NA ELA UPRAVLJANJA KAKVO OM VODA – EU i RH

•Smanjenje one iš enja na izvoru nastanka •Na elo prevencije•Na elo “one iš iva pla a”•Na elo sudjelovanja javnosti•Na elo podijeljene odgovornosti


NA ELA EUROPSKE VODNE POLITIKE

Implementacijom na ela prevencije daje se zna ajno usmjerenje koje zahtijeva rad na unaprje enju pristupa zaštiti ljudskog zdravlja i zaštiti okoliša.


NA ELA EUROPSKE VODNE POLITIKE

Razboritost u korištenju prirodnih resursa i zaštiti globalnih ekosustava zajedno s ukupnim gospodarskim napretkom i uravnoteženim društvenim razvitkom su preduvjeti održivog razvitka.

STRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA STRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

Pokreta i/Driving forces

Pritisci /Pressures

Stanje/State

Utjecaji/Impact

Nadležnosti/Odgovori društva/

Responses

DPSIR PRISTUP (EEA)PROBLEMSKI-ORJENTIRAN PRISTUP

Indikator je informacija dobivena agregiranjem skupa podataka odabranih pokazatelja.


IV. t

eaj

124

KLJU NI KORACI U UPRAVLJANJU KAKVO OMVODA RIJE NOG SLIVA

• Definiranje ciljeva zaštite okoliša rije nog sliva• Definiranje pokreta kih sila i pritisaka na vode• U okviru pritisaka na vode definiranje vrste, izvora one iš enja i na ina generiranja/nastanka one iš enja; • Procjena stanja voda• Utjecaji i promjene koje nastaju u vodnom okolišu• Upravljanje kakvo om voda unutar integralnog upravljanja vodama rije nog sliva – akcijski program mjera i monitoring voda


CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA

Ciljevi zaštite okoliša postižu se provedbom programa mjera utvr enih u planovima upravljanja rije nim slivovima, i to za:- površinske vode,- podzemne vode- zašti ena podru ja.


VRLO VRLO DOBARDOBAR

DOBARDOBAR

UMJERENUMJEREN

SLABSLAB

LOLOŠŠ

EkoloEkološškoko stastanjenje

Minimalno {

Slabo {

Umjereno{

Pretežno {

Jako {

Bez

pogo

ršav

anja

Obn

avlja

nje

CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA


Ods

tupa

nje

Ods

tupa

nje

ododre

fere

ntni

h uv

jeta

refe

rent

nih

uvje

ta

Loše stanje Dobro stanje

Vrlološe Loše Umjereno

dobro Dobro Vrlo dobro

Kemijsko stanje

Ekološko stanje

Ciljamo stanje voda

max. ekol.potencial

referentno

bioti kielementi

abioti kielementi

Kakvo a voda = Kemijsko stanje + Ekološko stanje/ potencijal voda

PROCJENA STANJA VODA


Sukladno Zakonu o vodama l.71 b, radi zaštite voda i vodnih ekosustava potrebno je provesti posebne mjere zaštite, odre uju se zašti ena podru ja i izra uje Registar zašti enih podru ja.

Zašti ena podru ja su:- zone sanitarne zaštite vode za pi e,- podru ja za ribnja arstvo i školjkarstvo,- podru ja za kupanje i rekreaciju,podru ja podložna eutrofikaciji i podru ja ranjiva na nitrate, i - podru ja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite.


ZAŠTI ENA PODRU JAPRITISCI KAO IZVOR ONE IŠ ENJA

VODASTAMBENI OBJEKTI

Površinsko otjecanjeSa urbanih površina-

PROMET+

Komunalne iliku anske

otpadne vode

POLJOPRIVREDNEPOVRŠINE

Otjecanje sapoljoprivrednih

površina

Raspršeniizvori

one iš enja

INDUSTRIJSKA PODRU JA

Industriskeotpadne vode

To kastiizvori one iš enja

VODNIRESURSI

Tako er : termi ko one iš enje

UzgojStoke



velja

a 20

08

125

LjudskeLjudskeaktivnostiaktivnosti

AANALIZA LJUDSKIH UTJECAJANALIZA LJUDSKIH UTJECAJA

CiljeviCiljevi zazašštite tite okoliokoliššaa OODVDV

Stanje voda Stanje voda ((informacijeinformacije ii

podacipodaci))

Analiza pritisakaAnaliza pritisaka

Ekonomska Ekonomska analizaanaliza

IzradaIzrada/r/revizijaevizijamonitoringamonitoringa

vodavoda

MjereMjere


Prema ODV- u provode se osnovne i dopunske mjere. One se usuglašavaju i racionaliziraju u sklopu procesa planiranja i izrade akcijskog programa mjera temeljem kataloga mjera.

Detaljni programi i planovi implementacije osnovnih mjera, biti eprihva eni sukladno obvezama ostalih releventnih direktiva (Dodatak VI, Dio A).


POPIS MJERA PREMA EU

POPIS MJERA PREMA EU

Dopunske mjere su mjere koje su planirane i implementirane kao dopuna osnovnim mjerama, s ciljem postizanja ciljeva zaštite okoliša, uspostavljenih temeljem l.4. Dodatak VI, Dio B sadrži listu takvih mjera.


Sustav zaštite voda, prema Državnom planu za zaštitu voda ine:- administrativne mjere, - mjere za o uvanje kakvo e voda,- mjere za sprje avanje i smanjenje one iš enja- provedbene mjeremjere za slu ajeve izvanrednih i iznenadnih zaga enja.Sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva, razina kontrole raspršenih izvora one iš enja je znatno niža u odnosu na to kaste izvore one iš enja voda.


MJERE ZA ZAŠTITU VODA RH

Potrebne informacije

Izrada programa monitoringa

Prikupljanje podataka

Korištenje informacija

Procjena stanja voda i prezentacija

Analiza podataka

Obrada podataka

MMONITORING CIKLUSONITORING CIKLUS

Upravljanje vodama

Izbor strategija


MONITORINGNadzorni monitoringOperativni monitoringIstraživa ki monitoring

Površinske vode: ekološko stanje vodaPodzemne vode: koli insko i kemijsko stanje vodaZašti ena podru ja: posebno se utvr uje

CILJ: Monitoring voda “po mjeri” rije nog slivaSTRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA


IV. t

eaj

126

SMJERNICE UPRAVLJANJA KAKVO OM VODA (1)

ODV-om je uspostavljen okvir za zaštitu: kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda , priobalnih voda i podzemnih voda. Na taj na in je omogu eno:- sprje avanje daljnje degradacije vodnih ekosustava;- održivo korištenje voda;- bolja zaštita i poboljšanje vodnog okoliša (emisije, prioritetne tvari);- smanjenje one iš enja podzemnih voda;- ublažavanje posljedica poplava i suša.


SMJERNICE UPRAVLJANJA KAKVO OM VODA (2)

Upravljanje kakvo om voda provodi se unutar upravljanja vodama, a cilj je postizanje dobrog stanja voda i vodnih ekosustava.


Plan uskla ivanja s Direktivom o pro iš avanju komunalnih otpadnih voda- uskla ivanje u Hrvatskoj do 2008


DIREKTIVA 91/271/EEC i 98/15/EECdopunjena s 91/271/EEC

Cilj direktive je:

zaštititi okoliš od negativnih u inakaispusta otpadnih vodati e se standarda efluenta

Cilj direktive ne ti e se:

standarda kakvo e vodeostvarivanja dobrog stanja voda


Cilj Direktive

U državama pristupnicama za provedbu UWWTD potreban je pristup u dva koraka:

• Izrada uskla ivanja s UWWTD• Izrada Plana upravljanja vodnim podru jem za

provedbu Okvirne direktive o vodama s ciljem postizanja dobrog stanja voda


Glavne obveze i klju ni zadaci provedbu UWWTD

UWWTD mora se provoditi u skladusa zahtjevima Okvirne direktive o vodama(ODV).U obzir se moraju uzeti barem 3 uvjeta:

standard kakvo e vode propisan ODV-om,kombinirani pristup,povrat troškova

Pri izradi relevantnih dokumenata navedeno je uzeto u obzir.


Glavne obveze i klju ni zadaci za provedbu UWWTD


velja

a 20

08

127

UWWTD mora se provoditi u skladusa zahtjevima Okvirne direktive o vodama(ODV).U obzir se moraju uzeti barem 3 uvjeta:

standard kakvo e vode propisan ODV-om,kombinirani pristup,povrat troškova

Pri izradi relevantnih dokumenata navedeno je uzeto u obzir.


Zahtjevi Direktive

1 ekvivalent stanovnika (1ES): organsko biorazgradivo organsko optere enje koje ima petodnevnu biokemijsku potrošnju kisika (BPK5) od 60g dnevno.Aglomeracija: podru je na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do ure aja za pro iš avanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje to ke ispuštanja;


Definicije Direktive

Osjetljivo podru je:eutrofi na vodna cjelina ili koja bi mogla postati eutrofi napovršinske vode koje se koriste za pi e s potencijalno prevelikom koncentracijom nitrata kako je propisano Direktivom 75/440/EECpodru ja gdje je potrebno dodatno pro iš avanje kako je propisano lankom 4 kako bi se zadovoljili zahtjevi direktiva



Osjetljivo podru je:eutrofi na vodna cjelina ili koja bi mogla postati eutrofi napovršinske vode koje se koriste za pi e s potencijalno prevelikom koncentracijom nitrata kako je propisano Direktivom 75/440/EECpodru ja gdje je potrebno dodatno pro iš avanje kako je propisano lankom 4 kako bi se zadovoljili zahtjevi direktiva



Osnovni elementiOsnovni elementi DPKOVDPKOV--aa


Aglomeracija

Sabirni sustav

UPKOV

Mjesto ispusta/prijamnik

1.1. IdentiIdentificiratificirati aglomeracijeaglomeracije i izrai izra unatiunati njegovu velinjegovu veli inuinu ESES

2. Popis2. Popis i trenutno stanje aglomeracija si trenutno stanje aglomeracija s >2000>2000 ESES(veli(veli inaina,, sustavi prikupljanja i transporta otpadnih vodasustavi prikupljanja i transporta otpadnih voda,,

razina prorazina pro iišš avanjaavanja,, sustavsustav monitoringamonitoringa,,gospodarenje muljem)gospodarenje muljem)

3. Stanje kakvo3. Stanje kakvo e prihvatnih voda radie prihvatnih voda radi odre ivanja osjetljivih odre ivanja osjetljivih podrupodru jaja


PlanPlaniranjeiranje


IV. t

eaj

128

UspostavitiUspostaviti tehnitehni ki i financijski programki i financijski program (( ll.. 1717..)) za za primjenu Direktive za:primjenu Direktive za:

-- izgradnju kanalizacijskih mreizgradnju kanalizacijskih mrežžaa,,-- ure aje za pro ure aje za pro iišš avanje otpadnih vodaavanje otpadnih vodaimajuimaju i na umu ciljeve proi na umu ciljeve pro iišš avanje i ciljeveavanje i ciljeveprihvatnih vodaprihvatnih voda,, tete-- obradu i odlaganje muljaobradu i odlaganje mulja

Osigurati da se program provodi u tri fazeOsigurati da se program provodi u tri fazeSTRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA


UspostavitiUspostaviti tehnitehni ki i financijski programki i financijski program (( ll.. 1717..)) za za primjenu Direktive za:primjenu Direktive za:

-- izgradnju kanalizacijskih mreizgradnju kanalizacijskih mrežžaa,,-- ure aje za pro ure aje za pro iišš avanje otpadnih vodaavanje otpadnih vodaimajuimaju i na umu ciljeve proi na umu ciljeve pro iišš avanje i ciljeveavanje i ciljeveprihvatnih vodaprihvatnih voda,, tete-- obradu i odlaganje muljaobradu i odlaganje mulja

Osigurati da se program provodi u tri fazeOsigurati da se program provodi u tri fazeSTRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

PlanPlaniranjeiranje -- Program provedbeProgram provedbe


08. - 12. 2006. HOTEL PICAL, PORE

1. Popis1. Popis:: aglomeracijeaglomeracije ((optereoptere enjeenje e.e.s.s.))2. Postoje2. Postoje e stanjee stanje::

sustava za prikupljanje i transport otpadnih vodasustava za prikupljanje i transport otpadnih vodapropro iišš avanjaavanja

3.3. ProgramProgrami/predvi/predvi anjai anja::sustavi za prikupljanje i transport otpadnih vodasustavi za prikupljanje i transport otpadnih vodaure aji za proure aji za pro iišš avanjeavanje –– sekundarnosekundarnoure aji za proure aji za pro iišš avanje avanje –– strostrožžee

4. Kanalizacijski mulj4. Kanalizacijski mulj:: popispopis i predvi anjai predvi anja5. Planiranje5. Planiranje ulaganjaulaganja u sabirne sustave, UPOVe, mulj

2.2 Sabirni sustavi (1)

prethodnoprethodnopropro iišš avanjeavanje

UPKOVUPKOV

l. 3. i Dodaci


oborinskipremosnik

propuštanja

prikupljeno, ali ne ide u UPKOV

nije prikupljeno

aglomeracija

proizveden teret aglomeracija

neprikupljenteret

prikupljen teretkoji se ne

transportira i obra uje teret izgubljen

zbogpropuštanja

teret ispušten putem

premosnika

prikupljen teret

teret ispušten iz UPKOV

teret koji ulazi u UPKOV

UPKOVUPKOV

2.2 Sabirni sustavi (2)

l. 3.

prikupljanjeprikupljanje transporttransport prikljupriklju enjeenjeSTRU NO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

2.2 Zahtjevi za pro iš avanje (4)

sabirni sustavsabirni sustav

l.4,5,7

l.4,5,7Dodatak IB, itd.

PrijemnikPrijemnik

zahtjevi ostalih direktiva EU

MIMI

UPKOVUPKOV

gospodarenje muljeml.14 i zahtjevi

ostalih direktiva EU

Veli ina aglomeracije

l.3.



velja

a 20

08

129

Glavne obveze i klju ni zadaci za provedbu UWWTD

Standardi kakvo e vode ili dobro stanje voda koje je potrebno posti i:

Dobro stanje voda i zahtjevi efluenta (osjetljiva podru ja)

BPK5: 1-3 mg/l u vodnoj cjeliniBPK5: 25 mg/l u efluentu iz ure aja za

pro iš avanjeUkupni P: 0,05 mg/l u vodnoj cjeliniUkupni P: 1 mg/l u efluentu iz ure aja za

pro iš avanjeUkupni N: 2-3 mg/l u vodnoj cjeliniUkupni N: 15 mg/l u efluentu iz ure aja za

pro iš avanje


Definicije DirektiveManje osjetljiva podru ja: vodna cjelina mora koja nije izložena štetnom utjecaju ispuštanja otpadnih voda (Jadransko more nije manje osjetljivo podru je)Odgovaraju e pro iš avanje: zna i pro iš avanje komunalnih otpadnih voda bilo kojim procesom i/ili na inom ispuštanja kojim se nakon ispuštanja omogu ava da prijemnik zadovoljava odgovaraju eciljeve kakvo e i odgovaraju e odredbe ove i drugih Direktiva


Plan uskla ivanja s UWWTD/Nacionalni plan upravljanja otpadnim vodama

Odabir aglomeracija i prikupljanje podatakaLista prehrambenih industrija Lista osjetljivih i zašti enih podru jaIdejni projekti i procjena troškova prikupljanja otpadnih voda i izrade ure aja za pro iš avanja otpadnih vodaFinancijsko – ekonomska procjena Zahtjevi upravljanja


Aglomeracije

4,437,4603,319,26517334Hrvatska

854,777676,3995210Dalmatinskih slivova

536,854383,070173Primorsko-istarskih slivova

2,211,9021,710,7216914Sliva Sava

833,927549,075357Slivova Drave i Dunava

Broj stanovnika vodnog podru ja

Broj stanovnika

Broj aglomeracija

Broj rije nih slivova

Vodno podru je

Aglomeracije Prehrambena industrija > 4000 ESOptere enje u ESVrstaMjesto

6200Prerada ribeRovinj

26000Prehrambena ind.Koprivnica


6200Prerada mesaakovec

21000Prerada mesaVaraždin

117000Prerada mesaOsijek

7100Prerada ribeZadar


IV. t

eaj

130

Prehrambena industrija(2)Optere enje u ESVrstaMjesto

6200Prerada ribeRovinj



6200Prerada mesaakovec

21000Prerada mesaVaraždin

117000Prerada mesaOsijek

7100Prerada ribeZadar

Procjena troškova investicije

Ure aji za pro iš avanjeKanalizacijski sustavSustav transporta otpadnih vodaUre enje zemljišta

UKUPNI TROŠAK (€)

703.164.8001.049.779.440

179.895.000

12.038.640

1.932.839.240


-Konvencionalni ure aj s aktivnim muljem za aglomeracije < 10000 ES-Napredno pro iš avanje s aktivnim muljem za aglomeracije > 10000 ES-Sequencing batch reactors (SBR) za priobalne aglomeracije s ve im brojem turista-Lagune ili biljni ure aji za aglomeracije < 2500 ES


Ure aji za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV)


velja

a 20

08

131

Zaštita od požara izaštita na radu

Autorica:Mr. sc. Ljerka Kopri anec - Matijevac, dipl.ing.gra .viši predavaDržavna uprava za zaštitu i spašavanjeU ilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107

Ponašanje gra evnih materijala u požaru,ispitivanje gorivosti


IV. t

eaj

132


velja

a 20

08

133

Poznavanje ponašanja gra evnih materijala u požaru je uvjet da bi materijali ugra eni ugra evinske konstrukcije i elemente, uz svoju osnovnu gra evinsku namjenu, bili stabilni,dugotrajni i bez štetnih utjecaja na ljude. Odabir gra evnog materijala znatno utje e navatrootpornost gra evinskih konstrukcija te veli inu požarnog optere enja.

Brzina širenja požara, koli ina oslobo ene energije, vrsta i koli ina produkata izgaranjatako er ovise o vrsti ugra enog materijala.

Ponašanje gra evnog materijala u požaru uvjetovano je, vrstom materijala, ali injegovim oblikom, specifi nom površinom, dimenzijama i masom, spojevima s drugimmaterijalima, veznim sredstvima i tehnici obrade, a ponašanje gra evnih materijala ukonstrukcijama i promjene koje s vremenom nastupaju u razli itim uvjetima, pretpostavljaju sei/ili ispituju.

Ve ina gra evnih materijala tijekom promjene temperature nije stabilna. Naime, prizagrijavanju gra evni materijali su podvrgnuti fizikalno kemijskim promjenama koje izazivajutransformacije njihove mikrostrukture, a time i promjene njihovih svojstava.


IV. t

eaj

134

1. PONAŠANJE POJEDINIH GRA EVNIH MATERIJALA U POŽARU

1.1. KAMEN

Kamen je prirodno, ru no, strojno ili eksplozivom odvaljeni komad stijene. Odlikuje sesklopom (tekstura, struktura) i sastavom. To je ujedno i op i naziv za prirodno gradivo koje se,nakon prerade bez promjene sklopa i sastava, upotrebljava u gra evinarstvu kao: lomljenac zagrube radove, lomljenac s obra enim licem za zidanje podnožja i zidova, drobljenac ili usitnjenikamen koji se separira u frakcije i služi kao agregat za mortove, betone, asfalte i sl.

Stijene, od kojih dobivamo kamen, prema nastanku se dijele na:

Sedimentne stijene koje su nastale na površini zemlje kao posljedica fizikalno-kemijskih i bioloških procesa. Vapnenci, kao sedimentne karbonatne stijene, vrlo su raširene stijene u Hrvatskoj, imaju široku upotrebu i najvažniji su izvor gra evinsko-tehni kog i prirodnog (arhitektonsko-gra evnog) kamena. Metamorfne stijene koje su nastale metamorfozom ili izmjenom postoje ih stijena u litosferi pri promjenama fizikalno-kemijskih uvjeta. Pojedini tipovi metamorfnih stijena kao što su gnajs i kvarcit, a posebno mramor, široko se koriste kao prirodni kamen. Eruptivne stijene, kao primarne stijene, koje su nastale kristalizacijom ili o vrš ivanjem silikatne taljevine, magme ili lave, u litosferi ili na površini zemlje. Granit je široko rasprostranjena intruzivna magmatska stijena (nastala kristalizacijom magme u dubini) izrazite zrnate strukture. U smislu korištenja kao prirodni kamen, pod nazivom granit razumijevaju se sve izrazito tvrde silikatne stijene koje se mogu polirati do visokog sjaja.

Prirodni se kamen u graditeljstvu koristi u vrlo velikim koli inama, a njegova otpornostu požaru ovisi o vrsti i njegovu podrijetlu.

Vapnenac, iako nije osobito postojan, spada u skupinu vatrootpornije vrste kamena.Relativno dobro podnosi povišene temperature, ali rastom temperature nastaju odre enepromjene i deformacije na zidovima od vapnena kog kamena. Tako se, na temperaturi od5500C, glavni sastojak vapnena kog kamena, kalcijev karbonat, po inje raspadati na kalcijevoksid i uglji ni dioksid, a na temperaturi oko 9000C proces postiže maksimum. Me utim, priovom procesu nastaje zanimljiva pojava koja sprje ava brzo i naglo raspadanje kamena: na


velja

a 20

08

135

površini kamena nastaje sloj pe enog vapna koji ini djelomi nu zaštitu od daljnjeg prodiranjatopline u dubinu te se ovaj sloj ponaša kao toplinski izolator, proces raspadanja zahva a samopovršinski sloj, toplina ne prodire dublje u kamen i ne razara ga.

Granit, koji sadrži znatan dio kvarca (silicija), u uvjetima djelovanja požara, pokazujebrojne nedostatke pa nije rijetkost da se na visokim temperaturama ponaša neotpornije odvapnenca. Na po etnim temperaturama u požaru, tj. do 2000C njegova vrsto a se pove ava iiznosi otprilike 160% po etne vrsto e, ali daljnjim zagrijavanjem na temperaturi od oko 5750Cmijenja se njegova struktura, izraženo je i pove anje volumena, a daljnjim pove anjemtemperature dolazi da prskanja i ljuštenja. Na temperaturi od oko 8000C njegova vrsto a iznosisamo 35% po etne vrsto e.

Sre om i kod granita je ta pojava ograni ena na površinski sloj, tako da toplina jošsatima postupno prodire u dubinu zida.

Iz te injenice proizlazi da, što je konstrukcija od kamena masivnija, bit e i otpornija napožar.

1.2. DRVO

Drvo je gradivo s vrlo širokom primjenom u gra evinarstvu. Od najstarijih vremena je uuporabi kao gra evni materijal, a i danas se u suvremenim konstrukcijama esto primjenjuje.Osim zgrada, od drva su gra ene i druge vrste gra evina (mostovi, složeni stupovi), a široka jeprimjena i za izradu podova i lamperije. Zahvaljuju i suvremenim tehnološkim mogu nostima,drvo se danas primjenjuje i za izradu konstrukcija velikih raspona (lamelirane drvenekonstrukcije).

Drvo je goriv materijal s vrlo povoljnim mehani kim svojstvima, malom zapreminskomtežinom (svega oko 5% u odnosu na elik, a 16% u odnosu na armirani beton), a ugra evinarstvu se upotrebljava crnogori no i bjelogori no drvo.

Požarne karakteristike drva, kao gra evnog materijala, definirane su s više parametara:zapaljivost, brzina sagorijevanja, stvarna koli ina dima, toksi nost, pukotine u materijalu uslijedpojave unutarnjeg naprezanja, sposobnost promjene agregatnog stanja (prelazak u teku e iliplinovito stanje).


IV. t

eaj

136

Svi ovi parametri nemaju jednaki zna aj za gra evno drvo u požarnim uvjetima, amnogi od njih nisu uop e prisutni. Naime, parametar toksi nosti, topljenja i raspucavanja, uodnosu na druge gra evne materijale koji se primjenjuju, daju drvu izvanredne prednosti.

Drvo je nehomogeni materijal koji sadrži visoki postotak ugljika, a sastoji se uglavnomod celuloze i lignina te je podložan temperaturnim promjenama, tj. karakteriziraju ga zapaljivost isposobnost gorenja. Oksidacija drva prisutna je na svim temperaturama okoline u kojima sedrvo može na i.

Ponašanje drva u pojedinim temperaturnim intervalima, koji se javljaju tijekom požara,može se opisati na sljede i na in.

Prvi interval je zagrijavanje drva do temperature od 800C u kojem dolazi do isparavanjaslobodne vode i nekih lako hlapljivih sastojaka (sušenje drva).

Drugi interval je od 800C do 1500C u kojem voda u potpunosti ispari i po inju se stvaratizapaljivi plinovi kao posljedica razaranja drvenih elija. Dolazi do skupljanja i pucanja i to, kakou smjeru drvenih vlakana, tako i okomito na ovaj smjer. U ovoj fazi drvo po inje mijenjati boju.

Pri daljnjem postupnom zagrijavanju od 1500C do 2700C nastaje kemijsko razlaganje, tj.dolazi do sagorijevanja zapaljivih plinova (acida i alkohola) i nekih smola, uz pojavu plamena napovršini drva i stvaranja 30 do 70% uglji nog dioksida. Pri ovim temperaturama drvo po injeintenzivno mijenjati boju i stvara se pougljenjeni sloj.

Pougljenjavanje drvenih presjeka


velja

a 20

08

137

Za podru je od 2700C do 3000C karakteristi no je gorenje pougljenjenog sloja i dolazido ravnomjernog pove anja temperature unutar drvene mase. Uslijed toga dolazi domehani kog raspadanja drva i do stvaranja novih gorivih površina. Dolazi do samozagrijavanjadrva te se pojavljuju ugljikovodici. Zbog niske toplinske provodljivosti drva i sadržaja vlage,prijenos topline je mali, a grani na linija izme u pougljenjenog sloja i neošte enog dijelapresjeka je vrlo dobro odre ena.

Stvaranjem pougljenjenog sloja na prvi pogled izgleda da je drvo prestalo gorjeti. Izaista, ako uklonimo izvor topline do i e do gašenja zapaljenog drva pošto su iz pougljenjenogsloja ve izašli svi gorivi plinovi, a uslijed debljine pougljenjenog sloja, koji je dobar toplinskiizolator, ne može do i do daljnjeg razaranja u dubini mase. Ta pojava je vrlo karakteristi na zaneke požare u kojima nije došlo do rušenja drvene konstrukcije uslijed stvaranja pougljenjenogsloja i smanjenja intenziteta požara.

U sljede em temperaturnom intervalu, od 3000C do 6000C, uslijed pregrijanostiizolacijskog, pougljenjenog sloja, dolazi do daljnjeg razaranja drva i tada je omogu eno gorenjei u slu aju kad se ukloni izvor topline. U ovom procesu po inje opadati postotak CO2 te nastupaintenzivno izdvajanje ugljikovodika koji gori uz prisutnost kisika iz zraka.

Na temperaturama preko 6000C nastaje gorenje uz pojavu plamena i stvaranjepougljenjenog sloja, kao i potpuno razaranje drva.

Temperature zapaljenja drva su razli ite, a uzima se da je prosje na temperaturazapaljenja drva od 2500C do 3000C, a temperatura samozapaljenja drva kre e se od 3300C do4700C.

Vrlo bitan podatak za drvo, ali i požar, je njegova toplinska mo tj. koli ina topline pojedinici mase, a koja se oslobodi pri gorenju drva. Uzima se prosje no 17 MJ/kg (bjelogori nodrvo 17 MJ/kg, crnogori no drvo 19 MJ/kg).


IV. t

eaj

138

Otpornost drva prema požaru, bez obzira na vrstu drva, ovisi o vremenu izlaganjauzorka drva djelovanju visokih temperatura. Za gra evno drvo, s 15% vlage mogu, se usvojitisljede e vrijednosti za po etak spontanog zapaljenja:

Temperatura zapaljenja drva (0 C) 00

250

300

400

Minimalno vrijeme izlaganja (min) 5 6

62

.5

Potrebno vrijeme za zapaljenje drveta

Brzina gorenja drva po dubini ovisi o vrsti drveta, vrlo je razli ita i kre e se od 0.6 do 1.0mm/min. [6]. Kojom e se brzinom neka vrsta drva zapaliti, kao i daljnji tijek gorenja, ovisiuglavnom od osobinama te vrste drva.

Drvo dobro podnosi tla na i vla na naprezanja, a otpornost konstruktivnog elementa uuvjetima djelovanja požara ovisi o:

temperaturi na zagrijanoj strani element, pojavi pukotina u elementu, prodora plamena do elementa, mehani kog optere enja elementa, veli ini progiba i deformacija.

Zbog malog koeficijenta toplinske vodljivosti drva , koji iznosi 0.14 do 0.21 W/m K, testvaranja pougljenjenog sloja, koji je ujedno dobar toplinski izolator, u požaru, natemperaturama od 400 do 5000 C, jezgra presjeka ima prakti ki nepovišenu temperaturu što zasobom povla i neznatan pad vrsto e.

Istraživanja su pokazala da porastom temperature do 1000 C vla na vrsto a drvetavrlo malo mijenja svoju vrijednost.


velja

a 20

08

139

vrsto a na savijanje je nešto manja i njena vrijednost je oko 68% po etne vrijednosti,dok najve u redukciju vrsto e, pri temperaturi od 1000C, ima drvo izloženo centri nom tlaku iona iznosi 50% po etne tla ne vrsto e. Me utim, treba napomenuti da i pri takvom paduvrsto e pri povišenoj temperaturi, nosivost i dalje ostaje vrlo visoka.

Dijagram pada vrsto e drva optere enog na vlak, savijanje i tlak

Povišena temperatura ima utjecaj i na promjenu modula elasti nosti drva. Modulelasti nosti na savijanje, pri temperaturi od 1000C, ima vrijednost 65% po etne vrijednosti.Zanimljiva je injenica da je modul elasti nosti na tlak paralelno s vlakancima najve i kodtemperature od 200C


IV. t

eaj

140

Dijagram promjene modula elasti nosti drva optere enog na tlak paralelno s vlakancima i savijanje

U odnosu na brzinu sagorijevanja drva te stati kom optere enju i karakteristikamanosa a, mogu e je izra unati potrebni presjek drvenog nosa a koji e imati traženu otpornostna požar.

Potrebna otpornost drvenih nosa a na požar može se posti i:

konstruktivnim pove anjem dimenzija popre nog presjeka (neka ispitivanja pokazuju da je potrebno pove ati presjek za otprilike 10%, koliko iznosi pougljenjeni dio [7]),

premazima za zaštitu od požara, oblaganjem negorivim oblogama, žbukanjem, impregnacijom.

Iako je goriv materijal, drvo se od svih konstrukcijskih materijala najbolje ponaša uuvjetima djelovanja požara.


velja

a 20

08

141

1.3. OPEKA / CIGLA

Uz drvo i kamen opeka je najstariji gra evni materijal. Ona je pe eni gra evinskiproizvod koji se dobiva pe enjem gline na temperaturi od 900 do 11000C. Opekarski proizvodidanas imaju široku primjenu u zgradarstvu. Kao nosiva konstrukcija u suvremenoj se gradnjiopekom izvode zgrade najviše etiri do pet katova.

Za izvedbu vertikalnih konstrukcija na zgradama opeka se proizvodi u dva osnovnaoblika: normalnog oblika i tzv. blok opeka u modularnom formatu. U normalnom formatuproizvodi se: puna opeka, porozna, šuplja s vertikalnim i horizontalnim šupljinama, obložna,opeka s posebnim zahtjevima kao što su klinker koji ima ve u vrsto u, zatim šamotna opekaza vatrostalne konstrukcije, radijalna za kružne zidove te silikatna. Najnoviji je proizvod blokopeke tzv. "poroterm" koji se proizvodi u raznim dimenzijama za vanjske i za pregradnezidove.Temeljna je zna ajka dobra toplinska izolacija.

U uvjetima požara opeka pokazuje brojna pozitivna svojstva pa su se oduvijek opekomgradile zgrade za koje se tražila sigurnost u slu aju požara. Najbolje se ponašaju pune opekesrednje kvalitete. Šamotna opeka, koja se proizvodi od prera ene gline s dodatkom šamotnogbrašna, u požaru može izdržati temperature od 1600 do 18000C. Šuplje opeke zagrijavaju sebrže i ja e od pune opeke te su s gledišta otpornosti protiv požara nepovoljnije.

Kada požari dostignu visoku temperaturu dolazi do ošte enja zidova od opeke gdjeprvo stradavaju površinski slojevi. Ova ošte enja se javljaju kao raspucavanje opeke što dovodido ljuštenja površinskog sloja. Pri temperaturi od 11000C dolazi do omekšavanja opeke popovršini, a zatim i do razaranja konstrukcija. Me utim, do ove pojave dolazi tek kod požara kojidugo traju i koji dostižu svoj puni razvoj.

Kod gašenja požara treba voditi ra una o temperaturnom šoku, koji zbog velike razlikeizme u temperature vode i temperature zida može prouzrokovati dodatna naprezanja ipukotine.


IV. t

eaj

142

1.4. BETON

Beton, kao naj eš e upotrebljavano gradivo, je smjesa agregata, veziva i vode kojatijekom vremena o vrš uje. U smjesi je uvijek prisutan i neki postotak zraka. Osim tih osnovnihsastojaka, u suvremenoj tehnologiji betona vrlo se esto upotrebljavaju dodaci betonu radimodificiranja njegovih svojstava u svježem ili o vrslom stanju. Sastojci betona odabiru se takoda se postignu zadovoljavaju a svojstva: a) svježeg betona u svim fazama obrade, od miješanjapreko transporta do ugradbe; b) o vrslog betona s obzirom na vrsto u, krutost, deformacijskekarakteristike ii trajnost; c) minimalni troškovi uz prihvatljivu kakvo u. O odabiru sastojaka,njihovim svojstvima i omjeru ovisit e, izme u ostalog, i ponašanje betona u požaru.

Mjerodavna tla na vrsto a ili marka betona ispituje se na uzorcima betona (kockamastranice 20 cm ili valjcima promjera 15 cm i visine 30 cm) starima 28 dana. Karakteristi natla na vrsto a (klasa betona) odre uje se na osnovi ra una vjerojatnosti i statistike korištenjemrezultata ispitivanja probnih uzoraka. Zahtijeva se da najmanje 95% svih rezultata pokaževrsto u ve u ili jednaku propisanoj klasi betona.

Prema tla noj vrsto i (na valjku) razlikujemo: beton normalne vrsto e 55 MPa,beton visoke vrsto e > 55 MPa i 100 MPa te beton ultra visoke vrsto e > 100 MPa.

Ako se umjesto šljunka ili drobljenca (kod obi nog betona) upotrijebe zrna pe enenabubrene (ekspandirane) gline ili škriljca dobije se laki beton koji se rabi za rasponskesklopove mostova izvanredno velikih raspona. Baritno punilo rabi se za teške betone od kojih segrade ku išta za ure aje koji zra e (u nuklearnoj tehnologiji). Dok obi ni o vrsli beton imagusto u od 2000 do 2600 kg/m3, laki ima od 800 do 2000 kg/m3, a teški više od 2600 kg/m3.Modifikacijom svojstava obi nog betona dobivaju se posebni betoni, a me u njima su ivatrobetoni.

Fizikalno mehani ki imbenici, koji razaraju e djeluju na beton, mogu biti razli iti kaonpr. mehani ko djelovanje, preoptere enje, volumne pojave te temperaturni utjecaji. Posljedicedjelovanja raznih imbenika mogu se manifestirati kao: površinsko trošenje, pukotine,odlamanje, ljuskanje, degradacija strukture te mrvljenje.


velja

a 20

08

143

Kako je za beton nosivost na tlak mjerodavna, provedena su mnoga znanstvena istru na istraživanja i ispitivanja tla ne vrsto e betona na povišenim temperaturama. Uo eno jeda porastom temperature tla na vrsto a betona pada, a naglo opadanje vrsto e po inje kodtemperature izme u 3000C i 3600C.

Pad tla ne vrsto e betona pri porastu temperature [4]

Razaranje strukture klasi nog betona na visokim temperaturama je posljedica razli itihmehanizama razaranja, koji su me usobno zavisni, kao što su stvaranje tlaka vode te kemijskepromjene. Voda razli ito djeluje na o vrsli beton, uglavnom negativno. Razaraju i utjecaji vodepritom su vrlo dominantni.

Porastom temperature do 1000C postupno se gubi slobodna voda iz pora, a podutjecajem temperature od 100 do 2000C iz betona se osloba a fizi ki apsorbirana voda, a iznad4000C po inje se gubit kemijski vezana voda.


IV. t

eaj

144

Prijelaz vode iz teku eg stanja u plinovito (na 1000C) povla i za sobom apsorpcijuenergije od 2257 kJ/kg. Ta apsorpcija energije je, s obzirom na koli inu energije oslobo ene upožaru, bezna ajna i uzrokuje samo efekt hla enja za kratko vremensko razdoblje. Me utim,posljedica povišenja temperature je veliko pove anje volumena koje uzrokuje ljuskanje iotpadanje komponenata betona te stvaranje tlaka vode. Pod istim uvjetima tlaka, volumenvodene pare je otprilike 1100 puta ve i od volumena iste koli ine vode u teku em stanju. Kakose taj volumen ne može ostvariti u betonu, nastaje tlak unutar strukture betona. Tlak unutarbetona se pove ava dok ne dosegne vla nu vrsto u, a zatim se naglo osloba a pri ljuskanjubetona. Razaranje nastaje u trenutku kada je stvoreno više vodene pare od one koli ine kojamože "pobje i" u strukturu pora u betonu.

S obzirom na gore navedeno, možemo re i da su sljede i faktori presudni za procesrazaranja tijekom požara:

- intenzitet požara i - porozitet betona.

U slu aju malog požara s manjom koli inom oslobo ene energije i odgovaraju evelikom poroznoš u, može se o ekivati manje ošte enje uspore uju i s velikim požarom inepropusnim betonom.

Stoga su zahtjevi za betone visoke vrsto e i nepropusne betone, a koji se odnose naprojektiranje sastava betona kako bi se ostvarile njihove što bolje mehani ke karakteristike, upogledu otpornosti na požar, vrlo kontraproduktivni. [9]

Ovisno o razini temperature u betonu dešavaju se kemijske promjene minerala izo vrsle cementne paste i agregata. Uslijed visokih temperatura (iznad 4000C) cementna pastase raspada zbog dehidracije kalcij-hidroksida, što pak dovodi do potpunog kolapsa betona.

Voda, koja se oslobodila u obliku vodene pare, dodatno ubrzava proces razaranja, kaošto je opisano ranije.

Na temperaturi iznad 5750C dolazi do transformacije kvarca što je tako er povezano spove anjem volumena. Kao posljedicu imamo prskanje (pucanje) betona i agregata koji sadržikvarc.

Na temperaturama višim od 8000C dolazi do dekarbonatizacije vapnenca uz izdvajanjeCO2.


velja

a 20

08

145

Agregat, koji sadrži vapnenac, raspada se, pri emu oslobo eni CO2 izlazi iz betonakao plin. Ako je put za izlazak plina sprije en, stvara se tlak koji uzrokuje raspadanje strukturebetona. [10]

Beton, kao i ve ina materijala, mijenja dimenzije uslijed djelovanja temperature.Temperaturni koeficijent ovisi o agregatu i iznosi T = 1.4 10-5 do 0.7 10-5. U slu ajevimadjelovanja požara nastaju visoke temperature te su i promjene duljina odgovaraju e velike. Akone postoji dovoljan prostor za promjenu duljine (može biti potrebno nekoliko centimetara, ovisnoo temperaturi i apsolutnoj dužini elementa), mogu se pojaviti sekundarni momenti uzrokuju ikolaps konstrukcije. To je rizik kojem je izložen npr. spušteni strop u tunelu i ne bi se smiopodcijeniti.

Nadalje, grijanje sastojaka, koje po inje izvana prema unutra, može prouzro itiunutarnja i sekundarna naprezanja. Unutarnja naprezanja mogu uzrokovati ljuskanje zaštitnogsloja betona tako da on gubi svoju funkciju i kompozit postaje ošte en. Istraživanja nakonvencionalnom betonu pokazala su da se razaranje razvija velikom brzinom. Brzina razaranjau ovim procesima doseže vrijednosti od 0.33 mm/min, tj. 20 cm/h.

Danas se, razvojem tehnologije betona i novih aditiva za beton, bez teško a dobivajubetoni ve ih vrsto a i poboljšanih performansi. I dok je utjecaj visokih temperatura na obi anbeton prili no poznat, svojstva betona visokih vrsto a još se istražuju. Me utim, dosadašnjaispitivanja su pokazala veliku razliku u ponašanju betona visokih vrsto a i obi nog betona upožaru. Kod betona visokih vrsto a najvažnije je istaknuti pojavu eksplozivnog ljuštenjaprilikom brzog zagrijavanja. Ovi betoni imaju manju propusnost od obi nog betona, što umanjujemogu nost otpuštanja vlage iz pora. Zbog toga se stvara porni tlak unutar cementne paste, kojije kod ovih betona toliko velik da uzrokuje eksplozije.

Tla na vrsto a betona visoke vrsto e varira razli ito i puno nepovoljnije negovrsto a obi nog betona. Razlika je posebno naglašena u podru ju izme u 250C do otprilike

4000C u kojem beton visoke vrsto e puno brže gubi na vrsto i. Iznad 4000C ta razlika jemanje izražena. Tla na vrsto a betona visoke vrsto e na temperaturi od 8000C opada naotprilike 30% po etne vrsto e kod sobne temperature. [16]

Na odnos tla ne vrsto e i temperature kod betona visoke vrsto e utje u:

po etna tla na vrsto a vrsta agregata (silikatni ili kalcitni) metoda ispitivanja.


IV. t

eaj

146

Odnos optere enja i deformacija za razli ite temperature vrlo je malo istraživan, iako suti odnosi vrlo važni za razvoj strukturnih modela. Op enito je zapaženo da betoni ve e vrsto eimaju strmiju krivulju i linearniji odnos optere enja i deformacija od betona manjih vrsto a, a taje pojava zapažena sve do temperature od 8000C.

Beton visoke vrsto e pokazuje krtije ponašanje od obi nog betona, što je vidljivo izstrmije krivulje nakon maksimalnog optere enja.

a) b) Karakteristi an odnos optere enja i deformacija pri razli itim

temperaturama za a) beton visoke vrsto e i b) obi an beton (Castillo i Durami, 1990) [15]

Odabirom sastojaka, njihovih svojstava te me usobnom omjeru, nastoji se na initibeton s dobrim ponašanjem u požaru. Naime, otpornost betona na djelovanje visokihtemperatura može se posti i uporabom vatrootpornog agregata te aluminatnog cementa, a zatemperature do 10000 C, u nekim primjenama, i portland cementa.


velja

a 20

08

147

Vatrobetoni [13] spravljeni s hidrauli nim cementom prikladni su za uporabu privisokim temperaturama i do 18500C. Na temperaturama do 10000C takvi betoni, u ponovljenimciklusima zagrijavanja i hla enja, postupno gube svoja mehani ka i fizikalna svojstva.

Betoni spravljeni s agregatom koji ne sadrži silikate (kao što su vapnenac, bazi naeruptivna stijena, mljevena cigla, ostaci iz visokih pe i) imaju manji pad vrsto e. Dolomitnivapnenac je posebno dobar za poboljšanje betona u požaru zbog toga što proces pretvaranja uvapno apsorbira toplinu, a manja gusto a kalciniranog materijala osigurava bolji efekt izolacije.Stoga za vatrobetone treba rabiti laki agregat (ekspandiranu glinu, vermikulit) ili normalniagregat, ali pod uvjetom da moraju imati što manji koeficijent toplinskog istezanja.

Poznato je da se na temperatura višim od 4000C raspadaju veze hidrata, ali i portlandcementa pa beton gubi vrsto u. Stoga treba koristiti aluminatni cement kod kojeg natemperaturama višim od 8000C dolazi do taljenja, po inju se stvarati kerami ke veze kojeomogu avaju primjenu takvih betona na temperaturama višim od 10000C.

Mikroarmirani betoni s polipropilenskim vlaknima esto se koriste za vatrootpornebetone zbog povoljnog utjecaja na strukturu betona pri požaru. [14]

Obi an beton i mikroarmiranibeton


IV. t

eaj

148

Na otpornost betona u požaru utje e vrsta uporabljenog agregata, vrijeme trajanjapožara te veli ina betonskog popre nog presjeka.

Ovisno o vrsti agregata najbolje se ponašaju betoni s ekspandiranim agregatom,odnosno agregatom od mrvljene opeke ili drozge. Nešto se slabije ponašaju betoni s agregatomvapnena kog podrijetla, jer se vapnenac u požaru pretvara u živo vapno, ali samo upovršinskim slojevima. Betoni s pretežno granitnim ili kremenim agregatom pokazuju najmanjuotpornost u požaru budu i kod njih dolazi do velikog pove anja obujma i pucanja.

Vrijeme je važan inilac gubitka vrsto e betona u požaru. Ovisno o trajanju požarazagrijavaju se prvo površinski slojevi, a tek tada toplina prodire u dubinu betonskog presjeka.Ukoliko požar ne traje dulje vrijeme pad vrsto e manifestira se samo u površinskom sloju.

Veli ina popre nog presjeka tako er utje e na otpornost betona u požaru, tj. što jeelement od betona masivniji, bit e otporniji na požar.

Izotermne linije unutar presjeka stupa

Izlaganjem visokim temperaturama u požaru, beton trajno gubi svoju vrsto u, ahla enjem, tj. nakon prestanka djelovanja požara, i dalje gubi svoja svojstva. Kriti an trenutakza konstrukciju ne mora biti u tijeku požara, budu i da beton može izgubiti još do 20%

vrsto e nakon prestanka djelovanja požara!


velja

a 20

08

149

1.5. ELIK

elik je smjesa željeza, ugljika, prate ih i legiraju ih elemenata. Dobiva se iz željezneruda e u visokim pe ima uz dodatak koksa i vapna, nakon ega slijede postupci pro iš avanja idezoksidacije. Prema sastavu elici se dijele na uglji ne i legirane, a prema upotrebi nakonstrukcijske, alatne itd.

Konstrukcijski elici u graditeljstvu dijele se na standardne uglji ne elike te legiraju eelike: elike otporne na koroziju, ner aju e elike, elike povišene vrsto e, elike za spojna

sredstva itd. Osnovni sastojak elika, uz željezo, je ugljik, kojeg u standardnim konstrukcijskimuglji nim elicima ima do 0.25% iz razloga zavarljivosti. Promjenom postotka ugljika, ostalihprate ih i legiraju ih elemenata te termi kim obradama, dobiva se široki raspon kvalitetnihgrupa elika.

Uporaba elika u graditeljstvu je vrlo velika. Koristi se kao gra evni materijal za eli nekonstrukcije te kao betonski elik u armiranobetonskim konstrukcijama jer dobro podnosi itla na i vla na naprezanja. (Prisutan je i u ostalim konstrukcijama npr. drvenim – elementispregova, spojna sredstva, moždanici, oslona ke konstrukcije itd., prisutan je i u geotehnici npr.piloti, u hidrotehnici npr. zagatne stijene itd.). Osnovne karakteristike elika su elasti nost,plasti nost, vrsto a i žilavost.

Koeficijent elasti nost iznosi E=210.000N/mm2, granica popuštanja se kre e od235N/mm2 za obi ne konstrukcijske elike, do iznimno 1.800N/mm2 za ultra vrste elike,koeficijent toplinskog izduženja iznosi T = 12 10-6 1/K. Izduženje elika iznosi od 10% za elikeviše vrsto e do najmanje 25% za elike niže vrsto e.

Uslijed povišenih temperatura dolazi do deformacija eli nih elemenata, u oblikupove anja njihove duljine. Uslijed produljenja može do i do rušenja dijelova gra evine na kojeje kruto vezan neki nezašti eni eli ni nosa .

Osim što se pove anjem temperature elementi izdužuju, kod isklju ivo eli nihkonstrukcija problem kod povišenih temperatura je i druge prirode.

S pove anjem temperature padaju osnovne mehani ke karakteristike: vrsto a,granica popuštanja i modul elasti nosti. Zbog pada prve dvije osnovne karakteristike dolazido smanjenja mogu nosti nošenja eli nih elemenata, a zbog pada modula elasti nosti dopove anja progiba, odnosno deformacija.

Iznad temperature od 3000C to smanjenje postaje zna ajno te se smatra da kod oko6000 C elik ima zanemarivo malu nosivost.


IV. t

eaj

150

a) b) c)

a) Odnos naprezanja i deformacija b) Ovisnost omjera granice popuštanja pri povišenoj i sobnoj temperaturi c) Ovisnost pada modula elasti nosti uz pove anje temperature .[18]

Me utim, ponašanje na povišenim temperaturama uvelike ovisi i o kvaliteti elika,odnosno njegovoj obradi.

Op enito možemo re i da porastom temperature u eli nim elementima prestajeproporcionalnost izme u naprezanja i deformacije. Za meki (armaturni) elik dolazi do porastavrsto e u intervalu od po etne temperature do temperature od oko 3000C, ali nakon togavrsto a progresivno pada, da bi kod 5500C iznosila svega 50% vrsto e od po etne vrijednosti,

pri emu dolazi do velikog rastezanja i vitoperenja konstrukcije.


velja

a 20

08

151

Vla na vrsto a hladno valjanog elika za prednapinjanje po inje odmah padati sporastom temperature, da bi iznad 2600C taj pad bio izrazit. Na temperaturi od 4000C izgubipola svoje vrsto e. [4]

Ponašanje vla ne vrsto e na povišenim temperaturama kod armaturnog elika i elika za prednapinjanje

elik je dobar vodi topline, što zna i da e se elementi od elika, pod utjecajem visokihtemperatura, vrlo brzo zagrijati i to po itavom svom volumenu.


IV. t

eaj

152

a) b)

a) Urušavanje dijelova gra evine zbog produljenja eli nog nosa a u požaru

(nosa duljine 10 m, na temperaturi od 6000C produljit e se za cca 9 cm - DIN) b) Izduženje elika kao funkcija temperature

To ka taljenja elika je na temperaturi od 14500C.do 15000C.

Prema dostupnim podacima, gra evinska regulativa u Japanu ne dozvoljava datemperatura u eli nim konstrukcijama dosegne 3500C, jer je poznato da uobi ajenomuglji nom eliku pri toj temperaturi vrsto a iznosi svega 2/3 vrsto e koju ima pri sobnojtemperaturi. Zbog toga se po eo proizvoditi elik otporan na visoke temperature koje se javljajuu požaru (Fire Resistant Steel), koji ima višu granicu popuštanja pri povišenim temperaturamaod uglji nog elika, tj. naprezanje elika otpornog na požar, na temperaturi od 6000C, morasa uvati najmanje 2/3 vrijednosti pri ambijentalnoj temperaturi, a to je vrijednost od 217 N/mm2za Grada SM490A elik ija je granica popuštanja 325 N/mm2 , a vla na vrsto a 490 do610N/mm2.

Kod ambijentalne temperature vatrootporni elik ima performance i zavarljivost sli nuuglji nom eliku, tj. ima sli na kemijska svojstva kao i uglji ni elik s istim rasporedom vrsto e,ali ima dodatke kroma, molibdena i drugih dodataka za legiranje koji poboljšavaju granicupopuštanja kod visokih temperatura ( Sakumoto et al. 1992) [11]


velja

a 20

08

153

U Japanu se vatrootporni elik koristi za visoke zgrade, garaže, sportske dvorane,vanjske eli ne okvire i sli no. Upotreba vatrootpornog elika smanjuje troškove zaštite elika, aeli ni elementi mogu ak biti nezašti eni u slu aju kada temperatura elika ne e biti viša od

6000C.

Za sada se izvan Japana malo zna o vatrootpornom eliku i injenica je da niti jedanpravilnik niti standard u europskim zemljama ne predvi a svojim odredbama uporabuvatrootpornog elika u gra evinskim konstrukcijama.

Da bi se poboljšala svojstva eli nih konstrukcija u požaru, provodi se zaštita;obzidavanjem, ubetoniravanjem, žbukanjem, oblaganjem ili premazivanjem, a rje esofisticiranijim sustavima unutarnjeg hla enja profila vodom (vrijedi isklju ivo za zatvorenecijevne profile).

1.6. ALUMINIJ

Aluminij je poslije kisika i silicija najzastupljeniji element u zemljinoj kori. Dobiva sepreradom iz boksitne rude. On je jedini iz grupe lakih metala, koji se primjenjuje u nosivimkonstrukcijama. U graditeljstvu se vrlo rijetko upotrebljava bez dodataka budu i je vrlo mekan.Kao takav koristi se za izolacijska oblaganja uz uvjet da sredina nije agresivna. Za poboljšanjemehani kih karakteristika ( vrsto a, tehni ka granica popuštanja, plasti na svojstva itd.)postojanosti na koroziju i kemijske utjecajem poboljšanju sposobnosti oblikovanja i lijevanja,aluminij se oboga uje dodacima, naj eš e od 5 do 10%. Dodatnim obradama mogu sepoboljšati mehani ke karakteristike tako oboga enog aluminija koje se nazivaju aluminijskimlegurama. Koeficijent toplinskog izduženja za uobi ajene temperature od 20 do 1000C iznosi od24 10-6 do 27 10-6.

Aluminijske konstrukcije zna ajno su manje zastupljene, kao nosive konstrukcije, odeli nih. Najviše se u zgradarstvu koriste za nosive konstrukcije krovišta, ovješene fasade, ali i

za manje pješa ke i cestovne mostove te za sekundarne gra evinske elemente, kao što su naprimjer prozori, vrata i sli no.

U usporedbi s elikom, aluminij i aluminijske legure približno su tri puta laganije, aliimaju i isto toliko puta manji modul elasti nosti.

Aluminij je, kao i ostali metali, negoriv materijal, ali mu je to ka taljenja na 6600C(temperatura koja se u požaru postiže za desetak minuta) pa nezašti eni aluminij ne možeizdržati ni po etne požare.


IV. t

eaj

154

Me utim, pojavile su se ideje da bi tu nisku to ku taljenja aluminija i aluminijskih leguratrebalo iskoristiti kao prednost u požaru. Budu i se industrijski krovovi i vanjski zidovi estoizvode od aluminijskih obloga, one bi se mogle projektirati po principu da se rastope za vrijemeintenzivnog požara. To otvara gra evinu i omogu ava da dim i toplina iza u van objekta. Na tajna in dolazi do smanjenja temperaturnog optere enja na gra evinu i olakšava se gašenjepožara. Kao rezultat, konstrukcija gra evine mogla bi biti sa uvana i na taj na in bi se izbjeglakompletna rekonstrukcija gra evine ili ak njezino rušenje. U isto vrijeme aluminijski paneli neosloba aju niti jedan štetan plin u uvjetima požara.

1.7. ARMIRANI BETON

Armirani beton je gradivo nastalo sprezanjem betona i eli nih šipki. U nosivimgra evnim elementima eli ne se šipke raspore uju tako da preuzimaju uglavnom vla na ismi na naprezanja, a beton preuzima uglavnom tla na naprezanja. Upotrebljava se za nosivebetonske elemente optere ene savijanjem (plo e, grede, stupovi, zidovi, temelji) ili na vlak(zatege, dijelovi armiranobetonske rešetke, sidra).

Zagrijavanjem armiranobetonskih elemenata dolazi do promjena mehani kihkarakteristika materijala te do narušavanja me usobnog djelovanja (interakcije) betona i elika.

Dolazi do pove anja volumena i betona i elika, odnosno do širenja. Širenje betona ielika u požaru predstavlja složeni problem. Beton i elik imaju približno jednake temperaturne

koeficijente (temperaturni koeficijent betona ovisi o agregatu i iznosi TB = 7 10-6 do 14 10-6 , aelika i T = 12 10-6 1/K) zbog ega dolazi do neznatnog unutarnjeg naprezanja, ali samo pri

temperaturama od 0 do 4000C. Iznad 4000C dolazi do znatnog odstupanja temperaturnogponašanja ova dva materijala.

Naime u slu ajevima kada je armiranobetonska konstrukcija izložena višimtemperaturama od 4000C, dolazi do dilatacije armiranobetonskog elementa. eli na armaturase pod djelovanjem požara nastavlja linearno širiti i pokazuje ve e temperaturno izduženje odbetona. Dolazi do pojave naprezanja na tlak betona, a kod eli ne armature do istezanja. Natemperaturama preko 4000C beton izgubi vodu pa se samim time po inje skupljati, dok searmatura nastavlja linearno izduživati. U jednom trenutku dolazi do stvaranja pukotina u betonute do odvajanja eli ne armature od betonskog sloja. Armatura se po inje izvla iti, a nakon togadolazi do rušenja armiranobetonskih konstrukcija.


velja

a 20

08

155

Rezultate, dobivene eksperimentalnim putem, a koji se odnose na toplinsko širenjeelika i tri vrste betona možemo vidjeti na sljede em dijagramu.

Toplinsko širenje elika i betona na povišenim temperaturama [19]

Iz dijagrama je vidljivo da na po etnim temperaturama pa sve do oko 4500C postojimalo odstupanje od betona s kvarcnim ili vapnena kim agregatom u odnosu na elik koji imaskoro idealno linearnu karakteristiku. Me utim, kod betona s agregatom od ekspandiranogškriljca postoji veliko odstupanje u odnosu na ranije navedene materijale.

Na temperaturama višim od 4500C beton s kvarcnim agregatom pokazuje nagloodstupanje u odnosu na elik.

Beton s vapnena kim agregatom do temperature od oko 5000C sporije se širi i na tojtemperaturi koeficijent toplinskog izduženja iznosi isto kao i za elik. Me utim, na porastomtemperature do oko 6500C, beton s vapnena kim agregatom ima koeficijent od oko 0,085mm/mm, a elik oko 0.008 mm/mm.

Isto širenje, uzrokovano pove anjem temperature, kod ove dvije vrste materijalapostiže se opet na temperaturi od oko 7300C. Nakon toga beton pokazuje daleko manje širenjeu odnosu na elik, što pak povla i za sobom da se daljnjim porastom temperature elik širi, abeton s kvarcnim i vapnena kim agregatom se po inje polako skupljati.


IV. t

eaj

156

Beton od ekspandiranog, pjeskovitog škriljca znatno se razlikuje od drugih vrsta betona.On pokazuje linearnu karakteristiku širenja, ali u odnosu na elik ima daleko manji koeficijentizduženja. Na primjer, na temperaturi od oko 8700C koeficijent širenja za beton iznosi svega0.008 mm/mm, a za elik oko 0.012 mm/mm.

Prema dijagramima betona i elika za vrsto u, modul elasti nosti kao i njihovotemperaturno širenje, vidljivo je da beton pokazuje znatno bolje osobine pri izlaganjuvisokim temperaturama nego elik.

Beton, odnosno debljina zaštitnog sloja betona oko armature, ima veoma važnuulogu u pogledu vrsto e armiranobetonskih konstrukcija. Na temperaturama od oko 250 do4000C dolazi do kriti nog pada vrsto e armature, a elici koji se koriste za prednapinjanje kodtih temperatura trajno gube svoju elasti nost. Što je debljina zaštitnog sloja ve a, pad

vrsto e armiranobetonskih konstrukcija bit e manji jer je poznato da je beton dobartoplinski izolator.

Brzina razaranja betona u požaru doseže vrijednosti od 0.33 mm/min, tj. 20 cm/h. Kakostruktura betona puca i ljuska se, odnosno otvara se prema van, razaranje napreduje sve brže ibrže. Armatura postavljena samo nekoliko centimetara ispod površine, postaje izložena visokimtemperaturama i kompletno gubi svoju nosivost u podru ju požara, zbog utjecaja ekstremnovisokih temperatura. Na prvoj slici prikazana je armiranobetonska plo a od konvencionalnogbetona C25/30 (MB 30) nakon 2 sata ispitivanja na požar, a na drugoj se vidi ošte enostbetona koji je otpao u debljini od 9 cm i armatura koja se rastalila.


velja

a 20

08

157

a) b)

a) Armiranobetonska plo a izra ena od konvencionalnog betona nakon provedenog ispitivanja na požar [15]

b) Detalj betona i armature nakon ispitivanja na požar

Ukratko možemo re i da na ponašanje armiranog betona u požaru utje u sljede iimbenici:

1. Debljina zaštitnog sloja betona, koji štiti eli nu armaturu. Što je debljina zaštitnog sloja ve a, pad vrsto e armiranobetonskih konstrukcija je manji.

2. Dimenzija presjeka. Što je presjek masivniji, pad vrsto e je manji.

3. Vrsta agregata, vrsta cementa, vlažnost betona, poroznost betona, postotak armiranja, veli ina optere enja i drugo.

4. Vrsta i oblik armiranobetonske konstrukcije.

Ako je armiranobetonska konstrukcija pravilno izvedena, pri povišenim temperaturamastradat e samo površinski sloj, a jezgra presjeka sa zašti enom armaturom e i dalje ostatinosiva.


IV. t

eaj

158

1.8. STAKLO

Staklo je uglavnom najslabija to ka gra evine zahva ene požarom. To je smjesa višematerijala, od kojih su glavni:kvarcni pijesak, soda, vapnenac i dolomit; tali se na temperaturi do1.5000C. Tla na vrsto a je oko 700 do 800 MPa, vrsto a na savijanje 30 do 90 MPa. Ponašase krto, osim kad je prednapeto.

Oduvijek je postojala želja ili nužnost da se u zidove, kojima se ome uju prostori,postave otvori koji propuštaju svjetlost, npr. u unutarnjim protupožarnim zidovima ili u zidovimakoji hodnike ome uju kao putove za evakuaciju, a da se pritom osigura protupožarna zaštita.

Prema HRN DIN 4102 dio 13. to se može ostvariti uporabom dva tipa stakla, tj. F i Gstakla.

Prodor topline i dima kroz G i F staklo


velja

a 20

08

159

G–zastakljenje je konstrukcijski izvedeno tako da zaustavlja prolaz plamena i dima, aline zaustavlja prolaz infracrvenog zra enja. Staklo klase G zadovoljava sve kriterije osim kriterijaprenošenja topline na drugu stranu. Koristi se kod dimonepropusnih barijera, a ne kodnepropuštanja požara.

Za G-zastakljenja, koja ne podliježu ograni enju temperature na suprotnoj strani odvatre, mogu se koristiti sljede e vrste stakla:

armirano lijevano staklo i armirano staklo za ogledala od oko 6 mm debljine s uglavnom u sredini smještenom, to kasto zavarenom mrežom od žice;

profilno staklo sa ži anim uloškom; staklene cigle prema HRN DIN 18175 prednapeto float-staklo; borosilikatno staklo, prednapeto; višeslojna stakla s me uslojem od vodenog silikatnog stakla; višeslojna stakla s folijom izme u.

Kod armiranog stakla i zidova od staklenih cigli ome enje prostora realizira se tako štose dijelove stakla, koji su pod temperaturama požara prijevremeno pukli, ži ana mreža,odnosno armirane fuge drže da se ne raspadnu dok taljenjem stakla ne nastanu otvori uzastakljenju.

Kod prednapetog stakla pucanje staklenih plo a sprje ava se pomo u specijalnonamještene prednapetosti razlikama u napregnutosti izme u hladnog dijela u utoru i zagrijanogogledala (proizvo a i stakla provode prednapinjanje stakla tijekom proizvodnje); zakazivanjetako er nastupa zbog temperaturom uvjetovanog taljenja stakla.

Kod borosilikatnog stakla s prednapetoš u radi se o staklima s bitno manjimkoeficijentom toplinskog rastezanja, koji pomaže kod sprje avanja pucanja i bitno povoljnijomviskoznoš u koja taljenje omogu uje tek kod viših temperatura nego je to slu aj kod float-stakla.(izdrže u požaru 60 do 120 minuta).

Višeslojna stakla stvaraju izolacijski sloj te se u svom zaštitnom djelovanju približavajuodgovaraju im staklima za F-zastakljenja.

Budu i da su ova stakla, osim posljednjih navedenih višeslojnih stakala, u velikoj mjeripropusna za zra enje, mogu se koristiti samo okviri koji se ne mogu zapaliti isijavanjem topline,npr. elik, beton, gips-kartonske plo e, plo e od kalcijeva silikata, drvo zašti eno od zapaljenja.Posebna su posebna sredstva brtvljenja kako plamen ne bi mogao prodrijeti progaranjem brtve.


IV. t

eaj

160

Podru je primjene G–zastakljenja je ugradnja u zidove hodnika kod kojih zbog bo nogome enja putova za evakuaciju postoji zahtjev F30 , istina samo u visinama iznad 1.80 m kakobi hodnik ostao uporabljiv u sjeni zraka jer u ovom podru ju ne e do i do propaljenja akopostoje negorive obloge zidova i stropova sukladno zahtjevima koji se postavljaju za putove zaevakuaciju.

F–zastakljenje tijekom požara nabubri i tako kompletno sprje ava prodor toplinskeenergije požara u drugu prostoriju. Ovo staklo tako er zaustavlja i prodor dima. Staklo klase Fupotrebljava se kod izrade staklenih vrata otpornih na požar kad to zahtijevaju arhitektonskirazlozi. Pri ispitivanju pokazuju iste rezultate kao i protupožarni zidovi ili protupožarne pregrade.

Ova zastakljenja su pri normalnim temperaturama, prema podacima proizvo a a, i kodpadanja sun evih zraka, potpuno prozirna, a kod djelovanja visokih temperatura (požara)moraju, uz ome enje prostora, razviti i djelovanje koje apsorbira isijavanje topline kako bi nastrani okrenutoj prema vatri mogla održati ograni enje temperature.

Postoje sljede e vrste F-zastakljenja:

višeslojna stakla od float-stakla s me uslojevima od natrijeva silikata (vodeno staklo);

plo e u na inu izvedbe višeslojnih izolacijskih zastakljenja s punjenjem gela u me uprostorima izme u prednapetog stakla.

Zaštitno djelovanje F-protupožarnih zastakljenja zasniva se na sljede em:

Stvaranjem pjene natrijeva silikata nakon pucanja svake staklene plo e smješteneispred, odnosno reakcijom punjenja gela, do ega dolazi zbog temperature požara, javlja se, uzizolaciju isijavanja topline, tolika toplinska izolacija da posljednja strana okrenuta od vatre ostajesa uvana kod ome ivanja prostora. S pove anjem broja slojeva i sendvi a s gelom izme u njih,pove ava se vatrootpornost stakla.


velja

a 20

08

161

Vrata nakon požara ostakljena F-zastakljenjem

Ukoliko i na stražnju stranu zastakljenja vatra prerano djeluje, s pucanjem ispredspomenute plo e dolazi do zakazivanja protupožarnog zastakljenja. S ovim se može ra unatiako su u zidu nedovoljno zašti eni otvori, kao npr. vrata koja ne osiguravaju ome enje prostorakoje je dostatno za vrijeme klasifikacije zida. Osim toga i konstrukcija zastakljenja mora biti takooblikovana da se mogu prihvatiti sile zatvaranja koja dolaze iz vrata te sile deformiranja koje sejavljaju za vrijeme požara.

Budu i da stakla F-zastakljenja pokazuju nakon vremena klasifikacije na suprotnojstrani od vatre temperature površine ispod 1000C, može se za konstrukciju okvira koristiti drvodovoljne debljine (zbog ponašanja prilikom izgaranja uglavnom tvrdo drvo), što arhitektima dajeraznovrsne mogu nosti oblikovanja.

1.8.1. NAJ EŠ E KORIŠTENA STAKLA U GRA EVINAMA I NJIHOVO PONAŠANJE U POŽARU

Prozorsko (jednostruko) staklo - sastoji se od jedne staklene površine debljine od 4 mmnaviše. Vrlo je neotporno na visoke temperature pa brzo puca, što omogu ava izlaz dima i vatreiz prostorija u kojima je požar, ali i dovod svježeg zraka koji pospješuje gorenje.

IZO staklo obi no- (dvostruko, trostruko staklo) sastoji se iz dvije ili više staklenihpovršina, izme u kojih se nalazi zra ni sloj. Ovo stakla se razlikuje po debljini (od 20 mm do 36mm). Vanjsko staklo može biti kaljeno, a unutarnje obi no. Ponašanje u požaru je sli no kao ikod jednostrukog stakla.


IV. t

eaj

162

IZO staklo tvrtke Schott – staklo debljine 16 mm. Sastoji se uglavnom od sigurnosnogstakla debljine 8 mm, koje se nalazi s vanjske strane, PVB-folije debljine 1,52 mm i PYRAN Sprotupožarnog stakla klase E 30, debljine 8 mm. Prostor izme u stakla je ispunjen plemenitimplinom kriptonom. [29]

Armirano (ži ano) staklo - je ravno staklo s ili bez uzorka. Ži ana mreža unutar staklaomogu uje koheziju stakla u slu aju razbijanja. Takvo staklo ima vatrootpornost do 30 minuta.Koristi se za ostakljivanje vrata na stubištima i ostalim izlazima za evakuaciju, kao i naprozorima kroz koje bi se mogao prenijeti požar.

Vatrootporno staklo - je prozirno, višeslojno staklo, koje se sastoji od iz nekolikoslojeva. Kod povišene temperature i u vremenu od 30, 60, 90 ili 120 min, slojevi se šire ipretvaraju u vrsti i kompaktni "štit", koji za vrijeme požara ne propušta požar, dim ili vru e pare,zatim ne provodi toplinu. Ovo staklo osigurava susjedne prostorije od požara, kao i sigurnuevakuaciju ljudi. Vatrootporna stakla se koriste za sve objekte, koji osim potrebnog prirodnogsvjetla i vidljivosti, moraju zadovoljiti i uvjet vatrootpornosti.

Staklena opeka (staklena cigla) - je gotovo zaboravljeni gra evni materijal iz prošlosti,no u posljednje vrijeme ovaj materijal ponovno zauzima svoje mjesto u podru ju gradnje,poglavito kad je rije o definiciji arhitekture dnevnog svjetla u stambenim i poslovnim prostorima.Ve ina staklenih opeka danas ispunjava europske norme protupožarne zaštite G30 i G60, aspecijalne staklene opeke podižu ove standarde na još ve u razinu i to do klase zaštite G90 iG120.


velja

a 20

08

163

a) b)

a) Obi no prozorsko staklo nakon požara b) Prozor ostakljen staklenim opekama nakon požara

Sigurnosno staklo – koje se koristi kao zaštita od jakih udarca (vatrenog oružja,eksplozije, …) ne preporu a se kao zaštita od požara jer se teško razbija i tako se sprje avabrzi ulazak u prostoriju i eventualno potrebna evakuacija.

Osim oznaka F i G, za staklo, prema europskoj normi EN 12150, nalazimo oznake E(cjelovitost), EI (cjelovitost i toplinska izolacija), EW (cjelovitost i ograni enje isijavanja topline)


IV. t

eaj

164

1.9. PROTUPOŽARNE TKANINE

Moderne tehnologije proizvodnje materijala omogu uju proizvodnju vatrootpornihtkanina koje nalaze sve ve u primjenu u gra evinama, a u svrhu zaštite od požara. To sutkanine razli itih gusto a i težina, razli itih uzoraka i kvalitete, a sve se može odrediti premapotrebama i željama arhitekata.

Protupožarne tkanine napravljene su iz posebnih, premazom oja anih, staklenihmrežica, negorive su u klasi A1 materijala i mogu podnijeti duže od jednog sata temperaturuvišu od 10000C.

Koriste se za izvo enje dimnih sektora te za odjeljivanje požarnih sektora u slu ajuprolaza tehnološke trake kroz protupožarni zid. Danas na tržištu postoji razra en niz sustavazatvaranja tehnoloških otvora pomo u negorivih tkanina.

Sve se više zahtijevaju i dekorativne tkanine koje ne ugrožavaju ljude u zgradamamasovnog okupljanja kao što su diskoteke, koncertne dvorane, kina, kazališta i velesajamskehale. U ovim se zgradama, temeljem sve zahtjevnijih propisa, provode se posebne mjere zaštiteljudi, jer ne treba smetnuti s uma da je zaštita života uvijek na prvom mjestu, kako u preventivitako i u operativi. Tako se u Njema koj danas koriste negorive tkanine za izradu zaštitnihzavjesa na pozornicama ili za izvedbu privremenih laganih krovova i tendi, dekoracija prostora iliza zaštitu od sunca. Treba posebno napomenuti da su ove tkanine ujedno i dobri apsorberizvuka.

U bolnicama i domovima za starije osobe od ovih se tkanina danas izra uju zavjese naprozorima ili paravani u bolnicama i sli nim objektima te svi tekstilni dijelovi namještaja.

Osim opisanih izolacijskih materijala za zaštitu od požara koji su interesantni zadekoraciju, danas postoji itav niz materijala kojima se zašti uju razli iti cjevovodi i drugeinstalacije kod prolaza kroz protupožarne konstrukcije.


velja

a 20

08

165

2. ISPITIVANJE PONAŠANJA GRA EVINSKIH MATERIJALA U POŽARU TE NJIHOVAKLASIFIKACIJA

Sve fizikalne i/ili kemijske promjene materijala pri izloženosti požaru nazivaju sepožarnim zna ajkama materijala, a naj eš e se odnose na gorivost, zapaljivost, brzinu širenjaplamena, gorivo otkapavanje materijala, sposobnost stvaranja dima i otrovnih plinova i toplinskumo . Ovaj skup relevantnih osobina materijala, bitan s aspekta doprinosa materijala širenju irazvoju požara te kona nog djelovanja na ljude i okoliš, poznat je u literaturi pod pojmomreakcije na vatru (reaction to fire).

Stanje regulative u Hrvatskoj danas je vrlo složeno. U podru ju zaštite od požara nasnazi su preuzete njema ke DIN norme skupine HRN DIN 4102 od 1–18, a Hrvatska tako erpreuzima nove europske norme, na što se obvezala potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju izme u Republike Hrvatske i Europske unije. Naime, Tehni ki odbor TO 92 priHrvatskom zavodu za norme predložio je preuzimanje svih dosad donesenih europskih normi izpodru ja zaštite od požara koje obuhva aju niz normi iz podru ja reakcije na vatru (me ukojima je i HRN EN 13823 tzv. SBI test) i iz podru ja otpornosti na požar. Preuzete stare JUSnorme (HRN norme) povu ene su iz uporabe, ali su još uvijek na snazi dok se ne promijenepravilnici koji ih citiraju.

Uskla ivanje tehni ke regulative s europskom je ujedno i prilika da se postoje atehni ka regulativa iz podru ja zaštite od požara ujedna i i dopuni posebice u dijeluprojektiranja i procedura kontrole projektne dokumentacije koju je, uz druge promjene,neophodno dopuniti revizijom projekta zaštite od požara. [20]

S jedne strane se postavljaju zahtjevi glede gra evnog materijala kao površinegra evnih elemenata, npr. kod stropnih i zidnih obloga, dakle ponašanje materijala kodneposrednog dodira s plamenom ili kod isijavanja topline, a s druge strane kao konstrukcijskogsastavnog dijela gra evnog elementa, tj. i za materijale u unutrašnjosti gra evnog elementa.Kod ispitivanja i klasificiranja gra evnih materijala ne prave se nikakve razlike.

Da bi se gra evni materijali mogli razvrstati prema ponašanju u požaru, oni se morajuispitati, a u Hrvatskoj se ponašanje gra evnih materijala u požaru ocjenjuje i klasificira premaHRN DIN 4102 dio 1.


IV. t

eaj

166

Klasifikacija materijala na negorive i gorive ne opisuje isto ponašanje materijala, jerponašanje, kod normativnog ispitivanja kao i kod stvarnog djelovanja požara, ovisi izme uostalog o obliku, o specifi noj površini i masi, povezanosti s drugim materijalima, o vezivnimmaterijalima i tehnici ugradnje. Sve se to mora uzeti u obzir tijekom ispitivanja i ocjenjivanja tena kraju u dokazima ispitivanja. Odatle proizlazi da dokazi vrijede samo za ispitivani gra evnimaterijal, odnosno povezane gra evne materijale. Neka nova povezivanja gra evnih materijalamogu pokazati neko sasvim druga ije, a kod gorivih materijala i nepovoljnije ponašanje upožaru.

2.1. PONAŠANJE GRA EVNIH MATERIJALA U POŽARU I NJIHOVA KLASIFIKACIJAHRN DIN 4102 DIO 1

Prema ponašanju gra evnih materijala u požaru, sukladno normi HRN DIN 4102 dio 1gra evni materijali razvrstavaju se na sljede e klase:

KLASA PONAŠANJE U POŽARU A

A1A2

negorivi gra evni materijali

BB1B2B3

gorivi gra evni materijali teško zapaljivi gra evni materijali normalno zapaljivi gra evni materijali lako zapaljivi gra evni materijali

Kratice i nazivi mogu se upotrijebiti samo ako je ispitivanje ponašanja gra evnihmaterijala u požaru obavljeno prema ovoj normi.

2.1.1. ODRE IVANJE KLASA GRA EVNIH MATERIJALA

POŽARNIM ISPITIVANJEM

Pripadnost gra evnih materijala odre enoj klasi mora se dokazati potvrdom na temeljuispitivanja gorivosti prema normi. Materijali se u pravilu ispituju bez zašti enih rubova.


velja

a 20

08

167

BEZ POŽARNIH ISPITIVANJA

Materijali navedeni u HRN DIN-u 4102 dio 4 uvrštavaju se u odgovaraju u klasu netraže i daljnje dokaze. Radi se o standardiziranim gra evnim materijalima ije ponašanje upožaru bez sumnje proizlazi iz svojstava koje su navedene u normama. Na primjer beton iopeka su materijali klase A1, lake gra evne plo e od drvene vune i tvrdi PVC pripadaju klasiB1, dok drvo i plo e od piljevine d=2 mm pripadaju klasi B2.

DRUGA IJIM ISPITIVANJEM

Materijali kojima se klasa, s obzirom na ponašanje u požaru, ne može pouzdanoodrediti ispitivanjem prema ovoj normi, mogu se dodatno ispitati drugim ispitnim postupcima.

Pojedinim propisima odre ena je mogu nost primjene gra evinskih materijalaodre enih klasa gorivosti. Na elno, hrvatski propisi, kada je rije o zaštiti od požara, donedavnonisu dopuštali primjenu gorivih materijala, a u europskim propisima ova zabrana odnosi samona lako zapaljive materijale (prema preuzetoj normi HRN DIN 4102, to su gra evinski materijaliklase B3). Materijali ostalih klasa mogu se u europskim zemljama primjenjivati selektivno, štoovisi o mjestu njihove ugradnje.

U hrvatskim propisima, preuzimanjem DIN norma, tako er je otvorena mogu nostselektivne primjene gorivih materijala, što se prije svega odnosi na primjenu materijala klase B1(kod podnih obloga i izolacija za klimatizacijske i ventilacijske kanale). Primjerice, u lanku 15.Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata NN 100/99.) navodi se da se podovisigurnosnog izlaznog puta mogu oblagati i materijalima klase gorivosti B1, a podovi pristupnogputa i materijalima klase gorivosti B2.

Odre eni broj gra evinskih materijala ne mora se ispitivati (kamen, elik, drvo i sl.), jerprema normi HRN DIN 4102, dio 4, postoji mogu nost tabli nog odre ivanja klase gorivostigra evinskog materijala.

Primjerice, prema navedenoj normi u klasu B1 (teško zapaljivi materijali razvrstavaju se:opeka, hrastov parket; PVC podne obloge (ako su izvedene prema DIN-u 16 950) i dr. U klasuB2 (normalno zapaljivi materijali) razvrstavaju se drvo i materijali od drveta približne gusto eod 400 kg/m3 i debljine 2mm , linoleum obloge izra ene prema DIN-u 18 171, elektri ni vodovii dr.


IV. t

eaj

168

2.1.2. HRVATSKE NORME ZA ISPITIVANJE POŽARNIH SVOJSTAVA GRA EVINSKIH MATERIJALA(HRN DIN I HRN)

Prema preuzetim DIN normama požarne zna ajke gra evinskih materijala ispituju seprema metodama utvr enim ovim hrvatskim normama:

1. HRN DIN 4102-1

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 1.dio: Gra evna gradiva - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja

2. HRN DIN 4102-8

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 8.dio: Malo ispitno mjesto

3. HRN DIN 4102-14

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 14. dio: Podne obloge i podni premazi – Odredbe o širenju plamena pod djelovanjem izvora toplinskog zra enja

4. HRN DIN 4102-15

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata pri požaru - 15. dio: Požarno okno

5. HRN DIN 4102-16

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru -16. dio: Provedba ispitivanju u požarnom oknu

6. HRN DIN 4102-17

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata pri požaru – 17. dio: Talište izolacijskih gradiva s mineralnim vlaknima - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja

7. HRN DIN 4102-18

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 18. dio: Vatrootporne pregrade - Dokaz svojstva "automatsko zatvaranje" (ispitivanje funkcije trajanja)


velja

a 20

08

169

8. HRN DIN 53436-1

Stvaranje termi kih elemenata razgradnje gradiva zbog dovoda zraka i njihovo toksikološko ispitivanje - 1. dio: Ure aj za razgradnju i odre ivanje ispitne temperature

9. HRN DIN 53436-2

Stvaranje termi kih elemenata razgradnje gradiva zbog dovoda zraka i njihovo toksikološko ispitivanje - 1. dio: Postupak u svrhu tehni kerazgradnje

10. HRN DIN 53436-3

Stvaranje termi kih elemenata razgradnje gradiva zbog dovoda zraka i njihovo toksikološko ispitivanje - 3. dio: Postupak u svrhu inhalacijsko-toksikološkog ispitivanja.

Požarne zna ajke mogu se za gradiva utvr ivati i bez ispitivanja pod uvjetimanavedenim u hrvatskoj normi:

1. HRN DIN 4102-4

Ponašanje gra evnih materijala i gra evnih elemenata u požaru - 4. dio: Sastav i primjena klasificiranih gra evnih gradiva, gra evnihelemenata i posebnih gra evnih elemenata.

Požarne zna ajke gra evnih gradiva u pogledu gorivosti i brzine širenja plamena moguse još uvijek ispitivati i prema preuzetim JUS normama, iako su te norme povu ene iz uporabe:

1. HRN U.J1.040. – Tehni ki uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanjegorivosti materijala

2. HRN U.J.1.060 - Zaštita od požara. Odre ivanje brzine širenja plamena.


IV. t

eaj

170

2.2. KLASIFIKACIJA PONAŠANJA GRA EVNIH MATERIJALA U POŽARU U OKVIRU EUROPSKOG STANDARDIZIRANJA (CEN) – REACTION TO FIRE

2.2.1. METODE ISPITIVANJA REAKCIJE NA POŽAR [20]

Metode ispitivanja reakcije na požar koje se primjenjuju za klasifikaciju proizvoda:

HRN EN ISO 1716:2002 Ispitivanje reakcije na požar gra evnihproizvoda – Odre ivanje toplinskog potencijala (Bomb calorimeter),

HRN EN ISO 1182:2002 Ispitivanje reakcije na požar gra evnihproizvoda – Ispitivanje negorivosti (Non combustibility-Small furnace test),

HRN EN ISO 11925-2:2002 Ispitivanje reakcije na požar – Zapaljivost gra evnih proizvoda izloženih izravnom djelovanju plamena – 2.dio: Ispitivanje pojedina nim izvorom plamena (Small flame test),

HRN EN 13823 Ispitivanje reakcije na požar gra evnih proizvoda – Gra evni proizvodi izuzev podnih obloga izloženi termi komoptere enju od pojedina nog goru eg elementa (Single burning item test).


velja

a 20

08

171

2.2.1.1 HRN EN ISO 1716 ODRE IVANJE TOPLINSKOG POTENCIJALA

Metoda ispitivanja prema HRN EN ISO 1716 se upotrebljava za europsku klasifikacijuproizvoda klasa A1 i A2. Ispitni uzorak poznate mase se izlaže djelovanju visoke temperaturepod standardiziranim uvjetima. Mjernim ure ajem se odre uje potencijalni maksimum totalnogosloba anja topline.

.

Slika 1. Ure aj za ispitivanje toplinskog potencijala prema HRN EN ISO 1716


IV. t

eaj

172

2.2.1.2 HRN EN ISO 1182 ISPITIVANJE NEGORIVOSTI

Metoda ispitivanja prema HRN EN ISO 1182 se upotrebljava za europsku klasifikacijuproizvoda klasa A1, A2, A1f1 i A2f1. Mjernim ure ajem se dokazuje negorivost gra evnogmaterijala, odnosno da ni pod uvjetima potpuno razvijenog požara ne doprinosi ili samozanemarivo malo doprinosi požaru, a u fazi razvijanja požara bez širenja požara izvan podru japrimarnog požara.

Slika 2. Ure aj za ispitivanje negorivosti prema HRN EN ISO 1182


velja

a 20

08

173

2.2.1.3 HRN EN ISO 11925-2 ZAPALJIVOST GRA EVNIH PROIZVODA IZLOŽENIH IZRAVNOM DJELOVANJU PLAMENA

Ovim ispitivanjem se definiraju proizvodi euroklasa B, C, D i E. Karakterizira ga maliplamen iz plamenika koji je smješten blizu uzorka, koji se aplicira na uzorak 15 do 30 sekundi.Zapaljenje se snima kao pojava održavanja plamena (>3 s). Uzorak je dimenzija 90mm ×250mm visine (slika 3.). Širenje plamena se snima kada plamen zahvati 150 mm iznad to ke nakojoj se primijenio plamenik.

Slika 3. i 4. Uzorak i pe za ispitivanje prema HRN EN ISO 11925-2


IV. t

eaj

174

2.2.1.4 HRN EN 13823 GRA EVNI PROIZVODI IZUZEV PODNIH OBLOGA IZLOŽENI TERMI KOM OPTERE ENJU OD POJEDINA NOG GORU EG ELEMENTA (SBI TEST)

SBI test oponaša toplinski udar nastao prilikom gorenja samostalnog elementa, koji senalazi u kutu izme u zidova izvedenih od ispitivanog materijala. Koli ina topline i dima oduzorka proizvedenih tijekom gorenja odre uje se mjerenjem odre enih parametara u cijevi zaodvod dima. Osnovni princip SBI ure aja prikazan je na slici 5., a na slikama 6. i 7. se vidipriprema uzorka za ispitivanje prema SBI testu.

Slika 5. Ure aj za ispitivanje prema HRN EN 13823 – SBI test

uzorak

plamenikpropanski

stijenanegoriva

okvirfiksni

plinovaispuh

Tperatureporast temdimaaproizvodnj

V)(m, tokabrzinaCO,CO

RHR

2


velja

a 20

08

175

Slika 6. i 7. Priprema uzorka za ispitivanje prema SBI testu

Na osnovu prora unatih parametara vrši se klasifikacija proizvoda s obzirom na reakcijui otpornost na požar. SBI metoda je u skladu s odlukom komisije Europske Unije koja uvjetujepodjelu na euroklase za odre ivanje reakcije gra evinskih proizvoda na požar.

Klasifikacija je odre ena sa sedam klasa: A1, A2, B, C, D, E, F. SBI test je mjerodavanu klasifikaciji proizvoda klasa A2, B, C, D izuzev podnih obloga. Kriteriji za Euroklase suprikazani u tablici.

EuroklasaSBI test - FIGRAmax. (W/s)

Small Flame test min. t do 150 mm

O ekivani rezultat prema Room/Corner testu

A1 - - nema doprinosa požaru

A2 120 - nema širenja požara (flashover), doprinos ograni en

B 120 60 s nema širenja požara

C 250 60 s nema širenja pri 100kW, ali ima pri 300 kW

D 750 60 s nema širenja za < 2min pri 100kW

E > 750 20 s širenje < 2min F nije ispitano nije ispitano

Tablica: Kriteriji za Euroklase [20]


IV. t

eaj

176

Euroklasa Cilj sigurnosti koji se želi posti iKlasa prema

HRN DIN 4102 - 1

A1 niti pod uvjetima potpuno razvijenog požara ne doprinosi požaru

A1

A2 i pod uvjetima potpuno razvijenog požara samo zanemarivo malo doprinosi požaru; u fazi razvijanja požara bez širenja požara izvan podru ja primarnog požara

A2

B u fazi razvijanja požara bez širenja požara izvan podru ja primarnog požara te vrlo malo doprinosi požaru

B1

C pod uvjetima požara u fazi razvijanja vrlo ograni eno širenje požara i ograni eno osloba anje energije i mogu nost zapaljenja

D pod uvjetima požara u fazi razvijanja ograni eno širenje požara i prihvatljivo osloba anje energije i mogu nost zapaljenja

B2

E kod izuzetno malog požara (plamen šibice) prihvatljivo ponašanje u požaru (zapaljivost, širenje požara)

F bez zahtjeva glede ponašanja u požaru B3

Euro klase i njihova dodjela klasificiranju prema HRN DIN-u 4102-1

Prikaz ponašanja pojedinih gra evnih materijal u požaru pokazao je da nije uvijekpresudno da li je materijal negoriv ili goriv ve kakvo je njegovo ponašanje podutjecajem temperatura u požaru.

Neki materijal može biti goriv (npr. drvo), a da usprkos tome odolijeva daleko boljetemperaturama u požaru nego materijal koji je negoriv ( elik).


velja

a 20

08

177

3. LITERATURA:

[1] Simovi , V., Leksikon gra evinarstva, MASMEDIA, Zagreb, 2002.

[2] Fišter, Stj., Kopri anec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.

[3] Gulan, I., Protupožarna tehnološka preventiva, NADING, d.o.o., Zagreb, 1997.

[4] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977.

[5] Kosti , V., Preventivna zaštita od požara, Beograd, 1968.

[6] Warrington Fire Reserch, Literature Review on the Contribution of Fire Resistant Timber Construction to Heat Realease Rate

[7] Malhorta, H.L., Design of Fire-Resisting Structures, Surrey University Press, 1982.

[8] Šimetin, V., Zaštita zgrada od požara, Gra evinski kalendar, Gra evinski institut, 1982.

[9] Stipanovi , I., Bjegovi , D., Planinc, M., Betoni specijalnih namjena – betoni pove ane otpornosti na požar, Materijali i tehnologijski razvoj / Filetin, T.(ur.). - Zagreb : Akademija tehni kih znanosti Hrvatske , 2002. 175-183.

[10] Bjegovi , D., Carevi , M., Drakuli , M., Stipanovi , I., Utjecaj velikih požara u europskim tunelima na pristup projektiranju mjera zaštite od požara, Sigurnost u okolišu i graditeljstvu (SOG) 2002., Šibenik, Solaris 9.-11.05.2002.

[11] http://www.mace.manchester.ac.uk

[12] http://www.fyslab.hut.fi/~tko/Rak-43.521/Lecture_11a.ppt#259,1, Introduction to Eurocode Structural Fire Engineering

[13] http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1719/12-specijalni_betoni_2.pdf

[14] http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1719/11-specijalni_betoni_1.pdf

[15] Stipanovi , I., Bjegovi , D., Ponašanje betona u požaru, Sabor hrvatskih graditelja, Cavtat, 2004.

[16] Phan, L.,T.,, Carino N.,J., Fire performance of high strength concrete: Research needs, www.fire.nist.gov.

[17] http://www.concretefireforum.org.uk/Files/CFF_Chana_Apr06.pps#256,1


IV. t

eaj

178

[18] Androi , B., Dujmovi , D., Džeba, I., Metalne konstrukcije 1, Institut gra evinarstva Hrvatske, Zagreb, 1994.

[19] Vidakovi , M., Požar i arhitektonski inženjering, Fahrenheit, Beograd, 1995.

[20] Stipanovi , I., Bjegovi , D., Carevi , M., Klasifikacija materijala s obzirom na djelovanje požara, Zbornik radova "Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Hrvatski inženjerski savez, Zagreb, 2004.

[21] Bobinec-Naprta, D., Zaštita od požara i eksplozija, Zbirka propisa, Nading, Zagreb, 2001.

[22] Carevi , M., Juki , P., Serti , Z., Šimara, B., Tehni ki priru nik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002.

[23] http://www.vitro.hr/glass.asp?id=13

[24] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl. urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000.

[25] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl. urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000.

[26] http://www.effertz.pl

[27] Bobinec-Naprta, D., Gra evinska protupožarna preventiva – bitni dio projektne dokumentacije, Nading, Zagreb, 2001.

[28] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vije a89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Gra evni godišnjak '99, Hrvatski savez gra evinskih inženjera, Zagreb 1999.

[29] http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200704/11.pdf

[30] PROMAT – priru nik gra evinske i tehni ke protupožarne zaštite, Zagreb, 2005.

Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - graditeljski odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture

velja

a 20

08

179BILJEŠKE


IV. t

eaj

180 BILJEŠKE


velja

a 20

08

181BILJEŠKE


IV. t

eaj

182 BILJEŠKE


velja

a 20

08

183BILJEŠKE

Za Vas profesionalno osmišljavamo vizualni identite u komunikaciji s tržištem preko medija

Naru ite od nas:

• reklamu - novinsku, radijsku ili televizijsku• estitke, kalendare i ostale potrepštine a impresioniranje suradnika

Mi emo Vam osmisliti i organizirati:

• Sadržaj za emisiju - bit emo Vam kreativni producenti

• Konferenciju ili promociju - sa aktivnim programom i dobrom pri om

• Filmski, knjižni i animirani festival sa PR-om, to radimo i za izložbe

Izdajemo:

• Samo knjige, brošure i asopise - nikad prijatelje i partnere

• Radimo prijelome i pripreme, ali ne za bolnice

www.astudio.hr

Documents

Stručni smjer: ĐEVINA IV. tečaj EVINAseminar.tvz.hr/materijali/materijali4/TVZ4_Gradjevina.pdf · Tehniþko vleuþilište u Zagrebu - graditeljski odjel Program struþnog usavršavanja