PITANJA I ODGOVORI ZA STRUNI ISPIT

PITANJA I ODGOVORI ZA STRUNI ISPITZA AGENTA POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINA

TRGOVAKA DRUTVA I UGOVORI

1. KOJA GOSPODARSKA PRAVA ZAJAMUJE USTAV? Jami se pravo vlasnitva, jami se pravo nasljeivanja, poduzetnika i trina sloboda, pravo ulaganja kapitala.2. PRAVO VLASNITVA-STJECANJE STRANIH OSOBA? Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.3. PRAVO VLASNITVA- ODUZIMANJE I OGRANIENJE? Zakonom je mogue u interesu RH ograniiti ili oduzeti vlasnitvo uz naknadu trine vrijednosti. 4. PODUZETNIKA I TRINA SLOBODA? Moe se ograniiti radi zatite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.5. DOBRA OD INTERESA RH? More, morska obala i otoci, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, nekretnine i stvari od osobito kulturnoga, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja.6. KOJI PROPIS UREUJE DJELATNOST POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINA? Zakon o posredovanju u prometu nekretninama.7. TKO SE MOE BAVITI POSREDOVANJEM U U PROMETU NEKRETNINA? Posredovanjem se moe baviti samo ovlateno trgovako drutvo, trgovac pojedinac ili obrtnik koji ispunjava uvjete za obavljanje posredovanja u prometu nekretninama.8. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA TETU? Posrednik je duan kod osiguravatelja u RH osigurati i obnavljati osiguranje od odgovornosti koju bi nalogodavcu ili treim osobama mogao prouzroitiobavljanjem posredovanja. Najnia svota ne moe biti manja od 200.000 kn po jednom tetnom dogaaju, odnosno 600.000 kn za sve tetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.9. TKO DONOSI RJEENJE O ISPUNJAVANJU UVJETA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINAMA? Rjeenje donosi Ministarstvo kojem se podnosi zahtjev uz dokaze (temeljni akt drutva ili obrtnica, ugovor o radu agenta, ugovor o osiguranju). Ako Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni nareeni uvjeti donijet e rjeenje o ispunjavanju uvjeta. Posrednik moe zapoeti obavljati djelatnost danom prijema tog rjeenja. Ministarstvo bez odgode dostavlja rjeenje Poreznoj upravi, Dravnom inspektoratu i HGK. HGK odmah a najkasnije u roku od 15 dana vri upis u Registar posrednika.10. REGISTAR POSREDNIKA? Registar se vodi kod HGK-a. Oblik, sadraj i nain voenaj Registra propisuje ministar pravilnikom.11. TKO JE AGENT U PROMETU NEKRETNINA? Agent posredovanja u prometu nekretninama je fizika osoba koja je upisana u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretninama.12. U KOJEM OBLIKU SE SKLAPA UGOVOR O POSREDOVANJU? Ugovor o posredovanju sklapa se u pisanom obliku i na odreeno vrijeme. Ako stranke nisu odredile rok smatra se da je sklopljen na rok od 12 mjeseci i moe se sporazumom stranaka vie puta produiti.13. SADRAJ UGOVORA O POSREDOVANJU? Ugovor o posredovanju mora sadravati podatke o posredniku i nalogodavcu, vrsti i bitnom sadraju za koji posrednik posreduje, o posrednikoj naknadi, te moguim dodatnim trokovima.Moe sadravati i druge podatke npr. rok, uvjete isplate posrednike naknade, podatke o osiguranju od odgovornosti i sl.14. ISKLJUIVO POSREDOVANJE? Ugovorom o posredovanju nalogodavac se moe obvezati da za posredovani posao nee angairati nijednog drugog posrednika, pa u tom sluaju imamo iskljuivo posredovanje. Bitno je da ta obveza mora biti izriito ugovorena.15. KOJI SE PROPIS PRIMJENJUJE NA OBVEZNI ODNOS IZMEU POSREDNIKA I NALOGODAVCA U SLUAJEVIMA KOJE NE UREUJE ZAKON O POSREDOVANJU? Primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.16. PRESTANAK UGOVORA O POSREDOVANJU? Ako je ugovor sklopljen na odreeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je sklopljen, ako u tome roku nije sklopljen ugovor za koji je posredovano ili otkazom bilo koje ugovorne strane.17. OPI UVJETI POSLOVANJA? Opi uvjeti za svaku vrstu posredovanja moraju sadravati: odreeni opis poslova koje je posrednik obvezan obaviti, visinu posrednike naknade i opis poslova koji su obuhvaeni tom naknadom. Posrednik je duan na vidljivom mjestu istaknuti ope uvjete poslovanja. Mora poslovati u prostoru koji je u cijelosti odvojen od stambenog prostora i koji ima posebnu prostoriju za povjerljive razgovore.18. PANJA U PRAVNOME PROMETU? Posrednik u obavljanju poslova mora postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka).19. OBVEZE POSREDNIKA? Nastojati nai i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi sklapanja posredovanog posla Upoznati nalogodavca s prosjenom trinom cijenom sline nekretnine Izvriti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasnitvo ili drugo stvarno pravo na predmetnoj nekretnini i upozoriti nalogodavca: na oite nedostatke i mogue rizike u svezi s neureenim zemljinoknjinim stanjem nekretnine: upisana stvarna prava ili druga prava treih na nekretninu. pravne posljedice neispunjavanja obaveza prema treoj strani. nedostatke graevne i uporabne dozvole sukladno posebnome zakonu okolnosti obveze primjene prava prvokupa Obaviti potrebne radnje radi predstavljanja nekretnine na tritu, oglasiti nekretninu na odgovarajui nain Omoguiti pregled nekretnina Posredovati u pregovorima i nastojati da doe do sklapanja ugovora uvati osobne podatke nalogodavca, a po pisanom nalogu nalogodavca uvati kao poslovnu tajnu podatke o nekretnini za koju posreduje Ako je predmet sklapanje ugovora zemljite, provjeriti namjenu zemljita u skladu s propisima o prostornom ureenju. Obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima vanim za namjeravani posao.20. PRIMANJE ISPUNJENJA? Posrednik iznimno moe, u ime i za raun nalogodavca, zakljuiti ugovor o posredovanju samo ako mu je nalogodavac za to izdao posebnu punomo.21. OBVEZA NALOGODAVCA? Ugovorom o posredovanju nalogodavac se obvezuje da e obaviti osobito slijedee: Obavijestiti posrednika o svim okolnostima koje su vane za obavljanje posredovanja i predoiti tone podatke o nekretnini, te ako posjeduje dati posredniku na uvid lokacijsku , graevnu, odnosno uporabnu dozvolu. Dati posredniku na uvid isprave kojom dokazuje vlasnitvo, odnosno uknjiene i neuknjiene terete Osigurati razgledavanje nekretnina Obavijestiti posrednika o cijeni i opisu nekretnine Nakon sklapanja posredovanog posla , odnosno predugovora, ako je tako dogovorene, isplatiti posredniku ugovorenu proviziju Ako je izriito ugovorom ugovoreno nadoknaditi posredniku trokove uinjene posredovanjem koji prelaze uobiajene trokove posredovanja. Obavijestiti posrednika pisanim putem o svim promjenama u vezi s poslom za koji je ovlastio posrednika, a posebno o promjenama povezanim s vlasnitvom na nekretnini.22. DA LI JE NALOGODAVAC DUAN PRISTUPITI PREGOVORIMA ZA SKLAPANJE POSREDOVANOG POSLA S TREOM OSOBOM KOJU JE POSREDNIK NAAO? Nalogodavac nije duan pristupiti pregovorima s treom osobom koju je naao posrednik, a odredba kojom je odreeno drukije je nitetna. Nalogodavac e odgovarati za tetu ako pri tom nije postupio u dobroj vjeri, te je duan nadoknaditi sve trokove uinjene posredovanjem, a koji ne mogu biti vei od posrednike naknade za posredovani posao.23. UGOVOR O POTPOSREDOVANJU? Posrednik moe prenijeti ugovor o posredovanju na druge posrednike, ako tako ugovore posrednik i nalogodavac. S tim da nalogodavac ostaje u ugovornom poslu samo s posrednikom s kojim je sklopio ugovor, a posrednik e nalogodavcu predati popis posrednika na koje se ugovor prenosi.24. EVIDENCIJA O POSREDOVANJU? Posrednik mora voditi evidenciju o posredovanju.Evidencija mora obuhvaati: Vrstu ugovora za ije sklapanje posreduje Vrstu nekretnine (zemljite s oznakom namjene, stambeni i poslovni prostor i sl) Cijenu, odnosno najamninu, u ukupnom iznosu i jedininom iznosu za m2 Posrednik je duan na zahtjev nadlenih tijela dravne uprave dati na uvid podatke o evidenciji.25. POSREDNIKA NAKNADA? Visina posrednike naknade odreuje se ugovorom o posredovanju , a ne smije prelaziti vie od 6% kupoprodajne cijene nekretnine.26. POSREDNIKA NAKNADADOSPJELOST? Posrednik stjee pravo na naknadu nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao , ako nalogodavac i posrednik nisu dogovorili da se naknada stjee ve pri sklapanju predugovora.Posrednik ne moe zahtijevati djelomino plaanje naknade unaprijed, odnosno prije sklapanja ugovora, odnosno predugovora. Trokove dodatnih usluga posrednik moe naplatiti u visini stvarnih trokova samo ako je to ugovoreno.Nakon prestanka ugovora posrednik ima pravo na naknadu u roku ne duem od vremena trajanja sklopljenog ugovora i u sluajevima kad nalogodavac sklopi posao s treom osobom koja je posljedica posrednikova djelovanja.Posrednik nema pravo na naknadu ako s nalogodavcem sam kao stranka sklapa ugovor, odnosno ako takav ugovor sklopi agent koji za posrednika obavlja poslove, ali ima pravo traiti naknadu od zaposlene osobe.27. UPRAVNI NADZOR NAD ISPUNJENJEM ZAKONA O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA? Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona obavlja Ministarstvo. Inspekcijski nadzor provodi Dravni inspektorat, te druge inspekcije sukladno ovlatenjima.28. POJAM TRGOVCA? Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu.29. POJAM TRGOVAKOG DRUTVA? Trgovako druvo je pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni Zakonom o trgovakim drutvima.30. DRUTVO OSOBA JESU: javno trgovako drutvo, komanditno drutvo i dioniko drutvo.31. DRUTVA KAPITALA JESU: Dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou. lanovi drutva kapitala ne odgovaraju za obveze drutva.32. TRGOVAC POJEDINAC JE? Fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac. Fizika osoba moe traiti da se upie u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godinji prihod prelazi 2 milijuna kuna, a duna je zatraiti upis u sudski registar ako godinji prihod prelazi 15 mil. kuna. Svojstva trgovca pojedinca stjeu se upisom u sudski registar.33. PRAVNA OSOBNOST? Trgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar, a isto ga gubi brisanjem iz sudskog registra.34. PODRUNICA? Trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati podrunice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Odluku o osnivanju podrunice donosi trgovac, a mora je ovjeriti javni biljenik. Podrunice nisu pravne osobe, ve posluje pod svojom tvrtkom i mora navesti svoje sjedite i sjedite osnivaa.35. ODGOVORNOST TRGOVAKOG DRUTVA I TRGOVCA POJEDINCA ZA OBVEZE? Trgovako drutvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze ukljuujui i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom.36. ODGOVORNOST LANOVA ZA OBVEZE TRGOVAKOG DRUTVA? lanovi javnoga trgovakog drutva i komplementari u komanditnome drutvu odgovaraju za obveze drutva osobno, solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom. lanovi drutva s ogranienom odgovornou, dioniari dionikog drutva i komaniditori komanditnog drutva ne odgovaraju za obveze drutva, osim ako je to odreeno Zakonom.37. TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA I TRGOVCA- SADRAJ? Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka se mora jasno razlikovati od druge tvrtke upisane u sudskom registru.Tvrtka mora sadravati i naznaku predmeta poslovanja i oblik trgovakog drutva npr. Komanditno drutvo- k.d., dioniko drutvo d.d., drutvo s ogranienom odgovornou d.o.o., gospodarsko interesno udruenje GIU. Rije Hrvatska, grb, zastava, mogu se unijeti samo uz suglasnost Vlade. Trgovako drutvo moe upotrebljavati i skraenu tvrtku. Tvrtka trgovakog drutva mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu, a mogu se koristiti arapski brojevi. Tvrtka se mora istaknuti na poslovnim prostorijama trgovakog drutva.38. TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA I TRGOVCA- ZATITA? Naelo iskljuivosti - u isti sudski registar ne moe se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj. Naelo prvenstva - ako se radi upisa prijave iste tvrtke, sud e upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.39. PREDMET POSLOVANJA? Predmet poslovanja trgovakog drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti (djelatnost mora biti upisana u sudski registar).40. SJEDITE TRGOVAKOG DRUTVA? Sjedite trgovakog drutva je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva. Trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite. Sjedite se upisuje u sudski registar.41. ZASTUPNICI PO ZAKONU? Ovlast za zastupanje trgovakog drutva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik drutva zakonom odreene.42. ZASTUPNIK PO PUNOMOI? Zastupnik trgovakog drutva moe dati punomo drugoj osobi u granicama ovlasti upisane u sudskom registru. Osobe koje zastupaju trgovako drutvo upisuju se u sudski registar.43. PUNOMONIK PO ZAPOSLENJU? Punomonik po zaposlenju je osoba ija je dunost da kao radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari ukljuuje i sklapanje odreenih ugovora i poduzimanje odreenih pravnih radnji u granicam poslova koje obavlja.44. PROKURA POJAM? Prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i opseg odreeni ovim Zakonom. Prokuru moe dati samo pravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ovog Zakona. Prokura se daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva i daje se u pisanom obliku.45. PROKURIST MOE BITI? Svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba. Prokura se ne moe dati pravnoj osobi ve samo fizikoj.Moe se dati jednoj ili vie osoba.46. OPSEG OVLASTI IZ PROKURE? Prokurist moe sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun trgovakog drutva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim dravnim organima. Prokurist ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakog drutva i ne moe davati izjave kojima se zapoinje steajni postupak. Prokurist ne moe davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama.Prokurist potpisuje trgovako drutvo uz oznaku p.p.47. SUDSKI REGISTAR PREDMET UPISA? U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci bitni za pravni promet odreeni zakonom, te promjene tih podataka. Registar vode trgovaki sudovi. Ustroj i voenje registra utvreni su zakonom. Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca. Upis u sudski regisar objavljuje se u Narodnim novinama. Pretpostavka je da netko zna stanje 16. dana nakon objave upisa.48. SUDSKI REGISTAR JAVNOST? Svaka osoba moe u radno vrijeme suda obaviti uvid u podatke upisane u registar i dobiti ovjereni prijepis i presliku podataka iz registra, a sud ne smije zahtijevati da se navede razlog radi koje se to trai.49. TO JE OBRT? Obrt u smislu zakona je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti u skladu s Zakonom od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Obrtnik obavlja jednu ili vie djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pri tom se moe koristiti i radom drugih osoba. Doputena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.Obrti mogu biti: slobodni (ne trai se ispit o strunoj osposobljenosti), vezani (trai se odgovarajua struna sprema ili struni ispit) i povlateni obrti (mogu se obavljati samo uz dozvolu nadlenog ministarstva).50. OBAVLJANJE OBRTA? Fizika osoba moe obavljati obrt ako ispunjava slijedee uvjete: Da joj pravomonom sudskom presudom nije izreena sigurnosna mjera ili zatitna mjera obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje. Da ima pravo koritenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta51. SLOBODA UREIVANJA OBVEZNIH ODNOSA? Sudionici u prometu slobodno ureuju odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu RH.52. PONAANJE U ISPUNJAVANJU OBVEZA I OSTVARIVANJU PRAVA? Sudionik obveznih odnosa je duan svoje obveze ispunjavati panjom dobrog gospodarstvenika, panjom dobrog strunjaka, te u ostvarenju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo ispunjenje obveze drugog sudionika.53. PRIMJENA OBIAJA I PRAKSE U OBVEZNIM ODNOSIMA? Meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili, praksa koju su meusobno razvili te trgovaki obiaji koji se primjenjuju u slinim odnosima ako ih sudionici nisu izrijekom iskljuili.54. TRGOVAKI UGOVOR JE? To su ugovori koje sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednog od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.55. NOVANA OBVEZA? Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi.56. KAMATE? Stopa ugovornih kamate ne moe biti vea od stope zakonskih kamata kaja je vrijedila na dan sklapanja ugovora.57. USTUP TRABINE CESIJA? Vjerovnik moe ugovorom sklopljenim s treim prenijeti na ovoga svoju trabinu. Za ustup trabine nije potreban pristanak dunika, ali je ustupitelj duan obavijestiti dunika o ustupanju.58. PRIJENOS UGOVORA? Svaka ugovorna strana moe, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treu osobu koja time postaje nositelj njezinih prava i obeza iz toga ugovora.59. NAGODBA? Ugovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor o nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obveze.60. PRESTANAK OBVEZA? Obveza prestaju sporazumom sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom odreenim sluajevima. Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava.61. KAD JE UGOVOR SKLOPLJEN? Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Postoji suglasnost ponude i prihvata.62. IZJAVA VOLJE? Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima iz kojega se moe sa sigurnou zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno. utnja nije prihvat osim u iznimnim sluajevima (npr. stalna poslovna veza, utnja na dobiveni nalog).63. PREGOVORI? Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju, ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani (ako jedna strana ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da sklopi ugovor).64. PONUDA? Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi, koji sadri sve bitne sastojke ugovora tako da njegovim prihvaanjem moe nastati ugovor. Ponuda moe biti: opa, izlaganjem robe (na robi mora biti istaknuta cijena, inae je reklama ) slanjem kataloga itd.65. PREDUGOVOR? Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje.66. SUGLASNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA PRAVNE OSOBE? Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Kad je statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru upisano da njezin zastupnik moe sklopiti ugovor samo uz suglasnost nekog njezinog tijela, suglasnost se moe dati prethodno, istodobno ili naknadno.67. MANE VOLJE- PRIJETNJA? Ako je ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona sklopila ugovor zbog toga, druga strana moe zahtijevati da se ugovor poniti.68. MANE VOLJE- BITNA ZABLUDA? Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila takav ugovor. Strana koja je u zabludi moe zahtijevati ponitenje ugovora.69. MANE VOLJE PRIJEVARA? Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora i zahtijevati naknadu tete. 70. OBLIK UGOVORA? Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako zakonom nije drukije ureeno.71. OPI UVJETI UGOVORA? To su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana predlae drugoj, bilo da su sadrani u formalnom ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.72. ROK- RAUNANJE VREMENA? Rok poinje tei prvog dana poslije dogaanja od kojega se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka.73. KAPARA ? Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen, ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana. Ako to drugo nije dogovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljanjem kapare, niti to moe druga strana davanjem dvostruke kapare (osim ako kapara nije ugovorena kao odustatnina).74. ZASTUPANJE UOPE? Ugovor kao i drugi pravni posao moe se sklopiti preko zastupnika. Ugovor to ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama ovlatenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu stranu. Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlatenja na drugog.75. TUMAENJE UGOVORA? Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog izriaja, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja.76. NITETNOST UGOVORA- RAZLOZI? Ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva. Nitetan je ugovor kojim netko koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom ili lakomislenou, ugovori korist za sebe ili nekog treeg. U sluaju nitetnosti ugovora svaka strana duna je vratiti ono to je primila, a ako to vie nije mogue ima se dati odgovarajua naknada u novcu.77. KAD JE UGOVOR POBOJAN? Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje. Ugovorna strana moe traiti ponitenje takvog ugovora. Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to vie nije mogue ima se dati odgovarajua naknada u novcu. Ponitaj ugovora moe se traiti u roku od godine od saznanja, a to pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.78. UGOVORNA KAZNA? Vjerovnik i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti vjerovniku odreeni novani iznos ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je uredno ne ispuni.79. UGOVOR O KUPOPRODAJI? Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje da e predati kupcu stvar u vlasnitvo, a kupac se obvezuje da e mu za to platiti cijenu.80. KUPOPRODAJA S PRAVOM PRVOKUPA? Tu se kupac obvezuje izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari odreenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje i ponuditi mu da on stvar kupi za istu cijenu.81. UGOVOR O DAROVANJU? Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez naknade stvar ili imovinsko pravo, a to obdarenik prihvati. Darovati se mogu sadanje i budue stvari.82. UGOVOR O ZAKUPU? Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku stvar na koritenje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu zakupninu.83. UGOVOR O NAJMU? Ugovorom o najmu obvezuje se najmoprimac predati odreenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. 84. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU? Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuje se jedna strana da e drugu stranu uzdravati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do trenutka smrti primatelja uzdravanja.85. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU? Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana da e drugu stranu uzdravati do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da e mu za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine.86. UGOVOR O GRAENJU? Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu.87. UGOVOR O NALOGU? Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzimati za raun nalogodavca odreene poslove.88. PRAVNI POSLOVI ZA KOJE JE POTREBAN JAVNOBILJENIKI AKT? Kod ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost Darovnih ugovora bez predaje stvari Svih pravnih radnji meu gluhim, slijepim osobama, koji ne znaju itati ili nijemi koji ne znaju itati i pisati.Sudionici u pravnom poslu mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog biljenika i kad zakon to ne propisuje. Privatnu ispravu javni biljenik e ispitati u skladu s odredbama Zakona i ako za to ne nae zapreka (to znai da isprava odgovara po svom obliku i sadraju propisima javnobiljenikog akta), te ako su je potpisali sudionici, potvrdit e je ime ona time dobiva snagu javnobiljenikog akta. To je postupak potvrde (solemnizacije) privatnih isprava. Javnobiljeniki akt je izvrna isprava, pa nakon dospjelosti obveze moe se provesti prisilno izvrenje. Ako je na temelju javnobiljenikog akta u zemljinim knjigama upisana hipoteka na odreenoj nekretnini moe se traiti izvrenje radi naplate osiguranog potraivanja, nakon njegove dospjelosti, ali samo ako je dunik na to u tom aktu izriito pristao.89. PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA, VRIJEDNOSNIH PAPIRA I DRAGOCJENOSTI RADI UVANJA I PREDAJE? Javni biljenik je duan preuzeti na uvanje isprave svih vrsta, moe preuzeti novac, ekove, mjenice, obveznice i dr. o emu e sastaviti zapisnik. Ako postoje opravdani razlozi moe to i odbiti. Zapisnik potpisuje osoba koja je predala i javni biljenik, a javni biljenik stavlja na zapisnik i slubeni peat. Vrijednosne papire, duan je preuzeti samo kad su mu dati u povodu sastavljanja javnobiljenikog akta da bi ih izruio izvjesnoj osobi. O preuzimanju javni biljenik e starnci potvrdu u kojoj e specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani, a uvat e ih odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira u posebnom omotu na kojem e napisati predmet i ime stranke. Ako javni biljenik nije u mogunosti izvriti naloenu mu predaju u odreenom roku, duan je stranci najkasnije u roku 15 dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti preuzete vrijednosti.90. TO SE SMATRA NEPOTENIM TRGOVANJEM? Pod nepotenim trgovanjem se radi o radnjama kojima se povreuju dobri poslovni obiaji. Nepoteno trgovanje je zakonom zabranjeno. Pod tim se naroito podrazumjeva: oglaavanje ponude vlastite robe i usluga navoenjem podataka ili izraza kojim se vrijea ugled konkurenata, vrijeanje ili omalovaavanje drugog trgovca na nacionalnoj, rasnoj, politikoj ili vjerskoj osnovi davanje podataka o drugom trgovcu ako ti podaci tete ili mogu nanijeti tetu ugledu drugog trgovca prodaja robe koja nije ispravno deklarirana, ugovaranje izvoza roba ili usluga po nioj cijeni, ako je ve neki trgovac izvoz takve robe po vioj cijeni neopravdana uporaba imena, firme ili marke drugog trgovca davanje ili obeavanje davanja darova da bi se davatelju omoguila pogodnost na tetu drugog trgovca pridobivanje kupaca davanjem nesrazmjernih nagrada protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca.91. POTROA JE? To je svaka fizika osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tritu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti.92. PROIZVOD JE? To je svaka roba ili usluga, ukljuujui nekretnine, prava i obveze ponuene na prodaju potroau.93. UGOVOR O PRAVU NA VREMENSKI OGRANIENU UPORABU NEKRETNINE JE? Zakon o zatiti potroaa ureuje da je to jedan ili vie ugovora koji se sklapaju za razdoblje od najmanje tri godine. Tim ugovorom trgovac osniva ili prenosi na potroaa pravo uporabe jedne ili vie nekretnina tijekom odreenog razdoblja u godini dok se potroa obvezuje da e mu zato platiti ukupnu cijenu. Ugovor mora biti u pisanom obliku, napisan na slubenom jeziku drave u kojoj potroa ima prebivalite te na slubenom jeziku drave gdje se nekretnina nalazi.94. ZABRANJENI SU SPORAZUMI IZMEU PODUZETNIKA: Koji kao cilj imaju sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje trinog natjecanja na mjerodavnom tritu a naroito oni kojima se : utvruju kupovne ili prodajne cijene ograniava ili nadzire proizvodnja dijele trita ili izvori nabave primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s razliitim poduzetnicima uvjetuje sklapanje ugovora prihvaanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi nisu u vezi s predmetom tih ugovora.Sporazumi kojima se sprijeava, ograniava ili naruava trino natjecanje nitavi su.

OPI PRAVNI OKVIR POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINAMA

1. KOLIKO VRSTA PRAVA VLASNITVA POSTOJI U STVARNOPRAVNOM SUSTAVU RH? Samo je jedna vrsta prava vlasnitva2. KOJA STVARNA PRAVA POSTOJE U RH? ZV zatvoreni broj stvarnih prava: Pravo vlasnitva, pravo slunosti, prava iz stvarnog tereta, pravo graenja i zalono pravo.3. TO MOE BITI PREDMET PRAVA VLASNITVA I DRUGIH STVARNIH PRAVA? Moe biti svaka pokretna ili nepokretna stvar.4. TO JE NEKRETNINA? Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno.5. TO ZNAI NAELO PRAVNOG JEDINSTVA NEKRETNINE? ZV je ponovno uspostavio naelo pravnog jedinstva nekretine. Sve to je na povrini zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno s namjenom da tamo trajno ostane ili je u nekretninu ugraeno ili s njom na bilo koji drugi nain trajno povezano dio je nekretnine dok se od nje ne odvoji. Izuzetci ovog pravila su pravo graenja i koncesija. Kod prava graenja zemljite i zgrada nisu trajno povezane jer ih odvaja stvarno pravo koje ovlauje svog nositelja da na tuem zemljitu ima zgradu u svom vlasnitvu. Slino je i kod koncesije gdje koncesionar na tuem zemljitu ima vlastitu zgradi ili graevinu u svom vlasnitvu dok traje koncesija.6. TO JE POSJED? Posjed je faktina vlast koju neka osoba ima glede neke stvari ili prava. To je faktino stanje zatieno pravom. Ima faktinih stanja koja nisu posjed, a posjed se od njih razlikuje upravo po tome to pravo daje zatitu upravo tom faktinom stanju koje se naziva posjed. Pravni poredak ne dozvoljava da se samovlasno mijenja tue faktino posjedovno stanje. Usprkos pravnoj zatiti koju mu prua pravni poredak posjed nije pravo (u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed nego samo o injenici posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja).7. TKO JE SAMOSTALNI POSJEDNIK? Tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava samostalni je posjednik.8. TO ZNAI BITI POMONIK U POSJEDOVANJU.? Osoba koja je u radnom odnosu ili slinom odnosu tj. postupa prema tuim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvrava tuu faktinu vlast, ona nema posjed stvari ili prava , nego je samo posjednikov pomonik u posjedovanju.9. TO ZNAI DA JE POSJED STEEN IZVORNO? Posjed je steen izvorno kad stjecatelj uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari jednostranim inom.Kod nekretnine takav posjed stie se u pravilu tako da se stupi na zemljite, a kod pokretnina da se stvar uzme u ruke ( malo ale : posjed pokretnina stjee se rukama, a nekretnana nogama ).10. TO ZNAI DA JE POSJED STEEN IZVEDENO ? Posjed je steen izvedeno kad je steen voljom dosadanjeg posjednika.Tu se u stvari radi o prijenosu posjeda.Prijenos posjeda pokretnih stvari vri se fizikom predajom stvari iz ruke u ruku ili simbolikom predajom pomou znakova, isprava i sl., a kod nekretnina stupanjem na zemljite.11. U KOJEM MOMENTU SE NASLJEUJE POSJED? Ostaviteljev posjed stvari i prava prelazi na njegova nasljednika u asu smrti ostavitelja.12. TO JE PRAVO VLASNITVA? Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima ini to ga je volja te da svakog drugoga od tog iskljui , ako to nije protivno tuim pravima ili zakonskim ogranienjima.13. PRAVA VLASNIKA NAD STVARI? Vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari.14. KOJE SU OBVEZE VLASNIKA? Vlasnitvo obvezuje i vlasnik je duan pridonositi opem dobru. Prilikom izvravanja svoga prava duan je postupati obzirno prema tuim interesima. Vlasnik se ne smije sluiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome teti ili smeta, mora dozvoliti tui zahvat na svojoj stvari da bi se otklonila teta koja neposredno nekome prijeti ( ali ima pravo naknade za pretrpljenu tetu ).15. KADA SE PRAVO VLASNITVA MOE ODUZETI? Pravo vlasnitva moe u interesu RH biti zakonom oduzeto u kojem sluaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlatenju.16. TO ZNAI DA POSTOJI PRETHODNO I POTONJE VLASNITVO? Odredi li vlasnik pravnim poslom uvjet ili rok pravu vlasnitva, to ga obvezuje.Prethodni vlasnik je vlasnik ije e pravo prestati ispunjenjem uvjeta ili istekom roka , potonji vlasnik je onaj koji eka da time stekne vlasnitvo odnosno postane vlasnik.17. TO SU OPA DOBRA? Stvari izvan pravnog prometa nitko na njima ne moe imati vlasnitvo ( more i morska obala,voda u rijekama i jezerima).18. TO SU JAVNA DOBRA U OPOJ UPORABI?To su stvari u vlasnitvu RH namjenjena za uporabu svih (javna dobra u opoj uporabi). Svatko ima pravo sluiti se tim dobrima po pravilima koja vrijede i za opa dobra.19. TO SU JAVNA DOBRA U JAVNOJ UPORABI? Stvari namjenjene neposrednom izvravanju prava i dunosti RH, njezinih tijela i ustanova (zgrade sudova,policije i sl.)20. TO JE SUVLASNITVO? Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodjeljenoj stvari po djelovima koji su alikvotno (idealno) odreeni.Udio pojedinog suvlasnika odreuje se razlomkom Pravo vlasnitva izmeu suvlasnika je podjeljeno, ali ne po sadraju ve po obujmu. To znai da svaki suvlasnik ima sva vlasnika ovlatenja na stvari, ali samo u veliini svog suvlasnikog udjela.21. KAKO SUVLASNICI MOGU RASPOLAGATI STVRI KOJE SE NALAZE U SUVLASNITVU? Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, ako time ne dira tua prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to ne pripada po posebnom pravnom temelju.22. TO JE ZAJEDNIKO VLASNITVO? Kad na nepodjeljenoj stvari postoji vlasnitvo dviju ili vie osoba koje sve u njemu imaju udjela, ali veliina udjela nije odreena iako je odrediva.23. NA TEMELJU EGA STVAR MOE BITI U ZAJEDNIKOM VLASNITVU?Stvar moe biti u zajdnikom vlasnitvu samo na temelju zakona..24. KAKO ZAJEDNIARI MOGU RASPOLAGATI ZAJEDNIKOM STVARI? Zajedniari raspolau zajedniki,pojedini od njih mogu stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali.25. TO JE VLASNITVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE ILI ETANO VLASNITVO? Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine ( etano) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno.Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine ovlauje suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno da izvrava sve vlasnike ovlasti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo.26. TO SVE MOE BITI PREDMETOM VLASNITVA POSEBNOGA DIJELA NEKRETNINA I NA EMU MOE BITI USPOSTAVLJENO? Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno samo na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu (npr. stan, poslovni prostor, samostalna garaa i sl).27. NA EMU MOE BITI USPOSTAVLJENO VLASNITVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE? Moe biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koji se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom.28. KAKO SE U RH STJEE PRAVO VLASNITVA? Vlasnitvo nekretnine stjee se zakonom predvienim upisom u zemljinoj knjizi na temelju valjano oitovane volje dotadanjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja.29. KOJIM ZEMLJINOKNINIM UPISOM SE MOE STEI VLASNITVO NA NEKRETNINI? Uknjibom prava vlasnitva.Predbiljebom e vlasnitvo biti steeno uz uvjet naknadnog opravdanja te predbiljebe.Ako nekretnine nisu upisane u zemljinu knjigu vlasnitvo se stjee polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjibu odnosno predbiljebu.30. DA LI SE OSIM PRAVNIM POSLOM VLASNITVO MOE STEI NA DRUGI NAIN? Vlasnitvo se moe stei osim pravnim poslom i odlukom suda ili druge vlasti, nasljeivanjem i zakonom.Odlukom suda ili druge vlasti vlasnitvo se stjee pravomonou odluke, nasljeivanjem u asu smrti ostavitelja, pravnim poslom na osnovi valjanog pravnog osnova i upisa u zemljine knjige.31. NA KOJI NAIN PRESTAJE VLASNITVO NAD STVARI? Vlasnitvo nad stvari prestaje:1. stavljanjem izvan prometa ( stvar vie nemoe biti predmet vlasnitva 2. tuim stjecanjem 3. odreknuem od vlasnitva ( ako je vlasnitvo upisano u zemljinoj knjizi prestaje tek brisanjem ) 4. prestankom na temelju zakona 5. propau stvari 32. TO SU SLUNOSTI? Slunost je ogranieno stvarno pravo na tuoj stvari koje ovlauje nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ma ija ona bila, a njezin vlasnik je duan to trpjeti.33. KOJE VRSTE SLUNOSTI POZNAJEMO U RH? Ako je svrha slunosti bolje gospodarenje nekretninom onda je slunost STVARNA, a inae je OSOBNA.34. TO SU STVARNE SLUNOSTI? Stvarne ili zemljine slunosti su stvarna prava na tuoj nekretnini koja vlasniku gospodujueg zemljita daju ovlatenje nad drugim tzv. poslunim zemljitem.Kod zemljinih slunosti mora se uvijek raditi o razliitim vlasnicima i dvjema zemljitima.Slunost se osniva u korist svakodobnog vlasnika jednog zemljita u korist svakodobnog vlasnika drugog zemljita.To znai da je zemljina slunost uvijek vezana uz zemljite, pa jednom osnovane zemljine slunosti postoje makar se mijenjali vlasnici zemljita.U ove slunosti spadaju : 1. poljske slunosti (slunost puta ili staze, progona stoke, slunost vode, slunost pae, slunost sjee drva idr.) i 2. kune slunosti (pravo naslonit teret svoje kue na tuu, imati prozor u tuem zidu i dr.)35. NA TO JE VEZANA STVARNA SLUNOST? Stvarne ili zemljine slunosti vezane su za zemljita.To znai da zemljine slunosti kao stvarna prava, kad su jednom osnovana, postoje i dalje, makar se vlasnici zemljita mijenjali. 36. MOE LI SE U RH SLUNOST OSNOVATI I U KORIST NEKE ODREENE OSOBE? Moe (to su osobne slunosti).37. KOJE OSOBNE SLUNOSTI POSTOJE U RH? Osobne slunosti su stvarna prava na tuoj stvari na temelju kojih ovlateniku pripada pravo uporabe tue stvari ili koritenje njome.To su slunosti ustanovljene u korist neke osobe, a svrha im je da osobi ovlatenika osiguraju materijalna sredstva potrebna za ivot.Osobne slunosi su:- pravo ploduivanja- pravo uporabe- pravo stanovanjaOsobne slunosti vezane su uz osobu ovlatenika, neprenosive su, nenasljedive i gase se smru ovlatenika ako nisu ustanovljene na odreeno vrijeme (ako jesu gase se kad proe vrijeme na koje su ustanovljene).38. TO JE STVARNI TERET? Stvarni teret daje svom korisniku stvarno pravo na nekretnini koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njezine vrijednosti ponavaljano daju stvari ili ine radnje koje su sadraj toga stvarnog tereta.Sadraj stvarnog tereta je inidba na koju korisnik ima pravo na teret vrijednosti optereene nekretnine.Stvarni teret obvezuje svagdanjeg vlasnika optereene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadraj tereta.Stvarni teret ne moe se odvojiti od nekretnine koju optereuje, pa tko god na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasnitvo optereene nekretnine, stekao je nekretninu optereenu stvarnim teretom.Stvarni teret osnovan u korist neke osobe ne moe se prenositi s ovlatenika na drugu osobu.39. TO JE PRAVO GRAENJA? Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu koje ovlauje svoga nostitelja da na povrini toga zemljita ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti. Mogue je zasnovati pravo graenja i na nekretnini na kojoj je ve sagraena zgrada.Pravo graenja je otuivo i nasljedivo.Pravo graenja je mogue opteretiti slunostima, stvarnim teretima i zalonim pravom. Zgrada koja je izgraena dio je prava graenja pa se prenosi, nasljeuje i optereuje zajedno s pravom graenja.40. NA KOJI NAIN SE OSNIVA PRAVO GRAENJA? Pravo graenja osniva se:a. na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koja se optereujeb. odlukom sudaPravo graenja osnovano je kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom.Pravo graenja osniva se dvostrukim upisom tog prava u zemljinu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljitu koje optereuje te njegovim upisom kao posebnog zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom utoku.41. TO JE VALJANI PRAVNI TEMELJ KOD OSNIVANJA PRAVA GRAENJA NA TEMELJU PRAVNOG POSLA? To je valjani ugovor o pravu graenja kojemu je cilj osnutak prava graenja, a to pravo izvodi se iz vlasnitva nekretnine koja je njime optereena.Pravni posao mora sadravati odredbe o osnivanju prava graenja na odreenoj nekretnini i mora biti zakljuen u pismenoj formi. Kod suvlasnitva ili zajednikog vlasnitva svi moraju biti suglasni.42. MOE LI PRAVO GRAENJA BITI OPTEREENO , OTUENO ODNOSNO NASLIJEENO? Pravo graenja je otuivo i nasljedivo kao i druge nekretnine. Pravo graenja je mogue opteretiti slunostima, stvarnim teretima i zalonim pravom.Zgrada koja je izgraena dio je prava graenja pa se prenosi, nasljeuje i optereuje zajedno s pravom graenja.43. TKO JE VLASNIK ZGRADE SAGRAENE NA PRAVU GRAENJA ? U vlasniki list se upisuje nositelj prava graenja.44. TO JE ZALONO PRAVO? Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari koje ovlauje svog nositelja da odreenu trabinu , ne bude li mu po dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdanji vlasnik, duan je to trpjeti.45. KAKO SE JO NAZIVA ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI? Zalono pravo na nekretnini naziva se hipoteka.46. TO MOE BITI PREDMET ZALOGA? Predmet zaloga mogu biti pokretne i nepokretne stvari , te prava.47. KOJI JE UINAK ZALONOG PRAVA? Zalonim se pravom osigurava namirenje novene trabine iz vrijednosti zaloga. Pored glavne trabine osigurava se i namirenje kamata, trokova i sl. Dok traje zalono pravo, namirenje trabine osigurava zalog kao cjelina.48. NA KOJI NAIN SE OSNIVA ZALONO PRAVO?Na nekretninama je mogue osnovati zalono pravo jedino kao hipoteku.Objekt zalonog prava je nekretina, zapravo itavo zemljinoknjino tijelo jednog vlasnika. Za osnivanje hipoteke potreban je pravnio osnov. To moe biti: ugovor, odluka vlasti odnosno zakon. Samo zalono pravo stjee se upisom u zemljine knjige. Hipotekarni vjerovnik ne dobiva posjed nekretnine, nego hipotekom dobiva pravo da svoje potraivanje namiri prodajom zaloene nekretine. Ista nekretnina moe biti zaloena nekolicini vjerovnika. Redosljed meu njima ravna se po asu zatraenog upisa hipoteke u zemljine knjige.49. KADA PRESTAJE ZALONO PRAVO(HIPOTEKA) KOJA JE UPISANA U ZEMLJINU KNJIGU? Prestaje upisom brisanja u zemljinoj knjizi. 50. TO JE POTREBNO DA BI STRANA FIZIKA ILI PRAVNA OSOBA STEKLA PRAVO VLASNITVA NA NEKRETNINI U RH? Strana fizika osoba je osoba koja nema dravljanstvo RH. Vlasnitvo nekretina te oso0be mogu stjecati nasljeivanjem, a pod pretpostavkom uzajamnosti. Isto tako stranci pod pretpostavkom uzajamnosti mogu stjecati vlasnitvo nekretnina ako suglasnost dade ministar nadlean za poslove pravosua RH. Od 01. 02. 2009. godine graani drava lanica EU mogu stjecati nekretnine pod istim uvjetima kao dravljani RH. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU

1. TO JE POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE? Poljoprivredno je zemljite dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zatitu . Koristi se , zatiuje i njime raspolae na naino odreen zakonom.Poljoprivredno zemljite : oranice, vrtovi, livade, panjaci , vinogradi, kao i drugo semljite koje se moe privesti svrsi.2. MOGU LI STRANE FIZIKE OSOBE STEI VLASNITVO NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU? Strane fizike i pravne osobe ne mogu biti nositelji prava vlasnitva na poljoprivrednom zemljitu.

ZAKON O ZATITI PRIRODE

1. TO SU ZATIENA PODRUJA U SMISLU ZAKONA O ZATITI PRIRODE?1. U zakonu pod zatienim podrujima se navode: strogi rezervat , nacionalni park, posebni park, park prirode, spomenik prirode, park uma).2. TKO MOE BITI VLASNIK NEKRETNINA NA ZATIENIM PODRUJIMA?Vlasnik nekretnina unutar Nacionalnog parka je RH, a ostala zatiena podruja upanija ili grad sa zatienog podruja.3. TKO IMA PRAVO PRVOKUPA UKOLIKO VLASNIK NEKRETNINE ELI PRODATI NEKRETNINU KOJA SE NALAZI U ZATIENOM PODRUJU?Vlasnik nekretnine je duan ponuditi na prodaju nekretnine koje namjerava prodati RH, zatim upaniji ili Gradu Zagrebu, te potom gradu ili opini na ijem se podruju nekretnina nalazi (za nacionalni park, park prirode, strogi rezervat), a u ostalim zaienim podrujima duan ju je ponuditi prvo upaniji ili Gradu Zagrebu, a zatim RH, te potom gradu ili opini u kojoj se nekretnina nalazi.

ZAKON O UMAMA

1. MOGU LI STRANE FIZIKE ILI PRAVNE OSOBE STEI PRAVO VLASNITVA NA UMSKOM ZEMLJITU? Strane pravne i fizike osobe ne mogu stei vlasnitvo nad umama i umskim zemljitem.2. NA KOJI NAIN SE RASPOLAE UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM KOJE JE U VLASNITVU RH? ume i umska dobra u vlasnitvu RH mogu se izdvojiti iz umskog gospodarskog podruja i prijeneti u vlasnitvo druge osobe ili se mogu osnovati slunost pod uvjetom da je to u interesu RH (radi provedbe dokumenata prostornog plana, radi obrane RH, obiljeavanja masovnih grobnica i sl.)3. KOJI JE VLASNIKI STATUS POMORSKOG DOBRA I DA LI SE NA POMORSKOM DOBRU MOE STJECATI PRAVO VLASNITVA? Na pomorskom dobru ne moe se stjecati pravo vlasnitva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Pomorsko dobro moe se dati u koncesiju.

ZAKON O ZEMLJINIM KNJIGAMA

1. TO SU ZEMLJINE KNJIGE? To su javni registri koje vode opinski sudovi. Zadatak zemljinih knjiga je da omogue jednostavnu evidenciju nekretnina i stvarnih prava na njima i da osiguraju zakonom predvieni nain stjecanja stvarnih prava na nekretninama. Zemljine knjige omoguuju i pruaju pravnu sigurnost u prometu nekretninama. Temelje se na podacima katastarske izmjete. Vode se po sustavu realnih, a ne personalnih folija .2. TO SE SVE UPISUJE U ZEMLJINE KNJIGE? Upisuju se nekretnine i stvarna prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi u svezi s nekretninama vani za pravni promet.3. TKO VODI ZEMLJINE KNJIGE? Zemljine knjige vode opinski sudovi.4. NA KOJI NAIN SE VODE ZEMLJINE KNJIGE? Postupak vodi i poslove obavlja voditelj zemljinih knjiga kojega odredi predsjednik suda, pod nadzorom suca. Za rad zemljino knjinih slubenika odgovara zemljinoknjini voditelj, osim za rad ovlatenog zemljinoknjinog referenta.5. TKO IMA UVIDA U ZEMLJINU KNJIGU? Zemljina knjiga je javna i svatko moe zahtijevati uvid u zemljinu knjigu i sve pomone popise u nazonosti voditelja zemljine knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise, a da pritom ne mora dokazati postojanje nekog pravnog interesa.6. TO ZNAI NAELO POVJERENJA U ZEMLJINE KNJIGE? Zemljine knjige uivaju vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, te se smatra da zemljina knjiga potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine.Svatko tko postupa poteno moe sa sigurnou uzeti da ono to je upisano u zemljinoj knjizi stvarno postoji, a ono to nije upisano da u stvarnosti i ne postoji.Nitko se nemoe pozvati na injenicu da mu stanje u zemljinoj knjizi nije bilo poznato. Na povjerenje u zemljine knjige moe se pozvati samo onaj koji nije znao ili nije morao znati da se izvanknjino stanje ne slae sa knjinim. Postavlja se pitanje to stjecatelj nekretnine u stvari mora znati ? Stjecatelj mora poznavati stanje u zemljinoj knjizi i mora poznavati faktino posjedovno stanje. Posjed je injenica koja se moe i mora saznati. Tek tad je stjecatelj postupio poteno i moe se pozvati na povjerenje u zemljine knjige.7. NA KOJIM PODACIMA SE TEMELJE ZEMLJINE KNJIGE? Temelje se na podacima katastarske izmjere.8. TEMELJEM EGA SE VRI PROMJENA BROJA, IZGRAENOSTI, OBLIKA KATASTARSKE ESTICE U ZEMLJINOJ KNJIZI? Temeljem rjeenja koje zemljinoknjini sud donosi po slubenoj dunosti poto mu katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljita.9. KOJI SU PODACI MJERODAVNI ZA PRAVNI PROMET NEKRETNINA? Mjerodavni su podaci u zemljinoj knjizi.10. OD EGA SE SASTOJI ZEMLJINA KNJIGA? Zemljina knjiga se sastoji od glavne knjige , zbirke isprava, zbirke katastarskih planova i pomonih popisa.11. TO JE GLAVNA KNJIGA I OD EGA SE SASTOJI? To je dio zemljine knjige u koji se upisuju nekretnine i sve promjene na nekretninama, te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. Glavna knjiga obuhvaa zemljita jedne katastarske opine. Prema tome, u jedniom opinskom sudu nalazi se toliko glavnih knjiga koliko ima katastarskih opina.Glavna knjiga sastoji se od zemljino knjinih uloaka.12. TO JE ZEMLJINOKNJINI ULOAK? To je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljinoknjino tijelo. TO JE PODULOAK : To je sastavni dio z.k. uloka koji se na prijedlog ovlatene osobe otvara za odreeni idealni dio z.k. tjela (znamo da svaki suvlasnik ima pravo traiti da se za njegov idealni dio otvori poduloak), zatim otvara se i za posebni dio nekretnine etano vlasnitvo.Kod EOP zemljine knjige nema potrebe za postojanje poduloka.13. TO JE ZEMLJINOKNJINO TIJELO? To je jedna ili skup estica koje se nalaze u jednoj katastarskoj opini i imaju u prometu isti pravni status(poloaj).14. OD EGA SE SASTOJI ZEMLJINOKNJINI ULOAK? Sastoji se od posjedovnice (popisni list, list A) vlastovnice (vlasniki list, list B) i teretovnice (teretni list C)15. TO SE UPISUJE U POSJEDOVNICU? U posjedovnicu se upisuju sve estice koje ine jedno zemljinoknjino tijelo.estice se upisuju katastarskim brojem,nazivom estice, imenom predjela u kojem lee, kulturom i povrinom.16. TO SE UPISUJE U VLASTOVNICU? U vlastovnicu se upisuje ime vlasnika i sva ogranienja kojima je vlasnik stegnut u raspolaganju svojim zemljino-knjinim pravima (npr. poslovna nesposobnost, i dr.). Kada je u zemljinoj knjizi upisano ope dobro u vlastovnici e to biti vidljivo.U vlasniki list upisuje se i pravni osnov stjecanja vlasnitva.17. GDJE SE U ZEMLJINU KNJIGU UPISUJE VLASNITVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE? Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine upisuje se u vlastovnicu, uz navoenje na koji se odreeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi.18. TO SE UPISUJE U TERETOVNICU? Upisuju se stvarna prava kojima je zemljite optereeno (npr. slunost, zalono pravo).Tu se upisuju i etiri obvezna prava (najam, zakup, prekup i nazadkup) Tu se upisuju i stvarnopravna ogranienja vlasnitva (npr. zabrana otuenja).19. OD EGA SE SASTOJI ZBIRKA ISPRAVA? Zbirka isprava sastoji se od kronolokim redom poredanihoriginala ili ovjerenih prijepisa svih onih isprava na temelju kojih je izvren upis u glavnu knjigu.20. TO JE ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA? Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova. Njih je izradilo tijelo nadleno za katastar zemljita, prikazujui u njima poloaj i oblik svih katastarskih estica i zgrada, odnosno objekata koji se nalaze na njima ili ispod njihove pvrine.21. KOJI POMONI POPISI SE VODE U ZEMLJINOJ KNJIZI? Za svaku glavnu knjigu vodi se popis kat. estica i popis njihovih adresa, popis vlasnika i nositelja prava graenja, popis predbiljeenih vlasnika te drugi pomoni popisi odreeni zakonom.Slue za laku orjentaciju u glavnoj knjizi.22. KOJI SU KNJINI UPISI? Knjini upisi su : uknjiba, predbiljeba i zabiljeba. 23. TO JE UKNJIBA? To je svaki bezuvjetan i definitivan upis stjecanja , prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava, koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. 24. TO JE PREDBILJEBA? Predbiljeba je upis kojima se knjina prava stjeu , prenose, ograniuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.Opravdana predbiljeba ima znaenje uknjibe.25. TO JE ZABILJEBA? To je upis kojim se ine vidljivim osobni odnosi i pravne injenice relevantne za pravni promet (npr. zabiljeba spora).26. TO JE PREDMET UKNJIBE ILI PREDBILJEBE? Upisuje se pravo vlasnitva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije zatim osobni odnosi nositelja knjinih prava te pravne injenice za koje je Zakon odredio da se upisuju u zemljine knjige. Prava koja se upisuju u zemljinu knjigu moraju se odnosit na nekretninu.27. KAKO SE UPISUJE SUVLASNITVO U ZEMLJINOJ KNJIZI? Suvlasnitvo se upisuje po udjelima odreenima s obzirom na cjelinu, izraenim razlomkom.Ako suvlasniki djelovi nisu odreeni pretpostavka je da su isti. List B.28. KAKO SE UPISUJE ZAJEDNIKO VLASNITVO U ZEMLJINOJ KNJIZI? Upisuje se u korist i na ime svih zajednikih vlasnika, s naznakom da se radi o zajednikom vlasnitvu. Djelovi nisu odreeni ali su odredivi. List B.29. KAKO SE UPISUJE PRAVO GRAENJA U ZEMLJINOJ KNJIZI? Dvostruki upis u uloku gdje je upisano zemljite kao teret u listu C ,a ujedno se otvara novi zemljinoknjini uloak gdje se pravo graenja upisuje kao nekretnina.30. MOE LI SE HIPOTEKA UPISATI KAO TERET POJEDINOG SASTAVNOG DIJELA ZEMLJINOKNJINOG TIJELA, ODNOSNO POJEDINE KATASTARSKE ESTICE? Moe se upisati samo kao teret cijeloga zemljinoknjinog tijela ili kao teret idealnog dijela nekog suvlasnika. Hipoteka se ne moe upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljinoknjinih tijela.31. KAKO SE UPISUJE HIPOTEKA U ZEMLJINU KNJIGU? Hipoteka se moe upisati samo glede tono odreene svote u novcu,u skladu s valutnom klauzulom. ListC.32. TO JE ZAJEDNIKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA? Ako jedno zemljino knjino tijelo nebi bilo dovoljno za podmirenej trabine moe se za istu trabinu zaloiti vie zemljinoknjinih tijela istog vlasnika. Tako nastaje zajednika ili simultana hipoteka.33. TKO JE KNJINI PREDNIK? Upisi u zemljinu knjigu doputeni su samo protiv osobe koja je u asu podnoenja prijedloga za upis upisana kao vlasnik zemljita ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno budu kao takva uknjiena ili predbiljeena (Knjini prednik)34. KAKVA MORA BITI ISPRAVA KOJA JE TEMELJ UPISA U ZEMLJINU KNJIGU? Zemljinoknjini sud dopustit e uknjibu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na nain propisan posebnim zakonom. U ispravi mora biti tono oznaen pravni osnov (npr. mora pisati: ugovor o kupoprodaji). Isprava nesmije imati vidljivih mana (nesmije biti nita brisano, precrtavano i sl.).Osobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti tono oznaene (OIB obvezan)35. TO JE PRVENSTVENI RED UPISA U ZEMLJINU KNJIGU? Prvenstveni red upisa u zemljinu knjigu utvruje se prema asu u kojem je zemljinoknjinom sudu stigao prijedlog za upis, odnosno odluka drugoga suda.36. KAKVA JE OPA ILI GENERINA PUNOMO? Posebna ili generina izdaje se za sklapanje cijele vrste pravnih poslova, a koja nije u asu podnoenja prijedloga starija od jedne godine.(npr. daje se odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici)37. KAKVA JE SPECIJALNA PUNOMO? Punomo koja je izdana za jedan odreeni pravni posao.38. NA TEMELJU KOJIH JAVNIH ISPRAVA SE MOE DOPUSTITI UKNJIBA? Isprave koje su o pravnim poslovim sastavili javni biljenik u granicama svoje ovlasti i propisanom obliku, odluke suda koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovrnim ispravama prikladnim za upis prava.39. KADA SE MOE DOZVOLITI PREDBILJEBA? Ako isprava na temelju koje se zahtjeva upis ne odgovara svim prepostavkama za uknjibu, dozvolit e se prebiljeba, te ako je pristanak za upis dan uvjetno ili oroeno.40. KAKO SE OPRAVDAVA PREDBILJEBA? Na temelju isprave prikladne za uknjibu, kojom se otklanja nedostatak radi koga nije bila doputena uknjiba. Na temelju potvrde o ovrnosti odluke suda, na temelju pravomone presude.41. KADA SE MOE ODREDITI UPIS ZABILJEBE? Kad je to predvieno zakonom. Kad zakon predvia mogunost zabiljebe ,nju na prijedlog ovlatene osobe rjeenjem odreuje zemljinoknjini sud .42. TKO JE OVLATEN TRAITI ZABILJEBU PRVENSTVENOG REDA? Vlasnik je ovlaten zahtijevati zabiljebu da namjerava svoje zemljite otuiti ili osnovati zalono pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prva koje e se upisati na temelju tih poslova.43. TO JE ZABILJEBA SPORA? To je upis kojim se ini vidljivim da se glede knjinoga prava vodi pred sudom spor iji bi ishod mogao utjecati na uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg ili optereenje tog prava.Zabiljebu spora moe zahtjevati svaka stranka u postupku, ako ima za to pravni interes.44. KOJI JE UINAK ZABILJEBE SPORA? Ima uinak da pravomona presuda donesena povodom tube djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjina prava nakon to je prijedlog za zabiljebu spora stigao zemljinoknjinom sudu.45. KOJI JE UINAK ZABILJEBE TUBE RADI POBIJANJA DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJI? Moe zahtijevati zabiljebu te tube u zemljinoknjine uloke u kojima je radi ostvarenja tubenog zahtjeva potreban zemljinoknjini upis.46. TO JE EOP- ZEMLJINA KNJIGA? To je evidencija voena elektroninom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, koja se sastoji od katastarskih podataka o obliku, povrini i izgraenosti zemljita te podataka zk. suda pohranjenih u BZP (baza zemljinih podataka).47. OD EGA SE SASTOJI EOP-ZEMLJINA KNJIGA? Sastoji se od glavne knjige (popis upisa i popis izbrisanih upisa) i zbirke isprava.48. TO JE ZAJEDNIKI INFORMACIJSKI SUSTAV (ZIS) ZEMLJINE KNJIGE I KATASTRA? Baza zemljinih podataka (BZP) i podaci digitalnih katastarskih podataka povezatuju se u Zajedniki informacijski sustav (ZIS)49. KAKO SE OSTVARUJE UVID U EOP-ZEMLJINU KNJIGU? Izdavanjem ispisa iz BZP.

PRAVILNIK O UNUTARNJEM USTROJU , VOENJU ZEMLJINIH KNJIGA I OBAVLJANJU DRUGIH POSLOVA U ODJELIMA SUDOVA

1. NAKON STUPANJA NA SNAGU ZEMLJINOKNJINOG POSLOVNIKA JE LI KNJIGA POLOENIH UGOVORA SAMOSTALNA EVIDENCIJA? Nije ve je to dio zemljine knjige koja se vodi za katastarsku opinu za koju se vodi knjiga poloenih ugovora.2. DA LI JE POTREBNO KOD POVEZIVANJA KNJIGE POLOENIH UGOVORA I GLAVNE KNJIGE OBAVEZNO PRILOITI ETANI ELABORAT? Nema potrebe za etanim elaboratom.3. KAKO SE VRI POVEZIVANJE KNJIGE POLOENIH UGOVORA I GLAVNE KNJIGE? Provodi se na nain da se u zemljinoj knjizi u kojoj je upisano zemljite na kojem je izgraena zgrada provodi promjena izgraenosti zemljita te upisuju vlasnici posebnih dijelova nekretnine.4. TO SE UPISUJE U KNJIGU POLOENIH UGOVORA? Upisuje se pojedini stan bez obzira da li je zgrada u kojoj se stan nalazi upisana u zemljinu knjigu.Vodi se za svaku katastarsku opinu odvojeno.5. OD EGA SE SASTOJI KNJIGA POLOENIH UGOVORA? Sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Zajedno s knjigom PU vode se pomone knjige Imenik vlasnika stanova i Popisnik upisanih stanova.6. TO SADRI SVAKI PODULOAK? Svaki poduloak sastoji se iz Popisnog lista A , Vlasnikog lista B i Teretnog lista C.

ZAKON O DRAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

1. ZATO SU TEMELJ PODACI IZ KATASTRA? Podaci dravne izmjere i katastra temelj su za zemljine knjige i voenje drugih slubenih oevidnika u svezi s prostorom koji se vode prema ovom Zakonu.Temelj su za upis u list A2. TO JE DRAVNA IZMJERA? Dravna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza podruja RH utemeljen na prikupljanju , obradi i prikazivanju topografskih i zemljinih podataka geodetskim metodama.3. TO JE KATASTAR NEKRETNINA? Katastar nekretnina je evidencija o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim graevinama koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini.4. KOJA JE OSNOVNA PROSTORNA JEDINICA KATASTRA NEKRETNINA? Katastarska estica.5. TO JE KATASTARSKA ESTICA? Katastarska estica dio je podruja katastarske opine , odnosno katastarskog podruja na moru, odreen brojem katastarske estice i njezinim granicama.Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina.6. TO JE KATASTARSKA IZMJERA? To je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih estica , evidentiranje zgrada i drugih graevina , evidentiranje posebnih pravnih reima na zemljitu i naina uporabe zemljita te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.7. TO JE TEHNIKA REAMBULACIJA? To je ogranieno prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera.8. KOJI SE PODACI PRIKUPLJAJU TIJEKOM KATASTARSKE IZMJERE ILI TEHNIKE REAMBULACIJE? Podaci o meama i drugim granicama Podatak o adresi katastarske estice Podaci o nainu uporabe katastarske estice i njezinih dijelova Podaci o povrini kat. estice Podaci o posebnim prvnim reimima koji su uspostavljeni na kat. estici9. IJI SU PODACI MJERODAVNI GLEDE NOSITELJA PRAVA NA NEKRETNINAMA, A TIJEKOM STVARANJA KATASTRA NEKRETNINA? Promjene nositelja prava na zemljitu ( ovlatenika u posjedovne listove ) provode se u katastaru zemljita na temelju obavijesti koju ini rjeenje zemljinoknjinog suda ili na temelju geodetskog elaborata i pravomonog rjeenja katastra donesenog u upravnom postupku.OBITELJSKI ZAKON

1. TKO MOE ZASTUPATI DIJETE PRILIKOM SKLAPANJA PRAVNIH POSLOVA? Roditelji imaju dunosti i pravo u skladu s Zakonom upravljati imovinom djeteta do punoljetnosti.2. KADA PRESTAJE RODITELJSKA SKRB? Prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad je posvojeno.3. KADA SE STJEE POSLOVNA SPOSOBNOST? Stjee se punoljetnou ili sklapanjem braka prije punoljetnosti.Maloljetnik stariji od 16 god.koji je postao roditelj .ako mu to odobri sud u izvanparninom postupku4. MOE LI MALOLJETNIK STEI POSLOVNU SPOSOBNOST I PRIJE NAVRENIH 18 GODINA IVOTA? Moe ako sklopi brak Poslovnu sposobnost moe stei maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj.5. KADA SE PUNOLJETNA OSOBA MOE LIITI POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Sud moe djelomice ili potpuno liiti poslovne sposobnosti punoljetnu osobu koja zbog duevnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti o sebi, o svojim pravima i interesima ili ugroava prava i interese drugih osoba..6. TKO JE SKRBNIK? Osoba koja zastupa tienika. Samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja tienikovom imovinom, ako odlukom centra za soc, skrb nije drukije odreeno.7. TREBA LI SKRBNIK ODOBRENJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB ZA PODUZIMANJE POSLOVA U IME TIENIKA I AKO TREBA KADA? Za poduzimanje vanijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja tienika skrbniku je potrebno odobrenje centra za soc. Skrb. Uz odobrenje moe: Otuiti ili opteretiti tienikove nekretnine Otuiti iz tienikove imovine pokretnine vee vrijednosti Raspolagati tienikovim imovinskim pravima8. NA KOJI NAIN RODITELJI MOGU RASPOLAGATI IMOVINOM SVOJE MALOLJETNE DJECE? Roditelji mogu odobrenjem centra za socijalnu skrb otuiti ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegova uzdravanja, lijeenja, odgoja, kolovanja, obrazovanja ili podmirenja neke druge vane potrebe djeteta.9. KOJI JE STATUS IMOVINE NEKRETNINA BRANIH DRUGOVA STEENIH RADOM ZA VRIJEME TRAJANJA BRANE ZAJEDNICE? Ta imovina ima status zajednike imovine.

ZAKON O NAJMU STANOVA

1. TO JE STAN? Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.2. U KOJEM OBLIKU SE ZAKLJUUJUE UGOVOR O NAJMU? Sklapa se u pisanom obliku.3. KAKO MOE BITI ODREENA NAJAMNINA? Najamnina moe biti:* zatiena najamnina ( koja se odreuje na temelju uvjeta i mjerila koje utvruje RH)* slobodno ugovorena najamnina.4. KOJI SU BITNI ELEMENTI UGOVORA O NAJMU? Ugovorne strane Opis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam Visinu najamnine i nain plaanja Vrstu trokova koje se plaaju u svezi sa stanovanjem i nain na koji e se to plaati Podatke o osobama koje e zajedno s najmoprimcem koristiti stan Vrijeme trajanja najma Odredbe o odravanju stana Odredbe o uporabi zajednikih prostorija Odredbe o primopredaji stana5. KOJE SU OBVEZE NAJMODAVCA? Predaje najmoprimcu stan u stanju pogodnom za stanovanje Sastavljaju zapisnik o primopredaji Duan je odravati stan u stanju pogodnom za ivot6. KOJE SU OBVEZE NAJMOPRIMCA? Duan je koristiti stan na nain da ga uva od oteenja Ne smije vriti preinake u stanu i zajednikim prostorijama Duan je obavijestiti najmodavca o nunim popravcima koje je duan snositi najmodavac.7. KAKO PRESTAJE UGOVOR O NAJMU? Ako se najmoprimac koristi stanom suprotno zakonu o najmu stana, a osobito: Neplaanje najamnine i druge trokove u ugovorenom roku Ako najmoprimac daje stan u podnajam bez doputenja najmodavca Ako najmoprimac ometa ostale korisnike zgrade Ako se stanom koristi osoba koja nije navedena u ugovoru u roku od 30 dana bez doputenja, osim branog druga , potomku Ako se najmoprimac ne koristi stanom za stanovanje ve za druge namjene. Najmodavac treba dati pismeno opomenu da u roku od 30 dana daje otkaz Najmodavac ima pravo dati otkaz i bez opomene ako najmoprimac vie od dva puta postupi suprotno ugovoru.8. KAKO SMRT ILI PRESTANAK POSTOJANJA NAJMODAVCA UTJEE NA SUDBINU UGOVORA O NAJMU? Prava i dunosti najmodavca prelaze na njegova nasljednika ili pravnog sljednika.9. KAKO SMRT ILI PRESTANAK POSTOJANJA NAJMOPRIMCA UTJEE NA SUDBINU UGOVORA O NAJMU? Prelaze na njegova branog druga. Ako nema branog druga prelaze na dijete ili usvojenika koji je naveden u ugovoru o najmu.10. MOE LI SE UGOVOR NA ODREENO VRIJEME OBNOVITI PREUTNO BEZ SKLAPANJA NOVOG UGOVORA? Moe ako ni jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena ne obavijesti u pisanom obliku drugu stanu da ne namjerava sklopiti novi ugovor za daljnje razdoblje.11. TO ZNAI DA SE STAN PRIVREMENO KORISTI? Stan tada slui za privremeni smjetaj ( turisti , aci, i sl.)12. KADA NAJMOPRIMAC MOE DATI STAN U PODNAJAM? Uz suglasnost najmodavca.

ZAKON O PRODAJI I ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA

1. TO SE SMATRA POSLOVNIM PROSTOROM U SMISLU ODREDABA ZAKONA O PRODAJI I ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA? Smatraju se poslovna zgrada , poslovna prostorija , garaa i garano mjesto.2. TO JE POSLOVNA PROSTORIJA? Smatraju se jedna ili vie prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namjenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje u pravilu ine graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.3. KAKO SE ZASNIVA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA? Sklapa se u pismenom obliku.4. KOJI SU BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA? Naznaku ugovornih strana Podatke o poslovnom prostoru Djelatnost koja e se obavljati u poslovnom prostoru Odredbe o koritenju zajednikih prostorija u zgradi, te zajednikih usluga Rok predaje poslovnog prostora zakupniku Vrijeme na koje je ugovor sklopljen Iznos zakupnine i rokovi plaanja Odredbe o prestanku ugovora, posebno o otkazu i otkaznim rokovima Mjesto i vrijeme sklapanja ugovora5. NA KOJI NAIN SE DAJU U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR U VLASNITVU RH , OPINA, GRADOVA , UPANIJA, GRADA ZAGREBA, TE PRAVNIH OSOBA U NJIHOVU VLASNITVU ILI PRETEITOM VLASNITVU? Daje se u zakup putem javnog natjeaja.6. KOJA JE OSNOVNA OBVEZA ZAKUPODAVCA? Zakupodavac je duan predati zakupniku poslovni prostor u roku utvrenom ugovorom, duan je odravati poslovni prostor u stanju utvrenim ugovorom7. KOJE SU OBVEZE ZAKUPNIKA? Ne smije initi preinake u poslovnom prostoru, duan je platiti zakupninu u roku utvrenom ugovorom i sve trokove. Duan je platiti tekue trokove( ienje, soboslikarski radovi, sitniji popravci na instalacijama) Nema pravo dati prostor u podzakup.8. KAKO PRESTAJE UGOVOR O ZAKUPU ZAKLJUEN NA ODREENO VRIJEME? Prestaje istekom vremena na koji je sklopljen.9. KAKO PRESTAJE UGOVOR O ZAKUPU ZAKLJUEN NA NEODREENO VRIJEME? Prestaje otkazom. Ako ugovorom nije utvren otkazni rok je tri mjeseca i to samo prvog ili petnaestog u mjesecu.10. TO SE DOGAA AKO ZAKUPODAVAC PRODA POSLOVNI PROSTOR TREOJ OSOBI? Zakup ne prestaje.11. TKO RJEAVA SPOROVE IZMEU ZAKUPODAVCA I ZAKUPNIKA? Nadlean je sud.

POREZI I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. KOJI SU RAZLOZI ZA OBNOVU POSTUPKA I PONITENJE RJEENJA O UTVRIVANJU POREZA NA PROMET NEKRETNINA?* raskid ugovora o prijenosu vlasnitva na nekretnini voljom stranaka prije negose obavi prijenos u zemljinim knjigama na novog vlasnika* raskid i ponitanje ugovora odlukom suda 2. KOJEM PRORAUNU PRIPADA ODNOSNO IJI JE PRIHOD POREZ NA PROMET NEKRETNINA? Zajedniki je prihod dravnog prorauna , prorauna upanije i opine ili grada na podruju kojih se nekretnina nalazi.Udio drava 40% i grad/opina 60%.3. TO SE GLEDE OPOREZIVANJA POREZOM NA PROMET NEKRETNINA I PDV-A SMATRA NOVOSAGRAENOM GRAEVINOM? Smatraju se graevine ili njihovi dijelovi koji su sagraeni ,isporueni ili plaeni nakon dana poetka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost.4. U KOJIM SLUAJEVIMA OTUITELJ NEKRETNINE PLAA POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA PO OSNOVI OTUENJA NEKRETNINE? Obrtom i s obrtom izjednaenim djelatnostima u smislu zakona o porezu na dohodak smatra se i otuuje(prodaja,zamjena) vie od 3 nekretnine iste vrste u razdoblju od 5 god.Dohodak je razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.dohodak se ne oporezuje izmeu branih drugova,predaka i potomaka i izravnoj vezi.5. KOJE SU NEKRETNINE PREDMET OPOREZIVANJA ZAKONOM O POREZU NA PROMET NEKRETNINA, A KOJE ZAKONOM O PDV-U? Novosagraene graevine od 1998 oporezuju se PDV-om po stopi od 22% a sve ostale porezom na promet nekretnina po stopi 5%.6. POD KOJIM UVJETIMA I PO KOJOJ STOPI POREZ NA PREMET NEKRETNINA PLAAJU STRANE OSOBE? Domae i strane fizike ili pravne osobe izjednaene su glede plaanja poreza na promet nekretnina ako to nije meunarodnim ugovorom drukije odreeno.7. KAKO SE OPOREZUJE ISPORUKA NOVOSAGRAENE NEKRETNINE? Oporezuju se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.Porez na promet nekretnina 5% na vrijednost zemljita i naknade za komunalno ureenje zemljita prema odluci mjerodavnih tjela, te PDV na graevinsku vrijednost po stopi 22%.8. NA KOJI NAIN SE UTVRUJE DOHODAK PO OSNOVI NAJMA I ZAKUPA NEKRENINA? Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izmeuprimitaka po osnovi najamnine i zakupnine, iznamljivanje stanova , soba... primitaka od otuenja nekretnina i izdataka koji su poreznom obveznikuu poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa priznaju se izdaci u visini od 30%Porezna osnovica= primitak- 30% paualnih izdataka.Porez na dohodak=porezna osnovica x 15%.9. TO JE PREDMET OPOREZIVANJA POREZOM NA PROMET NEKRETNINA? Predmetom oporezivanja je promet nekretnina. Svako stjecanje vlasnitva nekretnine u RH.10. U KOJIM SLUAJEVIMA SE MOE PODNIJETI ZAHTJEV ZA POVRATOM POREZA NA PROMET NEKRETNIA TE U KOJEM ROKU SE POSTUPA PO ZAHTJEVU ZA POVRAT POREZA? Osoba koja plati porez na promet nekretnina koju nije bila obavezna platiti ima pravo na povrat. Raskid ugovora voljom stranaka ili ponitenje ugovora odlukom suda razlozi su za povrat poreza u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva..11. TKO JE POREZNI OBVEZNIK , TE TO SE SMATRA POREZNOM OSNOVICOM KOD KUPNJE NEKRETNINA? Porezni obveznik je stjecatelj nekretnine, a osnovica je trina vrijednost nekretnine.12. NA KOJI NAIN SE UTVRUJE OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA NA PROMET NEKRETNINA NOVOSAGRAENIH NEKRETNINA ,TE TO U TOM SMISLU MORA UINITI ISPORUITELJ NOVOSAGRAENE NEKRETNINE?Isporuitelj mora raslaniti cijenu nekretnine.Porez na promet nekretnina plaa se na vrijednost zemljita i naknade za komunalno ureenje zemljita prema odluci mjerodavnih tijela po stopi od 5 % ,a PDV na graevinsku vrijednost po stopo od 22%.Ako je stjecatelj novos.nek. mogao samo djelomino odbiti zaraunati PDV kao pretporez , u daljnjem prometu ove se graevine oporezuju porezom na promet nek. u dijelu u kojem je stjecatelj nije mogao odbiti PDV kao pretporez.13. PODLIJEE LI USLUGA OBAVLJANJA NAJMA I ZAKUPA NEKRETNINA OPOREZIVANJU I AKO DA U KOJIM SLUAJEVIMA I KOJIM POREZOM? Podlijee! Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa nek.priznaju se 30% izdaci od ostvarene najamnine porezna osnovica = primitak paualni iznos 30% porez na dohodak = porezna osnovica x 15%Ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a mora voditi poslovne knjige i porez plaa na ostvareni dohodak.14. PLAA LI SE POREZA NA PROMET NEKRETNINA NA USTUPANJE ILI ODRICANJE O D NASLJEDSTVA U TIJEKU OSTAVINSKOG POSTUPKA , TE TKO JE POREZNI OBVEZNIK KOD STJECANJA NEKRETNINA NASLJEIVANJEM? Obveznik je nasljednik ili zapisovnik.Ne plae se porez po ovome zakonu na odricanje , odnosno ustupanje nasljedstva. 15. NA KOJE NAINE SE OBAVLJAJU PLAANJA IZMEU SUDIONIKA U PLATNOM PROMETU? Plaanja preko rauna obavljaju se na temelju naloga za plaanje, preko iro rauna na iznos preko 100 000kn.16. TO SE SMATRA TRINOM VRIJEDNOU NEKRETNINE I KAKO SE ONA U PRAVILU UTVRUJE? Pod time se razumijeva cijena nekretnine koja se postie ili moe postii na tritu u trenutku njezina stjecanja.Trina vrijednost utvruje se u pravilu na temelju isprava o stjecanju (ugovor). Porezna uprava ovlatena je procjenom utvrditi trinu vrijednost nekretnine.17. NAVESTI POSTUPAK OPOREZIVANJA PDV-OM KOD PRIJENOSA NEKRETNINE UNUTAR GOSPODARSKE CJELINE? Ako obraunati porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline stjecatelj u cijelosti moe odbiti kao pretporez, tada se ne plaa porez na dodanu vrijednost , a taj se prijenos smatra neoporezivim.18. KADA JE OTUITELJ NEKRETNINE OBVEZNIK NA DOHODAK OD OBRTA I S OBRTOM IZJEDNAENIM DJELATNOSTIMA? Ako fizika osoba u roku 5 godina otui vie od 3 istovrsne nekretnine, raunajui od dana otuenja prve nekretnine.Nekretnine su istovrsne ako imaju ista obiljeja i namjenu, a dijele se u dvije vrste : 1. zemljita i 2. graevine. 19. KOJA OSLOBOENJA OD PLAANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA SMATRAMO OPIM OSLOBOENJEM? RH i jedinice lokalne samouprave na temelju posebnih propisa Diplomatska i konzularna predstavnitva Osobe koje stjeu nekretnine u postupku vraanja oduzete imovine Prognanici i izbjeglice koji stjeu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu Graani koji kupuju stambenu zgradu ili stan na kojem su imali stanarsko pravo Osobe koje stjeu nekretnine na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju a koji su nasljednici prvoga nasljednog reda Graani koji kupuju prvu nekretninu kojom rjeavaju stambeno pitanje u uvjet : da imaju hrvatsko dravljanstvo, da prijavljuju prebivalite u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koju kupuju nalazi, da nekretnina koju kupuju ne prelazi povrinu kako slijedi: 1-50m2,2-65m2,3-80, 4-90m2,5-100m2,110m2,120m2. Ako prelazi onda plaa samo viak prostora. Da graanin te lanovi ue obitelji ( ena , djeca)nemaju u vlasnitvu drugu nekretninu ili kuu za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti. Porez se plaa ako se nekretnina otui u roku od 5 godina od dana nabave Ne plaaju graani koji kupuju zemljite do 600 m2 , na kojem e graditi kuu za rjeavanje stambenog pitanja, ali se plaa ako se u roku od 5 godina ne sagradi kua.20. MOE LI OSTVARITI PRAVO NA OSLOBOENJE OD PLAANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA GRAANIN KOJI KUPUJE PRVU NEKRETNINU KOJOM RJEAVA VLASTITO STANBENO PITANJE KAO NOVOSAGRAENU NEKRETNINU I U KOJEM DIJELU? Graanin porezni obveznik koji kupuje prvu nekretninu novosagraenu kojom rjeava vlastito stambeno pitanje ,a kumulativno ispunjava uvjete iz Zakona ,ostvarit e se pravo na osloboenje od plaanja poreza na promet nekretnina ali samo na vrijednost zemljita i iznos naknade za komunalno ureenje zemljita prema odluci mjerodavnih tijela,jer se na ostatak graevinske vrijednosti novosagraene nekretnine plaa PDV.21. TO SE SMATRA OSLOBOENJIMA OD PLAANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA PRI UNOSU NEKRETNINA U TRGOVAKO DRUTVO? Kada se nekretnine unose u trgovako drutvo kao osnivaki ulog ili poveanje temeljnog kapitala ne plaa se porez na promet nekretnina.22. NA KOJI NAIN SE UTVRUJE POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA PO OSNOVI OTUENJA NEKRETNINE?Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava je razlika izmeu primitaka od otuenja nekretnine ( to se utvruje prema trinoj vrijednosti nekretnine koja se otuuje) i nabavne vrijednosti nekretnine uveane za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda.Porez se obraunava kad je nekrertnina otuena unutar 3 god.23. MOE LI SE PRENOSITI DOBIT KOJU NEREZIDENT OSTVARI IZRAVNIM ULAGANJEM U INOZEMSTVO I POD KOJIM UVJETIMA?Moe ako je posao prijavljen u skladu s deviznim zakonom te ako su podmirene sve porezne obveze iz tog posla u RH.24. NA KOJI NAIN I U KOJEM ROKU SE PRIJAVLJUJE NASTANAK POREZNE OBVEZE POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Porezna obveza prijavljuje se u roku 30 dana od dana nastanka porezne obveze i to ispostavi Porezne uprave na ijem je podruju nekretnina. Uz poreznu prijavu obveznik jeduan podnijeti ugovor o kupoprodaji, ugovor o darovanju nekretnina odnosno sudsku odluku ili odluku tijela dravne uprave. Porezna obveza nastaje u trenutku:1. zakljuivanja ugovora2. pravomonosti sudske odluke ili odluke tijela dravne uprave3. smrti primatelja uzdravanja4. zakljuivanje ugovora o dosmrtnom uzdravanju25. TKO JE POREZNI OBVEZNIK , TE TO SE SMATRA POREZNOM OSNOVICOM KOD UGOVORA O DOIVOTNOM UZDRAVANJU? Porezni obveznik kod ugovora o doivotnom uzdravanju je davatelj uzdravanja.Poreznom osnovicom smatra se vrijednost nekretnine u asu smrti uzdravatelja uz primjenu porezne olakice umanjenja poreza od 5% za svaku godinu uzdravanja.26. PO KOJOJ STOPI SE PLAA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST KADA PODUZETNIK OBAVLJA USLUGU NAJMA STAMBENOG PROSTORA? Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje najmom ili zakupom, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost po stopi od 22%.27. NA KOJI NAIN SE UTVRUJE DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI PO OSNOVI OTUENJA NEKRETNINE? Dohodak od samostralne djelatnosti po osnovi otuenja nekretnina je razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.28. TO SE SMATRA OBRAUNSKIM PLAANJEM U SMISLU ZAKONA O PLATNOM PROMETU? Obraunsko plaanje je namira meusobnih novanih obveza i potraivanja izmeu sudionika bez uporabe novca. Obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga.29. KAD NASTAJE POREZNA OBVEZA OBZIROM NA POJEDINE OBLIKE STJECANJA NEKRETNINA? Nastaje u trenutku sklapanja ugovora, odnosno drugog pravnog posla kojim se stjee nekretnina, u trenutku sklapanja dosmrtnog ugovora, u trenutku smrti ako se radi o ugovoru o doivotnom uzdravanju, u trenutku pravomonosti rjeenja o nasljeivanju odnosno sudske odluke.30. U KOJEM ROKU I KOME SE PRIJAVLJUJE NASTANAK POREZNE OBVEZE? U roku od 30 dana od dana nastanka porezne obveze i to Poreznoj upravi na ijem podruju se nekretnina nalazi.31. KOJA JE RAZLIKA IZMEU UGOVORA O DOIVOTNOM UZDRAVANJU U ODNOSU NA TZV. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU, TE KAKO TA RAZLIKA UTJEE NA UTVRIVANJE POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Ugovor o dosmrtnom uzdravanju pravo vlasnitva prenosi se prije smrti primatelja uzdravanja, dakle za ivota primatelja uzdravanja, porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja navedenog ugovora, a iznosi 5% od trne vrijednosti nekretnina. Kod ugovora o doivotnom uzdravanju, vlasnitvo se prenosi na davatelja uzdravanja u asu smrti primatelja uzdravanja. Stopa poreza je 5%, a smanjuje se za svaku godinu izvrenog uzdravanja za 5%.32. KAKO STJECATELJ NOVOSAGRAENE NEKRETNINE NIJE MOGAO ODBITI ZARAUNATI POREZ NA DODANU VRIJEDNOT KAO PRETPOREZ U CIJELOSTI KAKO SE TA NEKRETNINA OPOREZUJE U DALJNJEM PROMETU? Ako je stjecatelj novosagraenih graevina mogao samo djelomino odbiti zaraunati PDV kao pretporez, u daljnjem prometu ove se graevine oporezuju porezom na promet nekretnina samo u onom dijelu u kojem stjecatelj nije mogao odbiti PDV kao pretporez.33. TKO JE POREZNI OBVEZNIK, TE TO SE SMATRA POREZNOM OSNOVICOM KOD KUPNJE NEKRETNINA? Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine, a osnovica za porez je trina vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja.34. MOE LI PRODAVATELJ NEKRETNINA BITI OBVEZNIK POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Prodavatelj nekretnine jami solidarno za naplatu poreza na promet nekretnina ako je ugovorom preuzeo obvezu plaanja tog poreza.35. KOJEM PRORAUNU PRIPADA ODNOSNO IJI JE PRIHOD POREZ NA DODANU VRIJEDNOST PO OSNOVI ISPORUKE NOVOSAGRAENE NEKRETNINE? Prihod pripada dravnom proraunu.36. POSTOJE LI OSLOBAANJE ZA STJECANJE NEKRETNINA NA PODRUJIMA POSEBNE DRAVNE SKRBI, AKO DA POD KOJIM UVJETIMA? Ne plaa se porez kada:1. fizika osoba prijavljuje ili mijenja prebivalite unutar tog podruja pod uvjetom da se nekretnina ne otui ili naseljenik ne promjeni prebivalite izvan podruja PPDS-a u roku 10 godina od dana nabave nekretnine2. se kupuje nekr. koja e kupcu, koji ima prebivalite ili sjedite u PPDS sluiti za obavljanje djelatnosti pod uvjetom da se ne otui u roku 10 godina3. darovanje na tom podruju37. PRIZNAJU LI SE IZDACI KOD UTVRIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA O OSNOVI NAJMA/ZAKUPA NEKRETNINE? Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina ili nekretnina priznaju se izdaci u visini od 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.38. KADA OBVEZNICI PROVEDBA MJERA PREMA ZAKONU O SPRJEAVANJU PRANJA NOVCA IMAJU OBVEZU IZVJETAVATI URED ZA SPREAVANJE PRANJA NOVCA O IZVRENOJ TRANSAKCIJI? Moraju telefonom ili faxom obavjeivati Ured o transakcijama ako postoji sumnja da se radi o pranju novca, prije nego to obave transakciju i javit rok kada e to obaviti.Ured za spreavanje pranja novca zvjetavaju kada je transakcija vea od 200.000 kn, a ako se radi o ivotnom osiguranju ako je zbroj premija vei od 40.000 kn godinje te uvijek ako postoje sumnja da se radi o pranju novca.39. U KOJEM SLUAJU OBVEZNICI PROVEDBA MJERA PREMA ZAKONU O SPRJEAVANJU PRANJA NOVCA UTVRUJU IDENTITET STRANKE? Prilikom otvaranja svih vrsta bankovnih rauna ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje sa strankom. U sluaju da je transakcija vrijedna 105.000 kn ili vie, a za ivotno osiguranje ako godinje premija prelazi 40.000 kn uvidom u OIB, osobnu iskaznicu ili domovnicu.

PROSTORNO UREENJE

1. TO JE GRAEVINSKO ZEMLJITE? To je zemljite unutar i izvan graevinskog podruja, koje je izgraeno ili prostornim planom namjenjeno za graenje graevina i ureenje javnih povrina.2. TO JE GRAEVNA ESTICA? To je estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.3. TO JE PRIZEMLJE? To je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5 m iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjeren na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.4. TO JE SUTEREN? Suteren je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno najmanje jednim svojim proeljem izvan terena.5. TO JE PODRUM? To je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena.6. TO JE KAT? To je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja7. TO JE POTKROVLJE? Je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.8. NA KOJI NAIN SE MJERI VISINA GRAEVINE? Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ija visina ne moe biti via od 1,2 m.9. NA KOJI NAIN SE MJERI UKUPNA VISINA GRAEVINE? Ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova (sljemena).10. TO JE OBALNA CRTA? Obalna crta je crta plimnog vala na obali.11. TO SE SMATRA OPREMANJEM GRAEVINSKOG ZEMLJITA? To je osiguranje uvjeta za graenje i prikljuivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omuguuje graenje i uporaba zemljita u skladu s namjenom odreenom u dokumentu prostornog ureenja.12. TO JE POVRINA JAVNE NAMJENE? To je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine)13. TO JE PROMETNA POVRINA? To je povrina javne namjene ili povrina u vlasnitvu vlasnika graevinskih estica ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza a kojom se osigurava pristup do graevnih estica.14. TO SE SMATRA ZATIENIM OBALNIM PODRUJEM MORA? ZOP obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1000m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte. 15. KAKO SE DIJELE DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PO TOME TKO IH DONOSI? Prostorni plan na dravnoj razini, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.16. KAKO SE DIJELE DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA S OBZIROM NA NAMJENU? Dijele se na strateke i provedbene. Strateki dokumenti: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ureenja RH, prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan upanija i grada Zagreba i prostorni plan ureenja velikog grad, odnosno opineProvedbeni dokumenti : urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja.17. KOJI SU ZAJEDNIKI DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA? Za podruje dviju ili vie upanija moe se donesti zajedniki prostorni plan upanija. Za podruje dvije ili vie opina, odnosno gradova, moe se donijeti zajedniki prostorni plan ureenja, a za podruje otoka sa vie opina, odnosno gradova, zajedniki prostorni plan ureenja otoka.18. NA KOJI NAIN SU DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA TE NJIHOVE IZMJENE I DOPUNE DOSTUPNI NA UVID JAVNOSTI? Moraju biti dostupni javnosti u sjeditu nositelja izrade u svim fazama izrade i donoenja osim ako nije povjerljive naravi.19. ZA KOJE PROSTORNE PLANOVE JE NOSITELJ IZRADE PROSTORNOG PLANA DUAN PRIBAVITI SUGLASNOST MINISTARSTVA PRIJE NJEGOVA DONOENJA? Prije donoenja prostornog plana upanije odnosno grada Zagreba, prostornih planova podruja posebnih obiljeja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova iji se dijelovi nalaze unutar tog podruja, nositelj izrade duan je pribaviti suglasnost ministarstva.20. ZA KOJE PROSTORNE PLANOVE J E NOSITELJ IZRADE PROSTORNOG PLANA DUAN PRIBAVITI SUGLASNOST UPANA? Prije donoenja prostornog plana ureenja velikog grada, grada i opine, nositelj izrade je duan pribaviti suglasnost upana.21. POSTUPAK NOSITELJA IZRADE PROSTORNOG PLANA U SLUAJU AKO MINISTARSTVO ODNOSNO UPAN ODBACI IZDATI SUGLASNOST NA PROSTORNI PLAN? Ako ministarstvo odnosno upan odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, nositelj izrade najkasnije u roku od 90 dana dostavlja m Ministarstvu odnosno upanu ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni prijedlog konanog prijedloga prost. plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja suglasnosti. Ako ministarstvo odnosno upan najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponovnog zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na ispravljeni konani prijedlog pros. plana na nain i prema postupku iz Zakona, smatra se da je suglasnost izdana.Ako ministarstvo odnosno upan ponovno odbaci izdati suglasnost na prost. plan, postupak izrade i donoenja se obustavlja. 22. TKO DONOSI PROSTORNE PLANOVE? Strategiju donosi Sabor, a Program donosi Vlada. Prostorni plan nac. parka, parka prirode i podruja posebnih obiljeja donosi Hr. sabor. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza izrade utvrena planom upanije donosi upanijska skuptina. Prostorni plan upanije ili Grada Zagreba donosi upanijska odnosno Gradska skuptina. Prostorni plan velikog grada i opine donosi opinsko vijee. Urbanistiki plan ureenja i detaljni urbanistiki plan donosi Gradska skuptina, odnosno opinsko vijee.23. GDJE SE OBJAVLJUJE ODLUKA O DONOENJU, ODNOSNO ODLUKA O DONOENJU IZMJENA ILI DOPUNA PROSTORNOG UREENJA? Objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u slubenim lokalnim i podrunim glasilima.24. TO JE LOKACIJSKA DOZVOLA? Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i propisa donesenih u skladu s dokumentima prostornog ureenja.25. ZA KOJE SE GRAEVINE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA? Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine ija graevinska (bruto) povrina prelazi 400m2, a kod zgrada za obavljanje iskljuivo poljoprivredne djelatnosti kad graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2.26. NADLENOSTI ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE? Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo: upanije na ijem se prostoru planira zahvat ako se radi u prostoru izvan velikog grada, Grada Zagreba za zahvate na njegovom podruju, Ministarstva za zahvate koje Vlada ureuje uredbom, te zahvate na podruju dviju ili vie upanija.27. U KOJEM SLUAJU JE PODNOSITELJ ZAHTJEVA DUAN ISHODITI IZMJENU ILI DOPUNU LOKACIJSKE DOZVOLE? Ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno graenja namjerava na zahvatu uiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti.28. U KOJEM ROKU JE NADLENO TIJELO DUNO RIJEITI O ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE? Ministarstvo je duno rijeiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u roku od 60 dana, a nadleno upravno tijelo u roku 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.29. KOJI JE PRAVNI LIJEK PROTIV LOKACIJSKE DOZVOLE ODNOSNO PROTIV RJEENJA O ODBIJANJU ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE KOJE IZDAJE MINISTARSTVO, A KOJI PROTIV LOKACIJSKE DOZVOLE ODNOSNO PROTIV RJEENJA O ODBIJANJU ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE UPRAVNOG TIJELA UPANIJE I GRADA? protiv lokacijeske dozvole koju je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu protiv lokac. dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije doputena alba ,ali se moe pokrenuti upravni spor.30. VAENJE LOKACIJSKE DOZVOLE? Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole ne podnese nadlenom dravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomonosti lokacijske dozvole.Vaenje lok.dozvole produljuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za jo 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojim je lokacija izdana.31. U SKLADU S IM SE PROVODI PARCELACIJA ZEMLJITA UNUTAR GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA I PARCELACIJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA IZVAN GRANICA TOG PODRUJA? Samo u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom rjeenjem o utvrivanju graevinske estice i detaljnim planom ureenja. Parcelacija zemljita izvan graevinskog podruja radi poveanja graevinske estice unutar granice graevinskog podruja nije doputena.32. NA TEMELJU EGA SE PROVODI AKT O PARCELACIJI GRAEVINSKOG ZEMLJITA UNUTAR I IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA? Provodi se u katastru zemljita, odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo nadleno za izdavanje lok. dozvole, odnosno Ministarstvo, izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice ili detaljnim planom ureenja.33. KAD SE DONOSI RJEENJE O UTVRIVANJU GRAEVNE ESTICE? Kada za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica ili zemljite nuno za redovitu uporabu graevine parcelacija graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjm o utvrivanju graevne estice. Navedeno rijeenje moe se donijeti: ako su na istoj kat. estici izgraene dvij