STRUČNI RAD - df.uns.ac.rs · PDF filemoć rožnjače različita u raznim meridijanima. Коd astigmatizma ne postoji jedna žiža već dve žižne linije koje odgovaraju glavnim

Embed Size (px)

Citation preview

  • UNIVERZITET U NOVOM SADU

    PRIRODNO MATEMATIKI FAKULTET

    DEPARTMAN ZA FIZIKU

    STRUNI RAD

    A S T I G M A T I Z A M

    refrakciona anomalija i odnos astigmatizma i presbiopije

    Mentor: Kandidat:Doc. dr eljka Cveji Seka Dambazovski Alori

    Novi Sad, 2012.

  • 1

    SADRAJ

    Uvod..................................................................................................................................................... 3

    1. ASTIGMATIZAM......................................................................................................................... 41.1. Definicija................................................................................................................................... 41.2. Objanjenje astigmatizma ......................................................................................................... 4

    2. ASTIGMATINO OKO ANATOMSKO-OPTIKA RAZMATRANJA ............................ 52.1. Astigmatizam ronjae cornealni astigmatizam..................................................................... 52.2. Fizioloki astigmatizam............................................................................................................. 62.3. Astigmatizam soiva lentalni ................................................................................................. 62.4. Totalni astigmatizam................................................................................................................. 7

    3. PODELA ASTIGMATIZMA ....................................................................................................... 83.1. Podela prema etiologiji.............................................................................................................. 83.2. Podela prema zakrivljenosti glavnih meridijana mrenjae...................................................... 83.3. Nepravilni astigmatizam-astigmatismus iregularis ................................................................... 83.4. Pravilni astigmatizam astigmatismus regularis ...................................................................... 83.4.1. Vrste pravilnog astigmatizma................................................................................................. 93.5. turmov konoid ....................................................................................................................... 11

    4. OTRINA VIDA I ASTIGMATIZAM ...................................................................................... 124.1. Ambliopija............................................................................................................................... 124.2. Stereoskopsko vienje............................................................................................................. 12

    5. KLINIKA SLIKA ASTIGMATIZMA .................................................................................... 135.1. Simptomi i znaci astigmatizma ............................................................................................... 14

    6. DIJAGNSTIKA ASTIGMATIZMA ....................................................................................... 156.1. Subjektivne metode odreivanja astigmatizma....................................................................... 156.2. Objektivne metode odreivanja astigmatizma ........................................................................ 17

    7. UESTALOST POJAVE ASTIGMATIZMA .......................................................................... 207.1. Zavisnost astigmatizma od uzrasta i pola................................................................................ 207.2. Prognoza astigmatizma ........................................................................................................... 20

    8. AKOMODACIJA......................................................................................................................... 218.1. Akomodacija i astigmatizam................................................................................................... 228.2. Akomodacija i presbiopija ...................................................................................................... 23

    9. PRESBIOPIJA ............................................................................................................................. 249.1. Definicija i opisivanje ............................................................................................................. 249.2. Klasifikacija presbiopije.......................................................................................................... 249.3. Faktori rizika ........................................................................................................................... 259.4. Opti znaci, simptomi i komplikacije...................................................................................... 259.5. Testovi za prezbiopiju ............................................................................................................. 269.6. Odnos miopije i presbiopije, hipermetropije i astigmatizma .................................................. 26

  • 2

    10. KOREKCIJA ASTIGMATIZMA I PRESBIOPIJE .............................................................. 2710.1. Korekcija presbiopije ............................................................................................................ 2710.2. Korekcija astigmatizma......................................................................................................... 2810.3. Transpozicija soiva .............................................................................................................. 30

    11. KOREKCIJA ASTIGMATIZMA KAD SE POJAVI PRESBIOPIJA................................. 31

    ZAKLJUAK................................................................................................................................... 32

    LITERATURA................................................................................................................................. 33

    BIOGRAFIJA................................................................................................................................... 34

    P r i l o g :OPTOMETRIJSKI KARTONI...................................................................................................... 35

  • 3

    UVOD

    Najvei deo nae percepcije spoljanje sredine dolazi preko ula vida. Oko je organ vida koji namomoguava da vidimo i sagledamo svet u kome ivimo. Vid je ovekova bitna potreba , jer 90%informacija iz spoljanjeg sveta dobijamo preko organa vida. Te informacije su bitne za telesni, iduevni razvoj kao i za intelektualni rad osobe. Oima spoznajemo svet i esto se na osnovu tihvizuelnih spoznaja opredeljujemo prema njemu.

    Zbog toga je veoma vana posvetiti panju prevenciji i ranoj detekcija refrakcionih anomalija iostalim stanjima vida koja su uzrok nastajanja slabovidosti. Otkrivanje smetnji vida na vreme dajevie garancija za spreavanje slabljenja vida i sprovoenja preventivnih mera, kako bi se vidouvao.

  • 4

    1. ASTIGMATIZAM

    1.1. Definicija

    Astigmatizam je nejadnaka refrakcija na jednom istom oku. Uopteno reeno astigmatizam jerefrakciona anomalija koja je uzrokovana nepravilnom zakrivljenou ronjae tako da je prelomnamo ronjae razliita u raznim meridijanima. d astigmatizma ne postoji jedna ia ve dve inelinije koje odgovaraju glavnim prelomnim meridijanima.

    Slika 1. Prelamanje svetlosti u normalnom oku

    Slika 2. Prelamanje svetlosti u astigmatinom oku

    1.2. Objanjenje astigmatizma

    Astigmatizam se pojavljuje kada optiki sistem oka nema istu mo prelamanja na svim ravnima.Ova mana nastaje zbog nepravilnog oblika oka, tako da njegove krivine nisu iste u raznim prese-cima i zbog toga ronjaa nema oblik sferne povrine nego vie elipsasti, njene krivine su razliite urazliitim ravnima. Prelamanje svetlosti pri prolasku kroz ovakvo oko, analogno je prelamanjusvetlosti kod sferocilindrinog soiva.

    Usled astigmatizma oka svetlosni zraci koji lee u vertikalnoj ravni simetrije oka, seku u taki A izamrenjae. Dok se zraci koji lee u horizontalnoj ravni simetrije seku u taki B na mrenjai oka.(Slika 3.)

  • 5

    Slika 3. Prelamanje svetlosti kroz astigmatsko oko

    2. ASTIGMATINO OKO ANATOMSKO-OPTIKA RAZMATRANJA

    2.1. Astigmatizam ronjae cornealni astigmatizam

    Astigmatizam ronjae se javlja kada, ronjaa ne predstavlja sferno telo ve ima elipsastu formu.Radijus krivine od centra prema periferiji se stalno menja. U centralnom delu on raste savim malo ipraktino se moe smatrati da je cornea u tom delu isto sfernog oblika. U perifernim delovimauveanje radijusa krivine, odnosno aplaniranje ronjae je znatnije , ali je nejednako u njegovomhorizontalnom i vertikalnom meridijanu. U horizontalnom meridijanu aplaniranje cornee poinjeblie centru i bre je nego u vertikalnom meridijanu cornee Znai da je radijus krivine ronjae uvertikalnom meridijanu njene prednje povrine , neto manji nego radijus krivine prednje povrineronjae u horizontalnom meridijanu. Praktino to znai da je prelomna mo prednje povrineronjae kod emetropnog oka u vertikalnom meridijanu obino jaa nego u horizontalnom za 0,50do 1,00 D. Radijus krivine zadnje povrine ronjae je neto manji nego radijus krivine prednjepovrine. To je stoga to je ronjaa u blizini limbusa neto deblja nego u svom centralnom delu.Zadnja povrina ronjae je ipak sferina, mada za razliku od prednje povrine, kod nje horizontalniradijus krivine nije bitno manji od vertikalnog. Iz tog razloga prelomna mo zadnje povrineronjae je neto vea u horizontalnom nego u vertikalnom meridijanu.

    Astigmatizm ronjae moe da se javi i kad svetlosni zraci koji polaze sa posmatranog predmeta kamaculi obrazuju sa optikom osom oka izvesni ugao. Sutina tumaenja pojave a