STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE ......1 SAŽETAK Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), uz kabinetski

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA

RAZDOBLJE DO KRAJA 2020. GODINE

Zagreb, lipanj 2017.

1

SAŽETAK

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (u

daljnjem tekstu: Strategija), uz kabinetski rad rezultat je intenzivnih partnerskih konzultacija

provedenih u 2015. i 2016. godini tijekom kojih su, uz partnerske konzultacije na

regionalnoj i lokalnoj razini, sjednice partnerskih vijeća statističkih (NUTS 2) regija, tj.

Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske i Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske, održani

i brojni intervjui s predstavnicima ministarstava i javnih poduzeća te tematski radni sastanci

s dionicima regionalnog razvoja. Uvažavajući međusektorski karakter politike regionalnog

razvoja, provedba opsežnih međusektorskih konzultacija, intervjua, rasprava i istraživanja

imala je cilj stvaranje osjećaja vlasništva kako nad procesom izrade tako i aktivnim

uključivanjem dionika u kasniju provedbu Strategije.

Prilikom utvrđivanja regionalnih razvojnih problema i potreba, uključeni su bili prije svega

dionici lokalne i regionalne razine te je naglasak stavljen na njihovo viđenje i razumijevanje

razvojnih problema s kojima se izravno i svakodnevno suočavaju i kao stručnjaci u svom

području i kao građani koji žive na određenom području te se koriste uslugama javnog

sektora. Budući da su među članovima partnerskih vijeća statističkih regija i predstavnici

nacionalnih institucija, nalazi utvrđeni na regionalnoj i lokalnoj razini tijekom konzultacija

propitivani su i s nacionalne razine kako bi se u što većoj mjeri objektivizirali subjektivni

dojmovi lokalnih dionika.

Osnovno je načelo pri oblikovanju svih ciljeva, prioriteta i mjera Strategije postizanje

komplementarnosti s ciljevima i prioritetima važećih nacionalnih razvojnih dokumenata,

čime će se osigurati doprinos provedbe Strategije ostvarenju pojedinih sektorskih, a time i

ukupnih razvojnih ciljeva Republike Hrvatske.

Vodeći se općim ciljem politike regionalnog razvoja, a to je: pridonijeti društveno-

gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja,

stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i

realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, Strategijom su definirana tri strateška cilja

politike regionalnog razvoja:

1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA POTICANJEM ODRŽIVOG

TERITORIJALNOG RAZVOJA koji obuhvaća sinergiju različitih aspekata razvoja

društva, prostora i okoliša objedinjavajući, s jedne strane, mjere vezane uz unaprjeđenje

regionalnih i lokalnih razvojnih kapaciteta te podizanje razine znanja i sposobnosti za

poboljšanje kvalitete života i, s druge strane, mjere osiguranja i unaprjeđenja osnovne

lokalne i regionalne infrastrukture. Cilj također omogućava nastavak provedbe specifičnih

politika razvoja potpomognutih područja, ali i područja s razvojnim posebnostima koja nisu

nužno i nerazvijena već su razvojno specifična.

2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I

ZAPOSLENOSTI kojim se podržava razvoj regionalnoga i lokalnoga gospodarstva, i to

unaprjeđenjem gospodarske infrastrukture, stvaranjem poticajnoga poslovnog okruženja te

jačanjem ljudskih potencijala i poticanjem obrazovanja povezano s potrebama gospodarstva

na regionalnoj i lokalnoj razini.

3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM sadržava različite

vidove regionalnog razvojnog upravljanja usmjerene na pružanje odgovarajućega

institucionalnog okruženja i potpore razvoju odgovarajućih tematskih područja. Cilj se

2

odnosi na uređenje procesa planiranja, provedbe, praćenja i vrednovanja provedbe razvojnih

politika na svim razinama upravljanja, zatim na usklađivanje javnih politika i zakona na

nacionalnoj i regionalnoj razini u svim sektorima te na jačanje financijskih i administrativnih

sposobnosti dionika na lokalnoj i regionalnoj razini.

Ciljevi su višedimenzionalni, integrativni te uvažavaju načela održivog razvoja. Za svaki su

od strateških ciljeva definirani prioriteti, koji su potom razrađeni u niz odgovarajućih

regionalnih razvojnih mjera.

Za Strategiju je proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš uključujući i Glavnu

ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je

u veljači 2017. godine dostavilo mišljenje o provedenom postupku strateške procjene

utjecaja Strategije na okoliš čime je predmetni postupak završen. U opisima mjera u okviru

Strategije uključene su preporuke utvrđene na osnovi provedene strateške procjene utjecaja

na okoliš, a vezano uz utjecaj Strategije na pojedine sastavnice okoliša.

Prilikom izrade Strategije provedeno je njezino prethodno vrednovanje. Temeljem

provedenog postupka prethodnog vrednovanja evaluatori su ocijenili da Strategija odgovara

svrsi i ciljevima koji se njome žele postići, da je izrađena u skladu s metodama i standardima

strateškog planiranja te da predstavlja dobar instrument/alat za provedbu politike

regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj.

3

SADRŽAJ

Popis tablica, slika, karata i okvira .................................................................................................. 5

Pokrate i akronimi ............................................................................................................................. 7

1. UVOD ............................................................................................................................... 10

1.1. Metodologija izrade Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske ................... 11

1.2. Regija u hrvatskom kontekstu.......................................................................................... 18

1.3. Politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske ......................................................... 20

1.4. Potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima ................................... 22

1.5. Urbana područja................................................................................................................ 27

2. ANALIZA ........................................................................................................................ 30

2.1. Metodološki pristup provedbi SWOT analize ................................................................ 30

2.2. Makroekonomska kretanja hrvatskoga gospodarstva od 2006. ................................... 30

2.3. Analiza stanja društvenog razvoja sa SWOT analizom................................................. 34

2.4. Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom ...................................... 48

2.5. Analiza stanja razvoja gospodarstva sa SWOT analizom ............................................. 69

2.6. Analiza stanja sustava regionalnog upravljanja sa SWOT analizom .......................... 85

2.7. Nove koncepcije za lokalni i regionalni razvoj Republike Hrvatske ............................ 96

3. STRATEGIJA ............................................................................................................... 102

3.1. Obuhvat Strategije i usklađenost s ključnim razvojnim dokumentima ..................... 102

3.2. Horizontalne teme politike regionalnog razvoja ........................................................... 105

3.3. Vizija, vrijednosti, strateški ciljevi i prioriteti .............................................................. 106

3.4. Opis mjera s pokazateljima ishoda ................................................................................ 112

4. PROVEDBA .................................................................................................................. 148

4.1. Nositelj Strategije i provedbene strukture .................................................................... 148

4.2. Instrumenti provedbe i provedbeni mehanizam Strategije ......................................... 151

4.3. Sustav praćenja i izvješćivanja ....................................................................................... 151

4.4. Sustav vanjskog vrednovanja Strategije, programa i projekata ................................ 155

4.5. Financijski okvir .............................................................................................................. 156

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 158

PRILOG 1. Statistički prilog ......................................................................................................... 160

PRILOG 2. Popis dionika, evidencija radionica i sastanaka ..................................................... 209

PRILOG 3. Provedbeni instrumenti - predlošci .......................................................................... 215

PRILOG 4. Tablica pokazatelja (primjer) .................................................................................. 220

4

PRILOG 5. Vanjska usklađenost Strategije s EU-om i nacionalnim razvojnim

dokumentima .................................................................................................................................. 221

PRILOG 6. Reference .................................................................................................................... 284

PRILOG 7. Sažetak Izvještaja prethodnog vrednovanja Strategije regionalnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine .............................................. 286

PRILOG 8. Utjecaj mjera Strategije na okoliš, stanovništvo i zdravlje, ekološku

mrežu, otpad i akcidente ................................................................................................................ 290

PRILOG 9. Izvještaj o provedenom javnom savjetovanju ........................................................ 320

PRILOG 10. Pojmovnik ............................................................................................................................. 321

5

Popis tablica, slika, karata i okvira

Tablica 1. Lokacije SWOT radionica 15

Tablica 2. Urbana područja 29

Tablica 3. Projekcije osnovnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, 2017. - 2018.

godine 33

Tablica 4. Zone prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike Hrvatske 57

Tablica 5. Aglomeracije prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike

Hrvatske 58

Tablica 6. Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija po onečišćujućim tvarima, 2013.

godine 58

Tablica 7. Prostorni razmještaj zaštićenih područja prirode, NUTS 2 i NUTS 3,

2016. godine 61

Tablica 8. Županijske nejednakosti – odabrani pokazatelji 72

Tablica 9. Razvrstavanje županija prema vrijednosti indeksa razvijenosti 73

Tablica 10. Razvrstavanje gradova i općina prema vrijednosti indeksa razvijenosti 73

Tablica 11. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije 110

Tablica 12. Financijski okvir 157

Slika 1. Proces izrade Strategije 13

Slika 2. Model integriranog pristupa razvojnom upravljanju 14

Slika 3. Struktura strateškog dokumenta 18

Slika 4. Distribucija jedinica lokalne samouprave prema skupinama razvijenosti,

2013. godine 23

Slika 5. Distribucija stanovništva prema skupinama razvijenosti (000), 2013. godine 23

Slika 6. BDP, realna stopa rasta, Republike Hrvatska i EU 28, 2006. - 2015. godine 31

Slika 7. Zaposlene osobe (000) i registrirana stopa nezaposlenosti (%), Republika

Hrvatska, 2006. - 2015. godine 31

Slika 8. BDP po stanovniku u tekućim cijenama prema paritetu kupovne moći, EU

28, 2015. godine 32

Slika 9. Javni vodovod, količina zahvaćene vode po slivovima, 2008. - 2014. godine,

tis. m3 59

Slika 10. Javna kanalizacija, ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda po slivovima,

2008. - 2014. godine, tis. m3 59

Slika 11. Javna kanalizacija, ispuštanje pročišćenih otpadnih voda po slivovima,

2008. - 2014. godine, tis. m3 59

Slika 12. BDP po stanovniku NUTS 2 i NUTS 3, 2013. godine 70

Slika 13. BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći, EU 28 = 100, 2001.,

2008. i 2013. godine 71

Slika 14. Indeks razvijenosti županija, 2010. i 2013. godine 74

Slika 15. Rangiranje županija prema konkurentnosti, 2013. godine 75

Slika 16. Gustoća poduzeća (broj poduzeća po st.), NUTS 2 i NUTS 3 regije,

2016. godine 76

Slika 17. Javna uprava u Republici Hrvatskoj 85

Slika 18. Izdaci jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republike

Hrvatske i EU-a 88

Slika 19. Porezni prihodi i prihodi od pomoći JLP(R)S u Republici Hrvatskoj,

2002. – 2014. godine 89

Slika 20. Od linearnog prema kružnom gospodarstvu 97

Slika 21. Institucionalna struktura Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 150

6

Slika 22. Proces planiranja i praćenja razvojnog projekta 153

Slika 23. Izvješćivanje o provedbi politike regionalnog razvoja 154

Slika 24. Razvojni ciljevi i prioriteti Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 158

Karta 1. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 19

Karta 2. Statističke (NUTS 2) regije, 2013. godine 20

Karta 3. Potpomognuta područja na lokalnoj razini 23

Karta 4. Brdsko-planinska područja 25

Karta 5. Pogranična područja 26

Karta 6. Sustav naselja u Republici Hrvatskoj 28

Karta 7. Prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske, po gradovima i općinama,

Popis 2011. godine 34

Karta 8. Regionalna distribucija bolnica u Republici Hrvatskoj, 2012. godine 38

Karta 9. Ekološka mreža Republike Hrvatske (Natura 2000) 62

Okvir 1: Sažetak osnovne analize društvenog razvoja 42

Okvir 2: Sažetak osnovne analize razvoja prostora i okoliša 63

Okvir 3: Sažetak osnovne analize razvoja gospodarstva 77

7

Pokrate i akronimi

AIK Agencija za investicije i konkurentnost

APP Aktivnosti, programi i projekti – elementi akcijskog plana

ARR Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

BDP Bruto domaći proizvod

BPP Brdsko-planinska područja

CEB Razvojna banka vijeća Europe (engl. Council of Europe Development

Bank)

DGU Državna geodetska uprava

DO Državno odvjetništvo

DŠJU Državna škola za javnu upravu

DUR Državni ured za reviziju

MDI Ministarstvo državne imovine

EIB Europska investicijska banka

EK Europska komisija

ESIF Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

EUROSTAT Statistički ured Europske unije

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HAMAG-

BICRO Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvoj

HCR Hrvatski centar za razminiranje

HOK Hrvatska obrtnička komora

HRPSOR Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj

HZPR Hrvatski zavod za prostorni razvoj

HUP Hrvatska udruga poslodavaca

HTZ Hrvatska turistička zajednica

ICPR Program certificiranja regija za ulaganja (engl. Investment

Certification Programme for Regions)

IKT Informacijska i komunikacijska tehnologija

ISU Izravna strana ulaganja (engl. FDI – foreign direct investments)

JH Jadranska Hrvatska

JLP(R)S Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

KH Kontinentalna Hrvatska

KKI Kreativne i kulturne industrije

KN Hrvatska kuna

LAG Lokalna akcijska grupa

LRA Lokalna razvojna agencija

MDOMSP Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

8

MFIN Ministarstvo financija

MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

MGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MINT Ministarstvo turizma

MIZ Ministarstvo zdravstva

MKUL Ministarstvo kulture

MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

MPRAVO Ministarstvo pravosuđa

MPOLJ Ministarstvo poljoprivrede

MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

MSP Malo i srednje poduzetništvo

MU Ministarstvo uprave

MVEP Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

NN Narodne novine

NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (fran. Nomenclature

des Unités Territoriales Statistiques)

OCD Organizacije civilnog društva

OP Operativni program

OPG Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

PPDS Područja posebne državne skrbi

PV Partnersko vijeće

PV JH Partnersko vijeće Jadranske Hrvatske

PV KH Partnersko vijeće Kontinentalne Hrvatske

QoG Kvaliteta vlasti (engl. Quality of Government)

SAFU Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata

Europske unije

SDUŠ Središnji državni ured za šport

SUMP Održivi plan urbane mobilnosti (eng.Sustainable urban mobility

plans)

TZ Turistička zajednica

UN Ujedinjeni narodi

WB World Bank / Svjetska banka

ZBPP Zakon o brdsko-planinskim područjima

ZO Zakon o otocima

ZORGV Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara

ZPPDS Zakon o područjima posebne državne skrbi

ZPU Zakon o prostornom uređenju

ZRP Zajednički razvojni projekt

9

ZRRRH Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

ŽDO Županijsko državno odvjetništvo

ŽPV Županijsko partnersko vijeće

ŽRA Županijska razvojna agencija

ŽRS Županijska razvojna strategija

10

1. UVOD

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: MRRFEU)

u skladu s člankom 12. st. 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 1 (u

daljnjem teksta: ZRRRH) nositelj je izrade Strategije regionalnog razvoja Republike

Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija). Prva Strategija donesena je u svibnju 2010. godine,

a odnosila se na razdoblje 2011. - 2013. godine te je, u skladu sa ZRRRH, potrebno donijeti

Strategiju za razdoblje do 2020. godine.

Novom se Strategijom namjerava pridonijeti utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih

prema jačanju razvojnog potencijala svih hrvatskih regija, smanjenju regionalnih razlika te

jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje. Strategija daje

okvir i smjernice za daljnji razvoj politike regionalnog razvoja na temelju utvrđenih

strateških ciljeva i prioriteta, vodeći pritom posebno računa o:

- doprinosu ukupnom razvoju stvaranjem uvjeta koji će omogućiti povećanje

konkurentnosti svih regija / područja

- smanjenju društvene i gospodarske razvojne nejednakosti među različitim područjima

- uspostavi okvira za koordinirane (nacionalne, regionalne i lokalne) teritorijalne

inicijative kojima je cilj unaprijediti gospodarski i društveni razvoj na regionalnoj i

lokalnoj razini.

Strategija uključuje provedbene instrumente potrebne za postizanje ujednačenog razvoja na

razini države te smanjenje društveno-gospodarskih razvojnih razlika.

Strategija sadržava sljedeće cjeline:

- Analizu stanja koja uključuje sažeti prikaz makroekonomskih i razvojnih stanja i

trendova, analizu regionalnih razlika i razvojnih potencijala na NUTS 2 i NUTS 3

razini, analizu razvijenosti potpomognutih područja (određenih na temelju indeksa

razvijenosti), analizu stanja na otocima kao Ustavom definiranog područja posebne

zaštite te identifikaciju i analizu drugih područja s razvojnim posebnostima prikladnima

za integrirani teritorijalni pristup

- SWOT analizu lokalnih i regionalnih razvojnih potencijala i problema u razvojnim

područjima društva, prostora i okoliša, gospodarstva i razvojnog upravljanja

objedinjenih na razini NUTS 2 statističkih regija i naposljetku na razini Republike

Hrvatske

- Nove koncepcije i perspektive za lokalni i regionalni razvoj u Republici Hrvatskoj

- Strateške ciljeve, prioritete i mjere regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj

- Provedbene mehanizme, uključujući razine odgovornosti i institucionalne strukture za

upravljanje politikom regionalnog razvoja, financijski okvir, akcijski plan, sustav

praćenja, izvještavanja i vrednovanja te informiranje i promidžbu.

Osim Strategije, koja se izrađuje za područje cijele Republike Hrvatske, zakonska je obveza

izrade strateških dokumenata propisana i za razinu županija (NUTS 3 razina). Osim toga,

integrirane teritorijalne strategije uvjet su za provedbu teritorijalnog pristupa za korištenje

EU sredstvima. U taj su tip strateških dokumenata uključene: integrirane teritorijalne

strategije posebno prepoznatih područja (npr. otoci, brdsko-planinska područja, ratom

stradala područja itd.), integrirane strategije održivoga urbanog razvoja te strategije razvoja

kojim upravlja lokalna zajednica (eng. CLLD Strategies).

1 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14)

11

1.1. Metodologija izrade Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Prema ZRRRH-u, pod regionalnim razvojem podrazumijeva se dugoročni proces

unaprjeđenja održivog gospodarskog i društvenog razvoja nekog područja koji se ostvaruje

kroz prepoznavanje, poticanje i upravljanje razvojnim potencijalom tog područja. MRRFEU

je nadležno za provedbu politike regionalnog razvoja koja označava cjelovit i usklađen

skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga

gospodarskog rasta i ukupno povećanje kvalitete života, u skladu s načelima održivog

razvoja dugoročno usmjerenog na smanjenje regionalnih razlika. Za provedbu politike

potrebno je izraditi i provoditi Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Ona

predstavlja temeljni planski dokument politike regionalnoga razvoja kojim se utvrđuju

ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja,

područja s razvojnim posebnostima i međusobni odnos te aktivnosti tijela državne uprave i

drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije. Ekonomski institut

Zagreb stručno je podržao izradu Strategije projektom tehničke pomoći Ministarstvu pri

definiranju razvojnih prioriteta na razini statističkih (NUTS 2) regija.

Metodologija izrade Strategije temelji se na suvremenom pristupu participativnoga

strateškog planiranja održivog razvoja. U osnovnoj analizi obrađeni su propisi, faktografske

informacije i kvantitativni (statistički) podaci kojima je trebalo dati i kvalitativnu dimenziju.

S tom je svrhom osmišljen i proveden vrlo složen proces partnerskih konzultacija s ciljem

izrade SWOT analize i formulacije Strategije. Tijekom izrade Strategije došlo se i do novih

metodoloških spoznaja, čime je postignut i efekt učenja kroz proces participativnog

planiranja. Iskustveno je utvrđeno da podaci osnovne analize često nisu dostatni za

identifikaciju stvarnih problema jer su često zastarjeli, ne odražavaju stvarne probleme i

teško je iz njih prepoznati uzroke aktualnih problema. Zato SWOT kao kvalitativna metoda

na participativni način dopunjuje osnovnu analizu nalazima ključnih dionika. Povezivanjem

rezultata analiza dobiva se cjelovitija slika o stanju. Iz toga također proizlazi nova spoznaja

da ne mogu svi nalazi SWOT analize proizlaziti iz osnovne analize i time se također

potvrđuje komplementarnost primjene različitih analitičkih metoda. U tekstu Strategije

predstavljeni su sažetci analize, statističke tablice nalaze se u Prilogu 1., a cjelovita

Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem

tekstu: Analitička podloga) sa svim prilozima nalazi se na mrežnoj stranici MRRFEU-a2. Na

osnovi nalaza SWOT analize definirana je hijerarhija ciljeva, prioriteta i mjera uz poštovanje

uzročno-posljedičnih veza te primjenom induktivnog i deduktivnog načina mišljenja. Nakon

formulacije ciljeva i prioriteta, razrađene su mjere (načini ostvarenja ciljeva), potom su

definirane nadležnosti i provedbeni procesi, zatim pokazatelji kojima se mjeri napredak i

uspješnost u provedbi, proces praćenja te mogući načini financiranja mjera. Cjelokupni

proces planiranja i sadržaj strateškog dokumenta prošao je kroz proces prethodnog

vrednovanja3 i strateške procjene utjecaja na okoliš4, što je dodatno pridonijelo kvaliteti i

provedivosti razvojnog dokumenta.

2 Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske dostupna je na

mrežnoj stranici MRRFEU putem poveznice: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-

1939/regionalni-razvoj/razvojne-strategije/strategija-regionalnoga-razvoja-republike-hrvatske-za-

razdoblje-do-kraja-2020-godine/3244 3 Izvješće prethodnog vrednovanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do

kraja 2020. godine dostupno je putem poveznice: https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-

vrednovanja-strategije-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-

godine/3272 4 Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

do kraja 2020. godine sa prilozima dostupna je putem poveznice: https://razvoj.gov.hr/provedba-

https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/razvojne-strategije/strategija-regionalnoga-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3244



https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-vrednovanja-strategije-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3272



https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282

12

Organizacija izrade Strategije temeljila se na timskom radu, aktivnom sudjelovanju svih

partnera i uključivanju ključnih dionika u proces izrade Strategije. Nakon stručno

pripremljene Analitičke podloge, uslijedio je proces konzultiranja stručne javnosti kako bi se

osim prikupljenih i analiziranih faktografskih informacija identificirali realni razvojni

problemi i potrebe, za što su provedeni intervjui, participativne radionice i stručne rasprave.

Proces izrade Strategije po fazama predstavljen je na slici 1.

Inicijalni vremenski horizont Strategije trebao je biti usklađen sa sedmogodišnjim

programskim razdobljem koje se koristi za programe na razini Europske unije. Time se želi

povezati proces utvrđivanja nacionalnih razvojnih prioriteta s mogućnostima financiranja

razvojnih aktivnosti, programa i projekata kroz ESI-ove fondove. S obzirom na vrlo

specifične i izrazito zahtjevne procese pripreme programskih dokumenata koji su obilježili

pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji u srpnju 2013. godine, nije bilo moguće

vremenski uskladiti početak izrade te Strategije s procesom izrade operativnih programa za

razdoblje 2014. - 2020. godine. Zbog navedenoga, moguće je produljenje provedbe

Strategije na način da prati pravilo n + 3 kojim se omogućuje iskorištenje alociranih

sredstava do kraja 2023. godine iz prethodnoga programskog razdoblja.

Strategija predstavlja dokument širokog obuhvata kojim se želi pridonijeti sveukupnom

društveno-gospodarskom razvoju i konkurentnosti različitih područja Republike Hrvatske.

Slijedom načela partnerstva, u izradu Strategije bili su uključeni: MRRFEU kao nositelj i

koordinator izrade, sektorska ministarstva i druga državna tijela, osobito ona zadužena za

izradu strateških dokumenata kojima se utječe i na regionalni razvoj, Ministarstvo financija,

Državni zavod za statistiku, tijela zadužena za prostorno planiranje, jedinice područne

(regionalne) i lokalne samouprave te regionalni koordinatori, veliki gradovi, znanstvena

zajednica, poslovna zajednica te civilni sektor. MRRFEU je tijekom izrade Strategije

pokrenuo međuresornu suradnju te održao partnerske konzultacije u ključnim fazama

njezine izrade.

U pristupanju regionalnom razvoju primijenjen je spoj pristupa razvoju odozdo odnosno

„bottom-up“ i pristup razvoju odozgo odnosno „top-down“. U užem smislu, priprema

Strategije predstavlja pristup odozgo, a izradom županijskih (ili drugih strategija na

razinama nižim od nacionalne) osigurava se pristup razvoju odozdo. Međutim, interaktivnim

partnerskim pristupom u izradi svih navedenih dokumenata nestaju stroge granice među

pristupima. Pritom su zadržani ključni elementi uspješnosti iz oba pristupa, a to su

koordinacija odozgo bez koje nije moguće osigurati tijek procesa te uključenost svih

zainteresiranih dionika (dio pristupa odozdo) bez koje se ne mogu postići maksimalni

rezultati. U procesu definiranja regionalnih razvojnih prioriteta unutar NUTS 2 regija, a za

potrebe izrade Strategije, kombinirani je pristup uključio:

• primjenu temeljnih odrednica nastalih na razini EU-a i/ili definiranih tijekom izrade

nacionalnih programskih dokumenata za ESI fondove

• sudjelovanje razvojnih dionika s regionalne i lokalne te nacionalne razine u procesu

definiranja razvojnih prioriteta, uključujući mogućnost sadržajnog doprinosa u svim

fazama izrade

• dostupnost izrađenih stručnih podloga i podataka dionicima na razinama ispod

nacionalne.

postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-R-za-razdoblje-do-

kraja-2020-godine/3282



13

Slika 1. Proces izrade Strategije

FAZA PRIPREME (rujan 2014. – prosinac 2014.)

Pripremljena Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske

UVODNA FAZA 1 (listopad 2015. – studeni 2015.)

Pripremljeni tematski sažetci strateških dokumenata i studija

Provedeno 7 intervjua s ključnim dionicima na nacionalnoj razini – senzibilizacija i priprema za buduću

koordinaciju regionalne politike

Ex-post analiza Strategije 2011-2013/2015. - interna radionica MRRFEU

Pregled analiza i studija s prijedlozima za utvrđivanje optimalnog obuhvata prostornih cjelina unutar

NUTS 2 regija

FAZA 2 – KVALITATIVNA ANALIZA STANJA (studeni 2015. – travanj 2016.)

Provedeno 20 intervjua s ključnim dionicima na nacionalnoj razini

Analiziran sustav financiranja kapitalnih projekata

Predložen optimalni prostorni obuhvat unutar NUTS 2 regija za utvrđivanje razvojnih prioriteta pomoću

participativnih radionica – određene lokacije za SWOT radionice (tablica 1.)

Provedene radionice za pripremu sektorskih SWOT analiza – 5 radionica, 4 tematska područja i

predstavnici lokalne i regionalne razine izradili su 20 SWOT tablica (vidi Prilog 2.)

Formirana PV Kontinentalne i Jadranske Hrvatske (Odluka Vlade Republike Hrvatske, veljača 2016.)

Provedene 2 radionice za pripremu sinteza SWOT analiza (13 županija i Grad Zagreb za Kontinentalnu i

7 županija za Jadransku Hrvatsku) – integrirane SWOT tablice na razini NUTS 2 (vidi Prilog 2.)

FAZA 3 – STRATEGIJA (travanj – svibanj 2016.)

Interna radionica MRRFEU i EIZ u svrhu definiranja strukture Strategije: identifikacija problema,

definiranje ciljeva i određivanje obuhvata Strategije

Provedba 2 radionice s članovima Partnerskih vijeća Kontinentalne i Jadranske Hrvatske: Definiranje

strateških ciljeva, prioriteta i mjera Provedba 9 međuresornih sastanaka s predstavnicima institucija na nacionalnoj razini: Utvrđivanje

strateških ciljeva, prioriteta i razrada mjera (vidi Prilog 2.)

Uključivanje stručnjaka za prethodno vrednovanje i stratešku procjenu utjecaja na okoliš u proces

planiranja

FAZA 4 - PROVEDBENI MEHANIZAM (lipanj 2016.)

Definirane provedbene strukture i sustav koordinacije

Definiran indikativni financijski okvir i izvori financiranja mjera

Definirani instrumenti i mehanizam provedbe Strategije (Akcijski plan, proračun, smjernice) (vidi Prilog

3.)

Izrađen prijedlog sustava praćenja i izvještavanja (tablica pokazatelja i obrasci za izvještavanje o provedbi)

(vidi Prilog 4.)

Izrađen prijedlog sustava vanjskog vrednovanja Strategije, programa i projekata

FAZA 5 – NACRT STRATEGIJE I PRILOZI (lipanj – srpanj 2016.)

Dizajniran nacrt Strategije – razrađen sadržaj i pripremljen dokument

Provedena zajednička sjednica partnerskih vijeća JH i KH – prezentiran prvi nacrt strateških ciljeva,

prioriteta i mjera, definiran prijedlog vizije i utvrđeni dodatni inovativni elementi Strategije

Završno prikupljanje komentara i mišljenja od svih dionika uključenih u proces te priprema konačne verzije

nacrta Strategije

Obrađene preporuke iz izvještaja prethodnog vrednovanja i strateške procjene utjecaja na okoliš

FAZA IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA (srpanj – rujan 2016.)

Provedba obveznih postupaka koji prethode usvajanju Strategije od Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog

sabora:

- Javna rasprava putem postupka e-savjetovanja

- Izvještaj o obradi komentara s e-savjetovanja

- Prikupljanje mišljenja resornih tijela na nacionalnoj razini prije upućivanja Strategije na usvajanje

- Priprema konačnog prijedloga Strategije

14

Integriran pristup rješavanju složenih razvojnih izazova znači da se identificirani problemi i

potrebe moraju rješavati koordinacijom aktivnosti u više resora - horizontalno. Odlazak na

teren, prostorna organizacija nalaza prema lokacijama na kojima su se okupljali predstavnici

određenog broja susjednih županija te potom u okviru partnerskih vijeća na NUTS 2 razini

pridonosi kasnijoj razradi i konkretizaciji mjera kroz aktivnosti, programe i projekte i time

provedbi, uvažavajući zahtjevnost sustava višerazinskog upravljanja i višestrukih

nadležnosti u određenim razvojnim pitanjima. Politika regionalnog razvoja po prirodi je

višerazinska, međusektorska te traži integriran i koordiniran pristup razvojnom upravljanju i

temelji se na koncepciji održivog razvoja (UN, WB) prema kojemu se naglašava kako

ekonomija, društvo i okoliš predstavljaju jednako bitne dijelove „razvoja“ određene regije ili

države (Dräger et al., 2003.). Konceptualni model integriranog pristupa razvojnom

upravljanju (slika 2.) korišten je za analizu integriranosti nalaza SWOT analize i definiranje

Strategije.

Slika 2. Model integriranog pristupa razvojnom upravljanju

Izvor: EIZ, 2016.

Participativne radionice za izradu SWOT analiza organizirane su u suradnji s ključnim

dionicima na regionalnoj i lokalnoj razini i primijenjena je metodologija participativnoga

strateškog planiranja. Postupak je participativni i podrazumijeva uključivanje dionika kroz

konzultacijski postupak na svim razinama razvojnog upravljanja – nacionalnoj, regionalnoj

i lokalnoj razini. Svrha je radionica bila uz pomoć SWOT metodologije raspraviti i utvrditi

kvalitativne razvojne probleme i potrebe nakon pripremljene osnovne analize. Na

radionicama se u radnim skupinama tematski raspravljalo o vlastitim razvojnim snagama i

slabostima (SW) te vanjski uvjetovanim prilikama i prijetnjama (OT) u područjima

gospodarstva, društva, prostora i okoliša te razvojnog upravljanja. Rezultati radionica

poslužili su definiranju razvojnih problema s kojima se izravno suočavaju razvojni dionici

na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i identifikaciji razvojnih učinaka javnih politika u

spomenutim područjima. Nalazi analize stanja u SWOT tablicama sintetizirani su na razini

NUTS 2 regija te u konačnici na razini Republike Hrvatske, kako bi se identificirali

zajednički, ali i regionalno specifični razvojni problemi i potrebe koji se moraju rješavati

15

na nacionalnoj razini kroz Strategiju. S tom su svrhom organizirane radionice s članovima

Partnerskih vijeća Kontinentalne Hrvatske (KH) i Jadranske Hrvatske (JH). Cilj je

radionica bio identificirati razvojne probleme uzrokovane, s jedne strane, sektorskim

politikama koje nedovoljno uzimaju u obzir razvojne posebnosti pojedinih područja u

Republici Hrvatskoj i, s druge strane, razvojne potrebe takvih područja zbog razvojnih

specifičnosti (geografija, insularnost, demografija, ekonomsko zaostajanje, povijesno

nasljeđe i dr.). Na osnovi nalaza prikupljenih na razini cijele Republike Hrvatske

pripremljen je nacrt Strategije čijom će se provedbom pridonijeti rješavanju identificiranih

problema i potreba na regionalnoj i lokalnoj razini, u skladu s utvrđenim ciljevima i

načelima upravljanja regionalnim razvojem u Republici Hrvatskoj5.

Tablica 1. Lokacije SWOT radionica

NUTS 2 i

prostorne cjeline

unutar statističkih

regije

Županije (NUTS 3)

Županijska

središta

(lokacija i datum

radionice)

RE

PU

BL

IKA

HR

VA

TS

KA

NU

TS

2 K

ON

TIN

EN

TA

LN

A H

RV

AT

SK

A

(KH

)

Sjeverna

Hrvatska

KZŽ - Krapinsko-zagorska županija Krapina

(11. 12. 2015.)

VŽ - Varaždinska županija Varaždin

MŽ - Međimurska županija Čakovec

KKŽ - Koprivničko-križevačka županija Koprivnica

Središnja

Hrvatska

GZG - Grad Zagreb Zagreb

ZGŽ - Zagrebačka županija Zagreb

KŽ - Karlovačka županija Karlovac

BBŽ - Bjelovarsko-bilogorska županija Bjelovar

(18. 12. 2015.)

SMŽ - Sisačko-moslavačka županija Sisak

Istočna

Hrvatska –

Slavonija i

Baranja

VPŽ - Virovitičko-podravska županija Virovitica

PSŽ - Požeško-slavonska županija Požega

BPŽ - Brodsko-posavska županija Sl. Brod

(17. 12. 2015.)

OBŽ - Osječko-baranjska županija Osijek

VSŽ - Vukovarsko-srijemska županija Vukovar

NU

TS

2 J

AD

RA

NS

KA

HR

VA

TS

KA

(JH

)

Istra, Lika i

Primorje

PGŽ - Primorsko-goranska županija Rijeka

(14. 12. 2015.)

LSŽ - Ličko-senjska županija Gospić

IŽ - Istarska županija Pazin

Južna

Hrvatska -

Dalmacija

ZŽ - Zadarska županija Zadar

ŠKŽ - Šibensko-kninska županija Šibenik

(15. 12. 2015.)

SDŽ - Splitsko-dalmatinska županija Split

DNŽ - Dubrovačko-neretvanska

županija Dubrovnik

Izvor: EIZ, 2015.

Prostorni obuhvat za provedbu sektorskih SWOT radionica definiran je na osnovi nalaza i

preporuka recentnijih znanstvenih i stručnih radova koji su se bavili regionalizacijom

Republike Hrvatske u kontekstu pristupanja EU-u. Iako je prepoznato da su sadašnje

5 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14)

16

županije relativno male za učinkovitije regionalno razvojno upravljanje, a statističke regije

nedovoljno institucionalizirane, ne postoji jednoznačna preporuka za određenje optimalnog

broja mogućih regija za potrebe razvojnog planiranja i upravljanja na razini iznad današnjih

županija (NUTS 3) i razini ispod statističkih regija (NUTS 2). Ono što se jasno može

prepoznati je efekt glavnog Grada Zagreba u kojemu su koncentrirana nacionalna politička

moć i upravna tijela kao sjedišta velikih gospodarskih subjekata. Učinci se izravno mogu

prepoznati u statističkim pokazateljima, ali postoje i rezultati istraživanja koja upućuju na

još daleko veće neizravne učinke glavnog Grada6 koji, s druge strane, pokazuju izrazite

razvojne neravnoteže u državi. U okviru izrade Strategije odlučeno je da se za potrebe

konzultacijskog procesa prihvati radni prijedlog podjele na pet prostornih jedinica (vidi

tablicu 1.).

Partnerska vijeća Kontinentalne i Jadranske Hrvatske uspostavljena su Odlukama Vlade

Republike Hrvatske na sjednici održanoj 17. veljače 2016. godine7, a konstituirana su kako

slijedi:

Partnersko vijeće Kontinentalne Hrvatske (PV KH) konstituirano je 18. ožujka 2016.

godine. Sljedećih 13 županija i glavni grad Republike Hrvatske obuhvaćeni su ovom

statističkom (NUTS 2) regijom: VŽ – Varaždinska županija, MŽ – Međimurska županija,

KZŽ – Krapinsko-zagorska županija, KKŽ – Koprivničko-križevačka županija, BPS –

Brodsko-posavska županija, OBŽ – Osječko-baranjska županija, PSŽ – Požeško-

slavonska županija, VPŽ – Virovitičko-podravska županija, VSŽ – Vukovarsko-

srijemska županija, BBŽ – Bjelovarsko-bilogorska županija, SMŽ – Sisačko-moslavačka

županija, KŽ – Karlovačka županija, ZGŽ – Zagrebačka županija te GZG – Grad Zagreb.

Partnersko vijeće Jadranske Hrvatske (PV JH) konstituirano je 21. ožujka 2016. godine.

Sljedećih je sedam županija obuhvaćeno ovom statističkom (NUTS 2) regijom: ZŽ –

Zadarska županija, ŠKŽ-Šibensko-kninska županija, SDŽ - Splitsko-dalmatinska

županija, DNŽ – Dubrovačko-neretvanska županija, PGŽ - Primorsko-goranska županija,

IŽ – Istarska županija te LSŽ – Ličko-senjska županija.

Podloga za rad članovima partnerskih vijeća bili su rezultati SWOT analiza izrađeni s

predstavnicima lokalne i regionalne razine.8 Zadatak im je bio razmotriti i potvrditi SWOT

nalaze predstavnika lokalnih jedinica i županija na razini NUTS 2 regije. U Kontinentalnoj

Hrvatskoj objedinjeni su nalazi s triju radionica na kojima su sudjelovali predstavnici iz 13

županija i Grada Zagreba, a u Jadranskoj Hrvatskoj objedinjeni su nalazi s dvije radionice na

kojima su sudjelovali predstavnici iz sedam županija. Na NUTS 2 razini članovi PV-a imali

su priliku raspravljati o mogućim suprotstavljenim mišljenjima nacionalne u odnosu na

mišljenja lokalne i regionalne razine. Rasprava je stručno vođena, a zaključci su evidentirani

te je na temelju njih pripremljeno izvješće sa sintezom SWOT nalaza za svaku NUTS 2

regiju. Kada se raspravljalo o snagama i slabostima u regionalnom razvoju, kut gledanja bio je

odozdo (lokalna i regionalna perspektiva), a kada se raspravljalo o prilikama i prijetnjama za

regionalni razvoj, kut gledanja bio je odozgo (nacionalna perspektiva). Sinteza SWOT-a

nalazi se u poglavlju Analiza.

U trećoj je fazi izrade Strategije proveden niz sastanaka i radionica tijekom kojih je izrađena

osnovna struktura strateškog dokumenta odnosno definirana je tzv. interventna logika. S tom

6 Filipić P. (2016.a), Economic Effects of the Capital City, ERSA 2016. Rad pripremljen za

konferenciju dostupan na poveznici: https://www.researchgate.net/publication/298722939 7 Odluka o osnivanju Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske i Odluka o osnivanju Partnerskog

vijeće Jadranske Hrvatske (NN 18/16 i 51/2016 – dopuna) 8 Izvješće o provedbi 1. kruga SWOT radionica s predstavnicima lokalne i regionalne razine, radni

materijal projekta MRRFEU

https://www.researchgate.net/publication/298722939

17

je svrhom primijenjena metoda problemskog stabla i stabla ciljeva te su induktivno-

deduktivnom metodom sortirani problemski nalazi SWOT analiza. Nalazi SWOT analiza

sintetizirani su na sastancima Partnerskih vijeća Kontinentalne i Jadranske Hrvatske i u tom je

postupku provedeno i određivanje obuhvata Strategije s naglaskom na opći cilj politike

regionalnog razvoja. Na slici 3. prikazana je osnovna struktura strateškog dokumenta.

Opći cilj politike regionalnog razvoja, a time i Strategije definiran je ZRRRH-om. Strateškim

ciljevima konkretizirano je željeno buduće stanje na višoj razini razvoja i njihovo će se

ostvarenje mjeriti na osnovi razvojnih pokazatelja. Ostvarenje ciljeva postiže se kroz

realizaciju mjera u okviru definiranih prioriteta, a mjere se ostvaruju nizom konkretnih

aktivnosti, programa i projekata (APP). Prioriteti i mjere u ovom kontekstu imaju svrhu

tematskog objedinjavanja niza mogućih APP-ova te na određeni način predstavljaju vrstu niže

rangiranih ciljeva. Strateški su ciljevi proizišli iz postupka daljnje sinteze nalaza i grupiranja

prema tematskim područjima u skladu s koncepcijom održivog razvoja. Tijekom rasprava na

radionicama članova partnerskih vijeća utvrđene su mogućnosti daljnje integracije razvojnih

tema na razini strateških ciljeva. Prijedlog strateških ciljeva, prioriteta i mjera strukturiranih u

skladu s interventnom logikom, generiran na regionalnoj NUTS 2 razini od predstavnika

lokalne, regionalne i nacionalne razine, razmotren je dalje na sastancima tematskih radnih

skupina na nacionalnoj razini. Međuresorne radne skupine sastojale su se od predstavnika

tijela, organizacija, javnih poduzeća i udruga koji djeluju na razini Republike Hrvatske. U

postupku konkretizacije sadržaja Strategije, predstavnici međuresornih tematskih radnih

skupina organizirani su prema identificiranim razvojnim prioritetima i izravno su sudjelovali

u specifikaciji i razradi razvojnih mjera unutar definiranih prioriteta. Time je u rješavanju

regionalnih razvojnih prioriteta dan odgovor s nacionalne razine te se u budućoj provedbi

razvojnih mjera očekuje aktivna suradnja dionika nacionalne razine. U procesu izrade

konačnog nacrta aktivno su sudjelovali članovi partnerskih vijeća, predstavnici tematskih

radnih skupina na nacionalnoj razini te građani tijekom postupka e-savjetovanja.

Opći cilj politike regionalnog razvoja, a time i Strategije definiran je ZRRRH-om.

Strateškim ciljevima konkretizirano je željeno buduće stanje na višoj razini razvoja i njihovo

će se ostvarenje mjeriti na osnovi razvojnih pokazatelja. Ostvarenje ciljeva postiže se kroz

realizaciju mjera u okviru definiranih prioriteta, a mjere se ostvaruju nizom konkretnih

aktivnosti, programa i projekata (APP). Prioriteti i mjere u ovom kontekstu imaju svrhu

tematskog objedinjavanja niza mogućih APP-ova te na određeni način predstavljaju vrstu

niže rangiranih ciljeva.9 Strateški su ciljevi proizišli iz postupka daljnje sinteze nalaza i

grupiranja prema tematskim područjima u skladu s koncepcijom održivog razvoja. Tijekom

rasprava na radionicama članova partnerskih vijeća utvrđene su mogućnosti daljnje

integracije razvojnih tema na razini strateških ciljeva. Prijedlog strateških ciljeva, prioriteta i

mjera strukturiranih u skladu s interventnom logikom, generiran na regionalnoj NUTS 2

razini od predstavnika lokalne, regionalne i nacionalne razine, razmotren je dalje na

sastancima tematskih radnih skupina na nacionalnoj razini. Međuresorne radne skupine

sastojale su se od predstavnika tijela, organizacija, javnih poduzeća i udruga koji djeluju na

razini Republike Hrvatske. U postupku konkretizacije sadržaja Strategije, predstavnici

međuresornih tematskih radnih skupina organizirani su prema identificiranim razvojnim

9 Pojam „prioritet“ u kontekstu ove Strategije ne označava rang važnosti unutar Strategije, nego

vertikalno gledano obilježava srednju razinu cilja unutar interventne logike. Ostvarenjem niza mjera

ostvaruje se prioritet, a ostvarenjem niza prioriteta ostvaruje se strateški cilj. Pojam „mjere“ u

kontekstu Strategije na višoj je razini općenitosti te ne znači isto što i mjera u okviru aktivnosti koje se

npr. provode za potpomognuta područja ili kada se govori o mjerama porezne politike. „Mjera“ na

slici 3. ima slična obilježja kao i prioritet, jedino što je u sadržajnom smislu konkretnija od prioriteta te

se ostvaruje nizom aktivnosti, programa i projekata.

18

prioritetima i izravno su sudjelovali u specifikaciji i razradi razvojnih mjera unutar

definiranih prioriteta. Time je u rješavanju regionalnih razvojnih prioriteta dan odgovor s

nacionalne razine te se u budućoj provedbi razvojnih mjera očekuje aktivna suradnja dionika

nacionalne razine. U procesu izrade konačnog nacrta aktivno su sudjelovali članovi

partnerskih vijeća, predstavnici tematskih radnih skupina na nacionalnoj razini te građani

tijekom postupka e-savjetovanja.

Slika 3. Struktura strateškog dokumenta

Nositelj Strategije nastavio je suradnju s dionicima nacionalne razine uključenima u proces

njezine izrade jer je, u postupku izrade akcijskog plana, bilo potrebno utvrditi zajedničke

aktivnosti, programe i projekte čijom će se realizacijom na godišnjoj razini pridonijeti

realizaciji mjera, prioriteta i strateških ciljeva. Provedbeni mehanizam i instrumenti opisani

su u zasebnom poglavlju ovog dokumenta. Akcijski plan zajedno s konkretnim

aktivnostima, programima i projektima, financijskim planom i definiranim pokazateljima

rezultata pripremaju se za trogodišnje razdoblje i ažuriraju godišnje te moraju biti usklađeni

s proračunima nositelja i sunositelja mjera i APP-ova.

1.2. Regija u hrvatskom kontekstu

Tijekom procesa izrade Strategije naglasak je stavljen na proces osvještavanja

kompleksnosti razvojne problematike i nužnosti interdisciplinarne suradnje među ključnim

razvojnim dionicima. Već u prvom koraku izrade Strategije pojavile su se prepreke u

razumijevanju tematike koje proizlaze iz razlike u razumijevanju ključnih pojmova kao što

su regije, područja, teritoriji, mjesta, lokacije i sl. Govorimo o različitim perspektivama koje

proizlaze iz činjenice da tim pojmovima barataju različite struke u svakodnevnoj razvojnoj

praksi. Problemi koji se danas javljaju u regionalnom razvojnom kontekstu oslikavaju

tradiciju slabe suradnje među strukama. Razvojni su problemi kompleksni i nije ih moguće

rješavati linearno, jednodimenzionalno, nametljivo, bez propitivanja učinaka i procjene

korisnosti i provjere razine zadovoljstva krajnjih korisnika javnih politika. Jasno, krajnji su

19

korisnici građani, tvrtke, institucije i treba ih pitati za njihovo mišljenje i pokušati ih

uključiti u razvojne procese koliko je god moguće.

Karta 1. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Izvor: Preuzeto iz Nacrta prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske,

travanj 2017.

Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj sustava službene statistike u Republici

Hrvatskoj novu je Nacionalnu klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe statistike počeo

primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine., a korištenje tom klasifikacijom za potrebe

Kohezijske politike počelo je od 1. srpnja 2013. godine, odnosno nakon pristupanja

Republike Hrvatske u članstvo EU-a. Karta 2. prikazuje hrvatske statističke regije NUTS 2

razine.

Osnovne odrednice pojma regije ili područja vizualno su predstavljene različitim

kartografskim prikazima u Nacrtu prijedloga strategije prostornog razvoja Republike

Hrvatske (travanj 2017.) s različitim obilježjima kao što su upravno-teritorijalna, statistička,

prirodna ili društvena. Kako postoje različite perspektive, javlja se potreba osvješćivanja da

jednoznačno određivanje pojma regije gotovo nije moguće i da ovisi o kontekstu u kojemu

se upotrebljava pojam regije ili područja. Bitno je širiti razumijevanje kako bi se omogućilo

20

rješavanje regionalnih razvojnih problema i otvaranje prema potencijalima koji se pružaju

suradnjom među strukama i kroz stvaranje sinergija u aktivnom zajedničkom djelovanju.

Time se omogućava ostvarivanje kvalitetnijih, otpornijih i učinkovitijih razvojnih rješenja.

Županije koje predstavljaju hrvatske regije kao upravno-teritorijalne jedinice prikazane su na

karti 1.

Karta 2. Statističke (NUTS 2) regije, 2013. godina

Izvor: DZS, 2013.

1.3. Politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske

U skladu sa ZRRRH-om „Opći cilj politike regionalnog razvoja je pridonijeti društveno-

gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja,

stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i

realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.“ Radi postizanja navedenog cilja politikom

regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih

razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike

Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno služenje

vlastitim razvojnim potencijalom otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; odgovarajuće

mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstava

europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) namijenjenih regionalnom i

urbanom razvoju. ZRRRH predstavlja daljnji iskorak prema unaprjeđenju strateškog

21

planiranja regionalnog razvoja. Kako bi se olakšalo planiranje specifičnih mjera i projekata

u funkciji dostizanja temeljnih strateških ciljeva politike regionalnog razvoja, ZRRRH-om

je uvedena obveza donošenja razvojnih programa namijenjenih poticanju regionalne

konkurentnosti i urbanog razvoja te razvoju potpomognutih područja i drugih područja s

razvojnim posebnostima. Programi će se temeljiti na Strategiji, a predstavljat će

programsku osnovicu za planiranje proračuna za središnje državno tijelo nadležno za

regionalni razvoj.

Donošenjem ZRRRH-a ispunjen je jedan od preduvjeta za povlačenje sredstava iz

Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenih urbanom razvoju. Jasno definiranje

urbanih područja te izrada strategija urbanog razvoja usklađenih s metodološkim

smjernicama koje je pripremio nositelj politike regionalnog razvoja, predstavlja dugoročnu

osnovicu za bolje planiranje urbanog razvoja i bolju pripremu razvojnih projekata, a s tim

povezano i kvalitetnije korištenje sredstvima ESI fondova. Jačanju urbane dimenzije

svakako pridonosi i odredba ZRRRH-a kojom se od jedinica područne (regionalne)

samouprave traži da u svojim strateškim dokumentima stave poseban naglasak na ulogu

velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja, a s ciljem stvaranja jasne

poveznice između strategija razvoja urbanih područja te županijskih razvojnih strategija

(ŽRS).

ZRRRH-om je uvedena puna primjena nove kategorizacije potpomognutih područja

definiranih prema indeksu razvijenosti koja se temelji na društveno-gospodarskim

obilježjima lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica. Ona podrazumijeva da se sve

postojeće i nove poticajne mjere koje u sebi sadržavaju i dimenziju poticanja

uravnoteženog regionalnog razvoja jasno povežu s indeksom razvijenosti kao temeljnim

mjerilom stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čime se

nastoji postići učinkovitost trošenja sredstava iz državnog proračuna namijenjenih

poboljšanju položaja slabije razvijenih područja.

Uvođenjem kategorije područja s razvojnim posebnostima koja zbog iznimne prirodno-

geografske raznolikosti te društveno-gospodarskih i demografskih obilježja značajno

utječu na razvoj pojedinih područja, omogućeno je da se za pojedine prostore Republike

Hrvatske izrade posebni teritorijalni razvojni programi neovisno o stupnju razvijenosti tih

područja (npr. otoci, brdsko-planinska područja, demografski posebno ugrožena područja).

Takva kategorizacija omogućuje da i druga područja, osim potpomognutih, imaju posebne

povoljnosti kod sudjelovanja u programima koji se financiraju iz ESI fondova ili drugih

izvora te kroz primjenu posebno kreiranih mjera za prevladavanje razvojnih izazova

prilagođenih posebnostima tako izdvojenih područja.

Kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike

Hrvatske koja najviše zaostaju za prosjekom Republike Hrvatske prema stupnju

razvijenosti, uvedena je, kao trajna mjera, obveza sufinanciranja pripreme i provedbe

razvojnih projekata na potpomognutim područjima i drugim područjima s razvojnim

posebnostima u skladu s proračunskim mogućnostima. S namjerom poticanja razvoja

potpomognutih područja, za najslabije razvijena područja ZRRRH-a predviđa i druge

mjere kao što su ustupanje prihoda od poreza na dobit i naknade za iskorištavanje

mineralnih sirovina te uvođenje naknade javnim ustanovama nadležnim za upravljanje

zaštićenim prirodnim područjima, a koje ostvaruju znatne financijske prihode, koju su

obvezne uplaćivati JLS-ovima za potrebe financiranja razvojnih projekata u području

zaštite okoliša, gospodarskog razvoja i društvene infrastrukture.

22

U svrhu osnaživanja institucionalnog okvira za planiranje i praćenje rezultata politike

regionalnog razvoja te za što učinkovitiju komunikaciju i suradnju središnje, regionalne i

lokalne razine, ZRRRH-om su postavljeni temelji za uspostavu partnerskih vijeća na razini

statističkih (NUTS 2) regija. Prilikom izrade Strategije, Partnerska vijeća Kontinentalne i

Jadranske Hrvatske pokazala su se vrlo učinkovitom platformom za suradnju svih triju

razina vlasti, ali i za pružanje potpore regionalne i lokalne razine te gospodarskih

subjekata, znanstveno-stručne zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga

društva nositeljima politike regionalnoga razvoja na središnjoj razini.

Za osiguranje aktivnog doprinosa predstavnika regionalne i lokalne razine te znanstveno-

stručne zajednice formuliranju politike regionalnog razvoja te praćenju njezinih rezultata i

učinkovitosti, ZRRRH-om je također predviđeno osnivanje i Vijeća za regionalni razvoj.

Vijeće za regionalni razvoj trebalo bi postati trajno mjesto dijaloga svih triju razina vlasti

te predstavnika znanstvenih i stručnih organizacija koje svojim djelovanjem može značajno

pridonijeti daljnjem poboljšavanju nacionalne politike regionalnog razvoja. S obzirom na

potrebu osnaživanja regionalnih koordinatora kao središta stručnosti i znanja koji će

neposrednim djelovanjem u svom okruženju potaknuti planiranje i provedbu regionalnih

strategija i projekata, ZRRRH-om, s tom svrhom, postavljen pravni okvir njihovog

djelovanja u obavljanju poslova od općeg gospodarskog interesa. Uveden je mehanizam

akreditacije koji će omogućiti transparentno i kontinuirano praćenje kvalitete njihova rada

te njihovo uključivanje u sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava ESI fondova. S

obzirom na važnost regionalnih koordinatora za proces programiranja i provedbe

regionalne politike, uočena je potreba da se jačanje njihove uloge i unaprjeđenje njihovih

kapaciteta potakne sa središnje razine. Upravo je, s ciljem jačanja ljudskih potencijala u

upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i županijskim

razvojnim agencijama za bolju pripremu i provedbu razvojnih projekata prihvatljivih za

financiranje iz pristupnih fondova Europske unije, odnosno ESI fondova, Ministarstvo

pokrenulo potprogram „Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije“.

U svrhu daljnjeg unaprjeđenja strateškog programiranja regionalnog razvoja, uvažavajući

preporuke studije „Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja

županija i lokalnih jedinica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike

Hrvatske“, (EIZ, 2012.), Ministarstvo je izradilo Smjernice za izradu županijskih razvojnih

strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe te Smjernice za izradu strategije

razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje. Smjernicama se

nastojalo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pružiti detaljnije upute za

izradu strateških dokumenata.

1.4. Potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima

Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa

razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za

nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Status potpomognutog

područja stječu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost

indeksa manja od 75 posto državnog prosjeka (županije iz I. skupine te gradovi i općine iz

I. i II. skupine). Osnovni cilj poticanja razvoja potpomognutih područja je ravnomjerniji

razvoj Republike Hrvatske i smanjenje zaostajanja tih jedinica za ostalim područjima

Republike Hrvatske. Na karti 3. prikazan je obuhvat potpomognutih područja na lokalnoj

razini.

23

Karta 3. Potpomognuta područja na lokalnoj razini

Izvor: MRRFEU, 2016.

Distribucije JLS-a i stanovništva prema skupinama razvijenosti u 2013. prikazane su na

slikama 4. i 5. Drugo poglavlje Analitičke podloge detaljnije opisuje pojedinosti strateških

razvojnih dokumenata i zakona Republike Hrvatske koji određuju upravljanje regionalnim

razvojem, uključujući potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima.

Poseban status Grada Vukovara uređen je Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara (u

daljnjem tekstu ZORGV)10. U ZORGV-u su istaknute poticajne mjere ubrzane obnove i

razvoja Grada Vukovara te posebne poticajne mjere. Na temelju ZORGV-a, Vlada Republike

10 Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 40/01, 90/05, 80/08, 38/09 i 148/13)

Slika 4. Distribucija jedinica lokalne

samouprave prema skupinama razvijenosti,

2013. godine

Izvor: EIZ i MRRFEU, 2016.

Slika 5. Distribucija stanovništva prema

skupinama razvijenosti (000), 2013. godine

Izvor: EIZ i MRRFEU, 2016.

24

Hrvatske osnovala je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara koji je započeo s radom 2002.

godine. Fond treba ubrzati društveno i ekonomsko oživljavanje Grada Vukovara s naglaskom

na obnovu i izgradnju gospodarstva i prateće komunalne infrastrukture. Fond ima značajnu

ulogu i u objedinjavanju potreba u gradu izradom Plana i Programa te koordiniranjem svih

relevantnih sudionika njegove provedbe. Prema utvrđenom Planu i Programu se svake godine

iz državnog proračuna na poziciju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije raspoređuju posebna sredstva za obnovu i razvoj Grada Vukovara. U ožujku 2009.

godine usvojen je Pravilnik kojim su definirani način i rokovi izrade prijedloga Plana i

Programa obnove i razvoja Grada Vukovara koji se izrađuje na participativni način,

uključivanjem predstavnika svih skupina relevantnih za obnovu i razvoj Grada Vukovara. U

Planu i programu obnove i razvoja Grada Vukovara 2014. - 2020. godine istaknuta su

najvažnija područja obnove i razvoja Grada Vukovara: prostorno uređenje, graditeljstvo,

okoliš, infrastruktura, promet, vodno gospodarstvo i zaštita okoliša; gospodarstvo, rad,

poduzetništvo, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, ruralni razvoj i turizam; društvene

djelatnosti (znanost, obrazovanje, sport i kultura); zdravstvo i socijalna skrb te obitelj i

branitelji.

Područja s razvojnim posebnostima jesu geografska područja koja se prema svojim

prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti

od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski

pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja. Tu spadaju npr. otoci, brdsko-

planinska područja, pogranična odnosno područja uz granicu. Uvođenje kategorije područja s

razvojnim posebnostima u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 2014. godine

vezano je uz činjenicu da na razvoj pojedinih područja utječu i iznimne prirodno-geografske

raznolikosti te različiti povijesni i drugi čimbenici. Primjerice, zanimljivo je da od ukupno

264 grada i općina koje se nalaze u prve dvije razvojne skupine čak njih 99 nije bilo

obuhvaćeno sustavom područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja te da

ukupno 65 gradova i općina koji su bili obuhvaćeni sustavom područja PPDS-a i BPP-a imaju

vrijednost indeksa razvijenosti veću od 75 %, što znači da ne ulaze u sustav potpomognutih

područja (Prilog 1. – tablica 2.).11

Od 2003. godine 12 gradova i 33 općine svrstavaju se u brdsko-planinska područja (karta

4.). Brdsko-planinska područja utvrđena su na osnovi dvaju skupova pokazatelja: pokazatelja

koji upućuju na brdsko-planinske posebnosti koje ostaju iste na svim razvojnim razinama i

pokazatelja čije će vrijednosti s vremenom pokazati razvijaju li se ta područja zahvaljujući

razvojnim mjerama. Zona s primijećenom jačom depopulacijom je širi brdski i gorski pojas

istočnog dijela središnje Hrvatske (prostor oko Bilogore) te zapadne Slavonije (prostor

Papuka i Krndije). Razlozi su također slaba razvijenost prometne infrastrukture, što dovodi do

slabije ekonomske razvijenosti, a uzrok tomu je veća energija reljefa koja onemogućuje laku i

jeftinu izgradnju većih prometnih koridora te na taj način posljedično izolira spomenuta

područja.

11 Detaljan popis JLS-ova sa statusom potpomognutog područja, nalazi se u Analitičkoj podlozi za

izradu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, str. 221-229

25

Karta 4. Brdsko-planinska područja

Izvor: MRRFEU

U Analitičkoj podlozi prepoznata je problematika depopulacije udaljenih (perifernih)

ruralnih područja koja su suočena s nizom demografskih izazova. Starenje i iseljavanje su

vrlo ozbiljni problemi koji dovode do smanjenja operativnosti u poslovnoj zajednici.

Nedostatak odgovarajuće radne snage, kako kvalitativno tako i kvantitativno, može odbiti

potencijalne investicije. Udaljena slabije dostupna ruralna područja suočena su s

depopulacijom i poteškoćama u zadržavanju dobne strukture pogodne za radnu funkciju te

razine usluga i funkcija od općega gospodarskog interesa. Radno aktivno stanovništvo,

posebno ono mlado i obrazovanije, iseljava se u potrazi za boljim životnim i radnim

prilikama. Ti su izazovi često povezani s tendencijom koncentracije ljudi u vrlo

urbaniziranim područjima, što povećava postojeću neravnotežu u gustoći naseljenosti.

Navedene demografske promjene ugrožavaju socijalnu i gospodarsku strukturu perifernih

ruralnih područja. To u konačnici može dovesti do «začaranog kruga» i rizika od izumiranja

stanovništva u nekim ruralnim područjima. Često predlagana rješenja temeljena na

informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (npr. rad na daljinu, e-usluge) mogu tek

dijelom popuniti nedostatak odgovarajućih radnih mjesta u lokalnoj zajednici. Uvažavajući

ove probleme, ustrojeno je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

koje ima ulogu u osmišljavanju i provedbi mjera demografske politike koje bi pridonijele

obnovi i razvoju stanovništva. Ministarstvo ima zadatak pratiti i analizirati demografske

trendove i kretanja u Republici Hrvatskoj, posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom

kretanju stanovništva migracijama i strukturi stanovništva; predlagati mjere usmjerene na

porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva;

motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, mjere podrške roditeljstvu te mjere usmjerene na

usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života; usklađivati rad državnih i ostalih tijela pri

ostvarivanju aktivnosti demografskog razvitaka i populacijske politike; predlagati Vladi

Republike Hrvatske promjene zakona i drugih propisa iz područja demografske politike te

obavljati i poslove usmjerene na podizanje svijesti i edukaciju građana o važnosti

26

demografskih pitanja i revitalizacije stanovništva; pružati potporu lokalnoj i regionalnoj

(područnoj) samoupravi te organizacijama civilnog društva u razradbi vlastitih programa

usmjerenih na demografski razvitak.

Indikativna je ugroženost i pojačano pražnjenje pograničnih područja (karta 5.) što može

upućivati na njihove strukturne slabosti prouzročene prometnom izoliranošću (slaba

povezanost sa širim prostorom, a posebice s većim gradskim središtima u okolici), slabom

gospodarskom razvijenošću i lošim društveno-gospodarskim pokazateljima.

Karta 5. Pogranična područja


travanj 2017.

Otoci uglavnom pripadaju kategoriji područja s razvojnim posebnostima. Republika

Hrvatska ima 1.244 otoka koji se geografski dijele na 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi (vrh

iznad razine mora) i grebena (vrh ispod razine mora). Stalno je naseljeno 47 otoka i

poluotok Pelješac, a prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine zabilježen je rast

broja stanovnika na hrvatskim otocima (132.756 stanovnika, što je za 7.886 više u odnosu na

2001. godinu) koji žive u 344 naselja. Otoci zauzimaju oko 3.259 km², što čini 5,8 %

površine hrvatskog kopna. Ukupna duljina hrvatske morske obalne crte iznosi 6.278 km, od

čega je duljina obalne crte otoka 4.398 km (70 % ukupne morske obale). Naš je najveći otok

Cres (405,7 km²), najviši je Brač (Vidova gora 778 m), najrazvedeniji je Pag, najduži otok je

Hvar, a najnaseljeniji je otok Krk. Administrativno otoci pripadaju u sedam obalno-otočnih

županija, 51 otočnom gradu / općini, a nekoliko malih otoka pripada u nadležnost sedam

gradova na obali. Država u hrvatske otoke prosječno godišnje ulaže više od 1,2 milijarde

kuna u izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, subvencije i potpore.

27

Nacionalni program razvitka otoka (u daljnjem tekstu: NPRO) usvojen je 1997. godine i

nacionalni je razvojni dokument prema kojem se vodi otočna razvojna politika. NPRO

navodi sljedeća načela upravljanja otočnim razvojem: Otoci su razvojno jednakopravni

dijelovi Hrvatske. Otok je sustav koji čine ekosustav otoka, čovjekove proizvodne, potrošne

i prometne djelatnosti te društvena zajednica koja na njemu obitava. Održivo i potpuno

korištenje otočnog bogatstva. Po donošenju NPRO-a uslijedilo je i donošenje Zakona o

otocima (u daljnjem tekstu: ZO)12 koji zajedno s nizom podzakonskih akata čini pravni okvir

upravljanja razvojem otoka.

Zahvaljujući svojim komparativnim razvojnim prednostima, otoci se mogu čuvati i očuvati

samo ako se koriste u cijelosti i održivo. Na otocima stoga treba poticati ulaganja koja su

ekološki (koriste i čuvaju okoliš), gospodarski (vraćaju uloženo), tehnološki (ostvaruju

predviđenu proizvodnju) i društveno (čuvaju i unaprjeđuju otočnu zajednicu) održiva. Otok

je razvojna zajednica čiji je razvoj ponajprije briga otočana, a na državnoj i županijskoj

razini osiguravaju se tek potrebni institucionalni uvjeti i uključivanje u nacionalne

infrastrukturne i suprastrukturne sustave. Bitan je kontinuitet upravljanja razvojem otoka.

Nositelji otočne razvojne politike trebaju do kraja ostvarivati programe koje su započeli te

dugoročno odabirati, koristiti i mijenjati razvojne instrumente i mjere kojima će korisnike

otočnih resursa usmjeravati prema potpunom i održivom korištenju. Slijedeći ta načela,

održivi razvoj osnovni je cilj i svrha upravljanja otočnim gospodarstvom i ekosustavom

nositelja otočne razvojne politike. Osnovni je cilj tako određen kao stalno i potpuno,

gospodarski, ekološki, tehnološki i društveno održivo iskorištavanje otočnog potencijala.

Usporedba otočne razvojne politike s krovnom regionalnom politikom pokazuje nedovoljnu

povezanost i nedostatak vertikalne koordinacije provedbe krovnog i regionalnih zakona.

Treba upozoriti da je 2012. godine ratificiran Protokol Barcelonske konvencije o

integralnom upravljanju obalnim područjem te da Republika Hrvatska članica EU-a mora

izraditi Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske, a

kao što je definirano Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja

morskim okolišem i obalnim područjem13

Postoji određen broj JLS-a koji su i u kategoriji područja s razvojnim posebnostima i u

kategoriji potpomognutih područja. Kao što je istaknuto u Analitičkoj podlozi, među JLS-

ovima u kategoriji potpomognutih područja nalaze se samo deset od 45 brdsko-planinskih i

tek jedna od 51 otočnog JLS-a. Uz to, svi brdsko-planinski JLS-i i (polu)otočna općina Ston

svrstani su u II. skupinu. S druge strane, od 264 potpomognuta JLS-a, 142 su iznadprosječno

stara (53,7 %), što govori o visokoj korelaciji nerazvijenosti i demografske ugroženosti, ali i

o ravnomjernom razmještaju: starih JLS-ova podjednako ima i među najnerazvijenijima i

među najrazvijenijima.

1.5. Urbana područja

ZRRRH-a uvodi se kategorija urbanih područja. Naime, uočena je potreba da se za

pojedine prostore Republike Hrvatske izrade posebni teritorijalni razvojni programi bez

obzira na stupanj razvijenosti tih područja. Kako problematika razvoja urbanih područja

nije odgovarajuće bila zastupljena u postojećem normativnom okviru politike regionalnog

razvoja Republike Hrvatske, ZRRRH uvodi kategorije urbanih aglomeracija za šira područja

12 Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06) 13 Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim

područjem (NN 112/2014)

28

utjecaja četiriju najvećih gradova i kategorije većih odnosno manjih urbanih područja, s

obvezom donošenja vlastitih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata

sufinanciranih iz ESI fondova i iz drugih izvora. Stoga planske dokumente politike

regionalnog razvoja pored Strategije i županijskih razvojnih strategija sada čine i strategije

razvoja urbanog područja. Urbane aglomeracije su: urbana aglomeracija Zagreb sa sjedištem

u Zagrebu14, urbana aglomeracija Split sa sjedištem u Splitu, urbana aglomeracija Rijeka sa

sjedištem u Rijeci i urbana aglomeracija Osijek sa sjedištem u Osijeku. Gradovi Osijek,

Rijeka, Split i Zagreb su kao sjedišta aglomeracija nositelji izrade strategije razvoja svojih

urbanih aglomeracija koja će biti njihova osnova za daljnji rad, što uključuje i identificiranje

projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje iz ESI fondova i koji su u interesu svih

članova pojedine urbane aglomeracije.

Karta 6. Sustav naselja u Republici Hrvatskoj


travanj 2017.

Urbana područja (urbane aglomeracije, veća i manja urbana područja) ustrojena su sa

svrhom postizanja učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe urbane dimenzije

politike regionalnog razvoja te povlačenja sredstava iz ESI fondova namijenjenih urbanom

razvoju. U tablici 2. popisani su gradovi po kategorijama urbanih područja, dok su

pokazatelji društvenog i gospodarskog razvoja, uključujući i indeks razvijenosti za navedene

gradove, dani u Prilogu 1 (tablice 3. i 4.).

14 Zagreb je jedino urbano područje u Republici Hrvatskoj koje nužno u obuhvat mora uključiti

administrativne teritorije okolnih JLS-ova koji su u sastavu susjednih županija, za razliku od bilo

kojeg drugog urbanog područja.

29

Jedan od ciljeva kohezijske politike EU-a za razdoblje 2014. - 2020. godine je i potaknuti

integrirane strategije koje potiču održiv urbani razvoj te jačaju otpornost gradova.

Kohezijska politika EU-a za razdoblje 2014. - 2020. godine prepoznaje gradove kao

pokretače razvoja, inovativnosti i kreativnosti, mjesta u kojima se koncentriraju razvojni

potencijali i izazovi. U tom smislu i nova Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku15 u

odlukama i kreiranju politike na razini EU-a stavlja veći naglasak na ulogu gradova i

urbanih područja. Procjenjuje se da će tijekom financijskog razdoblja 2014. do 2020. godine

barem 50 % sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), i to u iznosu od oko 80

do 90 milijarda, biti uloženo u gradska područja. Jednako je tako predviđeno da se najmanje

5 % nacionalnih sredstava EFRR-a izdvaja za integrirani održivi urbani razvoj kako bi se

osiguralo da to bude jedan od prioriteta svih država članica.

Tablica 2. Urbana područja

Urbane aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka, Split

Veća urbana područja (gradovi

s više od 35.000 stanovnika a nisu

uključeni u urbane aglomeracije)

Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak,

Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci

Manja urbana područja (gradovi s manje od 35.000

stanovnika čija središnja naselja

imaju više od 15.000 stanovnika

i/ili su sjedišta županija)

Vukovar, Koprivnica, Požega, Đakovo, Petrinja,

Metković, Čakovec, Virovitica, Gospić, Krapina,

Pazin, Slatina, Knin, Križevci, Nova Gradiška,

Županja, Rovinj, Makarska, Kutina

Jedinstvena urbana područja dva ili više urbanih područja koja neposredno graniče

Izvor: Sistematizacija prema članku 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

(NN 147/14), MRRFEU

Najvećim je urbanim centrima u Republici Hrvatskoj osigurano 345,35 milijuna eura za

provedbu aktivnosti namijenjenih održivom urbanom razvoju, koji se u Republici Hrvatskoj

provodi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Mehanizam

ITU novi je mehanizam Europske unije. U Republici Hrvatskoj ITU mehanizam se sastoji od

skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz triju različitih fondova - Europskog

fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda, a provodi se

kombinacijom odabranih specifičnih ciljeva u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i

kohezija“ 2014. - 2020. godine te Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“

2014.-2020. godine s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. U

skladu sa Sporazumom o partnerstvu, za financiranje aktivnosti kroz mehanizam ITU,

odabrano je sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj s najvećom

koncentracijom stanovništva, odnosno gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u

centralnim naseljima – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula. Urbana

područja koja su korisnici ITU mehanizma trebaju definirati smjer svoga razvoja u strateškom

dokumentu odnosno izraditi strategiju razvoja urbanog područja. MRRFEU je u rujnu 2015.

godine donijelo Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove

provedbe i vrednovanje, s metodologijom za izradu strategija koje trebaju obuhvaćati

integrirane mjere za suočavanje s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i

socijalnim izazovima.

15 Glavna uprava za regionalnu politiku Europske komisije 2012. preimenovana je u Glavnu upravu za

regionalnu i urbanu politiku.

30

2. ANALIZA

2.1. Metodološki pristup provedbi SWOT analize

Analiza stanja prikazana u nastavku sastoji se od sažetka ažuriranih informacija i podataka

predstavljenih u Analitičkoj podlozi koja je izrađena za potrebe ove Strategije te sažetka

nalaza SWOT analize provedene u dva kruga radionica s predstavnicima lokalne i regionalne

razine i s članovima partnerskih vijeća nakon osnivanja na temelju Odluka Vlade Republike

Hrvatske u veljači 2016. godine. Cjelovita SWOT analiza objavljena je na mrežnoj stranici

MRRFEU16. U metodološkom dijelu Analitičke podloge (Poglavlje 1.) opisana je SWOT

metoda, a ovdje su sažeto predstavljeni ključni nalazi na razini Republike Hrvatske s

naznakom mogućih regionalnih specifičnosti. Nalazi SWOT analize pokazuju višeslojnost i

kompleksnost niza razvojnih pitanja. To se najviše očituje u ponavljanju određenih tema u

analizi SWOT, kao što su imovinsko-pravni odnosi, demografski problemi, nedostatak

suradnje i koordinacije. Navedeno potvrđuje važnost određene problematike i naglašava

različita viđenja problema kao i mogućih rješenja. S obzirom na to da je često riječ o

kompleksnim problemima, potrebno ih je rješavati na više razina i suradnjom ključnih dionika

različitih struka. U proces SWOT analize bili su uključeni prije svega dionici lokalne i

regionalne razine te je naglasak stavljen na njihovo viđenje i razumijevanje razvojnih

problema s kojima se izravno i svakodnevno suočavaju i kao stručnjaci u svom području i kao

građani koji žive na određenom području koji se koriste uslugama javnog sektora. Ovdje

primijenjen pristup razvojnom planiranju poštuje mišljenje krajnjih korisnika i ključnih

dionika na lokalnoj i regionalnoj razini. U rad partnerskih vijeća uključeni su i predstavnici

nacionalnih institucija te su tijekom rasprava propitivani nalazi SWOT-a kako bi se u što

većoj mjeri objektivizirali subjektivni dojmovi lokalnih dionika. Istodobno, participativnim je

pristupom omogućeno da se u proces planiranja uključe nositelji i sunositelji budućih

razvojnih mjera na nacionalnoj razini. Postupno se gradio „osjećaj vlasništva nad procesom“,

pokrenuti su mehanizmi uzajamnog učenja i produbljivalo se razumijevanje problema kako bi

se u buduće mogli što lakše zajednički rješavati.

U nastavku su prikazani podaci i informacije o stanju makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj,

rezultati analize stanja sa SWOT analizom društvenog razvoja, razvoja prostora i okoliša,

gospodarskog razvoja te stanje u regionalnom razvojnom upravljanju. Na kraju su

predstavljene nove razvojne koncepcije za lokalni i regionalni razvoj koje mogu obogatiti

buduće mjere, aktivnosti, programe i projekte regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

2.2. Makroekonomska kretanja hrvatskoga gospodarstva od 2006.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska je 2015. godine ostvarila

ukupni bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu od 334.219 milijuna kuna. Bruto domaći

proizvod po stanovniku za Hrvatsku iste je godine iznosio 79.062 kune odnosno 10.390 eura.

Nakon šest uzastopnih godina pada gospodarske aktivnosti, hrvatsko gospodarstvo u 2015.

godini bilježi pozitivnu međugodišnju realnu stopu rasta BDP-a od 1 %. Za usporedbu, na

razini EU 28 međugodišnji pad BDP-a zabilježen je samo u 2009. (-4,4 %) i 2012. godini (-

0,5 %) (vidi slike 6. i 7.). Pozitivna gospodarska kretanja u 2015. godini ponajprije su bila

potaknuta rastom izvoza roba i usluga te rastom domaće potražnje. Realni se izvoz roba i

usluga u 2015. godini povećao za 9,2 %, a uvoz za 8,6 %. Od sastavnica domaće potražnje,

najveće povećanje bilježi osobna potrošnja (međugodišnji rast od 1,2 %), a blagi oporavak

bilježe i državna potrošnja (međugodišnja stopa rasta od 0,6 %) i investicije (međugodišnja

16 Vidjeti bilješku br. 3.

31

stopa rasta od 1,0 %). Detaljan pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja gospodarstva

Republike Hrvatske prikazan je u tablici 1. u Prilogu 1.

Slika 6. BDP, realne stope rasta, Republika Hrvatska i EU-28,

2006. - 2015. godine

Izvor: Obrada EIZ, Eurostat

Slika 7. Zaposlene osobe (000) i registrirana stopa nezaposlenosti (%),

Republika Hrvatska, 2006. - 2015. godine

Izvor: Obrada EIZ, DZS

Analizira li se kretanje bruto domaćeg proizvoda za Hrvatsku od 2006. do 2015. godine,

mogu se uočiti dva razdoblja. Prvo razdoblje je razdoblje prije gospodarske krize, od 2006. do

2008. godine koje obilježava kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda BDP-a, dok drugo

razdoblje recesijskih kretanja počinje sredinom 2008. te traje do 2014. godine. Okosnica

snažnom rastu hrvatskoga gospodarstva do 2008. godine bili su snažan priljev kapitala te

izravna strana ulaganja (uključujući i prekogranične zajmove matičnih društva društvima

kćerima). Međutim, priljev izravnih stranih ulaganja u manjoj je mjeri bio usmjeren u sektor

razmjenjivih dobara, tako da je potaknuta domaća potražnja ponajprije pridonijela povećanju

uvoza. U uvjetima tzv. upravljanoga fluktuirajućeg tečaja povećali su se gubici troškovne

konkurentnosti te su se pogoršali izvozni rezultati. Hrvatsko je gospodarstvo tako do 2008.

32

godine ostvarilo deficit tekućeg računa u iznosu od 8,9 % BDP-a, dug opće države od 39,6 %

BDP-a, dok je bruto vanjski dug iznosio 84,3 % BDP-a.

Slika 8. BDP po stanovniku u tekućim cijenama prema paritetu kupovne moći, EU 28,

2015. godine

Izvor: Eurostat, obrada EIZ, 2016.

Negativna gospodarska kretanja u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2014. godine bila su

potaknuta globalnom financijskom krizom, a nastavila su se potaknuta slabošću gospodarskog

sustava, osobito njegovom niskom konkurentnošću. Zbog produljene recesije realni se BDP

od 2008. do 2014. godine kumulativno smanjio za otprilike 12,5 %, dok je stopa registrirane

nezaposlenosti povećana s 13,2 % u 2008. na 19,7 % u 2014. godini. Stabilnost javnih

financija ozbiljno je narušena, tako da je deficit opće države tijekom razdoblja od 2011. do

2014. godine u prosjeku iznosio 6 % BDP-a. Dug opće države, koji je s 39,6 % BDP-a u

2008. eskalirao na 86,7 % u 2015. godini, postao je novim razlogom za zabrinutost. Rastuća

je zaduženost javnog i privatnog sektora utjecala na rast bruto vanjskog duga. Ukupni je bruto

inozemni dug iznosio 46,7 milijarda eura krajem prosinca 2014. godine te je povećan za 6,07

milijarda eura u usporedbi s krajem 2008. godine. Izraženo u postotku BDP-a, bruto inozemni

dug povećan je s 84,3 % BDP-a u 2008. na 108,4 % BDP-a u 2014. godini. Promatrajući

strukturu bruto inozemnog duga, najveći udio u ukupnom krajem 2014. imali su ostali domaći

33

sektori (38,6 %), a slijedi opća država (29,3 %), druge monetarne financijske institucije

(17,5 %), dug nastao na temelju inozemnih izravnih ulaganja (13,7 %) te dug središnje banke

(1 %). U uvjetima visokog deficita i prekomjernog duga opće države, Vijeće Europe je 28.

siječnja 2014. godine otvorilo za Hrvatsku proceduru prekomjernog deficita (PPD) i

preporučilo smanjenje deficita na razinu od 2,7 % BDP-a do 2016. Prema visini BDP-a po

stanovniku izraženog u paritetu kupovne moći, Hrvatska se nalazi na samom začelju ljestvice

zemalja (slika 8.). Nižu vrijednost BDP-a po stanovniku ostvaruju samo Rumunjska i

Bugarska. U usporedbi s Luksemburgom koji bilježi najvišu razinu BDP-a po stanovniku,

Hrvatska u 2015. godini ostvaruje 4,66 puta niži BDP po stanovniku.

Tablica 3. Projekcije osnovnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, 2017. - 2018.

godine

2017. 2018.

Rast realnog BDP-a (u %) 3,3 2,9

Rast potrošnje kućanstava (u %) 3,2 2,7

Rast državne potrošnje (u %) 1,4 0,7

Rast realnih investicije u fiksni kapital (u %) 5,4 7,1

Rast izvoza roba i usluga, stalne cijene (u %) 6,8 5,9

Rast uvoza roba i usluga, stalne cijene (u %) 6,8 7,3

Rast tekućeg računa bilance plaćanja (ESA 2010 definicija, u % BDP-a) -1,9 -1,7

Registrirana stopa nezaposlenosti (u %) 13,3 12,4

Javni dug (ESA 2010 definicija, u % BDP-a) 85,8 85,4

Tečaj HRK/EUR 7,48 7,50

Potrošačke cijene, (postotna promjena) 1,4 1,9

Izvor: Ekonomski institut, Zagreb.

Prema prognozama EIZ-a nastavak pozitivnih stopa rasta realnog BDP-a koje su u 2016.

godini iznosile 2,9 % očekuje se stopama od 3,3 % u 2017. i 2,9 % u 2018. godini (EIZ,

2017.) (tablica 3.). Pozitivne prognoze najvećim su dijelom zasnovane na oporavku domaće

potražnje koja je nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. i 2016. godini zabilježila

porast, povoljnim kretanjima industrijske proizvodnje, nastavku visokih stopa rasta izvoza, ali

i na deflaciji koja realni rast BDP-a čini većim od nominalnog. U 2016. godini je zabilježen

pad proračunskog deficita ispod razine 3 % BDP-a i ispod ciljane vrijednosti od 2,7 % koju je

za Hrvatsku preporučilo Vijeće Europe te je iznosio 0,8 % što znači da je Hrvatska formalno

izašla iz procedure prekomjernog deficita te se i u 2017. i 2018. očekuje zadržavanje

proračunskog deficita ispod granične razine (1,9 % u 2017. i 1,7 % u 2018. godini). Očekuje

se blagi porast državne potrošnje od 1,4 % u 2017. i 0,7 % u 2018. godini te značajniji rast

investicija od 5,4 % u 2017. te 7,1 % u 2018. godini. Vanjska trgovina, prema prognozama

EIZ-a, trebala bi i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta

izvoza i uvoza. Tekući račun bilance plaćanja i dalje će biti u suficitu, ali nešto manjem, 1,9

% BDP-a u 2017. i 1,7 % BDP-a u 2018. godini. Pozitivan će doprinos imati priljevi iz EU

fondova, dok će oporavak profita banaka u inozemnom vlasništvu imati negativan učinak na

bilancu plaćanja. U nadolazećem razdoblju očekuje se da će tržište rada slijediti trendove u

ukupnom gospodarstvu, s daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja

zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Očekuje se da će stopa

nezaposlenosti pasti na 13,3 %u 2017. i 12,4 % u 2018. godini.

34

2.3. Analiza stanja društvenog razvoja sa SWOT analizom

Kretanje stanovništva

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je 4.284.889

stanovnika, odnosno 3,4 % manje nego u prethodnom popisu iz 2001. godine. Za usporedbu,

na razini EU 28 u istom je razdoblju zabilježen porast stanovnika od 3,0 %. U Jadranskoj je

Hrvatskoj to smanjenje bilo nešto manje izraženo nego u Kontinentalnoj. Naime, u Jadranskoj

je Hrvatskoj broj stanovnika smanjen 1,06 %, a u Kontinentalnoj čak 4,57 %. U

desetogodišnjem razdoblju najveće se smanjenje broja stanovnika dogodilo u Vukovarsko-

srijemskoj županiji (12,33 %). Prema procjenama, broj stanovnika u godinama nakon popisa

nastavio se smanjivati. Prema podacima za 2015., sredinom godine broj stanovnika bio je 0,8

% manji u odnosu na prethodnu godinu. Porast broja stanovnika zabilježen je samo u Gradu

Zagrebu (vidi Prilog 1. – tablica 5.). Već je dulje vrijeme u Republici Hrvatskoj prisutan

prirodni pad. Stopa prirodnog pada u 2015. godini bila je -4,0 ‰, dok je na razini EU 28 iste

godine po prvi puta od 1961. zabilježena stopa prirodnog pada od -0,3 ‰. Prirodni pad u

2015. godini zabilježen je u svim županijama. Županija s najvećim prirodnim padom 2015.

godine bila je Osječko-baranjska županija (vidi Prilog 1. – tablica 6.).

Karta 7. Prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske, po gradovima i općinama,

Popis 2011. godine

Izvor: Stručna podloga za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske

„Demografski scenariji i migracije“ (Čipin et al., 2014)

35

U ovom dijelu treba istaknuti i problem demografskog starenja. Hrvatsko je stanovništvo

među petnaest najstarijih svjetskih populacija. Nadalje, udio starijih u ukupnoj populaciji u

stalnom je rastu. Najviše stanovništva starog 65 i više godina u odnosu na ukupno

stanovništvo ima u Ličko-senjskoj županiji, 24,5 %, a najmanje u Međimurskoj županiji, 16,6

%. Prosječna starost hrvatskog stanovništva na lokalnoj razini prikazana je na karti 7.

Uz stopu prirodnog pada i starenje stanovništva, Hrvatska se suočava i s velikim iseljavanjem

stanovništva u inozemstvo. U 2015. godini iz Hrvatske je u inozemstvo odselila 29.651 osoba.

U isto vrijeme, stanovništvo iz inozemstva doseljava se u manjoj mjeri nego što se iseljava.

Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je

-17.945. Prema broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo na prvome je

mjestu Grad Zagreb s 17,0 % od ukupnog broja odseljenih, slijede Primorsko-goranska

županija s 8,6 % i Zagrebačka županija s 7,7 %. U ukupnom broju doseljenih osoba iz

inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2015. godini najveći su udio imali Grad Zagreb (23,6 %)

i Splitsko-dalmatinska županija (15,6 %) (vidi Prilog 1. – tablica 7.).

Kultura

Republika Hrvatska ima bogatu i raznovrsnu kulturnu baštinu koju prema važećem Zakonu o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dijelimo na nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna

dobra.17 Kulturna dobra upisuju se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske18, odnosno

javnu knjigu koju vodi Ministarstvo kulture.19 Registar kulturnih dobara sastoji se od tri liste:

Liste zaštićenih kulturnih dobara (Z), Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja (N) i Liste

preventivno zaštićenih dobara (P). Ukupan broj kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih

dobara Republike Hrvatske (stanje lipanj 2016.) je 9.077, od čega je nepokretnih kulturnih

dobara 6.600, pokretnih kulturnih dobara (zbirke i pojedinačni predmeti) 2.329 te

nematerijalnih kulturnih dobara 148. Od ukupnog broja nepokretnih kulturnih dobara

zaštićeno je 6.099 pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara, 573 kulturno-povijesne cjeline

te 12 kulturnih krajolika. Registar je aktivan sadržaj koji se mijenja i nadopunjuje

svakodnevno s obzirom na nove postupke utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, reviziju

rješenja o zaštiti kulturnih dobara, brisanja iz Registra zbog gubitka svojstava kulturnog dobra

te promjene ostalih značajnih podataka o dobrima (vidi Prilog 1. – tablice 8. i 9.).

Iznimna je vrijednost kulturne baštine na području Republike Hrvatske potvrđena upisom

sedam nepokretnih kulturnih dobara u Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a: Povijesni

kompleks Splita i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, Kompleks Eufrazijeve

bazilike u povijesnom središtu Poreča, Katedrala svetog Jakova u Šibeniku, Povijesni grad

Trogir, Starogradsko polje na Hvaru te Stečci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih

spomenika.

Na UNESCO-ovu je Listu nematerijalne baštine čovječanstva upisano 13 nematerijalnih

kulturnih dobara, što čini značajnu bazu kulturno-turističkih resursa odnosno atrakcija:

Čipkarstvo u Hrvatskoj, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa sv.

Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Godišnji

pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine, Procesija Za križen na otoku Hvaru,

Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Viteška

17Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 - Ispravak, 100/04, 87/09,

88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17) 18 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN

89/11, 130/13) 19 Dostupno na mrežnim stranicama Ministarstva kulture http://www.min-

kulture.hr/default.aspx?id=31.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=31

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=31

36

igra Sinjska alka, Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Bećarac-vokalno -

instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, Nijemo kolo s područja

Dalmatinske zagore, Klapsko pjevanje te Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu,

njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa.

Najviše sredstava iz županijskih proračuna za kulturu izdvojile su 2015. godine Dubrovačko–

neretvanska (11,15 %) i Ličko-senjska županija (7,44 %). S druge strane, najmanji udio

proračuna za kulturu u županijskom proračunu iste godine zabilježen je u Virovitičko-

podravskoj (2,96 %) i Zagrebačkoj županiji (3,63 %) (vidi Prilog 1. – tablica 10.).

Obrazovanje

U Kontinentalnoj su Hrvatskoj u pedagoškoj godini 2014./2015. bila 902 dječja vrtića koje je

pohađalo ukupno 89.392 djece. U Jadranskoj Hrvatskoj u istom razdoblju bilo je 688 dječjih

vrtića i 44.372 upisane djece. Broj upisane djece po odgojitelju i u Kontinentalnoj i u

Jadranskoj Hrvatskoj bio je sedam. Prema broju djece koja dolaze na jednog odgojitelja,

najviše odstupaju Krapinsko-zagorska županija s 11 djece na odgojitelja te Virovitičko-

podravska i Brodsko-posavska s po desetero djece. Ukupan broj odgojitelja u Kontinentalnoj

Hrvatskoj bio je 12.159. U isto je vrijeme u Jadranskoj Hrvatskoj bilo zaposleno 6.641

odgojitelja (Prilog 1. – tablica 11.).

Od 2.130 osnovnih škola20 na području Hrvatske, 1.404 njih djeluje u Kontinentalnoj. U tih je

1.404 osnovnih škola u školskoj godini 2014./2015. bilo 218.596 učenika i 21.741 učitelja21.

Prema tome, na jednog učitelja bilo je deset učenika. U Jadranskoj Hrvatskoj iste je školske

godine bilo 726 osnovnih škola s ukupno 104.599 upisanih učenika. Kao i u Kontinentalnoj

Hrvatskoj, na jednog učitelja dolazi 10 učenika. Broj učitelja u Jadranskoj Hrvatskoj bio je

10.875. Najmanji broj učenika na jednog učitelja je u Ličko-senjskoj županiji, njih osam

(Prilog 1. – tablica 12.)22.

Srednjih škola23 u školskoj godini 2014./2015. u Kontinentalnoj Hrvatskoj je bilo 449. Njih je

pohađalo 121.318 učenika. Broj nastavnika24 bio je 17.254, a na jednog nastavnika dolazi

sedam učenika. Broj učenika na jednog nastavnika u Jadranskoj Hrvatskoj nešto je manji i

iznosi šest učenika25. U Jadranskoj Hrvatskoj djelovale su 294 srednje škole u kojima je

nastavu pohađalo 57.343 učenika (Prilog 1. – tablica 13.).

20 Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku školom se smatra svaka skupina učenika koja

prati nastavu određene vrste i stupnja prema istovrsnome nastavnom planu i programu na određenoj

lokaciji. Svaka školska jedinica (područna škola/odjel) također se smatra školom. 21 Za osnovne škole prikazan je broj učitelja koji predaju u jednoj ili više školskih jedinica (područnih

škola/odjela) i ne odražava broj fizičkih osoba zaposlenih u osnovnim školama. 22 Prema podacima Eurostata iz 2014. godine, u državama članicama EU 28 u prosjeku na jednog

učitelja dolazi 14,8 djece, dok u Hrvatskoj na jednog učitelja dolazi 14,3 učenika. Za izračun broja

učenika po učitelju Eurostat koristi specifičnu metodologiju vrednovanja ulaznih varijabli i rezultate

agregira po specifičnim stupnjevima obrazovanja te Državni zavod za statistiku ne raspolaže

usporedivim podacima za Republiku Hrvatsku na županijskoj razini. 23 Ako jedna srednja škola obuhvaća nekoliko školskih jedinica različitih vrsta, npr. gimnaziju,

tehničku, industrijsku i obrtničku školu, svaka takva jedinica smatra se zasebnom školom i tako se

prikazuje. Vidi također objašnjenje u fusnoti 23. 24 Za srednje škole prikazan je broj nastavnika koji predaju u određenoj vrsti škole. S obzirom na to da

nastavnik može predavati u nekoliko vrsta škola, npr. u gimnaziji, tehničkoj, industrijskoj i obrtničkoj

školi te srednjem obrazovanju odraslih, iskazani broj nastavnika ne daje broj fizičkih osoba zaposlenih

u srednjim školama. 25 Prema podacima koje je objavio Eurostat za 2014. godinu, u državama članicama EU 28 u prosjeku

na jednog nastavnika dolazi 12,5 učenika polaznika srednje škole, dok u Hrvatskoj na jednog

37

Zdravstvo

Sustav zdravstva skrbio je 2015. godine za 4.118.220 osiguranika u Republici Hrvatskoj. Od

toga je 2.798.359 osiguranika na području Kontinentalne, a 1.319.861 na području Jadranske

Hrvatske.

Prema podacima iz 2015. godine26 u Republici Hrvatskoj ukupno je 1.356 zdravstvenih

ustanova koje obuhvaćaju:

- domove zdravlja (49)

- kliničke bolničke centre (5)

- kliničke bolnice (3)

- klinike (5)

- opće bolnice (20)

- specijalne bolnice (32)

- lječilišta (7)

- zavode za javno zdravstvo (22)

- ostale državne zavode (5)

- ustanove za hitnu pomoć (21)

- poliklinike (357)

- ustanove za medicinu rada (9)

- ljekarne (177)

- ustanove za njegu-skrb (206)

- trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti (438).

Od 72 bolničke ustanove i lječilišta, devet specijalnih bolnica i pet lječilišta nalazi se u

privatnom vlasništvu. Registrirano je ukupno 5.263 jedinica privatne prakse (ordinacije,

laboratoriji, privatna praksa ljekarnika, privatna praksa fizioterapeuta i zdravstvene njege u

kući).

Ukupan broj timova opće medicine u punom radnom vremenu te je godine u Hrvatskoj bio

2.300. Analizira li se broj timova opće medicine na razini županija, vidljive su značajne

razlike. Najveći je broj timova u Gradu Zagrebu (440). Potom slijedi Splitsko-dalmatinska

županija s 241 timom. Najmanje je timova opće medicine u Ličko-senjskoj (31) i Požeško-

slavonskoj županiji (38) (Prilog 1. – tablica 14.).

Hrvatska se s 5,5 bolničkih postelja na 1.000 stanovnika (2015.) nalazi neznatno iznad

prosjeka EU-a od 5,2 bolničke postelje u 2014. godini27. Međutim, među županijama postoje

velike razlike u broju bolničkih postelja na 1.000 stanovnika. Najviše ih ima Varaždinska

županija, čak 10,75. S druge strane, najmanje ima Zagrebačka županija, tek 0,78 bolničkih

postelja. Čak 14 županija ima broj bolničkih postelja na 1.000 stanovnika manji od prosjeka

Hrvatske. Na jednu bolničku postelju 2015. godine u Hrvatskoj je dolazilo u prosjeku 31,72

pacijenata. Daleko više pacijenata po bolničkoj postelji od nacionalnog prosjeka imaju

nastavnika dolazi 9,3 učenika. Za izračun broja učenika po nastavniku Eurostat koristi specifičnu

metodologiju vrednovanja ulaznih varijabli i rezultate agregira po specifičnim stupnjevima

obrazovanja te Državni zavod za statistiku ne raspolaže usporedivim podacima za Republiku Hrvatsku

na županijskoj razini. 26 Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, rujan

2016. 27 Eurostat još nije objavio podatak za 2015. godinu. Definicije bolnica i njihovih standarda razlikuju

se od zemlje do zemlje jer neke zemlje statistički obuhvaćaju samo javne bolnice, a neke taj popis

proširuju i na privatne bolnice, a neke uvrštavaju i vojne bolnice (OECD, 2011). Podaci Eurostat-a

odnose se na različiti obuhvat bolnica u različitim zemljama stoga je važno napomenuti da statistika

Eurostat-a za Hrvatsku ne obuhvaća privatne bolnice i zatvorsku bolnicu.

38

Međimurska (54,23), Ličko-senjska (49,28) i Virovitičko-podravska (44,86). Više pacijenata

po bolničkoj postelji od prosjeka imaju i Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska,

Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska županija i Grad Zagreb.

Najmanji broj pacijenata po postelji je u Zagrebačkoj županiji (9,32) (Prilog 1. – tablica 15.).

Po broju doktora koji rade u stacionarnim ustanovama prednjači Grad Zagreb s 2.297 doktora,

što je 36 % od ukupnog broja doktora u stacionarnim ustanovama u Hrvatskoj. Na začelju

liste po broju doktora u stacionarnim ustanovama su Zagrebačka (16) i Ličko-senjska županija

(24). Podaci o broju svih doktora medicine u 2014. također upućuju na razlike među

županijama. Jedna ih je trećina, preciznije 4.714, u Gradu Zagrebu. Slijede Splitsko-

dalmatinska (1.504) i Primorsko-goranska (1.170). S druge strane, u Ličko-senjskoj županiji

2014. godine bilo je samo 109 doktora medicine. Slična je situacija i kad je riječ o zubnim

terapeutima. Njih je 1.102 od ukupno 3.614 u Gradu Zagrebu, a u Ličko-senjskoj županiji 20

(Prilog 1. – tablica 16.).

Karta 8. Regionalna distribucija bolnica u Republici Hrvatskoj, 2012. godine

Izvor: Vehovec, M. (ur.), O zdravstvu iz ekonomske perspektive, EIZ, 2014.

Statistički podaci ukazuju na još uvijek relativno nezadovoljavajući odnos broja liječnika u

bolnicama prema broju stanovnika u Hrvatskoj. Prema podacima Eurostata Hrvatska se sa

185 liječnika na 100.000 stanovnika u 2014. godini nalazi ispod prosjeka 24 zemlje Europske

39

unije 28 od 195 liječnika na 100.000 stanovnika. Istodobno najpovoljnija vrijednost ovog

pokazatelja zabilježena je u Latviji (284 liječnika na 100.000 stanovnika), dok najmanje

bolničkih liječnika na 100.000 stanovnika ima Belgija (69 liječnika)29.

U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 2015. godine bilo je zaposleno ukupno

67.297 zdravstvenih radnika i suradnika (2014. godine - 65.757). Administrativnih radnika

bilo je 5.113, a tehničkih 11.247 ili ukupno 16.360 (2014. godine – 16.607). Broj doktora

medicine sa zaposlenjem u zdravstvu iznosio je 14.464, što je povećanje u odnosu na 2014.

godinu za 2,8 % (2014. godine - 14.057). Najbrojniju profesionalnu skupinu unutar zdravstva

čine medicinske sestre-medicinski tehničari, kojih je 29.678, što je 44,1 % od ukupno

zaposlenih zdravstvenih radnika i suradnika.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore iz prosinca 2016. godine30, u zadnje tri i pol

godine odnosno od pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, 525 liječnika je

napustilo zemlju i otišlo raditi u inozemstvo od čega gotovo polovina u dobi između 25-30

godina. Od ukupnog broja liječnika koji su napustili Republike Hrvatsku, većina je žena i to

53 % dok je muškaraca 47 %. Liječnici najviše odlaze raditi u Veliku Britaniju, Njemačku,

Irsku, Austriju i Švedsku. Hrvatsku je napustilo više liječnika specijalista (305), no onih bez

specijalizacije (221) – liječnika opće medicine. Među otišlim specijalistima najveći je broj

anesteziologa (53), slijede internisti (34), psihijatri (33), radiolozi (26), ginekolozi (22) i opći

kirurzi (18).

Najviše liječnika koji su napustili Hrvatsku otišlo je iz Zagreba (204) i Primorsko-goranske

županije (63), a najmanje iz Požeško-slavonske županije (3).

Što se tiče zdravstvenih ustanova odlascima liječnika najviše su pogođeni klinički bolnički

centri koje je napustilo 124 liječnika, a potom slijede opće bolnice koje je napustilo 70

liječnika. Domove zdravlja napustio je 71 liječnik, a zavode hitne medicine 59 liječnika.

U Hrvatskoj na 100.000 stanovnika u 2012. godini dolazi 1,4 bolnica. Najmanja gustoća

bolnica je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (0,4 na 100.000 stanovnika). S 3,8 bolnica na

100.000 stanovnika Požeško-slavonska županija ima najveću gustoću bolnica. Podaci za

zemlje EU-a pokazuju kako najveći broj bolnica (5,1 bolnica na 100.000 stanovnika) ima

Francuska, iza koje slijede Bugarska (4,7 bolnica na 100.000 stanovnika) i Grčka (4,1 bolnica

na 100.000 stanovnika). Prosjek sedamnaest članica EU-a31 za koje su dostupni podaci iznosi

3,0 bolnica na 100.000 stanovnika (WHO, 2011). Hrvatska pripada skupini zemalja koje

imaju manje od 100 bolnica, a u kojoj su još Cipar, Latvija, Švedska, Danska, Estonija,

Slovenija i Malta (HOPE, 2009). Prema ovom je pokazatelju Hrvatska najsličnija Sloveniji

(1,4 bolnice na 100.000 stanovnika). Treba napomenuti da se te informacije temelje prije

svega na podacima iz Statističkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i publikacije

Ekonomskog instituta (O zdravstvu iz ekonomske perspektive, Vehovec, 2014.). Određeni se

podaci zbog vremenskog odmaka mijenjaju pa je, primjerice, od 1. siječnja 2015. godine

došlo do spajanja bolnica te se smanjuje ukupni broj bolnica.

28 Prosjek ne uključuje Hrvatsku, Luksemburg, Slovačku i Švedsku. 29 Podatak za Belgiju odnosi se na 2013. godinu. 30 https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/priop%C4%87enja/odlazak-lijecnika-na-rad-u-

inozemstvo.pdf, priopćenje objavljeno 14. prosinca 2016., pristupljeno 06. ožujka 2017. godine 31 Prosjek uključuje sljedeće države članice EU-a: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Estoniju, Francusku,

Grčku, Hrvatsku, Italiju, Latviju, Litvu, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Portugal, Rumunjsku,

Slovačku, Sloveniju i Španjolsku.

https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/priop%C4%87enja/odlazak-lijecnika-na-rad-u-inozemstvo.pdf

https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/priop%C4%87enja/odlazak-lijecnika-na-rad-u-inozemstvo.pdf

40

Socijalna skrb

Stopa obuhvaćenosti stanovništva pomoćima za uzdržavanje u 2014. godini najviša je u bila u

Šibensko-kninskoj županiji i iznosila je 5,4 %. Iza nje slijedi Virovitičko-podravska županija

sa stopom obuhvaćenosti stanovništva s pomoći za uzdržavanje od 5,3 %. S druge strane,

najmanje stope obuhvaćenosti stanovništva pomoćima za uzdržavanje imale su Istarska

(0,6 %), Dubrovačko-neretvanska (0,7 %) i Primorsko-goranska županija (0,9 %) (Prilog 1. –

tablica 17.).

Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na razini

županija, za 2015. godinu, u Hrvatskoj postoji ukupno 17 domova socijalne skrbi za djecu,

145 domova socijalne skrbi za odrasle i 66 domova za tjelesno ili mentalno oštećene osobe

(djecu / odrasle) 32 . Najviše domova socijalne skrbi za djecu ima Primorsko-goranska

županija. U Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj,

Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj

županiji nema domova socijalne skrbi za djecu. U Republici Hrvatskoj je 2015. bilo 818

korisnika državnih domova socijalne skrbi za djecu, od čega je najviše korisnika smješteno na

području Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske te Primorsko-goranske

županije. U nedržavne domove socijalne skrbi za djecu iste godine bilo je smješteno 216

korisnika. (Prilog 1. – tablica 18.).

Za razliku od domova socijalne skrbi za djecu, sve županije u Hrvatskoj imaju domove

socijalne skrbi za odrasle. Od ukupno 145 domova socijalne skrbi za odrasle, 32 ih se nalazi u

Gradu Zagrebu. Od 16.676 korisnika domova socijalne skrbi za odrasle (državni i nedržavni

domovi), koliko ih je bilo 2015. godine u Republici Hrvatskoj, 29 % ih je smješteno u

domovima u Gradu Zagrebu. Domovi socijalne skrbi za odrasle s najvećim brojem korisnika

nalaze se u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Istarskoj,

Varaždinskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji (Prilog 1. – tablica 19.).

Što se tiče domova za tjelesno ili mentalno oštećene osobe (djecu / odrasle), oni ne postoje u

Brodsko-posavskoj i Ličko-senjskoj županiji. Najviše domova te vrste nalazi se u Gradu

Zagrebu. U Republici Hrvatskoj je 2015. godine bilo 10.603 korisnika domova socijalne skrbi

za tjelesno ili mentalno oštećene osobe (djecu / odrasle) (8.254 korisnika državnih domova i

2.349 korisnika nedržavnih domova). Od ukupnog broja korisnika domova socijalne skrbi za

tjelesno ili mentalno oštećene osobe (djecu / odrasle) u 2015. godini, najveći je broj smješten

u Gradu Zagrebu (2.633 korisnika državnih domova i 179 korisnika nedržavnih domova) tj.

26,5 % te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.116 korisnika državnih domova i 1.404

korisnika nedržavnih domova) odnosno 23,8 % (Prilog 1. – tablica 20.).

Organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj

Civilno društvo obuhvaća šire područje društvenog života koje izravno ne pripada ni

državnom ni privatnom, profitnom sektoru, odnosno, ono je arena djelovanja izvan obitelji,

države i tržišta u kojoj se građani udružuju kako bi postigli zajedničke interese. Dakle, civilno

društvo već samo po sebi – na različite načine – predstavlja aktivan odnos građanki i građana

32 U skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17), dom socijalne

skrbi mogu osnovati Republika Hrvatska (državni), jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave (nedržavni-decentralizirani) te vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga

domaća i strana pravna ili fizička osoba (ostali nedržavni domovi). U Strategiji su korišteni brojčani

pokazatelji za domove socijalne skrbi, ali ne i fizičke i pravne osobe koje mogu pružati socijalnu

uslugu smještaja i boravka bez osnivanja doma prema čl. 169. i 172. Zakona (udruga, vjerska

zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba, obrtnik, fizička osoba).

41

prema javnim politikama, službama i poslovima: od sudjelovanja u javnim raspravama i

utjecaju na formiranje političke volje, preko konkretnih inicijativa usmjerenih na određene

političke i pravne mjere, do preuzimanja dijela javnih poslova koje država i javne institucije

ne mogu obaviti uopće, u potpunosti ili dovoljno kvalitetno. Zamah u razvoju organizacija

civilnog društva počeo je izgradnjom današnjega institucionalnog i zakonodavnog okvira

krajem prošloga i tijekom cijeloga prvog desetljeća ovog stoljeća, a okosnica su im institucije

poput Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske (osnovan 1998.), Savjeta za razvoj

civilnoga društva (osnovan 2002.) te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

(osnovana 2003.). Osnutkom Zaklade “Kultura nova“ 2011. godine stvoreni su uvjeti za

promicanje i razvoj civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, čime je

dodatno prepoznata važnost javnih zaklada u rješavanju problema sustavnog financiranja

specifičnih područja djelovanja civilnog društva. Usvojen je niz zakona i strateških

dokumenata, a posebno vrijedi istaknuti Zakon o volonterstvu33, Kodeks pozitivne prakse,

standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga34,

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona35, Zakon o

udrugama 36 te Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja

programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge37. Prema podacima

službenih evidencija i registara 38 danas u Hrvatskoj djeluje više od 52.692 registriranih

udruga, 232 zaklade, 12 fundacija i više od 500 sindikalnih udruga i udruga poslodavaca, 53

vjerske zajednice i više od 2.000 pravnih osoba Katoličke crkve, 430 organizacijskih oblika

Pravoslavne crkve te, prema procjeni, više od 600 privatnih ustanova. Imajući u vidu da je

oko 7.500 udruga registrirano u području sporta i rekreacije, više od 5.000 u području

kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, više od 2.500 u različitim gospodarskim djelatnostima,

gotovo 1.000 udruga djeluje u području tehničke kulture, u području socijalne i zdravstvene

djelatnosti i okupljanja i zaštite djece, mladeži i obitelji ukupno više od 4.000 udruga, više je

od 800 udruga proizišlih iz Domovinskog rata te više od 6.000 udruga djeluje u

humanitarnim, ekološkim, hobističkim, odgojno-obrazovnim, znanstvenim, duhovnim

odnosno područjima zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, informacijskih i

drugih djelatnosti, na toliki broj organizacija civilnog društva treba gledati kao na nacionalno

bogatstvo.

Republika Hrvatska ima razvijen sustav financijskih potpora za programe i projekte

organizacija civilnoga društva na državnoj i lokalnim razinama, a prema podacima što ih

redovito od 2007. godine prikuplja i obrađuje Vladin Ured za udruge, godišnje se programima

i projektima organizacija civilnoga društva iz javnih izvora dodijeli prosječno oko 1,5

milijarda kuna, pri čemu se trećina odnosi na državni proračun, a na proračune županija,

gradova i općina preostale dvije trećine dodijeljenih bespovratnih sredstava. Bitno je

napomenuti da su udruge u Republici Hrvatskoj do sada iskoristile gotovo 100 % raspoloživih

sredstava fondova EU-a namijenjenih sektoru civilnog društva, kojima su financirane

edukacije svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga kada ih država nije

mogla pružiti, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije i sl. Iz

međunarodno usporedivih istraživanja provedenih u Hrvatskoj (npr. Civicus-indeks civilnog

33 Zakon o volonterstvu (NN 58/07 i 22/13) 34 Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i

projektima udruga (NN 16/07) 35 Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona (NN 140/2009) 36 Zakon o udrugama (NN 74/2014) 37 Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od

interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/2015) 38 Zakladna knjiga Ministarstva uprave, Popisi udruga sindikata registriranih u Ministarstvu rada i

mirovinskoga sustava, Evidencija vjerskih zajednica, Registar udruga; stanje na dan 05. listopada

2016.

42

društva) razvidno je da je najkritičnije područje razvoja civilnog društva u Hrvatskoj

povezano s ograničenim prostorom za djelovanje, određenim kao zakonski, politički i

sociokulturni okvir poticajan za razvoj civilnoga društva. Iako građani općenito imaju

pozitivno stajalište prema organizacijama civilnog društva (OCD), ipak još uvijek nisu

dostatno uključeni u rad organizacija ili inicijativa civilnog društva. To je izravno povezano s

neodgovarajućim razvojem volonterstva te kulture davanja za projekte i programe od interesa

za opće dobro.

Okvir 1: Sažetak osnovne analize društvenog razvoja

Kretanje stanovništva

• Kontinuirani trend smanjenja broja stanovnika u Hrvatskoj pokazuje da je 2011. godine

bilo 3,4 % stanovnika manje nego u prethodnom popisu iz 2001. godine. Za usporedbu, na

razini EU 28 u istom je razdoblju zabilježen porast broja stanovnika od 3,0 %.

• Snažniji je pad broja stanovnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj (4,57 % manje u 2011. nego u

2001. godini) u usporedbi s Jadranskom Hrvatskom (1,06 % manje u 2011. nego u 2001.

godini).

• Stopa prirodnog pada u 2014. u Hrvatskoj bila je -4,0 ‰, dok je na razini EU 28 iste

godine zabilježena stopa prirodnog pada od -0,3 ‰.

• Najveće smanjenje broja bilježi Vukovarsko-srijemska županija; najveći prirodni pad

stanovništva bilježi Osječko-baranjska županija, dok je porast stanovništva zabilježen

samo u Gradu Zagrebu.

• Proces iseljavanja prisutan je u svim županijama, a najviše odseljenog stanovništva bilježe

Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija.

Starenje stanovništva

• Najviše starog stanovništva u odnosu na ukupno stanovništvo ima u Ličko-senjskoj

županiji, a najmanje u Međimurskoj županiji.

Kulturna baština

Veća koncentracija kulturnih dobara na području Jadranske Hrvatske; svih je sedam

nepokretnih kulturnih dobara uvrštenih u Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a

smješteno u Jadranskoj Hrvatskoj.

Značajne razlike u visini javnih izdvajanja za kulturu; najviše sredstava iz županijskih

proračuna za kulturu u 2015. godini izdvojile su Dubrovačko–neretvanska i Ličko-senjska

županija, dok je najmanji udio proračuna za kulturu u županijskom proračunu zabilježen u

Virovitičko-podravskoj (2,96 %) i Zagrebačkoj županiji (3,63 %).

Zdravstvo

Među županijama su prisutne određene razlike u dostupnosti usluga zdravstvene zaštite;

razlike u pokrivenosti liječnika primarne zdravstvene zaštite mjerenoj brojem timova opće

medicine te u broju bolničkih postelja na 1.000 stanovnika; najveći broj timova opće

medicine je u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je najmanje timova u

Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji; čak 14 županija ima broj bolničkih postelja

na 1.000 stanovnika manji od prosjeka Hrvatske.

Razlike su prisutne i s obzirom na gustoću bolnica mjerenu brojem bolnica na 100.000

stanovnika - najmanja gustoća bolnica je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najveća u

Požeško-slavonskoj županiji.

43

Hrvatska se s prosjekom od 1,4 bolnice na 100.000 stanovnika nalazi ispod prosjeka

osamnaest zemalja EU-a od 3,0 bolnica na 100.000 stanovnika.

Hrvatska je ispod prosjeka EU-a i prema odnosu broja bolničkih liječnika i stanovnika. U

Hrvatskoj na 100.000 stanovnika dolazi 185 bolničkih liječnika, dok prosjek 24 zemlje

Europske unije39 iznosi 195 liječnika na 100.000 stanovnika.

Hrvatska se s 5,5 bolničkih postelja na 1.000 stanovnika (2015.) nalazi neznatno iznad

prosjeka EU-a od 5,2 bolničke postelje u 2014. godini.

Socijalna skrb

Značajne su razlike među županijama s obzirom na udio socijalno ugroženog stanovništva

- najveći udio socijalno ugroženog stanovništva zabilježen je u Šibensko-kninskoj i

Virovitičko-podravskoj županiji, za razliku od Istarske, Dubrovačko-neretvanske i

Primorsko-goranske županije koje imaju najpovoljniju strukturu stanovništva prema

socijalnom statusu.

Civilno društvo

Građani još uvijek nisu dostatno uključeni u rad organizacija ili inicijativa civilnog društva

i to je izravno povezano s neodgovarajućim razvojem volonterstva te kulture davanja za

projekte i programe od interesa za opće dobro.

Tijekom prve polovine 2016. godine došlo je do velikih promjena u sustavu financiranja

OCD-a te su znatno smanjena sredstva iz državnog proračuna.

Sažetak SWOT analize društvenog razvoja

DRUŠTVO – SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Postojeći obrazovni sustav raspolaže kvalitetnim kadrovima, mrežom škola, institucija

visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih

o Uspostavljena mreža primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, s dobrom kvalifikacijskom

strukturom zaposlenih i kvalitetnim obrazovanjem kadrova u zdravstvu

o Zadovoljavajući broj i razmještaj obrazovnih institucija

o Većina stanovništva pokrivena zdravstvenom zaštitom

o Organizirano civilno društvo s kvalitetnim programima

o Iskustvo OCD-a u pripremi i provedbi EU projekata (osobito u području kulturne baštine).

SWOT DRUŠTVO – SNAGE (KH) SWOT DRUŠTVO – SNAGE (JH)

Lokalna partnerstva za zapošljavanje

Razvijena mreža ustanova u kulturi,

značajan ljudski potencijal u institucijama,

udrugama i pojedinci koji stvaraju kulturu

i nude bogate lokalne programe kulturnih

manifestacija

Stanovništvo prepoznaje vrijednost

raznovrsnosti i bogatstva kulturno-

povijesne baštine

Organizirani i rasprostranjeni oblici

očuvanja tradicije i suvremene kulture

kroz aktivnosti udruga

Uz postojanje sportsko-rekreativnih

programa, postoji i visoka motivacija i

Zadovoljavajuća razvijenost mreže vrtića

u urbanim područjima

Dobar obuhvat djece u odgojno-

obrazovnom sustavu (predškolski odgoj,

osnovne i srednje škole)

Kvalitetan i stručan kadar u osnovnim i

srednjim školama

Visoka (zadovoljavajuća) razina

zadržavanja učenika koji završavaju

osnovnu i srednju školu

Kultura planiranja zdravstvene zaštite i

prevencije bolesti (plan zdravlja)

Ponuda kulturnih sadržaja, uključujući

UNESCO-ovu zaštićenu materijalnu i

39 Prosjek ne uključuje Hrvatsku, Luksemburg, Slovačku i Švedsku.

44

entuzijazam za bavljenje sportom

(vrhunski sportski rezultati)

Provedba programa deinstitucionalizacije

korisnika socijalne skrbi

Postojanje uređenoga zakonskog okvira.

nematerijalnu baštinu

Dostupnost knjižničarskih usluga

Bogata tradicija rekreativnog i

profesionalnog sporta

Osigurana sredstva za potrebe socijalno

osjetljivih skupina

Uključivanje privatnog sektora i civilnog

društva u pružanje usluga socijalne skrbi

Velik broj OCD-a (Primorsko-goranska i

Istarska županija)

Osnovana lokalna partnerstva za

zapošljavanje.

SWOT DRUŠTVO – SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Neusklađenost programa obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada (tromost sustava)

o Nizak udio populacije (dob: 24 - 64) uključen u neke aktivnosti obrazovanja, usavršavanja

i osposobljavanja

o Starenje stanovništva i velik broj zaposlenih u radno intenzivnim djelatnostima koja

dugotrajno izazivaju fizička oboljenja posebno žena

o Fragmentirana radna snaga i niska mobilnost radne snage

o Deficit i migracija liječnika

o Loša infrastruktura u zdravstvu

o Neodgovarajući sustav utvrđivanja cijena usluga u zdravstvu i socijalnoj skrbi

o Nedostatak kadra za pružanje usluga socijalne skrbi

o Nedovoljna razvijenost izvaninstitucionalne socijalne skrbi

o Nedovoljno razvijena palijativna skrb

o Upravljanje kulturnom baštinom ne prati potrebe suvremenog tržišta

o Nedovoljno povezivanje kulture, kulturne baštine i turizma

o Neriješeni imovinsko-pravni odnosi otežavaju održavanje i upravljanje objektima kulturno-

povijesne baštine

o Zapuštenost objekata kulturno-povijesne baštine na lokalnoj razini uslijed financijskih

ograničenja i kompleksnosti postupaka obnavljanja

o Nedovoljno razvijen sustav potpora za ravnomjerni razvoj sporta

o Nedovoljna educiranost menadžmenta OCD-a, institucija, JLP(R)S-a, ustanova

o Nedostatni institucionalni kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata.

SWOT DRUŠTVO – SLABOSTI (KH) SWOT DRUŠTVO – SLABOSTI (JH)

Nedovoljna usklađenost djelovanja

odgojno-obrazovnih institucija s

potrebama i načinom života obitelji

Nema uvjeta za cjelodnevnu nastavu;

nedostatna kvaliteta objekata

infrastrukture i opreme te nedostatni

kapaciteti za integraciju djece s teškoćama

u razvoju u predškolske ustanove

Velik udio stanovništva bez škole ili samo

sa završenom osnovnom školom te mali

udio stanovništva sa završenim

diplomskim i preddiplomskim studijem

Nezadovoljavajuća razina umrežavanja

institucija, ustanova, dionika, a s ciljem

Nezadovoljavajuća mreža vrtića u

ruralnim područjima

Nepovoljan omjer broja djece po

odgajatelju (osobito u Dubrovačko-

neretvanskoj, Zadarskoj i Splitsko-

dalmatinskoj županiji)

Problem financiranja vrtića (nepotpuna

decentralizacija)

Nepostojanje uvjeta za organizaciju

jednosmjenske nastave (urbana područja)

(u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

manji problem)

Manjak stručnih suradnika predškolskog

odgoja, edukacijsko-rehabilitacijskog

45

razvoja ljudskih potencijala na županijskoj

razini i provedbe aktivne politike

zapošljavanja

Slaba potražnja za zapošljavanjem osoba

iznad 50 g., posebno žene

Slaba potražnja za zapošljavanjem mladih

osoba, pogotovo bez radnog iskustva

Nepovoljna obrazovna struktura

nezaposlenih

Nemogućnost specijalizacije što djeluje na

kvalitetu zdravstvenih usluga

Nedovoljna ponuda lokalnih preventivnih

programa za čuvanje zdravlja i prevenciju

zdravstvenih rizika posebno vezano uz rad

odnosno radno mjesto

Zapuštenost objekata kulturno-povijesne

baštine na lokalnoj razini uslijed

financijskih ograničenja i kompleksnosti

postupaka obnavljanja te ograničeni

kapaciteti za razvoj projekata u području

kulture za financiranje iz EU izvora

Nedostatak sportskih objekata i

zapuštenost postojećih sportskih objekata

Nedostatak financijskih sredstava za

programe u sportu

Nedovoljno razvijena kultura bavljenja

sportom za starije generacije i prevenciju

bolesti

Nedovoljno razvijene usluge pružanja

palijativne skrbi

Slabo razvijeni preventivni programi na

lokalnoj razini usmjereni na

karakteristične teškoće djece i mladih

(problemi u ponašanju, ovisnost, vršnjačko

nasilje, izlazak iz udomiteljskih obitelji i

dr.)

Neujednačeno razvijeni programi

izvaninstitucionalne skrbi za starije i

nemoćne osobe i za osobe s invaliditetom

Nerazvijena izvaninstitucionalna socijalna

skrb; ne promiče se razvoj socijalnih

inovacija i pružanje novih oblika

socijalnih usluga na lokalnoj razini

Slaba dostupnost socijalnih usluga u

ruralnim područjima; nepostojanje

mobilnih timova za pružanje socijalnih

usluga

Nejasan sustav financiranja udruga –

nedostatna financijska sredstva te velika

ovisnost o financiranju iz javnih izvora

Nedovoljno razvijen partnerski odnos i

profila osnovnih i srednjih škola

Velika opterećenost nastavnika i profesora

(visoko obrazovanje)

Neusklađenost obrazovnih programa

(osobito strukovnih škola) za

tržište/gospodarstvo i poljoprivredne

djelatnosti

Nedovoljno razvijena kultura i sustav koji

bi omogućio učinkovit transfer znanja i

tehnologija

Nedovoljna zastupljenost programa

osnovnih i srednjih škola na jeziku i pismu

za manjine (jaka talijanska manjina u

Istarskoj županiji)

Nedovoljna dostupnost, nedostatak

smještajnih kapaciteta (za srednje škole i

visokoškolske institucije)

Nedovoljna opremljenost ustanova za

obrazovanje (praktikumi i laboratoriji)

Nedostatak đačkih i studentskih domova

Cjeloživotno obrazovanje: slaba

iskorištenost programa (Zadarska

županija, Splitsko-dalmatinska županija) i

nedostatnost ustanova (Dubrovačko-

neretvanska županija)

Otežan prijevoz (troškovi) učenika

srednjih škola

Nejednaka dostupnost usluga zdravstvene

skrbi na području dalmatinskih županija

(Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-

dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska

županija, otoci, brdsko-planinska

područja)

Nedostatan kadar za pružanje zdravstvene

i socijalne skrbi (specijalisti određenih

profila)

Zdravstveni sustav ne može prihvatiti

povećan pritisak u turističkoj sezoni

Nedostatak heliodroma na otocima

Neiskorišteni potencijal za razvoj

zdravstvenog turizma

Nedovoljna turistička valorizacija kulturne

baštine

Nedostatak strateškog promišljanja u

promicanju kulture

Slaba ponuda kulturnog sadržaja van

sezone

Koncentrirana ponuda kulturnog sadržaja

u urbanim sredinama

Nedostatna sredstva za revitalizaciju

kulturno-povijesne baštine

46

suradnja s javnim ustanovama

Nedovoljno razvijena praksa praćenja

djelovanja udruga upisanih u registar

udruga

Niža razina kvalitete života posebno u

ruralnim područjima (SWOT Krapina i

SWOT Slavonski Brod)

Loša opća društvena klima i osjećaj

besperspektivnosti (SWOT Slavonski

Brod)

Ubrzan razvoj medicinske tehnologije

stvara probleme u korištenju i održavanju

novih uređaja.

Nedostatak infrastrukture za sport (osobito

Ličko-senjska i Istarska županija) te

neravnomjerna raspoređenost sportske

infrastrukture

Nedovoljno se potiče i nedostaje svijesti

za bavljenje rekreativnim, amaterskim i

profesionalnim sportom

Neujednačena teritorijalna pokrivenost

uslugama socijalne skrbi; nedostatna i

neodgovarajuća infrastrukturna

opremljenost ustanova socijalne skrbi

Preskupe i nedovoljan broj institucija koje

skrbe za stare i nemoćne

Nepostojanje plana razvoja civilnog

društva

Nedovoljna suradnja između javnog i

civilnog sektora

Mala uključenost građana u razvoj svoje

zajednice.

SWOT DRUŠTVO – PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Najavljena cjelovita kurikularna reforma

o Rastući trend zdravstvenog turizma i korištenja prirodnih resursa

o Dostupna telemedicinska tehnologija i podrška

o Nacionalni program sporta

o Razvoj volonterstva

o Razvoj filantropije

o Pokrivenost sektora strateškim dokumentima na nacionalnoj razini

o Postojanje Strategije za razvoj ljudskih potencijala 2020.

SWOT DRUŠTVO – PRILIKE (KH) SWOT DRUŠTVO – PRILIKE (JH)

Uspostava programa prekvalifikacije

Provedba Strategije razvoja zdravstva

2012. - 2020.

Provedba Plana razvoja ljudskih resursa u

sustavu zdravstva

Provedba lokalnih programa prevencije

bolesti i očuvanja zdravlja

Financiranje projekata u kulturi i projekata

održivog korištenja kulturnih dobara iz EU

fondova

Rastuća potražnja za uslugama u području

sporta i rekreacije

Privatne inicijative u sustavu socijalnih

usluga

Mogućnost razvoja suradnje civilnog

sektora i sustava socijalne skrbi

Razvoj izvaninstitucionalne socijalne skrbi

kroz EU fondove

Razvoj socijalnog poduzetništva – prilika

za socijalno uključivanje osoba s

Postupna (daljnja) decentralizacija

osnovnog školstva

Program razvoja strukovnog obrazovanja

(racionalizacija mreže strukovnih škola,

uspostava regionalnih centara

kompetencija – mjesta izvrsnosti

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja,

korištenje mehanizama za praćenje

kvalitete strukovnog obrazovanja i

korisnosti)

Kreiranje novih obrazovnih programa

(ICT, Nova ekonomija, društveno

poduzetništvo, društveno odgovorno

poduzetništvo, društvene inovacije)

Širenje sveučilišnog kampusa (Primorsko-

goranska županija)

Provedba Plana razvoja ljudskih resursa u

sustavu zdravstva

Razvoj kulturnih i kreativnih industrija

Potreba filmske industrije za novim

47

posebnim potrebama

Uključivanje civilnog sektora u razvojne

aktivnosti.

lokacijama (osobito Šibensko-kninska i

Dubrovačko-neretvanska županija)

Kulturno-povijesna baština - prilika za

zapošljavanje

Stimuliranje izvaninstitucionalnog

pružanja socijalnih usluga (pravno,

financijski, stručno)

Razvoj socijalnog poduzetništva i

socijalnih inovacija

Suradnja (za razvoj zajednice) OCD-a,

institucija, ustanova

Mogućnost korištenja EU sredstava

(osobito s ciljem očuvanja kulturno-

povijesne baštine i razvoja infrastrukture)

Izrada lokalnih i regionalnih programa za

mlade (Istarska i Ličko-senjska županija).

SWOT DRUŠTVO – PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Upravna ograničenja u unapređenju postojećih i pokretanju novih obrazovnih programa

(tromost nacionalne razine, krutost)

o Regionalno neujednačena raspoloživost ljudskih resursa u zdravstvu - manjak i odljev

zdravstvenih djelatnika

o Odlazak stručnog medicinskog kadra u ostale zemlje EU

o Neuređenost zakonodavnog okvira kojim bi se omogućila ponuda lepeze socijalnih usluga

i podržao razvoj službe podrške životu u zajednici

o Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, osobito u području kulture

o Velik odlazak mladih

o Zakon o udrugama - prenormiranost za male udruge.

SWOT DRUŠTVO – PRIJETNJE (KH) SWOT DRUŠTVO – PRIJETNJE (JH)

Nedostatna financijska sredstva i ulaganja

u sustav obrazovanja

Neriješen sustav financiranja i

sufinanciranja sporta uzrokuje

neizvjesnost u razvoju sporta i sportske

infrastrukture na lokalnoj razini

Zapuštena imovina - loš imidž zajednice.

Osjetno veće potrebe za zdravstvenim

kadrom tijekom turističke sezone

Nedovoljno razvijena javna svijest o

potrebi očuvanja kulturne baštine

Nedostatak centara za razvoj civilnog

društva

Depopulacija i starenje stanovništva

Nedostupnost i neobjedinjenost podataka

za donošenje odluka, planiranje

Odljev „mozgova“

Zakonodavni okvir u području odgoja i

obrazovanja nije uzeo dovoljno u obzir

razvojne specifičnosti Ličko-senjske

županije (slaba naseljenost).

48

2.4. Analiza stanja razvoja prostora i okoliša sa SWOT analizom

Politika prostornog razvoja

Prostorna politika Republike Hrvatske opisana je u Analitičkoj podlozi (2015.), gdje je i

posebno opisana povezanost s regionalnom razvojnom politikom. Važeći Zakon o prostornom

uređenju (u daljnjem tekstu: ZPU) je donesen krajem 2013. godine40. Temeljen je na članku

135. Ustava Republike Hrvatske kojim su jedinicama područne (regionalne) samouprave i

jedinicama lokalne samouprave dane ovlasti za prostorno i urbanističko planiranje.

Zakonodavstvom o prostornom uređenju uspostavljen je hijerarhijski sustav prostornih

planova koji se već više od pola stoljeća izrađuju na svim upravnim razinama i postaju

zakonskom obavezom nakon što ih donese Sabor, županijska skupština odnosno gradsko /

općinsko vijeće. Hijerarhijski gledano, prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj

(regionalnoj) i lokalnoj razini.

Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan

nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan područja posebnih

obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja i

urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku

i/ili javnu namjenu državnog značaja.

Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, Prostorni plan

Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za

gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja.

Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni

urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.

Što se međusobne usklađenosti tiče, prostorni plan niže razine mora biti usklađen s

prostornim planom više razine. Nadalje, prostorni plan užega područja mora biti usklađen s

prostornim planom širega područja iste razine, dok prostorni planovi iste razine moraju biti

međusobno usklađeni.

Razina JLS u cijelosti je obuhvaćena sustavom prostornog uređenja, ali ne i sustavom

upravljanja regionalnim razvojem. Metodologija i postupak izrade razvojnih programa

gradova i općina nisu propisani, tako da se već desetak godina po gradovima i općinama

izrađuju međusobno neusporedivi razvojni dokumenti različite kakvoće i upotrebljivosti.

Povezivanje prostornog uređenja i upravljanja regionalnim razvojem otežano je zbog

neusklađenosti sustava upravljanja regionalnim razvojem na različitim upravnim razinama.

Nedostaje usklađena metodologija izrade razvojnih programa gradova i općina koja bi se

oslanjala na prostorne planove uređenja općina i gradova (PPUO i PPUG) i generalne

urbanističke planove (GUP).

ZPU i niz pratećih podzakonskih akata obujmom i razrađenošću potvrđuje tradiciju

prostornog uređenja u Hrvatskoj i dugogodišnje iskustvo u upravnim postupcima unutar

hijerarhijskog sustava prostornog uređenja. Načela navedena u članku 7. ZPU-a kompatibilna

su načelima koje u člancima 4. – 10. navodi ZRRRH:

• integralni pristup u prostornom planiranju

• uvažavanje znanstveno i stručno utvrđenih činjenica

• prostorna održivost razvitka i vrsnoće gradnje

• ostvarivanje i zaštita javnog i pojedinačnog interesa

• horizontalna integracija u zaštiti prostora

• vertikalna integracija

40 Zakon o prostornom uređenju (NN 153/2013)

49

• javnost i slobodan pristup podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.

Ciljevi prostornog uređenja izvedeni iz ovih načela kompatibilni su osnovnim ciljevima

politike regionalnog razvoja navedenim u člancima 2. i 12. ZRRRH-a. Članak 6. ZPU-a

navodi:

• ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim

polazištima

• prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na

kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora

• povezivanje teritorija Države s europskim sustavima prostornog uređenja

• njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti

• međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u

prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti

prostora

• razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i

prevencija od rizika onečišćenja

• zaštita kulturnih dobara i vrijednosti

• dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta

• kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno

funkcionalan životni i radni okoliš

• cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju

• odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz

• opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih

skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i

pokretljivosti

• kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja

• stvaranje visokovrijednoga izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih

cjelina te poštovanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice

uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu

užeg obalnog pojasa od građenja

• prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva

• nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.

Načela i ciljevi ZPU-a odnose se na cijeli teritorij i akvatorij Republike Hrvatsku. Podjele su

ipak uvedene jer je postupak planiranja prostora koji su pod zaštitom drukčiji, a određeno je i

Zaštićeno obalno područje mora (ZOP). ZOP je područje od posebnog interesa za Državu, a

obuhvaća područje obalnih JLS-a. Članak 45.(3) nalaže da se „Planiranje i korištenje prostora

ZOP-a radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja

provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1.000 m od obalne crte i pojasu

mora u širini od 300 m od obalne crte…“ (uže od obalnog pojasa određenog Protokolom o

integralnom upravljanju obalnim područjem).

Nacrt prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:

SPRRH) kojeg je Vlada Republike Hrvatsku u travnju 2017. prihvatila i uputila u proceduru

donošenja Hrvatskom saboru, izradio je Hrvatski zavod za prostorni razvoj (HZPR), a nositelj

SPRRH je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: MGIPU).

Osnovni razlog za izradu nove SPRRH-a je uzimanje u obzir pojava i procesa koji su uočeni

praćenjem stanja u prostoru u razdoblju nakon donošenja prethodne Strategije prostornog

uređenja Hrvatske (SPURH) iz 1997. godine. Ovdje treba podsjetiti da je još Strategija iz

1997. godine potvrdila samorazumljivu potrebu za međuresornom i interdisciplinarnom

suradnjom na izradi strateških razvojnih dokumenata. Naglašavaju se različiti vidovi

prostornog razvoja koje nakon disciplinarne analize treba interdisciplinarno objediniti, a

50

ciljevi su kompatibilni ciljevima današnjeg ZPU-a i ZRRRH-a. Tada je uočena potreba za

izdvajanjem posebnih područja: ratom zahvaćena područja; područja uz državnu granicu;

ruralni prostor i selo; brdsko-gorsko ruralno područje te otoci hrvatskog Jadrana.

Tijekom posljednjih desetak godina, a osobito u razdoblju nakon stjecanja punopravnog

članstva Hrvatske u Europskoj uniji, usvojen je čitav niz resornih strategija i drugih razvojnih

dokumenata, s posrednim ili neposrednim utjecajem na prostor. Bitno je spomenuti i

mogućnost korištenja financijskih sredstava koje Hrvatska kao članica EU-a može iskoristiti

za potrebe prostornog razvoja. Premda prostorno planiranje na razini EU-a nije u izvornoj

nadležnosti EU-a, za razliku od regionalne i okolišne politike, nego u nadležnosti država

članica, na razini EU-a usuglašeni su zajednički prostorno-planski razvojni ciljevi

sagledavanjem prostora u cjelini i pojedinačno na razini regija sa sličnim razvojnim

problemima i mogućnostima. Pritom prostorna komponenta razvoja nadilazi teritorijalne i

političke granice. Prostorno je planiranje pozicionirano kao jedan od ključnih instrumenata za

uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj –

kako unutar država članica tako i između njih. Usuglašavanjem zemalja članica i Europske

komisije nastao je službeno prihvaćen, premda ne i pravno obvezujući, dokument Perspektiva

europskoga prostornog razvoja (ESDP), koji je programski i politički okvir za sektorske

politike, kako na razini EU-a tako i na razini pojedinih država članica te njihovih regionalnih i

lokalnih vlasti koje imaju utjecaj na prostor. Njime se prostorne politike usmjeravaju prema

uravnoteženom i održivom razvoju teritorija EU-a putem ostvarivanja zajedničkih ciljeva:

ekonomska i socijalna kohezija, očuvanje i upravljanje prirodnim resursima i kulturnim

nasljeđem te uravnotežena konkurentnost europskog teritorija.

SPRRH određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja

djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, na

temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju, te u skladu s

ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, povezano s drugim temeljnim

državnim razvojnim i strateškim dokumentima. SPRRH u osnovi sadržava: polazišta, osnovu

i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva

prostornog razvoja; razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na

regionalnoj i lokalnoj razini te mjere zaštite okoliša u skladu sa Strategijom održivog razvitka

Republiku Hrvatske.

Opći je cilj prostornog razvoja uravnotežen i održiv prostorni razvoj na načelima teritorijalne

kohezije u funkciji poboljšanja kvalitete života i ublažavanja depopulacijskih trendova, uz

očuvanje identiteta prostora. Postizanje cilja temelji se na postavkama koncepcije SPRRH, a

to su afirmacija policentričnosti, ublažavanje tempa depopulacije najugroženijih područja,

očuvanje identiteta hrvatskog prostora, korištenje prednosti geoprometnog položaja za razvoj

posredničkih prometnih, gospodarskih i političkih funkcija, održivi razvoj gospodarstva i

infrastrukturnih sustava, povezivanje s europskim prostorom, integrirani pristup prostornom

uređenju te aktivna prilagodba dinamici promjena jačanjem kapaciteta hrvatskog prostora i

sustava prostornog uređenja za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena, društvenim

promjenama, gospodarskim trendovima i tehnološkom napretku te za smanjenje rizika od

katastrofa. Ostvarenje općeg cilja i postavki koncepcije planira se usmjeravanjem aktivnosti

uz pomoć pet utvrđenih razvojnih prioriteta sa strateškim usmjerenjima prostornog razvoja do

2030. godine:

Prioritet 1. Održivost prostorne organizacije

Prioritet 2. Očuvanost identiteta prostora

Prioritet 3. Prometna povezanost

Prioritet 4. Razvoj energetskog sustava

Prioritet 5. Otpornost na promjene.

51

Politike prostornog razvoja i regionalnog razvoja ne trebaju biti samo kompatibilne

(usklađene) nego i komplementarne (dopunjujuće). Od mnoštva zajedničkih razvojnih izazova

i preporuka za njihovo rješavanje prepoznatih u SPRRH-u, mogu se izdvojiti najznačajniji,

kako slijedi:

- u Strategiji se ističe nužnost uspostave stalne koordinacije i između sustava prostornog

uređenja i sustava regionalnog razvoja, radi usklađivanja godišnjih i višegodišnjih

razvojnih programa i projekata, osobito onih čiji je cilj poticanje regionalnog razvoja,

urbanog razvoja i razvoja područja s posebnim razvojnim izazovima, s ovom Strategijom

i prostornim planovima, što je u cilju učinkovite provedbe ove Strategije strateškim i

operativnim dokumentima

- u postupke izrade i donošenja sektorskih razvojnih dokumenata potrebno je u najranijoj

fazi uključiti, ovisno o razini za koju se donosi dokument, nadležne županijske zavode za

prostorno uređenje ili HZPR te provesti odgovarajuće ex-ante vrednovanje mogućih

utjecaja predloženih ciljeva, mjera i aktivnosti na prostorni razvoj područja za koje se

donosi dokument

- u analizi stanja SPRRH-a ističe se kako teritorijalni ustroj JLS-a u odnosu na veličinu

statističkih površina nije optimalan. S obzirom na broj JLS-a i ukupni broj prostornih

planova, ističe se problem ispunjavanja propisanih zahtjeva u organizacijskom,

kadrovskom i financijskom smislu

- navode se velike razlike u strukturi naseljenosti, funkcionalnoj razvijenosti i stupnju

regionalnog razvoja prema indeksu razvijenosti, indeksu konkurentnosti, BDP-u itd.

Identificirane su i regionalne nejednakosti u stupnju urbaniziranosti hrvatskog prostora.

Kao natprosječno urbanizirane, identificirane su primorske makroregije Republike

Hrvatske posebno splitska i riječka. Veza prostorne raspoređenosti i indeksa razvijenosti

pokazuje da su, s iznimkom Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba,

razvijenije županije u prostoru Jadranske Hrvatske. U urbanom sustavu ističu se mali

gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Glavni grad Zagreb i sva tri ostala

makroregionalna centra (Split, Rijeka i Osijek) te svi županijski centri (osim Zadra i

Gospića) u razdoblju 2001. – 2011. zabilježili su smanjenje broja stanovnika

- ekonomski i demografski pokazatelji upućuju na dugoročno najveće negativne posljedice

u prostoru u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji te

u dijelovima Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Karlovačke i Bjelovarsko-bilogorske

županije. Istočna Hrvatska (Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), kao regija s najvećim

udjelom naselja zahvaćenih depopulacijom (84,9 %), što, uz demografsko slabljenje

Osijeka i njegove gradske regije te nepovoljne ekonomske trendove, upućuje na izrazito

nazadovanje tog dijela Republike Hrvatske

- prostorna distribucija središnjih naselja svih stupnjeva centraliteta pokazuje

neravnomjernost: mreža središnjih naselja vidljivo je najrjeđa u brdsko-planinskim i

pograničnim dijelovima Republike Hrvatske te na dijelu otoka, odnosno u područjima s

brojnim razvojnim ograničenjima i slabom dostupnošću usluga više razine. Najrazvijenija

je u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu središnje Hrvatske te u krajnjem istočnom dijelu

Hrvatske. Otežavajuća je okolnost u planiranju buduće mreže središnjih naselja već

prisutan trend smanjenja (broja) javnih sadržaja kao rezultat depopulacije: prestanak s

radom područnih osnovnih škola ili odjela, zatvaranje zdravstvenih ustanova i poštanskih

ureda te reorganizacija sustava sudstva i državne uprave. Gubitak proizvodnih i uslužnih

djelatnosti te mogućnosti opskrbe, osobito u manjim naseljima i na pješačkim

udaljenostima, imali su i vrlo diferencirane učinke u prostoru.

52

Prometna infrastruktura

O prometnoj infrastrukturi na nacionalnoj razini brine se prije svega Ministarstvo mora,

prometa i infrastrukture. No infrastrukturnih zahvata nema bez Strategije prostornog razvoja i

prostornih planova. Istodobno, promet je vrlo značajna tema regionalne razvojne politike. U

nastavku su ukratko istaknute osnovne značajke prometne infrastrukture u Republici

Hrvatskoj, a podaci su preuzeti iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske 2014.-

2030. i Nacrta prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske.

Mreža izgrađenih / rekonstruiranih cesta dovedena je do razine koja zadovoljava današnji

trenutak gospodarskog stanja i osnova je za daljnji desetogodišnji razvoj, odnosno potencijal

uključivanja Republike Hrvatske u europski cestovni sustav. Prisutan je problem izoliranosti

Dubrovačko-neretvanske županije, čiji je teritorij fizički odvojen od ostalih dijelova

hrvatskog i europskog teritorija. Prometni sektor u Republici Hrvatskoj pridonosi ukupnoj

emisiji stakleničkih plinova s 20 %, a od toga je cestovni promet odgovoran za 95 %.

Cestovni se promet većim dijelom sastoji od individualnog prometa, a što znači da postavlja

sve veće prostorne zahtjeve u odnosu na neke druge prometne oblike. Osnovna prostorno-

razvojna obilježja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj pokazuje određene slabosti u dinamici

izgradnje brzih i drugih državnih cesta u funkciji uspostave cjelovitog sustava cestovne mreže

i izgradnje kritičnih dionica i objekta, ponajprije na mreži državnih cesta te na prilaznicama i

obilaznicama većih gradova te nedovoljnoj izgrađenosti i moderniziranosti cesta na otocima i

u drugim područjima razvojnih posebnosti.

Željeznički promet u odnosu na cestovni promet okolišno je prihvatljiviji. Iznimno zahtjevne

tehnološke karakteristike uvjetuju da se razvoj zasniva na masovnom prijevozu roba i nešto

manje putnika. Dužinom željezničkih pruga po stanovniku Republika Hrvatska premašuje

europski prosjek, ali mreža je tehnološki neprilagođena današnjim potrebama s iznimkom

magistralne pruge od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom te pojedinih sekcija koje su

modernizirane. Postojeća željeznička mreža sastavni je dio mreže međunarodnih i nacionalnih

željezničkih koridora. Obnovom i ponovnim puštanjem u promet EU koridora X. te

rekonstrukcijom i obnovom koridora V.b postojeća željeznička mreža stavljena je u punu

funkciju. Uključivanje i pridruživanje željezničke mreže Hrvatske europskoj željezničkoj

mreži (mreža TER) zahtijeva uvažavanje elemenata koji određuju standarde i prostorni

razmještaj europskih željezničkih komunikacija.

Stanje željezničke infrastrukture u Hrvatskoj obilježava:

• zastarjela željeznička mreža, nedovoljnog kapaciteta i opremljenosti

• kritični dijelovi dionice pruga (nagib, nosivost, radijusi, brzina, propusna moć) i

željeznički prometni objekti (kolodvori, postaje, ranžirni i rasporedni kolodvori itd.),

ponajprije na mreži državnih / europskih – magistralnih pruga

• nedostatak uvjeta za izgradnju ravničarske pruge Rijeka – Zagreb

• nepovezanost Istre i Dubrovnika na postojeću željezničku mrežu.

Infrastruktura riječnog prometa - Prirodne okolnosti s tri velika riječna sustava Save,

Drave i Dunava, koji služe i kao prometna infrastruktura, gospodarski su potencijal koji

zahtijeva minimalno korištenje novim prostornim resursima. Trenutačno taj segment

prometne infrastrukture nije dovoljno iskorišten, čemu je razlog i zapuštenost, neopremljenost

i poteškoće u primjenjivanju međudržavnih ugovora o korištenju pograničnim rijekama.

Riječni promet trenutačno je aktivan samo na Dunavu, malim dijelom na Dravi, a potpuno je

zanemariv na rijeci Savi. U mrežu malih i srednjih luka dunavskog prometnog koridora nisu

uključene naše postojeće luke Slavonski Brod, Sisak, Vukovar i Osijek. U PPURH-u i PPŽ-u

predviđena je mogućnost proširenja lučkih područja i operativnih akvatorija, izrađenim

53

operativnim (master) planovima luka Osijek, Vukovar i Brod. Na snazi je prostorni plan

područja posebnih obilježja (PPPPO) višenamjenskog kanala Dunav-Sava.

Riječni promet obilježava:

• neuređenost postojećih riječnih objekata, ponajprije postojećih plovnih putova Save i

Drave

• nedostatak prihvaćenog dugoročnog plana izgradnje luka i plovnih putova

• nedovršenost projekta kanala Sava – Dunav i projekta uređenja plovnog puta rijeke Save

na IV./V. klasu

• neuređenost međudržavnih odnosa u vezi s režimom plovidbe Savom i Dunavom.

Luke u Republici Hrvatskoj razvrstane su prema njihovoj namjeni i važnosti u skladu sa

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama 41 : luke otvorene za javni promet (od

(posebnoga) međunarodnoga gospodarskog značenja za državu, od županijske važnosti, od

lokalne važnosti) i luke posebne namjene (od državnog interesa, od županijskog interesa).

Ovisno o aktivnosti koje se u njima provode, luke posebne namjene klasificirane su u sljedeće

kategorije: vojne luke, luke nautičkog turizma, industrijske luke, sportske luke, ribarske luke,

brodogradilišne luke. Morske luke od međunarodnoga gospodarskog interesa za Republiku

Hrvatsku jesu Rijeka, Šibenik, Zadar, Split, Ploče i Dubrovnik. Hrvatska ima ukupno 96 luka

od županijske važnosti i 365 luka od lokalne važnosti. Može se zaključiti da je sustav luka u

Republici Hrvatskoj primjereno uređen te da su izgrađene sve značajne državne i županijske

luke. Oko 90 % operativnih površina luka nalazi se u urbanim cjelinama, a posljedica toga je

ograničena ili nikakva mogućnost njihova prostornog razvoja. Izvan sustava pomorske

infrastrukture ostala su postojeća tradicionalna privezišta unutar naselja i izvan građevinskog

područja, ona u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja te ugostiteljsko-turističke

i sportske namjene. Održavanjem javnog obalnog linijskog pomorskog prometa osigurava se

redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno s primjerenim

brojem dnevnih putovanja, a sve u cilju zadovoljenja potreba otočnog stanovništva, stvaranja

boljih uvjeta za život na otocima i poticanja njihovog razvitka. Redoviti javni prijevoz u

linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj obuhvaća 53 državne linije

koje održava 13 brodara sa ukupnom flotom od 77 brodova. Također, otočkom stanovništvu

su kroz korištenje povlaštenih karata u pomorskom prijevozu osigurani potrebni preduvjeti za

ostvarenje veće kvalitete života na hrvatskim otocima.

Pomorski promet obilježava:

• neusklađenost gospodarskog i turističkog korištenja lučkih prostora

• neodgovarajuće održavanje i opremljenost lučkih prostora prema kategoriji i namjeni

luke.

Ukupni kapacitet vezova u moru i mjesta za smještaj plovnih objekata na kopnu u lukama

nautičkog turizma jest 21.020 mjesta, i to u moru 15.834 i na kopnu 5.186. Prostornim je

planovima županija predviđeno proširenje postojećih i izgradnja novih prihvatnih kapaciteta

na oko 300 potencijalnih lokacija te je planirano 33.655 novih vezova, što je više nego jedan i

po puta od postojećih kapaciteta. Kapacitet vezova luka nautičkog turizma i mjesta na kopnu

predviđen je prostornim planovima županija. U skladu s provedenim istraživanjima i

analizama te zaključcima Strategije razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske 2009. -

2019., prihvaćen je umjereni scenarij razvoja nautičkog turizma (planiranih 15.000 novih

vezova) utemeljen na utvrđenom nosivom kapacitetu prostora, umjerenoj godišnjoj stopi rasta

i načelu uravnoteženoga regionalnog razvoja s mogućnošću odstupanja zbog uvažavanja

41 Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16)

54

obilježja pojedinih županija, koje je usklađeno s razvojem prateće komunalne i druge

infrastrukture te potrebama osiguranja pune zaposlenosti stanovništva.

Međunarodni aerodromi u Hrvatskoj su zračne luke u Zagrebu, Splitu, Rijeci (Krk),

Osijeku, Puli, Zadru i Dubrovniku. Zračne luke na otocima Lošinju i Braču nisu predviđene

za međunarodni promet. Prema broju zračnih luka u odnosu na površinu i broj stanovnika,

Hrvatska se ubraja u razvijenije države Europe. Sam prostorni razmještaj zračnih luka

relativno je zadovoljavajući. Zračni promet razvio se na prihvatljivim pretpostavkama koje su

omogućile da raspolažemo s primjerenom mrežom komercijalnih i malih zračnih luka. Mreža

zračnih luka i pristaništa, napose u kopnenom dijelu Hrvatske, nema nove prostorne zahtjeve

za prostor, no uočava se mali broj i neravnomjernost razmještaja letilišta.

Zahtjevi za racionalizacijom potrošnje energije i povećanjem učinkovitosti prometne

infrastrukture uvjetovali su razvoj intermodalnog prometa. Osnovni je cilj sustava

osiguravanje optimalnog prometno-gospodarskog servisa robama. Intermodalni prijevoz

tereta znači prijevoz tereta u jedinicama, kombiniranjem najmanje dviju vrsta prijevoza u

prijevoznom lancu, tijekom kojega se većinom puta prolazi željeznicom, unutarnjim vodenim

putovima ili brodom te gdje je početni i završni cestovni dio puta što je moguće kraći.

Intermodalni promet traži vrlo visoki stupanj organizacije potpomognut brzim razvojem IT

tehnologije. U Hrvatskoj je intermodalni promet nedovoljno razvijen u prijevozu tereta i

javnom prijevozu putnika. Intermodalni su terminali vrlo rijetki, a često je prisutno paralelno

korištenje autobusnih i željezničkih linija. Osnovan je Klaster intermodalnog prijevoza čijim

djelovanjem Republika Hrvatska sudjeluje u programima EU-a Marco Polo II, Inteligentna

energija u Europi (CIP IEE), Eko inicijative (CIP EKO) i Europski transportni koridori (TEN-

T).

IT infrastruktura

Kao što je istaknuto u nacrtu prijedloga SPRRH-a, predviđanja pokazuju da će se do 2020.

godine digitalni sadržaji i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem interneta. Razvoj

brzih i ultrabrzih mreža danas ima jednako revolucionaran učinak kao i razvoj prometne ili

elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Na temelju analize stanja razvijenosti

elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj, vidljivo je zaostajanje u broju priključaka

širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica EU-a. Prisutna je neravnomjernost u

broju i gustoći širokopojasnih priključaka po županijama koja je uzrokovana nepovoljnom

demografskom strukturom, nepoznavanjem načina uporabe informacijskih i komunikacijskih

tehnologija jednog dijela stanovništva te nedostatnom dostupnosti infrastrukture

širokopojasnog pristupa u svim hrvatskim regijama. Pristupna čvorišta svih razina, od mjesnih

do međunarodnih, povezana su svjetlovodnom tehnologijom, što omogućuje daljnji rast

prometa u elektroničkim komunikacijama. Trenutačna tehnološka zastupljenost pokazuje

dominaciju jedne vrste pristupa vezane za postojeću komunikacijsku mrežu bakrenih parica,

koja uglavnom zadovoljava trenutačne zahtjeve, ali ne omogućuje značajniji kvalitativni

iskorak dostupnosti širokopojasnog interneta i većim pristupnim brzinama.

Pristupne mreže utemeljene na svjetlovodnoj tehnologiji tek su se počele graditi te je

priključaka manje od 1 %. Razlikuju se dva vrlo karakteristična pojavna oblika elektroničke

komunikacijske mreže: u urbanim cjelinama i u ostalom prostoru (ponajprije magistralna

mreža i GSM postaje).

Elektroničku komunikacijsku mrežu obilježava:

• neravnomjerna raspoređenost stabilne mreže

• tehničko-tehnološka neujednačenost ponajprije stabilne mreže

55

• nepotpunost IT kanalizacije u postojećim koridorima

• pokrivenost bežičnim komunikacijama u nekim dijelovima područja od posebnog

interesa.

Razvoj elektroničke komunikacijske mreže, odnosno ravnomjerna pokrivenost teritorija,

omogućit će dovršetak izgradnje stabilne i mobilne mreže, a primjenom najnovijih tehnologija

IT povezivanja omogućit će se obavljanje velikog dijela poslova u mjestu boravka korisnika,

čime se smanjuje opterećenje prostora prometom i omogućava decentralizirani razvoj

gospodarstva.

Energetska infrastruktura

Osnovni energetski sustav čine sustavi za proizvodnju, prijenos, transport, opskrbu i

skladištenje primarnih izvora energije (nafte, plina, ugljena, obnovljivih izvora) i sekundarnih

izvora (električne energije, toplinske energije i derivata nafte). U prostoru je najvidljivija

zračna mreža za prijenos i distribuciju električne energije s tendencijom da se u urbanim

sredinama ta mreža premješta pod zemlju, najčešće u koridoru cesta. Kod ostalih energenata

zahtjevi za prostorom rješavaju se uglavnom gradnjom pod zemljom i u postojećim

infrastrukturnim koridorima. Na temelju prihvaćenih obveza EU-a, do 2020. godine nužno je

osigurati oko 20 % potrebne energije iz obnovljivih izvora. Sukladno izvještaju EUROSTAT-

a iz 2016. godine42, prema najnovijim vrijednostima iz energetske bilance Hrvatske udio

obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji iznosio je u 2013. godini 28,1 %, odnosno u

2014. 27,9 %. Republika Hrvatska je već ispunila cilj zadan za 2020. godinu.

Nacionalni program obuhvaća izgradnju malih hidroelektrana (MAHE), iskorištavanje

Sunčeve energije (SUEN), bioenergije (BIEN), energije vjetra (ENWIN), geotermalne

energije (u paketu razvoja i primjene plina - PLINACRO), razvoj plinskog transportnog

sustava, uvođenje centralnih toplinskih sustava naselja (KUEN-CTS), unaprjeđenje toplinske

izolacije objekata (KUEN-zgrada) i povećanje energetske efikasnosti (MIEE) kao metode za

primjenu obnovljivih izvora energije, odnosno razvoja tehnologija za potrebe unaprjeđenja

obnovljivih izvora energije. Cjevovodni transport ima veliki značaj u kontinentalnom, ali i

podmorskom dijelu Hrvatske i pokriva potrebe opskrbe plinom, naftom, vodom i sirovinom, a

ima odgovarajući zahtjev na prostornim resursom, posebno kad je riječ o izgradnji i

potrebama održavanja magistralnih cjevovoda. Razmatra se izgradnja magistralnih plinovoda

koji, ukoliko je moguće, ne bi nužno uvjetovali nove koridore, već bi se koristili postojeći

magistralni koridori. Cjevovodni transport obilježava:

- velika sigurnost i komfor posluživanja te mogućnost dodatnog korištenja prostora i za druge

namjene koje ne ugrožavaju sigurnost cjevovoda

- ujednačenost rasprostiranja državnim teritorijem.

Skladištenje nafte i derivata osigurava se na lokacijama rafinerija, terminalima JANAF-a i u

javno-privatnim skladišnim kapacitetima. Glavnina kapaciteta nalazi se u rafinerijama Sisak,

Rijeka, terminalima JANAF-a i regionalnim INA-inim distributivnim centrima. Ostali su

kapaciteti u vlasništvu drugih distributera, ponajprije za potrebe skladištenja derivata.

Energetska učinkovitost – Republika Hrvatska se koristi energijom manje učinkovito od

većine zapadnoeuropskih država. Trošimo 16,5 % više primarne energije po jedinici BDP-a

od prosjeka potrošnje u EU-u (2012.). Ukupna se potrošnja energije Hrvatske nalazi u zlatnoj

sredini – njezina energetska učinkovitost, svakako je bolja nego u državama regije

(Makedonija, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija) i većini novih članica EU (Češka, Slovačka,

42 Izvještaj EUROSTAT-a (http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7155577/8-10022016-AP-

EN.pdf/38bf822f-8adf-4e54-b9c6-87b342ead339), pristupljeno 28. veljače 2017. godine

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7155577/8-10022016-AP-EN.pdf/38bf822f-8adf-4e54-b9c6-87b342ead339

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7155577/8-10022016-AP-EN.pdf/38bf822f-8adf-4e54-b9c6-87b342ead339

56

Poljska, Litva, Estonija, Bugarska, Rumunjska) te drugim državama istočne Europe (Rusija,

Bjelorusija, Ukrajina). U usporedbi sa zapadnoeuropskim državama, u Hrvatskoj postoji

značajan prostor za poboljšanjem energetske učinkovitosti, to više što potrošnja energije u

Hrvatskoj raste. Kućanstva te javne i komercijalne usluge zajednički troše više od 40 %

energije, a kućanstva sama troše više od 30 % ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Prema

podacima iz 2013. godine 43 ukupna potrošnja energije povećana je za 4,1 %, a ukupna

potrošnja električne energije smanjena je za 1,5 %. Tijekom razdoblja od 2008. do 2013.

godine ukupna potrošnja energije smanjila se s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 %.

Ukupna instalirana toplinska snaga proizvodnih jedinica u centraliziranim toplinskim

sustavima (CTS) u Republici Hrvatskoj iznosi oko 1800 MW. Oko 10 % od ukupnog broja

kućanstava u Republici Hrvatskoj priključeno je na CTS, a ukupni je broj korisnika oko

154.000. Veliki dio proizvodnih kapaciteta i mreža za distribuciju toplinske energije zastarjele

su tehnologije kod kojih postoje mogućnosti za povećanjem energetske učinkovitosti.

Zaštita okoliša

Kad je riječ o investicijama i tekućim izdacima za zaštitu okoliša, postoje značajne razlike

među županijama. U 2014. godini ukupne investicije u zaštitu okoliša iznosile su 2,9 milijarda

kuna. Od toga su investicije u županijama Kontinentalne Hrvatske bile 2,5 milijarda kuna, a

na području Jadranske Hrvatske 0,4 milijarda kuna.

Najveće ukupne investicije u zaštitu okoliša 2014. godine imao je Grad Zagreb (2,1 milijardu

kuna). Od županija Jadranske Hrvatske treba izdvojiti Primorsko-goransku županiju s 0,2

milijarde kuna ukupnih investicija u zaštitu okoliša. S druge strane, najmanje iznose u zaštitu

okoliša 2014. godine uložile su Zadarska (1,5 milijuna kuna) i Brodsko-posavska županija

(2,2 milijuna kuna). Treba također naglasiti kako iznosi ukupnih ulaganja u zaštitu okoliša

variraju od godine do godine (vidi Prilog 1. – tablica 21.).

Slična je situacija i u slučaju tekućih izdataka za zaštitu okoliša. Ukupni tekući izdaci za

zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj 2014. godine iznosili su 2,7 milijarda kuna. U

Kontinentalnoj Hrvatskoj iste godine iznosili su 2,0 milijarda kuna, a u Jadranskoj 0,7

milijarda kuna. Po visini tekućih izdataka za zaštitu okoliša ponovno se ističu Grad Zagreb s

1,4 milijarda kuna i Primorsko-goranska županija s 0,2 milijarde kuna. Najmanje tekuće

izdatke za zaštitu okoliša imaju Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Brodsko-

posavska županija. Naime, tekući izdaci za zaštitu okoliša u 2014. u tim županijama iznosili

su između 10,5 i 11 milijuna kuna (vidi Prilog 1. – tablica 22.).

Prema podacima Eurostata u 2014. godini ukupni su izdaci opće države za zaštitu okoliša u

prosjeku činili 0,8 % BDP-a država članica EU 28. Od toga je 0,4 % BDP-a otpalo na izdatke

vezane uz gospodarenje otpadom, po 0,1 % na gospodarenje otpadnim vodama, smanjenje

onečišćenja, zaštitu biološke raznolikosti i krajolika te opću zaštitu okoliša. Istodobno

Eurostat za Hrvatsku iskazuje podatak od 0,4 %, od čega 0,1 % otpada na zaštitu biološke

raznolikosti i krajolika, a 0,3 % na opću zaštitu okoliša.

Izgrađeni su centri za gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. U

Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine 44 pod

točkom 12.3. Terminski plan provedbe plana gospodarenja otpadom, Mjera M.1.4.5.

43 „Energija u Hrvatskoj 2013. godine“, Godišnji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva

(http://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2015/02/Energija2013.pdf), pristupljeno 28. veljače 2017.

godine 44 Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (NN 3/17)

http://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2015/02/Energija2013.pdf

57

Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, 2022. godina definirana je kao rok završetka

izgradnje svih centara za gospodarenje otpadom."

Kvaliteta zraka

Kvalitetu zraka na području Hrvatske prati i ocjenjuje, u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka45 i

Pravilniku o praćenju kvalitete zraka46, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) koja je

nastala 2015. godine spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Državnog zavoda za

zaštitu prirode (DZZP). Za potrebe mjerenja razine onečišćenosti zraka na području

Republike Hrvatske određeno je pet zona (tablica 4.) i četiri aglomeracije (tablica 5.) (Uredba

o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike

Hrvatske47). Detaljni podaci o ocjeni kvalitete zraka prikazane su u Godišnjem izvješću o

praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu (Hrvatska agencija

za okoliš i prirodu, listopad, 2016.) 48.

Tablica 4. Zone prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike Hrvatske

Oznaka

zone Naziv zone Obuhvat zone

HR 1 Kontinentalna

Hrvatska

Osječko-baranjska županija (izuzimajući aglomeraciju HR OS),

Požeško-slavonska županija, Virovitičko-podravska županija,

Vukovarsko-srijemska županija, Bjelovarsko-bilogorska

županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska

županija, Međimurska županija, Varaždinska županija i

Zagrebačka županija (izuzimajući aglomeraciju HR ZG)

HR 2 Industrijska

zona Brodsko-posavska županija i Sisačko-moslavačka županija

HR 3

Lika, Gorski

kotar i

Primorje

Ličko-senjska županija, Karlovačka županija i Primorsko-

goranska županija (izuzimajući aglomeraciju HR RI)

HR 4 Istra Istarska županija

HR 5 Dalmacija

Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-

dalmatinska županija (izuzimajući aglomeraciju HR ST) i

Dubrovačko-neretvanska županija

Izvor: HAOP, 2016.

45 Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) 46 Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) 47 Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na području

Republike Hrvatske (NN 1/14) 48 Izvještaj preuzet s mrežne stranice: http://www.azo.hr/GodisnjiIzvjestajOPracenju, pristupljeno 16.

srpnja 2016. godine

58

Tablica 5. Aglomeracije prema razinama onečišćenosti zraka na području Republike Hrvatske

Oznaka

aglomeracije

Naziv

aglomeracije Obuhvat aglomeracije

HR ZG Zagreb Grad Zagreb, Grad Dugo Selo, Grad Samobor, Grad Sveta

Nedjelja, Grad Velika Gorica i Grad Zaprešić

HR OS Osijek Grad Osijek

HR RI Rijeka

Grad Rijeka, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica,

Grad Opatija, Općina Viškovo, Općina Čavle, Općina

Jelenje, Općina Kostrena, Općina Klana, Općina Matulji,

Općina Lovran i Općina Omišalj

HR ST Split Grad Split, Grad Kaštela, Grad Solin, Grad Trogir, Općina

Klis, Općina Podstrana i Općina Seget

Izvor: HAOP, 2016.

Tablica 6. Ocjena onečišćenosti (nesukladnosti) zona i aglomeracija po onečišćujućim

tvarima, 2013. godine

Onečišćujuća tvar Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija

Sumporov dioksid -

SO2

Nijedna zona i aglomeracija nije ocjenjena kao onečišćena.

Aglomeracije Zagreb, Osijek i Split su neocijenjene.

Dušikov dioksid -

NO2

Nijedna zona i aglomeracija nije ocjenjena kao onečišćena.

Aglomeracija Split je neocijenjena.

Lebdeće čestice –

PM10

Aglomeracije Zagreb i Osijek i Industrijska zona su ocjenjene kao

onečišćene. Aglomeracija Rijeka ocjenjena je kao čista. Zone

Kontinentalna Hrvatska, Lika, Gorski kotar i Primorje, Istra i

Dalmacija nisu ocjenjene, kao ni aglomeracija Split.

Lebdeće čestice -

PM2,5

Industrijska zona ocjenjena je kao onečišćena. Aglomeracija Zagreb

ocjenjena je kao čista. Aglomeracije Rijeka i Split, te zone

Kontinentalna Hrvatska, Lika, Gorski kotar i Primorje, Istra i

Dalmacija nisu ocjenjene.

Ozon – O3

Aglomeracija Rijeka ocjenjena je kao onečišćena. Aglomeracija

Zagreb i Industrijska zona ocjenjene su kao čiste. Aglomeracija Split

te zone Kontinentalna Hrvatska, Lika, Gorski kotar i Primorje, Istra

i Dalmacija nisu ocjenjene.

Ugljikov monoksid -

CO

Aglomeracije Zagreb, Osijek i Rijeka su ocjenjene kao čiste.

Aglomeracija Split nije ocjenjena. Sve zone su ocjenjene kao čiste.

Benzen Aglomeracije Zagreb, Osijek i Rijeka su ocjenjene kao čiste.

Aglomeracija Split nije ocjenjena. Sve zone su ocjenjene kao čiste.

Pb i Cd u PM10 Sve zone ocjenjene su kao čiste. Sve aglomeracije nisu ocjenjene.

Ni i As u PM10 Industrijska zona ocjenjena je kao čista. Ostale zone i sve

aglomeracije nisu ocjenjene.

B(a)P u PM10

Aglomeracija Zagreb i sve zone ocjenjena su kao čiste.

Aglomeracije Osijek, Rijeka i Split nisu ocjenjene.

Ukupna plinovita

živa (Hg)

Direktive 2008/50/EK i 2004/107/EZ) ne propisuju graničnu i/ili

ciljnu vrijednost te se ne može odrediti ocjena sukladnosti sa

zahtjevima direktiva. Aglomeracija Zagreb ocjenjena je kao

onečišćena u odnosu na hrvatske propise.

Izvor: Sistematizacija EIZ prema HAOP, 2016.

59

Razine onečišćenosti zraka određuju se prema donjim i gornjim pragovima procjene za

sumporov dioksid (SO2), dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice (PM10), benzen,

benzo(a)piren, olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i nikal (Ni) u PM10, ugljikov monoksid

(CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg), te dugoročnim ciljem za

prizemni ozon (O3) s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. Nijedna zona i aglomeracije nisu

ocjenjene kao onečišćene s obzirom na vrijednosti sumporova dioksida (SO2), dušikova

dioksida (NO2), ugljikova monoksida (CO) i benzena. Sumarna ocjena onečišćenosti

(nesukladnosti) zona i aglomeracija po onečišćujućim tvarima prikazana je u tablici 6.

Vodoopskrba i odvodnja

Prema Zakonu o vodama 49 javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i

površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do

krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge ako se ti poslovi obavljaju

putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama. Javna vodoopskrba i

odvodnja u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave koje su obvezne samostalno ili u

suradnji s drugima, osigurati njezino obavljanje na svom području. Za obavljanje djelatnosti

mogu osnovati vlastito trgovačko društvo.

Kao što je istaknuto u nacrtu prijedloga SPRRH, područja namijenjena zahvaćanju vode za

piće zaštićuju se kao zone sanitarne zaštite izvorišta. U Hrvatskoj su evidentirane zone

sanitarne zaštite na ukupno 11.468 km2 ili 20 % kopnenog teritorija, pri čemu prevladavaju

zone ograničenja i nadzora (III. zona). Korištenje voda odnosi se na zahvaćanje površinskih i

podzemnih voda i korištenje za: proizvodnju električne energije, tehnološke potrebe, prodaju

vode na tržištu i pogonske namjene; uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama;

plovidbu; splavarenje i vožnju drugim plovilima; sport, kupanje, rekreaciju i slične namjene te

postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama. Zaštita od štetnog djelovanja voda

odnosi se na obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica.

Provodi se u skladu s planskim dokumentima i na temelju prethodnih procjena rizika od

poplava za pojedino vodno područje. U sklopu upravljanja rizicima od štetnog djelovanja

voda izrađene su karte opasnosti od poplava koje sadržavaju prikaz mogućnosti razvoja

određenih poplavnih scenarija i karte rizika od poplava koje sadržavaju prikaz mogućih

štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih u kartama opasnosti. Te su karte posebno bitne

s motrišta korištenja raspoloživih prostornih resursa u planiranju novih građevinskih područja,

odnosno povećanja postojećih, za širenje naselja i/ili usmjeravanje gospodarskih djelatnosti u

prostoru. Uređenje voda podrazumijeva gradnju vodnih građevina (regulacijske, zaštitne i

melioracijske) i održavanje voda s ciljem postizanja neškodljiva protoka voda.

S druge strane, javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do

uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske

vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju

putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama.

49 Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14)

60

Slika 9. Javni vodovod, količina zahvaćene vode po slivovima, 2008. - 2014. godine, tis. m3

Izvor: obrada EIZ, DZS.

Slika 10. Javna kanalizacija, ispuštanje

nepročišćenih otpadnih voda po slivovima,

2008. - 2014. godine, tis. m3

Izvor: DZS, obrada EIZ

Slika 11. Javna kanalizacija, ispuštanje

pročišćenih otpadnih voda po slivovima,

2008. - 2014. godine, tis. m3


Javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama. Slika

9. prikazuje količinu zahvaćene vode sustavom javne vodoopskrbe u Hrvatskoj po slivovima

za razdoblje od 2008. do 2014. godine (više vidi tablicu 23. u Prilogu). Ukupno zahvaćena

količina vode u Hrvatskoj se u promatranom razdoblju smanjila s 501,7 milijuna m3 na 456,4

milijuna m3. U području Crnomorskog sliva u 2014. godini bilo je zahvaćeno 55 % količine

vode, dok ostatak zahvaćene vode otpada na Jadransko slivno područje. Količina otpadnih

voda u sustavima javne odvodnje po slivovima prikazana je na slikama 10. i 11., i to odvojeno

za pročišćene i nepročišćene otpadne vode, dok su detaljni podaci dani u tablicama 24. i 25. u

Prilogu 1. U promatranom razdoblju iz sustava javne odvodnje ispušteno je između 322,7

milijuna m3 (2008. godine) i 336 milijuna m3 otpadnih voda (2009. godine). Udio pročišćenih

otpadnih voda u ukupno ispuštenim otpadnim vodama povećao se s 65,8 % u 2008. godini na

73,8 % u 2014. godini. Zanimljivo je vidjeti strukturu ispuštenih otpadnih voda u području

Crnomorskog sliva i Jadranskom slivnom području. Prosječno je 80 % otpadnih voda u

području Crnomorskog sliva, a ostatak u jadranskom vodnom području. Primjetan je trend

smanjivanja udjela nepročišćenih otpadnih voda u području Crnomorskog sliva sa 36,6 % u

61

2008. godini na 28,2 % u 2014. godini. Istodobno se u jadranskom vodnom području udio

nepročišćenih otpadnih voda u ukupnim otpadnim vodama iz sustava javne kanalizacije

smanjio s 52 na 18 %.

Prirodna baština

U Hrvatskoj je zaštićeno 41.715 područja razvrstanih u devet kategorija (tablica 7.).

Najvrjednija područja zaštićena su u osam nacionalnih parkova, 11 parkova prirode i dva

stroga rezervata. Svih osam nacionalnih parkova (Plitvička jezera, Kornati, Brijuni, Mljet,

Krka, Sjeverni Velebit, Paklenica i Risnjak) ukupne površine 967 km2 smješteno je na

prostoru Jadranske Hrvatske.

Tablica 7. Prostorni razmještaj zaštićenih područja prirode, NUTS 2 i NUTS 3, 2016. godine

Nacionalni parkovi

(NP)

Parkovi prirode (PP) i strogi

rezervati (SR)

Kontinentalna Hrvatska 5 PP i 1 SR

Grad Zagreb PP Medvednica Zagrebačka županija PP Medvednica, PP Žumberak Krapinsko-zagorska županija PP Medvednica Virovitičko-podravska županija PP Papuk Požeško-slavonska županija PP Papuk Osječko-baranjska županija PP Kopački rit

Karlovačka županija PP Žumberak; SR Bijele i

Samarske stijene

Sisačko-moslavačka županija PP Lonjsko polje

Jadranska Hrvatska 8 NP površine 967

km2 6 PP i 2 SR

Primorsko-goranska županija NP Risnjak PP Učka; SR Bijele i Samarske

stijene

Ličko-senjska županija

NP Plitvička jezera,

NP Sjeverni Velebit

NP Paklenica

SR Hajdučki i Rožanski kukovi

Zadarska županija PP Telašćica, PP Vransko jezero

Šibensko-kninska županija NP Kornati, NP

Krka PP Vransko jezero

Splitsko-dalmatinska županija PP Biokovo

Istarska županija NP Brijuni PP Učka

Dubrovačko-neretvanska županija NP Mljet PP Lastovsko otočje

Republika Hrvatska 8 NP površine 967

km2 11 PP 4.022 km2, 2 SR

Izvor: Sistematizacija prema MGIPU, 2016.

Od 11 parkova prirode ukupne površine 4.022 km2, na prostoru Kontinentalne Hrvatske nalazi

se pet parkova prirode (Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk i Žumberak –

Samoborsko gorje) i jedan strogi rezervat (Bijele i Samarske stijene), dok se šest parkova

nalazi na prostoru Jadranske Hrvatske (Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Lastovsko

otočje, Biokovo te dva stroga rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi te Bijele i Samarske

stijene). Ostala zaštićena područja razvrstana u šest kategorija su: 77 posebnih rezervata, dva

regionalna parka, 85 spomenika prirode, 85 značajnih krajobraza, 28 park-šuma te 121

62

spomenik parkovne arhitekture. Ukupna je površina svih zaštićenih područja u Republici

Hrvatskoj 7556 km2, odnosno 8,6 % od ukupnoga državnog teritorija. Nacionalni park

Plitvička jezera na UNESCO-ovu je Popisu svjetske prirodne baštine. Park prirode Velebit, na

čijem su području i nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit, uvršten je u Popis

rezervata biosfere u sklopu UNESCO-ova znanstvenog programa Čovjek i biosfera – MAB

kao i prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav između Republike Hrvatske i

Republike Mađarske, koji obuhvaća Regionalni park Mura – Drava te Park prirode Kopački

rit. Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje, Park prirode Vransko jezero, Ornitološki

rezervat Crna Mlaka i područje Delte Neretve uvršteni su u Popis međunarodno vrijednih

močvara Konvencije o močvarama od međunarodnog značenja, osobito kao staništa ptica

močvarica (Ramsar). Zbog bogatstva ptičjeg svijeta uvršteni su i u Popis važnih ornitoloških

područja Europe (IBA). (MGIPU, 2015.).

Ekološka mreža i sustav prostornog uređenja – mreža Natura 2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske dio je ekološke mreže očuvanih područja EU Natura

2000, a čine ju Područja očuvanja značajna za ptice (POP) i Područja očuvanja značajna za

vrste i stanišne tipove (POVS).

Karta 9. Ekološka mreža Republike Hrvatske (Natura 2000)

Izvor: DZZP, mrežna stranica: http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html

http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html

63

Prema postotku teritorija unutar mreže NATURA 2000, Ekološka mreža Republike Hrvatske

obuhvaća 36,73 % kopnenog teritorija i 15,42 % obalnog mora, a sastoji se od 781 Područja

očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) te 38 Područja očuvanja značajnih za

ptice (POP)50. Republika Hrvatska je u samom vrhu EU po postotku teritorija pokrivenog

mrežom Natura 2000.

Okvir 2: Sažetak osnovne analize razvoja prostora i okoliša

Prostorni razvoj

U analizi stanja SPRRH ističe se kako teritorijalni ustroj JLS-a u odnosu na veličinu

statističkih površina nije optimalan. S obzirom na broj JLS-a i ukupni broj prostornih

planova, ističe se problem ispunjavanja propisanih zahtjeva u organizacijskom,

kadrovskom i financijskom smislu.

Navode se velike razlike u strukturi naseljenosti, funkcionalnoj razvijenosti i stupnju

regionalnog razvoja prema indeksu razvijenosti, indeksu konkurentnosti, BDP-u itd.

Također su identificirane regionalne nejednakosti u stupnju urbaniziranosti hrvatskog

prostora.

Prostorna distribucija središnjih naselja svih stupnjeva centraliteta pokazuje

neravnomjernost: mreža središnjih naselja vidljivo je najrjeđa u brdsko-planinskim i

pograničnim dijelovima Republike Hrvatske te na dijelu otoka, odnosno u područjima s

brojnim razvojnim ograničenjima i slabom dostupnošću usluga više razine.

Prometna infrastruktura

Osnovna prostorno-razvojna obilježja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj pokazuje

određene slabosti u dinamici izgradnje brzih i drugih državnih cesta u funkciji uspostave

cjelovitog sustava cestovne mreže i izgradnje kritičnih dionica i objekata, ponajprije na

mreži državnih cesta te na prilaznicama i obilaznicama većih gradova, te nedovoljnoj

izgrađenosti i moderniziranosti cesta na otocima i u drugim područjima s razvojnim

posebnostima.

Željeznička infrastruktura

Zastarjela željeznička mreža, nedovoljnog kapaciteta i opremljenosti.

Kritični dijelovi dionice pruga (nagib, nosivost, radijusi, brzina, propusna moć) i

željeznički prometni objekti (kolodvori, postaje, ranžirni i rasporedni kolodvori itd.),

ponajprije na mreži državnih / europskih – magistralnih pruga

Nedostatak uvjeta za izgradnju ravničarske pruge Rijeka – Zagreb.

Nepovezanost Istre i Dubrovnika na postojeću željezničku mrežu.

Riječni promet

Neuređenost postojećih riječnih objekata, ponajprije postojećih plovnih putova Save i

Drave.

Nedostatak prihvaćenoga dugoročnog plana izgradnje luka i plovnih putova.

Nedovršenost projekta kanala Sava – Dunav i projekta uređenja plovnog puta rijeke Save

na IV./V. klasu.

Neuređenost međudržavnih odnosa u vezi s režimom plovidbe Savom i Dunavom.

50 Podatak preuzet s mrežne stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode.

http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html,

pristupljeno 27. lipnja 2016. godine.

http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html

64

Pomorski promet

Neusklađenost gospodarskog i turističkog korištenja lučkih prostora.

Neodgovarajuće održavanje i opremljenost lučkih prostora prema kategoriji i namjeni luke.

Intermodalni promet

U Hrvatskoj je intermodalni promet nedovoljno razvijen u prijevozu tereta i javnom

prijevozu putnika. Intermodalni terminali su vrlo rijetki, a često je prisutno paralelno

korištenje autobusnih i željezničkih linija.

Elektronička komunikacijska mreža

Neravnomjerna raspoređenost stabilne mreže.

Tehničko-tehnološka neujednačenost ponajprije stabilne mreže.

Nepotpunost IT kanalizacije u postojećim koridorima.

Pokrivenost bežičnim komunikacijama u nekim dijelovima područja od posebnog interesa.

Energetika

Republika Hrvatska se koristi energijom manje učinkovito od većine zapadnoeuropskih

država. Trošimo 16,5 % više primarne energije po jedinici BDP-a od prosjeka potrošnje u

EU-u (2012.).

Na temelju prihvaćenih obveza EU-a, do 2020. godine nužno je osigurati oko 20 %

potrebne energije iz obnovljivih izvora. Prema najnovijim vrijednostima iz energetske

bilance Hrvatske udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji iznosio je u 2014.

godini 27,9 %. Republika Hrvatska je već ispunila cilj zadan za 2020. godinu.

Investicije u zaštitu okoliša

Značajne razlike među županijama u visini investicija i tekućih izdataka u zaštitu okoliša;

najveće ukupne investicije i tekuće izdatke u zaštitu okoliša 2014. bilježe Grad Zagreb te

Primorsko-goranska županija, dok su najmanje investicije u Brodsko-posavskoj i

Zadarskoj županiji. Najmanje tekuće izdatke za zaštitu okoliša imaju Požeško-slavonska,

Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija.

Prema podacima Eurostata, u 2014. godini ukupni su izdaci opće države za zaštitu okoliša

u prosjeku činili 0,8 % BDP-a država članica EU 28, dok su za Hrvatsku iznosili dvostruko

manje, tek 0,4 % BDP-a. Od ukupnih izdataka na razini EU 28 0,4 % BDP-a otpalo je na

izdatke vezane uz gospodarenje otpadom tj. po 0,1 % na gospodarenje otpadnim vodama,

smanjenje onečišćenja, zaštitu biološke raznolikosti i krajolika te opću zaštitu okoliša.

Istodobno u Hrvatskoj izdaci opće države za zaštitu biološke raznolikosti i krajolika čine

0,1 %, a izdaci za zaštitu okoliša 0,3 % BDP-a.

Kvaliteta zraka

Onečišćenja zraka prisutna su u većoj mjeri na području Brodsko-posavske i Sisačko-

moslavačke županije, a po pojedinim onečišćivačima i području aglomeracija Zagreb,

Osijek i Rijeka.

Relativno zadovoljavajuća kvaliteta zraka.

Vodoopskrba i odvodnja

u području Crnomorskog sliva zahvaćeno je 55 % količine vode, dok ostatak zahvaćene

vode otpada na Jadransko slivno područje.

prosječno je 80 % otpadnih voda u području Crnomorskog sliva, a ostatak u jadranskom

vodnom području.

65

Prirodna baština

Izrazito visoka pokrivenost zaštićenim područjima u Jadranskoj Hrvatskoj (svih osam

nacionalnih parkova i 6 parkova prirode).

Relativno veći dio teritorija Jadranske Hrvatske pokriven je mrežom NATURA 2000.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Dobra pokrivenost prostornim planovima na svim razinama

o Prostornim planovima predviđeno je i omogućeno uređenje i dobro opremanje poslovnih

zona

o Napredak u sustavu rješavanja prostorno-planske dokumentacije, sustav informiranja u

prostornom planiranju

o Aktivno civilno društvo razvijeno u zaštiti okoliša

o Postignut napredak u razminiravaju minskih područja.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – SNAGE

(KH)

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – SNAGE

(JH)

Učinkovit postupak dobivanja

građevinskih dozvola

Razvijena cestovna, željeznička i

infrastruktura zračnog prometa

Izgrađene luke riječnog prometa

Zadovoljavajuća telekomunikacijska

infrastruktura

Osviještenost potrebe za zaštitom prirode

Očuvana biološka i krajobrazna

raznolikost (Ekološka mreža)

Uspostavljen sustav zaštite i očuvanja

prirodne baštine

Područje Vukovarsko-srijemske županije u

potpunosti očišćeno od zaostalih mina

Zadovoljavajuće vrijednosti pokazatelja

kvalitete vode i kvalitete okoliša pokazuju

visoku razinu očuvanosti okoliša

Dobro gospodarenje javnim šumama

Uspostavljen sustav zaštite i očuvanja

kulturne baštine

Definirane potrebe vodoopskrbe.

Regionalni identitet – specifični identiteti

pojedinih prostornih cjelina

Blizina zračne luke (osim u Ličko-senjskoj

županiji)

Razvijena cestovna infrastruktura unutar

regije

Zadovoljavajuća razina lučke

infrastrukture

Dobro upravljanje zaštićenim područjima.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Nedostatne usluge lokalnoga javnog prijevoza - nedostatak integriranog prijevoza u

područjima koja gravitiraju velikim gradovima (osobito Zagrebu)

o Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

o Neriješena vodoopskrbna infrastruktura, deficit vode posebice na otocima za održanje

života

o Nerazvijen široko-pojasni internet, osobito u ruralnim i udaljenim područjima

o Loš pristup brzim cestama i autocestama, posebno za potrebe razvoja poslovnih zona

o Podkapacitiranost ustanova za zaštitu okoliša na županijskoj razini

o Neučinkovito upravljanje državnom imovinom te nedovoljna briga o napuštenim i

nezavršenim objektima (industrijski, vojni, stambeni) i napuštenim nesaniranim

66

eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina

o Nedovoljni prometni terminali

o Nedovoljno uključivanje JLP(R)S-a u proces usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga

o Nedovoljna suradnja sektora poljoprivrede, šumarstva, prostornog planiranja, regionalnog

razvoja, vodnog gospodarstva, turizma i sektora zaštite prirode u fazi planiranja i

provođenja resornih strategija i upravljanja prostorom te privlačenje sredstava kroz

projekte

o Nedostatak ugibališta, pješačkih i biciklističkih staza

o Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije

o Nedovoljna iskorištenost hidroenergetskog potencijala (Republika Hrvatksa je iskoristila

samo 50 % dostupnog hidroenergetskog potencijala)

o Nezadovoljavajući sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

o Loša pokrivenost vodovodnom mrežom, zastarjela vodoopskrbna infrastruktura i veliki

gubici u mreži

o Nezadovoljavajuće gospodarenje otpadom, postojanje ilegalnih i neuređenih odlagališta

o Nestručna obnova kulturne baštine (obnova bez nadzora)

o Nezadovoljavajuće gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu

o Nedovoljna educiranost dionika o novijim trendovima u zaštiti okoliša i prirode što se

očituje u nedostatnim strategijama i programima upravljača i korisnika prirodnih dobara

Republike Hrvatske

o Nedovoljno iskorištavanje EU fondova u području (prostornog uređenja i) zaštite okoliša.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ –

SLABOSTI (KH)


SLABOSTI (JH)

Loša prometna povezanost (Bjelovarsko-

bilogorska županija, Požeško-slavonska

županija, Podravski ipsilon) kao posljedica

smanjenja broja korisnika uslijed procesa

depopulacije izvan većih gradskih središta

Neiskorišten plovni potencijal rijeka,

osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Slaba iskorištenost i nedovršenost

postojećih prometnih koridora

Slaba željeznička infrastruktura i

nerazvijen zračni promet (s izuzetkom

Grada Zagreba)

Nedostatak IT infrastrukture

(širokopojasni pristup internetu)

Nedostatak sustava za navodnjavanje i

odvodnju

Loše stanje pročelja zgrada

Nedostatak financijskih sredstava za

zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i

ostalih građevina

Neusklađenost raspoloživosti građevinskih

zemljišta u prostornim planovima

(predimenzioniranost) i stvarne potražnje

za gradnjom (poslovne zone za koje nema

interesa)

Nedostatno upravljanje klizištima

Nedovoljno uključivanje lokalne zajednice

u planiranje i upravljanje prostorom i

Devastacija morske obale

Napuštanje sela

Nedovoljan stručni i administrativni

kapacitet JLS-a za prostorno planiranje i

zaštitu okoliša

Nedostatak upravljanja destinacijom

(neprimjereno planiranje vršnih

opterećenja u turističkoj sezoni)

Neosviještenost na svim razinama

upravljanja o važnosti vodoopskrbe na

otocima, obnovi starih cisterni i izgradnja

novih paralelnih i/ili alternativnih resursa

vode, kao i istraživanje resursa pitke vode

Nema planova upravljanja kulturnom

baštinom (županije južne Hrvatske)

Unatoč ratificiranom Protokolu o

integralnom upravljanju obalnim

područjem, on se ne provodi i nema

sustavnog integralnog upravljanja obalnim

područjem

Neujednačenost prometne infrastrukture

Loša cestovna infrastruktura unutar regije

(nerazvrstane i lokalne ceste)

Nezadovoljavajući javni prijevoz u

naseljima i između njih (intermodalni

promet)

Nedovoljna međuotočna povezanost,

posebno van turističke sezone

67

korištenje lokalnih prirodnih dobara

Neodgovarajući sustav javnog prijevoza -

neusklađenost različitih oblika prijevoza

(autobus, željeznica)

Nedovoljno iskorišteni kapaciteti zračnih

luka (izuzev Zračne luke Zagreb)

Neiskorištenost geoprometnog položaja

(intermodalni transport)

Nedovoljna iskorištenost vodnih resursa -

plovnost rijeka i kanala

Nedovoljno razvijena svijest o zaštiti

okoliša

Nedovoljno korištenje prirodnih resursa -

porast neobrađenog i zapuštenog

poljoprivrednog zemljišta, nedovoljno

korištenje vodnih resursa (termalne vode)

Nedovoljna opremljenost i osposobljenost

operativnih snaga civilne zaštite te

zastarjela infrastruktura za sustave ranih

upozoravanja i obavještavanja

Nedovoljni kapaciteti stručnjaka za prijavu

projekata za EU fondove u području

prostornog uređenja, zaštite okoliša te

kulturne baštine.

Problem odvodnje u starim gradskim

jezgrama

Neizgrađena odvodnja oborinskih voda

Prekomjerno korištenje prirodnih resursa

(riblji fond)

Prekomjerno korištenje kulturne baštine u

turističke svrhe

Neučinkovito upravljanje i korištenje

potencijala biološke i krajobrazne

raznolikosti

Nedovoljno razvijena svijest o zaštiti

okoliša - neodgovorno ponašanje u okolišu

Neosviještenost stanovništva o važnosti

očuvanja tradicijske baštine.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Povećana turistička potražnja za kulturnim dobrima i ostalim vrijednim građevinama

industrijske, vojne i druge arhitekture

o Revitalizacija / regeneracija kulturne baštine i ostalih vrijednih građevina industrijske,

vojne i druge arhitekture u javne, turističke i druge svrhe

o Razvojni potencijali ruralnih područja

o Mogućnosti financiranja projekata uspostave zadovoljavajućeg sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda, osuvremenjivanja sustava vodoopskrbne infrastrukture te

korištenja obnovljivih izvora energije kroz EU fondove

o Prepoznata važnost rješavanja problema gospodarenja otpadom prvenstveno u županijskim

središtima

o Bogata prirodna i raznolika kulturna baština

o Velik udio iznimnog krajolika – prirodni, kulturni i turistički potencijal

o Prekogranična i transnacionalna suradnja.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – PRILIKE

(KH)

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – PRILIKE

(JH)

Povoljan geoprometni položaj

Kontinentalne Hrvatske (osim Požeško-

slavonske županije) i koridori X, Vb, Vc i

VII

Dobra prometna povezanost s velikim

središtima u širem okružju (osim Požeško-

slavonske županije)

Plovnost rijeka

Prostorne pretpostavke za višenamjenski

Geoprometni položaj - koridori Vc i

Jadransko-jonski pravac

Veliki nenaseljeni i očuvan prostor

Planovi prometnih terminala

EU fondovi za integrirani promet – Master

plan prometa

Potencijali iskoristivih obnovljivih izvora

energije

Natura 2000

68

kanal Dunav-Sava

Pogodan smještaj za gospodarske

djelatnosti uz koridore

Hidroenergetski potencijal za elektrane

Potencijali očuvanih prirodnih resursa

(rezerve vode) te očuvane prirodne i

kulturne baštine

Potencijal korištenja zapuštenog

poljoprivrednog zemljišta za tradicijsku,

ekstenzivnu i/ili ekološku poljoprivrednu

proizvodnju koja čuva zdrav okoliš,

biološku raznolikost i suzbija strane

invazivne vrste

Velika površina pod NATURA-om 2000.

Visoka pokrivenost zaštićenim područjima

Očuvani prirodni resursi

Izrada krajobrazne osnove za cijelu

Hrvatsku za učinkovitije planiranje

prostora i razvoja

Osigurana sredstva za projekt boljeg

prepoznavanja rasprostranjenosti stanja i

vrsta staništa pomoću karte

Privlačna obala i more za razvoj turizma

Veliki potencijal zaleđa za razvoj

poljoprivrede i turizma

Pogodne klimatološke razlike unutar

regije.

SWOT PROSTOR I OKOLIŠ – PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE

HRVATSKE)

o Visoki troškovi i dugotrajnost postupka rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te

posljedično propadanje i urušavanje objekata, ugrožena tradicijska etno-baština i sl.

o Usitnjenost posjeda stvara poteškoće u gospodarenju prostorom

o Poteškoće u revitalizaciji napuštenih i nezavršenih objekata u državnom vlasništvu

o Neujednačena kvaliteta cestovne i željezničke infrastrukture, zastarjela i nedostatna

željeznička mreža i putnički vozni park

o Smanjenje državnih sredstava za financiranje županijskih i lokalnih cesta

o Neujednačena infrastruktura prostornih podataka

o Nedovoljno sektorsko integriranje upravljanja prostorom

o Nepostojanje kontinuiteta u regulativi vezanoj uz gospodarenje otpadom te nedosljednost

u provedbi ili nepostojanje propisa o gospodarenju otpadom te spor, skup postupak

dobivanja dozvola za gospodarenje otpadom

o Elementarne nepogode (obilne padaline, klimatske nepogode), klimatska varijabilnost i

klimatske promjene

o Nezadovoljavajuće gospodarenje državnim šumama

o Prevelika autonomija nacionalnih subjekata u gospodarenju prirodnim resursima (javna

poduzeća ne slijede partnerski pristup i nisu otvoreni za dvosmjernu suradnju)

o Prekogranična onečišćenja pograničnih područja (tlo i vode, more, a posebno zrak)

o Neusklađenost sektorskih i nacionalnih politika i regionalnih zakona

o Nezadovoljavajuća koordinacija u izgradnji velike infrastrukture

o Slaba međusektorska i međuinstitucionalna suradnja na području očuvanja kulturne

baštine i održivoga gospodarskog korištenja kulturnih dobara

o Starenje stanovništva u ruralnim područjima

o Minirana i minski sumnjiva područja.


PRIJETNJE (KH)


PRIJETNJE (JH)

Ukidanje važnih željezničkih linija

Brojnost klizišta

Neusklađenost politike gospodarenja

vodama s europskim trendom davanja

prostora rijekama i vraćanja riječnih

staništa u izvorno stanje

Ograničavajući propisi za izgradnju

Zapuštenost poljoprivrednog zemljišta

(nastanak fosiliziranoga agrarnog pejzaža)

Poteškoće u utvrđivanju granice

pomorskog dobra

Depopulacija stanovništva na otocima i

Gorskom kotaru, u udaljenim područjima i

selima

69

potrebne kritične infrastrukture za obranu

od ugroza (posebice rješavanje imovinsko-

pravnih odnosa za izgradnju nasipa)

Nekontrolirano i neprimjereno korištenje

kulturne baštine uslijed vanjskih pritisaka

Napuštanje tradicijske poljoprivrede koja

je u službi zaštite biološke raznolikosti,

zdravog okoliša i proizvodnje zdrave

hrane.

Zapuštenost vodoopskrbnih sustava na

otocima, cisterni za skupljanje kišnice,

deficit vode, posebice tijekom ljetnih

mjeseci

Odsječenost pojedinih otoka od

vodoopskrbnih sustava i neulaganje u

istraživanja resursa pitke vode

Neujednačena prometna povezanost s

velikim središtima u okružju

Odsječenost Dubrovačko-neretvanske

županije od hrvatskog i europskog

teritorija

Nedostupnost širokopojasne mreže u

ruralnim područjima i na otocima

Zaštita prirode prema NATURA-i 2000 u

već izgrađenim područjima

Šumski požari i požari makije

Zagađenost mora

moguće posljedice po okoliš i prirodu ili

devastaciju zaštićenih područja uslijed

istraživanja ugljikovodika i eksploatacije

mora

Zaslanjivanje i onečišćenje pesticidima

poljoprivrednih površina

Masovni i neodrživi oblici turizma.

2.5. Analiza stanja razvoja gospodarstva sa SWOT analizom

Regionalni bruto domaći proizvod

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Republike Hrvatske iznosio je u 2013. godini

77.465 kuna. Najveći dio BDP-a pritom se ostvaruje u Kontinentalnoj Hrvatskoj, čak 68,1 %

(189,397 milijarda kuna), dok Jadranska Hrvatska sudjeluje s 31,9 % (88,645 milijardi kuna).

Samo se u Gradu Zagrebu ostvaruje jedna trećina ukupnog BDP-a Republike Hrvatske

(33,1 %) odnosno gotovo polovina (48,7 %) BDP-a Kontinentalne Hrvatske. S druge strane,

čak je 53,1 % BDP-a Jadranske Hrvatske ostvareno u dvije županije: Primorsko-goranskoj

(27,4 %) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (25,7 %). S obzirom na ostvareni BDP po

stanovniku, statističke regije znatno ne odstupaju od državnog prosjeka. BDP po stanovniku

iznosio je 2013. godine za Kontinentalnu Hrvatsku 78.805 kuna (10.405 eura), što je 1,7 %

iznad nacionalnog prosjeka. Jadranska Hrvatska imala je 74.751 kuna (9.870 eura) BDP-a po

stanovniku, što je 3,5 % ispod nacionalnog prosjeka.

70

Slika 12. BDP po stanovniku NUTS 2 i NUTS 3, (Republika Hrvatska =100) 2013. godine


Za razliku od statističkih regija, među županijama prisutne su značajnije razlike u vrijednosti

BDP-a po stanovniku. Ispodprosječni BDP po stanovniku 2013. godine zabilježen je u čak

osamnaest županija (slika 12.). Županije s najnižim BDP-om po stanovniku 2013. godine bile

su Brodsko-posavska s 57,3 %, Vukovarsko-srijemska s 58,9 % i Virovitičko-podravska

županija s 59,1 % nacionalnog prosjeka. Osim Grada Zagreba, koji je sa 137.321 kunu

(18.132 eura) BDP-a po stanovniku bio za 77,3 % iznad nacionalnog prosjeka, iznadprosječni

BDP po stanovniku ostvarile su još samo dvije županije: Primorsko-goranska (26,2 % iznad

nacionalnog prosjeka) i Istarska (24,3 % iznad nacionalnog prosjeka). Iz opisanog se izvodi

zaključak da razlikama u visini BDP-a županija najvećim dijelom pridonose ekstremne

vrijednosti zabilježene u Gradu Zagrebu (vidi Prilog 1. – tablica 26.)

Gospodarska kriza negativno se odražava i na kretanje regionalnog bruto domaćeg proizvoda

i na regionalne nejednakosti. Analizom kretanja bruto domaćeg proizvoda po stanovniku za

Hrvatsku, NUTS 2 i NUTS 3 regije od 2001. do 2013. godine, uočavaju se dva razdoblja.

Razdoblje od 2001. do 2008. godine obilježio je rast BDP-a po stanovniku na razini

cjelokupnoga gospodarstva i NUTS 2 i NUTS 3 regija. BDP po stanovniku Jadranske

Hrvatske pritom je rastao po prosječnoj nominalnoj godišnjoj stopi od 8,8 %, a Kontinentalne

Hrvatske po stopi od 8,6 % (rast na državnoj razini bio je 8,6 %). Na razini županija najbrži

nominalni rast bilježile su Ličko-senjska (10,3 %), Dubrovačko-neretvanska (10,2 %) te

Zadarska i Šibensko-kninska županija (10,1 %). S druge strane, od početka gospodarske krize

odnosno od sredine 2008. godine pa do 2013. godine, primjetne su oscilacije u kretanju BDP-

a po stanovniku. BDP po stanovniku Jadranske Hrvatske se od 2008. do 2013. godine u

prosjeku godišnje smanjivao za 1,0 %, Kontinentalne Hrvatske za 0,7 %, dok je BDP po

stanovniku Hrvatske zabilježio prosječnu godišnju stopu pada od 0,8 %. Najbrži pad BDP-a

po stanovniku ostvaren je u Ličko-senjskoj (2,6 % godišnje), Zadarskoj te Virovitičko-

podravskoj županiji (2,5 %), dok samo Šibensko-kninska županija bilježi pozitivnu prosječnu

godišnju stopu rasta BDP-a po stanovniku od 0,1 %.

Jadranska Hrvatska = 74.751 kuna po stanovniku

Kontinentalna Hrvatska – 78.805 kuna po stanovniku

71

Slika 13. BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći, EU 28 = 100, 2001.,

2008. i 2013. godine

Izvor: Eurostat, obrada EIZ i MRRFEU, 2016.

U pogledu brzine konvergencije prema gospodarstvu EU-a, kao posljedica gospodarske krize,

u razdoblju od 2008. do 2013. godine dolazi do povećanja jaza između BDP-a po stanovniku

statističkih NUTS 2 regija i EU 28. BDP po stanovniku Jadranske Hrvatske je 2008. bio za

39 % niži od prosječnog BDP po stanovniku na razini EU 28, dok se 2013. godine ta razlika

povećala na 43 % (slika 13.). Kontinentalna Hrvatska 2008. godine bilježi BDP po stanovniku

na razini 64 % prosjeka EU, a 2013. pada na razinu od 60 % EU 28. U razdoblju od 2001. do

2008. godine zabilježena je konvergencija i cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva i NUTS 2

regija prema prosjeku EU 28.

Regionalne nejednakosti – odabrani pokazatelji

Osim prema BDP-u po stanovniku, velike razlike među županijama zabilježene su i prema

drugim uobičajenim pokazateljima regionalnih razlika. Raspon vrijednosti odabranih

pokazatelja na razini županija prikazan je u tablici 8., a detaljni podaci po županijama dani su

u tablicama u Prilogu 1. Gustoća naseljenosti uvelike se razlikuje od županije do županije.

Najveća gustoća naseljenosti prisutna je u Gradu Zagrebu, i to 8,0 puta veća nego u sljedećoj

najgušće naseljenoj županiji – Međimurskoj, 16,6 puta veća od državnog prosjeka te čak 37

puta veća nego u najrjeđe naseljenoj, Ličko-senjskoj županiji (9,1 stanovnik po kilometru

kvadratnom). Udio obrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu u dobi od 16 do 65

godina pokazatelj je kvalitete ljudskog kapitala pojedine županije. U 2011. godini najvišu

vrijednost tog pokazatelja bilježe Grad Zagreb (29,0 %) i Primorsko-goranska županija

(20,1 %), dok je najniža vrijednost tog pokazatelja zabilježena u Virovitičko-podravskoj

županiji (8,2 %).

Promotre li se razlike u visini neto-plaća, vidljivo je da su na županijskoj razini u 2013. godini

najniže prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene u Varaždinskoj županiji (4.429 kuna), dok

najviše prosječne mjesečne neto-plaće ostvaruju zaposleni na području Grada Zagreba (6.437

kuna). Još su izraženije razlike u nezaposlenosti, tako da je u ožujku 2016. godine najviša

stopa nezaposlenosti od 32,6 % zabilježena u Virovitičko-podravskoj županiji, a najniža stopa

nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (8,6 %) i Istarskoj županiji (8,9 %). Slično,

prema podacima HZMO-a, na zaposleno stanovništvo otpada više od polovine stanovništva

grada Zagreba (54,1 %) te 38 % stanovništva Istarske županije, dok u Vukovarsko-srijemskoj

72

županiji zaposleni čine tek 22,5 % od ukupnog stanovništva. Podaci se nalaze u tablicama

27.-32. i 36 u Prilogu 1.

Tablica 8. Županijske nejednakosti – odabrani pokazatelji

Županije

Raspon Državni

prosjek EU 28 Najmanja

vrijednost

Najveća

vrijednost

Gustoća naseljenosti (st/km2), 2014.* 9,1 1.245,6 136,9 74,9 116,7

Udio visokoobrazovanog stanovništva

u ukupnom stanovništvu, 2011. 8,2 % 29,0 % 1,4 16,4 % 23,7 %***

Stopa nezaposlenosti, ožujak 2016.** 8,6 % 32,6 % 3,8 17,4 % 9,6 %

Stopa zaposlenosti stanovništva,

ožujak 2016.** 22,5 % 54,1 % 2,4 43,2 %

65,6 %

Neto-plaće u kunama, 2013. 4.429 6.437 1,5 5.507 n.u.

Indeks razvijenosti, 2013. 5,6 186,4 33,3 100 n.u.

Udio nezaposlenih mladih osoba (15 -

24) u ukupnom broju nezaposlenih

osoba, ožujak 2016.

12,4 % 23,9 % 1,9 16,9 % 20,4 %

Stopa nezaposlenosti mladih, 2011. 28,3 % 53,3 % 1,9 39,3 % 20,3 %

Štedni depoziti kućanstva u eurima,

mil. 2012. 132,8 5.383,3 40,3 885,34

n.u.

Napomena: *Procjena na temelju broja stanovnika iz 2014. godine, **podatak se odnosi na

udio u stanovništvu 15 - 64, ***podaci za EU 28 odnose se na 2015. godinu; n. u. – nije

usporedivo.

Izvor: DZS, HZMO, obrada EIZ, 2016., Filipić, 2016.b.

Razvrstavanje županija prema vrijednosti indeksa razvijenosti

Na temelju prvog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz 2009. godine51, Vlada

Republike Hrvatske je 29. travnja 2010. godine donijela Uredbu o izračunu indeksa

razvijenosti 52 . Indeks razvijenosti izračunava se i za županije i za jedinice lokalne

samouprave, a koristi se radi njihova razvrstavanja u razvojne skupine i utvrđivanja

potpomognutih područja. Vrijednost indeksa razvijenosti za svaku jedinicu lokalne i područne

(regionalne) samouprave izračunava se kao ponderirani prosjek odstupanja standardiziranih

vrijednosti pet pokazatelja od državnog prosjeka. Pokazatelji koji ulaze u izračun su: stopa

nezaposlenosti (s ponderom od 30 % u izračunu indeksa), dohodak po stanovniku (s

ponderom od 30 % u izračunu indeksa), proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave po stanovniku (s ponderom od 15 % u izračunu indeksa),

opće kretanje stanovništva (s ponderom od 15 % u izračunu indeksa) te stopa obrazovanosti (s

ponderom od 15 % u izračunu indeksa). Vrijednosti indeksa se objavljuju na Internet

stranicama ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, a do sada su objavljeni izračuni u

2010. i 2013. godini.

51 Prvi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) stavljen je van snage

donošenjem novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN147/13) 52 Uredba indeksu razvijenosti (NN 63/10, 158/13)

73

Tablica 9. Razvrstavanje županija prema vrijednosti indeksa razvijenosti

Razvojna skupina Vrijednosti indeksa razvijenosti

I. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republike

Hrvatske

II. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 100 % prosjeka

Republike Hrvatske

III. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti između 100 % i 125 % prosjeka

Republike Hrvatske

IV. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti iznad 125 % prosjeka Republike

Hrvatske

Tablica 10. Razvrstavanje gradova i općina prema vrijednosti indeksa razvijenosti

Razvojna skupina Vrijednosti indeksa razvijenosti

I. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike

Hrvatske

II. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti između 50 % i 75 % prosjeka Republike

Hrvatske

III. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 100 % prosjeka

Republike Hrvatske

IV. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti između 100 % i 125 % prosjeka

Republike Hrvatske

V. skupina Vrijednost indeksa razvijenosti iznad 125 % prosjeka Republike

Hrvatske

Status potpomognutog područja stječu one JLP(R)S čija je vrijednost indeksa manja od 75 %

od državnog prosjeka (županije iz I. skupine te gradovi i općine iz I. i II. skupine). Prema

vrijednostima indeksa razvijenosti objavljenima 2013. godine, čak se 12 županija nalazi u

prvoj skupini i stječe status potpomognutog područja. S druge strane, samo su tri županije u

najrazvijenijoj skupini - Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska županija - s vrijednošću

indeksa razvijenosti iznad 125 % od državnog prosjeka. Po tri županije nalaze se u III. i u II.

razvojnoj skupini (Prilog 1. – tablica 32.). U skladu sa ZRRRH-om županije se prema

vrijednosti indeksa razvijenosti svrstavaju u četiri, a jedinice lokalne samouprave razvrstavaju

u pet razvojnih skupina.

Status potpomognutog područja stječu one JLP(R)S čija je vrijednost indeksa manja od 75 %

od državnog prosjeka (županije iz I. skupine te gradovi i općine iz I. i II. skupine). Prema

vrijednostima indeksa razvijenosti objavljenima 2013. godine, čak se 12 županija nalazi u

prvoj skupini i stječe status potpomognutog područja. S druge strane, samo su tri županije u

najrazvijenijoj skupini - Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska županija - s vrijednošću

indeksa razvijenosti iznad 125 % od državnog prosjeka. Po tri županije nalaze se u III. i u II.

razvojnoj skupini (Prilog 1. – tablica 32.). U skladu sa ZRRRH-om županije se prema

vrijednosti indeksa razvijenosti svrstavaju u četiri, a jedinice lokalne samouprave razvrstavaju

u pet razvojnih skupina.

74

Slika 14. Indeks razvijenosti županija, 2010. i 2013. godine


Regionalni indeks konkurentnosti (RIK)

Analiza konkurentnosti županija (NUTS 3 regija) utemeljena je na nalazima istraživanja

„Regionalni indeks konkurentnosti Republike Hrvatske 2013.“ (Nacionalno vijeće za

konkurentnost, 2013.) provedenog u trogodišnjim razmacima: 2007., 2010. i 2013. godine53.

Regionalni indeks konkurentnosti temelji se na definiciji konkurentnosti kojom se koristi

Svjetski gospodarski forum: Konkurentnost je skup institucija, politika i faktora koji određuju

razinu produktivnosti u nekoj zemlji i na definiciji Europske Unije prema kojoj je regionalna

konkurentnost sposobnost kreiranja atraktivnog i održivog okruženja za poslovanje i življenje

(RIK, str. 13.). Istraživanje se temelji na metodologiji Svjetskoga gospodarskog foruma

(WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Regionalna konkurentnost mjeri se s

pomoću kvantitativnih (statistički podindeks) i kvalitativnih podataka (anketni podindeks) o

poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Statistički podindeks sastoji se od 8

stupova , a anketni od 9 stupova konkurentnosti.

53 Od 2010. godine istraživanje provodi istraživački tim Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku i Instituta za međunarodne odnose (IRMO). Godine 2007. istraživanje je provodilo

Nacionalno vijeće za konkurentnost u suradnji s UNDP-em.

75

Slika 15. Rangiranje županija prema konkurentnosti, 2013. godine

Izvor: Obrada EIZ, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2013.

Premda se kao najkonkurentnije županije ističu Grad Zagreb i Varaždinska županija, obje

smještene u Kontinentalnoj Hrvatskoj, čak se devet županija ove NUTS 2 regije nalazi u

donjem dijelu ljestvice konkurentnosti. Vrlo dobru konkurentsku poziciju zauzimaju i

Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. Poslovno okruženje u

najkonkurentnijim županijama (Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i

Primorsko-goranska) obilježava pozitivni migracijski saldo (osim Međimurske i Varaždinske

županije), značajnija uloga poduzetničkih zona (osim Grada Zagreba), povoljnija obrazovna

struktura stanovništva (osim Međimurske i Varaždinske županije). Najkonkurentnije županije

obilježava i veća gustoća poslovnih dionika, veći broj zaposlenih po stanovniku, bolji odnos

broja zaposlenih u malim i srednjim poduzećima i broja stanovnika te veći broj obrta po

stanovniku. Nasuprot tome, poslovno okruženje u najmanje konkurentnim županijama

(Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i

Ličko-senjska) obilježava značajno iseljavanje stanovništva, manji broj poduzetničkih zona

(osim Virovitičko-podravske i Ličko-senjske županije) te nepovoljnija obrazovna struktura

stanovništva. Usporedi li se konkurentnost županija u 2013. godini s konkurentnošću u 2010.,

može se uočiti jačanje konkurentnosti u Osječko-baranjskoj (s 14. na 11. mjesto), Krapinsko-

zagorskoj (s 15. na 12 mjesto) i Zadarskoj županiji (s 9. na 6. mjesto). Istodobno,

konkurentski su oslabile dvije županije: Bjelovarsko-bilogorska (s 11. na 15. mjesto) i

Sisačko-moslavačka županija (s 16. na 19. mjesto).

76

Zanimljivo je uočiti da se rangiranje županija prema konkurentnosti poklapa s rangiranjem

županija prema vrijednosti BDP-a po stanovniku i prema vrijednosti indeksa razvijenosti.

Jednako tako, svih sedam najmanje konkurentnih županija ujedno su županije s najnižim

indeksom razvijenosti, ispod 75 % prosjeka Republike Hrvatske.

Poduzetništvo kao vid konkurentnosti

Jedan od osnovnih pokazatelja konkurentnosti je i broj poduzeća koji upućuju na postojeći

potencijal za provedbu poduzetničke aktivnosti. Prema podacima za 2016. godinu, u

Hrvatskoj je u prosjeku aktivno 2,3 poduzeća po km2. Pri tome u Kontinentalnoj Hrvatskoj po

kilometru kvadratnom ima nešto više poduzeća, 2,6, dok Jadranska Hrvatska broji svega 2,0

poduzeća na kilometar kvadratni. Na županijskoj razini, Grad Zagreb odskače s čak 70

poduzeća po km2, a najmanja gustoća poduzetništva zabilježena je u Ličko-senjskoj županiji s

0,2 poduzeća po km2.

Slika 16. Gustoća poduzeća (broj poduzeća po stanovniku), NUTS 2 i NUTS 3 regije,

2016. godine

Izvor: Obrada prema podacima Poslovne Hrvatske

Gledano u odnosu na broj stanovnika, najveći broj poduzeća na 1.000 stanovnika u 2016.

godini bilježe Grad Zagrebu, 56,1 poduzeće (82 % iznad državnog prosjeka) i Istarska

županija (52,2 poduzeća na 1.000 stanovnika), dok najmanje, 12,1 poduzeća na 1.000

stanovnika imaju Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija. Jadranska Hrvatska se

prema vrijednosti tog pokazatelja nalazi iznad državnog prosjeka (34,7 poduzeća na 1.000

stanovnika). Visoke vrijednosti bilježe Istarska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-

neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. S druge strane, Kontinentalna Hrvatska se s 29

poduzeća na 1.000 stanovnika nalazi ispod državnog prosjeka, što je posljedica

ispodprosječnih vrijednosti pokazatelja u svim županijama ove NUTS regije (s iznimkom

Jadranska Hrvatska: 35

poduzeća na 1.000 st.

Kontinentalna Hrvatska:

29 poduzeća na 1.000 st.

77

Grada Zagreba koji ima 56,1 poduzeća na km2). Rezultati su prikazani na slici 16., a detaljni

podaci o broju poduzeća na 1.000 stanovnika po županijama dani su u Prilogu 1. - tablici 33.

Kretanje broja poduzetnika tijekom prvih pet mjeseci 2016. godine

Prema podacima tvrtke Bisnode, u razdoblju od siječnja do svibnja 2016. u Hrvatskoj je

osnovano 6.221 novih poslovnih subjekata, pri čemu nešto više od polovine, 55,6 %, čine

jednostavna trgovačka društva („tvrtke za 10 kuna“). Istodobno, ugašeno je 3.513 poslovnih

subjekata, što znači da se na jedno ugašeno poduzeće otvaralo 1,77 novih. Gledano na razini

županija, prednjači Grad Zagreb s 1.953 novoosnovana poslovna subjekta, iza kojeg slijede

Splitsko-dalmatinska županija s 646 te Šibensko-kninska s 151 novoosnovanim poslovnim

subjektom. Zahvaljujući izrazito niskom broju ugašenih subjekata (18 ugašenih subjekata),

Šibensko-kninska županija bilježi i najpovoljniji omjer ugašenih i osnovanih poduzeća. U

prvih pet mjeseci 2016. na svaki se ugašeni poslovnih subjekt otvaralo čak osam novih

subjekata. Povoljan omjer bilježi i Splitsko-dalmatinska županija u kojoj se na jedan ugašeni

poslovni subjekt otvaralo 2,51 novih.

Poduzetnička infrastruktura

Poduzetničku infrastrukturu čine poduzetničke zone54 i poduzetničke potporne institucije55.

Prema podacima iz Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj

sa stanjem 21. lipnja 2016. godine bilo je ukupno 118 poduzetničkih zona. Usporedi li se

Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, uočava se da je u županijama Kontinentalne Hrvatske

više poduzetničkih zona, i to njih 86 u odnosu na 32 u Jadranskoj Hrvatskoj. Među

županijama znatne su razlike u broju poduzetničkih zona. U Gradu Zagrebu i Zadarskoj

županiji ne nalazi se niti jedna poduzetnička zona. S druge strane, u Međimurskoj ih je

županiji deset, a u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj i Splitsko-

dalmatinskoj po devet. Od ukupno 105 poduzetničkih potpornih institucija u Republici

Hrvatskoj, 76 ih se nalazi u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Najveća koncentracija poduzetničkih

potpornih institucija je u Gradu Zagrebu, gdje ih se nalazi 15. U Krapinsko-zagorskoj županiji

postoji samo jedna poduzetnička potporna institucija, dok u Splitsko-dalmatinskoj ne djeluje

niti jedna (vidi Prilog 1. – tablica 34.).

Okvir 3: Sažetak osnovne analize razvoja gospodarstva

Izrazite su međužupanijske nejednakosti s obzirom na vrijednosti osnovnih pokazatelja

društvenog i gospodarskog razvoja (obrazovna struktura stanovništva, nezaposlenost,

zaposlenost, plaće, indeks razvijenosti, konkurentnost, razvijenost poduzetništva, devizna

štednja kućanstava); najpovoljnije vrijednosti pokazatelja društvenog i gospodarskog

razvoja bilježe Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska županija, dok najnepovoljnije

vrijednosti pokazatelja društvenog i gospodarskog razvoja najčešće bilježe Vukovarsko-

srijemska, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija.

S obzirom na vrijednosti osnovnih pokazatelja demografskog, društvenog i gospodarskog

razvoja (gustoća stanovništva, obrazovna struktura stanovništva, nezaposlenost,

zaposlenost), Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom EU 28.

54 Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim planovima,

namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih aktivnosti. 55 Poduzetničke potporne institucije su gospodarski subjekti usmjereni na stvaranje kvalitetnoga

poduzetničkog okruženja koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva. U njih se

ubrajaju razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori,

poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi i centri kompetencije.

78

Rangiranje županija prema konkurentnosti poklapa se s rangiranjem županija prema

vrijednosti BDP-a po stanovniku i vrijednosti indeksa razvijenosti; svih sedam najmanje

konkurentnih županija ujedno su županije s najnižim indeksom razvijenosti (ispod 75 %

prosjeka Republike Hrvatske).

Poslovno okruženje u najkonkurentnijim županijama (Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska,

Međimurska i Primorsko-goranska) obilježava pozitivni migracijski saldo, značajnija uloga

poduzetničkih zona (osim Grada Zagreba) te povoljnija obrazovna struktura stanovništva.

Dodatno, utvrđena je negativna veza između konkurentnosti županija te iseljavanja

stanovništva, manjeg broja poduzetničkih zona (Požeško-slavonska, Vukovarsko-

srijemska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska).

Poduzetnička je aktivnost nešto izraženija u županijama Jadranske Hrvatske, koja bilježi

iznadprosječan broj poduzeća na 1.000 stanovnika (35 prema državnom prosjeku od 31

poduzeća na 1.000 stanovnika).

Poduzetnička je infrastruktura razvijenija u županijama Kontinentalne Hrvatske u kojima

ima više poduzetničkih zona u odnosu na Jadransku Hrvatsku.

SWOT analiza razvoja gospodarstva

SWOT GOSPODARSTVO – SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Tradicijske poljoprivredne prakse koje čuvaju biološku raznolikosti i osiguravaju

proizvodnju zdrave i ekološki prihvatljive hrane

o Lokalne i županijske poticajne mjere.

SWOT GOSPODARSTVO – SNAGE

(KH) SWOT GOSPODARSTVO – SNAGE (JH)

Tradicija industrije, obrtništva i

poduzetništva

Operativni proizvodni kapaciteti u

prerađivačkoj industriji, osobito u

proizvodnji hrane i pića, tekstila i odjeće,

metala i proizvoda od metala, proizvodnji

strojeva i uređaja, proizvodnji kože i

proizvoda od kože i preradi drva i

proizvoda od drva

Izvozna orijentacija i konkurentnost dijela

prerađivačke industrije

Razmjerno razvijen IT sektor i postojanje

obrazovanih kadrova u IT

Razmjerno razvijeni kontinentalni turizam,

osobito zdravstveni turizam (toplice)

Rastući broj malih poljoprivrednih

gospodarstava

Visoka koncentracija kvalitetnih

visokoškolskih ustanova i učilišta za

obrazovanje odraslih

Podrška obrtničkih komora u provedbi

programa strukovnog obrazovanja

Razmjerno obrazovana i motivirana radna

snaga

Dobra cestovna povezanost (osim

Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-

slavonske županije)

Tradicija turizma koji se temelji na

prirodnim ljepotama te destinacijskog i

zdravstvenog turizma

Kulturni turizam u povijesnim obalnim i

priobalnim gradovima

Velik broj i prepoznata kvaliteta

autohtonih prehrambenih i poljoprivrednih

proizvoda te vina

Tradicija ribarstva i novije djelatnosti

marikulture s izvoznom perspektivom

Tradicija obrtništva i industrije

(brodogradnja, prerada metala)

Tradicija pomorstva i brodarstva

Obrazovna infrastruktura – srednjoškolske

i visokoobrazovne ustanove

Određen broj razvijenih poslovnih zona

doprinosi lokalnom i regionalnom razvoju.

79

Razvijena poslovna infrastruktura

(primjer: Panonski drvni centar

kompetencija u Virovitičko-podravskoj

županiji, Tehnološki park u Varaždinu,

Poduzetnički inkubator BIOS u Osijeku,

brojne poduzetničke zone) i dostupnost

potpornih institucija uključujući mrežu

županijskih gospodarskih i obrtničkih

komora te razvojne agencije

Lokalna i regionalna vlast prepoznaje

važnost povoljne poduzetničke klime i

potiče ju (županije sjeverozapadne

Hrvatske)

Otvorenost stranim ulaganjima.

SWOT GOSPODARSTVO – SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Nedovoljno upravljanje razvojem turizma i izrazita sezonalnost turizma

o Nepovezanost poljoprivrede i turizma te drugih gospodarskih subjekata

o Nedovoljno iskorištavanje energije voda i ostalih obnovljivih izvora energije vodi u

ovisnost o fosilnim gorivima

o Slaba povezanost znanosti i gospodarstva

o Nespecijalizirane i neprimjereno infrastrukturno opremljene poduzetničke zone

o Učestala pojava „rada na crno“ zbog neučinkovite primjene zakonodavstva.

SWOT GOSPODARSTVO – SLABOSTI

(KH)

SWOT GOSPODARSTVO – SLABOSTI

(JH)

Nisko profitabilno gospodarstvo i niska

primanja zaposlenih u prerađivačkoj

industriji (tekstil, koža, drvo)

Nedovoljno iskorišteni turistički

potencijali, manjak kvalitetnih turističkih

programa i proizvoda od šireg regionalnog

značenja

Nedovoljna umreženost i klasterizacija

poslovnih subjekata, posebno u sektorima

poljoprivrede i u području zaštite prirode i

turizma

Nekonkurentnost poljoprivredne

proizvodnje i poteškoće u zadovoljavanju

potreba tržišta

Propadanje poljoprivrednog zemljišta zbog

zapuštenosti uzrokovanom depopulacijom

i starenjem stanovništva te nepopularnost

poljoprivrede kao zanimanja među

mladima

Nedovoljna potpora malim tradicijskim

poljoprivrednicima, čuvarima biološke

raznolikosti, okoliša, tradicije te

proizvođačima hrane s dodatnom

ekološkom i zdravstvenom vrijednošću;

nedostatak brendiranja tradicijskih

Nedovoljno domaćih proizvoda u ukupnoj

turističkoj ponudi

Orijentiranost nabave velikih turističkih

subjekata na uvoz zbog nedostatne ponude

prehrambenih proizvoda

Visok udio turizma u BDP-u čini

gospodarstvo osjetljivim na vanjske

poremećaje

Forsiranje razvoja turističkih kapaciteta

temeljenih samo na (nepovratnom)

trošenju prostora bez vizije konačnih

kapaciteta povezanih s drugim razvojnim

ograničenjima i razvojem države

Dominantna usmjerenost gospodarstva na

razvoj turizma uz zanemarivanje drugih

djelatnosti

Nedovoljno korištenje kulturno-povijesne

baštine u turističke svrhe

Nekonkurentno gospodarstvo –

poduzetništvo iz nužde, a ne iz prilike

Nedostatak inovativnih proizvoda

Zastarjele tehnologije u prerađivačkoj

industriji

Male površine poljoprivrednog zemljišta

Nedovoljna iskorištenost poljoprivrednog

80

poljoprivrednih proizvoda s dodanom

ekološkom vrijednosti

Neiskorištenost lovnog potencijala

(Karlovačka županija)

Povećavanje udjela staračkih

domaćinstava, što otežava razvoj

poljoprivrede

Orijentacija dijela poduzetnika isključivo

na domaće tržište, ne i na izvoz

Niska akumulativnost lokalnih

poduzetnika

Nestajanje obrta i malih i srednjih

poduzetnika

Poduzetnici i poljoprivrednici nedovoljno

koriste poticajne mjere zbog

administrativne zahtjevnosti i uvjeta

dodjele

Razvojni dionici su nedovoljno educirani o

čuvanju biološke raznolikosti, prirodne

baštine i okoliša

Područja su neravnomjerno razvijena zbog

koncentracije poslovnih subjekata i

gospodarskih aktivnosti u većim

gradovima

Poduzetnici i radnici nisu dovoljno

osvijestili koristi daljnjeg obrazovanja,

usavršavanja i osobnog razvoja

Slaba suradnja gospodarstva i

gospodarskih asocijacija i sustava

obrazovanja u školovanju za zanimanja u

kojima nedostaje radne snage

Otpor djelatnika škola prema novinama

koje bi školske programe prilagodile

potrebama tržišta rada

Slaba mobilnost radnika i stanovništva

otežava popunjavanje stručnih radnih

mjesta u udaljenijim naseljima i ruralnim

krajevima države

Nedovoljna povezanost znanosti i

gospodarstva - poslovni sektor nedovoljno

ulaže u istraživanje i razvoj; niska razina

znanja o upravljanju i korištenju

intelektualnog i industrijskog vlasništva

Velik broj nefunkcionalnih, nedovoljno

komunalno opremljenih i nedovoljno

specijaliziranih poduzetničkih zona

Nedostatak odgovarajućih ljudskih

kapaciteta na lokalnoj razini za kvalitetnije

upravljanje poslovnim zonama; nedostatak

stručnjaka za podršku poduzetnicima

Parcele u poslovnim zonama premalene za

zemljišta

Iznadprosječna starost stanovništva

(opadanje radno-aktivnog stanovništva)

Nedostatak visokoškolskog obrazovanja u

STEM područjima

Nedostatak interesa za obrtničko

obrazovanje i deficitarna zanimanja

općenito

Premala ulaganja u istraživanje i razvoj

Neujednačena prometna povezanost

Nedostatak intermodalnog prijevoza

Nedostatak energetske infrastrukture za

obnovljive izvore energije

Nepostojanje prerađivačkih i skladišnih

kapaciteta za poljoprivredu i ribarstvo

Nedostatak ribarskih luka

Nedovoljno razvijene poduzetničke

potporne institucije

Nedovoljno korištenje državnih poticajnih

mjera

Neprilagođeni kriteriji za poticajne mjere

– mikro i mali poduzetnici često ih ne

mogu zadovoljiti.

81

potrebe većih investitora (Karlovačka

županija)

Nedostatak specifičnih znanja za pružanje

kvalitetnih usluga u gospodarskim

potpornim institucijama (npr. nedostaje

znanje o upravljanju projektnim ciklusom)

Uz postojeće uspješne gospodarske

potporne institucije nema dovoljno

tehnoloških parkova, inkubatora i

klasterski usmjerenih centara

kompetencije; nedostaju potporne

institucije kojima bi glavna djelatnost bila

poticanje poljoprivredne proizvodnje i

domaće trgovine poljoprivrednim

proizvodima (npr. veletržnice i burze

poljoprivrednih proizvoda)

Nedovoljno razvijena sposobnost

privlačenja stranih ulagača na lokalnoj i

regionalnoj razini

Nekorištenje dijela poticajnih sredstava za

poduzetnike

Neučinkovita borba protiv sive ekonomije

koja je osobito prisutna u uslužnim

djelatnostima.

SWOT GOSPODARSTVO – PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, hidropotencijal,

biomasa)

o Resursi za energetsku tranziciju / dekarbonizaciju gospodarstva

o Državne potpore razvoju zelene ekonomije, kružnog gospodarstva i održive ekološke

proizvodnje

o Prednosti geostrateškog i prometnog položaja

o Revitalizacija neiskorištene vojne infrastrukture i industrijskih objekata

o Slobodan pristup velikom tržištu Europske unije

o Dostupnost ESI fondova i sredstava programa Europske unije.

SWOT GOSPODARSTVO – PRILIKE

(KH)

SWOT GOSPODARSTVO – PRILIKE

(JH)

Neiskorišteni poljoprivredni potencijali

Prilika za razvoj poljoprivrede

(melioracije) nakon razvoja sustava

navodnjavanja i odvodnje

Širenje poduzetničkih potpornih institucija

u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

Bogata prirodna baština pogodna za daljnji

razvoj lovnog, zdravstvenog, gastro i

cikloturizma

Bogata kulturno-povijesna baština

pogodna za daljnji razvoj kulturnog

turizma

Dobra sirovinska osnova za daljnji razvoj

Potencijali ruralnih područja za

proizvodnju proizvoda visoke dodane

vrijednosti (vino, med, masline itd.)

Mogućnost korištenja mineralnih sirovina

(kamen i arhitektonsko-građevni kamen) s

izuzetkom područja ograničenja po

posebnom zakonu (ZPU)

Prilike za održivi razvitak koji se temelji

na očuvanom okolišu

Turistička potražnja za poljoprivrednim

proizvodima u ruralnim područjima

Potencijal teritorijalnog brendiranja (npr.

prehrambeno-poljoprivredni proizvodi),

82

drvno-prerađivačke industrije (Slavonski

hrast)

Razvoj potaknut povezivanjem

gospodarskih subjekata u klastere i

proizvođačke organizacije

Iskoristivi obnovljivi izvori energije

(geotermalni izvori u Karlovačkoj

županiji, hidropotencijal rijeke Drave,

drvna biomasa i dr.)

Za brendiranje pogodni proizvodi

tradicijske poljoprivrede u Hrvatskoj koji

doprinose razvoju biološke raznolikosti

Postojanje obnovljivih izvora energije s

potencijalom ekonomskog iskorištavanja u

proizvodnji toplinske i električne energije

(npr. geotermalni, drvna biomasa)

Sačuvano, nezagađeno, kvalitetno

poljoprivredno zemljište pogodno za

ekološku poljoprivredu te voćarstvo,

povrtlarstvo i vinogradarstvo

Dosljedna provedba Strategije razvoja

obrazovanja, znanosti i tehnologije (učenje

na radnom mjestu, centri kompetencija,

regionalni kooperacijski odbori)

Daljnji razvoj prometne infrastrukture,

željezničke infrastrukture i uređenje

plovnosti rijeke Save (razmatraju se

alternative sukladno potencijalnim

potrebama prijevoza robe i ljudi)

Mogućnost stavljanja u funkciju zračne

luke u Varaždinu za poslovne i turističke

svrhe

Intenzivnije korištenje postojeće poslovne

infrastrukture

Trend povratka proizvodnje iz Kine

Trend implementacija europskih politika i

legislative koji podržavaju razvoj

mikropoduzetništva te malog i srednjeg

poduzetništva, obiteljskog poduzetništva i

samozapošljavanja inovativnih MSP-a

Postojeće državne poticajne mjere

financiranja poduzetnika

Mogućnost primjene alternativnih načina

rješavanja sporova korištenjem postojećih

kapaciteta pri asocijacijama poduzetnika.

brendiranja destinacije i brendiranja

Hrvatske na globalnoj razini

Mogućnost produljenja turističke sezone

selektivnim oblicima turizma

Potencijal korištenja bogate i raznolike

kulturno-povijesne i prirodne baštine u

turizmu

Mogućnost daljnjeg razvoja zdravstvenog

i socijalnog turizma

Raspoloživost sredstava za financiranje

razvoja cjeloživotnog obrazovanja iz

Europskoga socijalnog fonda

Prilike za ulaganja u istraživanje i razvoj

kroz bolju suradnju znanosti, gospodarstva

i javnog sektora

Dodatna mogućnost razvoja putem

ulaganja u IT infrastrukturu (razvoj

širokopojasnog pristupa internetu)

Razmjerno povoljan geostrateški i

prometni položaj (paneuropski koridor Vc,

Jadransko-jonska autocesta / Plavi

koridor)

Dostupnost državnih poticajnih mjera

Potencijal jačeg korištenja poticajnih

mjera uz uvjet njihova usklađivanja i

nadopunjavanja te prenošenje nadležnosti

za dio provedbe mjera na jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave

Funkcionalna i fiskalna decentralizacija.

SWOT GOSPODARSTVO – PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE)

o Odljev mladoga, visokoobrazovanog stanovništva u veće urbane sredine (Grad Zagreb) i

inozemstvo

o Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i njihovo složeno i dugotrajno rješavanje; poseban

83

problem imovinsko-pravnih odnosa s državom u slučaju napuštenih vojnih i industrijskih

kompleksa

o Usitnjenost posjeda

o Nekoherentnost javnih politika i njihovo donošenje bez zadovoljavajućih priprema i

analiza kao i naknadnih evaluacija njihovih učinaka te bez dovoljnog uključivanja ključnih

dionika

o Nedovoljna koordinacija tijela državne i lokalne te regionalne vlasti stvara prepreku

ulaganjima

o Neplaćanja i kašnjenje u plaćanjima te nedjelotvornost institucija u sprečavanju i

kažnjavanju neplaćanja

o Izostanak sustavne i kvalitetne horizontalne i vertikalne komunikacije među tijelima

državne i lokalne te područne (regionalne) samouprave kao i s partnerskim institucijama

o Prevelika reguliranost, preklapanje nadležnosti institucija, česte promjene i složenost

zakonodavnog okvira, dugotrajnost sudskih sporova

o Niska razina stranih izravnih ulaganja zbog birokratiziranosti poslovanja

o Poteškoće u provedbi poticajnih mjera zbog nedovoljnoga administrativnog kapaciteta na

nacionalnoj razini

o Nepostojanje strategije povezivanja turizma i poljoprivrede na nacionalnoj razini.

SWOT GOSPODARSTVO – PRIJETNJE

(KH)

SWOT GOSPODARSTVO – PRIJETNJE

(JH)

Začarani krug kontinuiranog pada

gospodarske aktivnosti i pada udjela

radno-aktivnog stanovništva; posljedični

odljev radne snage uslijed nedostatka

radnih mjesta

Stavljanje kulturne baštine u gospodarsku

funkciju iziskuje veća financijska sredstva

s obzirom na zakonski propisane mjere

zaštite i očuvanja

Nepostojanje strategije povezivanja

turizma, zaštite prirode i tradicijske

poljoprivrede na nacionalnoj razini

Visoka stopa nezaposlenosti s

nepovoljnom strukturom nezaposlenih

Neučinkovit sustav poticaja suradnje

znanosti i gospodarstva

Neusklađenost obrazovne strukture s

potrebama gospodarstva – višak osoba sa

završenim obrazovanjem društveno-

humanističkog područja, manjak radnika

tehničke struke - nefleksibilnost sustava

obrazovanja i dugotrajni postupci

odobravanja novih obrazovnih programa

Izostanak sustavnog povezivanja i

suradnje svih poduzetničkih potpornih

institucija te neuvrštavanje HOK-a i HGK-

a u poduzetničke potporne institucije

(Zakon o unapređenju poduzetničke

infrastrukture56)

Konflikt gospodarskih djelatnosti kao što

je turizam i održivo korištenje prostornih

resursa

Nemogućnost razvoja gospodarstva na

minski sumnjivim područjima

Sustav obrazovanja ne odgovara

potrebama tržišta rada

Nepostojanje instrumenata koji bi poticali

aktiviranje imovine

Nedovoljan stupanj fiskalne i funkcionalne

decentralizacije i prenaglašena uloga

središnje države

Nemogućnost upravljanja resursima zbog

centralizacije (šume, vode, državno

poljoprivredno zemljište)

Složenost propisa koji reguliraju

poslovanje poduzetnika i česte promjene

poreznih propisa i visoko porezno

opterećenje.

56 Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13 i 41/14)

84

Nespremnost poduzetnika na pojačanu

izloženost konkurenciji iz svih zemalja

EU-a nakon pristupanja Republike

Hrvatske EU.

Konkurencija susjednih država u

privlačenju stranih ulaganja

Otpori reformama u sustavu javne uprave i

pravosuđa

Loše funkcioniranje javnih službi na svim

razinama, zbog izostanka edukacije na

različitim razinama javne uprave i

pravosudnih dužnosnika

Česte promjene stručnih osoba u tijelima

državne uprave, izostanak kriterija za

ocjenu učinkovitosti i motivaciju

zaposlenih

Nepostojanje jedinstvene metodologije za

projekte za koje natječaje raspisuju

različita ministarstva

Nepovoljna podjela Republike Hrvatske

na dvije NUTS 2 statističke regije - Grad

Zagreb je daleko razvijeniji od ostatka

Kontinentalne Hrvatske te povećava

prosječnu razvijenost cijele te NUTS 2

regije, što može nepovoljno utjecati na

korisnike onih poticajnih mjera koje

uzimaju u obzir stupanj razvijenosti

Veličina javnog sektora i velik broj

jedinica lokalne samouprave predstavlja

prijetnju u smislu rastućih izdataka

gospodarstvenika za funkcioniranje države

Administrativne prepreke poslovanju

poduzetnika; nesustavan i nejednak pristup

institucija različitim gospodarskim

subjektima (ovo je osobito problem kod

obrta i OPG-ova)

Prekomjerno porezno opterećenje i otežan

pristup financiranju poduzetnika te

neprimjereni poticaji za poljoprivrednu

proizvodnju

Neučinkovit sustav fiskalnog izravnanja za

JLP(R)S

Neprimjerena raspodjela poljoprivrednog

zemljišta u državnom vlasništvu

Neučinkovita savjetodavna potpora i

zaštita interesa malih poljoprivrednika.

85

2.6. Analiza stanja sustava regionalnog upravljanja sa SWOT analizom

Sustav javne uprave u Republici Hrvatskoj

Na slici 17. predstavljena je shema javne uprave u Hrvatskoj na kojoj su prikazane tri razine

javnog upravljanja – središnja, regionalna i lokalna. Horizontalno su prikazane tri skupine

institucija – državna uprava, lokalna i područna (regionalna) samouprava i pravne osobe s

javnim ovlastima koje provode javne politike, programe i aktivnosti po prostornoj vertikali.

Slika 17. Javna uprava u Republici Hrvatskoj57

Izvor: Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine,

Ministarstvo uprave (NN 70/15).

Iz slike 17. razvidno je da mnoštvo institucija djeluje unutar svake skupine institucija i

provodi aktivnosti na nekom određenom području Republike Hrvatske. Kao što je bilo

uvodno prezentirano, područja se različito određuju, tako da osim administrativno-

teritorijalnog ustroja i političkih institucija, djeluje mnoštvo institucija kroz dekoncentrirane

urede različitoga prostornog obuhvata (školstvo, sudstvo, unutarnji poslovi i sl.) i različito

definiranih prostornih cjelina, na primjer određeno prirodnim resursom za koji je tijelo ili

pravna osoba zadužena (vode, šume, struja i sl.).

Kompleksnost sustava javne uprave Republike Hrvatske proizlazi iz niza nedorečenosti

propisa u provedbenim dijelovima za različite javne politike, nejasnoće vezane uz nadležnosti

za pojedina pitanja i nedovršen proces političke, funkcionalne i fiskalne decentralizacije. Uz

problematiku javne uprave vežu se problemi horizontalne koordinacije među resorima na

nacionalnoj razini, nedefinirane nadležnosti po vertikali državne uprave uključujući

dekoncentrirana tijela na nižim razinama uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave

i pravne osobe s javnim ovlastima s vlastitim sustavima regionalne organizacije poslovanja.

57 Broj gradova povećan je sa 127 na 128, jer je Popovača stekla status grada 2013. godine.

86

Problemi javne uprave s kojima se Republika Hrvatska nosi godinama prepoznata su i u

Izvješću Europske komisije za Hrvatsku 2016. godine gdje je istaknuto nekoliko problema

koji se izravno odnose na upravljanje lokalnim i regionalnim razvojem u Hrvatskoj:

investicijski su planovi poduzeća u državnom vlasništvu za 2015. sveukupno bili znatno

skromniji nego protekle dvije godine. Ti podaci upućuju na nedostatke u strateškom

planiranju ulaganja u nekim poduzećima u državnom vlasništvu. Među preprekama

ulaganjima poduzeća u državnom vlasništvu koje je utvrdio Centar za praćenje poslovanja

energetskog sektora i investicije (CEI) jesu rješavanje pitanja vlasništva, dugački postupci

eksproprijacije imovine, neusklađenost katastra, zemljišnih knjiga i stvarne situacije,

različita administrativna obrada istih pitanja u različitim tijelima javne uprave te

nesigurnost postupaka javne nabave zbog žalbi koje dovode do znatnih zakašnjenja (str.

62)

slabo poslovno i administrativno okruženje također ometa ulaganja poduzeća u državnom

vlasništvu i privatnih korporacija. Štoviše, ulaganja poduzeća u državnom vlasništvu

ometaju nedostaci u strateškom planiranju i koordinaciji (str. 74)

ekstenzivno je opisana problematika vertikalne i horizontalne rascjepkanosti u javnoj

upravi (str.75 i dalje)

sadašnji sustav teritorijalne organizacije uzrokuje velike nejednakosti. Sadašnji ustroj

obilježen je nepotpunom decentralizacijom, u kojoj je tijelima jedinica lokalne samouprave

formalno dodijeljen niz funkcija i odgovornosti, iako se one u velikom dijelu i dalje

financiraju iz središnjeg proračuna. S obzirom na to da je glavni izvor prihoda jedinica

lokalne samouprave porez na dohodak, jedinice iz najmanje razvijenih dijelova Hrvatske

imaju najslabiji financijski kapacitet, što stvara velike regionalne nejednakosti u pružanju

javnih usluga (str. 77)

u Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine opširno se

raspravlja o glavnim slabim točkama sustava javne uprave te predlažu opsežni planovi

reformi. U dokumentu se uviđa da je učinkovitost pružanja javnih usluga i obavljanja

javnih funkcija slaba zbog vrlo rascjepkanog sustava, a posebice na razini lokalnih tijela

vlasti, no također i zbog pretjerane krutosti organizacijskih struktura. U Strategiji se ističe

da je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nekoliko puta povećan broj jedinica lokalne

uprave, što je prouzročilo smanjenje kapaciteta tih jedinica za obavljanje javnih funkcija

(str. 78).

U okviru projekta „Potpora jačanju regionalne i teritorijalne dimenzije u programskim

dokumentima za EU fondove 2014. – 2020.“ izrađena je analiza nadležnosti središnje,

područne (regionalne) i lokalne razine vlasti za provedbu infrastrukturnih i drugih projekata

(MRRFEU, 2014.). 58 Na osnovi prikazanih nadležnosti jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave te središnje države stječe se dojam da u mnogim područjima postoje

preklapanja nadležnosti. Izgradnja infrastrukturnih projekata povjerena je, u pravilu, svim

razinama vlasti, odnosno pojedinoj razini uglavnom nije dodijeljena isključiva nadležnost nad

provedbom određenih infrastrukturnih projekata. Jedinice lokalne samouprave najčešće

nemaju dovoljan ni fiskalni ni administrativni kapacitet za financiranje i provedbu

infrastrukturnih projekata, osobito ne za tako veliki obuhvat projekata kako je to omogućeno

postojećim propisima. Bilo bi poželjno da se točno odrede nadležnosti pojedine razine vlasti

za provedbu konkretnih infrastrukturnih projekata, pri čemu te nadležnosti treba odrediti na

temelju postojećih fiskalnih i administrativnih kapaciteta pojedine razine državne vlasti.

Višim razinama vlasti, osim nadležnosti za provedbu projekata, treba dodijeliti i nadležnost za

58 Dokument se nalazi na mrežnoj stranici Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/djelokrug-1939/eu-

fondovi/financijsko-razdoblje-eu-2007-2013/projekti/projekt-potpora-jacanju-regionalne-i-

teritorijalne-dimenzije-u-programskim-dokumentima-za-eu-fondove-2014-2020/185.

https://razvoj.gov.hr/djelokrug-1939/eu-fondovi/financijsko-razdoblje-eu-2007-2013/projekti/projekt-potpora-jacanju-regionalne-i-teritorijalne-dimenzije-u-programskim-dokumentima-za-eu-fondove-2014-2020/185



87

njihovo planiranje na osnovi objektivnih sadašnjih i procijenjenih budućih potreba kako ne bi

dolazilo do nepotrebnog multipliciranja objekata.

Dionici nacionalne razine vlasti prema resorima

Za potrebe analize dionika na nacionalnoj razini, provedeno je ukupno 27 intervjua i

analiziran je niz strateških razvojnih dokumenata različitih resora. Nakon devet održanih

sastanaka s predstavnicima nacionalnih institucija tijekom prve faze projekta, provedeno je

još 19 sastanaka s predstavnicima ministarstava, tijela državne uprave i javnih poduzeća

tijekom druge faze. Institucije su odabrane na osnovi iskustava međuresorne suradnje i

identificirane buduće potrebe za suradnjom u području regionalne razvojne politike. Nakon

uvodnih orijentacijskih sastanaka utvrđeno je da ovaj način pristupanja ključnim nositeljima

različitih razvojnih politika ima višestruke pozitivne učinke na proces planiranja. Pouka je u

ovom procesu da je dobro u ranoj fazi planiranja senzibilizirati buduće sunositelje razvojnih

mjera i aktivnosti te će se sve strane lakše sporazumjeti u kasnijim fazama izrade Strategije i

kasnijoj provedbi pojedinih aktivnosti. Takav je pristup proaktivan, izgrađujući i daje

dionicima mogućnost da pravodobno reagiraju i aktivno sudjeluju u procesu planiranja. Takav

pristup značajno pridonosi izgradnji osjećaja vlasništva nad procesom koji je nužan uvjet za

uspješnu provedbu strateških dokumenata i planova. Očekuje se da će ovaj pristup omogućiti

bolje sagledavanje institucionalnih kapaciteta, posebice za razvojnu suradnju na različitim

razinama upravljanja.

Predstavnici institucija nacionalne razine članovi su Partnerskih vijeća Kontinentalne i

Jadranske Hrvatske, dok su predstavnici onih institucija koje su identificirane tijekom procesa

planiranja kao potencijalni sunositelji određenih regionalnih razvojnih aktivnosti uključeni u

rad međuresornih tematskih radnih skupina. Pristup radu u radnim skupinama bio je fokusiran

na konkretne teme koje su proizišle iz rasprava na sastancima Partnerskih vijeća.

Decentralizacija u Republici Hrvatskoj

U studiji „Istraživačke podloge za raspravu o prijedlozima mjera za funkcijsku, fiskalnu i

administrativnu reformu i za ostvarivanje ciljeva decentralizacije u Republici Hrvatskoj:

Analiza lokalnih proračuna i ciljevi decentralizacije“, EIZ (2013.) objašnjeno je da

decentralizacija podrazumijeva prenošenje prava na odlučivanje o pitanjima od interesa za

građane s najviše razine državne vlasti na neku nižu razinu. Decentralizacija, dakle, u

političkom smislu, znači slabljenje političke moći središnje države i jačanje moći države na

lokalnoj ili regionalnoj razini, što implicira i veću participaciju građana u donošenju odluka.

Kako bi se mogla provesti decentralizacija u političkom smislu, nužno je da središnja država

dodijeli nižim razinama pravo odlučivanja o određenim pitanjima, odnosno da na njih prenese

nadležnost za određene javne usluge ili funkcije države. To prenošenje nadležnosti na niže

razine vlasti zove se funkcionalna decentralizacija. Niže razine vlasti ne mogu obavljati

poslove koje su joj dane u nadležnost u procesu funkcionalne decentralizacije, ako ne mogu

upravljati lokalnim javnim financijama. Stoga funkcionalna decentralizacija zahtijeva i

fiskalnu decentralizaciju, odnosno prijenos prava na određivanje visine i strukture rashoda te

prava na prikupljanje poreza i određivanje visine poreza na niže razine vlasti.

88

Slika 18. Izdaci jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika

Hrvatska i EU-a

Napomena: * Članice Europske unije bez Bugarske, Cipra, Latvije, Litve, Malte i Rumunjske.

Izvor: OECD, Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

Razina decentralizacije u Hrvatskoj niska je u usporedbi s drugim članicama EU-a (slika 18.).

Udio izdataka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u ukupnim izdacima opće

države iznosio je 2013. godine 13,5 %. Izdaci jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u BDP-u u Hrvatskoj iste su godine iznosili 5,7 %, pa je Hrvatska prema tom

pokazatelju stupnja decentralizacije bila među zemljama s najmanjim stupnjem

decentralizacije u EU-u. Osim niske razine rashoda nad kojima upravljaju JLP(R)S, problem

predstavlja i činjenica da su dominantan izvor sredstva za pokriće tih rashoda porezi, prije

svega porez na dohodak. U Hrvatskoj su regionalne razlike u stopi zaposlenosti i razlike u

visinama dohodaka zaposlenih značajne, što utječe na nejednakost fiskalnog kapaciteta

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financiranje rashoda JLP(R)S

ponajprije porezima, a tek manjim dijelom pomoćima koje proizlaze iz sustava fiskalnog

izravnanja, dovodi do razlika u opskrbljenosti lokalnim javnim dobrima i uslugama u

različitim dijelovima zemlje (slika 19.). Drugim riječima, sustav fiskalnog izravnanja ne

uspijeva bitno utjecati na ujednačavanje regionalne razvijenosti u Hrvatskoj.

89

Slika 19. Porezni prihodi i prihodi od pomoći JLP(R)S u Republici Hrvatskoj, 2002. – 2014.

godine

Izvor: Ministarstvo financija

Fiskalni kapaciteti županija

U Analitičkoj podlozi (MRRFEU, 2015.) predstavljeni su rezultati analize koju su proveli

Bajo, Primorac, Sopek i Vuco (2015.). Analizirali su neto fiskalnu poziciju županija koja

označava razliku ukupnih prihoda i rashoda poslovanja na području županije59. Praćenje neto

fiskalnih pozicija po županijama bitno je za provedbu regionalne politike jer jasno pokazuje

fiskalne kapacitete (sposobnosti prikupljanja prihoda) i potrebe lokalnih jedinica na području

županija.

Ukupni prihodi proračuna opće države od 2011. do 2013. prosječno su se kretali oko 136,4

mlrd. kuna (41,2 % BDP-a), a rashodi oko 156,9 mlrd. kuna (47,4 % BDP-a). U sklopu

proračuna opće države, proračuni svih lokalnih jedinica iznose 15,5 mlrd. kuna, odnosno tek

oko 10 % od proračuna opće države. Stoga se u istraživanju prišlo analizi i rasporedu prihoda

i rashoda proračuna opće države po županijama u iznosu od 129 mlrd. kuna (prema

lokacijskoj pripadnosti po županijama). To su prihodi i rashodi lokalne i središnje države

(državni proračun i izvanproračunski fondovi), prikazani po županijama. Rashodi proračuna

opće države podijeljeni su po razinama vlasti na kojima se troše. Rashodi državnog proračuna

detaljno su podijeljeni oslanjajući se na funkcijsku klasifikaciju. Unutar funkcija prikazane su

pripadajuće organizacijske cjeline (ministarstva, uredi, službe itd.) čiji rashodi najvećim

dijelom pripadaju u navedenu funkcijsku klasifikaciju 60 . Raspodjela rashoda državnog

59 Prihodi koji se prikupljaju na području županije ne podrazumijevaju samo prihode koji se

evidentiraju u proračunima JLP(R)S, već sve prihode koji lokacijski pripadaju području određene

županije (čak i one koji se evidentiraju u proračunu središnje države). Jednako vrijedi i za rashode. 60 Zbog razlika u metodologiji razrade prihodne i rashodne strane proračuna nije moguće jednoznačno

raspoznati neto-učinke po izvorima ili funkcijama – prihodi se ne mogu jednoznačno upariti s

rashodima. Primjerice, na prihodnoj strani se pojavljuju doprinosi od mirovinskog osiguranja, a na

rashodnoj cijeli rashod HZMO-a koji uključuje isplatu mirovina, ali i rashode za zaposlene i

materijalne rashode Zavoda.

90

proračuna po županijama obavljena je detaljnije – po programima tih organizacijskih cjelina.

Osim državnog proračuna, posebna je podjela rashoda obavljena za rashode JLP(R)S-a i

izvanproračunske fondove. Iz analize su isključene pojedine stavke rashoda i izdataka:

rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za subjekte unutar općeg proračuna, izdaci

za financijsku imovinu i zaduživanja, rashodi i izdaci subjekata javnog sektora koji nisu

uključeni u obuhvat opće države. Rashodi JLP(R)S-a analizirani su prema ekonomskoj

namjeni (primjerice naknade zaposlenima, subvencije, pomoći itd.).

Zbog isključivanja stavki povezanih s transakcijama na nefinancijskoj imovini, na prihodnoj i

rashodnoj strani te primitaka od izdataka za financiranje (financijska imovina i zaduživanje),

izračunatu neto fiskalnu poziciju Republike Hrvatske ne treba miješati sa službenom mjerom

viška / manjka proračuna opće države. Najveći udio u rashodima po županijama ima iznos

prosječne mirovine i broja umirovljenika, što se koristi kao ključ za raspodjelu rashoda

Zavoda za mirovinsko osiguranje koji čine 28 % od promatranih rashoda. S udjelom od 17 %

slijede podaci o broju pregleda liječnika (u ordinaciji i u kući) i upućivanja na specijalistički

pregled koji su korišteni za raspodjelu rashoda povezanih sa zdravstvom – Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje, dio Ministarstva zdravstva te program zaštite, očuvanja i unapređenja

zdravlja. Na trećem su mjestu podaci o pojedinačnim stavkama rashoda JLP(R)S (ukupno

14 %). S udjelom od 13 % ukupno promatranih rashoda slijede rashodi koji su po županijama

podijeljeni po ključu broja stanovnika, a odnose se na čak 72 proračunska korisnika

(uglavnom usluge od općega javnog interesa i svih građana poput Vlade Republike Hrvatse,

Hrvatskog sabora, Državnog inspektorata, Ministarstva uprave, Ustavnog suda itd.).

Prosječna je neto fiskalna pozicija na razini Republike Hrvatske pozitivna i iznosi 383 mil.

kuna. Analiza po županijama pokazuje, međutim, zabrinjavajuće rezultate. Od 21 županije,

samo četiri su u razdoblju 2011. - 2013. zabilježile pozitivnu neto fiskalnu poziciju. Najbolju

prosječnu godišnju neto fiskalnu poziciju ima Grad Zagreb (13,7 mlrd. kuna) te Istarska (795

mil. kuna), Primorsko-goranska (731 mil. kuna) i Zagrebačka županija (134 mil. kuna). Ostale

županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije, od čega najslabije imaju Vukovarsko-

srijemska (1,69 mlrd. kuna) i Osječko-baranjska županija (1,67 mlrd. kuna) (vidi Prilog 1. -

tablice 36. - 37.). Metodologijom za lokacijsku klasifikaciju prihoda i rashoda po odabranim

ključevima razrađenom u Institutu za financije moguće je utvrditi neto fiskalni položaj svake

županije (prihodi koji se prikupljaju prema rashodima koji se troše na području pojedine

županije) i pružiti okvir za procjene vladinih politika i reformi usmjerenih prema regionalnom

razvoju, ali i ocijeniti njihov utjecaj na prihode i rashode. Rezultati analize pokazali su

određene neučinkovitosti u postojećem regionalnom ustroju. Takav model regionalnog ustroja

u kojemu se na području većine županija troši više od uplata, nije dugoročno održiv.

U Analitičkoj podlozi predstavljeni su rezultati analize koju je proveo Ekonomski institut,

Zagreb 2013. godine61. Provedeno je istraživanje u kojemu su analizirani prihodi i rashodi

proračuna svih jedinica lokalne samouprave i izračunati fiskalni kapaciteti općina, gradova i

županija u 2011. godini. Analize su pokazale značajne razlike u fiskalnim kapacitetima

županija, gradova i općina, i to i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna. Županije imaju

daleko manji fiskalni kapacitet mjeren prosječnom razinom ukupnih prihoda i ukupnih

rashoda po stanovniku od gradova i općina. Također se može primijetiti velika ovisnost

županija, gradova i općina o primljenim pomoćima koji su im nužni za pružanje javnih

usluga. Prosječno su županije u 2011. godini ostvarivale 455 kuna, gradovi 3.050 kuna, a

općine 2.323 kune po stanovniku prihoda bez pomoći. Takve razine prihoda bez pomoći bile

61 Ekonomski institut, Zagreb (2013.): Istraživačke podloge za raspravu o prijedlozima mjera za

funkcijsku, fiskalnu i administrativnu reformu i za ostvarivanje ciljeva decentralizacije u Republici

Hrvatskoj: Analiza izvršenja lokalnih proračuna i ciljevi decentralizacije

91

su 2011. godine dovoljne za financiranje: 45,9 % ukupnih rashoda ostvarenih u županijama;

83,4 % ukupnih rashoda ostvarenih u gradovima; te 77,3 % ukupnih rashoda ostvarenih u

općinama.

Iskustva izrade županijskih razvojnih strategija

U kontekstu pokretanja procesa uspostave i jačanja administrativnih i institucionalnih

kapaciteta za strateško planiranje i upravljanje regionalnim razvojem kako na nacionalnoj

tako i na regionalnoj razini, donesen je Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i

načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija62 (u daljnjem tekstu: Pravilnik), koji je

predstavljao osnovu za pokretanje sustavnog procesa programiranja odnosno izrade strateških

razvojnih dokumenata na županijskoj razini. Na temelju postavljenih zakonskih okvira 2009.

godine, u svim županijama u Republici Hrvatskoj izrađena je prva generacija županijskih

razvojnih strategija za razdoblje 2011. - 2013. Proces izvještavanja o provedbi politike

regionalnog razvoja na županijskoj razini prema MRRFEU-u pokrenut je 2012. godine. Na

osnovi informacija iz izvješća za razdoblje 2011. - 2015. godine županije su izdvojile sljedeće

probleme i izazove u provedbi ŽRS-a:

nedostatna financijska sredstva i neizvjesna financijska perspektiva s obzirom na to da su

tijekom izvještajnih razdoblja zabilježeni mnogobrojni negativni trendovi u pogledu

brojnih makroekonomskih pokazatelja. Višegodišnja recesija, zajedno s rastućom

inflacijom pridonijela je izazovima u realizaciji ciljeva postavljenih unutar ŽRS-a. Nadalje,

smanjenje prihoda državnog proračuna, manjak u državnom proračunu kao i pad kredita

poslovnih banaka doveo je do smanjenja raspoloživih financijskih sredstva i do rasta

nelikvidnosti. Sukladno tome, zabilježene su poteškoće u provedbi određenih projekata i

projektnih aktivnosti;

nepostojanje zakonske obaveze za izvještavanjem izravno uključenih dionika u provedbu

ŽRS-a (JLP(R)S, ustanove, organizacije, institucije) te ključnih dionika u privatnom i

nevladinom sektoru;

nedovoljno poznavanje procesa strateškog planiranja od strane glavnih dionika uključenih

u proces s obzirom na to da jedinice lokalne samouprave te javne institucije nisu u

dovoljnoj mjeri bile upoznate sa strateškim planiranjem ni samim sadržajem ŽRS-a koja bi

trebala predstavljati ishodišni dokument razvoja, što je rezultiralo neusklađenošću

razvojnih planskih dokumenata. Uočena je potreba za dodatnom edukacijom dionika te

nositelja provedbe ŽRS-a na području strateškog programiranja;

nepovezivanje proračuna sa strateškim dokumentima (ŽRS, planovi ukupnog razvoja JLS-

a, akcijski planovi i sl.), odnosno izvršenje proračuna s provedbom mjera strateških

dokumenata. Problemi su se prije svega odnosili na nepostojanje propisanog sustava

planiranja, tj. obaveze planiranja proračuna za JLP(R)S u skladu sa ŽRS-ima, odnosno

akcijskim planom ŽRS-a;

nemogućnost utvrđivanja rezultata temeljenih na pokazateljima. Razvojni učinci

provedenih mjera nisu se mogli kvalitetno i jednoobrazno mjeriti ni iskazati jer nisu bili

jasno definirani isti pokazatelji za iste aktivnosti (stoga je vrlo teško iskazati djelovanje

provedenih mjera u realnom sektoru), a uz to su svaki JLS i ostali dionici razvoja vodili

različite evidencije;

administrativne prepreke u provedbi ŽRS-a - riječ je o birokracijskim poteškoćama

prilikom pribavljanja potrebnih odobrenja, dozvola i potvrda za pokretanje određene

investicijske aktivnosti. Administrativna neučinkovitost zajedno s nedostatnim i

neprikladnim informiranjem o otvorenim nacionalnim, europskim i međunarodnim

62 Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih

strategija (NN 53/10)

92

natječajima za financiranje i/ili sufinanciranje projekata, pridonijelo je poteškoćama u

ostvarenju ciljeva ŽRS-a.

Upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave63

Potkraj 2014. godine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upravljale su i

raspolagale s 22.425 poslovnih prostora površine 3.613.966 m², 18.371 stanom površine

933.762 m² i s građevinskim zemljištem površine 338.174.458 m² te su na temelju upravljanja

i raspolaganja tim nekretninama od 2012. do 2014. godine ostvarile prihode u visini

2.811.466.915,00 kn (detaljniji podaci po županijama dani su u Prilogu 1. - tablice 38. – 40.).

Državni ured za reviziju ocijenio je upravljanje i raspolaganje nekretninama učinkovitim za

sedam županija (Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Primorsko-goransku,

Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebačku), 19 gradova (Buzet, Čakovec,

Duga Resa, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatija, Ozalj, Prelog, Senj,

Slavonski Brod, Slunj, Umag-Umago, Vinkovci, Virovitica i Zaprešić) i šest općina

(Domašinec, Kotoriba, Nedelišće, Orehovica, Rakovica i Sveti Martin na Muri). U slučaju

preostale 541 lokalne i područne (regionalne) jedinice, raspolaganje i upravljanje

nekretninama ocijenjeno je neučinkovitim.

Revizijom učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave je, između ostalog, utvrđeno da jedinice lokalne samouprave ne

raspolažu podacima o stvarnom stanju imovine kojom upravljaju i raspolažu ili bi trebale

upravljati i raspolagati i da nisu uspostavile registar imovine. Utvrđeno je da jedinice lokalne

samouprave nisu definirale namjenu nekretnina kojima upravljaju i raspolažu te da ne vode

evidenciju o prihodima i rashodima ostvarenim na temelju upravljanja i raspolaganja

nekretninama po svakoj jedinici nekretnine. Dodatno, revizijom je ustanovljeno da jedinice

lokalne samouprave nisu donijele strategiju upravljanja i raspolaganja nekretninama, godišnji

plan upravljanja i raspolaganja te da nisu propisale način izvještavanja o njihovom ostvarenju.

Nadalje, prilikom stjecanja nekretnina nisu obavljene analize s ciljem utvrđivanja ekonomske

opravdanosti odabranog oblika stjecanja nekretnine te mogućnosti korištenja postojećih

nekretnina jedinica lokalne samouprave. Tako je krajem 2014. godine čak 3.473 poslovna

prostora i 1.979 stanova bilo izvan upotrebe i nije poduzeto dovoljno radnji za njihovo

stavljanje u funkciju. Provedenom revizijom ustanovljeno je kako su pojedini poslovni

prostori davani u zakup bez provedbe postupka javnog natječaja i bez zaključivanja ugovora o

zakupu. S pojedinim korisnicima stanova nisu zaključeni ugovori o najmu i nije obračunavana

i naplaćivana najamnina. Utvrđeno je da jedinice lokalne samouprave nisu propisanim

procedurama detaljno utvrdile postupke i aktivnosti u vezi s upravljanjem i raspolaganjem

nekretninama.

S ciljem povećanja učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama, Državni ured

za reviziju navodi u Izvješću niz preporuka usmjerenih na uklanjanje utvrđenih slabosti i

propusta u sustavu upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne samouprave:

63 Cjelovitost podataka o nekretninama na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

normativno uređenje upravljanja i raspolaganja nekretninama i ocjena učinkovitosti upravljanja

nekretninama detaljno su prikazani u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i

raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Državnog ureda za

reviziju (2016.). Revizija je obuhvaćala poslovanje nekretninama (poslovni prostori, stanovi i

građevinska zemljišta) u svim lokalnim i regionalnim jedinicama u Republici Hrvatskoj od 2012. do

2014. godine.

93

jedinice lokalne samouprave moraju biti upoznate sa stvarnim stanjem imovine kojom

upravljaju i raspolažu, upravljati i raspolagati nekretninama u skladu sa zakonima i drugim

propisima te provjeravati upis vlasničkih prava u zemljišnim knjigama

sva imovina za koju su riješeni imovinskopravni odnosi mora se popisati u poslovnim

knjigama i iskazati u financijskim izvještajima, dok je za imovinu za koju nisu riješeni

imovinskopravni odnosi nužno započeti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i

evidentiranje u poslovnim knjigama; jedinice lokalne samouprave moraju nad

nekretninama koje im pripadaju pokrenuti postupak upisa prava vlasništva u svoju te

uskladiti podatke u zemljišnim knjigama i katastru

registar imovine valja se ustrojiti i na način i s podacima propisanim za registar državne

imovine, kako bi se osigurali podaci o cjelokupnoj imovini s kojom raspolažu jedinice

lokalne samouprave te stvorili osnovni preduvjeti za učinkovito upravljanje i raspolaganje

nekretninama i za donošenje planskih dokumenata

prema Izvješću potrebno je i utvrditi namjenu nekretnina s kojim jedinica lokalne

samouprave upravlja i raspolaže te ustrojiti evidenciju o ostvarenim prihodima i rashodima

od upravljanja i raspolaganja nekretninama po svakoj jedinici nekretnine kako bi se mogla

utvrditi i pratiti učinkovitost upravljanja i raspolaganja nekretninama

jedinice lokalne samouprave svakako bi trebale donijeti strategiju upravljanja i

raspolaganja nekretninama, koja će sadržavati definirane srednjoročne ciljeve i smjernice

upravljanja i raspolaganja (uz uvažavanje gospodarskih i razvojnih interesa jedinice

lokalne samouprave) te godišnji plan s kratkoročnim ciljevima i smjernicama upravljanja i

raspolaganja nekretninama; s tim povezano potrebno je i propisati način izvještavanja o

upravljanju i raspolaganju nekretninama, odnosno o ostvarenju strategije i plana

upravljanja i raspolaganja

Izvješće također daje naputak jedinicama lokalne samouprave prema kojemu stjecanju

nekretnina treba prethoditi analiza ekonomske opravdanosti odabranog oblika stjecanja

nekretnine, a koja bi, između ostalog, ispitala mogu li se djelatnosti zbog kojih se kupuju

nekretnine odnosno uzimaju u zakup obavljati koristeći se postojećim nekretninama

jedinice lokalne samouprave (za poslovne prostore i stanove koji nisu u funkciji bilo bi

potrebno poduzeti aktivnosti za njihovo stavljanje u funkciju prema utvrđenoj namjeni)

prije gradnje nekretnina nužno je riješiti imovinskopravne odnose i utvrditi ukupnu

vrijednost ulaganja s izvorima financiranja te osigurati potrebna financijska sredstva

potrebno je donijeti odnosno doraditi pisane procedure vezane uz poslove upravljanja i

raspolaganja nekretninama te ovlasti i nadležnosti zaposlenika za obavljanje i kontrolu

navedenih poslova kako bi se unaprijedilo njihovo obavljanje.

SWOT analiza regionalnog razvojnog upravljanja

SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE – SNAGE (SVE REGIJE

REPUBLIKE HRVATSKE)

o Iskustvo i motiviranost djelatnika lokalne i područne (regionalne) samouprave i potpornih

institucija u pripremi i provedbi projekata

o Dobra suradnja JLS-a i županija te kvalitetna koordinacija razvojnih dionika (LAG, LRA,

poduzetnički centri, inkubatori)

o Regionalni koordinatori dobro povezuju razvojne dionike

o Dobra vertikalna suradnja regionalnih koordinatora i MRRFEU-a

o Iskustvo u strateškom planiranju na regionalnoj razini i vidljiv napredak u razvojnom

planiranju – ŽRS.

SWOT REGIONALNO RAZVOJNO

UPRAVLJANJE – SNAGE (KH)


UPRAVLJANJE – SNAGE (JH)

Ojačani razvojno-upravljački kapaciteti Dobra komunikacija županijskih uprava i

94

regionalnih koordinatora i drugih ključnih

dionika vezano za pripremu i provedbu EU

projekata

Ojačani financijski kapaciteti u uvjetima

kada je u provedbi više projekata (županije

u istočnom dijelu Hrvatske)

Bolja informiranost o EU fondovima

Međusobno usklađeno djelovanje

regionalnih koordinatora županija

Razvijena partnerstva i međuinstitucionalna

suradnja.

regionalnih koordinatora

Sinergija akademske zajednice s JLS-

ovima i potpornim institucijama

Identificirane razvojne potrebe u

regionalnim i lokalnim dokumentima

Dobra iskustva u projektima

prekogranične suradnje.

SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE – SLABOSTI (SVE REGIJE

REPUBLIKE HRVATSKE)

o Nedovoljna koordinacija i preklapanje ingerencija institucija na lokalnoj i regionalnoj

razini

o Nedostatak sustavnog upravljanja ljudskim potencijalima

o Nedovoljno razvijeni ljudski kapaciteti lokalne i regionalne samouprave u pripremi i

provedbi razvojnih projekata

o Nedovoljna suradnja javnog, privatnog, znanstvenog sektora i sektora civilnog društva u

planiranju razvoja te nedostatak multidisciplinarnog pristupa pripremi razvojnih projekata

o Nedovoljno razvijeni kapaciteti strateškog planiranja i upravljanja na lokalnoj i regionalnoj

razini

o Nedovoljno razvijena praksa u vođenju programske klasifikacije u proračunima JLP(R)S-a,

što otežava usklađivanje strateških dokumenata i proračuna

o Vrlo slabi fiskalni kapaciteti JLS-a i nedostatak financijskih sredstava za pripremu

tehničke dokumentacije projekata, problemi s financijskim upravljanjem projekata

o Neusklađenost investicijskih planova javnih poduzeća, razvojnih planova županije i JLS-a

o Neprimjereni kriteriji i nedosljednost u alokaciji sredstava za razvojne projekte

o Baze projekata na regionalnoj i lokalnoj razini nisu dovoljno popunjene projektima

spremnim za financiranje

o Nedostatno razvijena primjena IKT-a u radu JLP(R)S-a

o Nedovoljno razvijeni kontrolni mehanizmi za potrebe učinkovitog nadzora JLP(R)S-a nad

poduzećima u vlasništvu, osobito u dijelu dodjele subvencija, transfera, pomoći i sl.

o Nekoordinirano upravljanje prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima.


UPRAVLJANJE – SLABOSTI (KH)


UPRAVLJANJE - SLABOSTI (JH)

Nedostatak menadžerskih znanja i vještina

čelnika / ključnih dužnosnika, donositelja

odluka JLP(R)S-a

Nema redovite horizontalne

međužupanijske koordinacije regionalnih

koordinatora

Nedovoljno razvijeno upravljanje rizicima

na lokalnoj razini (primjer elementarne

nepogode)

Izražen utjecaj političkih struktura na

razini stručnog djelovanja.

Nepostojanje zasebnog indeksa

razvijenosti za otoke posebice s obzirom

na razvojne i fizičke posebnosti

Jadranska regija nije uspjela realizirati niti

jedan zajednički razvojni projekt

Nedovoljna participacija i zainteresiranost

javnosti o strateškom planiranju

Predugi i nepotrebno složeni

administrativni postupci javnih institucija.

95

SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE – PRILIKE (SVE REGIJE

REPUBLIKE HRVATSKE)

o Novi zakonski okvir o regionalnom razvoju omogućuje bolju suradnju JLS-a i središnje

vlasti te bolje planiranje

o Zakonski propisano trogodišnje planiranje proračuna potiče jačanje srednjoročne razvojne

perspektive

o Mogućnosti financiranja razvojnih aktivnosti i projekata kroz EU fondove, programe

zajednice i:

- nove financijske instrumente (JASPERS i sl.)

- ITU mehanizam za urbani razvoj nakon uspostave urbanih aglomeracija i urbanih područja

prema ZRRRH-u

- programe transnacionalne i prekogranične suradnje hrvatskih regija i regija susjednih država

o Zapošljavanje dodatnih ljudi na projektima

o Uspostava Središnje elektroničke baze razvojnih projekta Republike Hrvatske (SEBRP)

omogućit će učinkovitije planiranje, provedbu i praćenje provedbe politike regionalnog

razvoja

o Mogućnost pripreme projekata na hrvatskom jeziku

o E-savjetovanje - prilika za utjecanje na zakone, propise i strategije

o Aktiviranje državne imovine u funkciji lokalnog i regionalnog razvoja – revitalizacija kroz

projekte

o Novi propisi - Zakon o proračunu i Zakon o sustavu unutarnjih kontrola omogućuju bolje

upravljanje rizicima

o Državna poduzeća svojim strateškim planiranjem sudjeluju u regionalnom razvoju

o Definiranje strateškog usmjerenja upravljanja prirodnim resursima (Hrvatske vode,

Hrvatske šume, HEP)

o Unaprjeđenje sustava upravljanja kritičnom infrastrukturom (DUZS, novi propisi vezani uz

npr. protu-poplavne kanale, skladišta za obvezne rezerve naftnih derivata i sl.) – novi

propisi.


UPRAVLJANJE – PRILIKE (KH)


UPRAVLJANJE - PRILIKE (JH)

Nisu istaknute regionalno specifične prilike, već su sistemske prirode i odnose se na

cjelokupno područje Republike Hrvatske.

SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE – PRIJETNJE (SVE REGIJE

REPUBLIKE HRVATSKE)

o Administrativni kapaciteti na nacionalnoj razini nisu dostatni za korištenje EU fondova za

financiranje infrastrukturnih projekata

o Nedostatak sustava financiranja regionalnih koordinatora od strane države

o Nedovoljna vertikalna i horizontalna komunikacija; nedovoljna međuresorna komunikacija

na nacionalnoj razini

o Nedostatna koordinacija nacionalnih tijela zaduženih za razvoj i regionalnih koordinatora,

npr. određivanje i donošenje dugoročnih prioriteta bez sudjelovanja JLP(R)S-a

o Visok stupanj centralizacije u donošenju strateških odluka / projekata

o Nedostatak komunikacije i razvojne suradnje uprava nacionalnih parkova i općina, gradova

i županija u čijem su prostoru

o Baze projekata na nižim upravnim razinama nisu usklađene na nacionalnoj razini

o Nejasno razlikovanje regionalnih i nacionalnih razvojnih projekata

o Pravna nesigurnost zbog čestih zakonskih izmjena te administrativna zahtjevnost novih

propisa donesenih bez procjene učinaka propisa, otežana realizacija projekata zbog

složenog zakonodavstva

o Nedorečenost zakona o korištenju / upravljanju prirodnim resursima (mogućnosti i zabrane

96

nisu jasno definirane) te dodatni postupci uvjetovani zaštitom prirodne i kulturne baštine

usporavaju projekte i poskupljuju provedbu

o Projekti financirani iz državnog proračuna ne slijede u cijelosti proračun projekta

o Izostanak kontrolnih mehanizama u provedbi razvojnih projekata, što otvara prostor za

korupciju i ekonomsku štetu za društvo u cjelini

o Postojeći izvori financiranja projekata nisu dovoljno dostupni zbog naglašenog problema

garancija / jamstava

o Nedovoljna sredstva za financiranje projekata civilnog sektora i svih sektora koji sudjeluju

u prekograničnim i transnacionalnim programima

o Centralizacija sredstava i ovisnost o nacionalnim izvorima financiranja sprječava

odgovarajući razvoj javnih usluga u području obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi na

lokalnoj razini

o Složenost i sporost decentralizacije stvara neizvjesnost u planiranju 3-godišnjih proračuna

za pojedine decentralizirane funkcije (vatrogastvo)

o Netransparentan tijek informacija o formalnim obvezama i mogućnostima JLP(R)S-a

o Dugotrajan i složen postupak javne nabave

o Nedostatak i neprimjerenost kriterija alokacije sredstava za razvojne projekte

o Nedostatak službenih statističkih podataka za lokalnu i regionalnu razinu, nedostupnost

javnih podataka

o Potencijalne sigurnosne prijetnje - negativni utjecaj na turizam

o Nedovoljno održavanje kanala, jaruga i jaraka;

o Zastarjela metodologija procjena šteta; nefunkcionalna aplikacija prijave šteta u

poljoprivredi izazvanih elementarnim nepogodama te nedostatak kulture upravljanja

kritičnom infrastrukturom

o Otežano novo zapošljavanje u javnom sektoru zbog zakonskih ograničenja

o Indeks razvijenosti ne uzima u obzir unutar županijske razvojne razlike te je izrazita

razlika između Grada Zagreba i ostalih hrvatskih regija.


UPRAVLJANJE – PRIJETNJE (KH)


UPRAVLJANJE - PRIJETNJE (JH)

Statističke regije (NUTS 2) neprihvatljive

istočnom dijelu Kontinentalne Hrvatske

zbog „efekta glavnog grada“ na zajedničke

razvojne pokazatelje

Državne potpore: složen sustav i

nepravedna raspodjela državnih potpora

po regijama.

Neusklađenost nacionalnih propisa

(ribarstvo i ruralni razvoj) sa zahtjevima

razvojnih programa i projekata.

2.7. Nove koncepcije za lokalni i regionalni razvoj Republike Hrvatske

Tijekom analize stanja, a posebno tijekom SWOT radionica, spomenute su različite

novije, inovativne, razvojne koncepcije i pristupi. One predstavljaju razvojne prilike za

hrvatske regije, gradove i općine. Kako su trenutačna iskustva, informacije i statistike koje bi

se mogle prikupiti i obraditi na razini Republike Hrvatske, županija i lokalnih jedinica još

uvijek relativno ograničeni, analitički je dio Strategije dopunjen njihovim kratkim opisima u

nastavku. Svrha ovog dijela analize je integracija novih prilika u mjere kao i buduće

aktivnosti, programe ili projekte. Riječ je uglavnom o integrativnim razvojnim koncepcijama i

pristupima iz međunarodne razvojne prakse pa ih svakako treba istražiti, testirati i prevesti u

hrvatski razvojni kontekst. Određena iskustva u vezi s pojedinim pitanjima postoje na

projektnoj razini, ali ih treba jasno identificirati i pokrenuti procese transfera znanja i

spoznaja. Osim toga, te će nove koncepcije i trendovi zahtijevati spremnost za usvajanje

97

novih znanja i vještina. U nastavku su istaknute i ukratko predstavljene ponajprije

integrativne razvojne koncepcije i pristupi lokalnom i regionalnom razvoju koji postaju sve

popularnijima u EU-u i Republici Hrvatskoj, no potrebno je još vremena i prakse kako bi se

stekla značajnija iskustva i mogli procijeniti razvojni učinci.

Pristup razvoju utemeljen na mjestu (engl. place-based development approach) predstavio je

Fabrizio Barca (2009.) 64 . Kao začetnik nove paradigme lokalnog i regionalnog razvoja

naglašava identifikaciju i mobilizaciju unutarnjih potencijala, to jest sposobnosti mjesta da

rastu oslanjajući se na vlastite resurse, a posebice ljudske potencijale i inovativne kapacitete.

Cilj je tomu pristupu razviti lokalni osjećaj vlasništva nad strategijom kako bi mogli iskoristiti

neiskorišteni gospodarski potencijal u svim regijama, što predstavlja osnovu za strategije

održivog razvoja i ostvarivanje ljudskog blagostanja. Takvi procesi zahtijevaju snažne i

prilagodljive lokalne institucije, kao što su regionalne razvojne agencije. Istodobno, takvi

pristupi zahtijevaju uključivanje širokog raspona dionika i mehanizme za prepoznavanje

resursa u lokalnom gospodarstvu koji mogu biti osnova za lokalne strategije rasta.65

Kružno gospodarstvo razvojna je koncepcija koja predstavlja svojevrsnu alternativu

istrošenom modelu linearnoga gospodarstva vođenog načelima ,,uzmi, izradi, konzumiraj,

baci'' i nova je uzdanica EU-a za pametan, održiv i uključiv rast. Temeljne postavke takva

sustava obilježava težnja prema učinkovitom korištenju, recikliranju i ponovnom korištenju

resursa kako bi se ograničili negativni ekološki otisci europskoga gospodarstva, ali ujedno i

smanjili troškovi u gospodarskim aktivnostima s ciljem gospodarskog rasta. Kružno

gospodarstvo industrijski je sustav koji će imati različite posljedice za različite europske

regije. Ekoinovacije koje potiču prijelaz, javljaju se i različito se šire na različitim lokacijama.

Regionalna perspektiva bila je jedna od najmanje istraženih perspektiva tog pomaka prema

novom ekonomskom modelu. Prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo prikazuje slika 20.

Slika 20. Od linearnog prema kružnom gospodarstvu

Izvor: HRPSOR, 2015.

64 Barca, Fabrizio (2009.) An Agenda for a reformed Cohesion Policy. A Place-based approach to

meeting European Union challenges and expectations. Brussels: DG Regio, European Commission. 65 Tomaney, John, (2010.) Place-based approaches to regional development: global trends and

Australian implications, Centre for Urban and Regional Development Studies, Newcastle University

(UK) Institute of Regional Studies, Monash University, A report for the Australian Business

Foundation.

98

Postoje razne aktivnosti kojima se regije mogu upustiti u potpori kružnom gospodarstvu.

Regionalne i lokalne vlasti imaju na raspolaganju brojne alate kako bi podržale pomak prema

kružnom gospodarstvu. 66

Otpornost regija (engl. resilient regions) razvojna je koncepcija koja se nastavlja na

koncepciju održivog razvoja. Biti otporan postalo je itekako bitno otkako je globalna kriza

pokazala svoju snagu i moć, šireći (uglavnom) negativne učinke u gospodarstvima velikog

broja zemalja u svijetu. U regionalnoj ekonomici izraz regional resilience označava otpornost

regija na različite vrste izvanjskih šokova. Prevladava percepcija da su globalizacijski procesi

učinili regije, mikroregije pa i pojedina mjesta podložnijim različitim utjecajima. Zašto neke

regije uspijevaju prebroditi nepovoljne ekonomske okolnosti i održati visoku kvalitetu života

ljudi koji u njoj žive, dok drugima to ne uspijeva? To pitanje treba sagledati iz perspektive

različitih disciplina i regionalnih promjena, preispitati značenje termina regija te uzeti u obzir

vrijeme, prostor, institucije i razvojne dionike.

Zeleni gradovi usmjereni su na unaprjeđenje urbanog okoliša i razvoja u smjeru zdravih i

održivih područja za življenje. To su gradovi koji nastoje poboljšati kvalitetu života svojih

građana i smanjenjem utjecaja na globalni okoliš, podizanjem / postavljanjem visokih

standarda u okolišu s ciljem ostvarenja zelenije budućnosti. Economist Intelligence Unit (u

suradnji sa Siemens-om) razvio je metodologiju mjerenja indeksa zelenoga grada (Green City

Index). Gradovi obuhvaćeni mjerenjem indeksa neovisno su odabrani prema veličini i

važnosti (uglavnom glavni gradovi, središta velikog broja stanovnika ili poslovna središta),

kako bi se osigurala vjerodostojnost i usporedivost. U izračun indeksa ulazi otprilike 30

pokazatelja svrstanih u osam do devet kategorija ovisno o regiji i dostupnosti podataka.

Pokazatelji se odnose na emisiju ugljičnog dioksida, energiju, zgrade / građevine, korištenje

zemljišta, transport, vodu i zdravstvo, gospodarenje otpadom, kvalitetu zraka i upravljanje

okolišem (oko polovine pokazatelja su kvantitativni, uobičajeno prikupljeni iz službenih

javnih izvora). Od hrvatskih gradova u izračun vrijednosti indeksa ušao je Zagreb te je u

ukupnom poretku na 26.-om mjestu od 30 europskih gradova obuhvaćenih indeksom67.

Pametan grad usmjeren je na razvoj grada visoke kvalitete ljudskog života i pozitivan odnos

prema prirodnoj okolini. Pametni grad definira se i kao grad koji zadovoljava svim potrebama

svojih građana u potpunosti i učinkovito, u skladu sa standardima ili iznad standarda i ciljeva

koje postavljaju lokalni, nacionalni i međunarodni standardi održivosti. Građani sa svojom

kreativnošću, znanjem i vještinama, zajedno s umreženom gradskom infrastrukturom te

uslugama usmjerenim prema korisniku, predstavljaju glavne prednosti suvremenih gradova u

kontekstu postizanja gospodarskog rasta i bolje kvalitete života 68 . Cilj je izgradnje

pametnoga grada poboljšanje kvalitete života uporabom tehnologije kako bi se poboljšala

učinkovitost pružanja usluga i zadovoljavanje potreba stanovnika. IKT omogućuje gradskim

službenicima izravno komunicirati s lokalnom zajednicom i službama zaduženima za gradsku

infrastrukturu kako bi se pratila zbivanja u gradu, razvoj grada te omogućila bolja kvaliteta

66 Više o kružnoj ekonomiji vidi Circular Economy Strategy http://ec.europa.eu/environment/circular-

economy/index_en.htm; HRPSOR, Gospodarstvo i održivost, ožujak 2015. godine

http://www.hrpsor.hr/admin/uploads/article/files/gio_41_web.pdf; Thematic paper „Regions in

transition towards a circular economy“, 2014. https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regional-

innovation-

monitor/sites/default/files/report/RIM%20Plus_Circular%20Economy_Thematic_Paper%204.pdf 67 Osim pametnih i zelenih gradova, u literaturi se spominju i zdravi gradovi. U Hrvatskoj postoji

Hrvatska mreža zdravih gradova koja okuplja više od 20-ak gradova i županija koji provode projekte i

aktivnosti vezane za unaprjeđenje zdravlja pojedinca i društva u cjelini. 68 Izvor (http://lider.media/smartcities-2016/, pristupljeno 24. lipnja 2016. godine)

http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/index_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/index_en.htm

http://www.hrpsor.hr/admin/uploads/article/files/gio_41_web.pdf

https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regional-innovation-monitor/sites/default/files/report/RIM%20Plus_Circular%20Economy_Thematic_Paper%204.pdf



99

života. Postoje i koncepcije slične koncepciji pametnoga grada pod nazivima digitalni grad,

fleksibilni grad, informatički grad, inteligentni grad, grad utemeljen na znanju, telegrad i sl.

Socijalna inovacija je novo rješenje nekoga društvenog problema djelotvornije, učinkovitije,

održivije ili naprosto bolje od postojećeg rješenja. Novo rješenje donosi korist društvu u

cjelini, a ne pojedincima osobno69. Socijalne inovacije mogu se definirati kao nove ideje

(proizvodi, usluge, modeli) koje istodobno zadovoljavaju potrebe društva i stvaraju nove

odnose i suradnju. Takve se inovacije smatraju dobrima za društvo i omogućuju veće

uključivanje društva u pružanje socijalnih usluga70. Obilježava ih sposobnost odgovaranja na

potrebe društva koje tradicionalne javne politike ne uspijevaju riješiti; osnaživanje skupina i

pojedinaca te spremnost na promjene društvenih odnosa. Socijalnim inovacijama povećava se

kvaliteta socijalnih usluga i troškovna učinkovitost te nude istovjetni ili čak napredniji ishodi

unatoč značajnim proračunskim ograničenjima. Mogu se pojavljivati unutar države, profitnog

i neprofitnog sektora ili u institucionalnim i sektorskim međuprostorima. Često su rezultat

socijalnih i političkih izazova koje promiču socijalni pokreti i koji se bave (po)micanjem

socijalnih, političkih i mentalnih barijera, izgradnjom identiteta zajednica, mobilizacijom i

društveno-političkim akcijama. Prepoznato je da društva s niskom razinom povjerenja i

niskom razinom socijalnog kapitala teško uvode i primjenjuju inovacije. U njima nema

prostora za raspravu o socijalnim inovacijama i postoji strah od socijalnih inovacija kao što su

strah od gubitka moći, položaja, utjecaja u društvu i sl. Novija interdisciplinarna istraživanja

upozorila su na važnost ove teme za održivi lokalni i regionalni razvoj.

Kulturne i kreativne industrije (KKI) jedan su od najdinamičnijih sektora gospodarstva EU-a.

Značenje KKI-ja potvrđuje i podatak da izravno ili neizravno zapošljava oko 7 milijuna ljudi

odnosno 3,3 % aktivnog stanovništva EU-a te čine 4,2 % bruto domaćeg proizvoda (Ernst i

Young, 2014). Na važnost kreativne i kulturne ekonomije u Hrvatskoj71 ukazuju podaci prema

kojima KKI sektor u ukupnom BDP-u hrvatskoga gospodarstva sudjeluje s 2,3 % (2012.) te

čini 8,9 % ukupne zaposlenosti (124.304 zaposlene osobe u 2014. godini, što uključuje

zaposlene u sektoru KKI te zaposlene u kreativnim i kulturnim zanimanjima u ostatku

gospodarstva). KKI je na razini politika EU-a prepoznat kao jedan od pokretača društvene i

teritorijalne kohezije, kreativnosti i inovacija, s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak

ekonomije i društva u cjelini. Sektor je prepoznat u Strategiji Europa 2020 te u skladu s time

Europska komisija surađuje s nacionalnim, regionalnim i gradskim vlastima kako bi se

međusobno razmijenili primjeri najbolje prakse u kulturnom i regionalnom razvoju.

Financiranje regija i gradova dostupno je putem brojnih EU programa, uključujući i potporu

kulturi u regionalnom razvoju (EFRR, ESF, Creative Europe).

Brendiranje regija i lokalnih jedinica može pomoći u rješavanju problema vezanih uz

otežani razvoj određenih područja Hrvatske zbog nedovoljnih ulaganja, nedostatka

obrazovane radne snage koja ima potrebne kvalifikacije i kompetencije za razvoj određene

djelatnosti. Privlačenju i zadržavanju investitora i talentiranih pojedinca te posjetitelja uvelike

može pridonijeti brendiranje regije odnosno jedinice lokalne samouprave. Ono se odnosi na

stvaranje i predstavljanje imidža po kojemu je ta regija specifična i drukčija od drugih prema

69 Stanford Graduate School of Business, https://www.gsb.stanford.edu/faculty-research/centers-

initiatives/csi/defining-social-innovation, (pristupljeno 20. rujna 2015. godine) 70 Robin Murray, Julie Caulier-Grice i Geoff Mulgan, 2010, The Open Book of Social Innovation,

London: The Young Foundation i NESTA, http://youngfoundation.org/wp-

content/uploads/2012/10/The-Open-Book-of-Social-Innovationg.pdf 71 Sektor KKI sastavljen je od 12 podsektora: muzeji, knjižnice i baština; umjetnost; glazba i

izvedbene umjetnosti; dizajn; film; fotografija; zanati (umjetnički obrti); arhitektura; računalni

programi, igre i novi mediji, elektronički mediji; izdavaštvo te oglašavanje i tržišno komuniciranje.

https://www.gsb.stanford.edu/faculty-research/centers-initiatives/csi/defining-social-innovation

https://www.gsb.stanford.edu/faculty-research/centers-initiatives/csi/defining-social-innovation

http://youngfoundation.org/wp-content/uploads/2012/10/The-Open-Book-of-Social-Innovationg.pdf

http://youngfoundation.org/wp-content/uploads/2012/10/The-Open-Book-of-Social-Innovationg.pdf

100

ciljnoj publici. U konačnici, njegov je rezultat poboljšanje standarda i kvalitete života

stanovništva na tom području. U brendiranju regije, odnosno lokalne jedinice, poruke se

komuniciraju različitim skupinama ciljne publike koja obuhvaća međunarodne investitore i

investitore iz drugih gradova i regija, poslovne i turističke posjetitelje te pojedince koje se želi

privući za doseljavanje na to područje. Prepoznatljiv imidž i identitet određenog područja

stvara osnovu za plasiranje na tržište prepoznatljivih proizvoda i njihovu bolju prodaju.

Zelena ekonomija / zeleno gospodarstvo je gospodarstvo kojemu je cilj smanjiti rizike po

okoliš i oskudice resursa te ublažiti klimatske promjene. Smatra se da, za razliku od

klasičnoga gospodarstva, temeljno obilježje i cilj zelenoga gospodarstva nije samo

učinkovitost nego i pravednost. Zeleno gospodarstvo mora osigurati da prelazak na nisko

ugljično gospodarstvo, koje učinkovito koristi i upravlja svojim resursima, bude i socijalno

uključivo. Zeleni rast gospodarstva uvažava potrebu za smanjivanjem neodrživih pritisaka

proizvodnje i potrošnje na okoliš. Zelene vještine potrebne su za prelazak na održive načine

proizvodnje i potrošnje. Prije svega, to su vještine potrebne za prilagodbu djelatnosti

intenzivnih ugljikom održivijim načinima proizvodnje te vještine potrebne u zelenim

djelatnostima i djelatnostima koje se mogu smatrati motorima ekoloških inovacija. Djelatnosti

intenzivne ugljikom su poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo, proizvodnja električne energije i

plina, proizvodnja naftnih derivata, koksa i nuklearnog goriva, proizvodnja kemikalija i

kemijskih proizvoda te ostalih nemetalnih minerala i dr. Unutar tih djelatnosti najviše je

radnih mjesta u prometu i poljoprivredi. U tim se djelatnostima može očekivati, s jedne

strane, smanjenje broja zaposlenih, a s druge strane, njihova će transformacija rezultirati

potražnjom za vještinama kojih nemaju oni koji su sada zaposleni u tim djelatnostima. Zelene

djelatnosti i motori ekoloških inovacija su npr. energetski učinkovita gradnja i proizvodnja

energije iz obnovljivih izvora. Zelene vještine nisu samo one vezane uz nove tehnologiju nego

i upravljačke vještine i znanja potrebna za uvođenje tih tehnologija, komunikacijske vještine

nužne da procesi transformacije proteknu bez kriza, vještine koje su potrebne za organizaciju i

podršku prelasku radnika iz djelatnosti intenzivnih ugljikom u nisko ugljične djelatnosti. U

ovom se kontekstu još mogu istaknuti često spominjane ekološke ili ekoinovacije, nisko

ugljične djelatnosti, čiste tehnologije, čisti ili zeleni proizvodi, organska poljoprivreda i sl.

Socijalna ekonomija je tzv. treći sektor gospodarstva, sektor koji se nalazi između privatnog i

javnog. Obuhvaća organizacije kao što su udruge, neprofitne organizacije, zadruge, socijalna

poduzeća, zaklade i dobrotvorne organizacije. Socijalno poduzetništvo je poduzetništvo koje

stvara inovativna rješenja za neriješene društvene probleme i da poboljša živote različitih

skupina ljudi. Primarni cilj socijalnog poduzetništva nije iskoristiti tržišne prilike radi

ostvarivanja dobiti, nego riješiti društvene probleme. Socijalna poduzeća obilježava privatna

aktivnost koja se provodi u javnom interesu. Vođena je poduzetničkom strategijom, ali joj

osnovni cilj nije maksimizacija dobiti nego postizanje određenoga gospodarskog ili

društvenog cilja i ponuda inovativnog rješenja za probleme poput socijalne isključenosti i

nezaposlenosti.

Sijeda i bijela ekonomija predstavljaju ekonomiju koja se temelji na iskorištavanju novih

prilika koje nastaju promjenom demografske strukture populacije, a time i potrošača. Te se

prilike pojavljuju zahvaljujući tome što rastuća populacija starijih radnika, mladih

umirovljenika i starijih osoba ima specifične potrebe i znatnu kupovnu moć. Zahvaljujući

tome, razvoj i poboljšanje novih proizvoda i usluga za osobe starije dobi smatra se značajnim

čimbenikom budućega gospodarskog rasta i razvoja. Proizvodi i usluge namijenjeni starijim

osobama obuhvaćaju one vezane uz turizam i rekreaciju (koji se još smatraju proizvodima

sijede ili srebrne ekonomije) te proizvode i usluge vezane uz zdravstvenu skrb te skrb za

starije i nemoćne osobe (koji se još smatraju proizvodima bijele ekonomije).

101

Plava ekonomija je ekonomski model koji je u svojoj knjizi predstavio Gunter Pauli 2012.

godine i čija je svrha poticanje obnavljanja. Usredotočen je na nastojanje da ekosustavi održe

svoj evolucijski put kako bi svi imali koristi od beskrajnoga prirodnog toka kreativnosti,

prilagođavanja i obilja. Govori o tehnološkim inovacijama utemeljenim na prirodi.72

Kvaliteta vlasti (engl. quality of government - QoG) prati se na razini država članica EU-a i

regija, a istraživanje su proveli Charron i drugi (2012.) te podrazumijeva nisku korupciju i

visoku zaštitu vladavine prava, djelotvornosti i odgovornosti vlasti kako na nacionalnoj tako i

na regionalnoj razini. Navode pet hipoteza o tome zašto neke regije imaju bolju kvalitetu

vlasti (QoG): (1) Razine društveno-političkog razvoja bit će pozitivno povezane s EQI-jem u

regijama i državama diljem EU-a; (2) QoG unutar i između država u EU sustavno je

povezano s veličinom regije ili države; (3) QoG pozitivno je povezana s društvenim

povjerenjem unutar i između država u EU-u; (4) Veća razina političke decentralizacije bit će

povezane s višim razinama unutar državne varijance QoG; (5) Veća razina političke

decentralizacije sustavno će utjecati na razinu QoG-a na razini zemlje. Zaključili su da se

regije s niskim QoG-om u EU-u neće moći koristiti sredstvima kohezijske politike na

učinkovit i djelotvoran način. Pronalaženje prave kombinacije poticaja i javnih politika koje

poboljšavaju QoG u regijama koje zaostaju u razvoju moglo bi pridonijeti većem rastu i većoj

konvergenciji među EU-ovim regijama.73

72 Dostupno putem poveznice: www.theblueeconomy.org. 73 Charron, Nicholas, Lapuente, Victor i Lewis Dijkstra, 2012. Regionalno upravljanje je bitno:

istraživanje regionalnih varijacija kakvoće vlasti u EU, radni papiri, Serija kratkih radova u

regionalnim istraživanjima i pokazateljima koje proizvodi Glavna uprava za regionalnu politiku, WP

01/2012.

102

3. STRATEGIJA

3.1. Obuhvat Strategije i usklađenost s ključnim razvojnim dokumentima

Kako bi se mogao odrediti obuhvat Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje do kraja 2020. godine, bilo je nužno steći pregled nad cijelim spektrom drugih

razvojnih dokumenata od značenja za razvoj države. Potrebno je bilo postaviti dva osnovna

pitanja:

- Prvo, postoje li krovni razvojni dokumenti u kojima su predviđeni ciljevi kojima treba

pridonijeti resor regionalnog razvoja? Ako da, onda takve aktivnosti, programe i projekte

treba predvidjeti u Strategiji.

- Drugo, postoje li u okviru postojećih razvojnih dokumenata pitanja koja nisu obuhvatila

prostorno / regionalnu dimenziju? Strategija u tom slučaju može ponuditi

komplementarne aktivnosti, programe i projekte.

U procesu konzultacija i intervjuiranja ključnih dionika propitivala su se ta dva pitanja te su

na osnovi uvida u dokumente i preporuke sugovornika identificirani razvojni dokumenti

vezani uz pitanja Europske unije (Europa 2020., Sporazum o partnerstvu, operativni

programi 74 i Nacionalni program reformi 75 ) te nacionalni strateški dokumenti vezani uz

različite resore javnih politika. Preporuke generirane iz intervjua ugrađene su u mjere

Strategije.

Usklađenost s razvojnim ciljevima Europske unije

Pristupanjem Europskoj uniji, fondovi EU-a postali su bitan element društveno-gospodarskog

razvoja Republike Hrvatske. Novootvoreni pristup znatnim financijskim sredstvima

predstavlja značajan razvojni potencijal za sve sektore i sve regije unutar Republike Hrvatske

koji se ne smije i ne može zanemariti prilikom izrade bilo kojeg strateškog dokumenta.

Prema regulatornom okviru za europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondove),

države članice su, za razdoblje 2014. - 2020., bile u obvezi izraditi Sporazum o partnerstvu te

jedan ili više operativnih programa. Sporazum o partnerstvu Republike Hrvatske Europska je

komisija usvojila 30. listopada 2014. godine. Sporazumom o partnerstvu utvrđeni su

mehanizmi kojima se osigurava usklađenost sa Strategijom Unije za pametan, održiv i

uključiv rast (Strategija Europa 2020.) te sa zadaćama za pojedine fondove EU-a u skladu s

njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima o pristupanju, uključujući ekonomsku,

socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Europska je komisija u prosincu 2014. godine usvojila dva operativna programa Republike

Hrvatske: Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“ te Operativni

program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.“ U svibnju 2015. godine Europska je

komisija usvojila Program ruralnog razvoja, a u listopadu 2015. i Operativni program za

pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske 2014. - 2020. godine. Uz navedene programe, 13 je

programa europske teritorijalne suradnje u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u razdoblju

74 Strategija Europa 2020., Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za

korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. te

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 i Operativni program Učinkoviti ljudski

potencijali 2014.-2020. dostupni su na mrežnoj stranici: http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-

dokumenti. 75 Nacionalni program reformi 2017. dostupan je putem poveznice:

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2017/04%20travanj/33%20sjednica%20VRH/33%20-

%201.pdf

103

2014. - 2020. godine (5 prekograničnih, 4 transnacionalnih i 4 međuregionalna programa). Pri

izradi planskih dokumenata regionalnoga razvoja za tekuće programsko razdoblje, potrebno je

voditi računa o njihovoj usklađenosti sa sadržajem navedenih dokumenta za korištenje ESI

fondova.

Financiranje iz ESI fondova u novoj financijskoj perspektivi usmjereno je na 11 tematskih

ciljeva:

1) Veća ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije

2) Poboljšanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihova

korištenja i kvalitete

3) Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora (za

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) te sektora ribarstva i akvakulture (za

Europski ribarski fond)

4) Podržavanje prijelaza na gospodarstvo temeljeno na niskim emisijama CO2 u svim

sektorima

5) Poticanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije opasnosti te upravljanje

rizicima

6) Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

7) Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8) Promicanje zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9) Promicanje društvene uključenosti i borba protiv siromaštva i diskriminacije

10) Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

11) Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava.

U okviru svakoga tematskog cilja predviđeni su pojedinačni investicijski prioriteti koje države

članice mogu odabrati te na temelju njih definirati specifična područja ulaganja i svoje

specifične razvojne ciljeve.

Kako bi se uz sektorski usmjerene ciljeve ostvarila i teritorijalna koncentracija ulaganja, s

ciljem jačanja teritorijalne kohezije, EU je za tekuće financijsko razdoblje predložila i niz

teritorijalnih pristupa (integrirane teritorijalne investicije, održivi urbani razvoj, razvoj

upravljan od strane lokalne zajednice76).

Nacionalni program reformi

Obveza svake države članice Europske unije jest sudjelovanje u Europskom semestru.

Europski semestar je ciklus koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar Europske unije

u okviru kojeg države članice usklađuju svoje politike s ekonomskom politikom definiranom

na razini EU. Glavne obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u Europskom semestru jesu izrada

godišnjih Nacionalnih programa reformi i Programa konvergencije, odnosno Programa

stabilnosti za države članice eurozone. U sklopu Europskog semestra države članice Europske

unije podnose Nacionalni program reformi do kraja travnja svake godine. On opisuje mjere

koje Vlada Republike Hrvatske poduzima za rješavanje strukturnih izazova s kojima se

suočava Republika Hrvatska, u skladu s preporukama Vijeća Europske unije. Nacionalni

program reformi izrađuje Međuresorna radna skupina za Europski semestar. Na sjednici

održanoj 27. travnja 2017. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni program

reformi za 2017. godinu koji definira reformske mjere i aktivnosti usmjerene ostvarivanju

76 Europski strukturni i iinvesticijski fondovi u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. -

2020. godine.

104

dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih

mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža.

U skladu s tim, NPR definira tri glavna cilja:

1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

2. Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada

3. Održivost javnih financija.

Teritorijalna agenda EU 2020

Teritorijalna agenda je krovni dokument EU-a u području prostornog planiranja. Izrada

Teritorijalne agende uslijedila je nakon donošenja i postupne implementacije Perspektive

prostornog razvoja EU-a iz 1999. godine, vodećih smjernica za prostorni razvoj europskog

kontinenta (CEMAT 2000. godine), uspješne realizacije niza projekata u okviru inicijative

Interreg i istraživanja u okviru programa ESPON (Europska mreža opservatorija prostornog

planiranja). Teritorijalna agenda usklađena je s dokumentima o urbanom razvoju i

teritorijalnoj koheziji.

Zadatci prostornog razvoja EU-a definirani u Teritorijalnoj agendi su:

jačanje teritorijalne kohezije

jačanje regionalnog identiteta i bolje korištenje raznolikosti (potencijala) prostora.

Ciljevi prostornog razvoja postavljeni u Teritorijalnoj agendi su:

jačanje policentričnog razvoja i inovacija kroz umrežavanje gradova-regija i drugih

gradova

novi oblici teritorijalnog upravljanja i partnerstva između ruralnih i urbanih područja

promocija konkurentnih i inovativnih regionalnih klastera u Europi - potpora jačanju

transeuropskih mreža

promoviranje transeuropskog upravljanja rizicima, uključujući i rizike od utjecaja

klimatskih promjena

jačanje ekološke strukture i kulturnih resursa kao dodatnih razvojnih vrijednosti.

Nacionalni strateški razvojni dokumenti od značenja za Strategiju


komplementarnosti s ciljevima i prioritetima važećih nacionalnih razvojnih dokumenata, čime

će se osigurati doprinos provedbe Strategije ostvarenju pojedinih sektorskih, a time i ukupnih

razvojnih ciljeva Republike Hrvatske.

Strateški razvojni dokumenti na nacionalnoj razini s kojima je provjerena usklađenost

Strategije su sljedeći: Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020.,

Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje

od 2013. do 2017. godine, Strateški plan Ministarstva kulture 2015. - 2017., Strategija razvoja

klastera u Republici Hrvatskoj 2011. - 2020., Strategija pametne specijalizacije Republike

Hrvatske za razdoblje 2016. - 2020., Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine, Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(2008.), Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.), Strategija borbe protiv

siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske 2014. - 2020., Strategija razvoja javne

uprave za razdoblje 2015. - 2020., Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (2009.),

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do

2016. godine, Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u

Republici Hrvatskoj 2016. - 2020., Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020.,

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016., Strategija

105

prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2030., Strategija upravljanja

vodama (2009.), Strategija gospodarenja otpadom (2005.), Strategija energetskog razvoja

Republike Hrvatske (2009.), Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.

godine, Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., Operativni program

„Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.“, Operativni program „Konkurentnost i kohezija

2014. - 2020.“, Program ruralnog razvoja 2014. - 2020.

U Prilogu 5. nalazi se tablica unutar koje je istaknuta koherentnost svake pojedinačne mjere

Strategije s ključnim nacionalnim dokumentima kojima su definirani strateški ciljevi i

razvojni prioriteti pojedinih gospodarskih sektora Republike Hrvatske.

Osvrt na prethodnu Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. - 2013.

Prvi zakonodavni i strateški okvir planiranja i upravljanja regionalnim razvojem postavljen je

donošenjem prvog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 2009. godine77 te na

njemu utemeljene Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. - 2013. usvojene

na Vladi Republike Hrvatske 2010. godine. Strategijom je po prvi put definiran strateški,

institucionalni i pravni okvir potreban za provedbu regionalne politike. Nastala je kao rezultat

intenzivnih rasprava i konzultacija na središnjoj i regionalnoj razini uvažavajući načelo

partnerstva. U primjenu je uveden novi model definiranja potpomognutih područja zasnovan

na postupku ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalnih jedinica primjenom jedinstvenog

kriterija - indeksa razvijenosti. Uvođenjem jedinstvene kategorizacije potpomognutih

područja iz primjene počinje se isključivati višedimenzionalno ocjenjivanje razvoja koje se

temeljilo na područnim zakonima (brdsko-planinska područja, otoci, područja posebne

državne skrbi, grad Vukovar). Obilježila je početak intenzivne suradnje središnje razine sa

županijama, što je osobito došlo do izražaja tijekom konzultacijskog procesa u svrhu

utvrđivanja regionalnih razvojnih prioriteta. Razvojni prioriteti na nižim razinama upravljanja

trebali su se uklapati u prioritete identificirane u Strategiji, čime je naglasak stavljen na

važnost međusobne usklađenosti strateških dokumenata regionalnog razvoja, a u svrhu

postizanja integriranosti u ostvarenju nacionalnih, regionalnih i lokalnih razvojnih ciljeva.

Ocjenom provedbe te Strategije identificirane su pojedine aktivnosti koje su uzete u obzir

prilikom programiranja nove Strategije, a u svrhu prevladavanja uočenih nedostataka. Kao

najveći nedostatci prethodne Strategije prepoznati su: nepostojanje akcijskog plana kao

provedbenog dokumenta Strategije, nepostojanje pokazatelja za praćenje ostvarenja

postavljenih ciljeva (postignuća) te institucionalne organizacije za njezinu provedbu. Ciljevi

nisu bili dovoljno konkretni da bi se mogli kvantificirati, tj. nisu ispunjavali SMART kriterije

(specifični, mjerljivi, dohvatljivi, realni, vremenski ograničeni). U nedostatku povezanosti

ciljeva s pokazateljima teško je utvrditi njihovu učinkovitost i djelotvornost. S obzirom na

nepostojanje akcijskog plana, provedba Strategije bila je parcijalna.

3.2. Horizontalne teme politike regionalnog razvoja

Uobičajene horizontalne teme koje se razmatraju u kontekstu doprinosa razvoju u različitim

sektorima/aspektima su teme jednakih mogućnosti, održivog razvoja i zaštite okoliša,

promicanja načela dobrog upravljanja, uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija i

sl. U Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske također je prepoznato nekoliko

horizontalnih tema, čiji je sadržaj relevantan u okviru većine predloženih prioriteta i mjera u

smislu praćenja ostvarenja učinaka povezanih s pojedinom horizontalnom temom. Te su teme

navedene u nastavku.

77 Vidi bilješku 54.

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwju-K2vpbbNAhWF0RoKHV6HB4AQFggbMAA&url=http%3A%2F%2Fwww.mingo.hr%2Fpublic%2Finvesticije%2FOPKK_2014_2020_31316.pdf&usg=AFQjCNFqAYEVY9esCtSqi7eoKOdfvqVdQQ


http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=9&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwj3uOzJpbbNAhVHPRoKHccIC8wQFgg3MAg&url=http%3A%2F%2Fwww.strukturnifondovi.hr%2FUserDocsImages%2FStrukturni%2520fondovi%25202014.%2520%25E2%2580%2593%25202020%2FPartnerske%2520konzultacije%2FDruge%2520partnerske%2520kozultacije%2Fprogramruralnograzvoja2014.-2020.-1390462987.pdf&usg=AFQjCNGwWEL9AfgYaJErcyxHNDP2CnywNg

106

Demografija

Tema koja se osobito nametnula tijekom procesa strateškog planiranja odnosi se na različite

demografske probleme. Problemi starenja stanovništva, nepovoljne stope nataliteta,

nepovoljnih migracijskih procesa – unutar države i prema inozemstvu te brojni drugi

negativni demografski učinci – rezultiraju nizom razvojnih problema na lokalnoj i regionalnoj

razini. Kako bi u srednjem i duljem roku bio zabilježen napredak u smislu rješavanja

demografskih problema, potrebno je provesti niz mjera te odgovarajućih aktivnosti, projekata

i programa. Mjere koje je u tom smislu potrebno osmisliti i provoditi u okviru su nadležnosti

različitih sektora. Stoga se projekti i programi vezani za ispravljanje demografskih

neravnoteža protežu u ovoj Strategiji kroz sva tri strateška cilja, kako bi se na problem

djelovalo iz različitih perspektiva te omogućio nužan multidimenzionalan pristup rješavanju

toga složenog problema. Kombiniranim djelovanjem niza mjera možebitno se mogu očekivati

pozitivni pomaci u ovom segmentu.

Prostor i okoliš

Druga je značajna tema vezana za prostor i okoliš. Dio mjera i s njima povezanih aktivnosti,

projekata i programa imaju učinke na prostor i okoliš. U kontekstu prostornog utjecaja

provedbe mjera Strategije, ona uzima u obzir i relevantne informacije sadržane u Nacrtu

prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske78 te na taj način nastoji osigurati

usklađenost i povezanost tih dvaju dokumenata kako bi se provedbom mjera osigurao

prostorno održivi razvoj.

Sastavni je dio procesa izrade Strategije regionalnog razvoja izrada Strateške studije o

utjecaju Strategije na okoliš (u daljnjem tekstu: Strateška studija)79 kako bi se ustanovilo za

koje se mjere očekuje da će imati utjecaj na okoliš te kakav je njihov očekivani utjecaj.

Utjecaj je ocijenjen kvalitativno – ocjenom pozitivan, neutralan ili negativan. Za one mjere za

koje se očekuje da će imati utjecaja na okoliš, Strateškom su studijom dane i odgovarajuće

preporuke za unaprjeđenje predloženih mjera kako bi se smanjio ili neutralizirao negativan

utjecaj te povećao pozitivan utjecaj provedbe pojedine mjere.

Digitalizacija i informatizacija

Suvremena je strategija prepoznala važnost digitalnih tehnologija te informatizacije

cjelokupnog sustava. To je također jedna od horizontalnih tema koja će biti ugrađena u

provedbu većine mjera, ovisno o primjenjivosti teme u pojedinim područjima te

administrativnih i financijskih mogućnosti nužnih za provedbu te ambiciozne ideje.

3.3. Vizija, vrijednosti, strateški ciljevi i prioriteti

Vizija

Hrvatska 2020.: Zemlja regija blagostanja i sretnih ljudi.

78 Nacrt prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske je

usvojila na sjednici održanoj 20. travnja 2017. 79 Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

do kraja 2020. godine dostupna je putem poveznice: https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-

strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-

godine/3282

107

Vrijednosti

- Kontinuirano učenje i transfer znanja

- Participacija u odlučivanju

- Otpornost i održivost

- Aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala

- Kultura sustavnog javnog upravljanja

- Socijalna osjetljivost

Proces strateškog planiranja i izrade Strategije izrazito je participativnog karaktera. Na

temelju prikupljenih podataka i izrađene analitičke podloge, niza održanih participativnih

radionica na kojima su sudjelovali predstavnici različitih razina upravljanja te kroz interne

rasprave predstavnika timova EIZ-a i MRRFEU-a, poštujući faze procesa strateškog

planiranja, identificirana su tri strateška cilja koja se namjeravaju ostvariti Strategijom. Ciljevi

su višedimenzionalni, integrativni i uzimaju u obzir načela održivog razvoja. U okviru prvoga

strateškog cilja očekuje se sinergija različitih vidova razvoja društva, prostora i okoliša. Drugi

strateški cilj podržava razvoj regionalnog i lokalnog gospodarstva. Treći strateški cilj

sadržava različite vidove regionalnog razvojnog upravljanja usmjerene na pružanje

odgovarajućega institucionalnog okruženja i potpore razvoju spomenutih tematskih područja.

Za svaki od strateških ciljeva definirani su prioriteti, koji su potom razrađeni u niz

odgovarajućih mjera kako bi se i ostvarili. Svaki strateški cilj sadržava u sebi po tri definirana

prioriteta, dok broj mjera po pojedinom prioritetu varira. Uspostavljena je jasna hijerarhija /

poveznica na relaciji strateški cilj – prioritet - mjera. U nastavku su detaljniji opisi strateških

ciljeva s prioritetima i pokazateljima učinka, dok će detaljniji opisi mjera biti prikazani u

dijelu pod nazivom Opis mjera s pokazateljima ishoda, u kojem je naznačena i međusobna

povezanost mjera kroz različite prioritete pa je u njihovoj provedbi posebno bitna

koordinacija aktivnosti i nositelja njihove provedbe.

Strateški ciljevi i prioriteti s pokazateljima učinka su kako slijedi:

Strateški cilj 1: Povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja

Pokazatelj: Indeks razvijenosti na razini županija, gradova i općina

Prioritet 1.1. Podizanje razine znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života: U okviru

Prioriteta 1.1. predložene mjere obuhvaćaju niz aktivnosti, projekata i programa vezanih za

unaprjeđenje regionalnih i lokalnih razvojnih kapaciteta u području odgoja, obrazovanja i

sporta, zatim podizanja razine znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života, dok je dio

aktivnosti usmjeren na pružanje potpore afirmaciji kulturnog identiteta i razvoju civilnog

društva.

Prioritet 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture: Kroz

aktivnosti, projekte i programe predložene prioritetom 1.2. nastoji se razviti lokalna i

regionalna infrastruktura u skladu s potrebama društva te održivo koristiti i vrednovati

kulturna i prirodna baština. Poseban skup aktivnosti usmjeren je pružanju potpore u primjeni

mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na lokalnoj i regionalnoj razini usklađenih s

nacionalnim politikama.

Prioritet 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima:

Posebno mjesto u novoj Strategiji i dalje imaju potpomognuta područja i područja s razvojnim

posebnostima, stoga su prioritetom 1.3. obuhvaćene i odgovarajuće mjere vezane za takva

područja. Niz aktivnosti, projekata i programa usmjeren je na pružanje potpore razvoju

potpomognutih područja, održivom otočnom razvoju te razvoju brdsko-planinskih područja.

108

Osim navedenih područja, predlaže se i znatan broj aktivnosti, projekata i programa

usmjerenih na ublažavanje negativnih učinaka nekontroliranog širenja razvoja urbanih

područja na kvalitetu života te stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima,

kao područja s razvojnim posebnostima.

Strateški cilj 2: Povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i zaposlenosti

Pokazatelj: Regionalni indeks konkurentnosti

Prioritet 2.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj razini: Ovaj je

prioritet usmjeren na realizaciju nekoliko mjera koje obuhvaćaju definiranje i primjenu jasnih

kriterija za osnivanje i financiranje poduzetničkih zona, niz aktivnosti, projekata i programa

usmjerenih na aktiviranje državne imovine na lokalnoj i regionalnoj razini te primjenu novih

znanja, vještina i razvoj financijskih instrumenata za programe održavanja starih gradskih

jezgri i objekata kulturne baštine.

Prioritet 2.2. Stvaranje poticajnoga poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj razini:

Mjere u okviru ovog prioriteta odnose se na jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih

potpornih institucija za razvoj lokalnog i regionalnog gospodarstva, pružanje kontinuirane

potpore novim gospodarskim subjektima i novim oblicima udruživanja gospodarskih

subjekata. Dio aktivnosti, projekata i programa posebno je usmjeren na pružanje potpore

aktivnim poduzetnicima u potpomognutim područjima i područjima s razvojnim

posebnostima.

Prioritet 2.3. Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama gospodarstva

na regionalnoj i lokalnoj razini: U okviru ovog prioriteta se kroz niz predviđenih aktivnosti,

projekata i programa pruža potpora povećanju kvalitete radne snage na regionalnoj i lokalnoj

razini te će se poticati migracije prema područjima s nedostatkom radne snage kako bi se

ujednačila ponuda i potražnja na tržištu rada. Aktivnosti obuhvaćene ovom mjerom izravno su

povezane i s dijelom aktivnosti obuhvaćenih prioritetom 1.1. pa je posebnu pozornost

potrebno posvetiti usklađivanju provedbe aktivnosti predviđenih ovim prioritetima.

Strateški cilj 3: Sustavno upravljanje regionalnim razvojem

Pokazatelj: Indeks kvalitete regionalnoga razvojnog upravljanja na razini županija

Prioritet 3.1. Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom supsidijarnosti): U okviru ovog

prioriteta niz je aktivnosti, projekata i programa usmjerenih na uređenje procesa planiranja,

provedbe, praćenja i vrednovanja provedbe razvojnih politika na svim razinama upravljanja.

Prioritetom je također obuhvaćeno unaprjeđenje upravljanja projektima na svim razinama

upravljanja regionalnim razvojem (vertikalna koordinacija), s obzirom na to da neometana

provedba projekata umnogome može pridonijeti stabilnom okruženju za razvoj. Osim

navedenog, aktivnosti unutar ovog prioriteta usmjerene su i na usklađivanje funkcionalne i

fiskalne decentralizacije s mogućnostima pružatelja javnih usluga te povećanje učinkovitosti

upravljanja imovinom na svim razinama javnog upravljanja.

Prioritet 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja (u skladu s načelom participacije i

integrativnog pristupa): Aktivnosti u okviru ovog prioriteta usmjerene su na usklađivanje

javnih politika i zakona na nacionalnoj i regionalnoj razini u svim sektorima, poboljšanje prije

svega horizontalne koordinacije dionika u razvojnom upravljanju te unaprjeđenje

međusektorske suradnje u pripremi i provedbi regionalnih razvojnih projekata. Kroz taj se

109

prioritet također nastoji uspostaviti i funkcionalni sustav koordinacije institucija nadležnih za

civilnu zaštitu (stožeri).

Prioritet 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na lokalnoj i

regionalnoj razini: Ovaj je prioritet usmjeren prije svega na dionike regionalne i lokalne

razine i potrebu jačanja njihovih financijskih i administrativnih kapaciteta. Predviđa se niz

aktivnosti usmjerenih na jačanje potpore regionalnoj i lokalnoj razini u provedbi propisa i

financiranju projekata, funkcionalno i koordinirano upravljanje regionalnim razvojem te

unaprjeđenje sustava i povećanje učinkovitosti upravljanja državnim potporama na svim

razinama upravljanja. Tablični pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera Strategije,

predstavljen je u nastavku.

110

Tablica 11. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije

STRATEŠKI

CILJ 1.

POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA POTICANJEM ODRŽIVOG

TERITORIJALNOG RAZVOJA

Horizontalna

pitanja

Demografski učinci (obrazloženje u opisnom dijelu Strategije s

referencijama na razne mjere koje imaju demografski učinak pod svim

strateškim ciljevima); prostorni učinci i okolišni učinci

PRIORITET 1.1 Podizanje razine znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života

Mjera 1.1.1. Unapređenje regionalnih i lokalnih razvojnih kapaciteta u odgoju,

obrazovanju i sportu

Mjera 1.1.2. Unapređenje usluga sustava zdravstvene i socijalne skrbi na regionalnoj

i lokalnoj razini

Mjera 1.1.3. Podrška afirmaciji kulturnog identiteta i razvoju civilnog društva

PRIORITET 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne

infrastrukture

Mjera 1.2.1. Razvoj javne infrastrukture od lokalnog značaja

Mjera 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture od regionalnog značaja

Mjera 1.2.3. Održivo korištenje i vrednovanje kulturne i prirodne baštine

Mjera 1.2.4. Podrška primjeni mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na

lokalnoj i regionalnoj razini

PRIORITET 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim

posebnostima

Mjera 1.3.1. Pružanje podrške razvoju potpomognutih područja

Mjera 1.3.2. Pružanje podrške održivom otočnom razvoju

Mjera 1.3.3. Pružanje podrške razvoju brdsko-planinskih područja

Mjera 1.3.4. Unaprjeđenje kvalitete života i razvoj urbanih područja

Mjera 1.3.5. Stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima

Unaprijeđen „Indeks razvijenosti“ je funkcionalan alat za provedbu aktivnosti,

programa i projekata te praćenje njihove provedbe u kontekstu ostvarenja ciljeva

Strategije, a posebno za praćenje strateškog cilja „Povećanje kvalitete života poticanjem

održivog teritorijalnog razvoja“.

STRATEŠKI

CILJ 2.

POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA

GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI

Horizontalna

pitanja


referencijama na razne mjere koje imaju demografski učinak pod svim


PRIORITET 2.1 Unaprjeđenje gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj

razini

Mjera 2.1.1. Definiranje i primjena jasnih kriterija za osnivanje i financiranje

poduzetničkih zona

Mjera 2.1.2. Aktiviranje državne imovine na lokalnoj i regionalnoj razini (veza

1.2.1., 3.1.4.)

Mjera 2.1.3. Razvoj lokalnih kapaciteta za programe održavanja povijesnih jezgri

naselja i objekata kulturne baštine (veza 1.2.1., 1.2.3., 3.3.1)

PRIORITET 2.2 Stvaranje poticajnoga poslovnog okruženja na regionalnoj i

lokalnoj razini

Mjera 2.2.1. Jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih potpornih institucija

111

Mjera 2.2.2. Aktiviranje lokalnog razvoja kroz potporu novim gospodarskim

subjektima i inovativnim gospodarskim koncepcijama

Mjera 2.2.3. Razvoj kolaborativne ekonomije kroz potporu udruživanju

gospodarskih subjekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Mjera 2.2.4. Povećanje atraktivnosti regija kroz teritorijalno brendiranje

PRIORITET 2.3 Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama

gospodarstva na regionalnoj i lokalnoj razini

Mjera 2.3.1. Podrška povećanju osposobljenosti radne snage na regionalnoj i

lokalnoj razini

Mjera 2.3.2. Poticanje migracija stanovništva prema područjima s nedostatkom

radne snage

Unaprijeđen „Regionalni indeks konkurentnosti“ je funkcionalan alat za provedbu

aktivnosti, programa i projekata te praćenje njihove provedbe u kontekstu ostvarenja

ciljeva Strategije, a posebno strateškog cilja „Povećanje konkurentnosti regionalnog

gospodarstva i zaposlenosti“.

STRATEŠKI

CILJ 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM

Horizontalna pitanja


referencama na razne mjere koje imaju demografski učinak pod svim


PRIORITET 3.1. Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom supsidijarnosti)

Mjera 3.1.1. Unapređenje ciklusa upravljana javnim politikama na svim razinama

upravljanja

Mjera 3.1.2. Unapređenje upravljanja regionalnim razvojnim projektima

Mjera 3.1.3. Unapređenje kvalitete javnih usluga kroz suradnju u procesima

funkcionalne i fiskalne decentralizacije

Mjera 3.1.4. Povećanje učinkovitosti upravljanja imovinom na svim razinama

javnog upravljanja

PRIORITET 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja (u skladu s načelom

participacije i integrativnog pristupa)

Mjera 3.2.1. Međuresorno usklađivanje provedbe javnih politika na nacionalnoj i

regionalnoj razini

Mjera 3.2.2. Poboljšanje vertikalne i horizontalne koordinacije dionika u

regionalnom razvojnom upravljanju

PRIORITET 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na


Mjera 3.3.1. Jačanje dionika u regionalnom razvojnom upravljanju i provedbi

razvojnih projekata

Mjera 3.3.2. Unapređenje sustava i povećanje učinkovitosti upravljanja državnim

potporama na svim razinama upravljanja

Razvoj indeksa za mjerenje kvalitete upravljanja regionalnim i lokalnim razvojem

„Indeks kvalitete vlasti“ (QoG – Quality of Government) Europske komisije, Charron et

al., 2012. „Regional Governance Matters: A Study on Regional Variation in Quality of

Government within the EU“).Tim se indeksom može mjeriti napredak ostvarenja na

razini strateškog cilja.

112

3.4. Opis mjera s pokazateljima ishoda

U daljnjem tekstu slijedi detaljniji opis mjera. Opisi mjera sadržavaju informacije o ciljevima

i prioritetima uz koje se veže pojedina mjera te indikativni popis aktivnosti, programa,

projekata (u daljnjem tekstu: APP) koji se predviđaju provoditi u okviru pojedine mjere.

Detaljniji opis mjere sadržava i informacije o ulozi MRRFEU, glavnog nositelja Strategije,

koja na razini provedbe mjere može biti naglašeno provedbenog i/ili koordinativnog karaktera

s obzirom na međuresornu prirodu dokumenta. Navedene su također institucije s kojima je

nužno surađivati u provedbi brojnih APP-ova u okviru provedbenog instrumenta – Akcijskog

plana (vidi poglavlje 4. Provedba). Tablični prikaz mjere sadržava informacije i o pokazatelju

ishoda, izvoru informacije o pokazatelju te završava ocjenom potencijalnog utjecaja na okoliš

i preporukama na osnovi provedene strateške procjene utjecaja na okoliš80. Realizacija mjera

pratiti će se provedbom konkretnih APP-ova koji će pridonositi ostvarenju pojedine mjere,

temeljem izvještaja o praćenju provedbe.

Opisi mjera su indikativni i ne ograničavaju provoditelja da ih obogati APP-ima ako

pridonose ostvarenju mjera, prioriteta i ciljeva Strategije. Opisi su osnova za daljnju

konkretizaciju provedbe kroz Akcijski plan, a tijekom izrade posebno treba povesti računa o

horizontalnim temama prepoznatim u Strategiji. Na temelju Akcijskog plana moguće je

procijeniti troškove provedbe pojedine mjere za dotično razdoblje provedbe. Financijski okvir

predstavljen je u sljedećem poglavlju (Provedba) i poslužit će kao orijentacija u identifikaciji

izvora financiranja pojedinih APP-ova na razini svake mjere.

80 Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

do kraja 2020. godine sa prilozima dostupna je putem poveznice: https://razvoj.gov.hr/provedba-

postupka-strateske-procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-

kraja-2020-godine/3282




113

Strateški

cilj:



Prioritet: 1.1. Podizanje razine znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života

Naziv

mjere:

1.1.1. Unapređenje regionalnih i lokalnih razvojnih kapaciteta u odgoju,

obrazovanju i sportu

Opis mjere:

Analiza sustava obrazovanja s razradom i mogućnostima nadogradnje

postojećih nadležnosti s preporukama vezanim uz daljnju decentralizaciju

(veza 3.1.3.)

Podrška provedbi aktivnosti, projekata ili programa utvrđivanja potreba

pojedinih odgojno-obrazovnih ustanova i JLP(R)S za infrastrukturnim,

materijalnim i ljudskim resursima

Podrška provedbi aktivnosti, projekata ili programa mreža predškolskih i

školskih ustanova i programa, strukovnih škola i programa te programa

obrazovanja odraslih, centara izvrsnosti i centara kompetencija po

županijama i regijama (npr. stjecanje novih znanja – zelena /plava

ekonomija, stručno usavršavanje učitelja u realnom sektoru,

interdisciplinarni studiji, razvoj IKT)

Podrška provedbi aktivnosti, projekata ili programa uključivanja

nezaposlenih osoba, osoba niže razine obrazovanosti i kvalifikacija,

socijalno marginaliziranih i isključenih, osoba s invalidnošću, starijih

građana te useljenika u obrazovanju odraslih

Podrška provedbi aktivnosti, projekata ili programa vezanih za uključivanje

djece s teškoćama u razvoju u sustav obrazovanja (uključujući jačanje

kapaciteta za rehabilitaciju)

Podrška provedbi aktivnosti praćenja učinaka mjera u odgoju, obrazovanju i

sportu

Usklađivanje srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja s potrebama

društva i gospodarstva (veza 2.3.2.)

Poboljšanje sustava potpora sportu i aktivnosti vezane uz poticanje

poboljšanja vertikalne koordinacije aktivnosti (suradnja ključnih dionika na

svim razinama) (veza 3.1.1.)

Potpora aktivnostima koje pridonose dobrom upravljanju u sportu i/ili

obrazovnim aktivnostima koje razvijaju kapacitete lokalnih dionika u sportu

Pružanje podrške izgradnji kapaciteta organizacija civilnoga društva za

provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja i društveno korisnog

učenja

Uloga

MRRFEU: Koordinacija

Suradnja u

provedbi: MZO, SDUŠ, MDOMSP, MRMS, MFIN, HZZ, HGK, JLP(R)S

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Smanjenje raspona u razvijenosti kapaciteta u području odgoja, obrazovanja i

sporta; povećanje prosječne razvijenosti kapaciteta u području odgoja,

obrazovanja i sporta u Republici Hrvatskoj

(Izvor: DZS, tablice u Prilogu 1.)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:

OKOLIŠ STANOVNIŠTVO

I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA

MREŽA OTPAD AKCIDENTI

0 + 0 0 0

Ovdje je dan orijentacijski prikaz smjera i intenziteta potencijalnog utjecaja na

114

okoliš. Detaljna analiza napravljena je u sklopu strateške procjene čiji je

sažetak dio Strategije u Prilogu 8.

Preporuke:

Aktivnosti maksimalno usmjeravati u područja gdje postoji već

koncentracija ranjivih skupina te u području s naglašenim problemima

neusklađenosti između obrazovne strukture i potreba gospodarstva.

Strateški

cilj:




Naziv

mjere:

1.1.2. Unapređenje usluga sustava zdravstvene i socijalne skrbi na regionalnoj

i lokalnoj razini

Opis mjere:

Podrška u aktivnom upravljanju ljudskim resursima u sustavu zdravstva

Praćenje, vrednovanje i, u skladu s preporukama, usklađivanje organizacije

zdravstvene zaštite s potrebama stalno nastanjenog stanovništva te

potrebama povremenih korisnika (npr. pojačane potrebe tijekom ljetne

sezone u JH)

Usklađivanje sustava zdravstva s postojećim kapacitetima (iskorištenosti

istih) i razvojem medicinske tehnologije

Unaprjeđenje kapaciteta za razvoj zdravstvenog i lječilišnog turizma (veza

2.2.1.)

Podrška u aktivnostima unaprjeđenja sustava socijalne skrbi na regionalnoj i

lokalnoj razini

Podrška u provedbi programa prevencije daljnje socijalne isključenosti i

ublažavanje negativnih učinaka kao posljedice socijalne isključenosti na

lokalnoj razini

Podrška u razvoju aktivnosti, projekata i programa u zdravstvu i socijalnoj

skrbi koji uključuju djecu s teškoćama u razvoju

Pružanje potpore razvoju palijativne skrbi

Podrška u aktivnostima povećanja djelotvornosti rada centara za socijalnu

skrb te u nastavku procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova

socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne

skrbi

Razvoj i širenje usluga usmjerenih podizanju kvalitete života socijalno

osjetljivih skupina u zajednici

Analiza mogućnosti smanjivanja opterećenja proračuna nerazvijenih

JLP(R)S socijalnim izdacima i djelovanjem u skladu s preporukama analize

Uloga


Suradnja u

provedbi: MIZ, MDOMSP, MINT, JLP(R)S, Hrvatska zajednica županija

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Smanjenje razlika u broju liječnika primarne zdravstvene zaštite po stanovniku

(obiteljski liječnici, pedijatri, ginekolozi, stomatolozi); Smanjenje razlika u

prosječnom vremenu čekanja na pregled u bolnicama po županijama;

Dostupnost usluga zdravstvene i socijalne skrbi;

Zadovoljstvo građana dostupnošću i kvalitetom pružanih usluga u zdravstvu i

socijalnoj skrbi

(Izvori: DZS, Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, MIZ, MDOMSP,

anketno ispitivanje)

Potencijalni OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OTPAD AKCIDENTI

115

utjecaj na

okoliš:

I ZDRAVLJE MREŽA

0 + 0 0 0


okoliš. Detaljna analiza napravljena je u sklopu strateške procjene, čiji je


Preporuke: -

Strateški

cilj:




Naziv

mjere: 1.1.3. Podrška afirmaciji kulturnog identiteta i razvoju civilnog društva

Opis mjere:

Razvoj smjernica i potpora aktivnostima vezanim uz kvalitetno korištenje i

razvoj sadržaja vezanih uz kulturna dobra, pojedinačne spomenike kulture i

zaštićene cjeline te očuvane povijesne urbane i ruralne kulturne krajolike s

ciljem njihove daljnje zaštite i valorizacije u kontekstu razvoja

humanističkih, prirodnih, tehničkih i drugih znanosti te razvoja

gospodarskih aktivnosti (osobito razvoja turizma) (veza s mjerom 1.2.3.)

Razvoj i provedba mjera zaštite kulturnog identiteta lokalne zajednice u

smislu tradicijske arhitekture i graditeljskog nasljeđa te interdisciplinarno

osmišljavanje kulture i turizma

Potpora regijama u definiranju kulturnog identiteta (npr. uključivanje

kulturne baštine, osobito krajolika u brending) (veza 2.2.5.)

Korištenje nematerijalne kulturne baštine kao podloge za nove turističke

sadržaje i proizvode

Poticanje razvoja kreativnih i kulturnih industrija (općenito poticanje

razvoja kreativnosti i implementacija kreativnih pristupa na svim razinama)

Podrška u promicanju programa i aktivnosti u kulturi

Koordiniranje pružanja potpore regionalnih i lokalnih dionika u skladu s

potrebama i aktivnostima civilnog društva

Podrška razvoju civilnog društva usmjerenog ujednačavanju društveno-

ekonomskog razvoja (npr. potpora razvoju socijalnih inovacija) te suradnje

organizacija civilnoga društva i javne uprave u rješavanju problema lokalne

zajednice

Podrška provedbi aktivnosti vezanih uz uspostavu programa

osposobljavanja dužnosnika i službenika na državnoj i lokalnoj razini za

učinkovitu suradnju s civilnim društvom u oblikovanju i provedbi javnih

politika

Razvoj volonterstva na lokalnoj i regionalnoj razini kroz poticanje i razvoj

volonterskih programa u organizacijama / ustanovama (npr. pružateljima

socijalnih usluga, volontiranje učenika i studenata i sl.)

Podrška razvoju klubova mladih i programa za mlade na lokalnoj i

regionalnoj razini

Suradnja u uspostavi sustava vrednovanja društvenog doprinosa civilnog

sektora, posebno doprinos lokalnom i regionalnom razvoju

Promicanje programa i aktivnosti za održivi razvoj lokalne zajednice te

aktivnosti vezane za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama na


Uloga


116

Suradnja u

provedbi: UZUVRH, MKUL, JLP(R)S, Hrvatska zajednica županija

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Ukupna sredstva izdvojena po stanovniku po županijama

Razlika u iznosu sredstava izdvojenih po stanovniku po županijama

(Izvor: Izvješća Ministarstva kulture)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0


okoliš. Detaljna analiza napravljena je u sklopu strateške procjene, čiji je


Preporuke:

Poticati revitalizaciju zapuštenih graditeljskih elemenata kulturne baštine u

suradnji s nosiocima nematerijalne baštine poput tradicijskih obrta,

turističkim djelatnostima ili poduzetnicima u kulturi.

Strateški

cilj:



Prioritet: 1.2. Osiguranje i unaprjeđenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture

Naziv

mjere: 1.2.1. Razvoj javne infrastrukture od lokalnog značenja

Opis mjere:

Podrška u osiguravanju i dostupnosti društvene infrastrukture za ugrožene

skupine društva (uključujući i starije osobe) s ciljem socijalnog uključivanja

Podrška u aktivnostima JLS-ova koji sudjeluju u razvoju mreža

predškolskih, školskih ustanova, strukovnih škola te ustanova za

obrazovanje odraslih, centara izvrsnosti i centara kompetencija

Podrška unaprjeđenju rada ustanova odgoja i obrazovanja osobito

informatizacije i opremanja strukovnih škola (specijalizirane učionice,

kabineti i sl.)

Osiguravanje smještajnih kapaciteta za učenike i studente, razvoj kampusa

visokih učilišta te osiguravanje mogućnosti ostvarivanja produljenog

boravka u osnovnim školama

Rekonstrukcija, obnova ili izgradnja i/ili opremanje javne sportske

građevine te potpora u provedbi aktivnosti koje pridonose boljem

održavanju i upravljanju javnom sportskom građevinom

Rekonstrukcija, obnova ili izgradnja i/ili opremanje školske sportske

dvorane i/ili igrališta na kojem se provodi program javnih potreba u sportu

Potpora stambenom zbrinjavanju mladih obitelji (uz npr. sufinanciranje

vrtića (oprema, zaposlenost), prijevoza učenika i sl.), osobito u izrazito


Podrška razvoju lokalnih sustava javne vodoopskrbe i odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda, zaštite od poplava i drugih oblika štetnog

djelovanja voda i navodnjavanja

Podrška aktivnostima ujednačavanja kvalitete, razvijenosti i učinkovitijeg

korištenja prometne infrastrukture sukladno dokumentima prostornog

uređenja, radi bolje povezanosti s čvorištima s većim volumenima prometa,

ublažavanja prometne izoliranosti, smanjenja zagušenosti i povećanja

sigurnosti, razvoja turističke destinacije uz poticanje zelene mobilnosti i

razvoj javne turističke infrastrukture

117

Podrška izradi projekata „Održivog plana urbane i regionalne mobilnosti“

(engl. SUMP)

Podrška ulaganjima u željezničku infrastrukturu u svrhu povećanja propusne

moći pruge i povećanja teretnoga i putničkoga željezničkog prometa

Podrška u aktivnostima poboljšanja kvalitete lokalnih usluga u prometu

Podrška razvoju javne infrastrukture u funkciji turizma

Osiguravanje dostupnosti širokopojasnoj internetskoj mreži

Podrška u lokalnim aktivnostima stavljanja u funkciju neaktivnih nekretnina

(osobito onih u državnom vlasništvu), npr. stavljanje u funkciju razvoja

socijalnog poduzetništva

Podrška razvoju sustava za ublažavanje klimatskih promjena te provedbu

preventivnih i mjera prilagodbe novim klimatskim uvjetima Unaprjeđenje

suradnje OCD-ova i lokalne zajednice u korištenju javnih prostora

Uloga

MRRFEU: Koordinacija i provedba

Suradnja u

provedbi:

MZO, SDUŠ, MPOLJ, MDI, MMPI, MZOE, MGIPU i odgovarajući subjekti

prostornog uređenja, MINT, HTZ, TZ, Hrvatske vode, HKG, JLP(R)S

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Pokazatelji će se pratiti na razini aktivnosti / programa / projekata

Potencijalni

utjecaj na

okoliš


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


-/+ + -/+ 0 0

Preporuke:

Prilikom realizacije aktivnosti unutar ove mjere maksimalno je potrebno

uspostaviti dobru suradnju među susjednim JLP(R)S-ima i razvijati projekte

cjelovito, racionalnim korištenjem prostora.

Prilikom planiranja lokacija zahvata potrebno je promatrati širi kontekst,

odnosno izvan administrativnih granica, kako bi se izbjegli negativni

kumulativni ili sinergijski utjecaji.

Prilikom realizacije aktivnosti unutar ove mjere potrebno je realno

procijeniti stvarne potrebe nove izgradnje i težiti maksimalnoj uporabi

postojećih građevina društvene i sportske namjene, infrastrukturnih koridora

i prometnica.

Prilikom revitalizacije postojećih građevina i planiranja novih društvenih i

sportskih građevina posebnu pozornost treba posvetiti i uređenju krajobraza

oko objekta zbog postizanja visoko funkcionalnog i estetski privlačnog

eksterijera te zbog uklapanja samog objekta u okolni krajobraz, odnosno u

svrhu kvalitetnijeg boravka u prirodnom okruženju. Takve je objekte s

prostranim eksterijerom potrebno planirati kao dio zelene infrastrukture

grada.

Lociranjem i materijalima izgradnje potrebno je poštovati kulturološki

kontekst područja.

Stavljanjem u funkciju neaktivnih nekretnina, osobito onih u državnom

vlasništvu, predlaže se prioritetna revitalizacija onih koje imaju kulturološku

ili potencijalno kulturološku vrijednost.

Projekte razvijati u skladu s dokumentom Smjernice za voditelje projekata:

Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, EK (eng:

Non-paper Gudielines for Project Managers: Making vunerable investments

climate resilient, European Commission).

118

Prilikom realizacije aktivnosti potrebno je voditi računa o tome na koji

način one utječu na emisije stakleničkih plinova te o utjecaju i prilagodbi na

klimatske promjene.

Infrastrukturne projekte planirati na način da se ne ugrožavaju ciljne vrste i

stanišni tipovi područja ekološke mreže.

Prilikom planiranja sustava za obranu od poplava, posebno u dijelovima

izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, potrebno je maksimalno

primijeniti načela ekološki prihvatljivih sustava zaštite od poplava na način

da se rijekama da prostora za prirodno plavljenje, očuva povezanost sustava

vodotoka, uzme u obzir i krajobrazna vrijednost vodnih tijela, očekivano

kretanje velikih voda, sigurnost metoda zaštite od poplava i dr. Potrebno je

također razmotriti i druge mogućnosti primjene alternativnih metoda obrane

od poplava, kao što su promjene u načinu korištenja površina, korištenje

prirodnih retencija za zadržavanje dijela vodnog vala te obnova poplavnih

područja rijeka.

Strateški

cilj:




Naziv

mjere: 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture od regionalnog značenja

Opis mjere:

Podrška u osiguravanju smještajnih kapaciteta za učenike i studente, razvoju

kampusa visokih učilišta te osiguravanju dnevnog boravka u školama

Podrška u osiguravanju i dostupnosti društvene infrastrukture za ugrožene

skupine društva (uključujući i starije osobe) s ciljem socijalnog uključivanja

Podrška aktivnostima ujednačavanja kvalitete, razvijenosti i učinkovitijeg

korištenja prometne infrastrukture u skladu s dokumentima prostornog

uređenja, radi bolje povezanosti s čvorištima s većim volumenima prometa,

ublažavanja prometne izoliranosti, smanjenja zagušenosti i povećanja

sigurnosti, razvoja turističke destinacije na regionalnoj razini uz poticanje

zelene mobilnosti

Podrška izradi projekata „Održivog plana urbane i regionalne mobilnosti“

(engl. SUMP)

Podrška razvoju multimodalnoga integriranog prometa i suradnja u

aktivnostima poboljšanja kvalitete usluga u prometu

Podrška u aktivnostima ulaganja u željezničku infrastrukturu u svrhu

povećanja propusne moći pruge i povećanja teretnoga i putničkoga

željezničkog prometa

Podrška u aktivnostima ulaganja u riječnu prometnu infrastrukturu u svrhu

povećanja prometa i razvoja nautičkog turizma na unutarnjim plovnim

putovima

Podrška u aktivnostima osiguravanja dostupnosti širokopojasnoj

internetskoj mreži

Suradnja u aktivnostima stavljanja u funkciju neaktivnih nekretnina (osobito

onih u državnom vlasništvu) u projektima od regionalnog razvojnog značaja


preventivnih i mjera prilagodbe novim klimatskim uvjetima

Podrška razvoju regionalnog sustava javne vodoopskrbe i odvodnje

Podrška razvoju javne infrastrukture u funkciji turizma

Rekonstrukcija, obnova ili izgradnja i/ili opremanje školske sportske

119

dvorane i/ili igrališta na kojem se provodi program javnih potreba u sportu

Potpora aktivnostima planiranja i upravljanja prostorom

Suradnja u aktivnostima uspostave, održavanja i razvoja infrastrukture

prostornih podataka

Podrška aktivnostima integralnog upravljanja morem i obalnim područjem

Podrška u unaprjeđenju suradnje OCD-a i lokalne zajednice u korištenju

javnih prostora od regionalnog značenja

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MGIPU i odgovarajući subjekti prostornog uređenja, MZO, MMPI, MINT,

SDUŠ, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, HTZ, TZ, HŽ

Infrastruktura, Hrvatske ceste, HGK, JLP(R)S i regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Pokazatelji će se pratiti na razini aktivnosti / programa / projekata

Potencijalni

utjecaj na

okoliš


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


-/+ + -/+ 0 0

Preporuke:

Isto kao 1.2.1.

Gdje je moguće, trase prometnica planirati na način da zaobilaze šumsko

područje ili ga presijecaju u najmanjoj mogućoj mjeri.

Razvoj multimodalnoga integriranog prometa omogućiti kroz maksimalno

iskorištavanje postojeće infrastrukture, uz minimalnu gradnju nove.

Prilikom razvoja riječne infrastrukture potrebno je maksimalno iskoristiti i

preurediti već izgrađenu riječnu infrastrukturu.

Infrastrukturne projekte planirati na način da se ne ugrožavaju ciljne vrste i

stanišni tipovi područja ekološke mreže.

Pri planiranju plovnih putova uspostaviti izravnu suradnju sa sektorom

zaštite okoliša i prirode s ciljem pronalaženja najprihvatljivijeg rješenja

uzimajući u obzir obilježja ekološke mreže.

Projekte razvijati sukladno dokumentu Smjernice za voditelje projekata:



climate resilient, European Commission)

Prilikom realizacije aktivnosti unutar ove mjere, osobito onih vezanih uz

promet, potrebno je voditi računa o tome na koji način one utječu na emisije

stakleničkih plinova, te u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti emisije

stakleničkih plinova

Strateški

cilj:




Naziv

mjere: 1.2.3. Održivo korištenje i vrednovanje kulturne i prirodne baštine

120

Opis mjere:

Podrška u aktivnostima kvalitetnog korištenja i razvoja sadržaja vezanih uz

kulturna dobra, pojedinačne spomenike kulture i zaštićene cjeline te

očuvane povijesne urbane i ruralne kulturne krajolike s ciljem njihove

daljnje zaštite i valorizacije u kontekstu razvoja humanističkih, prirodnih,

tehničkih i drugih znanosti te gospodarskih aktivnosti (osobito razvoja

turizma) (veza 1.1.3., 2.1.3., 3.3.1.)

Podrška razvoju učinkovitijeg modela obnove i stavljanja kulturne baštine u

prihvatljivu funkciju

Podrška pripremi programa revitalizacije u području kulturne baštine

Podrška provedbi aktivnosti revitalizacije kulturnih dobara

Podrška aktivnostima razvoja sadržaja i programa vezanih uz zaštićena

područja prirode

Podrška aktivnostima očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti u

funkciji lokalnog i regionalnog razvoja

Podrška aktivnostima biološke i krajobrazne sanacije napuštenih

eksploatacijskih polja mineralnih sirovina sa svrhom stvaranja preduvjeta za

daljnji razvoj

Podrška aktivnostima povezivanja korištenja kulturne i prirodne baštine s

potrebama turizma i obrazovanja, poduzetničke potporne infrastrukture,

kulture i socijalnog poduzetništva na regionalnoj i lokalnoj razini

Podrška izradi planova upravljanja kulturnom baštinom

Razvoj modela suradnje za povezivanje predstavnika lokalnih gospodarskih

subjekata i uprava nacionalnih parkova i parkova prirode i održavanje

redovnih susreta radi daljnjeg razvoja turističke destinacije i jačanja

lokalnoga gospodarstva



Uloga


Suradnja u

provedbi:

MKUL, MZOE, MGIPU i odgovarajući subjekti prostornog uređenja, MGPO,

MINT, MINT, HTZ, HZ, MZO, SDUŠ, Javne ustanove županija za zaštitu

prirode, HGK, JLP(R)S i regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Smanjenje razlika u očuvanosti kulturne baštine po regijama i bolja očuvanost

zaštićenih područja prirode

(Izvor: registri MKUL, Javne ustanove županija za zaštitu prirode)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


-/+ 0 0 0 0

Preporuke:

Prilikom uređenja eksterijera oko nepokretnih kulturnih dobara potrebno je

voditi računa da se poštuje povijesno uređenje, ali da se uskladi s

funkcionalnim potrebama današnjih namjena tih objekata. Bitno je pratiti i

tradiciju svakog objekta te se koristiti prirodnim materijalima u uređenju

eksterijera (npr. kamen, šljunak, drvo).

Pri korištenju, obnovi i zaštiti kulturne i prirodne baštine voditi računa o

aktualnim projekcijama kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih klimatskih

promjena.

121

Strateški

cilj:



Prioritet: 1.2. Osiguranje i unaprjeđenje osnovne lokalne i regionalne

infrastrukture

Naziv

mjere:

1.2.4. Podrška primjeni mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na


Opis mjere:

Podrška u unaprjeđenju sustava upravljanja zaštićenim prirodnim

područjima lokalnoga značaja (veza 3.1.1., 3.2.1.)

Podrška u razminiranju miniranih područja

Podrška u aktivnostima potpune primjene mjera energetske učinkovitosti i

boljeg iskorištavanja obnovljivih i drugih održivih izvora energije

Podrška aktivnostima vezanim za gospodarenje vodama

Podrška uspostavi i funkcioniranju cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom, uključujući ponovnu uporabu u okviru mjera za sprječavanje

nastanka otpada, odvojeno sakupljanje i sortiranje otpada, reciklažna

dvorišta, pogone za recikliranje i oporabu otpada, centri za gospodarenje

otpadom, sanaciju postojećih odlagališta otpada te osiguravanje daljnje

provedbe Plana gospodarenja otpadom na područjima svih jedinica lokalne i


Podrška regionalnom energetskom razvoju (npr. energetska postrojenja u

funkciji razvoja gospodarstva)

Podrška primjeni mjera energetske obnove zgrada javnog i stambenog

sektora

Definiranje odgovornosti regionalnih i lokalnih dionika u održavanju

energetske infrastrukture (neovisno o objektu – software, postrojenje,

zgrada i sl.)

Podrška uvođenju i razvoju novih financijskih instrumenata za obnavljanje i

poticanje energetske učinkovitosti građevina

Podrška u unaprjeđenju cestovne i željezničke infrastrukture u smislu

povećanja njezine energetske učinkovitosti (npr. unaprjeđenje rasvjete,

odvodnje, zaštita od buke, elektrifikacija željeznica, rampe, nadvožnjaci)

Promicanje i potpora boljoj organizaciji i korištenju zelenoga javnog

prijevoza s ciljem smanjenja ispuštanja CO2



Uloga


Suradnja u

provedbi:

MZOE, FZOEU, MGPO, MGIPU, MMPI, HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste,

HGK, JLP(R)S, energetske agencije i regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Smanjenje razlika u primjeni mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

(Izvor: HAOP i FZOEU)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


--/+ + --/+ + 0

Preporuke: (veza 3.1.1. i 3.2.4.)

Prilikom planiranja lokacija zahvata potrebno je promatrati širi kontekst

odnosno izvan administrativnih granica kako bi se izbjegli negativni


122

Usuglasiti poticanje gradnje velikih hidrotehničkih sustava u svrhu

proizvodnje električne energije koji obuhvaćaju gradnju velikih brana,

akumulacija i potapanje krških polja ili rijeka.

Za potrebe infrastrukturnih zahvata OIE-a maksimalno iskoristiti postojeće

infrastrukturne koridore.

Kod iskorištavanja OIE-a potrebno je paziti na smještaj tih objekata u

prostor - na način da se ne ošteti reljef i lokalni elementi krajobrazne

raznolikosti.

Kod sanacije odlagališta bitno je uključiti krajobrazno uređenje prostora u

svrhu što boljeg uklapanja u okoliš. Kod smještaja novih odlagališta u

prostor potrebno je paziti na vizualnu izloženost, prirodnost nekog područja

te imati evidenciju već degradiranih prostora kako bi se oni mogli iskoristiti

u tu svrhu.

Lociranjem i materijalima izgradnje poštovati kulturološki kontekst

područja i izbjegavati blizinu kulturološki vrijednih područja.

Bitno je poticati energetsku neovisnost kod razvoja gospodarstva u smislu

korištenja malih postrojenja OIE-a, lokalno po pojedinom postrojenju ili

objektu.

Planirani razvoj povećanja korištenja biomase kao OIE planirati uz

konzultacije s "Hrvatskim šumama" d.o.o. i predstavnicima privatnih šuma

koji se bave proizvodnjom biomase, radi osiguravanja kontinuirane opskrbe

novih postrojenja biomasom, odnosno utvrđivanja dovoljnih zaliha biomase

za opskrbu.

Preporuke vezane za upravljanje zaštićenim područjima povezati s onima u

mjerama 3.1.1. i 3.2.4.





Prilikom realizacije aktivnosti unutar ove mjere potrebno je voditi računa o

tome na koji način one utječu na emisije stakleničkih plinova te o utjecaju i

prilagodbi na klimatske promjene.

Pri planiranju lokacija infrastrukturnih objekata OIE-a uspostaviti direktnu

suradnju sa sektorom zaštite okoliša i prirode s ciljem pronalaženja

najprihvatljivijeg rješenja, uzimajući u obzir obilježja ekološke mreže,

posebno u slučaju vjetroelektrana i hidroelektrana te malih hidroelektrana.

Strateški

cilj:



Prioritet: 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim

posebnostima

Naziv

mjere: 1.3.1. Pružanje podrške razvoju potpomognutih područja

Opis mjere:

Poticanje ostanka te povratka iseljenog i naseljavanja novog stanovništva na

potpomognutim područjima svih zanimanja, a osobito onih koji mogu

obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju tih

područja (veza 2.3.2.)

Razvoj i unaprjeđivanje kvalitete komunalne, društvene, prometne,

energetske i IKT infrastrukture u skladu s potrebama stanovništva i

gospodarstva (veza 1.2.1.)

123

Razvoj i unaprjeđivanje kvalitete javnih usluga (uključujući zdravstvo i soc.

skrb) (veza 1.1.2.)

Podrška ujednačavanju kvalitete, razvijenosti i poboljšanje organizacije

prometne infrastrukture radi bolje povezanosti s urbanim središtima i

ublažavanja prometne izoliranosti (veza 1.2.1. i 1.2.2.)

Razrada modela privlačenja investicija u potpomognuta područja,

uključujući razradu i provedbu aktivnosti marketinga i distribucije /

logistike s ciljem privlačenja privatnog sektora u područjima skuplje

izgradnje infrastrukture kako bi se ostvario prihvatljiv volumen tržišta i

posljedično odgovarajuća dobit (veza 2.2.1., 2.2.3. i 2.2.4.)

Razvoj i provedba programa integriranih teritorijalnih intervencija na

potpomognutim područjima te priprema ciljnih poziva za financiranje iz ESI

fondova i drugih potencijalnih izvora

Razrada posebnih kriterija odabira te oblikovanje potpora za projekte s

potpomognutih područja, demografski ugroženih i rijetko naseljenih

područja kod dodjele sredstava (ESI fondovi i dr.)

Potpora transferu znanja i praktičnoj primjerni iskustava drugih država s

ciljem razvoja novih projektnih ideja i osiguranja odgovarajuće zalihe

projekta za slabije razvijena / deprivirana područja

Stimulirati naseljavanje radno aktivnog stanovništva dodjelom građevinskog

zemljišta i stambenih jedinica

Evaluacija i revizija indeksa razvijenosti (veza 3.1.1.)


Primjena koncepcije kružne ekonomije na način pametnog korištenja

prirodnog resursa (primjer slavonskog hrasta)

Operacije vezane za dodjelu i raspodjelu sredstava te oslobođenja plaćanja

nameta s različitih osnova (odnosi se na različite oblike olakšica pri plaćanju

poreza na dohodak i dobit te druge porezne olakšice, pomoći za različite

vrste sufinanciranja, povoljniji tretman različitih naknada, poticaje za

poduzetnike početnike te za samozapošljavanje, produljenje trajanja potpore

npr. poduzetnicima, inkubatorima i dr.) (veza 3.1.3.)



Uloga


Suradnja u

provedbi:

MFIN, MGPO, MZO, MMPI, MKUL, MINT, MPOLJ, MZOE, MUP, HGK,

JLP(R)S i regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Smanjenje broja teritorijalnih jedinica sa statusom potpomognutog područja;

Zadržavanje stanovništva na potpomognutim područjima

(Izvor: MRRFEU, izvješća o praćenju, DZS, MUP)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke:

Jednako kao 1.2.1., 1.2.2. i 1.2.4.

Infrastrukturne zahvata planirati u postojećim ili zajedničkim koridorima.

Prilikom planiranja lokacija zahvata potrebno je promatrati širi kontekst

odnosno izvan administrativnih granica kako bi se izbjegli negativni


Sve razminirane površine čim prije vratiti u sustav redovitoga gospodarenja

124

(izvanredne revizije gospodarskih osnova ili programa gospodarenja u

šumsko-gospodarskim planovima te izvanredne revizije lovno-gospodarskih

osnova).

Poticati razvoj različitih tipova ekološke i održive poljoprivrede.

Lociranjem i materijalima izgradnje potrebno je poštovati kulturološki

kontekst područja.








Strateški

cilj:




posebnostima

Naziv

mjere: 1.3.2. Pružanje podrške održivom otočnom razvoju

Opis mjere:

Revizija otočne politike i izrada novoga nacionalnog otočnog razvojnog

strateškog dokumenta

Podrška razvoju otočnih LAG-ova i njihovim aktivnostima umrežavanja,

općenito jačanje kapaciteta OCD-a za ravnomjeran društveno-gospodarski

razvoj na otocima

Priprema ciljanih poziva za financiranje iz ESIF-a i drugih izvora

Revidiranje kriterija razvrstavanja otoka u skupine u novom zakonodavnom

okviru u svrhu strateškog planiranja njihova razvoja prema pripadnosti

određenoj skupini (veza 3.1.1.)

Uspostava sustava praćenja i vrednovanja otočne politike, izrada

kompozitnog indeksa održivosti razvoja otoka te uvođenje korektivnog

faktora za izračun razvijenosti otočnih i obalno-otočnih gradova i općina

(veza 3.1.1.)

Uspostava, izgradnja i razvoj cestovne prometne infrastrukture prema

(kopnu), na i među otocima radi bolje povezanosti otoka s kopnom,

međusobno te bolje međusobne povezanosti otočnih naselja sa svrhom

ublažavanja izoliranosti i povećanja sigurnosti (veza 1.2.1. i 1.2.2.)

Poboljšanje pomorske i zračne međuotočne povezanosti uvođenjem

odgovarajućih redovnih i izvanrednih linija te optimiranje zračnog prijevoza

(izbor: avioni, hidroavioni, helikopteri) i izgradnja odgovarajuće

infrastrukture (veza 1.2.2.)

Subvencije određenim kategorijama otočnog stanovništva u otočnom

cestovnom, pomorskom i zračnom prijevozu (veza 1.2.2.)

Pristup širokopojasnom internetu na svim naseljenim otocima (veza 1.2.2.)

Poticanje poljoprivrednih projekata i obrada neobrađenih zemljišta (veza

3.1.4.)

Razvoj i izgradnja komunalne infrastrukture – priprema podloga i tehničke

dokumentacije te gradnja sustava vodoopskrbe (sekundarna vodoopskrbna i

hidrantska mreža te paralelnih i/ili alternativnih sustava kao što su kaptacija,

125

desalinizacija, revitalizacija starih cisterni i uključivanje istih u sustav

vodoopskrbe), te sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i

gospodarenje otpadom; povlastice u potrošnji pitke vode do osiguravanja

njezine stalne dostupnosti (veza 1.2.1. i 1.2.2.)

Podrška razvoju i uvođenju novih tehnologija u energetski sustav kroz

sufinanciranje OIE i jačanje kapaciteta otočana (npr. solarna energija,

desalinizacija, kinetička energija vjetra, biomasa, potencijalna energija

mora…)

Primjena koncepta kružnog gospodarstva za korištenje otočnih resursa

Unaprjeđenje otočnoga odgojno-obrazovnog sustava (škole na daljinu,

stipendiranje deficitarnih zanimanja, olakšavanje zapošljavanja stručnih

suradnika, izdavanje zavičajne čitanke, poticanje projekta broda-škole)

(veza 1.1.1.)

Unaprjeđenje sustava obrazovanja odraslih na otocima (financiranje

obrazovanja za deficitarna zanimanja, dopisno-konzultativna nastava,

nastava na daljinu)

Unaprjeđenje otočnoga zdravstvenog sustava (heliodromi i brzi brodovi za

hitnu medicinsku pomoć, prilagodba kvota pacijenata, telemedicina) (veza

1.1.2.)

Unaprjeđenje pravne dostupnosti otočnih nekretnina; sređivanje imovinsko-

pravnih odnosa fizičkih i pravnih osoba na nekretninama na otocima;

usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra sa stvarnim stanjem te potpora u

aktivnostima vezanim uz stavljanje u funkciju neaktivnih nekretnina (veza

1.2.1., 1.2.2., 2.1.2. i 3.1.4.)

Očuvanje i revitalizacija otočnih povijesnih jezgri naselja (veza 2.1.3.)

Izrada i provedba programa financijskih povlastica za razvoj otočnoga

gospodarstva (porezne olakšice za otočane, sufinanciranje kapitalnih

projekata, zaštita otočnih proizvoda, kreditne linije otočnim

gospodarstvenicima, poticaji za poduzetnike početnike, produljenje trajanja

potpora otočnim poduzetnicima, potpore otočnim poslodavcima za očuvanje

radnih mjesta na otocima, povlaštene cijene u pomorskom prijevozu

putničkih i teretnih vozila i dr.)



Uloga

MRRFEU: Provedba i koordinacija

Suradnja u

provedbi:

MMPI, MFIN, MKUL, MINT, MGPO, MZO, MPOLJ, MZOE, MIZ, SDUŠ,

HGK, JLP(R)S i regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Zadržavanje stanovništva na otocima; Praćenje vrijednosti indeksa razvijenosti

na otocima

(Izvor: MRRFEU, DZS, MUP)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


-/+ + -/+ 0 0

Preporuke:

Preporuke se mogu povezati s onima za mjeru 1.3.1.

Prilikom realizacije aktivnosti unutar ove mjere, osobito onih vezanih uz

promet, potrebno je voditi računa o tome na koji način one utječu na emisije

stakleničkih plinova te u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih

plinova.

126

Strateški

cilj:




posebnostima

Naziv

mjere: 1.3.3. Pružanje podrške razvoju brdsko-planinskih područja

Opis mjere:

Izrada analize (vrednovanje) i preporuke za redefiniranje obuhvata brdsko-

planinskih područja

Razvoj i unaprjeđivanje kvalitete javnih usluga te prilagodba standarda /

kriterija u pružanju javnih usluga posebnostima rjeđe naseljenosti brdsko-

planinskih područja (veza 1.1.1.)

Poticanje ostanka te povratka iseljenog i naseljavanja novog stanovništva na

brdsko-planinskim područjima svih zanimanja, a osobito onih koji mogu

obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju tih

područja (integrirane mjere fokusirane na stvaranje prilika za zapošljavanje,

stambeno zbrinjavanje i podizanje kvalitete života) (veza 2.3.2.)

Priprema ciljanih poziva za financiranje projekata iz ESIF i drugih izvora te

oblikovanje posebnih kriterija za financiranje projekata s brdsko-planinskih

područja

Razvoj i unaprjeđivanje kvalitete komunalne, društvene, prometne,

energetske i IKT infrastrukture u skladu s potrebama brdsko-planinskih

područja (veza 1.2.1.)

Razrada modela poticanja (samo)zapošljavanja kroz obavljanje više

integriranih djelatnosti npr. poljoprivrede, šumarstva, obrta, turizma i sl.

Potpora transferu znanja i praktičnoj primjeni iskustava drugih država s

ciljem razvoja novih projektnih ideja i osiguranja odgovarajuće zalihe

projekata za brdsko-planinska područja

Primjena koncepcije kružnoga gospodarstva za korištenje resursa brdsko-

planinskih područja


Provedba edukacija za razvoj specifičnih zanimanja u svrhu razvoja turizma

i podizanja kvalitete turističke usluge (npr. gorski vodiči)



Izrada i provedba programa financijskih povlastica u brdsko-planinskim

područjima (porezne olakšice, sufinanciranje kapitalnih projekata,

održavanja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima, poticaji za poduzetnike

početnike, za samozapošljavanje, produljenje trajanja potpora, pravo

ubiranja šumskih plodova te prvokupa šumskog sortimenta i dr.) (veza

3.1.3.)

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MMPI, MFIN, MGPO, MINT, MZO, MIZ, MPOLJ, SDUŠ, Hrvatske šume,

HGK, JLS

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Zadržavanje stanovništva na brdsko-planinskim područjima


Potencijalni

utjecaj na OKOLIŠ

STANOVNIŠTVO

I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


127

okoliš: -/+ + -/+ -/+ +

Preporuke: Preporuke se mogu povezati s onima za mjeru 1.3.1.

Strateški

cilj:




posebnostima

Naziv

mjere: 1.3.4. Unapređenje kvalitete života i razvoj urbanih područja (veza 1.2.1.)

Opis mjere:

Uspostava sustava praćenja i vrednovanja učinaka razvoja urbanih područja

Podrška nositeljima strategija razvoja urbanog područja (zajedničko

djelovanje JLS-ova na razvoju urbanog područja)

Podrška razvoju gradova (npr. pametna specijalizacija, projekti pametnih

gradova, zeleni gradovi, zdravi, gradovi mladih, primjena koncepcije

kružnoga gospodarstva i sl.)

Jačanje integriranog i održivog upravljanja gradovima te unaprjeđenje

dostupnosti i pristupačnosti javnih servisa (digitalizacija javnih gradskih

servisa – SMART rješenja)

Provedba aktivnosti usmjerenih na rješavanje pitanja nezaposlenosti,

socijalne isključenosti te siromaštva i drugih sličnih problema u urbanim

područjima

Podrška aktivnostima integrirane revitalizacije povijesnih jezgri gradova

(veza 2.1.3.)

Podrška procesima urbane preobrazbe napuštenih kompleksa i nekretnina,

urbane sanacije dijelova urbanih područja: zone inicijalno nezakonite

gradnje, zone s nedostajućim javnim sadržajima i infrastrukturom (veza

1.2.1., 2.1.2. i 3.1.4.)

Jačanje kapaciteta za upravljanje brownfield područjima i njihove

revitalizacije

Podrška razvoju sustava urbane zelene infrastrukture (veza 1.2.1. i 1.2.4.)

Podrška rješenjima kojima se uspostavljaju sustavi temeljeni na koncepciji

održive urbane mobilnosti (veza 1.2.1.)

Podrška aktivnostima koje odgovaraju na demografske promjene u

gradovima (kvalitetno starenje, koncepcija sijede ekonomije i sl.)

Podrška razvoju urbane poljoprivrede i uzgoja te prodaje hrane u urbanim

sredinama, podrška uređenju gradskih vrtova u urbanim sredinama



Provedba aktivnosti usmjerenih na rješavanje problema potrošnje velike

količine energije, zagađenosti, prometnih zagušenja (usmjeriti aktivnosti na

pametno upravljanje prometom), loše povezanosti s okruženjem i sl. u

urbanim područjima (veza 1.2.4.)

Pružanje podrške aktivnostima vezanim za kontrolirano / održivo širenje

urbanih središta u skladu s koncepcijom kompaktnoga grada

Podržavanje uvođenja OIE-a u urbane sredine (veza 1.2.4.)

Brendiranje gradova znanja (npr. sveučilišni, veleučilišni gradovi) i

brendiranje regija te osmišljavanje zajedničkog brenda temeljenog na

sličnostima (veza 2.2.4.)

Uloga


128

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke:

Kroz uspostavljanje zelene infrastrukture gradova, omogućiti uređenje

zapuštenih prostora, izvedbu krovnih vrtova na velikim objektima – šoping-

centrima i sl. te uspostavu zelenih zidova i krovnih vrtova na dijelovima

grada gdje nedostaju zelene površine.




Strateški

cilj:




posebnostima

Naziv

mjere: 1.3.5. Stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima

Opis mjere:

Poticanje prekogranične suradnje u svrhu učinkovitijeg korištenja fondova

EU-a i podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva kroz razvoj turizma

Poticanje suradnje javnih vlasti i dionika za zdravo, sigurno i pristupačno

pogranično područje (u područjima javnog zdravstva i zdravstvene skrbi,

usluga soc. skrbi, sigurnosti (civilna zaštita, služba sigurnosti i hitna služba),

prekograničnog javnog prijevoza i održive službe mobilnosti)

Poticanje održivog razvoja turizma i turističkih proizvoda u pograničnim

područjima, promocija destinacija temeljenih na kulturnom i prirodnom

nasljeđu; unaprjeđenje baze znanja i kapaciteta za aktivno očuvanje nasljeđa

i održivi turizam


preventivnih i mjera prilagodbe novim klimatskim uvjetima uzimajući u

obzir konkretne utjecaje u području suradnje; zaštita i obnova biološke

raznolikosti i promocija usluga ekosustava, jačanje kapaciteta, razvoj

zajedničkih koordiniranih pristupa u planiranju, nadzoru i upravljanju

Natura 2000 i ostalim vrstama i tipovima staništa u prekograničnim

područjima (veza 1.2.4.)

Promicanje i unaprjeđenje korištenja obnovljivih izvora energije (veza

1.2.4.)

Povećanje sigurnosti pograničnog područja od prirodnih katastrofa i

katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom, te potpora razvoju sustava

prevencije, kontrole (uključujući procjene rizika od štetnih događaja) i

sanacije onečišćenja (zrak, vode, rijeka i jezera, tlo)

Podrška čišćenju miniranih područja

Unaprjeđenje kvalitete okolišnih uvjeta mora i obalnog područja

korištenjem održivih i inovativnih tehnologija i pristupa u Jadranskoj

Suradnja u

provedbi:

MGIPU i odgovarajući subjekti prostornog uređenja, MZOE, MZO, MKUL,

MINT, MGPO, MPOLJ, Hrvatske šume, HGK, Javne ustanove županija za

zaštitu prirode, JLS – gradovi, aglomeracije

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Kvaliteta života u urbanom području

(Izvor: baza podataka Urban Audit - Eurostat )

129

Hrvatskoj

Poboljšanje usluga u sektoru javnog zdravstva i socijalne skrbi (veza 1.1.2.)

Jačanje regionalnog kapaciteta za inovacije te poboljšanje vještina i

poduzetničkih kompetencija za unaprjeđenje ekonomskih i socijalnih

inovacija (veza 2.2.2.)

Jačanje okvirnih uvjeta za inovacije u relevantnim sektorima plave

ekonomije

Poticanje poslovne suradnje MSP-a u pograničnom području (veza 2.2.3.)

Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u pograničnom

području (veza 2.2.1.)

Jačanje uloge obrazovnih ustanova kao centara specifičnih lokalnih znanja u

regiji

Poboljšanje kvalitete, sigurnosti i ekološke održivosti usluga i čvorišta

pomorskog i obalnog prijevoza promicanjem multimodalnih rješenja (veza

1.2.1. i 1.2.2.)

Poboljšanje planiranja i koordinacije regionalnih putničkih prijevoznih

sustava u svrhu boljeg povezivanja s nacionalnim i europskim prijevoznim

mrežama (veza 1.2.2.)

Poboljšanje koordinacije između sudionika u teretnom prijevozu s ciljem

povećanja broja multimodalnih okolišno prihvatljivih prijevoznih rješenja

(veza 1.2.2.)

Potpora aktivnostima ujednačavanja kvalitete, razvijenosti i učinkovitog

iskorištenja prometne infrastrukture radi bolje povezanosti, povećanja

sigurnosti i ublažavanja prometne izoliranosti pograničnih područja (veza

1.2.1. i 1.2.2.)

Poticanje naseljavanja u pograničnom području kroz razne oblike poticajnih

mjera (smanjenja poreza i raznih obveznih davanja prema državi)

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MZOE, MIZ, MMPI, MINT, MGPO, MPOLJ, DUZS, HCR, HGK, JLP(R)S i

regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda

(izvor):

Povećanje vrijednosti indeksa razvijenosti jedinica u pograničnim područjima;

Zadržavanje stanovništva u pograničnim područjima


Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


-/+ + -/+ 0 0

Preporuke:

Preporuke se mogu povezati s onima za mjeru 1.2.1., 1.2.2. i 1.3.1.

130

Strateški

cilj:

2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA


Prioritet: 2.1. Unaprjeđenje gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj

razini

Naziv

mjere:

2.1.1. Definiranje i primjena jasnih kriterija za osnivanje i financiranje

poduzetničkih zona

Opis mjere:

Nadogradnja Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture

informacijama o uslugama poduzetničkih zona i omogućavanje pretrage po

vrstama usluga

Razvoj smjernica i preporuka jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave za osnivanje i financiranje opremanja i poslovanja

poduzetničkih zona (uz konzultiranje asocijacija poduzetnika na

odgovarajućoj razini)

Revizija sustava potpora za poduzetničke zone u skladu s rezultatima

analize učinkovitosti postojećeg sustava potpora

Poboljšanje promocije poduzetničkih zona

Analize učinkovitosti poduzetničkih zona i analiza potreba za uslugama

poduzetničkih zona i definiranje indikatora za praćenje učinkovitosti

poduzetničkih zona

Analiza učinkovitosti sustava potpora za unaprjeđenje poslovnih aktivnosti

poduzetničkih zona

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MGPO, AIK, HGK, HUP, HOK, Hrvatska zajednica županija, Udruga

gradova, Udruga općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje popunjenosti postojećih poduzetničkih zona (u % od ukupne

površine)

Povećanje broja gospodarskih subjekata u poduzetničkim zonama

(Izvor: MGPO-va izvješća o praćenju mjere, podaci prikupljeni od JLS-ova i

poduzetničkih zona)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


0 + 0 0 0

Preporuke:

Predlaže se da se ulaganja vezana za stvaranje povoljnih uvjeta za

poduzetništvo te općenito ona za unaprjeđenje uspješnosti i kvalitete

poduzetničke klime usmjere u područja u kojima su zabilježeni nepovoljniji

uvjeti i gdje već postoje neiskorištene poduzetničke zone (a u spoju s npr.

većom nezaposlenošću mladih i radno sposobnih). Poticati suradnju između

raznih sektora djelatnosti.

Prilikom razvoja smjernica i preporuka za osnivanje poduzetničkih zona

uzeti u obzir i možebitna okolišna ograničenja, npr. zone sanitarne zaštite,

područja ekološke mreže, blizina naselja, poplavna područja i sl., sve ovisno

o vrsti gospodarskih aktivnosti koje će se tamo odvijati.

Strateški

cilj:




131

razini

Naziv

mjere:

2.1.2. Aktiviranje državne imovine na lokalnoj i regionalnoj razini (1.2.1. i

3.1.4.)

Opis mjere:

Podrška u pripremi evidencija nefinancijske imovine u državnom vlasništvu

na području JLP(R)S-a, koja bi mogla biti predmet zamjene između države

i JLP(R)S-a, odnosno ponude ulagačima od strane JLP(R)S-a ako postoji

poseban državni interes

Izrada usustavljenih uputa u svrhu bolje informiranosti i pronalaženja

zainteresiranih ulagača u nekretnine u vlasništvu države, a na području

JLP(R)S-a (primjerice, vodiči koji će olakšati u podnošenju zahtjeva,

promocija dobrih praksi i transfer znanja (npr. otok Obonjan))

Podrška uspostavi redovite komunikacije između ključnih dionika radi

rješavanja otvorenih pitanja u međusobnim imovinsko-pravnim odnosima

(JLP(R)S, Općinska državna odvjetništva, MDI, Agencija za

poljoprivredno zemljište i dr.)

Suradnja asocijacija poduzetnika – zakupaca u procesima poticanja

vidljivosti i redovitosti objavljivanja planova prodaje poslovnih prostora u

državnom vlasništvu i vlasništvu JLP(R)S-a (za dugogodišnje zakupnike)

Program edukacije o upravljanju državnom imovinom za sve dionike

(javni, privatni, civilni sektor i asocijacije poduzetnika)

Priprema smjernica i modela suradnje među ključnim dionicima za razvoj i

provedbu projekata u vezi s upravljanjem napuštenim vojnim i

industrijskim kompleksima u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica

lokalne i regionalne samouprave

Podrška projektima revitalizacije vojnih i industrijskih kompleksa uz

pridodavanje novih održivih gospodarskih sadržaja tim objektima

(inkubatori / akceleratori za poduzetnike, socijalne poduzetnike, kulturne i

kreativne industrije i sl.)

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MDI, MPRAVO, MGIPU, MPOLJ, MINT, MKUL, MGPO, Hrvatski zavod

za prostorni razvoj, Agencija za poljoprivredno zemljište, Općinska državna

odvjetništva, partnerska vijeća, regionalni koordinatori, Hrvatska zajednica

županija, Udruga gradova, Udruga općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje površine aktiviranog zemljišta u državnom vlasništvu

Povećanje prihoda od prodaje nefinancijske imovine u državnom vlasništvu

(Izvor: Izvješća o praćenju, podaci prikupljeni od JLS-a, MDI-ja i Agencije za

poljoprivredno zemljište)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke:

U modele suradnje predlaže se uključiti i nositelje nematerijalne baštine na

način da im se olakša pristup, upotreba ili otkup prostora potrebnih za

obavljane temeljne djelatnosti, a koji su u državnom vlasništvu. Nositelji

nematerijalne baštine u takvim slučajevima mogu biti tradicijski obrti,

kulturno-umjetnička društva i sl.

Prilikom stavljanja neaktivnih nekretnina u funkciju, prednost dati

graditeljskim kulturnim dobrima ako je moguće njihovo održivo korištenje.

Preporuke se mogu povezati s onima u 2.1.2.

132

Strateški

cilj:




razini

Naziv

mjere:

2.1.3. Razvoj lokalnih kapaciteta za programe održavanja povijesnih jezgri

naselja i objekata kulturne baštine (veza 1.2.1., 1.2.3. i 3.3.1.)

Opis mjere:

Razvoj financijskih instrumenata i drugih oblika financiranja ulaganja u

održavanje povijesnih jezgri naselja i objekata kulturne baštine (zaklade,

javno-privatna partnerstva i sl.)

Podrška pripremi i provedbi projekata održavanja povijesnih jezgri naselja i

objekata kulturne baštine financiranih bespovratnim sredstvima (projekti

EU-a, projekti drugih međunarodnih organizacija)

Financijska potpora za održavanje povijesnih jezgri naselja i objekata

kulturne baštine sukladno indeksu regionalne razvijenosti

Edukacije i transfer znanja o programima održavanja i održivog upravljanja

povijesnim jezgrama naselja i objektima kulturne baštine

Poticanje primjene novih znanja i vještina za vođenje složenih projekata

održavanja i revitalizacije povijesnih jezgri naselja

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MKUL, MGIPU i odgovarajući subjekti prostornog uređenja, MINT, HTZ,

TZ, JLS, HGK, HOK

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje ulaganja u održavanje starih gradskih jezgri i objekata kulturne

baštine (Izvor: MKUL, izvješća o praćenju, podaci JLP(R)S)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke:

Preporuke se mogu povezati s onima u 2.1.2.

Pri razradi projekata vezanih uz održavanje povijesnih jezgri i objekata

kulturne baštine voditi računa o aktualnim projekcijama kratkoročnih,

srednjoročnih i dugoročnih klimatskih promjena.

Strateški

cilj:



Prioritet: 2.2. Stvaranje poticajnoga poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj

razini

Naziv

mjere: 2.2.1. Jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih potpornih institucija

133

Opis mjere:

Prilagodba sustava potpora za unaprjeđenje poslovnih aktivnosti

poduzetničkih potpornih institucija, u skladu s rezultatima i preporukama

analize učinkovitosti81 (Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture,

NN 93/13, 114/13 i 41/14)

Uvođenje novih tehnologija u upravljanju informacijama i usklađivanje

evidencija vezanih uz mogućnosti ulaganja na svim razinama javnog

upravljanja

Stvaranje jedinstvenog modela komunikacije s investitorima na svim

razinama države

Identifikacija dobrih rješenja i praksi proizišlih iz provedenih projekata

vezanih uz razvoj poduzetničkih potpornih institucija (npr. investors friendly

region) - daljnji nastavak aktivnosti započetih Programom certificiranja

regija za ulaganja (ICPR)

Analiza učinkovitosti sustava potpora za unaprjeđenje poslovnih aktivnosti

poduzetničkih potpornih institucija

Razvoj i promocija centara kompetencija na lokalnoj i regionalnoj razini

(veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Podrška inicijativama potpornih institucija usmjerenih razvoju novih

djelatnosti i načina poslovanja (npr. kružne ekonomije, zelene ekonomije,

socijalne ekonomije, srebrne ili sijede ekonomije, socijalnog poduzetništva,

socijalnih inovacija i sl.)

Podrška aktivnostima praćenja konkurentnosti hrvatskih regija - priprema

studije i izračun regionalnog indeksa konkurentnosti (RIK)

Podrška aktivnostima poduzetničkih potpornih institucija na ciljanom

privlačenju (stranih) ulaganja (veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Razvoj modela suradnje i provedba mjera koje potiču koordinaciju i

zajedničko djelovanje više županija i lokalnih jedinica te regionalnih

asocijacija poduzetnika (područne komore) u aktivnostima privlačenja

(stranih) ulaganja (veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Podrška u unaprjeđenju suradnje JLP(R)S-a putem zajedničkih krovnih

organizacija u aktivnostima vezanim uz razvoj regionalnoga gospodarstva,

pri čemu u suradnju mogu biti uključene i druge institucije

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MGPO, MRMS, MVEP, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, AIK,

Nacionalno vijeće za konkurentnost, MPOLJ, HGK, HOK, partnerska vijeća,

Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Udruga općina i regionalni

koordinatori

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje novih izravnih ulaganja

Povećanje broja aktivnih centara kompetencija na lokalnoj i regionalnoj razini

(Izvor: HNB, FINA, MFIN, MGPO, JLP(R)S izvješće o praćenju)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

81Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, NN 93/13, 114/13, 41/14

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=761



134

Preporuke:

Predlaže se maksimalno usmjeriti aktivnosti u područja gdje postoji prilika

za veće uključivanje osoba u nepovoljnijem položaju (npr. dugotrajno

nezaposlene osobe, mlado nezaposleno stanovništvo ili nezaposlene osobe

starije zrele dobi i dr.). Jednako tako, što je moguće više uključiti

cjelokupno lokalno stanovništvo u razvoj i unaprjeđenje (lokalne) zajednice

(npr. volonterstvo). Potrebno je uvažavati kvalifikacije pojedinaca na

lokalnoj i regionalnoj razini i u skladno s tim definirati koje će se djelatnosti

razvijati u pojedinim regijama.

Strateški

cilj:



Prioritet: 2.2. Stvaranje poticajnoga poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj

razini

Naziv

mjere:

2.2.2. Aktiviranje lokalnog razvoja kroz potporu novim gospodarskim

subjektima i inovativnim gospodarskim koncepcijama

Opis mjere:

Podrška u razvoju i provedbi mjera poticanja obrazovanja u sklopu

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) za potrebe razvoja poduzetništva

uključujući nove koncepcije kao što su zelena ekonomija, ekološke

inovacije, društveno odgovorno poslovanje i sl.

Identifikacija i aktivna promocija novih oblika poduzetništva za mlade kroz

obrazovne i akademske institucije te kroz aktivnosti civilnog društva (veza

1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Istraživanje potreba novih poduzetnika za novim znanjima i vještinama

(veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Analiza postojećeg sustava poticanja poduzetničkog mentorstva i razvoj

preporuka za unaprjeđenje sustava poticanja poduzetničkog mentorstva

Podrška aktivnostima usmjerenih unaprjeđenju poduzetničkog ekosustava

na lokalnoj i regionalnoj razini, a posebno povezivanju poduzetnika,

organizacija i institucija radi međusobnog upoznavanja, informiranja,

edukacije

Podrška u aktivnostima JLP(R)S-a usmjerenih povezivanju poduzetnika sa

znanstvenim i obrazovnim institucijama (osobito radi obrazovanja te

istraživanja i razvoja u područjima visoke tehnologije)

Podrška u razvoju i provedbi promotivnih i edukativnih mjera vezanih uz

razvoj socijalnog poduzetništva na lokalnoj razini

Suradnja u razvoju programa transfera poslovanja na sljedeće generacije

vlasnika

Podrška u razvoju i nastavku suradnje u projektima vezanim uz inovacije i

klastere i sl. (npr. projekti - Inovacijska mreža za industriju; Potpora

inicijativama klastera konkurentnosti)

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MGPO, MDOMSP, MZO, MPOLJ, MRMS, SDUŠ, HZZ, HOK, HGK,

Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Udruga općina, regionalni

koordinatori

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje udjela visokotehnoloških tvrtki u novoosnovanim tvrtkama, broj

zaposlenih u novoosnovanim tvrtkama

Povećanje broja zaposlenih u visokotehnološkim tvrtkama

Povećanje broja poduzeća koja obavljaju djelatnost na području inovativnih

135

tehnologija, socijalnog poduzetništva i sl.

(Izvor: Izvješće o praćenju, NKD, FINA)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke:

Poticati neki oblik certifikacije privatnih šumarskih tvrtki / obrta radi

podizanja konkurentnosti privatnoga šumarskog sektora i postizanja jamstva

odgovornoga / održivoga gospodarenja privatnim šumama.

Strateški

cilj:



Prioritet: 2.2. Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj

razini

Naziv

mjere:

2.2.3. Razvoj kolaborativne ekonomije kroz potporu udruživanju gospodarskih

subjekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Opis mjere:

Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih mjera poticanja udruživanja u

klastere na regionalnoj razini te prepoznavanje takvih klastera u Strategiji

pametne specijalizacije

Podrška u izradi analiza novih koncepata kolaborativne ekonomije,

definiranju preporuka za udruživanje gospodarskih subjekata te promociji

novih gospodarskih koncepcija i dobrih praksi

Istraživanje spremnosti gospodarskih subjekata za povezivanje i

prihvatljivih oblika povezivanja

Podrška izradi marketinških strategija i organizacija plasmana specifičnih

lokalnih i regionalnih proizvoda karakterističnih za pojedino područje na

nacionalnoj i međunarodnoj razini (veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Podrška povezivanju i razvoju zajedničkih projekata lokalnih proizvođačkih

i uslužnih subjekata uključujući javne ustanove (npr. bolnice, škole),

povezivanje proizvođača s ciljem razvoja turističke ponude (npr. nacionalni

parkovi, izletišta, kolodvori, popularna okupljališta) i dr.

Podrška u dizanju kvalitete ponude lokalnih proizvoda kroz suradnju javnih

i obrazovnih institucija te organizacije civilnog društva.

Podrška u jačanju kapaciteta lokalnih institucija u primjeni propisa javne

nabave s ciljem aktiviranja lokalne i regionalne ponude roba i usluga

Podrška aktivnostima povezivanja međuregionalne ponude roba i usluga,

posebice za zadovoljavanje povećanih potreba tijekom turističke sezone

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MGPO, MPOLJ, MINT, AIK, HOK, HGK, HUP, regionalni koordinatori,

Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Udruga općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje broja zajedničkih projekata novoosnovanih klastera i drugih oblika

udruživanja poduzetnika

(Izvor: Izvješće o praćenju, MGPO, županije, komore)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

136

Preporuke:

Poticati aktivnosti brendiranja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Kroz mjere poticanja obrazovanja za potrebe razvoja poduzetništva uključiti

i edukacije poljoprivrednika o mogućnostima udruživanja i što učinkovitijeg

plasmana proizvoda na tržište. Uključiti i edukaciju o prednostima primjene

ekološke poljoprivrede i dobivanja ekoznaka.

Prilikom „brendiranja“ i „labelinga“ određenih proizvoda i usluga te

povezivanja međuregionalne ponude roba i usluga potrebno je uključiti i

kulturološku komponentu. Poticati i podržavati lokalna udruženja

tradicijskih obrta u plasmanu njihovih proizvoda kao produkata

karakterističnih za određeno područje kako bi se pridonijelo kulturnoj

prepoznatljivosti određenog područja i pozitivnom učinku na nematerijalnu

baštinu.

Usmjeravati aktivnosti na povezivanje poduzetnika / obrtnika u raznim

sektorima djelatnosti (poljoprivreda / turizam, zdravstvene institucije /

domaći proizvođači itd.).

Strateški

cilj:



Prioritet: 2.2. Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj

razini

Naziv

mjere: 2.2.4. Povećanje atraktivnosti regija kroz teritorijalno brendiranje

Opis mjere:

Izrada Hrvatskog paketa prednosti i investicijskog profila regija po

sektorima, s posebnim naglaskom na uključivanju kulturne baštine i

krajolika u brendiranje turizma i posebnih oblika turizma

Izrada i provedba komunikacijske strategije s ciljem promocije hrvatskih

regija

Podrška izradi smjernica „brand strategija“, uključujući odgovarajuća

terenska istraživanja

Sektorsko brendiranje i brendiranje lokacija, uključujući pripremu potrebnih

studija i izradu kreativnih rješenja

Podrška suradnji gospodarskih subjekata na brendiranju i labellingu

turističkih proizvoda i usluga u destinaciji s ciljem podizanja kvalitete

turističke ponude

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MINT, MGPO, MINT, HTZ, TZ, HGK, HOK, JLP(R)S, Hrvatska zajednica

županija, Udruga gradova, Udruga općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje broja izrađenih brand strategija

Povećanje broja brendiranih sektora i lokacija

(Izvor: Izvješće o praćenju)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


0 + 0 0 0

Preporuke:

Prilikom brendiranja i labellinga određenih proizvoda i usluga te

povezivanja međuregionalne ponude roba i usluga poželjno je uključiti i

kulturološku komponentu.

Poticati aktivnosti brendiranja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

137

Strateški

cilj:



Prioritet: 2.3. Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama


Naziv

mjere:

2.3.1. Podrška povećanju osposobljenosti radne snage na regionalnoj i

lokalnoj razini

Opis mjere:

Kontinuirano osnaživanje lokalnih partnerstva za zapošljavanje (LPZ) i

pružanje potpore lokalnim dionicima (obrazovne institucije, uredi HZZ-a,

predstavnici privatnog, javnog, i civilnog sektora, uključujući komore) u

prepoznavanju potreba za radnom snagom i unaprjeđenju ljudskih

potencijala

Analiza potreba poduzetnika i uvjeta za gospodarski razvoj na

potpomognutim područjima u suradnji s asocijacijama poduzetnika

(komorama)

Podrška u djelovanju tehničkih tajništva LPZ-a i lokalnih inicijativa te radu

„regionalnih kooperacijskih odbora“

Suradnja na provedbi mjera vezanih za daljnji razvoj Hrvatskoga

kvalifikacijskog okvira (HKO) na regionalnoj razini u smjeru razvoja

programa obrazovanja na svim razinama te praćenja kretanja zapošljivosti,

razvoju srednjoškolskih programa za deficitarna zanimanja

Podrška razvoju novih programa obrazovanja nezaposlenih osoba, poglavito

dugotrajno nezaposlenih osoba kao posebno ranjive skupine, s ciljem

njihova zapošljavanja

Podrška u povezivanju dionika sustava strukovnog obrazovanja,

obrazovanja odraslih i tržišta rada, a s ciljem promicanja važnosti

strukovnog obrazovanja za gospodarski sektor i društvo u cjelini, analize

potreba poslodavaca za kompetentnim radnicima, stjecanja kompetencija

koje će povećati konkurentnost učenika/polaznika na tržištu rada i nastavak

obrazovanja/osposobljavanja, osiguranja kvalitetnih mjesta naukovanja kod

poslodavaca, opremanja školskih radionica, cjeloživotnog usavršavanja

strukovnih nastavnika u školama i mentora kod poslodavaca

Podrška u razvoju i provedbi programa cjeloživotnog učenja (veza 1.1.1.)

prema načelima HKO-a

Razvoj posebnog programa poticanja samozapošljavanja u skladu s

prihvaćenim europskim politikama kroz obrt kao tradicionalni oblik

obiteljskog poduzetništva i druge oblike malog i srednjeg poduzetništva,

uključujući obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Širenje i potpora daljnjem razvoju Centara za informiranje i savjetovanje o

karijeri (CISOK) (trenutno postoji 11 centara u 10 gradova) i drugim

inicijativama za povećanje zapošljivosti svih, a posebno mladih osoba

Donošenje smjernica za razvoj regionalnih tržišta rada

Podrška zadržavanju starijih osoba na tržištu rada

Praćenje učinaka kvalifikacijske strukture stanovništva na regionalni razvoj

Analiza potreba za razvojem ljudskih potencijala koje proizlaze iz

županijskih razvojnih strategija

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MZO, MRMS, MDOMSP, HZZ, SDUŠ, Agencija za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih, HGK, HOK, županije

138

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje broja zaposlenih osoba koje su osposobljavane u zanimanjima koja

su prepoznata kao deficitarna

Povećanje broja zaposlenih osoba koje su osposobljavane iz skupine

dugotrajno nezaposlenih i ostalih ranjivih stanovnika

Smanjenje broja nezaposlenih mladih

(Izvor: Izvješće o praćenju, HZZ)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


0 + 0 0 0

Preporuke: -

Strateški

cilj:



Prioritet: 2.3. Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama


Naziv

mjere:

2.3.2. Poticanje migracija stanovništva prema područjima s nedostatkom

radne snage

Opis mjere:

Priprema programa poticanja zapošljavanja u subjektima s nedostatkom

zaposlenih na potpomognutim područjima

Izrada baze podataka manjka zaposlenih u javnim službama na

potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima

Dizajniranje primjerenih mjera stimuliranja zapošljavanja (olakšavanje

rješavanja stambenog pitanja, prednost pri odobravanju specijalističkog

usavršavanja npr. za doktore medicine) (veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Podrška u izradi baze podataka o raspoloživim stambenim objektima za

privlačenje i osiguravanje smještaja deficitarne radne snage na regionalnoj

razini i potpora u promociji slobodnih radnih mjesta za koja se nude

stimulirajući uvjeti (veza 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3. i 1.3.5.)

Priprema programa privlačenja radnika prema područjima gdje nedostaje

radne snage određenih kvalifikacija

Uloga


Suradnja u

provedbi: HZZ, JLP(R)S (potpomognuta područja)

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje broja novozaposlenih u rijetko naseljenim područjima

Povećanje broja novozaposlenih u područjima s nedostatkom radne snage

Porast stanovništva u JLP(R)S-ima s manjim indeksom razvijenosti

(potpomognuta područja.) i JLS-ovima s pojačanim trendom iseljavanja

(Izvješće o praćenju, HZZ)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke: -

139

Strateški

cilj: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM

Prioritet: 3.1 Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom supsidijarnosti)

Naziv

mjere:

3.1.1. Unapređenje ciklusa upravljanja javnim politikama na svim razinama

upravljanja

Opis mjere:

Razvoj i provedba propisa o strateškom planiranju kojima se usklađuju

kratkoročni, srednjoročni i dugoročni strateški upravljački procesi

Uspostavljanje sustava upravljanja javnim politikama koji obuhvaća i

povezuje ciklički sve upravljačke faze: analizu, planiranje, provedbu,

praćenje, izvješćivanje i vrednovanje, te se usklađuje s horizontalnim

pitanjima (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, zaštite okoliša,

otpornost, održivost, demografija, društvena uključenost, inovacije itd.)

Sustavno usklađivanje strateških dokumenata lokalne i regionalne razine s

nadređenim strateškim dokumentima (veza 3.2.1.)

Usklađivanje strateškog planiranja u upravljanju imovinom JLP(R)S-a s

načelima upravljanja imovinom Strategije upravljanja i raspolaganja

imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske 2013. - 2017. (veza Izvješće o

obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama

JLP(R)S, DUR 2016.)

Suradnja ključnih dionika na svim razinama upravljanja i MFIN u procesu

pripreme izmjena zakona o proračunu i fiskalnoj odgovornosti

Razvoj smjernica i primjena metodologije vrednovanja programa i velikih

razvojnih projekata te transfer dobrih praksa o primjeni evaluacijskih

preporuka

Suradnja ključnih dionika na svim razinama upravljanja, MRRFEU i MFIN

u unaprjeđenju procesa pripreme i usklađivanja planova razvojnih programa

(proračuni) sa strateškim dokumentima

Uspostava djelotvornog sustava praćenja realizacije razvojnih dokumenata

JLP(R)S-a i javna objava izvješća na nacionalnoj razini, uz identifikaciju i

evidenciju dobrih praksa

Uređenje sustava redovitog prikupljanja, obrade i objave podataka i

informacija radi praćenja regionalnog razvoja, dostupno svim dionicima

Izrada smjernica za definiranje pokazatelja s preporukama

Praćenje učinaka i postupno unaprjeđenje izračuna indeksa razvijenosti u

skladu s potrebama sustava provedbe i praćenja regionalne i drugih resornih

razvojnih politika

Unaprjeđenje modela podjele Republike Hrvatske na statističke regije

(NUTS 2), uz uvažavanje endogenih razvojnih potencijala i potreba

hrvatskih regija za novo programsko razdoblje 2021. - 2028.



Uloga


Suradnja u

provedbi:

MFIN, MU, DUR, svi ostali TDU-i, HGK, Hrvatska zajednica županija,

JLP(R)S

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Praćenje provedbe Zakona o strateškom planiranju

Sustav praćenja i vrednovanja na nacionalnoj razini operativan

(Izvor: MRRFEU, MFIN, MU, ostali TDU-i, JLP(R)S, izvješće o praćenju)

Potencijalni OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OTPAD AKCIDENTI

140

utjecaj na

okoliš:

I ZDRAVLJE MREŽA

0 + 0 0 0

Preporuke:

Što je moguće više poticati suradnju i interesno povezivanje susjednih

županija / JLP(R)S-a radi smanjenja razlika (a istodobno jačanja njihovih

potencijala i kapaciteta) između jedinica obuhvaćenih određenom regijom.

Kod pripreme razvojnih dokumenata voditi računa da se razvijaju i jačaju

one djelatnosti za koje postoje predispozicije razvoja koje nisu vezane za

administrativnu podjelu prostora.

Kod prepoznavanja razvojnih potreba i pripreme razvojnih dokumenata

sagledavati i potencijale ekološke mreže u vidu prepoznavanja gospodarskih

koristi i usluga ekosistema koje nudi, u skladu s očuvanjem ciljnih vrsta i

staništa i cjelovitosti ekološke mreže. Pritom je potrebno uspostaviti

suradnju sa sektorom zaštite okoliša i prirode kao bi se pronašli

odgovarajući mehanizmi za održivo upravljanje i korištenje resursa unutar

područja ekološke mreže.



klimatske promjene.

Strateški


Prioritet: 3.1. Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom supsidijarnosti)

Naziv

mjere: 3.1.2. Unapređenje upravljanja regionalnim razvojnim projektima

Opis mjere:

Sudjelovanje u unaprjeđenju hrvatske metodologije analize troškova i

koristi (CBA) za velike razvojne projekte - Izrada nacionalnih smjernica

Razvoj mehanizama međuresorne i međurazinske suradnje za prethodno

usuglašavanje postupaka planiranja i određivanje osnovnih i posebnih

kriterija financiranja javnih projekata

Podrška razvoju sustava rješavanja sporova primjenom alternativnih načina,

posebno medijacije

Omogućavanje transfera znanja i iskustava kroz aktivnosti vidljivosti i

komunikacijsku strategiju

Uspostavljena i funkcionalna jedinstvena baza projekata (SEBRP) te

postupno objedinjavanje projektnih baza različitih tijela (npr. usklađivanje

hodograma projekata i jasno određivanje institucionalnih nadležnosti za

pojedine korake u procesima)

Utvrđivanje različitih definicija regionalizacije (npr. promet, okoliš,

obrazovanje, HEP, šume, vode, područja s razvojnim posebnostima i sl.) te

razjašnjavanje što se u pojedinim područjima smatra regionalnim, a što

nacionalnim razvojnim projektom u SEBRP-u

Podrška u procesima umrežavanja JLP(R)S-ova radi razvoja i provedbe

projekata s naglaskom na regionalni razvoj

Definiranje smjernica za dobro upravljanje projektima u području

klimatskih promjena, provedba procesa usuglašavanja postupaka planiranja

za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u

procesu planiranja, provedbe, praćenja i vrednovanja projekata na svim

razinama upravljanja regionalnim razvojem.

Uloga Koordinacija i provedba

141

MRRFEU:

Suradnja u

provedbi:

MMPI, MZOE, MPOLJ, HGK, HOK, javna poduzeća, partnerska vijeća,

Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Udruga općina, regionalni

koordinatori

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje broja velikih regionalnih razvojnih projekata

Povećanje broja projekata koji su ostvareni interesnim povezivanjem susjednih

JLP(R)S-a

(Izvor: Izvješće o praćenju, MMPI, MZOE, MPOLJ, javna poduzeća,

partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Udruga

općina)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke:

Što je moguće više poticati suradnju i interesno povezivanje susjednih

županija / JLP(R)S-a radi smanjenja razlika (a istodobno jačanja njihovih

potencijala i kapaciteta) između jedinica obuhvaćenih određenom regijom.

Kod pripreme razvojnih dokumenata voditi računa da se razvijaju i jačaju

one djelatnosti za koje postoje predispozicije razvoja koje nisu vezane za

administrativnu podjelu prostora.

Uspostaviti izravnu suradnju sa sektorom zaštite okoliša i prirode s ciljem

usklađivanja procesa planiranja i provedbe projekata i postupaka strateške

procjene, utjecaja zahvata te postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku

mrežu. Poticati regionalne šumarske projekte usmjerene na potpomognuta

područja, s obzirom na to da obiluju neiskorištenim šumskim potencijalima,

osobito u privatnom sektoru. Nastojati poticati udruživanje šumoposjednika

(zadrugarstvo), budući da se svako kvalitetno gospodarenje šumama

pozitivno odražava na nekoliko okolišnih komponenti (krajobraz,

bioraznolikost, gospodarenje vodama itd.).



klimatske promjene.

Strateški



Naziv

mjere:

3.1.3. Unapređenje kvalitete javnih usluga kroz suradnju u procesima

funkcionalne i fiskalne decentralizacije

Opis mjere:

Uspostava redovitog sustava praćenja javnih usluga i otkrivanje

administrativnih prepreka i provjera potreba korisnika u korištenju javnih

usluga koje se pružaju na nižim upravno-teritorijalnim razinama te razvoj

participativnih pristupa praćenju (ref. 3.1.1.)

Uspostava sustava redovitoga vanjskog vrednovanja javnih politika,

programa i projekata kojima se uređuje pružanje javnih usluga i upravljanje

javnim dobrima (prirodni resursi, kulturna dobra) na nižim upravno-

teritorijalnim razinama uz uključivanje ključnih dionika (ref. 3.1.1.)

Analiza nadležnosti i kapaciteta pružanja javnih usluga JLP(R)S,

utvrđivanje sustava određivanja i evaluacije kvalitete javnih usluga te

definiranje odgovarajućega fiskalnog kapaciteta JLP(R)S-a

Vrednovanje i prijedlog mogućnosti smanjenja ovisnosti o nacionalnim

142

izvorima financiranja i istraživanje i primjena najboljih praksi

Razvoj i provedba mehanizma aktivnog sudjelovanja ključnih dionika u

procesu vanjskog vrednovanja, unaprjeđenja i pojednostavljenja sustava i

modela fiskalnog izravnanja

Razvoj mehanizama upravljanja javnim dobrima i edukacijskih programa

(prirodnim resursima, kulturnim dobrima) za ključne dionike na regionalnoj

i lokalnoj razini (npr. utvrđivanje granica pomorskog dobra na regionalnoj

razini; upravljanje koncesijama)

Razvoj sustava praćenja kvalitete pružanja javnih usluga na lokalnoj i

regionalnoj razini na osnovi „indeksa kvalitete upravljanja“ u skladu s

preporukama međunarodnih istraživanja (Europska komisija i Svjetska

banka)

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MFIN, MU, MMPI, MKUL, MZO, MIZ, MDOMSP, SDUŠ, HGK, HOK,


općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Zadovoljstvo korisnika javnim uslugama

(Izvor: MRRFEU)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke: -

Strateški



Naziv

mjere:

3.1.4. Povećanje učinkovitosti upravljanja imovinom na svim razinama javnog

upravljanja (veza 1.2.1. i 2.1.2.)

Opis mjere:

Uspostava međuinstitucionalne suradnje za rješavanje pretpostavki za

upravljanje imovinom uključujući katastarske izmjere (DGU) i imovinsko-

pravne odnose (ODO – Općinska državna odvjetništva)

Suradnja u pripremi analiza i razvoju poreznih modela

Suradnja u razvoju programa edukacije i oblicima transfera znanja o

kriterijima i načinima učinkovitog upravljanja državnom imovinom

Potpora u pripremi kompleksnih razvojnih projekata i rješavanju zahtjeva

vezanih uz upravljanje imovinom (npr. brownfield-projekti, projekti

revitalizacije kulturne baštine, valorizacije tradicijske etnobaštine i sl.) (veza

2.1.2.,) te utvrđivanje modela suradnje svih institucija (ODO, ŽDO, MDI,

DGU, nadležna ministarstva i dr.) s ciljem ubrzanja postupaka vezanih uz

rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i ishođenje dozvola

Aktivnosti unaprjeđenja međusektorske suradnje u rješavanju pitanja

vezanih uz upravljanje imovinom mogu biti izrada smjernica, analiza,

provedba konferencija, okruglih stolova, aktivnosti ekspertnih timova za

specifične projekte, redovita objava informacija – posebne IT platforme za

razmjenu informacija radi transparentnijeg poslovanja, antikoruptivne mjere

i prevencija, razvoj participativnih modela za uključivanje građana, redovite

edukacije korisnika, promocija i objava rezultata i dobrih praksa, procjena

143

vlastitih kapaciteta i možebitna dekoncentracija poslovanja nadležnih

institucija – uspostavljanje projektnih timova i ureda i sl.

Napomena: Mjere vezane uz državnu imovinu nalaze se u sva tri strateška cilja

Strategije. One su međusobno povezane horizontalno, pri čemu su mjere pod

SC3 obuhvatnije i odnose se na cjelokupni sustav upravljanja regionalnim

razvojem. Realizacijom mjere 2.1.2., koja je usmjerena na JLPRS-e i jačanje

regionalne konkurentnosti gospodarstva, pridonosi se i povećanju

učinkovitosti upravljanja imovinom na nacionalnoj razini, uz istodobni

pozitivan doprinos aktivnosti, programa i projekata koji će se provoditi pod

mjerom 3.1.4. na realizaciju mjere 2.1.2. Aktivnostima, programima i

projektima u okviru mjere 3.1.4. pridonosi se rješavanju problema na

nacionalnoj razini kako bi se oni mogli dalje rješavati na nižim razinama

vlasti, što je predviđeno aktivnostima, programima i projektima u okviru mjere

2.1.2. i mjere 1.2.1.

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MDI, MFIN, MGIPU i odgovarajući subjekti prostornog uređenja, MZOE,

MKUL, MINT, MPOLJ, DGU, DO (Državno odvjetništvo), HGK, JLP(R)S

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Povećanje udjela ukupnog portfelja državne imovine stavljene u funkciju u

ukupnom portfelju (na svim razinama upravljanja)

(Izvor: Izvješće o praćenju, MDI, Agencija za poljoprivredno zemljište, JLS)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + 0 0 0

Preporuke: -

Strateški


Prioritet: 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja (u skladu s načelom


Naziv

mjere:

3.2.1. Međuresorno usklađivanje provedbe javnih politika na nacionalnoj i

regionalnoj razini

Opis mjere:

Uspostava i aktiviranje rada Vijeća za regionalni razvoj

Razvoj modela međuresorne regionalne koordinacije te prijenos dobrih

praksa i promocija inovativnih modela usklađivanja nacionalnih propisa i

koordinacije zahtjeva regionalnih razvojnih programa i projekata

Razvoj i primjena inovativnih modela i alata suradnje za potrebe

međusektorske (javni, privatni, civilni i akademski sektor) i međuresorne

(tijela zadužena za različite javne politike) suradnje u pripremi i provedbi

regionalnih razvojnih projekata (nacionalna i NUTS 2 razina)

Poticanje horizontalne suradnje na nacionalnoj razini kroz aktivnosti

obrazovanja ključnih dionika o kompleksnim razvojno upravljačkim

temama bitnim za razvoj projekata, uključujući zaštitu prirode, energetsku

učinkovitost, kulturnu baštinu, ublažavanje klimatskih promjena i

prilagodba klimatskim promjenama, održivi razvoj i sl. (veza 3.3.1. lokalna

razina)

Provedba edukativnih aktivnosti za lokalne i regionalne službenike i

144

dužnosnike vezane za provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u

postupcima donošenja javnih politika i razvojnih odluka

Transfer dobrih praksa učinkovite provedbe savjetovanja sa zainteresiranom

javnošću u postupcima donošenja javnih politika (putem e-Savjetovanja i

ostalih metoda)

Napomena: Nastojanja ove Strategije usmjerena su na to da se postojeći

propisi provode i za to jačaju postojeći kapaciteti nadležnih institucija i tijela.

Ako su možebitno potrebne legislativne promjene, trebat će prethodno provesti

niz aktivnosti i pripremiti analize specifičnih zakona i propisa, a to će se

odrediti Akcijskim planom.

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MU, MZOE, MKUL, HGK, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija,

Udruga gradova, Udruga općina, JLP(R)S

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Uspostavljen i funkcionalan model međuresorne koordinacije Strategije na

nacionalnoj razini

(Izvor: Izvješće o praćenju, sva ministarstva)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


0 + 0 0 0

Preporuke:

Uspostaviti izravnu suradnju sa sektorom zaštite okoliša i prirode s

ciljem usklađivanja procesa planiranja i provedbe projekata i postupaka ocjene

prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Strateški


Prioritet: 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja (u skladu s načelom


Naziv

mjere:

3.2.2. Poboljšanje vertikalne i horizontalne koordinacije dionika u

regionalnom razvojnom upravljanju

Opis mjere:

Uspostava koordinacijskog mehanizma za suradnju nacionalnih, regionalnih

i lokalnih dionika u upravljanju regionalnim razvojem

Suradnja u uspostavi funkcionalnog sustava koordinacije institucija

nadležnih za civilnu zaštitu (stožeri) - uspostava nacionalnoga stručnog

tijela za djelovanje u izvanrednim i kriznim situacijama te unaprjeđenje

zakonske osnove (uključujući razvoj metodologije, modela koordinacije)

(veza 1.2.1. i 1.2.2.)

Podrška JLP(R)S-u u razvoju i provedbi programa prevencije štetnih

posljedica uzrokovanih izvanrednim događanjima kao npr. elementarnih

nepogoda (veza 1.2.1. i 1.2.2.)

Podrška u vođenju evidencija rizične infrastrukture i sustavu održavanja

(veza 1.2.1. i 1.2.2.)

Podrška u primjeni modela sustavnog uključivanja dionika s lokalne i

regionalne razine u procese strateškog planiranja i programiranja na

nacionalnoj razini i transfer dobrih praksa

Podrška u primjeni modela suradnje i koordinacije aktivnosti između

lokalnih i regionalnih dionika u upravljanju razvojem i transfer dobrih

145

praksa

Jačanje komunikacijskih vještina i kulture međuresorne i međusektorske

komunikacije među dionicima kroz edukativne programe

Razvoj modela mentorstva (npr. twinning-projekti), transfera znanja kroz

najbolje prakse i uspostava pouzdanog mehanizma informiranja JLP(R)S-a

o obvezama i mogućnostima suradnje i javnog upravljanja

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MU, MUP, MORH, MPOLJ, DUZS, Hrvatske vode, HGK, JLP(R)S,


općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Uspostavljena i aktivna koordinativna tijela za upravljanje rizicima

Razvijen model horizontalne i vertikalne koordinacije dionika na regionalnoj

razini za rješavanje kompleksnih razvojnih problema


Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + + 0 +

Preporuke:

Težište prioriteta s područja reagiranja, održavanja i jačanja spremnosti

operativnih kapaciteta treba prebaciti na preventivno djelovanje, prije svega

na razvoj javnih politika usmjerenih na upravljanje rizicima.

U sustav postupanja u slučaju iznenadnih događanja uključiti i Hrvatske

šume d.o.o. i Savjetodavnu službu (u dio Razina nadležnosti i naziv

(su)nositelja mjere).

Mjere ublažavanja posljedica izvanrednih događaja u najvećoj mogućoj

mjeri razvijati na način da se ne ugroze područja ekološke mreže.

Strateški


Prioritet: 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na


Naziv

mjere:

3.3.1. Jačanje dionika u regionalnom razvojnom upravljanju i provedbi

razvojnih projekata

146

Opis mjere:

Jačanje upravljačkih, provedbenih i komunikacijskih sposobnosti nositelja i

sunositelja mjera Strategije (članovi provedbenog tijela Strategije i

međuresornih radnih skupina)

Jačanje upravljačkih i komunikacijskih vještina članova partnerskih vijeća

(programi edukacije i suradnja s pružateljima edukacija)

Podrška regionalnim koordinatorima (veza 2.2.1.)

Priprema i jačanje kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini za postupno

preuzimanje većih odgovornosti za upravljanje EU sredstvima (npr. ITU

mehanizam, ESIF 2021-2028.) (veza 3.1.2.)

Poticanje horizontalne suradnje na regionalnoj i lokalnoj razini kroz

aktivnosti obrazovanja ključnih dionika o kompleksnim razvojno-

upravljačkim temama bitnim za razvoj projekata, uključujući zaštitu prirode,

energetsku učinkovitost, kulturnu baštinu, ublažavanje klimatskih promjena

i prilagodba klimatskim promjenama, održivi razvoj i sl. na regionalnoj i

lokalnoj razini (veza mjere 2.1.3. i 3.2.1. na nacionalnoj razini)

Programi sufinanciranja tehničke dokumentacije za pripremu projektne

dokumentacije

Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih mehanizama sufinanciranja i

predfinanciranja provedbe EU projekata (Fond za sufinanciranje provedbe

EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, programi HBOR-a za

JLP(R)S-e)

Sustavno praćenje postupaka procjene projekata te razvoj i transfer dobrih

praksa kroz edukacije i publiciranje iskustava na lokalnoj i regionalnoj

razini

Edukacija i uvođenje novih alata za rješavanje sporova (medijacije) u

postupku izrade, procjene i provedbe projekata

Uloga


Suradnja u

provedbi:

Svi partneri u provedbi nacionalne razine, JLP(R)S, partnerska vijeća,

regionalni koordinatori

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Uspješno provedeni projekti jačanja financijskih i administrativnih kapaciteta

na lokalnoj i regionalnoj razini

(Izvor: MRRFEU-ovo izvješće o praćenju)

Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


+ + + 0 0

Preporuke:

(veza s mjerom 3.1.1.) Tijekom pripreme razvojnih dokumenata i projekata

podizati svijest, u suradnji s HAOP-om i MZOE o važnosti očuvanja ciljnih

vrsta i staništa područja ekološke mreže. Pritom se maksimalno usmjeriti na

isticanje mogućnosti i mehanizama s ciljem održivog korištenja resursa

unutar tih područja (npr. slatkovodni ribnjaci, marikultura) u odnosu na

ograničenja vezana za ekološku mrežu.

Uspostaviti i učinkovitu koordinaciju s predstavnicima privatnih

šumovlasnika u Republici Hrvatskoj, tj. Hrvatskim savezom udruga

privatnih šumovlasnika i šumarskim sektorom Savjetodavne službe radi

dobivanja vjerodostojnih informacija o broju potencijalnih i prijavljenih

projekata. Dobar izvor informacija u vezi s ovim pitanjem je i HGK.

147

Strateški


Prioritet: 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na


Naziv

mjere:

3.3.2. Unapređenje sustava i povećanje učinkovitosti upravljanja državnim

potporama na svim razinama upravljanja

Opis mjere:

Jačanje znanja i vještina predstavnika tijela zaduženih za provedbu

poticajnih mjera

Daljnji razvoj trening-programa o primjeni propisa vezanih uz državne

potpore, širenje baze edukatora i uspostava redovite edukacije za dionike na


Razvoj jednostavnih mehanizama razmjene praktičnih iskustava i

informiranja ključnih dionika uključenih u procese vezane uz razvoj,

organizaciju i podjelu poticajnih mjere

Uspostava sustava redovitog vrednovanja, izrade preporuka za periodičnu

prilagodbu karte regionalnih potpora

Funkcionalan registar potpora uz vođenje brige o regionalnim i lokalnim

razvojnim potrebama, prilagođavanje intenziteta potpora (veza mjere u

okviru prioriteta 1.3.)

Uloga


Suradnja u

provedbi:

MFIN, MU (DŠJU), HGK, partnerska vijeća, regionalni koordinatori, Hrvatska

zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina

Pokazatelj

ishoda i

izvor:

Smanjenje broja predmeta kršenja propisa vezanih uz državne potpore


Potencijalni

utjecaj na

okoliš:


I ZDRAVLJE

EKOLOŠKA


0 0 0 0 0

Preporuke: -

148

4. PROVEDBA

4.1. Nositelj Strategije i provedbene strukture

ZRRRH-om je ministarstvo nadležno za regionalni razvoj određeno za nositelja izrade

Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Jedno od temeljnih načela politike

regionalnog razvoja jest partnerstvo i suradnja. Naime, politika regionalnog razvoja temelji se

na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se

podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne)

samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice,

socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. U kontekstu provedbe politike regionalnog

razvoja ZRRRH-om te na njemu utemeljenim podzakonskim aktima predviđena je uspostava

odgovarajućih tijela. ZRRRH tako postavlja temelje za osnivanje Vijeća za regionalni

razvoj, a u svrhu aktivnog doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te

znanstvene i stručne zajednice u unaprjeđenju politike regionalnog razvoja. Osnivanjem

Vijeća nastoji se osigurati institucionalni okvir dijaloga tri razine odlučivanja, uvažavajući

pritom doprinos znanstvene i stručne zajednice. Članove Vijeća imenuje Vlada Republike

Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za regionalni razvoj. U skladu sa ZRRRH-om,

planski dokumenti politike regionalnog razvoja (Strategija regionalnog razvoja Republike

Hrvatske, županijska razvojna strategija odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te

strategija razvoja urbanog područja) donose se u postupku savjetovanja s odgovarajućim

partnerskim vijećem.

Uspostava partnerskih vijeća (Partnersko vijeće statističke regije, Partnersko vijeće za

područje županije ili županijsko partnerstvo, Partnersko vijeće za urbano područje)

predviđena je ZRRRH-om, a detaljnije regulirana Uredbom o osnivanju, sastavu, djelokrugu i

načinu rada partnerskih vijeća82 (u daljnjem tekstu: Uredba). Partnersko vijeće statističke

regije savjetodavno je tijelo osnovano radi sudjelovanja u utvrđivanju prioriteta razvoja

statističke regije, predlaganja strateških projekata na razini statističke regije te njihove

provedbe i praćenja. Partnersko vijeće Kontinentalne Hrvatske i Partnersko vijeće Jadranske

Hrvatske osnovana su Odlukama Vlade Republike Hrvatske 83 17. veljače 2016. godine

kojima je utvrđen njihov sastav. Na zajedničku inicijativu najmanje tri županije iz područja

jedne statističke regije Uredbom je omogućeno osnivanje podvijeća partnerskog vijeća

statističke regije. Ono podrazumijeva funkcionalno povezivanje županija jedne statističke

regije u svrhu realizacije odgovarajućih zajedničkih interesa ili rješavanja određenih

zajedničkih problema. ZRRRH i Uredba propisuju i osnivanje Partnerskog vijeća za

područje županije kao savjetodavnog tijela u svrhu sudjelovanja u donošenju županijske

razvojne strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških

projekata za razvoj županija te njihove provedbe i praćenja. Partnersko vijeće za urbano

područje osniva se kao savjetodavno tijelo radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja

urbanog područja, utvrđivanja prioriteta razvoja urbanog područja, predlaganja strateških

projekata bitnih za razvoj urbanog područja te njihove provedbe i praćenja. Sva se partnerska

vijeća osnivaju u skladu s načelom partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti

ključnih dionika razvoja iz javnog, privatnog i civilnog sektora na području za koje se

osnivaju, onemogućujući pretežiti utjecaj samo jedne kategorije dionika.

ZRRRH-om je istaknuta već prepoznata važnost regionalnih koordinatora u kreiranju i

provedbi politike regionalnog razvoja na regionalnoj razini te njihove uloge kao ključne spone

82 Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN 103/15) 83 Odluka o osnivanju Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske i Odluka o osnivanju Partnerskog

vijeće Jadranske Hrvatske (NN 18/16 i 51/2016 – dopuna)

149

između središnje razine odlučivanja te nižih razina razvojnog upravljanja. U svrhu učinkovite

koordinacije i poticanja regionalnog razvoja, jedinica područne (regionalne) samouprave

osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu ili trgovačko društvo, odnosno

ustrojava upravno tijelo. ZRRR-om su utvrđeni poslovi koje za jedinicu područne

(regionalne) samouprave regionalni koordinatori obavljaju od općega gospodarskog interesa.

Pravilnikom o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora84 određeni su kriteriji

za procjenu sposobnosti i način provedbe postupka za utvrđivanje sposobnosti regionalnih

koordinatora za obavljanje poslova od općega gospodarskog interesa. Postupkom akreditacije

pridonosi se njihovu kapacitiranju, unaprjeđenju ljudskih potencijala te njihovom postupnom

uvođenju u sustav upravljanja i kontrole korištenja fondova ESI-ja.

S obzirom na međuresorni karakter politike regionalnog razvoja, nužno je potrebna

međuresorna suradnja kako u razvoju tako i u provedbi Strategije. Razmatrajući nadležnost

pojedinih resora, za provedbu Strategijom identificiranih mjera regionalnog razvoja prepoznat

je niz tijela državne uprave i drugih javnih tijela koja preuzimaju funkciju njihovih

sunositelja. Nositelj Strategije treba pripremiti smjernice za međuresornu suradnju i

koordinaciju, organizirati redovite sastanke tematskih radnih skupina te uputiti nositelje i

sunositelje mjera u postupke izvješćivanja.

84 Pravilnik o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora (NN 121/15)

150

Slika 21. Institucionalna struktura Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Izvor: Pripremljeno na osnovi Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Uredbe o partnerskim vijećima

151

4.2. Instrumenti provedbe i provedbeni mehanizam Strategije

Instrumente provedbe Strategije regionalnog razvoja čine:

- Financijski plan (obrazac Prilog 3. - tablica 0.)

- Akcijski plan i pokazatelji (obrazac Prilog 3. – tablica 1.)

- Izvješće o provedbi akcijskog plana (obrazac Prilog 3. – tablica 2.)

- Financijski plan i ostvarenje financijskog plana (obrazac Prilog 3. – tablica 3.)

- Izvori financijskih sredstava (obrazac Prilog 3. – tablica 4.)

4.3. Sustav praćenja i izvješćivanja

Za potrebe praćenja provedbe Strategije uspostavit će se sustav praćenja na osnovi

pokazatelja koji se dijelom već prate, ali ih treba unaprijediti ili neke pokazatelje tek treba

dizajnirati, testirati i utvrditi polaznu vrijednost u prvoj godini provedbe Strategije kako bi se

mogao mjeriti napredak tijekom provedbe i učinci u razdoblju nakon provedene Strategije.

Uspostavom sustava pokazatelja stvara se osnova za trajno praćenje politike regionalnog

razvoja.

Ovom Strategijom predlaže se praćenje učinaka na razini strateških ciljeva s pomoću sljedećih

indeksa kojima bi se mjerio raspon razvijenosti između županija, a cilj je smanjenje razlika

odnosno raspona između najviše i najmanje vrijednosti pojedinog indeksa:

Strateški cilj 1: Indeks razvijenosti županija

Strateški cilj 2: Regionalni indeks konkurentnosti na razini županija

Strateški cilj 3: Indeks kvalitete regionalnoga razvojnog upravljanja na razini županija

Prva se dva indeksa prate i redovito ažuriraju, izrađuju se na osnovi studije. Treći indeks treba

razviti i modelski prilagoditi potrebama Republike Hrvatske za razinu županija na osnovi

predloška studije izrađene za potrebe Europske komisije koja obuhvaća NUTS 2 regije država

članica85.

Prijedlozi pokazatelja na razini mjera istaknuti su u okviru opisa mjera i navedeni su izvori.

Određene pokazatelje treba definirati i pokrenuti anketno ispitivanje u prvoj godini provedbe

Strategije kako bi se utvrdile polazne vrijednosti i kako bi se mogao mjeriti napredak tijekom

i nakon završetka razdoblja provedbe Strategije. Republika Hrvatska nema razvijenu praksu

javnog upravljanja na osnovi ciklusa javnih politika koji ima jasno definirane faze: analizu,

formulaciju, provedbu, praćenje i vrednovanje. Unatoč tome, praćenje javnih politika putem

pokazatelja pokrenuto je kroz proračunski proces tijekom pristupanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji te su od 2009. godine tijela državne uprave i svi korisnici državnog proračuna

obvezni izrađivati strateške planove s pokazateljima. Do sada se još nije uspjela uspostaviti

veza između tih trogodišnjih institucionalnih strateških dokumenata i integriranih razvojnih

strategija za provedbu javnih politika. Posebnu poteškoću predstavljaju međuresorne

strategije. U nadležnosti MRRFEU-a izrađen je indeks razvijenosti kojim se prati stupanj

razvijenosti gradova, općina i županija. Tijekom postupka analize stanja za potrebe Strategije

istaknute su određene poteškoće u upravljanju regionalnom razvojem, a koje se vežu uz

rezultate indeksa te indeks vrijedi unaprijediti i prilagoditi potrebama praćenja ove Strategije

ubuduće. Istodobno, ovom se Strategijom pridonosi unaprjeđenju sustava javne uprave i

procesu praćenja politike regionalnog razvoja putem pokazatelja.

85Charron et al. 2012. Regional Governance Matters,

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/work/2012_02_governance.pdf

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/work/2012_02_governance.pdf

152

Potrebno je ustrojiti organizacijsku jedinicu za praćenje provedbe Strategije čije će glavne

zadaće biti.:

- upravljanje informacijama

- prikupljanje podataka i ažuriranje baza podataka

- priprema periodičnih izvješća i publikacija

- uspostava i administracija interaktivne web-stranice

- praćenje realizacije Strategije kroz izvješća nositelja / sunositelja mjera i APP-ova

- praćenje pokazatelja.

Za potrebe pokretanja sustava praćenja provedbe Strategije na osnovi novih pokazatelja

predlaže se izraditi studije i/ili anketna ispitivanja u prvoj godini provedbe:

- Indeks razvijenosti (izrada novog/dorada postojećeg modela)

- Regionalni indeks konkurentnosti (ažurirati izvješće)

- Indeks kvalitete regionalnog razvojnog upravljanja na razini županija

- Kompozitni indeks za sva tri strateška cilja na razini općeg cilja politike regionalnog

razvoja Republike Hrvatske

- Praćenje promjena vrijednosti indeksa za potpomognuta područja, otoke, brdsko-

planinska područja, pogranična područja

- Izrada indeksa višestruke deprivacije za izdvajanje područja posebno pogođenih

siromaštvom

- Zadovoljstvo građana dostupnošću i kvalitetom pružanih usluga u zdravstvu i socijalnoj

skrbi

- Doprinos kulturnog identiteta razvoju regije

- Doprinos civilnog društva razvoju regije

- Zadovoljstvo građana razvijenošću javne infrastrukture od lokalnog značenja, npr.

dostupnost i kvaliteta usluge

- Zadovoljstvo građana razvijenošću javne infrastrukture od regionalnog značenja, npr.

dostupnost i kvaliteta usluge

- Stupanj očuvanosti kulturne i prirodne baštine po županijama

- Primjene mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti po županijama

- Zadovoljstvo korisnika decentraliziranih javnih usluga.

Interaktivna mrežna stranica za javno praćenje provedbe Strategije

Primjer interaktivne mrežne stranice za praćenje strateškog dokumenta je Nacionalna

strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016., Vlada

Republike Hrvatske Ured za udruge - http://strategija.udruge.hr/. Putem takve platforme

istodobno se omogućava relativno jednostavno administrativno izvješćivanje i praćenje

provedbe od strane ključnih dionika, građana i svih zainteresiranih koji imaju pristup

internetu. Primjer je odgovarajući jer je spomenuta Strategija također međuresornog karaktera

i uključuje vrlo velik broj dionika i tijela državne uprave koja su uključena u proces provedbe

mjera i aktivnosti. Osim toga, ovime je jasno da je uspostava takve web-stranice tehnički

provediva, iskustva postoje unutar Vlade Republike Hrvatske i lako su primjenjiva za potrebe

ove Strategije.

Središnja elektronička baza razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja

U skladu sa ZRRRH-om 86 te Pravilnikom o ustrojavanju, sadržaju i načinu vođenja središnje

elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja87 (u daljnjem tekstu: Pravilnik),

86 Članak 16. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14)

http://strategija.udruge.hr/

153

MRRFEU je ustrojilo središnju elektroničku bazu razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja

(u daljnjem tekstu: Baza) za potrebe učinkovitog planiranja, provedbe i praćenja provedbe

politike regionalnog razvoja.

U Bazu se unose podaci o razvojnim projektima kojih su prijavitelji / korisnici i/ili

predlagatelji javnopravna tijela te koji se financiraju iz nacionalnih javnih izvora i/ili fondova

Europske unije i/ili drugih izvora financiranja.

Na temelju Pravilnika, prema teritorijalnom obuhvatu i značenju (razini), razlikuju se sljedeće

vrste projekata: lokalni, županijski, regionalni i nacionalni. Razvojni se projekti u Bazi

dodatno razvrstavaju prema sektorima, izvorima financiranja i vrstama projekta.

Baza je planirana kao sustav koji sadržava podatke o razvojnim projektima od unosa podataka

o projektu u fazi projektne ideje do trenutka izvršenja provedbe ili odustajanja od projekta i

praćenje ostvarenja razvojnih pokazatelja projekta po njegovoj provedbi. Nadležnost nad

Bazom ima ministarstvo nadležno za regionalni razvoj.

U radu Baze sudjeluju regionalni koordinatori kao primarni unositelji projekta te djelatnici

MRRFEU-a i ostalih odgovornih institucija kojima su dodijeljene administrativne odnosno

uloge na razini sektora u koji projekt primarno pripada (odgovorne institucije), koji na temelju

uloga imaju ovlasti nad pojedinim dijelom procesa praćenja razvojnog projekta (ovlašteni

unositelji podataka).

Ovlast za korištenje Bazom MRRFEU dodjeljuje ovisno o sektoru i/ili teritoriju (županija) na

kojem se projekt provodi te se razlikuju pet razina ovlasti.

Proces planiranja i praćenja razvojnog projekta može imati pet mogućih statusa (idejna faza, u

pripremi, provedba, završen, ugašen - odustajanje od projekta,) pri čemu je cilj što veći broj

unesenih projekata dovesti do razine pripremljenosti kandidata za sufinanciranje. Razina

pripremljenosti je tim viši čim je više pripremnih radnji iz pripremne faze realizirano

(izrađene studije, ishođene suglasnosti i dozvole, pripremljena i/ili provedena javna nabava,

otklonjeni rizici itd.).

Slika 22. Proces planiranja i praćenja razvojnog projekta

Ažuriranjepodataka projekta

(po EU PCM fazama)

Unosprojekta

(registriranjeprojekata)

Proglašavanjeprojekta

kandidatom zaEU financiranje

Ažuriranjeprojekta koji je

EU kadidat

Projekt uprovedbi ili se

od njega odustalo


Predloženi projekti, prihvaćeni za sufinanciranje tijekom provedbe prate se kroz zasebne

sustave za praćenje sufinanciranih projekata i prestaju se pratiti u Bazi. U Bazi se prate samo

ključni koraci u provedbi projekta te njihovi razvojni pokazatelji po njihovoj provedbi. Nakon

završetka projekta prate se i ažuriraju predviđeni razvojni pokazatelji kao indikatori

uspješnosti projekta. Razvojni pokazatelji su kvantitativni i kvalitativni podaci koji

omogućuju praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenih razvojnih

ciljeva kojima se pridonosi provedbom projekta. U Bazi su kategorizirani prema sektoru.

87 Pravilnik o ustrojavanju, sadržaju i načinu vođenja središnje elektroničke baze razvojnih projekata i

razvojnih pokazatelja (NN 121/15)

154

Cilj takva načina praćenja projekata jest veća apsorpcija sufinanciranih sredstava, bolja

pripremljenost projekata, kvalitetnije i pravodobno planiranje strategija razvoja i alokacije

sredstava, pravodobno otvaranje ciljnih poziva te posljedično i brža provedba te veći postotak

realiziranih projekata regionalnoga razvoja.

U skladu s odredbama Pravilnika, u svibnju 2016. godine donesen je Priručnik za korištenje

središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja.

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020. kao jedan od posebnih ciljeva

utvrđeno je uvođenje zakonske obveze unosa razvojnih projekata JLR(P)S i javnih i državnih

poduzeća u postojeću Bazu. U skladu s time, Vlada Republike Hrvatske će predložiti izmjene

zakonske regulative u cilju objedinjavanja svih razvojnih projekata na razini Republike

Hrvatske kao preduvjet za uspješno planiranje i veću učinkovitost u povlačenju sredstava iz

EU fondova.

Izvješćivanje

U skladu s člankom 49. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske provodi se

postupak izvješćivanja o provedbi politike regionalnog razvoja za svaku kalendarsku godinu

te će se na opisani način pratiti i učinci provedbe Strategije. Navedeni se postupak provodi na

sljedeći način:

Slika 23. Izvješćivanje o provedbi politike regionalnog razvoja

Izvor: Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, članak 49

155

4.4. Sustav vanjskog vrednovanja Strategije, programa i projekata

Vrednovanje Strategije regionalnog razvoja provodit će se u skladu s Pravilnikom o postupku

i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja88. Pravilnikom su definirani ključni

pojmovi i kriteriji i načela vrednovanja.

Prema čl. 4. Pravilnika, vrednovanje politike regionalnoga razvoja provodi se kroz

vrednovanje planskih dokumenata politike regionalnog razvoja utvrđenih u čl. 11. ZRRRH te

na njima utemeljenim programima.

Kroz proces vrednovanja utvrđuje se jesu li postignuti zadani ciljevi (opći ili specifični)

utvrđeni u planskom dokumentu te u kojoj su mjeri aktivnosti koje su prethodile ostvarenju

cilja pridonijele realizaciji samog cilja. Naglašena je usredotočenost na ostvarenje općeg cilja

te na dugoročne rezultate i utjecaje utvrđene u planskim dokumentima.

Vrednovanje tijekom izrade (prethodno vrednovanje)Strategije i strateška procjena utjecaja

na okoliš

Strategija je prošla kroz postupak prethodnog vrednovanja. Sažetak izvješća vanjskog

vrednovatelja nalazi se u Prilogu 7., a cjelokupno izvješće je dostupno na internetskoj stranici

MRRFEU89. Izrađivači Strategije i vrednovatelj tijekom procesa izrade dokumenta aktivno su

surađivali te postupno i zajednički pridonosili unaprjeđenju kvalitete Strategije.

Vrednovanje tijekom izrade pomaže kako bi se osiguralo da je planski dokument u što većoj

mjeri relevantan i koherentan, a zaključci tog vrednovanja integriraju se u planski dokument

tijekom izrade. Vrednovanje tijekom izrade usmjereno je ponajprije na analizu snaga, slabosti

i razvojnog potencijala te pruža relevantnim dionicima prethodnu prosudbu o tome jesu li

razvojna pitanja ispravno utvrđena, jesu li predložena strategija i ciljevi relevantni, je li

vidljiva koherentnost u odnosu na nadređene politike i smjernice, jesu li očekivani učinci

realni i sl. Vrednovanje tijekom izrade pruža potrebnu osnovu za praćenje i buduće

vrednovanje, na način da osigurava oblikovanje jasnih i mjerljivih ciljeva te pokazatelja za

praćenje ostvarenja ciljeva.

Osim prethodnog vrednovanja, proveden je i postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.

Sažetak izvješća se nalazi u Prilogu 8., a cjelokupno izvješće dostupno je na internetskoj

stranici Ministarstva 90. Stvaranje sinergijskih učinaka u suradnji između izrađivača Strategije

i procjenitelja vrlo je dragocjeno. Kroz pravodobno usuglašavanje pristupa ostvaruju se

komplementarnosti koje stvaraju dodanu vrijednost Strategiji što će se očitovati u budućoj

provedbi aktivnosti, programa i projekata.

Vrednovanje tijekom provedbe i nakon provedbe Strategije

Vrednovanje tijekom provedbe Strategije je prilagodljivo te nositelji provedbe može

samostalno odlučivati što će se vrednovati i kada. Vrednovanje na taj način postaje

upravljačkim alatom kojim se pomaže izvedba planskih dokumenata. Vrednovanje tijekom

provedbe pomaže donositeljima odluka da tijekom provedbe utvrde nedostatke u provedbi

88 Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja (NN 121/15) 89 Izvješće prethodnog vrednovanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do

kraja 2020. godine, dostupno na poveznici https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-vrednovanja-

strategije-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3272 90 Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

do kraja 2020. godine, dostupna na poveznici https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-

procjene-utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282





156

Startegije i, slijedom toga, poduzmu potrebne korake ako su potrebne njegove izmjene.

Rezultati vrednovanja bit će od velike koristi za pokretanje sljedećeg ciklusa programiranja te

će poslužiti kao ulazne informacije u analizi stanja za reviziju postojećega i izradu sljedeće

strategije. Vrednovanje nakon provedbe ocjenjuje cjelokupni učinak Strategije odnosno

njezinu djelotvornost i učinkovitost te održivost i korisnost provedbenih mjera, prioriteta i

ciljeva. Već se sada može očekivati produljenje provedbe Strategije s obzirom na pravilo n+3

u provedbi operacija operativnih programa. Stoga će se završetak provedbe mnogih aktivnosti

koje će se financirati iz fondova ESI-ja provoditi do kraja 2023. godine. Završetak Strategije

može se predvidjeti u tom razdoblju.

Primjena odredaba o vrednovanju iz Pravilnika primjenjivat će se na sve elemente ove

Strategije. To znači da će se isti postupci vrednovanja primjenjivati za sve programe i

projekte koji će se pokretati i provoditi u okviru procesa provedbe ove Strategije. Sva izvješća

o procjeni i analizama pojedinih mjera, programa i projekata poslužit će kao ulazne

informacije za provedbu postupka vrednovanja tijekom i nakon provedbe Strategije.

4.5. Financijski okvir

Strategija će se realizirati putem provedbe niza konkretnih projekata koji će poduprijeti

ostvarenje definiranih mjera, prioriteta i ciljeva u predviđenom razdoblju. Uspješnost

provedbe svih predviđenih projekata, a time i mjera, prioriteta i ciljeva, osigurat će se u

prvom trogodišnjem razdoblju prema aktivnostima, programima i projektima utvrđenim u

izrađenom Nacrtu prijedloga akcijskog plana za 2017.-2019. za provedbu Strategije

regionalnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga akcijskog

plana). Njime je ostvarena poveznica Strategije i svih očekivanih izvora financiranja njezine

provedbe (npr. sredstva javnih proračuna, fondovi EU-a, javno-privatna partnerstva i dr.).

Nacrt prijedloga akcijskog plana temelj je iz kojeg je izveden financijski okvir za provedbu

Strategije. Financijskim okvirom daje se sažet uvid u financijsku vrijednost i izvore

financiranja ciljeva, prioriteta i mjera za realizaciju Strategije, a detaljna razrada financiranja

u trogodišnjem razdoblju nalazi se u Nacrtu prijedlogu akcijskog plana. Ukupna procijenjena

vrijednost Strategije iznosi 32.264.526.155,20 kuna.

157

Tablica 12. Financijski okvir Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Ciljevi i prioriteti

Procjena potrebnih

sredstava u

trogodišnjem

razdoblju

Izvor financiranja

MRRFEU

Ostali korisnici

DP-a EU pomoći Javna poduzeća Ostali izvori

1.

POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA

POTICANJEM ODRŽIVOG


30.954.327.649,10 561.684.414,66 9.545.730.911,82 14.309.636.531,90 3.647.734.105,96 2.889.541.684,75

1.1. Podizanje razine znanja i sposobnosti za

poboljšanje kvalitete života 1.330.241.548,23 0,00 586.325.229,81 695.520.662,85 0,00 48.395.655,58

1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i

regionalne infrastrukture 25.108.526.143,26 150.804.086,65 6.555.352.774,00 12.129.857.397,54 3.647.734.105,96 2.624.777.779,11

1.3. Podrška potpomognutim područjima i

područjima s razvojnim posebnostima 4.515.559.957,61 410.880.328,02 2.404.052.908,01 1.484.258.471,52 0,00 216.368.250,07

2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI

REGIONALNOG GOSPODARSTVA I

ZAPOSLENOSTI

1.255.196.397,28 0,00 449.355.307,53 778.396.864,73 0,00 27.444.225,01

2.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture na

regionalnoj i lokalnoj razini 59.216.979,46 0,00 2.184.935,96 33.055.311,32 0,00 23.976.732,18

2.2. Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja na

regionalnoj i lokalnoj razini 315.881.471,32 0,00 26.654.432,85 285.759.545,64 0,00 3.467.492,83

2.3.

Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje

povezano s potrebama gospodarstva na

regionalnoj i lokalnoj razini

880.097.946,50 0,00 420.515.938,73 459.582.007,77 0,00 0,00

3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE

REGIONALNIM RAZVOJEM 55.002.108,82 948.606,35 7.731.874,63 38.613.722,36 0,00 7.707.905,48

3.1. Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom

supsidijarnosti) 38.483.226,69 0,00 5.820.783,98 27.442.306,20 0,00 5.220.136,52

3.2.

Djelotvorna međusektorska suradnja (u

skladu s načelom participacije i

integrativnog pristupa)

1.273.764,85 802.666,91 454.466,68 0,00 0,00 16.631,26

3.3.

Jačanje financijskih i administrativnih

sposobnosti za razvoj na lokalnoj i

regionalnoj razini

15.245.117,27 145.939,44 1.456.623,97 11.171.416,17 0,00 2.471.137,70

*Prema Nacrtu prijedloga akcijskog plana

158

5. ZAKLJUČAK

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine ima tri

strateška cilja i devet razvojnih prioriteta. Svaki prioritet sastoji se od dvije do pet razvojnih

mjera kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te

korištenje razvojnih potencijala, uključujući razvojne dionike – ljude, prostor u kojem žive i

djeluju te infrastrukturu kojom se koriste za ostvarenje općeg cilja politike regionalnog

razvoja. Rezime ciljeva i prioriteta prikazan je na sljedećoj slici:

Slika 24. Razvojni ciljevi i prioriteti Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

CILJEVI I PRIORITETI

SC 1: POVEĆANA KVALITETA

ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG


P1.1:

Regionalno ujednačena

KVALITETA ŽIVOTA

P1.2:

Razvijena lokalna i regionalna

(komunalna)

INFRASTRUKTURA

P1.3:

Podržan razvoj svih

PODRUČJA

Hrvatske

SC 2: POVEĆANA KONKURENTNOST

REGIONALNOG GOSPODARSTVA I

ZAPOSLENOSTI

P2.1:

Razvijena regionalna i lokalna

GOSPODRASKA

INFRASTRUKTURA

P2.2:

Unaprijeđeno regionalno i

lokalno

POSLOVNO OKRUŽENJE

P2.3:

Unaprijeđeni

LJUDSKI POTENCIJALI

za regionalno i lokalno

gospodarstvo

SC 3: SUSTAVNO UPRAVLJANJE

REGIONALNIM RAZVOJEM

P3.1:

Učinkovito regionalno razvojno

upravljanje (supsidijarnost) -

VERTIKALNA KOORIDNACIJA

P3.2:

Djelotvorna međusektorska i

participativna

RAZVOJNA SURADNJA -

HORIZONTALNA KOORDINACIJA

P3.3: Ojačani

ADMINISTRATIVNI

KAPACITETI

za lokalni i regionalni razvoj

OPĆI CILJ: "Cilj politike regionalnog

razvoja je pridonijeti društveno-

gospodarskom razvoju Republike

Hrvatske, u skladu s načelima održivog

razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim

dijelovima zemlje omogućavati jačanje

konkurentnosti i realizaciju vlastitih

razvojnih potencijala" (ZRR RH, 2014.)

PROSTOR I OKRUŽENJE INFRASTRUKTURA LJUDI

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2020+

CILJEVI I PRIORITETI

Proces izrade ove Strategije bitan je jer način na koji je izrađen ovaj planski dokument

izravno pridonosi njegovoj budućoj provedbi. Bez uključivanja provoditelja, partnerskih

institucija i krajnjih korisnika u sam proces izrade, provedba čak i najbolje osmišljena

razvojnog plana stala bi u trenutku usvajanja dokumenta. Dokument tada nije ničiji.

S prvim korakom izrade ove Strategije svjesno se išlo na uključivanje svih onih koji će i u

budućnosti imati značajnu ulogu u procesu provedbe politike regionalnog razvoja, na svim

razinama regionalnog razvojnog upravljanja. Popis sudionika uključenih u proces planiranja

nalazi se u Prilogu 3., a treba napomenuti da će u proces provedbe biti uključeni i mnogi drugi

koji do sada nisu bili uključeni, a sudjelovat će u procesu izrade budućih akcijskih planova. Iz

159

ovoga jasno proizlazi da je u uvjetima sudjelovanja velikog broja dionika uloga koordinacije

razvojnih aktivnosti glavnog nositelja Strategije, ministarstva nadležnog za regionalni razvoj

(MRRFEU), od presudnog značenja. U provedbi će biti potrebni kapaciteti za upravljanje

procesom i koordinacijom brojnih aktivnosti koje uključuju suradnju s partnerima tijekom

pripreme akcijskih planova na godišnjoj razini za trogodišnja razdoblja, zatim praćenje

provedbe svih aktivnosti, programa i projekata (APP) putem sustava izvješćivanja, te izravno

uključivanje djelatnika MRRFEU-a u provedbu pojedinih mjera i APP-ova. Navedeno

podrazumijeva da je potrebno ojačati kapacitete kako brojem djelatnika zaduženih za nove

poslove u budućnosti tako i vezano uz kontinuirani proces razvoja vještina potrebnih za

komunikaciju s velikim brojem dionika zbog predviđenog mnoštva međuresornih sastanaka i

višerazinskog upravljanja kroz partnerska vijeća i suradnju s regionalnim koordinatorima,

upravljanje informacijama i podacima zbog ustrojavanja informatičkog sustava praćenja

politike regionalnog razvoja, pronalaženja jednostavnih rješenja za informatizaciju sustava

izvješćivanja o provedbi aktivnosti, i sl. Navedeno treba biti obuhvaćeno trajnim aktivnostima

resornog ministarstva i predviđeno proračunom, a preliminarna je procjena navedena u

poglavlju 4. Provedba.

U postupku usvajanja Strategije, nacrt se upućuje u postupak e-savjetovanja uz istodobno

informiranje ključnih dionika i šire javnosti da se uključe. Nakon završetka postupka,

MRRFEU izrađuje izvješće i dorađuje nacrt Strategije u skladu s prihvaćenim komentarima, a

neprihvaćene obrazlaže u izvješću za javnost. MRRFEU priprema procjenu fiskalnog učinka i

upućuje dokument dalje u postupak koordinacije nadležnih tijela te priprema prijedlog za

usvajanja na razini Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Istodobno, MRRFEU

priprema Akcijski plan i plan proračuna za trogodišnje razdoblje u skladu s propisanim

postupcima vezanim uz proračunski proces.

Na kraju, treba još jednom spomenuti da ova Strategija nije dokument jednog tijela državne

uprave, već dokument svih građana Republike Hrvatske, svih regija, županija, gradova i

općina, starih, mladih i djece. Dokument predstavlja dogovor o tome što u narednom

razdoblju želimo promijeniti, unaprijediti i postići. Ako poštujemo dogovor, uspjet ćemo

riješiti mnoge probleme, a neke ćemo nastaviti rješavati. S vremenom ćemo otkriti i nove

mogućnosti i potencijale, ostanemo li otvoreni za njih, čak iako sada, tijekom planiranja,

nismo znali da postoje.

160

PRILOZI

PRILOG 1. Statistički prilog

Popis tablica i slika u Prilogu 1.

Tablica 1. Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskoga gospodarstva od 2006. do 2015.

godine

Tablica 2. JLS sa statusom PPDS ili BPP čija je vrijednost indeksa razvijenosti iznad 75 %

Tablica 3. Manja urbana područja – odabrani pokazatelji, rang prema indeksu razvijenosti

Tablica 4. Veća urbana područja i aglomeracije – odabrani pokazatelji, rang prema indeksu

razvijenosti

Tablica 5. Procjena stanovništva u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u 2012.,

2013.,2014. i 2015. godini

Tablica 6. Prirodni prirast stanovništva u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u 2001. i u

razdoblju 2011. - 2015. godine

Tablica 7. Migracijski saldo s inozemstvom u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u

izabranim godinama

Tablica 8. Zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra po županijama, stanje 15. lipnja

2016. godine

Tablica 9. Nepokretna i pokretna kulturna dobra i nematerijalna baština po županijama, 2016.

godine

Tablica 10. Udio proračuna za kulturu u županijskom proračunu u 2014. i 2015. godini, u

postotcima

Tablica 11. Predškolsko obrazovanje u pedagoškoj godini 2014./2015. po županijama

Tablica 12. Osnovnoškolsko obrazovanje u školskoj godini 2014./2015., po županijama

Tablica 13. Srednje obrazovanje u školskoj godini 2014./2015., po županijama

Tablica 14. Broj timova opće medicine i osiguranika u skrbi po županijama u 2015. godini

Tablica 15. Rad stacionarnih ustanova u Republici Hrvatskoj u 2015. godini, po županijama

Tablica 16. Doktori medicine, zubni terapeuti i farmaceuti po županijama, stanje 31. prosinca

2014. godine

Tablica 17. Obuhvaćenost stanovništva (u postotku) s pomoći za uzdržavanje na razini

županija, 2008. - 2014. godine (stanje 31. prosinca)

Tablica 18. Ukupan broj domova socijalne skrbi za djecu i odrasle po županijama, 2015.

godine

Tablica 19. Struktura domova socijalne skrbi za djecu i odrasle po županijama, 2015. godina,

u postotcima

Tablica 20. Ukupan broj korisnika domova socijalne skrbi za djecu i odrasle po županijama,

2015. godina

Tablica 21. Ukupne investicije u zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 (u

tis. kuna) u razdoblju 2008. - 2014. godine

Tablica 22. Tekući izdaci u zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u

razdoblju 2008. - 2014. godine (u tis. kn)

Slika 1. Položaj i obuhvat planiranih CGO-a sukladno Planu gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. prema trenutnom statusu realizacije

Tablica 23. Javni vodovod - količine zahvaćene vode u Republici Hrvatskoj po slivovima, tis.

m3, 2008. - 2014. godine

161

Tablica 24. Javna odvodnja - količine isporučene vode (nepročišćene vode) u Republici

Hrvatskoj po slivovima, tis. m3, 2008. - 2014. godine

Tablica 25. Javna odvodnja - količine isporučene vode (pročišćene vode) u Republici


Tablica 26. Bruto domaći proizvod po stanovniku, Republici Hrvatskoj, NUTS 2 regije i

županije, 2001., 2008. i 2013. godine

Tablica 27. Udio stanovništva starijeg od 15 godina sa završenom najmanje višom školom u

ukupnom stanovništvu, 2011. godine

Tablica 28. Udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu, 2012., 2013., 2014., 2016.* godine

Tablica 29. Stope nezaposlenosti, 2008., 2010., 2013. i 2016. godine

Tablica 30. Prosječne mjesečne neto-plaće, u kunama, 2008. - 2013. godine

Tablica 31. Udio nezaposlenih mladih (15 - 24) u ukupnom broju nezaposlenih osoba

Tablica 32. Vrijednosti indeksa razvijenosti po županijama, 2010. i 2013. godine (prema

rastućem redoslijedu za 2013.)

Tablica 33. Broj poduzeća, obrta i samostalnih djelatnika na 1.000 stanovnika i na km2

Tablica 34. Poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije po županijama

Tablica 35. Štedni depoziti kućanstava u eurima, NUTS 2 i županije, kraj 2012. godine

Tablica 36. Prihodi, rashodi i neto fiskalne pozicije županija, prosjek razdoblja 2011. - 2013.

godine (u mil. kn)

Tablica 37. Prihodi, rashodi i neto fiskalne pozicije po stanovniku svih županija, prosjek

razdoblja 2011. - 2013. godine (u kn)

Tablica 38. Broj i površina poslovnih prostora u lokalnim jedinicama prema uporabi po

županijama, stanje 31. prosinca 2014. godine

Tablica 39. Broj i površina stanova u lokalnim jedinicama prema uporabi po županijama,

stanje 31. prosinca 2014. godine

Tablica 40. Ostvareni prihodi od upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, stanovima

i zemljištem po županijama, mil. kn, 2012. - 2014. godine

162

Tablica 1. Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskoga gospodarstva od 2006. do 2015. godine

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

REALNA GOSPODARSKA AKTIVNOST

BDP, tekuće cijene, mil. HRK 294.437 322.310 347.685 330.966 328.041 332.587 330.456 329.571 328.431 334.219

BDP, realni (%-tna promjena) 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6

BDP po stanovniku, EUR 9.322 10.187 11.166 10.471 10.479 10.446 10.297 10.228 10.162 10.390

Industrijska proizvodnja, fizički obujam (%-tna promjena) 4,1 4,9 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8 1,2 2,7

Trgovina na malo, realni promet (%-tna promjena) 2,2 5,3 -0,5 15,3 -1,8 17,9 19,1 20,2 19,7 17,4

Građevinarstvo, fizički obujam (%-tna promjena) 9,4 2,4 11,8 -6,5 -15,9 -8,5 -11,1 -4,7 -7,3 0,6

Turizam, noćenja (000) 53.007 56.005 57.103 56.300 56.416 60.354 62.743 64.828 66.484 71.605

ZAPOSLENOST, PLAĆE I CIJENE

Stopa registrirane nezaposlenosti 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7 17,4

Neto-plaća, u HRK 4.603 4.841 5.178 5.311 5.343 5.429 5.478 5.515 5.533 5.771

Potrošačke cijene (%-tna promjena) 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5

Cijene industrijskih proizvoda 2,9 3,4 8,4 -0,4 4,3 6,3 7,0 0,5 -2,7 -3,9

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

Izvoz, mil. EUR 8.251,6 9.004,1 9.585,1 7.529,4 8.905,2 9.582,2 9.628,5 9.589,4 10.368,8 11.530,7

Uvoz, mil. EUR 17.104,7 18.833,0 20.817,1 15.220,1 15.137,0 16.281,1 16.215,9 16.527,9 17.129,4 18.482,0

Saldo VTR, mil. EUR -8.853,1 -9.828,9 -11.232,0 -7.690,7 -6.231,8 -6.698,9 -6.587,4 -6.938,5 -6.760,6 -6.951,3

DRŽAVNI PRORAČUN

Ukupni prihodi, mil. HRK 95.236 108.321 115.773 110.258 107.466 107.070 109.559 108.585 114.045 107.481

Ukupni rashodi, mil. HRK 95.950 108.008 115.292 117.924 120.323 119.940 118.730 123.506 125.690 114.392

DUG OPĆE DRŽAVE, mil. HRK 114.462 121.654 137.559 162.071 191.288 216.707 233.558 270.857 284.184 289.669

DUG OPĆE DRŽAVE, % BDP-a 38,9 37,7 39,6 49,0 58,3 65,2 70,7 82,2 86,5 86,7

SALDO TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE,

mil. EUR -2.615 -3.139 -4.278 -2.300 -488 -316 -21 443 368 2.293

BRUTO INOZEMNI DUG, krajem razdoblja, mil.

EUR 29.725 33.721 40.590 45.600 46.908 46.397 45.297 45.958 46.664 45.534

BRUTO INOZEMNI DUG, krajem razdoblja, % BDP-

a 73,9 76,8 84,3 101,1 104,2 103,7 103,0 105,6 108,4 103,7

DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. EUR 6.293 6.753 7.459 6.379 6.230 6.617 6.858 7.202 7.402 7.961

Prosječni srednji tečaj HRK/EUR 7,32 7,34 7,22 7,34 7,29 7,43 7,52 7,57 7,63 7,61

Prosječni srednji tečaj HRK/USD 5,84 5,37 4,93 5,28 5,50 5,34 5,85 5,71 5,75 6,86

Izvor: DZS, HNB, Ministarstvo financija

163

Tablica 2. JLS sa statusom PPDS ili BPP čija je vrijednost indeksa razvijenosti iznad 75 %

prosjeka Republike Hrvatske

Grad / Općina Indeks

razvijenosti

Prosječna

starost

Indeks

starenja

Koeficijent

starosti Status

Dubrovnik 126,8 % 42,4 125,0 25,6 PPDS

Buzet 115,2 % 41,9 119,6 22,3 BPP

Matulji 111,9 % 42,5 134,9 24,2 PPDS

Karlobag 111,9 % 50,2 292,9 40,2 BPP

Fužine 111,5 % 47,6 225,7 32,6 BPP

Lokve 108,1 % 46,7 205,6 31,4 BPP

Zadar 107,0 % 40,8 104,8 23,0 PPDS

Vinodolska općina 106,2 % 45,5 173,0 29,2 BPP

Konavle 105,3 % 41,0 104,2 23,3 PPDS

Skrad 103,7 % 50,2 293,3 37,0 BPP

Klana 103,1 % 43,9 160,5 28,4 BPP

Delnice 102,7 % 44,5 154,2 26,7 BPP

Stubičke Toplice 102,3 % 43,8 144,2 27,5 BPP

Župa dubrovačka 101,6 % 37,4 69,6 17,4 PPDS

Osijek 101,5 % 41,9 120,1 23,8 PPDS

Čavle 101,2 % 41,5 111,7 21,8 BPP

Lupoglav 100,1 % 44,2 150,0 28,2 BPP

Sisak 99,7 % 43,5 141,2 26,2 PPDS

Vodice 99,5 % 43,1 136,3 28,1 PPDS

Karlovac 98,9 % 43,8 146,6 26,8 PPDS

Starigrad 98,2 % 45,6 177,0 32,5 PPDS

Jelenje 97,9 % 41,3 108,4 20,8 BPP

Bistra 97,6 % 40,2 92,9 21,0 BPP

Mrkopalj 97,4 % 48,4 240,2 34,4 BPP

Ravna Gora 97,2 % 46,8 208,1 30,7 BPP

Grožnjan 96,5 % 44,6 147,0 26,4 PPDS

Lanišće 96,5 % 49,7 332,5 40,4 PPDS

Pisarovina 94,6 % 43,3 128,6 27,4 PPDS

Gračišće 94,2 % 42,5 122,3 26,4 BPP

Oprtalj 92,8 % 45,5 189,7 28,1 PPDS

Dubrovačko primorje 92,6 % 45,2 168,6 32,6 PPDS

Lovinac 92,4 % 50,9 276,1 43,6 PPDS

Brod Moravice 91,8 % 48,5 228,3 36,4 PPDS

Čabar 91,6 % 45,7 179,2 27,6 BPP

Ogulin 89,7 % 42,6 122,9 24,3 BPP

Senj 89,4 % 45,7 180,9 30,2 BPP

Vinkovci 89,2 % 39,3 83,6 20,6 PPDS

Gospić 88,7 % 42,5 122,3 26,4 BPP

Motovun 88,4 % 44,4 143,7 24,9 BPP

Klis 86,9 % 40,1 91,7 21,4 BPP

164

Grad / Općina Indeks

razvijenosti

Prosječna

starost

Indeks

starenja

Koeficijent

starosti Status

Virovitica 86,8 % 40,8 99,1 21,4 PPDS

Daruvar 86,7 % 43,0 131,1 26,0 PPDS

Perušić 86,7 % 50,2 266,5 40,7 PPDS

Cerovlje 86,6 % 42,3 114,2 24,4 BPP

Orahovica 86,2 % 41,6 112,2 22,9 BPP

Novi Golubovec 84,5 % 40,6 99,1 20,9 BPP

Vrbovsko 84,3 % 46,3 190,2 30,0 BPP

Ljubešćica 84,2 % 40,4 93,6 21,3 BPP

Pakoštane 83,2 % 39,7 89,5 23,1 PPDS

Radoboj 83,0 % 40,5 98,7 21,7 BPP

Galovac 82,5 % 39,0 75,3 19,3 PPDS

Sinj 81,4 % 38,8 77,7 19,5 BPP

Jasenice 80,6 % 41,8 109,0 24,2 PPDS

Primorski Dolac 80,4 % 43,4 126,4 27,4 BPP

Dekanovec 79,9 % 40,8 111,0 23,5 PPDS

Dicmo 79,8 % 39,8 90,8 23,5 BPP

Vrgorac 79,5 % 40,3 89,9 21,9 BPP

Zemunik Donji 78,8 % 44,8 158,2 28,9 PPDS

Plitvička Jezera 78,7 % 41,9 111,1 25,6 PPDS

Pojezerje 78,5 % 39,6 84,7 21,3 PPDS

Đurmanec 78,3 % 40,1 93,9 20,6 BPP

Kraljevec na Sutli 77,0 % 41,5 110,4 23,9 PPDS

Lepoglava 76,9 % 40,8 102,8 20,3 BPP

Lećevica 75,4 % 50,7 301,2 41,9 PPDS

Jesenje 75,2 % 41,0 100,9 21,0 BPP

Privlaka (Vinkovci) 60,3 % 39,9 86,9 22,0 PPDS

Republika Hrvatska 41,7 115 24,1

Najmanja vrijednost 60,3 % 37,4 69,6 17,4

Najveća vrijednost 115,2 % 50,9 332,5 43,6

Raspon 1,9 1,4 4,8 2,5

Izvor: MRRFEU, obrada EIZ

165

Tablica 3. Manja urbana područja – odabrani pokazatelji, rang prema indeksu razvijenosti

Manja urbana područja Broj stanovnika

Kretanje

stanovništva

Gustoća

naseljenosti

Prosječni

dohodak po

st.

Prosječni

izvorni

prihodi* po

st.

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

Udio

obrazovanog

stan. u dobi od

16 - 65 godina

Indeks

razvijenosti

2001. 2011. 2011./2001. 2011. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2011. 2013.

Rovinj 14.234 14.294 100,4 184,3 35.698 5.674 6,7 % 82,70 % 132,3 %

Knin 15.190 15.407 101,4 43,3 20.704 827 27,00 % 76,25 % 69,4 %

Slatina 14.819 13.686 92,4 82 21.203 1.316 27,10 % 72,50 % 70,5 %

Vukovar 31.670 27.683 87,4 277 26.206 1.272 23,40 % 79,60 % 70,6 %

Đakovo 30.092 27.745 92,2 163,4 20.117 1.004 22,90 % 74,20 % 72,8 %

Nova Gradiška 15.833 14.229 89,9 290,2 22.270 1.440 26,90 % 74,90 % 74,1 %

Metković 15.384 16.788 109,1 330 19.464 1.087 20,90 % 81,60 % 79,9 %

Križevci 22.324 21.122 94,6 80 23.920 1.612 12,80 % 67,30 % 85,6 %

Požega 28.201 26.248 93,1 196,7 25.397 1.647 17,70 % 77,00 % 86,4 %

Virovitica 22.618 21.291 94,1 125,3 26.537 1.784 19,80 % 75,70 % 86,8 %

Gospić 12.980 12.745 98,2 13,2 31.135 2.013 12,60 % 79,60 % 88,7 %

Krapina 12.950 12.480 96,4 262,7 30.173 1.795 13,70 % 77,50 % 96,5 %

Čakovec 27.526 27.104 98,4 371,5 30.523 2.449 12,80 % 79,30 % 102,5 %

Županja 13.775 12.090 87,8 240,8 22.093 1.605 27,50 % 75,00 % 76,1 %

Pazin 9.227 8.638 93,6 61,9 32.733 3.011 8,50 % 77,70 % 109,5 %

Koprivnica 30.994 30.854 99,5 338,9 33.700 3.254 11,60 % 77,00 % 111,2 %

Makarska 13.716 13.834 100,9 364,2 26.424 3.999 10,00 % 85,90 % 117,0 %

Kutina 24.597 22.760 92,5 77,0 28.569 2.141 18,2 % 75,83 % 92,04 %

Petrinja 23.413 24.671 105,4 64,8 24.505 1.218 26,3 % 74,80 % 67,30 %

Manja urbana područja 379.543 363.669 95,8 100,5 26.388 2.060 - - -

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 96,6 75,7 28.759 2.969 16,00 % 77,70 % 100

Najmanja vrijednost 9.227 8.638 87 13 19.464 827 6,7 % 67,30 % 67,3 %

Najveća vrijednost 31.670 30.854 126 364 35.698 5.674 27,5 % 85,90 % 132,3 %

Raspon 3,4 3,6 1,4 28 1,8 6,9 4,1 1,3 2,0

Izvor: MRRFEU, obrada EIZ

166

Tablica 4. Veća urbana područja i aglomeracije – odabrani pokazatelji, rang prema indeksu razvijenosti

Veće urbano područje

(VUP)

Obuhvat

Grad/Općina

Broj stanovnika Kretanje

stanovništva

Gustoća

naseljenosti

Prosječni

dohodak

po st.

Prosječni

izvorni

prihodi

po st.

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Udio

obrazovanog

stan. u dobi

16-65 godina

Indeks

razvijenosti

2001. 2011. 2011/2001 2011. 2010.-

2012.

2010.-

2012. 2010.-2012. 2011. 2013.

Pula

Svetvinčenat 2.218 2.202 99,28 27,7 29.984 2.843 6,7% 78,46% 105,32%

Barban 2.802 2.721 97,11 30,2 32.988 2.241 7,1% 81,3% 107,36%

Vodnjan 5.651 6.119 108,28 60,8 26.976 5.206 10,5% 73,09% 111,04%

Marčana 3.903 4.253 108,97 32,4 29.719 2.952 7,2% 83,25% 112,91%

Pula 58.594 57.460 98,06 1073,0 34.304 4.025 9,8% 84,55% 117,61%

Ližnjan 2.945 3.965 134,63 58,3 26.099 4.907 7,3% 84,87% 122,82%

Medulin 6.004 6.481 107,94 189,8 31.099 7.033 6,1% 89,40% 142,67%

Ukupno VUP PULA 82.117 83.201 101,32 149,4 32.831 3.876 9,2% 82,1% -

Zadar

Novigrad (Zadar) 2.368 2.375 100,30 88,7 21.386 1.416 17,0% 65,78% 67,36%

Škabrnja 1.772 1.776 100,23 78,8 21.147 925 14,9% 69,63% 67,83%

Poličnik 4.664 4.469 95,82 54,8 19.882 2.130 16,5% 65,38% 68,31%

Posedarje 3.513 3.607 102,68 46,5 21.016 1.632 16,2% 68,27% 68,89%

VRSI 2.453 2.053 83,69 55,7 13.990 2.410 26,0% 67,95% 72,80%

Ražanac 3.107 2.940 94,63 42,6 17.767 2.273 17,9% 66,27% 78,34%

Bibinje 3.923 3.985 101,58 309,9 18.629 2.697 19,8% 72,90% 78,67%

Zemunik Donji 1.903 2.060 108,25 37,5 23.329 1.815 14,5% 74,98% 78,82%

Galovac 1.190 1.234 103,70 130,6 26.766 703 15,8% 70,43% 82,49%

Sukošan 4.402 4.583 104,11 81,6 21.006 1.958 18,5% 76,10% 85,04%

Preko 3.871 3.805 98,30 69,4 24.332 3.116 9,6% 69,96% 101,91%

Kali 1.731 1.638 94,63 174,1 27.561 2.455 8,9% 71,07% 102,89%

Zadar 72.718 75.062 103,22 387,2 29.072 3.365 14,2% 86,06% 107,04%

Nin 2.150 2.744 127,63 51,9 22.015 5.814 13,4% 73,34% 109,29%

Kukljica 650 714 109,85 105,2 22.534 4.398 10,9% 71,10% 111,47%

Ukupno VUP ZADAR 110.415 113.045 102,38 147,7 26.423 2.770 14,8% 71,3% -

167

Veće urbano područje

(VUP) Naziv


stanovništva

Gustoća

naseljenosti

Prosječni

dohodak

po st.

Prosječni

izvorni

prihodi

po st.

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

Udio

obrazovanog

stan. u dobi

16-65 godina

Indeks

razvijenosti

2001. 2011. 2011/2001 2011. 2010.-

2012.

2010.-

2012. 2010.-2012. 2011. 2013.

Slavonski Brod

Bebrina 3.541 3.252 91,84 32,3 13.805 483 30,4% 55,5% 50,22%

Podcrkavlje 2.683 2.553 95,15 26,9 15.429 637 28,9% 63,01% 57,59%

Garčin 5.320 4.806 90,34 54,9 17.541 802 25,5% 63,89% 61,57%

Gornja Vrba 2.559 2.512 98,16 122,9 14.076 971 26,6% 66,89% 62,11%

Donji Andrijevci 4.393 3.709 84,43 64,8 17.380 748 23,1% 67,08% 63,88%

Sibinj 7.549 6.895 91,34 66,6 17.668 601 24,9% 70,18% 64,65%

Brodski Stupnik 3.526 3.036 86,10 51,8 17.466 721 23,8% 71,22% 65,31%

Bukovlje 3.005 3.108 103,43 98,4 15.073 681 26,1% 71,19% 68,57%

Klakar 2.417 2.319 95,95 43,3 18.873 837 21,5% 69,07% 69,81%

Slavonski Brod 64.612 59.141 91,53 1087,8 23.929 1.686 21,3% 79,63% 83,30%

Ukupno VUP SLAVONSKI BROD 99.605 91.331 91,69 137,8 21.423 1.280 22,7% 67,8% -

Vinkovci Vinkovci 35.912 35.312 98,3 375,5 25.879 1.869 19,60 % 80,30 % 89,2 %

Bjelovar Bjelovar 41.869 40.276 96,2 214,5 27.553 1.959 18,90 % 75,40 % 89,4 %

Karlovac Karlovac 59.395 55.705 93,8 138,7 31.482 2.317 16,20 % 80,80 % 98,9 %

Sisak Sisak 52.236 47.768 91,4 113,2 32.426 3.065 20,90 % 81,00 % 99,7 %

Šibenik Šibenik 51.553 46.332 89,9 114,4 30.647 2.556 13,10 % 83,70 % 103,4 %

Varaždin Varaždin 49.075 46.946 95,7 789,7 35.471 3.384 11,20 % 86,90 % 116,1 %

Dubrovnik Dubrovnik 43.770 42.615 97,4 298,1 34.690 5.093 10,00 % 88,20 % 126,8 %

UKUPNO VUP 625.947 602.531 96,26 299,1 29.125 2.764 15,51 73,70% -

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 96,60 75,7 28.759 2.969 16,0% 77,7% 100,00%

Najmanja vrijednost 35.912 35.312 89,9 113,2 21.423 1.280 9,20% 67,80% -

Najveća vrijednost 110.415 113.045 102,38 789,7 35.471 5.093 22,70% 88,20% -

Raspon 3,1 3,2 1,1 7,0 1,7 4,0 2,5 1,3 -

168

Urbana aglomeracija

(UA) Grad/Općina


stanovništva

Gustoća

naseljenosti

Prosječni

dohodak

po st.

Prosječni

izvorni

prihodi

po st.

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

Udio

obrazovanog

stan. u dobi

od 16-65

godina

Indeks

razvijenosti

2001. 2011. 2011/2001 2011. 2010.-

2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2011. 2013.

Rijeka

Čavle 6.749 7.220 107,0 85,5 29.422 2.144 14,0% 81,91% 101,20%

Kastav 8.891 10.440 117,4 912,6 32.773 2.857 11,4% 88,08% 114,81%

Klana 1.931 1.975 102,3 21,0 30.501 1.900 9,4% 81,89% 103,12%

Kostrena 3.897 4.180 107,3 348,0 35.360 9.800 11,7% 89,28% 153,55%

Kraljevica 4.579 4.618 100,9 263,0 31.278 2.937 11,3% 85,15% 108,94%

Lovran 3.987 4.101 102,9 202,7 35.652 5.675 12,0% 89,06% 121,06%

Mošćenička Draga 1.641 1.535 93,5 33,4 29.361 5.960 9,8% 87,56% 116,31%

Opatija 12.719 11.659 91,7 175,7 34.360 6.875 10,9% 90,41% 131,56%

Rijeka 144.043 128.624 89,3 2968,5 35.520 4.503 14,6% 86,00% 115,49%

Viškovo 8.907 14.445 162,2 777,0 29.161 3.129 12,0% 85,69% 124,27%

Ukupno UA RIJEKA 197.344 188797 95,7 456,1 34.472 4.107 13,7% 86,50%

Osijek

Antunovac 3.559 3.703 104,0 64,5 23.860 2.444 18,6% 69,70% 70,12%

Belišće 11.786 10.825 91,8 153,5 22.684 1.497 28,7% 69,77% 71,28%

Bilje 5.480 5.642 103,0 21,7 24.401 1.902 20,0% 69,94% 73,79%

Bizovac 4.979 4.507 90,5 44,9 20.916 1.430 22,6% 68,48% 72,08%

Čeminac 3.246 2.909 89,6 47,0 22.129 1.305 21,9% 64,17% 71,39%

Čepin 12.901 11.599 89,9 96,0 22.484 1.084 20,3% 73,70% 77,36%

Koška 4.411 3.980 90,2 32,5 18.433 1.170 32,3% 62,70% 58,94%

Darda 7.062 6.908 97,8 73,3 19.310 1.163 33,0% 66,05% 62,16%

Erdut 8.417 7.308 86,8 46,4 18.821 929 28,7% 64,46% 61,81%

Ernestinovo 2.225 2.189 98,4 67,7 25.729 1.232 22,6% 70,85% 69,78%

Kneževi Vinogradi 5.186 4.614 89,0 18,5 19.881 1.502 31,3% 60,04% 60,55%

Osijek 114.616 108.048 94,3 617,5 31.621 2.794 17,6% 83,27% 101,53%

Petrijevci 3.068 2.870 93,5 51,6 20.056 1.138 22,2% 72,90% 73,46%

Punitovci 1.850 1.803 97,5 42,6 15.979 805 26,7% 56,87% 58,80%

Šodolovci 1.955 1.653 84,6 22,7 11.544 879 35,4% 65,07% 48,64%

Tordinci 2.251 2.032 90,3 40,4 18.706 770 18,4% 59,48% 67,33%

169

Valpovo 12.327 11.563 93,8 81,6 24.431 1.630 23,5% 74,49% 79,68%

Vladislavci 2.124 1.882 88,6 58,5 17.334 934 26,2% 53,74% 57,68%

Vuka 1.312 1.200 91,5 48,8 21.549 1.440 22,5% 60,48% 70,71%

Ukupno UA OSIJEK 208.755 195.235 93,5 101,6 27.120 2.009 21,0% 66,64%

Split

Dicmo 2.657 2.802 105,5 40,5 20.535 1.711 19,6% 72,91% 79,83%

Dugi Rat 7.305 7.092 97,1 651,2 22.454 1.682 17,1% 82,06% 89,28%

Dugopolje 3.120 3.469 111,2 54,7 24.209 7.939 17,1% 75,55% 113,17%

Kaštela 34.103 38.667 113,4 668,3 22.445 2.057 22,0% 81,98% 90,84%

Klis 4.367 4.801 109,9 32,3 21.575 1.710 18,2% 79,59% 86,93%

Lećevica 740 583 78,8 6,7 28.740 1.061 21,3% 57,69% 75,37%

Muć 4.074 3.882 95,3 17,4 21.352 1.401 20,4% 61,41% 72,15%

Omiš 15.472 14.936 96,5 56,1 23.854 2.464 20,5% 79,27% 87,75%

Podstrana 7.341 9.129 124,4 785,6 20.997 2.458 18,4% 85,00% 96,63%

Sinj 25.373 24.826 97,8 127,0 23.586 1.301 22,3% 82,10% 81,37%

Solin 19.011 23.926 125,9 696,7 26.389 2.912 17,5% 84,25% 104,58%

Split 188.694 178.102 94,4 2235,2 31.953 3.405 19,3% 88,17% 105,44%

Trogir 12.995 13.192 101,5 336,5 25.541 3.181 18,1% 82,11% 100,53%

Ukupno UA SPLIT 325.252 325.407 100,0 252,9 28.235 2.786 19,7% 77,85%

Zagreb

Bistra 6.098 6.632 108,8 125,2 27.884 1.704 13,2% 76,67% 97,62%

Brckovljani 6.675 6.837 102,4 98,2 17.864 1.656 18,6% 63,27% 76,31%

Brdovec 10.287 11.134 108,2 298,7 29.078 2.061 11,1% 80,65% 104,34%

Donja Stubica 5.930 5.680 95,8 131,4 24.990 1.405 11,3% 68,71% 87,63%

Dubravica 1.586 1.437 90,6 70,2 25.175 1.864 16,0% 71,34% 86,79%

Dugo Selo 14.441 17.466 120,9 323,8 29.238 2.126 12,5% 78,78% 105,60%

Gornja Stubica 5.726 5.284 92,3 108,9 20.560 959 16,0% 63,17% 73,38%

Jakovlje 3.952 3.930 99,4 110,0 26.223 1.474 13,7% 68,63% 88,39%

Jastrebarsko 16.689 15.866 95,1 70,0 30.423 2.364 9,2% 78,50% 104,03%

Klinča Sela 4.927 5.231 106,2 67,7 23.387 1.693 6,7% 75,70% 94,93%

Kravarsko 1.983 1.987 100,2 34,2 25.670 1.330 14,4% 66,77% 86,06%

Luka 1.419 1.351 95,2 78,6 24.179 1.636 15,1% 68,26% 85,50%

Marija Bistrica 6.612 5.976 90,4 87,9 24.784 1.770 11,9% 73,45% 89,05%

Marija Gorica 2.089 2.233 106,9 130,6 25.869 1.867 10,5% 76,21% 97,68%

Orle 2.145 1.975 92,1 34,3 19.658 831 14,3% 64,50% 74,07%

Oroslavje 6.253 6.138 98,2 191,1 28.032 1.605 13,9% 75,69% 92,83%

Pisarovina 3.697 3.689 99,8 25,4 26.013 2.930 8,3% 61,30% 94,60%

170

Pokupsko 2.492 2.224 89,2 21,0 19.372 1.042 14,3% 57,52% 70,43%

Pušća 2.484 2.700 108,7 158,2 30.687 2.123 15,1% 76,29% 99,74%

Rugvica 7.608 7.871 103,5 84,1 18.551 1.612 16,8% 70,35% 81,12%

Samobor 36.206 37.633 103,9 150,0 37.608 3.548 9,5% 80,96% 120,57%

Stubičke Toplice 2.752 2.805 101,9 103,5 31.089 2.043 12,5% 78,58% 102,27%

Stupnik 3.251 3.735 114,9 150,1 28.069 3.711 11,7% 81,82% 112,65%

Sveta Nedelja

(Samobor) 15.506 18.059 116,5 281,6 34.918 2.916 9,9% 82,60% 118,72%

Sveti Ivan Zelina 16.268 15.959 98,1 86,1 25.008 1.600 9,0% 72,65% 92,39%

Velika Gorica 63.517 63.517 100,0 193,8 32.586 2.526 9,0% 82,05% 109,78%

Veliko Trgovišće 5.220 4.945 94,7 107,2 24.523 1.472 10,6% 67,17% 86,51%

Zabok 9.365 8.994 96,0 254,6 33.134 2.571 10,2% 78,19% 107,01%

Zagreb 779.145 790.017 101,4 1231,8 41.992 6.137 10,6% 86,93% 139,82%

Zaprešić 23.125 25.223 109,1 470,2 36.241 3.752 8,9% 85,63% 123,57%

Ukupno UA ZAGREB 1.067.448 1.086.528 101,8 370,4 38.989 4.998 10,6% 73,7%

UKUPNO URBANE

AGLOMERACIJE 1.798.799 1.795.967 99,8 274,0 35.263 4.175 13,7% 76,2%

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 96,6 75,7 28.759 2.969 16,0% 77,7% 100,00%

Najmanja vrijednost 197.344 188.797 93,5 101,6 27.120 2.009 10,6% 66,6%

Najveća vrijednost 1.067.448 1.086.528 101,8 456,1 38.989 4.998 21,0% 86,5%

Raspon 5,4 5,8 1,1 4,5 1,4 2,5 2,0 1,3

Izvor: MRRFEU, obrada MRRFEU i EIZ

171

Stanovništvo

Tablica 5. Procjena stanovništva u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u 2012., 2013.,

2014. i 2015. godini

NUTS 2 / Županija 2012. 2013. 2014. 2015.

Kontinentalna Hrvatska 2.858.933 2.848.785 2.833.732 2.806.218

Zagrebačka 318.235 318.837 318.453 316.506

Krapinsko-zagorska 131.734 130.895 129.968 128.905

Sisačko-moslavačka 169.379 167.036 163.975 160.292

Karlovačka 126.997 125.688 124.127 121.840

Varaždinska 175.150 174.434 173.454 171.879

Koprivničko-križevačka 114.846 114.346 113.688 112.357

Bjelovarsko-bilogorska 118.083 116.959 115.536 113.746

Virovitičko-podravska 83.820 83.029 82.162 80.610

Požeško-slavonska 76.651 75.801 74.991 73.473

Brodsko-posavska 157.086 155.956 154.082 151.012

Osječko-baranjska 302.751 300.950 298.272 294.233

Vukovarsko-srijemska 177.583 175.932 173.441 169.224

Međimurska 113.561 113.417 113.159 112.576

Grad Zagreb 793.057 795.505 798.424 799.565

Jadranska Hrvatska 1.408.625 1.406.904 1.404.658 1.397.386

Primorsko-goranska 295.300 294.705 293.811 291.654

Ličko-senjska 49.942 49.364 48.670 47.634

Zadarska 170.955 171.594 171.462 170.168

Šibensko-kninska 107.595 106.540 105.532 104.315

Splitsko-dalmatinska 454.777 454.711 454.627 453.155

Istarska 207.719 207.793 208.201 208.180

Dubrovačko-neretvanska 122.337 122.197 122.355 122.280

Republika Hrvatska 4.267.558 4.255.689 4.238.389 4.203.604

Najmanja vrijednost 49.942,00 49.364,00 48.670,00 47.634

Najveća vrijednost 793.057,00 795.505,00 798.424,00 799.565

Raspon 15,9 16,1 16,4 16,8

Izvor: DZS, Priopćenje broj 7.1.4. T1, 2013.-2016.

172

Tablica 6. Prirodni prirast* stanovništva u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u 2001. i u

razdoblju 2011. - 2015. godine

NUTS 2 / Županija 2001. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Kontinentalna Hrvatska -6.952 -7.345 -7.223 -7.617 -8.043 -9.486

Zagrebačka -489 -67 -248 -428 -482 -980

Krapinsko-zagorska -824 -688 -708 -730 -715 -807

Sisačko-moslavačka -874 -1.081 -842 -1.116 -1.072 -1.348

Karlovačka -950 -997 -905 -801 -990 1.075

Varaždinska -476 -593 -608 -635 -635 -911

Koprivničko-križevačka -506 -499 -483 -343 -514 -616

Bjelovarsko-bilogorska -645 -656 -640 -633 -608 -842

Virovitičko-podravska -359 -430 -390 -382 -408 -440

Požeško-slavonska -141 -355 -278 -305 -294 -440

Brodsko-posavska -113 -343 -472 -405 -545 -811

Osječko-baranjska -605 -1.079 -1.177 -1.039 -1.260 -1.557

Vukovarsko-srijemska -52 -571 -553 -668 -619 -962

Međimurska 109 -1 16 -26 6 -65

Grad Zagreb -1.027 15 65 -106 93 -782

Jadranska Hrvatska -1.607 -2.477 -2.716 -2.830 -3.230 -2.982

Primorsko-goranska -1.041 -1.014 -1.128 -1.018 -1.160 -1.440

Ličko-senjska -417 -447 -493 -446 -522 -533

Zadarska 154 -28 -123 -99 -298 -504

Šibensko-kninska -280 -504 -530 -562 -550 -775

Splitsko-dalmatinska 430 -77 75 -277 -334 1.042

Istarska -552 -395 -470 -366 -413 -713

Dubrovačko-neretvanska 99 -12 -47 -62 47 -59

Republika Hrvatska -8.559 -9.822 -9.939 -10.447 -11.273 -12.468

Najmanja vrijednost -1.041 -1.081 -1.177 -1.116 -1.260 -1.557

Najveća vrijednost 430 15 75 -26 93 -59

Raspon -0,4 0,0 -0,1 0,0 -0,1 0,0

Izvor: DZS, Priopćenje broj 7.1.1., T2, 2012.-2016.

*Prirodni je prirast razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba.

173

Tablica 7. Migracijski saldo s inozemstvom u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u

izabranim godinama

NUTS 2 / Županija 2001. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Kontinentalna Hrvatska 5.775 -3.744 -3.876 -4.243 -8.372 -13.985

Zagrebačka 3.439 865 714 -160 -1.148 -1.624

Krapinsko-zagorska 48 -120 -169 -68 -177 -291

Sisačko-moslavačka 174 -1.551 -1.529 -1.364 -1.059 -1.387

Karlovačka -28 -586 -504 -536 -564 -644

Varaždinska 47 66 -124 -167 -391 -597

Koprivničko-križevačka 66 -145 -85 -67 -209 -284

Bjelovarsko-bilogorska -162 -771 -574 -297 -333 -504

Virovitičko-podravska -157 -326 -447 -169 -377 -705

Požeško-slavonska 150 -685 -810 -159 -317 -903

Brodsko-posavska -520 -689 -699 -479 -702 -1.271

Osječko-baranjska 340 -554 -766 -588 -1.127 -1.742

Vukovarsko-srijemska -281 -1.239 -871 -694 -1.307 -1.533

Međimurska 79 -148 -164 -85 -280 -212

Grad Zagreb 2.580 2.139 2.152 590 -381 -2.288

Jadranska Hrvatska 10.179 -421 -42 -641 -1.848 -3.960

Primorsko-goranska 1.134 249 368 -46 -478 -1.500

Ličko-senjska 97 -297 -335 -234 -345 -366

Zadarska 1.609 742 727 -157 -714 -930

Šibensko-kninska 902 -900 -857 -661 -262 -514

Splitsko-dalmatinska 4.249 32 -169 406 -270 -327

Istarska 1.476 -89 214 257 130 -204

Dubrovačko-neretvanska 712 -158 10 -206 91 -119

Republika Hrvatska 16.954 -4.165 -3.918 -4.884 -10.220 -17.945

Najmanja vrijednost -520 -1.551 -1.529 -1.364 -1.307 -2.288

Najveća vrijednost 4.249 2.139 2.152 590 130 -119

Raspon -8,2 -1,4 -1,4 -0,4 -0,1 -0,1

Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2002., tablica 36-14., str. 608; DZS, Statistički ljetopis 2013.,

tablica 5-26., str. 126, DZS, Statistički ljetopis 2013., tablica 5-28., str.131., DZS, Statistički

ljetopis 2014., tablica 5-28., str. 135; DZS, Statistički ljetopis 2015., tablica 5-28., str. 137.,

DZS, Statistički ljetopis 2016., tablica 5-28., str 137

Napomena: Migracijski saldo je razlika broja doseljenih i odseljenih stanovnika.

174

Kultura

Tablica 8. Zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra po županijama, stanje 15. lipnja

2016. godine

Županija

KULTURNA DOBRA

Z

(zaštićena)

P

(preventivno

zaštićena)

UKUPNO

N

(nacionalno

značenje)

Primorsko-goranska 592 32 624

Bjelovarsko-bilogorska 181 32 213

Ličko-senjska 282 26 308

Dubrovačko-neretvanska 735 104 839 10

Brodsko-posavska 122 30 152 4

Krapinsko-zagorska 239 30 275

Koprivničko-križevačka 154 36 194

Međimurska 84 40 94 3

Šibensko-kninska 398 10 428 1

Splitsko-dalmatinska 1.481 30 1.618 2

Zadarska 394 137 471 9

Istarska 423 77 500 7

Požeško-slavonska 166 77 202

Vukovarsko-srijemska 251 36 294

Karlovačka 270 43 301

Virovitičko-podravska 110 31 111

Sisačko-moslavačka 288 1 336

Osječko-baranjska 492 48 509

Zagrebačka 345 17 404

Grad Zagreb 791 59 847

Varaždinska 287 56 318 6

Ostalo (Više naselja /

županija)91 39 31 39

UKUPNO 8.124 953 9.077 42

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, 2016.

91 Nematerijalna kulturna dobra vezana su uz više naselja te nije moguća podjela tih dobara prema

statističkim regijama tj. na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku stoga su u tablici navedena pod

„Ostalo (više naselja/županija).

175

Tablica 9. Nepokretna i pokretna kulturna dobra i nematerijalna baština po županijama, 2016. godine

NUTS 2 / ŽUPANIJA

KULTURNA DOBRA

NEPOKRETNO POKRETNO NEMATERIJA-

LNA BAŠTINA UKUPNO

KONTINENTALNA HRVATSKA

Bjelovarsko-bilogorska 180 32 1 213

Brodsko-posavska 114 34 4 152

Karlovačka 246 52 3 301

Koprivničko-križevačka 129 60 5 194

Krapinsko-zagorska 203 69 3 275

Međimurska 58 32 4 94

Osječko-baranjska 410 96 3 509

Požeško-slavonska 175 25 2 202

Sisačko-moslavačka 288 46 2 336

Varaždinska 219 94 5 318

Virovitičko-podravska 92 17 2 111

Vukovarsko-srijemska 229 59 6 294

Zagrebačka 298 99 7 404

Grad Zagreb 607 230 10 847

UKUPNO 3.248 945 57 4.250

JADRANSKA HRVATSKA

Istarska 325 169 6 500

Ličko-senjska 271 32 5 308

Primorsko-goranska 426 192 6 624

Splitsko-dalmatinska 1.140 463 15 1.618

Šibensko-kninska 327 98 3 428

Dubrovačko-neretvanska 565 267 7 839

Zadarska 298 163 10 471

UKUPNO 3.352 1.384 52 9.038

Ostalo (više naselja / županija) - - 39 9.077

UKUPNO 6600 2329 148 9077

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, 2016.

176

Tablica 10. Udio proračuna za kulturu u županijskom proračunu u 2014. i 2015. godini, u

postotcima

Županija 2014. 2015.

Zagrebačka 4,40 3,63

Krapinsko-zagorska 3,66 3,95

Sisačko-moslavačka 5,17 4,82

Karlovačka 6,02 5,01

Varaždinska 4,76 5,00

Koprivničko-križevačka 3,60 6,15

Bjelovarsko-bilogorska 4,59 4,06

Virovitičko-podravska 4,97 2,96

Požeško-slavonska 5,48 4,72

Brodsko-posavska 4,55 4,88

Osječko-baranjska 6,55 5,72

Vukovarsko-srijemska 5,97 6,02

Međimurska 5,00 5,25

Grad Zagreb 6,33 6,98

Primorsko-goranska 6,86 7,21

Ličko-senjska 4,86 7,44

Zadarska 4,81 3,93

Šibensko-kninska 8,73 5,46

Splitsko-dalmatinska 6,28 6,78

Istarska 5,18 5,26

Dubrovačko-neretvanska 8,97 11,15

Republika Hrvatska 5,96 6,05

Najmanja vrijednost 3,6 3,0

Najveća vrijednost 9,0 11,2

Raspon 2,5 3,7

Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2016., tablica 28-19., str. 546

177

Obrazovanje

Tablica 11. Predškolsko obrazovanje u pedagoškoj godini 2014./2015. po županijama

NUTS 2 / Županija Dječji vrtići92 Broj djece Broj odgojitelja Broj djece po

odgojitelju

Kontinentalna

Hrvatska 902 89.392 12.159 7

Zagrebačka 98 10.446 1.517 7

Krapinsko-zagorska 31 3.786 347 11

Sisačko-moslavačka 32 3.485 469 7

Karlovačka 37 3.062 370 8

Varaždinska 52 4.937 581 8

Koprivničko-

križevačka 45 2.931 361 8

Bjelovarsko-bilogorska 41 2.704 320 8

Virovitičko-podravska 13 1.645 164 10

Požeško-slavonska 20 1.431 171 8

Brodsko-posavska 27 2.431 235 10

Osječko-baranjska 107 6.167 702 9

Vukovarsko-srijemska 51 3.238 391 8

Međimurska 56 3.368 443 8

Grad Zagreb 292 39.761 6.088 7

Jadranska Hrvatska 688 44.372 6.641 7

Primorsko-goranska 119 8.678 1.291 7

Ličko-senjska 13 912 146 6

Zadarska 78 5.067 668 8

Šibensko-kninska 52 2.956 453 7

Splitsko-dalmatinska 240 15.265 2.261 7

Istarska 137 7.116 1.260 6

Dubrovačko-

neretvanska 49 4.378 562 8

Republika Hrvatska 1590 133.764 18.800 7

Najmanja vrijednost 13 912 146 6

Najveća vrijednost 292 39.761 6.088 11

Raspon 22,5 43,6 41,7 1,8


92 Podaci o broju dječjih vrtića prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 07. svibnja 2015.

godine, broj 8.1.8. rezultat su statističke obrade podataka koje na obrascu Godišnji izvještaj za dječje

vrtiće i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja (obrazac DV-PO) daju

samostalni dječji vrtići, dječji vrtići s područnim odjelima i područni odjeli te druge pravne osobe

(osnovne škole, igraonice u knjižnicama te druge zdravstvene, socijalne, sportske i kulturne ustanove i

udruge koje su ostvarivale programe predškolskog odgoja) u Republici Hrvatskoj koje su radile u

pedagoškoj godini 2014./2015., a odnose se na dan 31. listopada 2014. Istraživanjem su obuhvaćeni

dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja i naobrazbe na

području Republike Hrvatske.

178

Tablica 12. Osnovnoškolsko obrazovanje u školskoj godini 2014./2015., po županijama

NUTS 2 / Županija Osnovne škole Broj učenika Broj učitelja Broj učenika po

učitelju

Kontinentalna Hrvatska 1.404 218.596 21.741 10

Zagrebačka 128 25.978 2.269 11

Krapinsko-zagorska 88 9.869 1.071 9

Sisačko-moslavačka 95 12.355 1.270 10

Karlovačka 81 8.787 1.032 9

Varaždinska 74 14.023 1.384 10

Koprivničko-križevačka 93 9.118 981 9

Bjelovarsko-bilogorska 108 9.143 1.031 9



Brodsko-posavska 115 13.125 1.249 11

Osječko-baranjska 187 23.048 2.419 10

Vukovarsko-srijemska 92 14.960 1.630 9

Međimurska 59 9.747 1.089 9

Grad Zagreb 142 55.557 5.028 11



Ličko-senjska 47 3.423 453 8

Zadarska 116 13.525 1.348 10



Istarska 105 14.530 1.640 9

Dubrovačko-neretvanska 70 9.310 1.053 9


Najmanja vrijednost 47 3.423 453 8


Raspon 4,5 16,2 11,1 1,4

Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2015, tablica 26-27., str. 530

179

Tablica 13. Srednje obrazovanje u školskoj godini 2014./2015., po županijama

NUTS 2 / Županija Srednje škole Broj učenika Broj nastavnika Broj učenika po

nastavniku

Kontinentalna

Hrvatska 449 121.318 17.254 7

Zagrebačka 33 7.416 1.126 7

Krapinsko-zagorska 24 5.377 801 7

Sisačko-moslavačka 29 5.791 950 6

Karlovačka 28 4.820 831 6

Varaždinska 30 7.867 1.468 5

Koprivničko-križevačka 18 4.687 785 6

Bjelovarsko-bilogorska 27 5.377 907 6



Brodsko-posavska 15 6.866 671 10

Osječko-baranjska 52 13.432 1.921 7

Vukovarsko-srijemska 29 8.064 1.245 6

Međimurska 22 4.299 781 6

Grad Zagreb 111 39.717 4.613 9



Ličko-senjska 12 1.637 317 5

Zadarska 35 7.659 1.125 7



Istarska 44 6.919 1.459 5

Dubrovačko-

neretvanska 31 5.457 1.040 5


Najmanja vrijednost 12 1.637 317 5


Raspon 9,3 24,3 14,6 2,0


180

Zdravstvo

Tablica 14. Broj timova opće medicine i osiguranika u skrbi po županijama u 2015. godini

NUTS 2 / Županija Broj timova opće medicine Broj osiguranika u skrbi

Kontinentalna Hrvatska 1.507 2.798.359

Zagrebačka 143 286.172

Krapinsko-zagorska 76 127.530

Sisačko-moslavačka 94 161.950

Karlovačka 75 117.258

Varaždinska 86 161.426

Koprivničko-križevačka 57 106.620

Bjelovarsko-bilogorska 66 118.055

Virovitičko-podravska 46 83.560

Požeško-slavonska 38 72.628

Brodsko-posavska 76 156.061

Osječko-baranjska 165 287.616

Vukovarsko-srijemska 91 167.981

Međimurska 54 114.644

Grad Zagreb 440 836.858

Jadranska Hrvatska 793 1.319.861

Primorsko-goranska 173 292.146

Ličko-senjska 31 43.739

Zadarska 94 154.440

Šibensko-kninska 60 99.218

Splitsko-dalmatinska 241 411.512

Istarska 120 208.631

Dubrovačko-neretvanska 74 110.175

Republika Hrvatska 2.300 4.118.220

Najmanja vrijednost 31 43.739

Najveća vrijednost 440 836.858

Raspon 14,2 19,1

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, str. 99

181

Tablica 15. Rad stacionarnih ustanova u Republici Hrvatskoj u 2015. godini, po županijama

Županija Broj postelja na

1000 stanovnika

Broj pacijenata po

postelji Broj doktora

Zagrebačka 0,78 9,32 16

Krapinsko-zagorska 8,81 27,13 184

Sisačko-moslavačka 7,64 13,95 165

Karlovačka 4,34 37,55 178

Varaždinska 10,75 20,14 257

Koprivničko-križevačka 3,08 41,12 88

Bjelovarsko-bilogorska 4,73 26,73 121

Virovitičko-podravska 2,69 44,86 76

Požeško-slavonska 7,18 31,48 120

Brodsko-posavska 4,48 35,57 264

Osječko-baranjska 4,06 39,92 467

Vukovarsko-srijemska 2,67 39,71 189

Međimurska 2,58 54,23 121

Grad Zagreb 8,25 40,24 2.297

Primorsko-goranska 8,43 25,38 527

Ličko-senjska 1,94 49,28 24

Zadarska 6,19 24,48 202

Šibensko-kninska 3,98 36,6 173

Splitsko-dalmatinska 4,44 27,51 591

Istarska 3,75 30,21 209

Dubrovačko-neretvanska 4,59 31,88 132

Republika Hrvatska 5,5 31,72 6.401

Najmanja vrijednost 0,78 9,32 16,00

Najveća vrijednost 10,75 54,23 2297,00

Raspon 13,78 5,82 143,56

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, str. 211-216

182

Tablica 16. Doktori medicine, zubni terapeuti i farmaceuti po županijama, stanje 31. prosinca

2014. godine

Županija Doktori medicine Zubni terapeuti Farmaceuti

Kontinentalna Hrvatska 9.868 2.239 1.861

Zagrebačka 361 191 177



Karlovačka 389 84 77

Varaždinska 493 105 97





Brodsko-posavska 467 82 76



Međimurska 275 67 72

Grad Zagreb 4.714 1.102 800

Jadranska Hrvatska 4596 1.375 936

Primorsko-goranska 1.170 426 202


Zadarska 517 130 119

Šibensko-kninska 350 84 67

Splitsko-dalmatinska 1.504 384 302

Istarska 599 225 144

Dubrovačko-neretvanska 347 94 82

Republika Hrvatska 14.464 3.614 2.797

Najmanja vrijednost 109 32 20

Najveća vrijednost 4.714 1.102 800

Raspon 43,2 34,4 40,0


183

Socijalna skrb

Tablica 17. Obuhvaćenost stanovništva (u postotku) s pomoći za uzdržavanje na razini

županija, 2008. - 2014. godine (stanje 31. prosinca)

Županija 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Zagrebačka 1 1 1 0,9 1,2 1,3 1,3

Krapinsko-zagorska 0,9 0,8 0,9 1 1 1,2 1,1

Sisačko-moslavačka 3,8 3,9 4 4,1 4,8 5,1 4,9

Karlovačka 4,1 4,2 4,5 4,4 5 5,1 4,4

Varaždinska 1,6 1,7 1,8 1,9 2 2,3 2,3

Koprivničko-križevačka 1,9 2 2,3 2,4 2,5 3,1 2,2

Bjelovarsko-bilogorska 2,9 2,9 3,2 3,3 3,5 3,6 3,5

Virovitičko-podravska 3,6 3,8 4 4,1 4,9 4,9 5,3

Požeško-slavonska 2,2 2,3 2,6 2,4 3,4 3,3 2,6

Brodsko-posavska 3,4 3,3 3,8 4,1 4,8 4,4 3,9

Osječko-baranjska 3,5 3,7 4,2 4,5 4,5 5,2 4,5

Vukovarsko-srijemska 3,2 3,5 3,9 3,5 3,9 4,8 4,5

Međimurska 4,2 4,4 4,8 4,8 5 4,9 4,4

Grad Zagreb 1 1,1 1,1 1,2 1,4 1,4 1,3

Primorsko-goranska 0,7 0,8 0,9 0,9 0,9 1 0,9

Ličko-senjska 2 2,1 2,3 2,2 2,2 2,7 2,6

Zadarska 2,4 2,3 2,4 2,3 2,9 2,1 1,3

Šibensko-kninska 7,7 7,4 7,6 7,6 10 7,6 5,4

Splitsko-dalmatinska 1,3 1,3 1,3 1,4 1,7 1,5 1,6

Istarska 0,5 0,6 0,7 0,7 0,6 0,8 0,6

Dubrovačko-neretvanska 0,8 0,8 0,8 0,7 1,2 0,9 0,7

Republika Hrvatska 2,1 2,1 2,3 2,3 2,7 2,6 2,4

Najmanja vrijednost 0,50 0,60 0,70 0,70 0,60 0,80 0,60

Najveća vrijednost 7,70 7,40 7,60 7,60 10,00 7,60 5,40

Raspon 15,40 12,33 10,86 10,86 16,67 9,50 9,00

Izvor: DZS, Statistički ljetopis prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i

socijalnu politiku

184

Tablica 18. Ukupan broj domova socijalne skrbi za djecu i odrasle po županijama93, 2015.

godine

Županija Domovi socijalne

skrbi za djecu 94

Domovi socijalne

skrbi za odrasle 95

Domovi za osobe s

invaliditetom

(djecu / odrasle)96

Kontinentalna Hrvatska 10 100 39

Zagrebačka 0 13 6



Karlovačka 1 3 2

Varaždinska 0 6 5





Brodsko-posavska 1 2 0



Međimurska 0 6 1

Grad Zagreb 1 32 11

Jadranska Hrvatska 7 45 27

Primorsko-goranska 4 9 4


Zadarska 0 1 5

Šibensko-kninska 0 4 2

Splitsko-dalmatinska 1 16 6

Istarska 1 8 7

Dubrovačko-neretvanska 1 6 3

Republika Hrvatska 17 145 66

Najmanja vrijednost 0 1 0

Najveća vrijednost 4 32 11

Raspon 0-4 1-32 0-11

Izvor: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, 2017.

93 U skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17), dom socijalne

skrbi mogu osnovati Republika Hrvatska (državni), jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave (nedržavni-decentralizirani) te vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga

domaća i strana pravna ili fizička osoba (ostali nedržavni domovi). U Strategiji su korišteni brojčani

pokazatelji za domove socijalne skrbi, ali ne i fizičke i pravne osobe koje mogu pružati socijalnu

uslugu smještaja i boravka bez osnivanja doma prema čl. 169. i 172. Zakona (udruga, vjerska

zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba, obrtnik, fizička osoba). 94 Domovi socijalne skrbi za djecu: domovi za djecu i mlađe punoljetne osobe bez roditelja ili bez

odgovarajuće roditeljske skrbi (državni i nedržavni) 95 Domovi socijalne skrbi za odrasle osobe: državni za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe,

nedržavni - decentralizirani domovi za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe, nedržavni – drugi

domovi socijalne skrbi za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe 96 Domovi za osobe s invaliditetom (djecu/odrasle): 1. domovi za djecu s teškoćama u razvoju; 2.

domovi za odrasle osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima (državni i nedržavni); 3.

domovi za odrasle osobe s mentalnim oštećenjem (psihički bolesne odrasle osobe) (državni i

nedržavni).

185

Tablica 19. Struktura domova socijalne skrbi za djecu i odrasle po županijama, 2015. godine,

u postotcima

Županija/vrsta doma s

obzirom na korisničke

skupine

Domovi socijalne

skrbi za djecu -

ukupno

Domovi socijalne

skrbi za odrasle -

ukupno

Domovi za tjelesno

ili mentalno oštećene

osobe (djecu /

odrasle)

Kontinentalna Hrvatska 59 69 59

Zagrebačka 0 9 9,1

Krapinsko-zagorska 0 2,8 3

Sisačko-moslavačka 11,8 2,1 3

Karlovačka 5,9 2,1 3

Varaždinska 0 4,1 7,6

Koprivničko-križevačka 5,9 4,1 4,5

Bjelovarsko-bilogorska 0 3,4 3

Virovitičko-podravska 0 2,1 1,5

Požeško-slavonska 5,9 2,8 1,5

Brodsko-posavska 5,9 1,4 0

Osječko-baranjska 11,8 5,5 1,5

Vukovarsko-srijemska 5,9 3,4 3

Međimurska 0 4,1 1,5

Grad Zagreb 5,9 22,1 16,7

Jadranska Hrvatska 41 31 41

Primorsko-goranska 23,5 6,2 6,1

Ličko-senjska 0 0,7 0

Zadarska 0 0,7 7,6

Šibensko-kninska 0 2,8 3

Splitsko-dalmatinska 5,9 11 9,1

Istarska 5,9 5,5 10,6

Dubrovačko-neretvanska 5,9 4,1 4,5

Republika Hrvatska 100 100 100

Najmanja vrijednost 0 0,7 0

Najveća vrijednost 23,5 22,1 20

Raspon - 31,6 -


186

Tablica 20. Ukupan broj korisnika domova socijalne skrbi za djecu i odrasle po županijama, 2015. godine

DRŽAVNI DOMOVI97 NEDRŽAVNI DOMOVI98

Županija

Domovi socijalne

skrbi za djecu –

ukupno

Domovi socijalne

skrbi za odrasle –

ukupno

Domovi za tjelesno

ili mentalno

oštećene osobe

(djecu / odrasle)

Domovi socijalne

skrbi za djecu -

ukupno

Domovi socijalne

skrbi za odrasle -

ukupno

Domovi za tjelesno

ili mentalno

oštećene osobe

(djecu / odrasle)

Kontinentalna

Hrvatska 540 0 5.701

200 11.700 1.810

Zagrebačka 0 0 651 0 751 127

Krapinsko-zagorska 0 0 641 0 385 0

Sisačko-moslavačka 30 0 58 99 471 96

Karlovačka 64 0 163 0 306 369

Varaždinska 0 0 108 0 794 703

Koprivničko-

križevačka 21 0 0

0 426 227

Bjelovarsko-bilogorska 0 0 317 0 485 0

Virovitičko-podravska 0 0 140 0 130 0

Požeško-slavonska 42 0 275 0 478 0

Brodsko-posavska 40 0 0 0 300 0

Osječko-baranjska 108 0 124 101 932 0

Vukovarsko-srijemska 44 0 423 0 662 0

Međimurska 0 0 168 0 719 109

Grad Zagreb 191 0 2.633 0 4.861 179

97 Podaci domova socijalne skrbi kojih je osnivač Republika Hrvatska 98 Podaci domova socijalne skrbi kojih osnivač nije Republika Hrvatska (nedržavni-decentralizirani domovi koje osnivaju jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, te ostali nedržavni domovi (osnivači kojih mogu biti: vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna ili

fizička osoba))

187

Jadranska Hrvatska 278 169 2.553 16 4.807 539

Primorsko-goranska 102 0 425 16 1.077 59

Ličko-senjska 0 0 0 0 354 0

Zadarska 0 0 305 0 367 7

Šibensko-kninska 0 86 154 0 403 187

Splitsko-dalmatinska 109 0 1.116 0 1.404 0

Istarska 40 0 404 0 841 286

Dubrovačko-

neretvanska 27 83 149

0 361 0

Republika Hrvatska 818 169 8.254 216 16.507 2.349

Najmanja vrijednost 0 0 0 0 130 0

Najveća vrijednost 191 86 2.633 101 4.918 703

Raspon - - - - 37,8 -


188

Zaštita okoliša

Tablica 21. Ukupne investicije u zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 (u

tis. kuna) u razdoblju 2008. - 2014. godine

Županija 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Kontinentalna

Hrvatska

1.287.278 672.649 1.219.273 2.081.488 800.493 1.584.193 2.467.996

Zagrebačka 20.991 22.993 14.061 7.547 10.966 12.949 19.300

Krapinsko-zagorska 4.276 5.588 925 7.858 3.071 3.989 34.365

Sisačko-moslavačka 131.542 207.631 360.406 341.626 299.366 205.811 108.386

Karlovačka 6.674 13.889 16.778 19.107 4.835 6.137 5.089

Varaždinska 76.661 60.790 34.866 66.333 72.379 35.651 27.596

Koprivničko-križevačka 7.030 12.785 19.352 20.414 23.410 10.942 14.797

Bjelovarsko-bilogorska 10.214 2.772 2.905 12.402 1.642 2.997 4.915

Virovitičko-podravska 15.113 12.717 7.270 13.179 8.897 2.319 3.979

Požeško-slavonska 4.326 4.713 1.883 4.191 6.570 4.654 4.960

Brodsko-posavska 4.510 3.365 7.100 52.914 1.257 716 2.218

Osječko-baranjska 52.510 30.919 216.834 53.774 48.115 261.777 87.377

Vukovarsko-srijemska 48.360 16.456 21.848 68.857 8.040 14.483 20.382

Međimurska 72.198 50.914 45.688 55.825 55.156 49.145 28.207

Grad Zagreb 832.873 227.117 469.357 1.357.461 256.789 972.623 2.106.425

Jadranska Hrvatska 1.029.222 1.457.458 1.013.010 747.743 320.590 498.721 441.575

Primorsko-goranska 829.995 1.261.578 881.590 486.722 182.342 276.424 201.430

Ličko-senjska 8.992 2.895 1.747 1.376 978 847 21.224

Zadarska 670 50.950 14.553 141.781 5.241 2.213 1.477

Šibensko-kninska 12.631 5.862 13.811 14.317 3.517 5.321 12.961

Splitsko-dalmatinska 70.240 50.713 44.072 21.589 25.721 84.438 119.034

Istarska 97.668 83.001 53.803 73.553 96.176 103.962 60.386

Dubrovačko-neretvanska 9.026 2.459 3.434 8.405 6.615 25.516 25.063

Republika Hrvatska 2.316.500 2.130.107 2.232.283 2.829.231 1.121.083 2.082.914 2.909.571

Najmanja vrijednost 670 2.459 925 1.376 978 716 1.477

Najveća vrijednost 832.873 227.117 469.357 1.357.461 299.366 972.623 2.106.425

Raspon 1243,1 92,4 507,4 986,5 306,1 1358,4 1426,2

Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2010., tablica 25-17., str. 455; DZS, Statistički ljetopis 2011.,

tablica 26-17., str. 456; DZS, Statistički ljetopis 2012., tablica 25-17., str. 449; DZS,

Statistički ljetopis 2013., tablica 25-17., str. 457; DSZ Statistički ljetopis 2014., tablica 25-

17., str. 474; DSZ, Statistički ljetopis 2015., tablica 25-17., str. 490.; DSZ, Statistički ljetopis

2016., tablica 25-17., str. 482.

189

Tablica 22. Tekući izdaci u zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj, NUTS 2 i NUTS 3 u

razdoblju 2008. - 2014. godine (u tis. kn)

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Kontinentalna

Hrvatska

881.904 996.599 949.867 1.332.29

7

1.685.043 975.276 2.015.828

Zagrebačka 41.969 51.279 50.180 43.072 59.104 71.268 60.821

Krapinsko-zagorska 13.991 14.793 14.311 54.832 14.829 10.449 49.705

Sisačko-moslavačka 60.855 91.386 69.023 88.059 84.531 85.181 111.522

Karlovačka 16.384 32.872 28.032 27.501 33.947 29.162 52.730

Varaždinska 41.210 47.805 45.440 43.798 58.167 67.087 127.381

Koprivničko-

križevačka

35.934 34.068 40.284 42.847 36.929 29.319 33.677

Bjelovarsko-

bilogorska

10.915 20.026 24.044 34.659 15.681 28.760 14.934

Virovitičko-podravska 12.582 9.822 9.367 11.989 11.570 13.278 10.848

Požeško-slavonska 13.206 10.394 8.749 31.033 12.644 13.518 10.529

Brodsko-posavska 8.728 6.177 6.123 6.151 5.963 7.569 10.989

Osječko-baranjska 52.260 65.656 57.156 58.875 56.229 51.263 81.929

Vukovarsko-srijemska 21.797 11.900 9.667 14.822 10.684 12.462 12.878

Međimurska 26.023 20.246 26.602 28.647 29.310 27.136 30.290

Grad Zagreb 526.050 580.175 560.889 846.012 1.255.455 528.824 1.407.595

Jadranska Hrvatska 481.392 492.798 497.468 589.038 599.127 616.796 700.512

Primorsko-goranska 211.913 233.950 209.386 219.259 245.459 233.244 199.772

Ličko-senjska 2.065 1.224 793 1.645 3.946 2.098 142.565

Zadarska 7.692 14.300 13.774 50.891 29.389 14.988 23.235

Šibensko-kninska 15.931 11.035 12.177 14.899 15.929 21.295 14.744

Splitsko-dalmatinska 88.251 63.564 89.408 88.523 90.167 83.704 83.422

Istarska 118.216 133.974 135.383 173.953 173.952 220.597 196.312

Dubrovačko-

neretvanska

37.324 34.751 36.547 39.868 40.285 40.870 40.462

Republika Hrvatska 1.363.29

6

1.489.39

7

1.447.33

5

1.921.33

5

2.284.170 1.592.07

2

2.716.340

Najmanja vrijednost 2.065 1.224 793 1.645 3.946 2.098 10.529

Najveća vrijednost 526.050 580.175 560.889 846.012 1.255.455 528.824 1.407.595

Raspon 254,7 474,0 707,3 514,3 318,2 252,1 133,7

Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2010., tablica 25-18., str. 457; DZS, Statistički ljetopis 2011., tablica

26-18., str. 458; DZS, Statistički ljetopis 2012., tablica 25-18., str. 451; DZS, Statistički ljetopis 2013.,

tablica 25-18., str. 458; DZS, Statistički ljetopis 2014., tablica 25-21., str. 479; DZS, Statistički ljetopis

2015., tablica 25-21., str. 495; DZS, Statistički ljetopis 2016., tablica 25-18., str. 484

190

Slika 1: Položaj i obuhvat planiranih centara za gospodarenje otpadom sukladno Planu

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015.

prema trenutnom statusu realizacije

191

Tablica 23. Javni vodovod - količine zahvaćene vode u Republici Hrvatskoj po slivovima, tis.

m3, 2008. - 2014. godine

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupno 501.719 533.744 529.014 522.323 512.954 507.879 456.394

Crnomorski

sliv 280.700 290.182 298.319 292.134 285.825 282.619 250.882

Dunav 14.014 10.651 14.851 6.978 6.723 6.259 5.400

Drava 40.024 44.467 42.189 41.760 41.479 39.318 36.173

Mura 7.166 6.977 6.990 7.043 6.548 6.864 6.192

Sava 188.894 192.345 198.227 202.607 197.838 195.796 171.912

Kupa 22.297 26.474 25.501 19.799 19.563 20.188 19.282

Una 1.200 1.619 1.681 1.542 1.649 1.577 1.551

Lonja 4.835 4.878 6.104 3.980 3.846 4.031 6.702

Bosut 2.270 2.771 2.776 8.425 8.179 8.586 3.670

Jadranski sliv 221.019 243.592 230.695 230.189 227.129 225.260 205.512

Mirna 21.289 21.737 15.681 16.031 15.213 14.136 12.336

Krka 5.701 6.222 5.732 21.111 21.340 21.071 21.343

Cetina 14.227 14.493 13.870 17.591 18.735 17.485 16.213

Neretva 9.053 9.163 9.224 11.031 11.461 11.130 11.334

Ostali vodotoci 69.022 77.837 73.779 28.322 26.535 25.540 19.692

Priobalni pojas 92.367 97.853 96.860 125.673 123.773 124.823 117.967

Otoci 9.360 16.287 15.549 10.430 10.072 11.075 6.627

Izvor: DZS, 2015.

192

Tablica 24. Javna odvodnja - količine isporučene vode (nepročišćene vode) u Republici


2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupno otpadne vode 322.718 324.781 301.030 342.800 328.553 393.544 363.353

Nepročišćene vode 130.685 118.739 95.321 133.650 69.418 98.280 95.351

Crnomorski sliv 88.432 88.106 61.679 118.689 54.029 83.752 82.404

Dunav 976 1.034 1.814 1.828 1.271 1.179 980

Drava 19.986 20.619 12.113 17.387 12.829 16.864 18.138

Mura 369 340 347 592 516 821 217

Sava 56.767 55.336 35.622 89.328 32.136 57.351 57.191

Kupa 5.628 5.651 6.607 5.095 3.310 3.163 2.423

Una 16 25 49 49 23 21 23

Lonja 2.840 3.251 2.448 2.510 2.044 2.453 2.408

Bosut 1.850 1.850 2.679 1.900 1.900 1.900 1.024

Jadranski sliv 42.253 30.633 33.642 14.961 15.389 14.528 12.947

Mirna - - - - - - -

Krka 3.307 643 698 707 685 660 575

Cetina 2.679 2.564 2.569 1.568 1.420 90 90

Neretva 1.558 1.606 1.615 1.646 1.771 1.656 1.524

Ostali vodotoci 31.632 24.501 27.529 9.719 9.554 10.103 9.225

Otoci 3.077 1.319 1.231 1.321 1.959 2.019 1.533

Izvor: DZS, 2015.

193

Tablica 25. Javna odvodnja - količine isporučene vode (pročišćene vode) u Republici


2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupno otpadne

vode 322.718 324.781 301.030 342.800 328.553 393.544 363.353

Pročišćene vode 192.033 206.042 205.709 209.150 259.135 295.264 268.002

Crnomorski sliv 153.483 157.037 156.629 154.048 207.481 240.068 209.383

Dunav 942 942 1.300 885 761 1.062 1.398

Drava 13.750 14.426 15.839 15.150 13.053 13.723 15.107

Mura 1.840 2.105 2.105 1.882 1.852 1.498 1.908

Sava 108.599 110.619 123.926 124.228 178.457 206.965 173.170

Kupa 155 173 173 389 5.980 6.966 6.199

Lonja 26.668 27.239 7.387 6.451 4.016 5.424 6.802

Bosut 1.529 1.533 5.899 5.063 3.362 4.430 4.799

Jadranski sliv 38.550 49.005 49.080 55.102 51.654 55.196 58.619

Mirna 204 237 237 237 226 235 336

Krka 15 3.487 3.488 3.457 3.413 3.714 3.946

Cetina 174 91 132 132 145 145 145

Neretva 1.760 1.866 1.866 2.115 2.175 2.456 2.435

Ostali vodotoci 32.251 38.012 37.395 43.848 40.827 44.185 46.215

Otoci 4.146 5.312 5.962 5.313 4.868 4.461 5.542

Izvor: DZS, 2015.

194

Gospodarstvo

Tablica 26. Bruto domaći proizvod po stanovniku, Republika Hrvatska, NUTS 2 regije i

županije, 2001., 2008. i 2013. godine

NUTS 2 / Županija

BDP po stanovniku (kn) Nominalna promjena

2001. 2008. 2013. 2008.

(2001. = 100)

2013.

(2008. = 100)

Kontinentalna Hrvatska 45.958 81.624 78.805 177,6 96,5

Grad Zagreb 76.149 141.756 137.321 186,2 96,9

Zagrebačka županija 32.729 61.927 58.930 189,2 95,2

Krapinsko-zagorska županija 35.507 52.606 48.321 148,2 91,9

Varaždinska županija 41.660 67.195 63.734 161,3 94,8

Koprivničko-križevačka županija 49.338 68.593 66.404 139,0 96,8

Međimurska županija 37.415 66.255 64.231 177,1 96,9

Bjelovarsko-bilogorska županija 33.485 57.212 51.785 170,9 90,5

Virovitičko-podravska županija 33.659 51.846 45.764 154,0 88,3

Požeško-slavonska županija 32.309 50.023 46.214 154,8 92,4

Brodsko-posavska županija 28.877 46.664 44.366 161,6 95,1

Osječko-baranjska županija 34.886 66.903 61.503 191,8 91,9

Vukovarsko-srijemska županija 27.452 50.264 45.629 183,1 90,8

Karlovačka županija 38.444 60.598 58.792 157,6 97,0

Sisačko-moslavačka županija 36.615 57.708 59.390 157,6 102,9

Jadranska Hrvatska 43.495 78.662 74.751 180,9 95,0

Primorsko-goranska županija 53.168 97.245 97.924 182,9 100,7

Ličko-senjska županija 34.049 67.601 59.384 198,5 87,8

Zadarska županija 35.743 70.233 61.899 196,5 88,1

Šibensko-kninska županija 30.987 60.711 60.975 195,9 100,4

Splitsko-dalmatinska županija 36.585 65.540 59.444 179,1 90,7

Istarska županija 61.538 99.119 96.268 161,1 97,1

Dubrovačko-neretvanska županija 40.712 80.200 75.501 197,0 94,1

Republika Hrvatska 45.175 80.653 77.465 178,5 96,0

Najmanja vrijednost 27.452 46.664 44.366 139,0 87,8

Najveća vrijednost 76.149 141.756 137.321 198,5 100,7

Raspon vrijednosti 2,8 3,0 3,1 1,4 1,2


195

Tablica 27. Udio stanovništva starijeg od 15 godina sa završenom najmanje višom školom u

ukupnom stanovništvu, 2011. godine

NUTS 2 / Županija 2011.

Kontinentalna Hrvatska 16,0 %

Grad Zagreb 29,0 %

Zagrebačka županija 12,4 %

Krapinsko-zagorska županija 9,2 %

Varaždinska županija 11,9 %

Koprivničko-križevačka županija 10,7 %

Međimurska županija 10,1 %

Bjelovarsko-bilogorska županija 9,3 %

Virovitičko-podravska županija 8,2 %

Požeško-slavonska županija 10,0 %

Brodsko-posavska županija 9,5 %

Osječko-baranjska županija 12,7 %

Vukovarsko-srijemska županija 9,5 %

Karlovačka županija 12,8 %

Sisačko-moslavačka županija 10,5 %

Jadranska Hrvatska 17,3 %

Primorsko-goranska županija 20,1 %

Ličko-senjska županija 10,5 %

Zadarska županija 14,8 %

Šibensko-kninska županija 13,2 %

Splitsko-dalmatinska županija 18,0 %

Istarska županija 16,6 %

Dubrovačko-neretvanska županija 18,7 %

Republika Hrvatska 16,4 %

Najmanja vrijednost 8,2 %

Najveća vrijednost 29,0 %

Raspon 16,0 %


196

Tablica 28. Udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu, 2012., 2013., 2014., 2016.* godine

NUTS 2 / Županija 2012. 2013. 2014. 2016.

Kontinentalna Hrvatska 32,9 % 31,4 % 31,7 % 34,2 %

Grad Zagreb 50,3 % 49,0 % 48,1 % 54,1 %

Zagrebačka 23,8 % 22,7 % 23,0 % 22,8 %

Krapinsko-zagorska 25,4 % 24,7 % 25,2 % 27,4 %

Varaždinska 33,9 % 32,5 % 33,5 % 35,7 %

Koprivničko-križevačka 28,3 % 23,5 % 26,2 % 29,0 %

Međimurska 31,2 % 30,5 % 31,1 % 34,9 %

Bjelovarsko-bilogorska 26,3 % 23,5 % 25,1 % 25,9 %

Virovitičko-podravska 23,6 % 20,6 % 22,9 % 23,2 %

Požeško-slavonska 23,0 % 21,4 % 22,3 % 24,4 %

Brodsko-posavska 21,6 % 20,2 % 20,5 % 22,9 %

Osječko-baranjska 28,5 % 26,1 % 25,8 % 27,7 %

Vukovarsko-srijemska 23,5 % 21,6 % 22,0 % 22,5 %

Karlovačka 27,5 % 27,1 % 27,8 % 27,0 %

Sisačko-moslavačka 24,2 % 23,2 % 23,4 % 22,9 %

Jadranska Hrvatska 31,4 % 30,3 % 30,3 % 32,4 %

Primorsko-goranska 35,8 % 34,9 % 34,0 % 36,7 %

Ličko-senjska 26,3 % 25,7 % 26,5 % 27,8 %

Zadarska 26,1 % 25,1 % 25,4 % 27,9 %

Šibensko-kninska 25,9 % 25,9 % 26,1 % 26,6 %

Splitsko-dalmatinska 29,4 % 28,2 % 28,2 % 30,4 %

Istarska 37,8 % 36,2 % 36,2 % 38,3 %

Dubrovačko-neretvanska 31,3 % 30,4 % 30,8 % 32,7 %

Republika Hrvatska 32,4 % 31,0 % 31,2 % 33,6 %

Najmanja vrijednost 21,6 % 20,2 % 20,5 % 22,5 %

Najveća vrijednost 50,3 % 49,0 % 48,1 % 54,1 %

Raspon 2,3 2,4 2,3 2,4

Izvor: DZS i HZMO, obrada EIZ

Napomena: *Udio za 2016. godinu izračunat je na temelju podataka o broju zaposlenih za

ožujak 2016. godine te podataka o broju stanovnika, procjena sredinom 2014. godine

197

Tablica 29. Stope nezaposlenosti, 2008., 2010., 2013. i 2016. godine

NUTS 2 / Županija 2008. 2010. 2013. 2016.

Kontinentalna Hrvatska 14,10 % 18,20 % 21,90 % 17,1 %

Grad Zagreb 6,20 % 8,40 % 10,80 % 8,6 %

Zagrebačka županija 10,60 % 16,30 % 21,90 % 16,2 %

Krapinsko-zagorska županija 9,60 % 16,40 % 21,50 % 15,2 %

Varaždinska županija 9,80 % 14,10 % 17,30 % 10,1 %

Koprivničko-križevačka županija 14,00 % 18,60 % 26,40 % 16,9 %

Međimurska županija 11,60 % 16,60 % 19,20 % 12,7 %

Bjelovarsko-bilogorska županija 23,10 % 29,30 % 32,50 % 27,3 %

Virovitičko-podravska županija 25,80 % 30,40 % 39,30 % 32,6 %

Požeško-slavonska županija 19,40 % 24,40 % 31,30 % 23,4 %

Brodsko-posavska županija 24,70 % 31,90 % 37,70 % 27,7 %

Osječko-baranjska županija 22,00 % 28,20 % 32,70 % 29,0 %

Vukovarsko-srijemska županija 27,50 % 31,80 % 37,20 % 30,0 %

Karlovačka županija 21,80 % 26,00 % 26,50 % 20,9 %

Sisačko-moslavačka županija 24,90 % 30,80 % 35,50 % 31,4 %

Jadranska Hrvatska 14,70 % 18,40 % 21,60 % 17,9 %

Primorsko-goranska županija 10,80 % 14,80 % 17,00 % 13,4 %

Ličko-senjska županija 18,80 % 21,50 % 23,40 % 22,3 %

Zadarska županija 17,70 % 21,10 % 22,70 % 16,3 %

Šibensko-kninska županija 19,60 % 23,30 % 25,00 % 22,6 %

Splitsko-dalmatinska županija 19,10 % 22,70 % 28,10 % 24,3 %

Istarska županija 6,70 % 10,70 % 12,80 % 8,9 %

Dubrovačko-neretvanska županija 15,30 % 17,90 % 20,70 % 18,8 %

Republika Hrvatska 14,30 % 18,20 % 21,80 % 17,4 %

Najmanja vrijednost 6,20 % 8,40 % 10,80 % 8,6 %

Najveća vrijednost 27,50 % 31,90 % 39,30 % 32,6 %

Raspon 4,4 3,8 3,6 3,8

Izvor: DZS i HZMO, obrada EIZ

198

Tablica 30. Prosječne mjesečne neto-plaće, u kunama, 2008. - 2013. godine

NUTS 2 / Županija 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Kontinentalna Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Grad Zagreb 6.040 6.159 6.245 6.359 6.366 6.437

Zagrebačka županija 4.960 5.053 5.085 4.944 5.209 5.165

Krapinsko-zagorska županija 4.411 4.499 4.549 4.704 4.711 4.725

Varaždinska županija 4.292 4.318 4.345 4.423 4.374 4.429

Koprivničko-križevačka

županija

4.635 4.838 4.874 4.985 5.057 5.116

Međimurska županija 4.133 4.220 4.251 4.380 4.443 4.460

Bjelovarsko-bilogorska

županija

4.421 4.440 4.498 4.538 4.587 4.626

Virovitičko-podravska

županija

4.267 4.349 4.415 4.563 4.632 4.676

Požeško-slavonska županija 4.457 4.603 4.605 4.794 4.899 4.797

Brodsko-posavska županija 4.464 4.599 4.649 4.761 4.840 4.887

Osječko-baranjska županija 4.600 4.707 4.774 4.892 5.011 5.076

Vukovarsko-srijemska

županija

4.501 4.563 4.630 4.748 4.804 4.799

Karlovačka županija 4.876 5.077 5.119 5.249 5.303 5.275

Sisačko-moslavačka županija 4.857 5.029 5.014 5.135 5.138 5.119

Jadranska Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Primorsko-goranska županija 5.193 5.285 5.312 5.418 5.464 5.518

Ličko-senjska županija 4.777 4.841 4.923 5.090 4.947 5.061

Zadarska županija 4.996 5.105 5.137 5.280 5.268 5.364

Šibensko-kninska županija 4.889 4.963 5.031 5.172 5.042 5.120

Splitsko-dalmatinska

županija

4.947 5.002 5.089 5.170 5.221 5.215

Istarska županija 5.106 5.201 5.269 5.348 5.411 5.456

Dubrovačko-neretvanska

županija

5.055 5.155 5.240 5.348 5.376 5.407

Republika Hrvatska 5.161 5.271 5.329 5.429 5.469 5.507

Najmanja vrijednost 4.133 4.220 4.251 4.380 4.374 4.429

Najveća vrijednost 6.040 6.159 6.245 6.359 6.366 6.437

Raspon 1,46 1,46 1,47 1,45 1,46 1,45


199

Tablica 31. Udio nezaposlenih mladih (15 – 24 godine) u ukupnom broju nezaposlenih osoba

NUTS 2 / Županija 2008. 2010. 2012. 2014. 2016.

Kontinentalna Hrvatska 18,7 % 20,1 % 21,0 % 18,8 % 17,4 %

Grad Zagreb 14,9 % 16,1 % 16,5 % 14,3 % 12,4 %

Zagrebačka županija 17,1 % 19,0 % 22,9 % 20,6 % 18,4 %

Krapinsko-zagorska županija 17,7 % 21,7 % 25,3 % 21,8 % 18,9 %

Varaždinska županija 17,3 % 19,7 % 21,1 % 17,6 % 14,7 %

Koprivničko-križevačka

županija 22,5 % 23,4 % 23,4 % 21,2 % 20,8 %

Međimurska županija 22,4 % 23,8 % 22,8 % 21,6 % 21,8 %

Bjelovarsko-bilogorska

županija 21,4 % 22,6 % 23,9 % 21,0 % 19,7 %


županija 21,2 % 21,8 % 23,6 % 20,1 % 19,3 %

Požeško-slavonska županija 23,2 % 24,4 % 24,9 % 23,4 % 23,9 %

Brodsko-posavska županija 19,9 % 23,0 % 23,2 % 20,9 % 20,3 %

Osječko-baranjska županija 20,3 % 21,2 % 21,3 % 19,1 % 18,3 %

Vukovarsko-srijemska

županija 21,2 % 21,8 % 22,7 % 21,1 % 19,6 %

Karlovačka županija 13,5 % 15,7 % 17,2 % 15,2 % 14,5 %

Sisačko-moslavačka županija 17,1 % 19,0 % 19,5 % 18,0 % 16,4 %

Jadranska Hrvatska 15,1 % 17,3 % 18,4 % 16,4 % 15,8 %

Primorsko-goranska županija 14,1 % 16,6 % 16,9 % 14,4 % 14,1 %

Ličko-senjska županija 16,8 % 19,6 % 23,0 % 21,4 % 20,2 %

Zadarska županija 12,6 % 15,6 % 18,0 % 16,8 % 16,9 %

Šibensko-kninska županija 14,9 % 18,1 % 20,0 % 18,4 % 16,8 %


županija 16,4 % 18,1 % 18,8 % 16,7 % 16,0 %

Istarska županija 14,5 % 15,7 % 16,8 % 14,4 % 13,7 %


županija 14,1 % 17,1 % 18,9 % 17,1 % 16,3 %

Republika Hrvatska 17,5 % 19,2 % 20,2 % 18,1 % 16,9 %

Najmanja vrijednost 12,6 % 15,6 % 16,5 % 14,3 % 12,4 %

Najveća vrijednost 23,2 % 24,4 % 25,3 % 23,4 % 23,9 %

Raspon 1,8 1,6 1,5 1,6 1,9

Izvor: Obrada EIZ, HZZ

200

Tablica 32. Vrijednosti indeksa razvijenosti po županijama, 2010. i 2013. godine (prema

rastućem redoslijedu za 2013. godinu)

Županija 2010. 2013.

Virovitičko-podravska županija 20,5 (I.) 5,6 (I.)

Brodsko-posavska županija 20,6 (I.) 18,4 (I.)

Vukovarsko-srijemska županija 33,4 (I.) 18,7 (I.)

Bjelovarsko-bilogorska županija 35,2 (I.) 23,3 (I.)

Požeško-slavonska županija 44,0 (I.) 33,8 (I.)

Sisačko-moslavačka županija 48,5 (I.) 38,7 (I.)

Osječko-baranjska županija 52,9 (I.) 46,1 (I.)

Karlovačka županija 54,5 (I.) 56,3 (I.)

Koprivničko-križevačka županija 64,3 (I.) 59,2 (I.)

Ličko-senjska županija 55,5 (I.) 64,8 (I.)

Međimurska županija 75,1 (II.) 69,7 (I.)

Krapinsko-zagorska županija 87,7 (II.) 73,2 (II.)

Šibensko-kninska županija 63,3 (I.) 80,9 (II.)

Varaždinska županija 96,3 (II.) 86,3 (II.)

Splitsko-dalmatinska županija 89,1 (II.) 93,8 (II.)

Zadarska županija 75,6 (II.) 106,4 (III.)

Dubrovačko-neretvanska županija 107,9 (III.) 120,8 (III.)

Zagrebačka županija 123,2 (III.) 124,2 (III.)

Primorsko-goranska županija 142,3 (IV.) 139,2 (IV.)

Istarska županija 156,1 (IV.) 156,8 (IV.) (IV.9

Grad Zagreb 187,5 (IV.) 186,4 (IV.)

Najmanja vrijednost 20,5 5,6

Najveća vrijednost 187,5 186,4

Raspon 9,1 33,5

Izvor: MRRFEU, 2016. godine

Napomena: Vrijednosti u zagradama predstavljaju razvojnu skupinu u koju je svrstana

županija prema vrijednosti indeksa razvijenosti.

201

Tablica 33. Broj poduzeća, obrta i samostalnih djelatnika na 1.000 stanovnika i na km2

NUTS 2 / Županija

Trgovačka

društva na

1.000 st.

Obrti i

samostalni

djelatnici na

1.000 st.

Trgovačka

društva na

km2

Obrti i

samostalni

djelatnici na

km2

Kontinentalna Hrvatska 29,0 48,5 2,6 4,3

Grad Zagreb 56,1 76,1 69,9 94,7

Zagrebačka županija 26,3 44,7 2,7 4,7

Krapinsko-zagorska županija 16,1 37,1 1,7 3,9

Varaždinska županija 20,9 39,6 2,9 5,4

Koprivničko-križevačka županija 17,6 41,6 1,1 2,7

Međimurska županija 27,8 42,5 4,3 6,6

Bjelovarsko-bilogorska županija 18,4 32,2 0,8 1,4

Virovitičko-podravska županija 13,5 37,4 0,5 1,5

Požeško-slavonska županija 12,1 30,3 0,5 1,2

Brodsko-posavska županija 30,5 30,5 1,0 2,3

Osječko-baranjska županija 38,8 38,8 1,3 2,8

Vukovarsko-srijemska županija 12,1 35,0 0,9 2,5

Karlovačka županija 19,1 38,4 0,7 1,3

Sisačko-moslavačka županija 13,3 30,7 0,5 1,1

Jadranska Hrvatska 34,7 64,6 2,0 3,7

Primorsko-goranska županija 37,8 68,9 3,1 5,6

Ličko-senjska županija 19,3 46,4 0,2 0,4

Zadarska županija 26,6 55,2 1,2 2,6

Šibensko-kninska županija 24,4 56,0 0,9 2,0

Splitsko-dalmatinska županija 32,1 56,9 3,2 5,7

Istarska županija 52,2 91,8 3,9 6,8


županija 32,9 64,2 2,3 4,4

Republika Hrvatska 30,8 53,8 2,3 4,0

Najmanja vrijednost 12,1 30,3 0,2 0,4

Najveća vrijednost 56,1 76,1 69,9 94,7

Raspon 4,63 2,51 349,5 236,75

Izvor: Obrada EIZ, Poslovna Hrvatska

202

Tablica 34. Poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije po županijama

NUTS 2 / Županija Poduzetničke zone Poduzetničke potporne

institucije

Kontinentalna Hrvatska 86 76

Zagrebačka 3 4

Krapinsko-zagorska 7 1

Sisačko-moslavačka 9 5

Karlovačka 9 2

Varaždinska 5 6

Koprivničko-križevačka 9 4

Bjelovarsko-bilogorska 6 7

Virovitičko-podravska 5 4

Požeško-slavonska 4 7

Brodsko-posavska 6 5

Osječko-baranjska 5 4

Vukovarsko-srijemska 8 6

Međimurska 10 6

Grad Zagreb 0 15

Jadranska Hrvatska 32 29

Primorsko-goranska 4 8

Ličko-senjska 8 2

Zadarska 0 4

Šibensko-kninska 3 3

Splitsko-dalmatinska 9 0

Istarska 2 8

Dubrovačko-neretvanska 6 4

Republika Hrvatska 118 105

Izvor: Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture, http://reg.minpo.hr/pi/public/

(pristupljeno 21. lipnja 2016. godine)

http://reg.minpo.hr/pi/public/

203

Tablica 35. Štedni depoziti kućanstava u eurima, NUTS 2 i županije, kraj 2012. godine

NUTS 2 / Županija Depoziti u eurima Republika Hrvatska = 100

( %)

Kontinentalna Hrvatska 10.578,6 56,9

Grad Zagreb 5.383,3 29,0

Zagrebačka županija 1.229,6 6,6

Krapinsko-zagorska županija 263,9 1,4

Varaždinska županija 440,2 2,4

Koprivničko-križevačka županija 237,8 1,3

Međimurska županija 399,2 2,1

Bjelovarsko-bilogorska županija 295,0 1,6

Virovitičko-podravska županija 132,8 0,7

Požeško-slavonska županija 183,2 1,0

Brodsko-posavska županija 358,3 1,9

Osječko-baranjska županija 727,2 3,9

Vukovarsko-srijemska županija 273,0 1,5

Karlovačka županija 363,1 2,0

Sisačko-moslavačka županija 292,0 1,6

Jadranska Hrvatska 8.013,6 43,1

Primorsko-goranska županija 1.769,3 9,5

Ličko-senjska županija 172,9 0,9

Zadarska županija 849,5 4,6

Šibensko-kninska županija 519,6 2,8

Splitsko-dalmatinska županija 2.623,1 14,1

Istarska županija 1.313,5 7,1

Dubrovačko-neretvanska županija 765,7 4,1

Republika Hrvatska 18.592,2 100,0

Izvor: Filipić, 2016., str. 126

204

Javna uprava

Tablica 36. Prihodi, rashodi i neto fiskalne pozicije županija, prosjek razdoblja 2011. - 2013.

godine (u mil. kn)

Županija Prihodi Rashodi Neto fiskalna

pozicija

Zagrebačka 8.417 8.283 134

Krapinsko-zagorska 2.964 3.709 -746

Sisačko-moslavačka 4.047 5.193 -1.146

Karlovačka 3.188 3.920 -732

Varaždinska 4.277 4.726 -449

Koprivničko-križevačka 2.777 3.385 -608

Bjelovarsko-bilogorska 2.513 3.469 -956

Primorsko-goranska 10.519 9.788 731

Ličko-senjska 1.263 1.924 -662

Virovitičko-podravska 1.699 2.452 -752

Požeško-slavonska 1.522 2.160 -638

Brodsko-posavska 2.969 4.117 -1.148

Zadarska 4.397 5.146 -749

Osječko-baranjska 7.113 8.787 -1.674

Šibensko-kninska 2.686 3.529 -844

Vukovarsko-srijemska 3.387 5.076 -1.689

Splitsko-dalmatinska 11.647 13.042 -1.396

Istarska 7.475 6.680 795

Dubrovačko-neretvanska 3.520 3.969 -449

Međimurska 2.586 2.886 -300

Grad Zagreb 40.117 26.456 13.661

Hrvatska 129.083 128.700 383

Izvor: Preuzeto iz Bajo, Primorac, Sopek i Vuco (2015.)

205

Tablica 37. Prihodi, rashodi i neto fiskalne pozicije po stanovniku svih županija, prosjek

razdoblja 2011. - 2013. godine (u kn)

Županija Prihodi Rashodi Neto fiskalna

pozicija

Zagrebačka 26.450 26.029 421

Krapinsko-zagorska 22.492 28.151 -5.659

Sisačko-moslavačka 23.892 30.661 -6.768

Karlovačka 25.092 30.851 -5.759

Varaždinska 24.426 26.990 -2.564

Koprivničko-križevačka 24.172 29.464 -5.292

Bjelovarsko-bilogorska 21.271 29.361 -8.090

Primorsko-goranska 35.616 33.142 2.474

Ličko-senjska 25.253 38.489 -13.237

Virovitičko-podravska 20.274 29.250 -8.976

Požeško-slavonska 19.830 28.144 -8.314

Brodsko-posavska 18.902 26.207 -7.305

Zadarska 25.725 30.109 -4.384

Osječko-baranjska 23.496 29.024 -5.528

Šibensko-kninska 24.930 32.760 -7.831

Vukovarsko-srijemska 19.082 28.601 -9.519

Splitsko-dalmatinska 25.613 28.682 -3.069

Istarska 35.965 32.140 3.826

Dubrovačko-neretvanska 28.772 32.446 -3.674

Međimurska 22.765 25.407 -2.642

Grad Zagreb 50.589 33.362 17.227

Hrvatska 30.245 30.155 90

Izvor: Preuzeto iz Bajo, Primorac, Sopek i Vuco (2015.)

206

Tablica 38. Broj i površina poslovnih prostora u lokalnim jedinicama prema uporabi po

županijama, stanje 31. prosinca 2014. godine

NUTS 2 regija / županija

Poslovni prostori u

uporabi

Poslovni prostori izvan

uporabe

Poslovni prostori

ukupno

Broj m2 Broj m2 Broj m2

Kontinentalna Hrvatska 9.849 1.912.249 2.242 220.759 12.091 2.133.008

Grad Zagreb 2.886 559.381 1.284 50.956 4.170 610.337

Zagrebačka 793 135.601 90 20.158 883 155.759

Krapinsko-zagorska 421 60.658 41 5.132 462 65.790

Varaždinska 465 85.290 42 5.397 507 90.687

Koprivničko-križevačka 558 196.930 60 15.731 618 212.661

Međimurska 592 73.653 35 3.112 627 76.765

Bjelovarsko-bilogorska 420 85.719 142 15.209 562 100.928

Virovitičko-podravska 204 33.808 29 5.087 233 38.895

Požeško-slavonska 236 77.241 24 2.592 260 79.833

Brodsko-posavska 592 129.365 120 14.187 712 143.552

Osječko-baranjska 985 166.428 136 17.109 1.121 183.537

Vukovarsko-srijemska 546 107.153 70 6.101 616 113.254

Karlovačka 465 55.023 73 9.490 538 64.513

Sisačko-moslavačka 686 145.999 96 50.498 782 196.497

Jadranska Hrvatska 9.103 1.289.401 1.231 191.557 10.334 1.480.958

Primorsko-goranska 3.115 584.460 427 55.387 3.542 639.847

Ličko-senjska 180 38.840 50 10.496 230 49.336

Zadarska 782 72.999 88 7.638 870 80.637

Šibensko-kninska 474 43.835 75 10.792 549 54.627

Splitsko-dalmatinska 1.644 263.268 286 73.359 1.930 336.627

Istarska 2.258 186.669 254 29.009 2.512 215.678

Dubrovačko-neretvanska 650 99.330 51 4.876 701 104.206

Republika Hrvatska 18.952 3.201.650 3.473 412.316 22.425 3.613.966

Najmanja vrijednost 180 33.808 24 2.592 230 38.895

Najveća vrijednost 2.886 559.381 1.284 73.359 4.170 610.337

Raspon 16,0 16,5 53,5 28,3 18,1 15,7

Izvor: Državni ured za reviziju, obrada EIZ

207

Tablica 39. Broj i površina stanova u lokalnim jedinicama prema uporabi po županijama,

stanje 31. prosinca 2014. godine

NUTS 2 regija/županija

Stanovi u

uporabi - ukupno

Od toga

bespravno

Stanovi izvan

uporabe Ukupno stanovi

Broj m2 Broj m2 Broj m2 Broj m2

Kontinentalna

Hrvatska 11.025 551.806 1.484 63.028 1.485 80.268 12.510 632.074

Grad Zagreb 6.585 346.751 1.294 54.811 919 50.522 7.504 397.273

Zagrebačka 263 11.955 42 2.049 15 1.058 278 13.013

Krapinsko-zagorska 45 2.161 1 50 23 1.291 68 3.452

Varaždinska 359 18.468 1 26 38 2.295 397 20.763

Koprivničko-križevačka 97 4.559 0 0 34 1.967 131 6.526

Međimurska 114 4.787 1 9 15 941 129 5.728

Bjelovarsko-bilogorska 175 8.482 2 109 23 1.032 198 9.514

Virovitičko-podravska 185 8.863 0 0 27 1.414 212 10.277

Požeško-slavonska 156 8.324 3 99 27 3.455 183 11.779

Brodsko-posavska 256 12.423 7 385 38 1.883 294 14.306

Osječko-baranjska 1.560 68.965 92 3.733 141 5.517 1.701 74.482

Vukovarsko-srijemska 202 10.269 3 123 29 1.867 231 12.136

Karlovačka 624 26.994 27 1.098 35 1.448 659 28.442

Sisačko-moslavačka 404 18.805 11 536 121 5.578 525 24.383

Jadranska Hrvatska 5.367 277.822 557 28.031 494 23.866 5.861 301.688

Primorsko-goranska 2.431 121.366 120 6.273 160 8.269 2.591 129.635

Ličko-senjska 111 5.197 2 98 24 1.265 135 6.462

Zadarska 354 18.225 23 1.141 42 1.935 396 20.160

Šibensko-kninska 161 8.321 13 797 6 266 167 8.587

Splitsko-dalmatinska 776 43.381 179 10.640 38 2.141 814 45.522

Istarska 1.189 64.578 137 5.761 166 6.834 1.355 71.412

Dubrovačko-

neretvanska 345 16.754 83 3.321 58 3.156 403 19.910

Republika Hrvatska 16.392 829.628 2.041 91.059 1.979 104.134 18.371 933.762

Najmanja vrijednost 45 2.161 0 0 6 266 68 3.452

Najveća vrijednost 6.585 346.751 1.294 54.811 919 50.522 7.504 397.273

Raspon 146,3 160,5 153,2 189,9 110,4 115,1


208

Tablica 40. Ostvareni prihodi od upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, stanovima i

zemljištem po županijama, mil. kn, 2012. - 2014. godine

Prodaja i

zakup

poslovnog

prostora

Prodaja i

najam

stanova

Prodaja i

zakup

zemljišta

Drugi oblici

raspolaganja

Ukupno

poslovni

prihodi

Kontinentalna Hrvatska 398,0 117,7 450,6 19,6 986,0

Grad Zagreb 178,3 67,1 231,1 0,0 476,5

Zagrebačka 16,8 1,1 30,8 3,8 52,5

Krapinsko-zagorska 7,6 0,5 10,6 0,0 18,7

Varaždinska 20,2 3,8 29,1 2,3 55,4

Koprivničko-križevačka 6,5 1,2 17,6 0,0 25,4

Međimurska 15,2 1,5 26,3 2,0 44,9

Bjelovarsko-bilogorska 14,8 2,9 3,1 5,4 26,2

Virovitičko-podravska 21,5 1,8 32,1 1,5 56,9

Požeško-slavonska 1,4 6,6 2,8 0,0 10,8

Brodsko-posavska 17,4 2,3 11,1 4,6 35,4

Osječko-baranjska 64,8 13,4 19,9 0,0 98,1

Vukovarsko-srijemska 7,2 2,4 24,0 0,0 33,6

Karlovačka 8,9 9,3 7,7 0,0 25,9

Sisačko-moslavačka 17,4 3,9 4,5 0,0 25,8

Jadranska Hrvatska 801,5 115,3 754,0 154,7 1.825,5

Primorsko-goranska 327,9 41,0 250,1 15,9 634,8

Ličko-senjska 10,6 2,7 9,4 0,6 23,3

Zadarska 63,6 5,3 70,9 0,0 139,7

Šibensko-kninska 18,3 5,7 24,0 3,1 51,0

Splitsko-dalmatinska 120,5 8,3 85,4 2,7 216,9

Istarska 170,3 49,3 290,5 31,9 542,0

Dubrovačko-neretvanska 90,4 3,0 23,8 100,6 217,8

Republika Hrvatska 1.199,5 233,0 1.204,6 174,4 2.811,5

Najmanja vrijednost 1,40 0,50 2,80 0,00 1,40

Najveća vrijednost 178,30 67,10 290,50 100,60 178,30

Raspon 127,4 134,2 103,8 127,4


209

PRILOG 2. Popis dionika, evidencija radionica i sastanaka99

SWOT radionica u svrhu izrade Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske

11. prosinca 2015., Krapina

Međimurska županija Koprivničko-

križevačka županija

Krapinsko-zagorska

županija

Varaždinska županija


14. prosinca 2015., Rijeka

Ličko-senjska županija Istarska županija Primorsko-goranska županija


15. prosinca 2015., Šibenik


županija

Dubrovačko-

neretvanska županija

Šibensko-kninska

županija Zadarska županija


17. prosinca 2015., Slavonski Brod

Brodsko-

posavska

županija

Osječko-

baranjska

županija

Požeško-

slavonska

županija

Virovitičko-

podravska

županija

Vukovarsko-

srijemska

županija


18. prosinca 2015., Bjelovar

Bjelovarsko-

bilogorska

županija

Grad Zagreb Karlovačka

županija

Sisačko-

moslavačka

županija

Zagrebačka

županija

1. sjednica Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske

18. ožujka 2016., Ivanić Grad

Ministarstvo

regionalnoga razvoja

i fondova Europske

unije

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

Bjelovarsko-

bilogorska županija

Međimurska županija

Ministarstvo

financija

Ministarstvo

poduzetništva

Brodsko-posavska

županija

Osječko-baranjska

županija

Ministarstvo

gospodarstva

Ministarstvo socijalne

politike i mladih

Grad Zagreb Požeško-slavonska

županija

Ministarstvo rada i

mirovinskoga

sustava

Ministarstvo

graditeljstva i

prostornoga uređenja

Karlovačka županija Sisačko-moslavačka

županija

Ministarstvo uprave Ministarstvo

pomorstva, prometa i

Koprivničko-



99 SWOT radionice, sjednice Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske i Partnerskog vijeća

Jadranske Hrvatske te tematske radne skupine održane su u razdoblju od prosinca 2015. godine do

lipnja 2016. godine, stoga su u ovom prilogu navedeni tada važeći nazivi tijela koji nisu u skladu sa

sada važećim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne

uprave (NN 93/16 i 104/16).

210

infrastrukture

Ministarstvo kulture Ministarstvo

poljoprivrede

Krapinsko-zagorska

županija


županija

Ministarstvo rada i

mirovinskoga

sustava

Ministarstvo turizma Vukovarsko-srijemska

županija

Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode

Ministarstvo zdravlja Udruga gradova u

Republici Hrvatskoj

Agencija za

regionalni razvoj

Republike Hrvatske

Hrvatska gospodarska

komora

Hrvatska obrtnička

komora

Hrvatska udruga

poslodavaca

Hrvatska turistička

zajednica

Udruga „Zelena

akcija“

Znanstvena

zajednica

1. sjednica Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske

21. ožujka 2016., Split

Ministarstvo

regionalnoga razvoja i

fondova Europske

unije

Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode

Dubrovačko-


Istarska županija

Ministarstvo financija Ministarstvo

graditeljstva i


Ličko-senjska

županija

Primorsko-goranska

županija

Ministarstvo

gospodarstva




županija

Šibensko-kninska

županija


poduzetništva

Agencija za regionalni

razvoj Republike

Hrvatske

Zadarska županija


poljoprivrede

Hrvatska zajednica

županija

Udruga općina u

Republici Hrvatskoj

Ministarstvo


infrastrukture

Ministarstvo turizma Hrvatska gospodarska

komora

Hrvatska obrtnička

komora

Hrvatska

poljoprivredna

komora

Hrvatska udruga

poslodavaca


zajednica

Udruga za

prirodoslovna

istraživanja „UPRIS“

Znanstvena zajednica

2. sjednica Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske

2. svibnja 2016., Gospić

Ministarstvo

regionalnoga razvoja

i fondova Europske

unije

Ministarstvo financija Dubrovačko-


Istarska županija



infrastrukture

Ličko-senjska županija Primorsko-goranska

županija

Ministarstvo

poljoprivrede

Ministarstvo turizma Splitsko-dalmatinska

županija

Šibensko-kninska

županija

211

Ministarstvo rada i

mirovinskoga

sustava



Hrvatska

zajednica županija

Zadarska županija

Ministarstvo zdravlja Ministarstvo socijalne

Politike i mladih

Udruga općina u

Republici Hrvatskoj

Hrvatska udruga

poslodavaca

Ministarstvo

graditeljstva i



razvoj Republike

Hrvatske

Hrvatska

gospodarska komora

Hrvatska

poljoprivredna komora


zajednica

Udruga za

prirodoslovna


Udruga za rad s

mladima „Breza“

2. sjednica Partnerskog vijeća Kontinentalne Hrvatske

4. svibnja 2016., Ivanić Grad

Ministarstvo


fondova Europske

unije

Ministarstvo financija Bjelovarsko-


Brodsko-posavska

županija

Ministarstvo rada i

mirovinskoga sustava

Ministarstvo uprave Grad Zagreb Karlovačka županija

Ministarstvo kulture Ministarstvo turizma Koprivničko-


Krapinsko-zagorska

županija

Ministarstvo


infrastrukture

Ministarstvo zdravlja Međimurska županija Osječko-baranjska

županija

Ministarstvo

poljoprivrede

Ministarstvo socijalne

politike i mladih

Požeško-slavonska

županija

Sisačko-moslavačka

županija

Ministarstvo

graditeljstva i




Varaždinska županija Virovitičko-podravska

županija


razvoj Republike

Hrvatske

Hrvatska zajednica

županija

Vukovarsko-

srijemska županija

Zagrebačka županija

Hrvatska gospodarska

komora

Hrvatska

obrtnička komora

Udruga gradova u

Republici Hrvatskoj

Udruga općina u

Republici Hrvatskoj

Hrvatska

poljoprivredna

komora


zajednica

Mreža mladih

Hrvatske

Udruga za rad s

mladima „BREZA“

Zajednička 3. sjednica Partnerskih vijeća Kontinentalne i Jadranske Hrvatske

17. lipnja 2016., Zagreb

Ministarstvo


fondova Europske unije

Ministarstvo

financija

Bjelovarsko-


Brodsko-posavska

županija

Ministarstvo

gospodarstva

Ministarstvo rada i


Grad Zagreb Karlovačka županija



infrastrukture

Krapinsko-zagorska

županija

Osječko-baranjska

županija

Ministarstvo turizma Ministarstvo zdravlja Sisačko-moslavačka

županija


212

Ministarstvo

graditeljstva i


Ministarstvo

poduzetništva i obrta

Virovitičko-

podravska županija

Vukovarsko-

srijemska županija


razvoj Republike

Hrvatske

Udruga općina u

Republici Hrvatskoj

Hrvatska

gospodarska komora

Zagrebačka županija

Hrvatska obrtnička

komora


zajednica

Mreža mladih

Hrvatske

Zajednička 3. sjednica Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske i Partnerskog vijeća

Kontinentalne Hrvatske

17. lipnja 2016., Zagreb

Ministarstvo

gospodarstva

Ministarstvo financija Dubrovačko-


Ličko-senjska

županija

Ministarstvo rada i


Ministarstvo turizma Primorsko-goranska

županija


županija

Ministarstvo

graditeljstva i


Ministarstvo zdravlja Šibensko-kninska

županija

Zadarska županija

Ministarstvo

poduzetništva i obrta


razvoj Republike

Hrvatske

Hrvatska zajednica

županija

Hrvatska

turistička zajednica

Udruga za

prirodoslovna


Znanstvena zajednica

213

TEMATSKA RADNA SKUPINA - 23. svibnja 2016.

STRATEŠKI CILJ 1. – POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA KROZ ODRŽIVI

TERITORIJALNI RAZVOJ100

Prioritet 1.1. Obogaćivanje znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života

Prioritet 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture

Prioritet 1.3. Podrška područjima s razvojnim posebnostima

Ministarstvo


fondova Europske

unije

Ministarstvo financija Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode

Ministarstvo

gospodarstva

Ministarstvo zdravlja Ministarstvo rada i


Ministarstvo znanosti


Ministarstvo

graditeljstva i


Ministarstvo kulture Ministarstvo socijalne

politike i mladih

Ministarstvo


infrastrukture

Ministarstvo turizma


razvoj Republike

Hrvatske

Državni ured za

upravljanje državnom

imovinom

Hrvatski zavod za

prostorni razvoj

Hrvatski zavod za

zapošljavanje

Fond za zaštitu

okoliša i energetsku

učinkovitost

HŽ-putnički prijevoz

HŽ -infrastruktura

Hrvatska

elektroprivreda

Hrvatske vode

Hrvatske ceste Hrvatska obrtnička

komora

Udruga općina u

Republici Hrvatskoj

Institut za razvoj

i međunarodne odnose

Dvokut ECRO d.o.o.

TEMATSKA RADNA SKUPINA - 24. svibnja 2016. godine

STRATEŠKI CILJ 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA


Prioritet 2.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj razini

Prioritet 2.2. Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj razini

Prioritet 2.3. Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama gospodarstva na


Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo turizma

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Državni ured za upravljanje državnom imovinom

Hrvatski zavod za zapošljavanje Hrvatski zavod za prostorni razvoj

Nacionalno vijeće za konkurentnost Agencija za investicije i konkurentnost

Hrvatska obrtnička komora Institut za razvoj i međunarodne odnose

Dvokut ECRO d.o.o.

100 Nazivi strateških ciljeva i prioriteta odnose se na radne nazive istih koji su se koristili u vrijeme

sastanka tematskih radnih skupina

214

TEMATSKA RADNA SKUPINA - 25. svibnja 2016. godine

STRATEŠKI CILJ 3. – SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM

Prioritet 3.1. Učinkovito upravljanje

Prioritet 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja

Prioritet 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na lokalnoj i

regionalnoj razini

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Ministarstvo turizma Ministarstvo financija

Agencija za regionalni razvoj Republike

Hrvatske

Državni ured za upravljanje državnom

imovinom

Ured za udruge Republike Hrvatske Hrvatska obrtnička komora

HŽ-Putnički prijevoz

HŽ -Infrastruktura

Hrvatska zajednica županija

Institut za razvoj i međunarodne odnose Dvokut ECRO d.o.o.

215

PRILOG 3. Provedbeni instrumenti - predlošci

Tablica 0. Financijski plan Strategije za trogodišnje proračunsko razdoblje

216

Tablica 1. Akcijski plan i pokazatelji (primjer)

Naziv Definicija/OpisMjerilo

(jedinica)

Polazna vrijednost

(godina)

Ciljana vrijednost

(godina)

1. Strateški cilj

1.1. Prioritet

1.1.1. Mjera

1.1.1.1. APP:

1.1.1.2. APP:

1.1.1.3. APP:

1.1.2. Mjera

1.1.2.1. APP:

1.1.2.2. APP:

1.1.2.3. APP:

1.1.3. Mjera

1.1.3.1. APP:

1.1.3.2. APP:

1.1.3.3. APP:

1.2. Prioritet

1.2.1. Mjera

1.2.1.1. APP:

1.2.1.2. APP:

itd. itd.

2. Strateški cilj

2.1. Prioritet

2.1.1. Mjera

2.1.1.1. APP:

2.1.1.2. APP:

2.1.1.3. APP:

2.1.2. Mjera

2.1.2.1. APP:

2.1.2.2. APP:

2.1.2.3. APP:

2.1.3. Mjera

2.1.3.1. APP:

2.1.3.2. APP:

itd. itd.

R.br.*

Naziv strateškog cilja

/prioriteta/mjere/ APP (Aktivnosti,

programi, projekti)

Pokazatelji****

Nositelj Mjere/APP Sunositelj(i) Mjere/APP

Osnova

suradnje **

(O, Ur, S, Ug)

Napomene:

* numerički kod cilja / prioriteta / mjere / APP-a u Strategiji

** Sunositelj - oblik formalizacije suradnje kroz odluku (O), uredbu (Ur), sporazum (S), ugovor (Ug)

*** Status provedba - (NE) ne provodi se; (DA) - provedba u tijeku; (R) - realizirano

**** Pokazatelji: Strateški cilj - pokazatelj učinka; Mjera - pokazatelj ishoda; APP - pokazatelj rezultata

217

Tablica 2. Izvještaj o provedbi Akcijskog plana (primjer)

Naziv Definicija/OpisMjerilo

(jedinica)

Polazna vrijednost

(godina)

Ciljana vrijednost

(godina)

Ostvarena vrijednost

(godina)

1. Strateški cilj

1.1. Prioritet

1.1.1. Mjera

1.1.1.1. APP:

1.1.1.2. APP:

1.1.1.3. APP:

1.1.2. Mjera

1.1.2.1. APP:

1.1.2.2. APP:

1.1.2.3. APP:

1.1.3. Mjera

1.1.3.1. APP:

1.1.3.2. APP:

1.1.3.3. APP:

1.2. Prioritet

1.2.1. Mjera

1.2.1.1. APP:

1.2.1.2. APP:

itd. itd.

2. Cilj

2.1. Prioritet

2.1.1. Mjera

2.1.1.1. APP:

2.1.1.2. APP:

2.1.1.3. APP:

2.1.2. Mjera

2.1.2.1. APP:

2.1.2.2. APP:

2.1.2.3. APP:

2.1.3. Mjera

2.1.3.1. APP:

2.1.3.2. APP:

itd. itd.

Pokazatelji****

NapomenaR.br.*

Naziv strateškog cilja

/prioriteta/mjere/ APP

(Aktivnosti, programi, projekti)

Nositelj Mjere/

APP

Sunositelj(i)

Mjere/APP

Osnova

suradnje **

(O, Ur, S, Ug)

Status

provedbe***

(NE, DA, R)

Napomene:


** Sunositelj - oblik formalizacije suradnje kroz odluku (O), uredbu (Ur), sporazum (S), ugovor (Ug)

*** Status provedba - (NE) ne provodi se; (DA) - provedba u tijeku; (R) - realizirano

**** Pokazatelji: Strateški cilj - pokazatelj učinka; Mjera - pokazatelj ishoda; APP - pokazatelj rezultata

218

Tablica 3. Financijski plan i ostvarenje financijskog plana (primjer)

1. Cilj

1.1. Prioritet

1.1.1. Mjera

1.1.1.1. APP:

1.1.1.2. APP:

1.1.1.3. APP:

1.1.2. Mjera

1.1.2.1. APP:

1.1.2.2. APP:

1.1.2.3. APP:

1.1.3. Mjera

1.1.3.1. APP:

1.1.3.2. APP:

1.1.3.3. APP:

1.2. Prioritet

1.2.1. Mjera

1.2.1.1. APP:

1.2.1.2. APP:

itd. itd.

2. Cilj

2.1. Prioritet

2.1.1. Mjera

2.1.1.1. APP:

2.1.1.2. APP:

2.1.1.3. APP:

2.1.2. Mjera

2.1.2.1. APP:

2.1.2.2. APP:

2.1.2.3. APP:

2.1.3. Mjera

2.1.3.1. APP:

2.1.3.2. APP:

itd. itd.

Ostvarenje

Iznos sredstava u godini n**

Ostvarenje

Iznos sredstava u godini n+1

Ostvrenje

Iznos sredstava u godini n+2R.br.* Naziv cilja /prioriteta/mjere/APP

Plan

Iznos sredstava u godini n**

Plan


Plan


Napomene:


**n - prva godina provedbe Strategije (2017.)

219

Tablica 4. Izvori sredstava (primjer)

Državni

proračun

Pomoći

EUJavna poduzeća Ostali izvori**** Sveukupno

Državni

proračun

Pomoći

EUJavna poduzeća Ostali izvori**** Sveukupno

1. Cilj 1.1. Prioritet 1.1.1. Mjera1.1.1.1. APP:1.1.1.2. APP:

1.1.1.3. APP:

1.1.2. Mjera1.1.2.1. APP:

1.1.2.2. APP:

1.1.2.3. APP:

1.1.3. Mjera 1.1.3.1. APP:1.1.3.2. APP:

1.1.3.3. APP: 1.2. Prioritet 1.2.1. Mjera1.2.1.1. APP:

1.2.1.2. APP:

itd. itd.2. Cilj2.1. Prioritet2.1.1. Mjera2.1.1.1. APP:2.1.1.2. APP:

2.1.1.3. APP:2.1.2. Mjera2.1.2.1. APP:2.1.2.2. APP:

2.1.2.3. APP:2.1.3. Mjera2.1.3.1. APP:2.1.3.2. APP:

itd. itd.

Ukupno planirana sredstva (sve godine***) Planirana sredstva u prvoj godini provedbe (godina n**)Naziv strateškog cilja /prioriteta/mjere/ APP

(Aktivnosti, programi, projekti)R.br.*

Napomene:


** n - prva godina provedbe Strategije (2017.)

*** Za trogodišnje razdoblje n + (n + 1) + (n + 2)

**** Javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora i drugi izvori.

220

PRILOG 4. Tablica pokazatelja (primjer)

ELEMENTI

STRATEGIJE

VRSTE

POKAZATELJA

RED.

BR.

PRIJEDLOG

POKAZATELJA

OPIS IZVORA Mjerna

jed.

Polazna

vrijednost

Ciljna

vrijednost

STRATEŠKI

CILJ

POKAZATELJI

UČINKA

1.

2.

3.

Indeks razvijenosti

JLP(R)S-a

Regionalni indeks

konkurentnosti

Indeks kvalitete

regionalnoga razvojnog

upravljanja

1. Studija / revizija

postojećeg indeksa (dinamika

revizije svake 3 godine, u

tijeku 2016.)

2. Studija / revizija

postojećeg indeksa (dinamika

revizije svake 3 godine, u

tijeku 2016.)

3. Nova studija –

potrebno pokrenuti javni

natječaj (dinamika revizije

godišnja, 2016.)

MJERA POKAZATELJI

ISHODA

1.1.1.

1.1.2.

1.1.3.

1.2.1.

1.2.2.

…

AKTIVNOSTI

PROGRAMI

PROJEKT

POKAZATELJI

REZULTATA

1.1.1.

1.1.2.

1.1.3.

1.2.1.

1.2.2.

…

221

PRILOG 5. Vanjska usklađenost Strategije s EU-om i nacionalnim razvojnim dokumentima

A. Vanjska usklađenost Strategije s EU-ovim razvojnim dokumentima

Mjere za provedbu Strategije podupiru realizaciju ciljeva i mjera relevantnih nacionalnih dokumenata koji su osnovica za povlačenje sredstava iz

europskih investicijskih fondova. Time se proširuju mogućnosti financiranja provedbe svih mjera i povećava vjerojatnost uspješnog ostvarenja

postavljenih ciljeva regionalnog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine. Predviđene mjere podržavaju infrastrukturna ulaganja u

prioritetnim sektorima, što je u skladu s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. godine i Programom ruralnog

razvoja 2014. - 2020. godine (npr. M 07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, M 04 – Ulaganja u fizičku imovinu). Kod

mjera koje obuhvaćaju aktivnosti vezane za jačanje upravljačkih kapaciteta, znanja i osnaživanje aktivnih mjera zapošljavanja vidljiva je

usklađenost s Operativnim programom Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. te pojedinim mjerama i podmjerama Programa ruralnog

razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020. godine (npr. Mjera 16 – Suradnja, Mjera 01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja).

Usklađenost mjera Strategije s dokumentima za povlačenje sredstava EU fondova (Operativni program za konkurentnost i koheziju

2014. - 2020. (OPKK), Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. (OPULJP) i Program ruralnog razvoja 2014. -

2020. (PRR))

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a

Investicijski prioritet OP-a /

Podmjera PRR-a Specifični cilj OP-a

1.1.1.

Unapređenje

regionalnih i

lokalnih

razvojnih

kapaciteta u

odgoju,

obrazovanju i

sportu

OPULJP 10. - Ulaganje u

obrazovanje,

osposobljavanje i

strukovno

osposobljavanje za

vještine i

cjeloživotno učenje

10iii - Povećanje jednakog pristupa

cjeloživotnom učenju za sve dobne

skupine u formalnom, neformalnom

i informalnom okruženju,

unapređenje znanja, vještina i

kompetencija radne snage,

promicanje fleksibilnih načina

učenja, između ostalog

profesionalnim savjetovanjem i

potvrđivanjem stečenih

kompetencija

10iv – Poboljšanje značenja

obrazovnih sustava i sustava

osposobljavanja za tržište rada,

olakšavanje prijelaza iz škole na

10.iii.2. Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju

kroz unapređivanje ključnih kompetencija

studenata, te primjenu informacijskih i

komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju

10.iv.1. Modernizacija ponude strukovnog

obrazovanja te podizanje njegove kvalitete radi

povećanja zapošljivosti učenika te mogućnosti za

daljnje obrazovanje

222

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



posao, jačanje sustava strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja te

njihove kvalitete, između ostalog

mehanizmima za predviđanje

vještina, prilagodbom nastavnih

planova i programa te uvođenjem i

razvojem sustava učenja koji se

temelje na radu, uključujući dualne

sustave učenja i programe

naukovanja

11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih

strana te učinkovite

javne uprave

11ii - Izgradnja kapaciteta za sve

dionike koji osiguravaju

obrazovanje, cjeloživotno

obrazovanje, osposobljavanje te

zapošljavanje i socijalne politike,

uključujući pomoć sektorskih i

teritorijalnih paktova radi

omogućavanja reformi na

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj

razini

11ii1. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog

društva, osobito udruga i socijalnih partnera te

jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg

upravljanja

OPKK 10. - Ulaganje u

obrazovanje,

osposobljavanje i

strukovno

osposobljavanje za

vještine i


10a – Ulaganje u obrazovanje,

vještine i cjeloživotno učenje kroz

razvoj infrastrukture za obrazovanje

i osposobljavanje

10a1. Razvoj digitalno zrelih škola koje su spremne

za korištenje potencijala IKT–a u obrazovanju i

razvoju vještina 21. stoljeća, potrebnih na tržištu

rada

10a3. Povećanje relevantnosti strukovnog

obrazovanja poboljšanjem uvjeta za stjecanje

praktičnih vještina u ciljanim sektorima strukovnog

obrazovanja kako bi se postigla bolja zapošljivost

studenata SOO-a

PRR M01 – Prenošenje Podmjera 1.1. - Potpora za M01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

223

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



znanja i aktivnosti

informiranja

strukovno osposobljavanje i

aktivnosti stjecanja vještina

1.1.2.

Unapređenje

usluga sustava

zdravstvene i

socijalne skrbi na

regionalnoj i

lokalnoj razini

OPULJP 9. – Promicanje

socijalne

uključenosti, borba

protiv siromaštva i

svake

diskriminacije

9iv - Poboljšanje pristupa

pristupačnim, održivim i

visokokvalitetnim uslugama,

uključujući usluge zdravstvene skrbi

i socijalne usluge od općeg interesa

9iv.1. Održivo poboljšanje pristupa zdravstvenoj

skrbi u nerazvijenim područjima i za ranjive skupine

te promocija zdravlja

9iv.2. Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim

socijalnim uslugama, uključujući potporu procesu

deinstitucionalizacije

OPKK 9. – Promicanje

socijalne



svake

diskriminacije

9a – Ulaganje u zdravstvenu i

socijalnu infrastrukturu što

pridonosi nacionalnom,

regionalnom i lokalnom razvoju,

smanjujući nejednakosti u smislu

zdravstvenog statusa, promičući

socijalnu uključenost, kulturne i

rekreativne usluge te prelazak s

institucijske skrbi na skrb u

zajednici

9a1. Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj

zdravstvenoj zaštiti, s naglaskom na udaljena i

deprivirana područja

9a3. Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje

nejednakosti prelaskom s institucionalne skrbi na

skrb u zajednici putem poboljšane socijalne

infrastrukture

1.1.3. Podrška

afirmaciji

kulturnog

identiteta i

razvoju civilnog

društva

OPKK 6. – Očuvanje i

zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa

6c – Očuvanje, zaštita, promicanje i

razvoj prirodne i kulturne baštine

6c1. – Povećanje zaposlenosti i turističkih izdataka

kroz bolje upravljanje kulturnom baštinom

OPULJP 11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave






uključujući uz pomoć sektorskih i


11ii1. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog



upravljanja

224

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a





razini

PRR M07 - Temeljne

usluge i obnova sela

u ruralnim

područjima

Podmjera 7.5. - Potpora ulaganju za

javno korištenje u rekreativnu

infrastrukturu, turističke informacije

i malu turističku infrastrukturu

1.2.1. Razvoj

javne

infrastrukture od

lokalnog značaja


obrazovanje,

osposobljavanje i

strukovno

osposobljavanje za

vještine i


10a – Ulaganje u obrazovanje,

vještine i cjeloživotno učenje kroz

razvoj infrastrukture za obrazovanje

i osposobljavanje

10a2. - Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje

infrastrukture studentskog smještaja u visokom

obrazovanju s ciljem poboljšanja pristupa visokom

obrazovanju te završetak studija za studente u

nepovoljnom položaju

10a3. Povećanje relevantnosti strukovnog

obrazovanja poboljšanjem uvjeta za stjecanje

praktičnih vještina u ciljanim sektorima strukovnog

obrazovanja kako bi se postigla bolja zapošljivost

studenata SOO-a

PRR M01 – Prenošenje

znanja i aktivnosti

informiranja

Podmjera 1.1. - Potpora za



1.2.2. Razvoj

javne

infrastrukture od

regionalnog

značenja

OPKK 2. – Poboljšanje

dostupnosti,

korištenja i kvalitete

informacijskih i

komunikacijskih

tehnologija

2a – Daljnji razvoj širokopojasnog

pristupa i iskorak prema mrežama

velikih brzina i podrška prihvaćanju

novih tehnologija i mreža za

digitalno gospodarstvo

2c – Jačanje aplikacija

informacijskih i komunikacijskih

tehnologija za e-upravu, e-učenje, e-

uključenost, e-kulturu i e-zdravlje

2a1. Razvoj širokopojasne infrastrukture mreža

sljedeće generacije (NGN) u područjima bez

zadovoljavajućeg komercijalnog interesa za

investicije u infrastrukturu mreža sljedeće

generacije (NGN), za maksimalno povećanje

socijalne i gospodarske koristi

2c1. Povećanje korištenja IKT-a u komunikaciji

između građana i javne uprave putem uspostave

225

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



IKT koordinacijske strukture i softverskih rješenja

5. – Promicanje

prilagodbe na

klimatske promjene,

prevencije i


5a – Podupiranje ulaganja za

prilagodbu klimatskim promjenama,

uključujući pristupe temeljene na

ekosustavu

5b – Poticanje ulaganja za

rješavanje specifičnih rizika,

osiguravanje otpornosti na

katastrofe i razvoj sustava

upravljanja u slučaju katastrofa

5a1. – Poboljšanje praćenja i predviđanja klimatskih

promjena te planiranja mjera prilagodbe

5b1. – Poboljšanje nacionalnih sustava upravljanja u

kriznim situacijama

6. – Očuvanje i

zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa

6ii – Ulaganje u sektor vodnog

gospodarstva kako bi se ispunili

zahtjevi pravne stečevine Unije u

području okoliša i zadovoljile

potrebe koje su utvrdile države

članice za ulaganjem koje nadilazi

te zahtjeve

6ii1. – Poboljšanje javnog vodoopskrbnog sustava u

svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe

pitkom vodom

6ii2 – Razvoj sustava prikupljanja i pročišćavanja

otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja

voda

7. – Promicanje

održivog transporta

i eliminacije uskih

grla u ključnim

mrežnim

infrastrukturama

7a – Podupiranje multimodalnog

jedinstvenog europskog prometnog

prostora ulaganjem u TEN-T

7b – Poboljšanje regionalne

mobilnosti povezivanjem

sekundarnih i tercijarnih čvorišta s

infrastrukturom TEN-T-a,

uključujući multimodalna čvorišta

7a1. Poboljšanje cestovne mreže TEN-T i pristupa

cestovnoj mreži TEN-T

7b1. – Povećanje sigurnosti cestovnog prometa na

dionicama s velikim volumenom mješovitog

prometa

PRR M07 – Temeljne


u ruralnim

područjima

M05 – Obnavljanje

Podmjera 7.2. - Potpora za ulaganja

u izradu, poboljšanje ili proširenje

svih vrsta male infrastrukture,

uključujući ulaganja u obnovljive

izvore energije i uštedu energije

226

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



poljoprivrednog

proizvodnog

potencijala

narušenog

elementarnim

nepogodama i

katastrofalnim

događajima te

uvođenje

odgovarajućih

preventivnih

aktivnosti


u obnovu poljoprivrednog zemljišta

i proizvodnog potencijala narušenog

elementarnim nepogodama,

nepovoljnim klimatskim prilikama i

katastrofalnim događajima

1.2.3. Održivo

korištenje i

vrednovanje

kulturne i

prirodne baštine


zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa



6iii – Zaštita i obnova

bioraznolikosti i tla te promicanje

usluga ekosustava, uključujući

Natura 2000 mrežu i zelenu

infrastrukturu



6c2. – Povećanje privlačnosti edukacijskog

kapaciteta i održivog upravljanja odredištima

prirodne baštine

6iii2. – Uspostava okvira za održivo upravljanje

bioraznolikošću (primarno Natura 2000)

PRR M10 –

Poljoprivreda,

okoliš i klimatske

promjene

M04 – Ulaganja u

fizičku imovinu

Podmjera 10.1. – Plaćanja povezana

s poljoprivredom, okolišem i

klimatskim promjenama


neproduktivna ulaganja povezana s

ostvarenjem ciljeva poljoprivrede,

okoliša i klimatskih promjena

Mjera 11 – Ekološki

uzgoj

Podmjera 11.1. - Plaćanja za

prijelaz na prakse i metode

ekološkog uzgoja

1.2.4. Podrška PRR M07 - Temeljne Podmjera 7.2. - Potpora ulaganjima

227

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



primjeni mjera

zaštite okoliša i

energetske

učinkovitosti na

lokalnoj i

regionalnoj

razini


u ruralnim

područjima

M04 - Ulaganja u

fizičku imovinu





4.4. Potpora neproizvodnim

ulaganjima vezanim uz postizanje

agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

Mjera 11 – Ekološki

uzgoj

Podmjera 11.1. - Plaćanja za

prijelaz na prakse i metode

ekološkog uzgoja


prilagodbe na

klimatske promjene,

prevencije i





ekosustavu



4. - Podržavanje

prelaska na

niskougljično

gospodarstvo u

svim sektorima

4b – Promicanje energetske

učinkovitosti i korištenja

obnovljivih izvora energije u

poduzećima

4b1. – Povećanje energetske učinkovitosti i

korištenja OIE u proizvodnim / prerađivačkim

industrijama

4b2. – Povećanje energetske učinkovitosti i

korištenja OIE-a u privatnom uslužnom sektoru

(turizam, trgovina)

4c –- Podupiranje energetske

učinkovitosti, pametnog upravljanja

energijom i korištenje obnovljivih

izvora energije u javnoj

infrastrukturi, uključujući javne

zgrade te u stambenom sektoru

4c1. –Smanjenje energetske potrošnje u zgradama

javnog sektora

4c2. – Smanjenje energetske potrošnje u stambenim

zgradama (u višestambenim zgradama i obiteljskim

kućama)

6. – Očuvanje i

zaštita okoliša i

6i – Ulaganje u sektor otpada kako

bi se ispunili zahtjevi pravne

6i1. - Smanjena količina otpada koji se odlaže na

odlagališta

228

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



promocija

učinkovitosti

resursa

stečevine Unije u području okoliša i

zadovoljile potrebe koje su utvrdile

države članice za ulaganjem koje

nadilazi te zahtjeve

1.3.1. Pružanje

podrške razvoju

potpomognutih

područja

PRR Mjera M06- Razvoj

poljoprivrednih

gospodarstava i

poslovanja

Podmjera 6.4. Razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti u


M04 – Ulaganja u

fizičku imovinu


u poljoprivredna gospodarstva

M05 – Obnavljanje

poljoprivrednog

proizvodnog

potencijala

narušenog

elementarnim

nepogodama i

katastrofalnim

događajima te

uvođenje

odgovarajućih

preventivnih

aktivnosti








socijalne



svake

diskriminacije








9a1. - Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj



9a3. - Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje



infrastrukture

229

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a





zajednici

1.3.2. Pružanje

podrške održivom

otočnom razvoju


socijalne



svake

diskriminacije










zajednici

9a1. - Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj



9a3. - Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje



infrastrukture

6. – Očuvanje i

zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa

6ii – Ulaganje u sektor vodnog

gospodarstva kako bi se ispunili

zahtjevi pravne stečevine Unije u

području okoliša i zadovoljile

potrebe koje su utvrdile države

članice za ulaganjem koje nadilazi

te zahtjeve

6ii1. – Poboljšanje javnoga vodoopskrbnog sustava

u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe

pitkom vodom

6ii2. – Razvoj sustava prikupljanja i pročišćavanja

otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja

voda


socijalne



svake

diskriminacije






9iv.1. - Održivo poboljšanje pristupa zdravstvenoj



9iv.2. - Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim



8. – Promicanje

održivog i

kvalitetnog

zapošljavanja i

8ii – Održiva integracija mladih na

tržište rada (ESF), posebno onih

koji nisu zaposleni, ne obrazuju se

niti osposobljavaju, uključujući

8ii1. - Povećanje zapošljavanja i integracije

dugotrajno nezaposlenih iz NEET skupine na tržište

rada i za sve iz NEET skupine od 2019. godine

230

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



podrška mobilnosti

radne snage

mlade koji su izloženi riziku od

socijalne isključenosti i mlade iz

marginaliziranih zajednica,

uključujući provedbom Garancije za

mlade

PRR M06 – Razvoj

poljoprivrednih

gospodarstava i

poslovanja

Mjera 13 - Plaćanja

područjima s

prirodnim

ograničenjima ili

ostalim posebnim

ograničenjima

Podmjera 6.1. Potpora za

pokretanjem poslovanja mladim

poljoprivrednicima

Podmjera 6.3. – Potpora za

pokretanjem poslovanja za razvoj

malih poljoprivrednih

gospodarstava

Podmjera 13.3. - Plaćanja u

područjima s posebnim

ograničenjima

1.3.3. Pružanje

podrške razvoju

brdsko-

planinskih

područja

PRR Mjera 07 –

Temeljne usluge i

obnova sela u

ruralnim

područjima







u uspostavu, poboljšanje ili širenje

lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno

vrijeme i kulturne aktivnosti te

povezanu infrastrukturu

M05 – Obnavljanje

poljoprivrednog

proizvodnog




231

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



potencijala

narušenog

elementarnim

nepogodama i

katastrofalnim

događajima te

uvođenje

odgovarajućih

preventivnih

aktivnosti





prilagodbe na

klimatske promjene,

prevencije i





ekosustavu



OPULJP 10. - Ulaganje u

obrazovanje,

osposobljavanje i

strukovno

osposobljavanje za

vještine i


10iii – Povećanje jednakog pristupa




unaprjeđenje znanja, vještina i






kompetencija





10iii3. - Poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle i

unaprjeđenje vještina i kompetencija odraslih

polaznika

10iv.1. - Modernizacija ponude strukovnog


povećanja zapošljivosti učenika i mogućnosti za

daljnje obrazovanje

232

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a












naukovanja

PRR Mjera 13 – Plaćanja

područjima s

prirodnim

ograničenjima ili

ostalim posebnim

ograničenjima

Podmjera 13.1. - Plaćanja u gorsko-

planinskim područjima

1.3.4.

Unapređenje

kvalitete života i

razvoj urbanih

područja


prilagodbe na

klimatske promjene,

prevencije i





ekosustavu



6. – Očuvanje i

zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa

6e – Aktivnosti kojima se

poboljšava urbani okoliš,

revitalizacija gradova, obnova i

dekontaminacija nekadašnjeg

industrijskog zemljišta (uključujući

prenamijenjena područja),

smanjenje zagađenja zraka i

promicanje mjera za smanjenje

buke

6e2. – Obnova brownfield lokacija (bivša vojna i

industrijska područja) unutar ITU-a

233

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



4. - Podržavanje

prelaska na

niskougljično

gospodarstvo u

svim sektorima

4c. - Podupiranje energetske

učinkovitosti, pametnog upravljanja

energijom i korištenja OIE-a u

javnoj infrastrukturi, uključujući

javne zgrade, te u stambenom

sektoru

4c1. – Smanjenje potrošnje energije u zgradama

javnog sektora

4c2. – Smanjenje potrošnje energije u stambenim

zgradama (u višestambenim zgradama i kućama)

4c3. – Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

4c4. – Povećanje učinkovitosti javne rasvjete


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave

11i – Ulaganje u institucionalne

kapacitete te učinkovitost javnih

uprava i javnih usluga na


razini s ciljem reformiranja, boljeg

uređivanja i dobrog upravljanja

11i1. - Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u

javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i

upravljanja ljudskim potencijalima

9. – Promicanje

socijalne



svake

diskriminacije









1.3.5. Stvaranje

poželjnih uvjeta

za život u

pograničnim

područjima

OPKK 1. - Jačanje

istraživanja,

tehnološkog razvoja

i inovacija

1a – Poboljšanje infrastrukture i

kapaciteta za istraživanje i inovacije

s ciljem razvijanja uspješnosti

istraživanja i inovacija te

promoviranje centara za

kompetencije, posebno onih od

europskog interesa

1b – Promicanje poslovnih ulaganja

u inovacijama i istraživanjima te

razvoj veza i sinergija između

poduzeća IR centara i visokog

1a1. - Povećana sposobnost sektora za IRI za

provedbu istraživanja vrhunske kvalitete i

zadovoljavanje potreba gospodarstva

1b1. - Povećani razvoj novih proizvoda i usluga iz

aktivnosti istraživanja i razvoja

1b2. - Jačanje djelatnosti IRI poslovnog sektora

kroz stvaranje povoljnoga inovacijskog okruženja

234

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



obrazovanja, posebno razvoja

proizvoda i usluga, tehnološko

povezivanje, socijalna inovacija,

ekološka inovacija itd.


zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa



6iii – Zaštita i obnova

bioraznolikosti i tla te promicanje

usluga ekosustava, uključujući

Natura 2000 mrežu i zelenu

infrastrukturu



6c2. – Povećanje privlačnosti edukacijskog

kapaciteta i održivog upravljanja odredištima

prirodne baštine

6iii2. – Uspostava okvira za održivo upravljanje

bioraznolikošću (primarno Natura 2000)

5. – Promicanje

prilagodbe na

klimatske promjene,

prevencije i





ekosustavu



1. - Jačanje

istraživanja,


i inovacija







europskog interesa









održivog transporta

i eliminacije uskih

grla u ključnim

mrežnim

infrastrukturama

7a – Podupiranje multimodalnoga

jedinstvenog europskog prometnog

prostora ulaganjem u TEN-T

7a1. - Poboljšanje cestovne mreže TEN-T i pristupa

cestovnoj mreži TEN-T

235

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a




socijalne



svake

diskriminacije












PRR M04 – Ulaganja u

fizičku imovinu


u poljoprivredna gospodarstva

M06 – Razvoj

poljoprivrednih

gospodarstava i

poslovanja

Podmjera 6.2. - Potpora ulaganju u

pokretanje nepoljoprivredne

djelatnosti u ruralnim područjima

Podmjera 6.3. - Potpora razvoju

malih poljoprivrednih

gospodarstava

M13 - Plaćanja

područjima s

prirodnim

ograničenjima ili

ostalim posebnim

ograničenjima

Podmjera 13.3. Plaćanja u

područjima s posebnim

ograničenjima

2.1.1. Definiranje

i primjena jasnih

kriterija za

osnivanje i

financiranje

poduzetničkih

zona


konkurentnosti

malih i srednjih

poduzeća,

poljoprivrednog

sektora (za EPFRR)

i sektora za

ribarstvo i

akvakulturu (za

3a- Promicanje poduzetništva,

posebno olakšavajući ekonomsko

iskorištavanja novih ideja i

poticanje stvaranja novih poduzeća,

uključujući putem poslovnih

inkubatora

3d – Podupiranje kapaciteta MSP-

ova za rast na regionalnim,

nacionalnim i međunarodnim

3a2. Omogućavanje povoljnog okruženja za

osnivanje i razvoj poduzeća

3d1. Poboljšani razvoj i rast MSP-ova na domaćem

i stranim tržištima

236

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



EFPR) tržištima i inovacijske procese

2.1.2. Aktiviranje

državne imovine

na lokalnoj i

regionalnoj

razini (veza

1.2.1, 3.1.4.)


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave







11i1. Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj

upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i



obrazovanje,

osposobljavanje i

strukovno

osposobljavanje za

vještine i


10iii – Povećanje jednakog pristupa




unapređenje znanja, vještina i






kompetencija

10iii3. Poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle i

unapređenje vještina i kompetencija odraslih

polaznika

2.1.3. Razvoj

lokalnih

kapaciteta za

programe

održavanja

povijesnih jezgri

naselja i objekata

kulturne baštine

(veza 1.2.1, 1.2.3.

i 3.3.1)

OPULJP

10. - Ulaganje u

obrazovanje,

osposobljavanje i

strukovno

osposobljavanje za

vještine i












10.iv.1. Modernizacija ponude strukovnog


povećanja zapošljivosti učenika i mogućnosti za

daljnje obrazovanje

237

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a






naukovanja


zaštita okoliša i

promocija

učinkovitosti

resursa





PRR M07 – Temeljne


u ruralnim

područjima

Podmjera 7.4. - Ulaganja u

pokretanje, poboljšanje ili

proširenje lokalnih temeljnih usluga

za ruralno stanovništvo, uključujući

slobodno vrijeme i kulturne

aktivnosti te povezanu

infrastrukturu

2.2.1. Jačanje

lokalnih i

regionalnih

poduzetničkih

potpornih

institucija


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave







11i1. – Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u




konkurentnosti

malih i srednjih

poduzeća,

poljoprivrednog

sektora (za EPFRR)

i sektora za

3a - Promicanje poduzetništva,

posebno olakšavajući ekonomsko

iskorištavanja novih ideja i

poticanje stvaranja novih poduzeća,

uključujući putem poslovnih

inkubatora


3a2. Omogućavanje povoljnog okruženja za

osnivanje i razvoj poduzeća



238

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



ribarstvo i

akvakulturu (za

EFPR)



tržištima i inovacijske procese

2.2.2. Aktiviranje

lokalnog razvoja

kroz podršku

novim

gospodarskim

subjektima i

inovativnim

gospodarskim

koncepcijama

OPULJP

11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave










razini

11ii1. - Razvoj kapaciteta organizacija civilnog



upravljanja

9. – Promicanje

socijalne



svake

diskriminacije

9v – Promicanje društvenog

poduzetništva i strukovne

integracije u društvenim

poduzećima te socijalne ekonomije i

ekonomije solidarnosti radi

olakšavanja pristupa zapošljavanju

9v1. - Povećanje broja i održivosti društvenih

poduzeća i njihovih zaposlenika

OPKK

1. - Jačanje

istraživanja,


i inovacija







europskog interesa

1b – Promicanje poslovnih ulaganja

u inovacijama i istraživanjima te

razvoj veza i sinergija između

poduzeća IR centara i visokog








239

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



obrazovanja, posebno razvoja

proizvoda i usluga, tehnološko

povezivanje, socijalna inovacija,

ekološka inovacija itd.

PRR M06 – Razvoj

poljoprivrednih

gospodarstava i

poslovanja

Podmjera 6.1. - Potpora mladim

poljoprivrednicima

M01 – Prenošenje

znanja i aktivnosti

informiranja




2.2.3. Razvoj

kolaborativne

ekonomije kroz

potporu

udruživanju

gospodarskih

subjekata na

regionalnoj i

lokalnoj razini

PRR M09 – Uspostava

proizvođačkih

grupa i organizacija

Podmjera 9.1. - Uspostava

proizvođačkih grupa i organizacija

u poljoprivrednom i šumarskom

sektoru

M04 – Ulaganja u

fizičku imovinu

Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u

preradu, marketing i/ili razvoj

poljoprivrednih proizvoda


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave















11ii1. - Razvoj kapaciteta organizacija civilnog



upravljanja

240

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a







razini


konkurentnosti

malih i srednjih

poduzeća,

poljoprivrednog

sektora (za EPFRR)

i sektora za

ribarstvo i

akvakulturu (za

EFPR)




tržištima i inovacijske procese



2.2.4. Povećanje

atraktivnosti

regija kroz

teritorijalno

brendiranje

OPKK 6. – Očuvanje,

zaštita, promicanje i

razvoj prirodne i

kulturne baštine





6c2. – Povećanje privlačnosti, edukacijskog

kapaciteta i održiva upravljanja odredištima

prirodne baštine

PRR MO06 – Razvoj

poljoprivrednih

gospodarstava i

poslovanja

Podmjera 6.2. Potpore za osnivanje

poduzeća za nepoljoprivredne

djelatnosti u ruralnim područjima

2.3.1. Podrška

povećanju

osposobljenosti

radne snage na

regionalnoj i

lokalnoj razini


održivog i

kvalitetnog

zapošljavanja i

podrška mobilnosti

radne snage

8i – Pristup zapošljavanju za osobe

koje traže posao i neaktivne osobe,

uključujući one koji su dugotrajno

nezaposleni i one koji su daleko od

tržišta rada, kao i provedbom

lokalnih inicijativa za zapošljavanje

8i1. - Povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba,

posebice dugotrajno nezaposlenih i osoba čije

vještine ne odgovaraju potrebama tržišta rada

8i3. - Povećanje održivog samozapošljavanja

nezaposlenih osoba, posebice žena

241

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



i potpore za mobilnost radne snage









mlade

8iv – Modernizacija ustanova tržišta

rada kao što su javne i privatne

službe za zapošljavanje te bolja

usklađenost s potrebama tržišta

rada, uključujući putem djelovanja

koja povećavaju transnacionalnu

mobilnost radne snage, kao i putem

programa mobilnosti, te bolja

suradnja institucija i relevantnih

dionika





socijalne



svake

diskriminacije

9i – Aktivna uključenost,

uključujući s ciljem promicanja

jednakih mogućnosti te aktivnog

sudjelovanja i pooljšanja

zapošljivosti

9i1. - Borba protiv siromaštva i socijalne

isključenosti kroz promociju integracije na tržište

rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba

protiv svih oblika diskriminacije

PRR M01 – Prenošenje

znanja i aktivnosti

informiranja

Podmjera 1.1. Potpora za strukovno

osposobljavanje i aktivnosti

stjecanja vještina

2.3.2. Poticanje OPULJP 8. – Promicanje 8i – Pristup zapošljavanju za osobe 8i1. - Povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba,

242

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



migracija

stanovništva

prema

područjima s

nedostatkom

radne snage

održivog i

kvalitetnog

zapošljavanja i

podrška mobilnosti

radne snage

koje traže posao i neaktivne osobe,

uključujući one koji su dugotrajno

nezaposleni i one koji su daleko od

tržišta rada te provedbom lokalnih

inicijativa za zapošljavanje i

potpore za mobilnost radne snage









mlade

8iv – Modernizacija ustanova tržišta

rada kao što su javne i privatne

službe za zapošljavanje te bolja

usklađenost s potrebama tržišta

rada, uključujući putem djelovanja

koja povećavaju transnacionalnu

mobilnost radne snage, kao i putem

programa mobilnosti te bolja

suradnja institucija i relevantnih

dionika

posebice dugotrajno nezaposlenih i osoba čije

vještine ne odgovaraju potrebama tržišta rada

8i3. - Povećanje održivog samozapošljavanja

nezaposlenih osoba, posebice žena





socijalne



svake

9i – Aktivna uključenost,

uključujući s ciljem promicanja

jednakih mogućnosti te aktivnog

sudjelovanja i poboljšanja

zapošljivosti

9i1. - Borba protiv siromaštva i socijalne

isključenosti kroz promociju integracije na tržište

rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba

protiv svih oblika diskriminacije

243

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



diskriminacije

3.1.1.

Unapređenje

ciklusa

upravljanja

javnim

politikama na

svim razinama

upravljanja

OPULJP

11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave










3.1.2.

Unapređenje

upravljanja

regionalnim

razvojnim

projektima


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave










PRR Mjera 16 – Suradnja Podmjera 16.4. - Potpora za

horizontalnu i vertikalnu suradnju

sudionika u lancu opskrbe za

uspostavljanje i razvoj kratkih

lanaca opskrbe i lokalnih tržišta te

za promicanje aktivnosti u lokalnom

kontekstu u vezi s razvojem kratkih

lanaca opskrbe i lokalnih tržišta

3.1.3.

Unapređenje

kvalitete javnih

usluga kroz

suradnju u


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih






11i1 – Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj



244

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



procesima

funkcionalne i

fiskalne

decentralizacije


javne uprave


PRR 9. – Promicanje

socijalne



svake

diskriminacije












3.1.4. Povećanje

učinkovitosti

upravljanja

imovinom na

svim razinama

javnog

upravljanja (veza

mjera 1.2.1. i

2.1.2.)

OPULJP

11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave










3.2.1.

Međuresorno

usklađivanje

provedbe javnih

politika na

nacionalnoj i

regionalnoj

razini


institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave










3.2.2.

Poboljšanje

vertikalne i

horizontalne

koordinacije

OPULJP

11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih









245

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



dionika u

regionalnom

razvojnom

upravljanju


javne uprave


PRR Mjera 16. –

Suradnja









Mjera 16 – Suradnja

3.3.1. Jačanje

dionika u

regionalnom

razvojnom

upravljanju i

provedbi

razvojnih

projekata

OPULJP

11. – Jačanje

institucionalnih

kapaciteta javnih

tijela i

zainteresiranih


javne uprave










11ii – Izgradnja kapaciteta za sve









razini

11ii1 – Razvoj kapaciteta organizacija civilnog



upravljanja

PRR

Mjera 01 –

Prenošenje znanja i

aktivnosti

Podmjera 1.1 Potpora za strukovno


stjecanja vještina

246

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



informiranja

Mjera 02 -

Savjetodavne

službe, službe za

upravljanje

poljoprivrednim

gospodarstvom i

pomoć

poljoprivrednim

gospodarstvima

Podmjera 2.1. Potpora za pružanje

savjetodavnih usluga

Mjera 16. –

Suradnja









3.3.2.

Unapređenje

sustava i

povećanje

učinkovitosti

upravljanja

državnim

potporama na

svim razinama

upravljanja

OPULJP 11ii – Izgradnja

kapaciteta za sve

dionike koji

osiguravaju

obrazovanje,

cjeloživotno

obrazovanje,

osposobljavanje te

zapošljavanje i

socijalne politike,

uključujući uz

pomoć sektorskih i

11ii1 – Razvoj kapaciteta

organizacija civilnog društva,

osobito udruga i socijalnih partnera

te jačanje civilnog i socijalnog

dijaloga radi boljeg upravljanja

11ii – Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji

osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje,

osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike,

uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih

paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj,


247

Mjera Strategije

Dokument

s kojim je

vidljiva

usklađenost

Tematski cilj OP-a

/ Mjera PRR-a



teritorijalnih

paktova radi

omogućavanja

reformi na

nacionalnoj,

regionalnoj i

lokalnoj razini

PRR Mjera 01 –

Prenošenje znanja i

aktivnosti

informiranja

Podmjera 1.1. Potpora za strukovno


stjecanja vještina


248

B. Usklađenost Strategije s nacionalnim razvojnim dokumentima


komplementarnosti s ciljevima i prioritetima važećih nacionalnih razvojnih dokumenata, čime

će se osigurati doprinos provedbe Strategije ostvarenju pojedinih sektorskih, a time i ukupnih

razvojnih ciljeva Republike Hrvatske.

Strateški razvojni dokumenti na nacionalnoj razini s kojima je provjerena usklađenost

Strategije su sljedeći: Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,

Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje

od 2013. do 2017. godine, Strateški plan Ministarstva kulture 2015. - 2017., Strategija razvoja

klastera u Republici Hrvatskoj 2011. - 2020., Strategija pametne specijalizacije Republike

Hrvatske za razdoblje 2016. - 2020., Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine, Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(2008.), Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.), Strategija borbe protiv

siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske 2014. - 2020., Strategija razvoja javne

uprave za razdoblje 2015. - 2020., Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (2009.),

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do

2016. godine, Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u

Republici Hrvatskoj 2016. - 2020, Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020,

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republike Hrvatske 2011. - 2016., Strategija

prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2030., Strategija upravljanja

vodama (2009.), Strategija gospodarenja otpadom (2005.), Strategija energetskog razvoja

Republike Hrvatske (2009), Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.

godine, Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., Strategija razvoja

turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Nacrt prijedloga strategije prostornog razvoja

Republike Hrvatske (2017.), Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020,

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., Program ruralnog razvoja 2014.-

2020.

U tablici je navedena koherentnost svake pojedinačne mjere Strategije s ključnim nacionalnim

dokumentima kojima su definirani strateški ciljevi i razvojnih prioriteta pojedinih

gospodarskih sektora Republike Hrvatske. Izdvojeni komentari prate tablice.

U okviru cilja 1 - Poticanje kvalitete života poticanjem održivoga teritorijalnog razvoja

podržava se održivi teritorijalni razvoj Republike Hrvatske i jačanje ukupne kvalitete života

stanovništva Republike Hrvatske. Za realizaciju tog cilja predviđena su tri razvojna prioriteta

u okviru kojih je definirano ukupno 12 konkretno oblikovanih mjera. Mjerama u okviru cilja

1 djelovat će se na jačanje svih razvojnih potencijala i resursa koji imaju presudan učinak na

jačanje kvalitete života, a ključni je naglasak na obrazovanju i jačanju kompetencija i vještina

za konkurentnost na tržištu rada, razvoju lokalne i regionalne infrastrukture, poboljšanju

kvalitete prirodnog okoliša, ravnomjernoj naseljenosti i postizanju ujednačenog razvoja svih

područja, s naglaskom na područja s posebnim razvojnim ograničenjima. S obzirom na njihov

sadržaj, mjere iz okvira cilja 1 će sinergijskim učincima u najvećoj mjeri poduprijeti

realizaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (npr. Mjera 1.1.1. Unapređenje

regionalnih i lokalnih razvojnih kapaciteta u odgoju, obrazovanju i sportu, Mjera 1.2.1.

Razvoj javne infrastrukture od lokalnog značaja te Mjera 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture

od regionalnog značaja). Djelovanjem na poboljšanje i zaštitu kvalitete prirodnog okoliša

osigurat će se doprinos realizaciji Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske i

sektorskih strategija iz područja zaštite okoliša (npr. Strategija krajobrazne i biološke

raznolikosti, Strategija upravljanja vodama, Strategija gospodarenja otpadom). Zaštiti

okoliša izravno i neizravno pridonose sve mjere, budući da se borba protiv klimatskih




249

promjena provlači kao horizontalna tema u sadržaju gotovo svih mjera. Usklađenost s

ciljevima i prioritetima relevantnih nacionalnih strategija iz sektora zaštite okoliša je posebice

vidljiva u sadržaju Mjere 1.2.3. Održivo korištenje i vrednovanje kulturne i prirodne baštine i

Mjere 1.2.4. Podrška primjeni mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na lokalnoj i

regionalnoj razini. Poboljšanjem energetske učinkovitosti (npr. Mjera 1.2.4. Podrška primjeni

mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na lokalnoj i regionalnoj razini) također će se

djelovati na ispunjenje ciljeva zaštite okoliša i poboljšanje uvjeta života za lokalno

stanovništvo te ujedno doprinijeti ostvarenju ciljeva Dugoročne strategije za poticanje

ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske i Programa

energetske obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada i komercijalnih nestambenih

zgrada. Predviđenim ulaganjima u poboljšanje razvoja prometne infrastrukture izravno će se

djelovati na ispunjenje ciljeva Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014. -

2020. (npr. Mjera 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture od regionalnog značaja, Mjera 1.3.3.

Pružanje podrške razvoju brdsko-planinskih područja), a predviđena ulaganja u jačanje

kvalitete zdravstvenih i socijalnih usluga su u skladu s ciljevima Strategije borbe protiv

siromaštva i socijalne isključenosti 2014. - 2020., Nacionalne strategije razvoja zdravstva

2012. - 2020. godine i Strategije razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj

2011.-2016 (npr. Mjera 1.3.1. Pružanje podrške razvoju potpomognutih područja, Mjera

1.1.2. Unapređenje usluga sustava zdravstvene i socijalne skrbi na regionalnoj i lokalnoj

razini). Gotovo sve mjere u okviru cilja 1 su također u potpunosti usklađene s vizijom i

ciljevima prostornog razvoja definiranima u okviru Nacrta prijedloga strategije prostornog

razvoja Republike Hrvatske (2017.). U skladu s tim dokumentom, podupirat će se ulaganja

koja će pridonijeti infrastrukturnim poboljšanjima i stoga povećanju kvalitete života na

području Republike Hrvatske, uz istodobno poštovanje posebnih vrijednosti, ograničenja i

specifičnosti prostora (npr. Mjera 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture od regionalnog značaja,

Mjera 1.3.1. Pružanje podrške razvoju potpomognutih područja, Mjera 1.3.2. Pružanje

podrške održivom otočnom razvoju i druge).

250

Usklađenost Strategije s drugim ključnim nacionalnim razvojnim dokumentima – CILJ 1

Strategija regionalnog razvoja Republike

Hrvatske Poveznica s nacionalnim razvojnim dokumentima

Strateški cilj Prioritet Mjera Strateški cilj Prioritet

1. Poveća

nje kvalitete

održivog

života

poticanjem

teritorijalnog

razvoja

1.1. Podizan

je razine

znanja i

sposobnosti za

poboljšanje

kvalitete života

1.1.1. Unapređe

nje regionalnih i

lokalnih

razvojnih

kapaciteta u

odgoju,

obrazovanju i

sportu

Strategija

obrazovanja,

znanosti i

tehnologije (2014.)

CJELOŽIVOTNO UČENJE:

1. Izgraditi sustav za

identificiranje, poticanje i razvoj

sposobnosti i potencijala

pojedinaca te ojačati službe za

cjeloživotno osobno i

profesionalno usmjeravanje

2. Unaprijediti kvalitetu i

uspostaviti sustav osiguranja

kvalitete

3. Razviti procese i sustav

priznavanja neformalno i

informalno stečenih znanja i

vještina

RANI I PREDŠKOLSKI,

OSNOVNOŠKOLSKI I

SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I

OBRAZOVANJE:

1. Unaprijediti razvojni potencijal

odgojno-obrazovnih ustanova

6. Razviti cjelovit sustav podrške

učenicima

7. Osigurati optimalne uvjete rada

odgojno obrazovnih ustanova

VISOKO OBRAZOVANJE:

1. Unaprijediti studijske programe

6.1. Uspostaviti standardizirane

mehanizme rane identifikacije

razvojnih potreba i mogućih

teškoća djece

6.3. Izgradnja kapaciteta cjelovite

podrške djeci i učenicima

7.1. Uspostaviti optimalnu mrežu


7.4. Unaprjeđivanje rada odgojno-

obrazovnih ustanova u kojima se

ostvaruju posebni programi odgoja

i obrazovanja za učenike s

poteškoćama

1.1. Uskladiti broj i profil

studijskih programa s društvenim i

gospodarskim potrebama

251




dosljednom provedbom postavki

Bolonjske reforme i redefinirati

kompetencije koje se njime stječu

OBRAZOVANJE ODRASLIH:

1. Osigurati preduvjete za

povećanje uključenosti odraslih u

procese cjeloživotnog učenja i

obrazovanja

2. Unaprijediti i proširiti učenje,

obrazovanje, osposobljavanje i

usavršavanje kroz rad

3.Uspostaviti sustav osiguranja

kvalitete u obrazovanju odraslih

Nacionalna

strategija

stvaranja

poticajnog

okruženja za

razvoj civilnog

društva od 2012.

do 2016. godine

5. Osnažiti kapacitete građanskih

inicijativa i organizacija civilnog

društva koje djeluju u lokalnim

zajednicama za aktivno

sudjelovanje u društvenim

procesima

10. Uvesti i sustavno provoditi

građanski odgoj i obrazovanje na

svim razinama obrazovnog sustava

12. Uvođenje odgojno-obrazovnih

sadržaja usmjerenih stjecanju

znanja, stajališta i vrijednosti u

vezi s volontiranjem u obrazovni

sustav

Strategija borbe

protiv

siromaštva i

socijalne

isključenosti

Republike

Hrvatske (2014.

– 2020).

2. Osiguravanje uvjeta za

sprječavanje nastanka novih

kategorija siromašnih kao i

smanjenja broja siromašnih i

socijalno isključenih osoba

1. Povećanje dostupnosti odgoja i

obrazovanja na svim razinama

neovisno o ekonomskom statusu

pojedinca

2. Poticanje inkluzivnog

obrazovanja kroz uključivanje

djece i učenika s teškoćama u

redoviti sustav odgoja i

obrazovanja

252




3. Unaprjeđenje kvalitete


obrazovanja

4. Poticanje cjeloživotnog učenja i

povećanje broja odraslih osoba

uključenih u programe obrazovanja

Strategija

cjeloživotnoga

profesionalnog

usmjeravanja i

razvoja karijere

u Republici

Hrvatskoj 2016.

– 2020.

2. Poticanje cjeloživotnoga

profesionalnog usmjeravanja

(CPU) prema potrebama tržišta

rada i gospodarstva

2.2. Razviti usluge CPU-a prema

potrebama tržišta rada i

gospodarstva

Strategija

pametne

specijalizacije

Republike

Hrvatske (S3)

1. Usmjeravanje kapaciteta u

području znanja i inovacija na

područja od najvećeg potencijala

za Hrvatsku radi pokretanja

konkurentnosti i društveno-

gospodarskog razvoja i

transformacije hrvatskog

gospodarstva kroz učinkovite

aktivnosti istraživanja, razvoja i

inovacija

6. Razvoj pametnih vještina –

unaprjeđenje kvalifikacija

postojeće i nove radne snage za

pametnu specijalizaciju

1.1.2.

Unapređenje

usluga sustava

zdravstvene i

socijalne skrbi

na regionalnoj i

Nacionalna

strategija

razvoja

zdravstva 2012.

– 2020.

2. Ujednačavanje i poboljšanje

kvalitete zdravstvene zaštite

3. Poboljšanje učinkovitosti i

djelotvornosti zdravstvenog

sustava

4. Povećanje dostupnosti

2. Jačanje i bolje korištenje

ljudskih resursa u zdravstvu

5. Poticanje kvalitete u

zdravstvenoj zaštiti

253




lokalnoj razini zdravstvene zaštite

Strategija borbe

protiv

siromaštva i

socijalne

isključenosti

Republike

Hrvatske (2014.

– 2020).


uspješnu borbu protiv siromaštva i

socijalne isključenosti te

smanjenje nejednakosti u društvu






2. Unapređenje dostupnosti,

priuštivosti i kvalitete socijalnih

usluga

1. Zdravstvena zaštita najranjivijih

skupina poboljšanjem dostupnosti

zdravstvene zaštite

1. Unaprjeđenje kvalitete života

starijih osoba i širenje usluga u

zajednici

Strategija

razvoja sustava

socijalne skrbi u

Republike

Hrvatske 2011. –

2016.

1. Pridonijeti osiguranju

minimalnog životnog standarda

najugroženijeg dijela

stanovništva, olakšavanju pristupa

socijalnim pravima, te

primjerenom zadovoljavanju

potreba socijalno osjetljivih

skupina.

1. Povećati djelotvornost sustava

socijalnih pomoći,

2. Provesti decentralizaciju sustava

socijalne skrbi

3. Zaustaviti trendove

institucionalizacije te provesti

deinstitucionalizaciju i

transformaciju domova socijalne

skrbi i drugih pravnih osoba

4. Povećati iskoristivost

pretpristupnih fondova Europske

unije, programa EU-a i strukturnih

fondova

1.1.3. Podrška

afirmaciji

kulturnog

identiteta i

razvoju civilnog

društva

Nacionalna

strategija

stvaranja

poticajnog

okruženja za

razvoj civilnog

društva od 2012.

5. Osnažiti kapacitete građanskih

inicijativa i organizacija civilnog

društva koje djeluju u lokalnim

zajednicama za aktivno

sudjelovanje u društvenim

procesima

4. Osigurati ujednačen razvoj i

7. Poboljšati djelotvornost

savjetovanja s OCD-om u

postupcima donošenja zakona,

drugih propisa i akata

1. Poboljšati djelotvornost

postojećih i ustanoviti nove

institucionalne oblike i modele

254




do 2016. godine zastupljenost organizacija

civilnog društva u svim regijama

Republike Hrvatske.

Unaprijediti sudjelovanje OCD-a

u procesu donošenja odluka na

lokalnim razinama.

potpore razvoju civilnog društva

na nacionalnoj i lokalnim razinama

Strateški plan

Ministarstva

kulture 2015. –

2017.

1. Razvoj kulturnog i umjetničkog

stvaralaštva i proizvodnje te javne

komunikacije

2. Zaštićena i očuvana kulturna

baština

1.1. Potpora umjetničkom

stvaralaštvu, poduzetništvu i

participaciji u kulturi

1.2. Razvoj nezavisne

(izvaninstitucionalne) kulture

2.2. Osiguran optimalan model

zaštite i upravljanja kulturnim

dobrima

1.2. Osigura

nje i

unapređenje

osnovne

lokalne i

regionalne

infrastrukture

1.2.1. Razvoj

javne

infrastrukture od

lokalnog značaja

Strategija

obrazovanja,

znanosti i

tehnologije

(2014.)


4. Izgraditi sustav za

identificiranje, poticanje i razvoj

sposobnosti i potencijala

pojedinaca te ojačati službe za

cjeloživotno osobno i

profesionalno usmjeravanje


OSNOVNOŠKOLSKI I


OBRAZOVANJE:




1. Osigurati preduvjete za

povećanje uključenosti odraslih u

6.3. Izgradnja kapaciteta za

cjelovit sustav podrške djeci i

učenicima

7.2. Ujednačavanje uvjeta rada u

odgojno obrazovnim ustanovama

255




procese cjeloživotnog učenja i

obrazovanja

Strategija

prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2014.

– 2030.

3. Unaprjeđenje regionalne

povezanosti u putničkom prometu

jačanjem teritorijalne kohezije

6. Unaprjeđenje prometnog

sustava u smislu organizacije i

operativnog ustrojstva, a s ciljem

osiguranja učinkovitosti i

održivosti samog sustava

3.1. Unaprjeđenje regionalne

povezanosti na kopnu


povezanosti prema otocima /s

otoka / među otocima

6.4. Unaprjeđenje sigurnosti

prometnog sustava

Strategija

upravljanja

vodama (2009.)

1. Osigurati dovoljno kvalitetne

pitke vode za javnu vodoopskrbu

stanovništva

3. Zaštititi ljude i materijalna

dobra od štetnog djelovanja voda

N/A

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)

1. Uravnotežen i održiv prostorni

razvoj na načelima teritorijalne

kohezije u funkciji poboljšanja

kvalitete života i ublažavanja

depopulacijskih trendova, uz

očuvanje identiteta prostora

1. Održivost prostorne organizacije

3. Prometna povezanost

1.2.2. Razvoj

javne

infrastrukture od

regionalnog

značenja

Strategija

obrazovanja,

znanosti i

tehnologije

(2014.)


OSNOVNOŠKOLSKI I


OBRAZOVANJE:



6.3. Izgradnja kapaciteta za

cjelovit sustav potpore djeci i

učenicima

7.2. Ujednačavanje uvjeta rada u

odgojno obrazovnim ustanovama

Strategija borbe

protiv siromaštva

i socijalne




4. Unaprjeđenje standarda

stanovanja ranjivih skupina

256




isključenosti

Republike

Hrvatske (2014. –

2020.)



Strategija

prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje

2014. – 2030.

4. Unaprjeđenje pristupačnosti u

putničkom prometu unutar i

prema glavnim urbanim

aglomeracijama

5. Unaprjeđenje pristupačnosti u

teretnom prometu






4.1. - 4.6. Unaprjeđenje

pristupačnosti u putničkom

prometu – čvorišta (Zagreb,

Rijeka, Split, Osijek, Dubrovnik,

Zadar)

5.1. - 5.5. Unaprjeđenje

pristupačnosti u teretnom prometu

– Središnja Hrvatska, Sjeverni

Jadran, Istočna Hrvatska, Sjeverna

i Srednja Dalmacija, Južna

Dalmacija

6.4. Unaprjeđenje sigurnosti

prometnog sustava

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)

Opći cilj: Uravnotežen i održiv

prostorni razvoj na načelima

teritorijalne kohezije u funkciji

poboljšanja kvalitete života i

ublažavanja depopulacijskih

trendova, uz očuvanje identiteta

prostora



1.2.3. Održivo

korištenje i

vrednovanje

kulturne i

prirodne baštine

Strateški plan

Ministarstva

kulture 2015. –

2017.

1. Razvoj kulturnog i umjetničkog

stvaralaštva i proizvodnje te javne

komunikacije

Strateški plan Ministarstva kulture

2015. - 2017.

Strategija i

akcijski plan

1. Očuvati sveukupnu biološku,

krajobraznu i geološku raznolikost

N/A

257




zaštite biološke i

krajobrazne

raznolikosti

(2008.)

kao temeljnu vrijednost i

potencijal za daljnji razvitak

Republike Hrvatske

4. Osigurati integralnu zaštitu

prirode kroz suradnju s drugim

sektorima

Strategija

održivog

razvitka

Republike

Hrvatske (2009.)

Učinkovita zaštita biološke i

krajobrazne raznolikosti,

primjenom i unaprjeđivanjem

postojećih i donošenjem novih

zakonskih propisa te razumnim

gospodarenjem i zaštitom

prirodnih vrijednosti, primjenom

naprednih tehnologija,

integriranjem politike zaštite

prirode u razvojne politike

pojedinih sektora, uz praćenje

pritisaka te uz stručni nadzor

14. Poticati razvojne modele koji,

primjereno značajkama prostora,

unaprjeđuju prostor, uz očuvanje

fizičke i ekološke cjelovitosti

resursnih područja.

15. Velike infrastrukturne sustave

razvijati funkcionalnom

integracijom teritorija Republike

Hrvatske.

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)







prostora

2. Očuvanost identiteta prostora

1.2.4. Podrška

primjeni mjera

zaštite okoliša i

energetske

učinkovitosti na

Strategija

prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za






6.3. Unaprjeđenje operativnih

postavki sustava

258




lokalnoj i

regionalnoj

razini

razdoblje 2014.

– 2030.

Dugoročna

strategija za

poticanje

ulaganja u

obnovu

nacionalnog

fonda zgrada

Republike

Hrvatske 2014.-

2050.

Identificirati djelotvorne mjere za

dugoročno poticanje troškovno

učinkovite integralne obnove

fonda zgrada Republike Hrvatske

do 2050. godine koji obuhvaća

sve zgrade stambenog i

nestambenog sektora

N/A

Program

energetske

obnove

obiteljskih kuća

2014.-2020.

1. Utvrditi stanje postojećeg

stambenog fonda Republike

Hrvatske te analizirati potrošnju

energije i energetsku učinkovitost

u postojećem stambenom fondu

Republike Hrvatske;

2. Utvrditi potencijale i

mogućnosti za smanjenje

potrošnje energije u postojećim

obiteljskim kućama;

3. Razraditi korake provedbe i

ocijeniti moguće učinke mjera za

poticanje poboljšanja energetske

učinkovitosti energije u

postojećim obiteljskim kućama

N/A

Program

energetske

obnove




N/A

259




višestambenih

zgrada 2014.-

2020.



Republike Hrvatske;




stambenim zgradama;




učinkovitosti u postojećim

stambenim zgradama

Program

energetske

obnove

komercijalnih

nestambenih

zgrada 2014.-

2020.

Pokretanje sveobuhvatne

energetske obnove komercijalnih

nestambenih zgrada u Republici

Hrvatskoj

N/A

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)


prostorni razvoj na principima





prostora


4. Razvoj energetskog sustava

5. Otpornost na promjene

Strategija

gospodarenja

otpadom (2005.)

1. Izbjegavanje nastajanja otpada

– smanjivanje količina i opasnih

svojstava otpada

2. Povećavanje udjela

N/A

260




kontroliranog skupljanja i

zbrinjavanja otpada

3. Sanacija postojećih odlagališta

Strategija

energetskog

razvoja

Republike

Hrvatske (2009.)

3. Održivost energetskog razvoja N/A

Nacionalni

akcijski plan za

obnovljive

izvore energije

do 2020. godine

Doseći udio energije iz OIE-a u

bruto neposrednoj potrošnji

energije od 20 % do 2020. godine

N/A

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)







prostora




1.3. Podrška

potpomognuti

m područjima i

područjima s

razvojnim

posebnostima

1.3.1. Pružanje

podrške razvoju

potpomognutih

područja

Strategija

razvoja sustava

socijalne skrbi u

Republici

Hrvatskoj 2011.

– 2016.

1. Pridonijeti osiguranju

minimalnog životnog standarda

najugroženijeg dijela

stanovništva, olakšavanju pristupa

socijalnim pravima, te

primjerenom zadovoljavanju

potreba socijalno osjetljivih

skupina.

2. Provesti decentralizaciju sustava

socijalne skrbi

Nacrt prijedloga

strategije





261




prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)





prostora



Nacionalna

strategija

razvoja

zdravstva 2012.

– 2020.

2. Ujednačavanje i poboljšanje

kvalitete zdravstvene zaštite

5. Poticanje kvalitete u


Strategija

prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2014.

– 2030.






Strategija

upravljanja

vodama (2009.)



stanovništva

3.Zaštititi ljude i materijalna


N/A

Strategija

energetskog

razvoja

Republike

Hrvatske (2009.)

1. Sigurnost opskrbe energijom

3. Održivost energetskog razvoja

N/A

Program

energetske

obnove




N/A

262




obiteljskih kuća

2014.-2020.



Republike Hrvatske;




obiteljskim kućama;






Program

energetske

obnove

višestambenih

zgrada 2014.-

2020.






Republike Hrvatske;




stambenim zgradama;





stambenim zgradama

N/A

Program

energetske

obnove




N/A

263




komercijalnih

nestambenih

zgrada 2014.-

2020.

Hrvatskoj

Strategija

održivog

razvitka

Republike

Hrvatske (2009.)

Zaustaviti daljnji pad prirodnog

prirasta stanovništva i nepovoljna

migracijska kretanja

7. Planski usmjeravati ukupne

migracijske tokove koji će

pridonijeti povoljnijim

demografskim kretanjima, osobito

one usmjerene na povratak mlađe,

nedavno iseljene populacije

1.3.2. Pružanje

podrške

održivom

otočnom razvoju

Strategija

upravljanja

vodama (2009.)



stanovništva

3. Zaštititi ljude i materijalna


N/A

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)







prostora





Program

energetske

obnove

obiteljskih kuća

2014.-2020.






Republike Hrvatske; 2. Utvrditi

potencijale i mogućnosti za

smanjenje potrošnje energije u

N/A

264




postojećim obiteljskim kućama; 3.

Razraditi korake provedbe i





Program

energetske

obnove

višestambenih

zgrada 2014.-

2020.






Republike Hrvatske;




stambenim zgradama;





stambenim zgradama

N/A

Program

energetske

obnove

komercijalnih

nestambenih

zgrada 2014.-

2020.




Hrvatskoj

N/A

Strategija 3. Unaprjeđenje regionalne 3.1. Unaprjeđenje regionalne

265




prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2014.

– 2030.





povezanosti prema otocima / s

otoka / među otocima

Nacionalna

strategija

razvoja

zdravstva 2012.

– 2020.

4. Povećanje dostupnosti

zdravstvene zaštite

5.Poticanje kvalitete u


Strategija

razvoja sustava

socijalne skrbi u

Republici

Hrvatskoj 2011.

– 2016.

2. Povećanje dostupnosti i

kvalitete socijalnih usluga uz

regionalnu ravnomjernost

N/A

Strategija

razvoja

poduzetništva u

Republici

Hrvatskoj od

2013. – 2020.

godine

1. Povećanje konkurentnosti

malog gospodarstva u Republici

Hrvatskoj

2. Poboljšan pristup financiranju

3. Promocija poduzetništva

5. Poboljšano poslovno okruženje

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)











266




prostora

1.3.3. Pružanje

podrške razvoju

brdsko-

planinskih

područja

Strategija

održivog

razvitka

Republike

Hrvatske (2009.)

Zaustaviti daljnji pad prirodnog









Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)







prostora




Strategija

razvoja

poduzetništva u

Republici

Hrvatskoj od

2013. – 2020.

godine



Hrvatskoj


Strategija

cjeloživotnoga

profesionalnog

usmjeravanja i

razvoja karijere

u Republici

Hrvatskoj 2016.

– 2020.

2. Poticanje cjeloživotnoga

profesionalnog usmjeravanja

(CPU) prema potrebama tržišta

rada i gospodarstva

2.2. Razviti usluge CPU-a prema

potrebama tržišta rada i

gospodarstva

Strategija 4. Unaprjeđenje pristupačnosti u 4.1. - 4.6. Unaprjeđenje

267




prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2014. –

2030.

putničkom prometu unutar i

prema glavnim urbanim

aglomeracijama

pristupačnosti u putničkom

prometu – čvorišta (Zagreb,

Rijeka, Split, Osijek, Dubrovnik,

Zadar)

Strategija

upravljanja

vodama (2009.)



stanovništva

N/A

Program

energetske

obnove

obiteljskih kuća

2014.-2020.




energije i energetsku učinkovitost u

postojećem stambenom fondu

Republike Hrvatske; 2. Utvrditi

potencijale i mogućnosti za

smanjenje potrošnje energije u

postojećim obiteljskim kućama; 3.

Razraditi korake provedbe i



učinkovitosti energije u postojećim

obiteljskim kućama

N/A

Program

energetske

obnove

višestambenih

zgrada 2014.-

2020.






Republike Hrvatske;

2. Utvrditi potencijale i mogućnosti

N/A

268




za smanjenje potrošnje energije u

postojećim stambenim zgradama;





stambenim zgradama

Program

energetske

obnove

komercijalnih

nestambenih

zgrada 2014.-

2020.




Hrvatskoj

1.3.4.

Unapređenje

kvalitete života i

razvoj urbanih

područja

Strategija

energetskog

razvoja

Republike

Hrvatske (2009.)

1. Sigurnost opskrbe energijom

3. Održivost energetskog razvoja

N/A

Program

energetske

obnove

obiteljskih kuća

2014.-2020.






Republike Hrvatske;



postojećim obiteljskim kućama;



N/A

269





učinkovitosti energije u postojećim

obiteljskim kućama

Program

energetske

obnove

višestambenih

zgrada 2014.-

2020.






Republike Hrvatske;



postojećim stambenim zgradama;





stambenim zgradama

N/A

Program

energetske

obnove

komercijalnih

nestambenih

zgrada 2014.-

2020.




Hrvatskoj

N/A

Dugoročna

strategija za

poticanje

ulaganja u

obnovu

nacionalnog



učinkovite integralne obnove fonda

zgrada Republike Hrvatske do

2050. godine koji obuhvaća sve

zgrade stambenog i nestambenog

N/A

270




fonda zgrada

Republike

Hrvatske 2014.-

2050.

sektora

Strategija

održivog razvitka

Republike

Hrvatske (2009.)

Jačanje prostorno-razvojne

strukture uravnoteženim

policentričnim razvitkom

temeljenim na opremljenosti

kvalitetnom infrastrukturom,

stvaranjem mreže gradova srednje i

male veličine te uvažavanjem

osobitosti prirodne i kulturne

baštine kao važnih čimbenika

nacionalnoga prostornog identiteta.

Poticati razvojne modele koji,

primjereno značajkama prostora,

unaprjeđuju prostor, uz očuvanje

fizičke i ekološke cjelovitosti

resursnih područja.

Nacrt prijedloga

strategija

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2015.)







prostora

1. Održivost prostorne

organizacije,



1.3.5. Stvaranje

poželjnih uvjeta

za život u

pograničnim

područjima

Nacionalni

akcijski plan za

obnovljive izvore

energije do 2020.

godine

Doseći udio energije iz OIE-a u

bruto neposrednoj potrošnji

energije od 20 % do 2020. godine

N/A

Strategija

održivog

razvitka

Republike

Učinkovita zaštita biološke i

krajobrazne raznolikosti

Smanjiti gubitak morske i obalne

biološke raznolikosti i povećati

broj zaštićenih područja.

U planiranju i uređivanju prostora

271




Hrvatske (2009) te planiranju i korištenju prirodnih

dobara osigurati očuvanje

značajnih i karakterističnih

obilježja krajobraza te održavanje

bioloških, geoloških i kulturnih

vrijednosti koje određuju njegovo

značenje i estetski doživljaj

Dugoročna

strategija za

poticanje

ulaganja u

obnovu

nacionalnog

fonda zgrada

Republike

Hrvatske 2014.-

2050.



učinkovite integralne obnove

fonda zgrada Republike Hrvatske

do 2050. godine koji obuhvaća

sve zgrade stambenog i

nestambenog sektora

N/A

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog

razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)







prostora


2. Očuvanje identiteta prostora




Strategija

prometnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2014.






272




– 2030.

Strategija

poticanja

inovacija u

Republici

Hrvatskoj 2014.

– 2020.

1. Poboljšana inovacijska izvedba

u Republici Hrvatskoj

3. Jačanje ljudskih kapaciteta za

istraživanje, tehnološki razvoj i

inovacije

1.1. Poboljšanje učinkovitosti

nacionalnog inovacijskog sustava,

3.2. Rješavanje društvenih izazova

kroz primjenu društveno korisnih

inovacija

Strategija

razvoja

poduzetništva u

Republici

Hrvatskoj od

2013. – 2020.

godine



Hrvatskoj


4. Poboljšanje poduzetničkih

vještina


Strategija

pametne

specijalizacije

Republike

Hrvatske (S3)

1. Usmjeravanje kapaciteta u

području znanja i inovacija na

područja od najvećeg potencijala

za Hrvatsku radi pokretanja

konkurentnosti i društveno-

gospodarskog razvoja i

transformacije hrvatskog

gospodarstva kroz učinkovite


inovacija

2. Prevladavanje rascjepkanosti

inovacijskog lanca vrijednosti i

jaza između znanstveno-

istraživačkog i poslovnog sektora

273

Za potporu ostvarenju cilja 2 - Povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti definirana su tri razvojna prioriteta te devet

mjera. Sadržaj mjera pokazuje da su ključne aktivnosti za ispunjenje ovog cilja usmjerene na jačanje regionalnih i lokalnih gospodarstava. To će

se ostvariti kroz snažniju potporu razvoju poduzetništva, osnaživanje primjene inovacija u poduzetničkom poslovanju i stavljanjem u funkciju

razvoja nedovoljno iskorištenih razvojnih resursa (npr. zaštićenih prirodnih područja i kulturnih dobara). U odnosu na ciljeve i prioritete

nacionalnih strateških dokumenata, najuočljivija je poveznica mjera u okviru ovog cilja s dokumentima vezanima za razvoj poduzetništva. Tako

je, između ostalog, vidljiva jasna usklađenost sa Strategijom razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. (npr. Mjera 2.1.1.

Definiranje i primjena jasnih kriterija za osnivanje i financiranje poduzetničkih zona i Mjera 2.2.1. Jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih

potpornih institucija), Strategijom razvoja klastera Republike Hrvatske 2011. - 2020. (npr. Mjera 2.2.3. Razvoj kolaborativne ekonomije kroz

potporu udruživanju gospodarskih subjekata na regionalnoj i lokalnoj razini) i Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske (npr.

Mjera 2.2.2. Aktiviranje lokalnog razvoja kroz podršku novim gospodarskim subjektima i inovativnim gospodarskim koncepcijama). Usporedba

sadržaja mjera u okviru ovog cilja s vizijom i ciljevima Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (nacrt, 2015.) pokazuje visok

stupanj komplementarnosti i s ovim nacionalnim dokumentom, kao što je, primjerice, vidljivo iz sadržaja mjere 2.1.3. Razvoj lokalnih kapaciteta

za programe održavanja starih gradskih jezgri i objekata kulturne baštine.


Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske Poveznica s nacionalnim razvojnim dokumentima


2. Povećanje

konkurentnosti

regionalnog

gospodarstva i

zaposlenosti

2.1 Unaprjeđenje

gospodarske

infrastrukture na

regionalnoj i

lokalnoj razini

2.1.1. Definiranje i

primjena jasnih

kriterija za

osnivanje i

financiranje

poduzetničkih zona

Strategija razvoja

poduzetništva u

Republici

Hrvatskoj 2013. –

2020.

1. Povećanje konkurentnosti malog

gospodarstva u Republici Hrvatskoj



http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Strategy-HR-Final.pdf





274



Nacrt prijedloga

strategije

prostornog razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)





ublažavanja depopulacijskih trendova,

uz očuvanje identiteta prostora

1. Održivost prostorne organizacije,


2.1.2. Aktiviranje

državne imovine na

lokalnoj i

regionalnoj razini

(veza 1.2.1. i

3.1.4.)

Strategija

upravljanja i

raspolaganja

imovinom u

vlasništvu

Republike

Hrvatske za

razdoblje od 2013.

do 2017. godine

Cilj je dugoročno osigurati učinkovito i

transparentno upravljanje i raspolaganje

imovinom Republike Hrvatske čija je

održivost važna za život i rad postojećih

i budućih naraštaja, te osigurati da

imovina Republike Hrvatske bude u

službi gospodarskog i rasta te zaštite

nacionalnih interesa.

N/A

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)








2.1.3. Razvoj

lokalnih kapaciteta

za programe

održavanja

povijesnih jezgri

naselja i objekata

kulturne baštine

Strateški plan

Ministarstva

kulture 2015. –

2017.

Opći cilj 2. Zaštićena i očuvana kulturna

baština

Posebni cilj 2.1. Razvoj službe

zaštite i očuvanja kulturne baštine

Republike

Posebni cilj 2.2. Osiguran optimalni

model zaštite i upravljanja kulturnim

dobrima

275



(veza 1.2.1, 1.2.3. i

3.3.1.) Nacrt prijedloga

strategije

prostornog razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)








2.2. Stvaranje

poticajnog

poslovnog

okruženja na

regionalnoj i

lokalnoj razini

2.2.1. Jačanje

lokalnih i

regionalnih

poduzetničkih

potpornih

institucija

Strategija razvoja

poduzetništva u

Republici

Hrvatskoj 2013. –

2020.



1. Poboljšanje ekonomske

uspješnosti


2.2.2. Aktiviranje

lokalnog razvoja

kroz potporu novim

gospodarskim

subjektima i

inovativnim

gospodarskim

konceptima

Strategija razvoja

poduzetništva u

Republici

Hrvatskoj 2013. –

2020.




uspješnosti


4. Poboljšanje poduzetničkih vještina

Strategija pametne

specijalizacije

Republike

Hrvatske (S3)

1. Usmjeravanje kapaciteta u području

znanja i inovacija na područja od

najvećeg potencijala za Hrvatsku radi

pokretanja konkurentnosti i društveno-

gospodarskog razvoja i transformacije

hrvatskog gospodarstva kroz učinkovite


inovacija

2. Prevladavanje rascjepkanosti

inovacijskog lanca vrijednosti i jaza

između znanstveno-istraživačkog i

poslovnog sektora

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)


















276



2.2.3. Razvoj

kolaborativne

ekonomije kroz

podršku

udruživanju

gospodarskih

subjekata na

regionalnoj i

lokalnoj razini

Strategija razvoja

klastera u

Republici

Hrvatskoj 2011. –

2020.

1. Jačanje klastera i klasterskih

udruženja

2. Jačanje znanja i vještina za razvoj

klastera

2.1.4. Informiranje i promidžba

politike razvoja klastera

2.2.3. Umrežavanje klastera na

regionalnoj razini

2.5.1. Jačanje znanja i vještina

2.5.2. Informacijske i

komunikacijske aktivnosti klastera

Strategija pametne

specijalizacije

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2016. –

2020.

1. Usmjeravanje kapaciteta u području







inovacija

5. Partnerski rad na rješavanju

društvenih izazova

Strategija razvoja

poduzetništva 2013.

– 2020.




uspješnosti



Strategija razvoja

turizma Republike

Hrvatske do 2020.

godine

4. Povećanje turističke potrošnje 7. Pokretanje novih programa za

poticanje razvoja malih, srednjih i

velikih poduzetničkih poduhvata

(mjera)

10. Stvaranje poduzetničkih klastera

(mjera)

277



2.2.4. Povećanje

atraktivnosti regija

kroz teritorijalno

brendiranje

Strategija razvoja

turizma Republike

Hrvatske do 2020.

godine

3. Investicije 7. Pokretanje novih programa za

poticanje razvoja malih, srednjih i

velikih poduzetničkih poduhvata

(mjera)

10. Stvaranje poduzetničkih klastera

25. Promocija investicija u turizmu

Strategija razvoja

klastera u

Republici

Hrvatskoj 2011. –

2020.

2. Jačanje znanja i vještina za razvoj

klastera

2.1.4. Informiranje i promidžba

politike razvoja klastera

Strategija razvoja

poduzetništva 2013.

– 2020.

Povećanje konkurentnosti malog

gospodarstva u Hrvatskoj


uspješnosti


Strateški plan

Ministarstva

kulture 2015. –

2017.

2. Zaštićena i očuvana kulturna baština 2.2. Osiguran optimalni model

zaštite i upravljanja kulturnim

dobrima

Strategija održivog

razvitka Republike

Hrvatske (2009.)

2. Jačanje prostorno-razvojne strukture

uravnoteženim policentričnim

razvitkom temeljenim na opremljenosti

kvalitetnom infrastrukturom, stvaranjem

mreže gradova srednje i male veličine te

uvažavanjem osobitosti prirodne i

kulturne baštine kao važnih čimbenika

nacionalnoga prostornog identiteta

5. U planiranju i uređivanju prostora

te planiranju i korištenju prirodnih

dobara osigurati očuvanje značajnih i

karakterističnih obilježja krajobraza

te održavanje bioloških, geoloških i

kulturnih vrijednosti koje određuju

njegovo značenje i estetski doživljaj

Nacrt prijedloga

strategije

prostornog razvoja

Republike

Hrvatske (2017.)







4.2. Očuvanost identiteta prostora

278



Strategija pametne

specijalizacije

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2016. –

2020. godine i

Akcijski plan za

provedbu Strategije

pametne

specijalizacije

Republike

Hrvatske za

razdoblje 2016. –

2017.

Usmjeravanje kapaciteta u području







inovacija.

3. Modernizacija i diverzifikacija

hrvatskog gospodarstva kroz

ulaganja poslovnog sektora u

istraživanje, razvoj i inovacije

279



2.3. Jačanje

ljudskih

potencijala i

obrazovanje

povezano s

potrebama

gospodarstva na

regionalnoj i

lokalnoj razini

2.3.1. Podrška

povećanju

osposobljenost

radne snage na

regionalnoj i

lokalnoj razini

Strategija

obrazovanja,

znanosti i

tehnologije (2014.)


1. Izgraditi sustav za identificiranje,

poticanje i razvoj sposobnosti i

potencijala pojedinaca te ojačati službe

za cjeloživotno osobno i profesionalno

usmjeravanje

3. Razviti procese i sustav priznavanja

neformalno i informalno stečenih znanja

i vještina

2. Provesti cjelovitu kurikularnu

reformu

RANI PREDŠKOLSKI,

OSNOVNOŠKOLSKI I


OBRAZOVANJE:

1. Unaprijediti razvojni potencijal





1. Osigurati preduvjete za povećanje

uključenosti odraslih u procese

cjeloživotnog učenja i obrazovanja

3. Uspostaviti sustav osiguranja

kvalitete u obrazovanju odraslih

2.5. Razviti i uvesti cjelovit sustav

vrednovanja, ocjenjivanja i

izvještavanja o razini usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda

učenja)

2.4. Izraditi i uvesti nacionalne

kurikulume

7.1. Uspostaviti optimalnu mrežu


Strategija borbe


socijalne

isključenosti

Republike

Hrvatske 2014. –

2020.

1. Osiguravanje uvjeta za uspješnu

borbu protiv siromaštva i socijalne

isključenosti te smanjenje nejednakosti

u društvu

2. Osiguravanje uvjeta za sprječavanje

nastanka novih kategorija siromašnih

kao i smanjenja broja siromašnih i


1. Povećanje dostupnosti odgoja i


neovisno o ekonomskom statusu

pojedinca

3. Unaprjeđenje kvalitete


obrazovanja

1. Korištenje mjera aktivne politike

zapošljavanja i omogućavanje

280



stručnog osposobljavanja

2.3.2. Poticanje

migracija

stanovništva prema

područjima s

nedostatkom radne

snage

Strategija razvoja

javne uprave za

razdoblje 2015. –

2020.

1. Povećanje učinkovitosti i

djelotvornosti u sustavu javne uprave

7. Unaprijeđen sustav stručnog

usavršavanja u javnoj upravi

Strategija održivog

razvitka Republike

Hrvatske (2009.)

1. Zaustaviti daljnji pad prirodnog



4. Donijeti i provoditi strategiju

stambenog zbrinjavanja na

nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj

razini, osobito za mlade koji tek

dolaze na tržište rada i osnivaju

obitelji







281

Ciljem 3 - Sustavno upravljanje regionalnim razvojem djelovat će se na osnaživanje kapaciteta, sposobnosti i suradnje za dugoročni održivi

regionalni razvoj. Cilj podupiru tri razvojna prioriteta unutar kojih je ukupno osam mjera. U okviru mjera su najzastupljenije aktivnosti, programi

i projekti usmjereni na poboljšanje učinkovitosti javnih politika i osnaživanje mehanizama za kvalitetno upravljanje razvojem (npr.

međusektorska suradnja, koordinacija, participativni pristup u upravljanju razvojem i dr.). Stoga se mjerama u okviru ovog cilja u najvećoj mjeri

pridonosi realizaciji ciljeva nacionalne Strategije razvoja javne uprave 2015. - 2020. (npr. Mjera 3.1.1. Unapređenje ciklusa upravljanja

javnim politikama na svim razinama upravljanja, Mjera 3.2.2. Poboljšanje vertikalne i horizontalne koordinacije dionika u regionalnom

razvojnom upravljanju i ostale).





3. Sustavno

upravljanje

regionalnim

razvojem

3.1.

Učinkovito

upravljanje (u

skladu s

načelom

supsidija-

rnosti)

3.1.1.

Unapređenje

ciklusa

upravljanja

javnim

politikama na

svim razinama

upravljanja

Strategija razvoja

javne uprave za

razdoblje od 2015.

do 2020.

Cilj 1. Unaprijeđeni procesi u javnoj

upravi

Cilj 3. Povećana dostupnost informacija

javne uprave

Mjera 1.1. Unaprijediti

proces stvaranja javnih

politika i strateškog

planiranja u javnoj upravi


pristup informacijama

javne uprave

3.1.2.

Unapređenje

upravljanja

regionalnim

razvojnim

projektima

Nema usklađenosti Strategije s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima

3.1.3.

Unapređenje

kvalitete javnih

usluga kroz

suradnju u

procesima

Strategija razvoja

javne uprave za

razdoblje od 2015.

do 2020.

Cilj 17. Racionalizirani sustav lokalne i


Mjera 17.1. Definirati

model funkcionalne i

fiskalne decentralizacije

282




funkcionalne i

fiskalne

decentralizacije

3.1.4. Povećanje

učinkovitosti

upravljanja

imovinom na

svim razinama

javnog

upravljanja

(veza mjera

1.2.1. i 2.1.2.)

Strategija

upravljanja i

raspolaganja

imovinom u

vlasništvu republike

hrvatske za

razdoblje od 2013.

do 2017. godine

Cilj je dugoročno osigurati učinkovito i

transparentno upravljanje i raspolaganje

imovinom Republike Hrvatske čija je

održivost bitna za život i rad postojećih i

budućih naraštaja te osigurati da imovina

Republike Hrvatske bude u službi

gospodarskog i rasta te zaštite nacionalnih

interesa.

N/A

3.2.

Djelotvorna

međusektorska

suradnja (u

skladu s

načelom

participacije i

integrativnog

pristupa)

3.2.1.

Međuresorno

usklađivanje

provedbe javnih

politika na

nacionalnoj i

regionalnoj

razini

Strategija razvoja

javne uprave za

razdoblje od 2015.

do 2020.

Cilj 2. Olakšana komunikacija korisnika

upravnih usluga s javnopravnim tijelima

Cilj 16. Poboljšana koordinacija djelovanja

javne uprave

Mjera 2.1. Uspostaviti

jedinstvena upravna mjesta


sustav elektroničkih usluga


sustav elektroničkih usluga


horizontalnu koordinaciju

središnjih tijela državne

uprave

3.2.2.

Poboljšanje

vertikalne i

horizontalne

koordinacije

dionika u

regionalnom

razvojnom

Strategija razvoja

javne uprave za

razdoblje od 2015.

do 2020

Cilj 16. Poboljšana koordinacija djelovanja

javne uprave


horizontalnu koordinaciju


uprave


međusobnu suradnju


uprave, ureda državne

283




upravljanju uprave u županijama i

jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

3.3. Jačanje

financijskih i

administrativni

h sposobnosti

za razvoj na

lokalnoj i

regionalnoj

razini

3.3.1. Jačanje

dionika u

regionalnom

razvojnom

upravljanju i

provedbi

razvojnih

projekata

Strategija razvoja

javne uprave za

razdoblje od 2015.

do 2020

Cilj 7. Unaprijeđen sustav stručnog

usavršavanja u javnoj upravi

Mjera 7.1. Jačati

kompetencije svih

zaposlenih u javnoj upravi

Mjera 7.2. Jačati kapacitete

za dobro upravljanje

Mjera 7.3. Razvoj i

implementacija novih te

kontinuirano

unaprjeđivanje postojećih

metodologija i

mehanizama u sustavu

usavršavanja u javnoj

upravi

3.3.2.

Unapređenje

sustava i

povećanje

učinkovitosti

upravljanja

državnim

potporama na

svim razinama

upravljanja

Nema usklađenosti Strategije s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima


284

PRILOG 6. Reference

Citirani radovi i studije

Bajo, A.; Primorac, M.; Sopek P, Vuco M. (2015): Neto fiskalni položaj županija od 2011. do

2013., Newsletter Instituta za financije br. 94, Zagreb

Charron, Nicholas, Lapuente, Victor i Lewis Dijkstra, 2012. "Regional Governance Matters",

WP 01/2012.

Economist Intelligence Unit (u suradnji sa Siemensom), Metodologija mjerenja indeksa

zelenog grada (Green City Index)

Ekonomski institut, Zagreb (2016), Smjernice za reformu fiskalnih odnosa u Republici

Hrvatskoj, Ekonomski institut, Zagreb.

Ekonomski institut, Zagreb, (2015) Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici

Hrvatskoj, Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb.

Ekonomski institut, Zagreb, Croatian Economic Outlook Quarterly, br. 67., ožujak 2016.

Ernst and Young, (2014.): Creating growth Measuring cultural and creative markets in the

EU, Studio EY France.

European Agenda for Culture, How can cultural and creative industries contribute to

economic transformation through smart specialisation? POLICY HANDBOOK on: How to

strategically use the EU support programmes, including Structural Funds, to foster the

potential of culture for local, regional and national development and the spill-over effects on

the wider economy?, 2012. Dostupan na poveznici: http://ec.europa.eu/culture/policy/cultural-

creative-industries/index_en.htm

Filipić, Petar (2016.a), Economic Effects of the Capital City, ERSA 2016. Rad pripremljen za

konferenciju dostupan na poveznici: https://www.researchgate.net/publication/298722939

Filipić, Petar (2016.b), The estimate of regional balances of payments in Croatia, Finacial

Theory and Practice, Vol.40/1, p. 85-128, dostupan na poveznici:

http://www.fintp.hr/en/archive/the-estimate-of-regional-balances-of-payments-in-croatia_835/

Murray, Robin, Caulier-Grice, Julie i Geoff Mulgan, The Open Book of Social Innovation,

London: The Young Foundation i NESTA, 2010. dostupan na poveznici:

http://youngfoundation.org/wp-content/uploads/2012/10/The-Open-Book-of-Social-

Innovationg.pdf

Stanford Graduate School of Business, Defining social innovation, dostupan na poveznici:

https://www.gsb.stanford.edu/faculty-research/centers-initiatives/csi/defining-social-

innovation, (pristupljeno 27. lipnja 2016.)

The Department for Culture, Media & Sport - DCMS, Creative Industries Mapping, 1998.

285

Vehovec, Maja (ur.), O zdravstvu iz ekonomske perspektive, EIZ, 2014.

Strateški dokumenti i izvještaji

Ministarstvo uprave Republike Hrvatske, Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od

2015. do 2020. godine, NN 70/15.

Republika Hrvatska, Nacionalni program razvoja otoka, usvojio Sabor Republike Hrvatske,

1997.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje,

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Zavod za prostorno planiranje, Izmjena i

dopuna Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, 2013.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj, Nacrt prijedloga Strategije prostornog razvoja Republike

Hrvatske, travanj 2017.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje,

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1999.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Zavod za prostorno planiranje, Izmjene i

dopune Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, 2013.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, 2015.

MRRFEU i EIZ, Izvještaj o provedbi 1. kruga SWOT radionica s predstavnicima lokalne i

regionalne razine, radni materijal projekta MRRFEU, radni materija projekta, 2016.

MRRFEU i EIZ, Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja Republike

Hrvatske, studija, 2015.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (UDUVRH), Nacionalna Strategija stvaranja

poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. - 2016., dostupna na poveznici:

https://udruge.gov.hr/nacionalna-strategija-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-

civilnoga-drustva-2012-2016/274

Izvješće Europske komisije za Hrvatsku 2016. godine

https://udruge.gov.hr/nacionalna-strategija-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-civilnoga-drustva-2012-2016/274

https://udruge.gov.hr/nacionalna-strategija-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-civilnoga-drustva-2012-2016/274

286

PRILOG 7. Sažetak Izvještaja prethodnog vrednovanja Strategije regionalnog razvoja

Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine

Sažetak prethodnog vrednovanja

Uvod

U svrhu realizacije prethodnog vrednovanja Strategije, Ministarstvo regionalnoga razvoja i

fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: MRRFEU) angažiralo je Institut za razvoj i

međunarodne odnose iz Zagreba.

U Početnom izvješću koje je isporučeno 18. svibnja 2016. detaljno je obrazložen metodološki

pristup i vremenski plan realizacije prethodnog vrednovanja. Proces je pratio pojedine faze

izrade Strategije te su uslijedile isporuke rezultata prethodnog vrednovanja: Prvog faznog

izvješća (Ocjena izrađene SWOT analize uz komentar na izrađenu Analitičku podlogu) 31.

svibnja 2016.; Drugog faznog izvješća (Ocjena definiranih strateških ciljeva, prioriteta i

mjera) 20. lipnja 2016. te Trećeg faznog izvješća (Ocjena identificiranih provedbenih

mehanizama i izrađenog financijskog okvira) 10. srpnja 2016.

Prethodno vrednovanje imalo je dva specifična cilja:

- Poboljšati konačnu kvalitetu Strategije kroz ocjenu njene relevantnosti, djelotvornosti,

učinkovitosti, usklađenosti, dosljednosti, komplementarnosti i održivosti;

- Omogućiti da rezultati vrednovanja posluže kao osnova za kontinuirano unapređivanje

politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, kroz stvaranje osnove za: djelotvorno

upravljanje, podizanje razine znanja i vještina uključenih dionika iz područja prethodnog

vrednovanja te za osnaživanje odgovornosti ključnih dionika za korištenje javnih sredstava i

ostvarivanje održivih rezultata Strategije.

Zbog izrazito ograničenog vremena koje je Programskom timu bilo na raspolaganju za izradu

Strategije, proces vrednovanja odvijao se vrlo fleksibilno. Primjerice, podrazumijevao je često

vraćanje na evaluacijska pitanja iz prethodne faze vrednovanja Strategije, ovisno o fazi

gotovosti inputa koji je zaprimljen od Programskog tima.

Valja posebno istaknuti da zadatak prethodnog vrednovanja niti u jednom trenutku nije bio

shvaćen kao „ocjenjivanje“, već kao timski rad s Programskim timom, kontinuirana „razvojna

rasprava“, svrhovita i vrlo bliska suradnja s jednim ciljem – kako zajednički doći do što

usklađenijeg, u što većoj mjeri dobro argumentiranog i što lakše provedivog dokumenta.

Ocjena SWOT analize, uz osvrt na izrađenu analitičku podlogu

Evaluatori su dobili na uvid spomenutu Analitičku podlogu za izradu Strategije regionalnog

razvoja Republike Hrvatske s detaljnim statističkim podacima te su predložili da se temeljem

tog fakticiteta načini vrlo sažeta analiza stanja, koja sadrži: opis i komentar promjena te

poglavito ocjene stanja kao i osvrt na novije razvojne teme značajne za lokalni, regionalni i

urbani razvoj zemlje.

S obzirom na velik opseg zaprimljenog SWOT izvještaja, a slijedom primjene evaluacijskih

kriterija relevantnosti i usklađenosti te dodatnih kriterija (korisnost, jasnoća), evaluatori su

predložili radikalno kraćenje svih sastavnica SWOT analize, objedinjavanje navoda i sl. Pri

tome su pazili da sažimanje izuzetno ekstenzivne analize ne ugrozi postizanje usklađenosti te

isticanje svih ključnih slabosti, snaga, prilika i prijetnji.

287

Detaljno razrađena i ekstenzivna SWOT analiza bila je posljedica dobrog participativnog

pristupa Programskog tima, tj. brojnih vrlo sadržajnih rasprava sa svim ključnim dionicima na

lokalnoj i regionalnoj razini. Bilo je razvidno da su prepoznate ključne slabosti i snage kao i

vanjske prilike i prijetnje. Iako su izdvojene slabosti u svim segmentima razvoja daleko

nadmašile snage u SWOT analizi, ipak su identificirane ključne snage, a prepoznate su i sve

značajnije prilike. Time je vidljivo da je Programski tim, uz intenzivnu i predanu suradnju i

vrlo konstruktivan doprinos dionika na svim razinama, prepoznao najznačajnije potencijale za

budući regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Evaluatori su posebnu pažnju posvetili detektiranju mogućih nadopuna SWOT analize

dodatnim ključnim elementima. U tu svrhu, vrednovanje je bilo usmjereno i na provjeru

odražava li SWOT analiza u dovoljnoj mjeri novije razvojne teme. Primjerice, jačanje osnove

za razvoj kružnog gospodarstva, podrška pametnoj specijalizaciji, podizanje svijesti i podrška

jačanju socijalnih inovacija i socijalnog poduzetništva, osnaživanje novih oblika održive

regionalne i urbane vladavine (razvojno upravljanje), jačanje kulturnih i kreativnih industrija,

razvoj zelenog gospodarstva/poduzetništva, zelenog prometa/mobilnosti, zelenih, zdravih i

pametnih gradova, razvoj plave i sive ekonomije i niz drugih. Slijedom značaja navođenja

razvojnih potencijala u Strategiji, evaluatori su predložili da se navedenim novijim razvojnim

temama/konceptima posveti kratka zasebna analiza. Programski tim je prihvatio sugestije

evaluatora te je naredna verzija SWOT analize u daljnjem nacrtu Strategije poboljšana i

značajno sažeta.

Ocjena definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera

Evaluacija je potvrdila da su sve planirane intervencije u okviru tri utvrđena strateška cilja

vidljivo komplementarne s odmah uočljivim i vrlo naglašenim efektom međusobnog

osnaživanja prioriteta i mjera u okviru istog cilja kao i između mjera različitih ciljeva. Ciljevi

su jasno razgraničeni, jednostavni su, mjerljivi, realni i komplementarni. Ciljevi tvore

sinergiju u pogledu namjeravanih ishoda, onoga što se regionalnim razvojem želi postići.

Evaluatori su imali niz sugestija glede unutrašnje usklađenosti Strategije o kojoj su vodili

računa do samog kraja provedenog procesa vrednovanja. Mišljenja su da je matrica ciljeva,

prioriteta i mjera dobro strukturirana, s dobrom hijerarhijom i međusobnom povezanosti.

Međutim, ocijenili su da je vertikalna unutrašnja usklađenost prioriteta i mjera u većoj mjeri

vrlo uočljiva u odnosu na uzorno odrađenu SWOT analizu, a tek u manjoj mjeri u odnosu na

analizu stanja.

Nepotpuna usklađenost raspravljena je s Programskim timom i oba su se tima složila oko

prijedloga da dorađena SWOT analiza bude inkorporirana direktno u analizu stanja i to na

način da je svaki dio SWOT analize koji se odnosi na pojedini sektor/područje, umetnut u

analizu stanja, tj. slijedi iza nalaza za to područje.

Prilikom vrednovanja unutrašnje usklađenosti Strategije evaluatori su posebnu pozornost

posvetili poglavlju 2.6. „Novi koncepti za lokalni i regionalni razvoj Republike Hrvatske“,

koje je bilo na raspolaganju evaluatorima kada su zaprimili sažetu analizu stanja. Uvođenje

ovog poglavlja bila je konstruktivna reakcija Programskog tima na sugestiju evaluatora iz

prethodne faze evaluacije - da se u Strategiji sagleda značaj i razvojni potencijal novijih

razvojnih tema i koncepata u Hrvatskoj. Evaluatori su ovo poglavlje ocijenili bitnim

doprinosom te iskorakom u odnosu na većinu klasičnih, dosadašnjih strateških dokumenata u

Republici Hrvatskoj.

288

Evaluatori su i u fazi definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera Strategije obratili

pozornost na jasnoću iskaza, sveobuhvatnost, obujam i sadržajnu ujednačenost mjera kako bi

njihovi opisi bili u što većoj mjeri ujednačeni. Programski tim prihvatio je sugestije

evaluatora te su mjere u svim segmentima sadržajno dorađene. Unutrašnja usklađenost u

odnosu na SWOT analizu i analizu stanja, kojoj su evalutori posvetili posebnu pozornost s

obzirom da u početku nije bila posve postignuta, u osnovi je zadovoljavajuća nakon dodatne

redakcije od strane Programskog tima.

Ocjena identificiranih provedbenih mehanizama i izrađenog financijskog okvira

Evaluatorski tim pratio je izradu Nacrta prijedloga akcijskog plana za provedbu Strategije u

prve tri godine. Konačna ocjena Akcijskog plana obuhvaćena je Završnim izvješćem o

postupku vrednovanja.

Prema mišljenju evaluatora, predloženim mjerama postići će se očekivana razina ostvarivanja

ciljeva i utjecaj na društveno-gospodarsku situaciju, na situaciju u okolišu/prostoru te na

razvojno upravljanje na razini statističkih regija.

Evaluatori su zaključili da su provedbena poglavlja kvalitetno odrađena, s jasno

obrazloženom podjelom nadležnosti. Programskom timu upućeno je nekoliko minornih

sugestija u svrhu postizanja bolje jasnoće i preglednosti ovog dijela Strategije.

Konačno, u ovoj fazi izrade Strategije evaluatori su ocijenili kvalitetu sastava i rada

partnerstva i procesa konzultacija. Vrednovanje je poglavito bilo usmjereno na ocjenu

jesu li u proces konzultacija na adekvatan način uključeni svi relevantni dionici sa

nacionalne i regionalne razine.

Evaluatori su sudjelovali na svim radionicama, konzultacijama i sastancima

konzultacijskog procesa, a koje su organizirane nakon njihova uključivanja u proces

prethodnog vrednovanja. Temeljem svih prikupljenih materijala te vlastitog iskustva

praćenja i sudjelovanja u konzultacijskom procesu, kvaliteta sastava i rada partnerstva,

kao i kvaliteta cjelokupnog konzultacijskog procesa ocijenjena je odličnim.

Raznovrsnost i broj uključenih dionika vidljiv je iz Priloga 3. Strategije.

Vrednovanje je potvrdilo da cjelokupan proces izrade Strategije može poslužiti kao

primjer najbolje prakse kada je riječ o primjeni participativnog pristupa. Ovakav

pristup evaluatori smatraju ključnom pretpostavkom za uspješnu primjenu

multisektorskog, integriranog pristupa u provedbi Strategije, s vidljivim održivim

učincima za razvoj svih područja Republike Hrvatske.

Zaključak

U cjelini, evaluatori vrlo pozitivnim ocjenjuju metodologiju vođenja čitavog projekta od

strane Programskog tima u svim fazama izrade Strategije.

Uz naglašeno participativan pristup, Programski je tim koristio i niz inovativnih rješenja kako

bi se od strane ključnih aktera na svim razinama pribavile nužne informacije, ocjene stanja,

ideje i kvalitetni prijedlozi. Izradu nekoliko novih, sadržajno nestandardnih poglavlja za jedan

strateški dokument, evaluatori smatraju dodanom vrijednosti Strategije.

Suradnja evaluatorskog i Programskog tima bila je kontinuirana, interaktivna i vrlo bliska te

je uključivala niz izrazito svrhovitih sadržajnih i metodoloških rasprava što je izuzetno

olakšalo postizanje ciljeva vrednovanja. Detaljni komentari, zaključci i preporuke evaluatora

289

navedeni su u tri Fazna izvješća prethodnog vrednovanja koja su pratila ključne faze izrade

Strategije, a Završno će izvješće dati ocjenu spomenutih dijelova koji u trenutku pisanja ovog

priloga nisu bili izrađeni.

Temeljem provedenog postupka prethodnog vrednovanja evaluatori ocjenjuju da Strategija

odgovara svrsi i ciljevima koji se njome žele postići, da je izrađena u skladu s metodama i

standardima strateškog planiranja te da predstavlja dobar instrument/alat za provedbu politike

regionalnoga razvoja u Republici Hrvatskoj.

290

PRILOG 8. Utjecaj mjera Strategije na okoliš, stanovništvo i zdravlje, ekološku mrežu, otpad i akcidente

OKOLIŠ STANOVNIŠTVO I

ZDRAVLJE

EKOLOŠKA MREŽA OTPAD AKCIDENTI

SC1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVOTA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA

Prioritet 1.1. Podizanje razine znanja i sposobnosti za poboljšanje kvalitete života

1.1.1. Unapređenje

regionalnih i

lokalnih

razvojnih

kapaciteta u

odgoju,

obrazovanju i

sportu

0 Očekuje se pozitivan

utjecaj u vidu poboljšanja

i olakšanja uvjeta

školovanja i kvalitete

života te smanjenja

razlika između regija

unutar Republike

Hrvatske u razvijenosti i

dostupnosti odgojno-

obrazovnih i sportskih

ustanova ranjivim

skupinama stanovništva.

Moguć je razvoj

određenih djelatnosti na

nekom prostoru u skladu

sa specifičnim

kvalifikacijama

stanovništva na tom

području.

0 0 0

1.1.2. Unapređenje

usluga sustava

zdravstvene i

socijalne skrbi

na regionalnoj

i lokalnoj

razini


utjecaj na poboljšanje

dostupnosti zdravstvenih

usluga svim stanovnicima

Republici Hrvatskoj ali i

posjetiteljima tijekom

turističke sezone, a

0 0 0

291


ZDRAVLJE



općenito će se to odraziti

na povećanje kvalitete

života.

1.1.3. Podrška

afirmaciji

kulturnog

identiteta i

razvoju

civilnog

društva

Provedbom aktivnosti

unutar ove mjere pozitivni

utjecaji prvenstveno se

odnose na kulturnu

baštinu. Definiranje

kulturnog identiteta regija

može pozitivno utjecati na

nematerijalna kulturna

dobra poput tradicionalnih

vještina ili običaja

podržavajući njihov

razvoj i očuvanje.

Promicanje programa i

aktivnosti u kulturi te

kvalitetno korištenje i

razvoj sadržaja vezanih uz

kulturna dobra pridonijet

će, ne samo zaštiti i

očuvanju kulturne baštine

nego i njezinu održivom

korištenju. Višestruka

korist može se postići

revitalizacijom zapuštenih

graditeljskih elemenata

kulturne baštine u

suradnji s nosiocima

nematerijalne baštine,

turističkim djelatnostima

Očekuje se pozitivan

utjecaj na stanovništvo

kroz povećanje

pristupačnosti raznih

društveno-kulturnih

sadržaja, a posebno se to

odnosi na povećanje

dostupnih sadržaja

informatizacijom

(digitalizacija, e-podrška

različitih oblika). Moguće

je očekivati i smanjenje

broja nezaposlenih kroz

zapošljavanje pružatelja

navedenih usluga.

292


ZDRAVLJE



ili poduzetnicima u

kulturi.

Promicanje programa i

aktivnosti za ublažavanje

i prilagodbu klimatskim

promjenama na lokalnoj i

regionalnoj razini

pozitivno će pridonijeti u

vidu preventivnog

djelovanja s ciljem

smanjenja ljudskih,

gospodarskih,

ekonomskih, kulturnih i

inih šteta koje mogu

nastati kao posljedica

klimatskih promjena.

Prioritet 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture

1.2.1. Razvoj javne

infrastrukture

od lokalnog

značaja

Pozitivan utjecaj moguć

je u obliku stavljanja u

funkciju neaktivnih

nekretnina, a koje imaju

kulturološku vrijednost,

ili na neizravan način

kada se razvojem

infrastrukture

omogućavaju povoljniji

uvjeti za život u ruralnim,

kulturološki vrijednim

područjima. Na taj je

način moguće

sprječavanje odljeva



kroz poboljšanje kvalitete

i olakšanje uvjeta

školovanja, a time i

kvalitete života

stanovništva. Očekuje se

smanjenje razlika između

regija unutar Republike

Hrvatske u razvijenosti i

dostupnosti odgojno-

obrazovnih i sportskih

ustanova. Očekuje se

također povećanje

Negativan utjecaj na

ekološku mrežu najviše se

očituje ako se izgradnja

ovih građevina ne planira

u skladu s ograničenjima

područja ekološke mreže,

odnosno ako postoji

opasnost ugrožavanja

ciljnih vrsta i staništa. U

odnosu na aktivnosti

unutar ove mjere,

značajan utjecaj se

prvenstveno može

očekivati izgradnjom

293


ZDRAVLJE



stanovništva i zadržavanje

tradicionalnog načina

života.

Gledano u cjelini razvoj

sustava javne

infrastrukture

(vodoopskrbe i odvodnje)

djelovat će pozitivno u

vidu poboljšanja

kemijskog i količinskog

stanja grupiranih tijela

podzemne vode,

poboljšanja ekološkog i

kemijskog stanja

površinskih vodnih tijela

(smanjenje gubitaka vode

u vodoopskrbnom sustavu

i opterećenja recipijenata

otpadnih voda) što će se

odraziti i na sve ostale

sastavnice okoliša.

Učinkovitije korištenje

prometne infrastrukture

umanjuje emisije

onečišćujućih tvari koje

nastaju kao posljedica

sagorijevanja fosilnih

goriva u motorima s

unutrašnjim izgaranje.

Željeznički promet pri

tome je prepoznat kao

kvalitete života u manje

razvijenim područjima

Republike Hrvatske

(ruralna područja, otoci),

a time se povećava

mogućnost smanjenja

iseljavanja stanovništva.

Provedba predviđenih

aktivnosti imat će

pozitivan utjecaj na

stanovništvo uslijed

povećanja broja

stanovnika koji su

priključeni na sustav

vodoopskrbe, sustav

odvodnje i obrade

otpadnih voda te onih

kojima je dostupna

prometna i ostala

infrastruktura. U skladu s

tim očekuje se povećanje

kvalitete života svih

obuhvaćenih stanovnika.

Moguće je da će provedba

aktivnosti omogućiti

razvoj ili revitalizaciju

ruralnih, nerazvijenih i

depopulacijskih područja

unutar Republike

Hrvatske.

građevina za obranu od

poplava i navodnjavanje

(iskorištavanje vodnih

resursa). Glavnom

ocjenom prihvatljivosti za

ekološku mrežu

Višegodišnjeg programa

gradnje regulacijskih i

zaštitnih vodnih

građevina i građevina za

melioracije za razdoblje

2013. - 2017. prepoznato

je da se najveći pritisak

može očekivati na

područja ekološke mreže

na području Posavine,

Drave i Podunavlja te

delte Neretve (prepoznato

je 7 „žarišnih“ područja)

zbog relativno velikog

broja projekata te

osjetljivosti tih područja

na promjene hidroloških

uvjeta. Prilikom

planiranja sustava za

obranu od poplava,

posebno u dijelovima

izvan izgrađenih dijelova

građevinskih područja,

potrebno je maksimalno

primijeniti principe

294


ZDRAVLJE



grana prometa koja uz

brodski (riječni ili morski)

proizvodi najmanje

onečišćujućih tvari u

odnosu na prevezeni teret.


unutar ove mjere mogući

su negativni utjecaji na

gotovo sve sastavnice

okoliša kada se radi o:

• izgradnji novih

građevina- kampusa,

sportskih objekata kada se

radi o velikim

građevinama

neprimjerene arhitekture

(krajobraz),

• izgradnji novih

prometnica,

• izgradnji sustava

vodoopskrbe i odvodnje,

kada se ne poštuje načelo

objedinjavanja

infrastrukturnih koridora

• sustavima zaštite od

poplava i navodnjavanja,

u vidu dugoročne

postupne promjene

krajobraza zbog

smanjenja krajobrazne

raznolikosti, promjene

ekološki prihvatljivih

sustava zaštite od poplava

na način da se rijekama da

prostora za prirodno

plavljenje, očuva

povezanost sustava

vodotoka, uzme u obzir i

krajobrazna vrijednost

vodnih tijela, očekivano

kretanje velikih voda,

sigurnost metoda zaštite

od poplava i dr. Potrebno

je razmotriti i druge

mogućnosti primjene

alternativnih metoda

obrane od poplava, kao

što su promjene u načinu

korištenju površina,

korištenje prirodnih

retencija za zadržavanje

dijela vodnog vala te

obnova poplavnih

područja rijeka.

Primjenom tih načela

moguće je osigurati

učinkovitu zaštitu od

poplava, na način

prihvatljiv za okoliš, a

time i područja ekološke

mreže.

Rizik koji se može javiti

295


ZDRAVLJE



hidromorfoloških značajki

vodotoka (uslijed

izgradnje hidrotehničkih

građevina, zahvaćanjem

vodnih resursa), a time i

utjecaja na bioraznolikost

vodenih ekosustava

• izgradnjom UPOV-a na

neprimjerenim lokacijama

i neodgovarajućom

razinom pročišćavanja

(kvaliteta zraka,

bioraznolikost i dr.).

Rizik za okoliš posebno

postoji ako se planiranje

ovih građevina i sustava

ograniči na

administrativne granice

(posebno na granice JLS-

a), umjesto da se

sagledavaju realne

potrebe (širega)

gravitacijskog područja

(za građevine društvene

namjene) i izvan

administrativnog

obuhvata, odnosno,

umjesto da se rješavanje

vodoopskrbe, odvodnje,

navodnjavanja, obrane od

poplava i prometnog

odnosi se na rješavanje

ovih problema na razini

administrativnih granica,

umjesto cjelovitim

sagledavanjem

problematike i

rješavanjem problema na

regionalnoj razini.

296


ZDRAVLJE



povezivanja sagledava

cjelovito, planira

racionalno i uzimaju u

obzir realne potrebe.

Intenzitet utjecaja najviše

ovisi o lociranju

građevina te načinu

njihove gradnje.

Pravilnim planiranjem tih

građevina u prostoru,

uzimajući u obzir i

okolišni aspekt, razvoj se

može usmjeravati na

održivi način. Tome

pridonose postupci

strateške procjene ako se

dovoljno rano uključe u

proces planiranja

1.2.2. Razvoj javne

infrastrukture

od regionalnog

značaja

Isto kao i 1.2.1.

Dodatno, ovom se

mjerom predviđaju i

ulaganja u riječnu

infrastrukturu, što

potencijalno može imati

značajan negativan

utjecaj, posebno na

bioraznolikost vodenih

ekosustava, krajobraz i

promjene

hidromorfoloških značajki

vodnih tijela.

Isto kao 1.2.1. Isto kao i 1.2.1.

Dodatno, ovom mjerom

predviđaju se i ulaganja u

riječnu infrastrukturu, što

potencijalno može imati

značajan negativan utjecaj

na područja ekološke

mreže gdje su vodena

staništa i vrste vezane za

vodu bitne za očuvanje

(ciljne vrste i staništa).

0 0

297


ZDRAVLJE



1.2.3. Održivo

korištenje i

vrednovanje

kulturne i

prirodne

baštine


unutar ove mjere pozitivni

utjecaji prvenstveno se

odnose na kulturnu

baštinu i kulturni

krajobraz. Mjera je u

potpunosti usmjerena na

djelatnosti koje

potpomažu očuvanje,

zaštitu i održivo

iskorištavanje kulturne

baštine i time ima

naglašeno pozitivan

utjecaj.

Kod sanacije

eksploatacijskih polja

utjecaj na krajobraz može

biti negativan ako se

neprikladno odabere

namjena tog prostora i

ako se moguća izgradnja

obavlja izvan konteksta

lokacije i okolnog

krajobraza. Površinski

kopovi većinom su

smješteni izvan naselja, u

prirodnom okruženju.

Namjena, kao npr.

poslovna, može

pridonijeti degradaciji

krajobraza.

0 0 0 0

298


ZDRAVLJE



1.2.4. Podrška

primjeni mjera

zaštite okoliša

i energetske

učinkovitosti

na lokalnoj i

regionalnoj

razini


unutar ove mjere očekuju

se uglavnom pozitivni

utjecaji na sastavnice

okoliša.

Aktivnosti vezane za veće

iskorištavanje OIE-a

podrazumijeva i mjere za

veće / učinkovitije

korištenje šumske

biomase (trenutačno

najvažnijeg OIE-a), što se

može pozitivno odraziti

na šumarsku djelatnost u

vidu bolje iskoristivosti

potencijala šuma u

nerazvijenim područjima.

Pozitivni utjecaji očituju

se i u smanjenju upotrebe

konvencionalnih izvora

energije čime se može

pridonijeti smanjenim

količinama stakleničkih

plinova u atmosferi koji

uzrokuju klimatske

promjene.

Međutim, kod realizacije

projekata vezanih za OIE-

e mogu se očekivati i

rizici posebno ako je riječ



stanja nekih sastavnica

okoliša koje imaju utjecaj

na javno zdravlje (npr.

uspostavom cjelovitog

sustava gospodarenja

otpadom i većim

korištenjem OIE-a utječe

se na povećanje kvalitete

života obuhvaćenog

stanovništva).

Pozitivni utjecaji mogu se

očekivati aktivnostima

vezanim za unaprjeđenje

sustava upravljanja

zaštićenim prirodnim

područjima i NATURA

2000 područjima.

Povezati se s aktivnostima

i zaključcima za mjere

3.1.1. i 3.2.4.

Negativni utjecaji mogu

se očekivati kod

realizacije projekata

vezanih za OIE-e,

posebno ako je riječ o

vjetroelektranama (ptice,

šišmiši – ciljne vrste

područja ekološke mreže)

i velikim

hidroenergetskim

objektima (ciljne vrste i

staništa područja ekološke

mreže).

Uspostava

cjelovitog

sustava

gospodarenja

otpadom

generalno će

imati pozitivan

utjecaj na

okoliš s

obzirom na to

da će se

smanjiti pritisci

na okoliš

povezani s

neprimjerenim

odlaganjem

otpada.

0

299


ZDRAVLJE



o vjetroelektranama

(krajobraz, bioraznolikost

- ptice, šišmiši) i velikim

hidroenergetskim

objektima (krajobraz,

hidromorfološke

značajke, bioraznolikost

vodenih ekosustava i dr.).

Razvoj OIE-a može imati

i potencijalno negativan

utjecaj na kulturnu

baštinu - kulturološki

kontekst područja i

kulturne krajobraze.

Unaprjeđenje sustava

upravljanja zaštićenim

područjima imat će


očuvanje prirodnih

vrijednosti zbog kojih su

područja proglašena

zaštićenima, ali i na

šumarsku djelatnost u

onim područjima gdje su

gospodarske aktivnosti

dozvoljene.

Aktivnosti povezati s

onima u mjerama 2.2.5.

Rizici su najviše povezani

s necjelovitim i

neracionalnim

300


ZDRAVLJE



planiranjem ovih

građevina, a i intenzitet

utjecaja također ovisi o

lociranju građevina te

načinu njihove gradnje.

Prioritet 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima

1.3.1. Pružanje

podrške

razvoju

potpomognutih

područja

Isto kao 1.2.1. i 1.2.2.

Uz navedeno, čišćenje

miniranih površina

pozitivno će utjecati na

šumarsku, lovnu i

poljoprivrednu djelatnost

predmetnih područja

budući da će se

razminirane površine

vratiti u sustav redovitog

gospodarenja šuma,

omogućiti razvoj

poljoprivredne

proizvodnje te će se

povećati lovno-

produktivna površina za

lovišta.

Poticanje ostanka i

povratka stanovništva

može imati pozitivan

utjecaj u smislu

mobilizacije velikih

količina neiskorištene

drvne mase, odnosno


utjecaj kroz poboljšanje

dostupnost usluga i

cjelokupne infrastrukture

na mjestima gdje je ona

bila nedostatna i

neučinkovita i u kojima

postoji nezadovoljavajuća

struktura dostupnih

usluga. To može

pozitivno utjecati na

ruralna i demografski

ugrožena područja.

Određenim se

aktivnostima može

povećati mogućnost

seljenja mladog i

obrazovanog stanovništva

u navedena područja, a u

svrhu njegove

revitalizacije.

Aktivnostima čišćenja

miniranja područja

povećat će se sigurniji

Isto kao 1.2.1. 0 0

301


ZDRAVLJE



vraćanje u funkciju

zapostavljenih privatnih

šumskih površina.

Kroz razradu modela

privlačenja investicija u

potpomognuta područja te

primjenom ostalih mjera

razvoja može se očekivati

i razvoj poljoprivredne i

šumarske proizvodnje.

Zbog niske

industrijalizacije te slabije

razvijenosti područja u

većini slučajeva riječ je o

lokalitetima s očuvanim

okolišem, pogodnim za

razvoj različitih tipova

ekološke i održive

poljoprivrede.

uvjeti za život stanovnika

koji žive u ugroženim

područjima. Jednako tako,

povećat će se iskoristivost

zemljišta (poljoprivredno

tlo, pašnjaci itd.) koje su

trenutačno neiskoristive

jer spadaju u minski

sumnjiva područja.

1.3.2. Pružanje

podrške

održivom

otočnom

razvoju

Aktivnosti su iste ili

slične kao kod mjera

1.2.1. i 1.2.2. Međutim,

zbog specifičnosti

otočnog područja,

potreban je dodatan oprez

kod planiranja određenih

aktivnosti. Negativni

utjecaji na okoliš mogu se

očekivati uslijed izgradnje

prometnica, izgradnje

infrastrukture zračnog



kroz poboljšanje

dostupnost usluga i



bila nedostatna i

neučinkovita i u kojima


struktura dostupnih

usluga. To može


Ovisno o tome kakve se

aktivnosti planiraju i gdje,

mogući su pozitivni i

negativni utjecaji na

ekološku mrežu. Najveći

se rizici prepoznaju kod

turističkih aktivnosti

(posebno povećanje

turističkih kapaciteta) ako

se oni usklade s

očuvanjem ciljnih vrsta i

staništa EM-a. Jednako

0 0

302


ZDRAVLJE



prijevoza (avioni,

hidroavioni, helikopteri),

pomorske infrastrukture i

sl. Intenzitet utjecaja

najviše ovisi o tome

koliko će se takvih

aktivnosti stvarno

realizirati. Utjecaji su

mogući na krajobraz,

bioraznolikost (kopnenu i

morsku), kulturnu baštinu,

tlo, tak i dr. Razvojem

vodnogospodarske

infrastrukture i

kvalitetnim zbrinjavanjem

otpadnih voda na otocima

mogući su i pozitivni

utjecaji u vidu smanjenja

opterećenja / emisija

onečišćujućih tvari u

lokalne krške

vodonosnike i plitko

priobalno more.

Zbog otočne izoliranosti,

niske industrijalizacije te

slabije razvijenosti otoci

su jedinstvena područja s

očuvanim okolišem i

pogodnim za razvoj

različitih tipova ekološke

i održive poljoprivrede.



Određenim se

aktivnostima može


seljenja mladog i



svrhu njegove

revitalizacije.

tako, zračni promet na

otocima gdje su određena

područja EM-a u kojima

su ciljevi očuvanje ptica,

može imati negativan

utjecaj.

303


ZDRAVLJE



1.3.3. Pružanje

podrške

razvoju

brdsko-

planinskih

područja



1.2.1. i 1.2.2.



kroz poboljšanje

dostupnosti usluga i



bila nedostatna i

neprimjerena i u kojima


struktura dostupnih

usluga. To može




Određenim se

aktivnostima može


seljenja mladog i



svrhu njegove

revitalizacije. S druge

strane, ujednačena

kvaliteta i razvijenost

infrastrukture mogla bi

pojačati dnevne migracije

i zapošljavanje radne

snage.

Aktivnostima čišćenja

miniranja područja

povećat će se sigurniji

Isto kao 1.2.1. 0 0

304


ZDRAVLJE



uvjeti za život stanovnika

koji žive u ugroženim

područjima. Jednako tako,

povećat će se iskoristivost

zemljišta (poljoprivredno

tlo, pašnjaci, itd.) koje su

trenutačno neiskoristive

jer spadaju u minski

sumnjiva područja.

1.3.4. Unapređenje

kvalitete

života i razvoj

urbanih

područja


utjecaj, prvenstveno na

krajobraz, te na kulturnu

baštinu zbog aktivnosti

vezanih za revitalizaciju

gradskih jezgri, u kojima

se gotovo u pravilu nalaze

graditeljska kulturna

dobra.

S obzirom na to da su

aktivnosti usmjerene

prema rješavanju pitanja

potrošnje velike količine

energije, zagađenosti,

prometnih zagušenja, loše

povezanosti s okruženjem

i sl. te razvoju sustava

urbane zelene

infrastrukture, može se

očekivati i pozitivan

utjecaj na kvalitetu zraka

u urbanim područjima.



kvalitete života

obuhvaćenih stanovnika

odnosno onih koji žive u

urbanim područjima.

0 0 0

305


ZDRAVLJE



1.3.5. Stvaranje

poželjnih

uvjeta za život

u pograničnim

područjima



1.2.1. i 1.2.2.

Isto kao 1.2.1. 0 0


ZDRAVLJE


SC2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOG GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI

Prioritet 2.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj razini

2.1.1. Definiranje i

primjena jasnih

kriterija za

osnivanje i

financiranje

poduzetničkih

zona

[Aktivnosti unutar mjere

su uglavnom

administrativnog

karaktera te nemaju

izravan utjecaj na okoliš.

Međutim, bitno je

istaknuti da se i kod

izrada smjernica i

preporuka uzimaju u obzir

i okolišna pitanja i

moguća ograničenja kako

bi se spriječile

„komplikacije“ u budućim



uvjeta za otvaranje

poduzeća i obrta te

općenito veću usklađenost

potreba i potražnje na

tržištu rada. Također se

može očekivati

specijalizacija pojedinih

područja za određene

sektore djelatnosti, a koja

je temeljena na vlastitim

potencijalima. Uz to,

0 0 0

306


ZDRAVLJE



fazama realizacije.] inzistiranje na suradnji i

povezanosti raznih

djelatnosti (može utjecati

na smanjenje sezonalne

nezaposlenosti i

smanjenje značajnih

razlika u razvijenosti

između pojedinih dijelova

Republike Hrvatske).

2.1.2. Aktiviranje

državne

imovine na

lokalnoj i

regionalnoj

razini (veza

1.2.1., 3.1.4.)

Aktiviranje državne

imovine, ukoliko ona

uključuje i kulturološki

važne objekte može imati

pozitivan utjecaj,

prvenstveno na kulturnu

baštinu.


utjecaj zbog poboljšanja

uvjeta poslovanja i

suradnje za potencijalne

investitore, a dugoročno

time i povećanje

zaposlenosti (uz to se

očekuje i učinkovitije i

brže rješavanje procedura

oko zemljišta koje je u

vlasništvu države i dr.).

0 0 0

2.1.3. Razvoj

lokalnih

kapaciteta za

programe

održavanja

starih gradskih

jezgri i

objekata

kulturne

baštine (veza

1.2.1.,1.2.3. i

Pozitivan utjecaj se

prvenstveno odnosi na

kulturno-povijesnu

baštinu jer predviđa niz

mjera usmjerenih na

poboljšanje stanja starih

gradskih jezgri i objekata

kulturne baštine.

0 0 0 0

307


ZDRAVLJE



3.3.1)

Prioritet 2.2. Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj razini

2.2.1. Jačanje

lokalnih i

regionalnih

poduzetničkih

potpornih

institucija



kroz poboljšanje uvjeta i

većih mogućnosti za

uključivanje u tržište rada

(mogućnost

zapošljavanja)

0 0 0

2.2.2. Aktiviranje

lokalnog

razvoja kroz

potporu novim

gospodarskim

subjektima i

inovativnim

gospodarskim

koncepcijama

Pozitivan neizravan

utjecaj može se očekivati

za šume, posebno u dijelu

privatnog šumarstva.

Postoje potencijali da

osnivanja novih privatnih

šumarskih tvrtki / obrta i

povezivanja / udruživanja

malih šumoposjednika u

interesne skupine

(klasterizacija), što će

povoljno utjecati na

razvoj šumarske

djelatnosti općenito. U

smislu zaštite okoliša,

pozitivno će djelovati

zbog mobilizaciju

neiskorištenih šumskih

resursa.





uključivanje u tržište rada

(mogućnost

zapošljavanja).

0 0 0

2.2.3. Razvoj

kolaborativne

Aktivnosti unutar ove

mjere najviše se, s



0 0 0

308


ZDRAVLJE



ekonomije

kroz potporu

udruživanju

gospodarskih

subjekata na

regionalnoj i

lokalnoj razini

okolišnog aspekta, mogu

povezati s održivim

gospodarenjem šumama i

tla. Pozitivni utjecaji

mogu se očekivati u vidu

kvalitetnijeg gospodarenja

privatnim šumama,

prednostima primjene

ekološke poljoprivrede.

Pozitivan indirektan

utjecaj može se očekivati

na šume i šumarski

sektor, posebno u smislu

udruživanja subjekata u

privatnom šumarskom

sektoru. Ovo može

dovesti do kvalitetnijeg i

opsežnijeg gospodarenja

privatnim šumama.

Udruživanje u neki drugi

oblik interesnih skupina

osim udruga (npr.

zadruge) bitan je iz

razloga postizanja

ekonomije obujma i

korištenja mogućnosti

koje na pojedinačnoj

razini ne bi bile dostupne

(npr. nabavka skupih

strojeva i opreme i sl.).

Svako poboljšanje



uključivanje u tržište rada,

a posebice kroz razvoj

zajedničkih projekta

(povećana mogućnost

zapošljavanja i razvoj

„specifičnih“ zanimanja

na konkretnom području),

čime se povećava

kvaliteta turističke

ponude, ali i standard

lokalnog stanovništva.

309


ZDRAVLJE



kvalitete i efikasnosti

gospodarenja privatnim

šumama posljedično će

imati i pozitivan utjecaj

na okoliš (bioraznolikost,

krajobraz, vodni režim

itd.).

Jednako tako, pozitivan

utjecaj na poljoprivredu

rezultira se kroz mjeru

podrške izradi

marketinških strategija i

organizacija plasmana

specifičnih lokalnih i

regionalnih proizvoda

karakterističnih za

pojedino područje na

nacionalnoj i

međunarodnoj razini te

stvaranjem preduvjeta za

brendiranje i labeling

turističkih proizvoda i

usluga u destinaciji s

ciljem podizanja kvalitete

turističke ponude.

Proizvodi obuhvaćeni

navedenim mjerama

mogu biti i poljoprivredni

te se kao izvorni

brendirani proizvodi

jednim dijelom plasiraju

310


ZDRAVLJE



na tržište u sklopu

turističke ponude nekog

kraja.

2.2.4. Povećanje

atraktivnosti

regija kroz

teritorijalno

brendiranje



kroz razvoj gospodarstva

na lokalnoj razini, a time i

povećanje mogućnosti

zapošljavanja lokalnog

stanovništva. Kroz jačanje

turizma u nekim

destinacijama može doći

do povećane potrebu za

popratnim djelatnostima

(npr. uslužne djelatnosti) i

u okolnim područjima.

Isto kao i za Okoliš 0 0

Prioritet 2.3. Jačanje ljudskih potencijala i obrazovanje povezano s potrebama gospodarstva na regionalnoj i lokalnoj razini

2.3.1. Podrška

povećanju

osposobljenosti

radne snage na

regionalnoj i

lokalnoj razini



kroz poboljšanje i

olakšanje uvjeta na tržištu

rada, školovanja i

općenito kvalitete života.

S obzirom na sadašnje

stanje, gdje ne postoji

dovoljna usklađenost

obrazovne strukture s

potrebama gospodarstva,

uz provedbu aktivnosti iz

mjere 2.3.1. može se

očekivati veća

0 0 0

311


ZDRAVLJE



usklađenost između

potrebe i potražnje za

određenim kadrovima u

obrazovanju.

2.3.2. Poticanje

migracija

stanovništva

prema

područjima s

nedostatkom

radne snage

Programima privlačenja

zapošljavanja i radnika

može imati određen


šumarstvo manje

razvijenih područja (s

indeksom razvijenosti I. i

II.), budući da će utjecati

na mobilizaciju

neiskorištenih / zapretanih

potencijala šumskih

područja koja su

trenutačno zapostavljena,

osobito nakon ratnih

razaranja, te čiji su ih

vlasnici napustili.



koje bi migriralo u

područje s nedostatkom

radne snage, i to kroz

poboljšanje i olakšanje

uvjeta na tržištu rada (ako

je riječ o nezaposlenima),

školovanja

(prekvalifikacije npr.) i

općenito kvalitete života

za doseljeno, ali i već

postojeće stanovništvo.

0 0 0


ZDRAVLJE


SC3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM

Prioritet 3.1. Učinkovito upravljanje (u skladu s načelom supsidijarnosti)

3.1.1. Unapređenje

ciklusa

upravljana

javnim

politikama na

0 Očekuje se neizravan

pozitivan utjecaj.

Uređenjem procesa

planiranja i provedbe

razvojnih politika i

Ova mjera nije izravno

povezana s utjecajima na


ali postoji rizik da, ako se

prilikom pripreme

0 0

312


ZDRAVLJE



svim razinama

upravljanja

strateških dokumenata,

postići će se učinkovitije

usmjeravanje razvoja u

pojedinim regijama, što će

posljedično utjecati i na

povećanje kvalitete života

stanovništva tog područja.

Tome će pridonijeti i

aktivnosti vezane na

poboljšanje dostupnosti

statističkih podataka i

informacija jer će

omogućiti lakše

prepoznavanje razvojnih

potreba pojedinih

područja.

S obzirom na postojeći

sustav pripreme razvojnih

dokumenata na razini

administrativnih jedinica

(županijskih / JSL),

postoji potencijalan rizik

neujednačenog razvoja

susjednih jedinica i

neujednačenosti u

postizanju kvalitetnijeg

života u njima, što će biti

posebno izraženo u

područjima koja prostorno

čine jedinstvenu i

neodvojivu cjelinu (npr.

razvojnih dokumenata ne

uzmu u obzir ograničenja,

ali i potencijali područja

ekološke mreže, dođe do

planiranja aktivnosti koje

mogu dovesti do

ugrožavanja ciljnih vrsta i

staništa ovih područja.

Kao posljedica toga može

se javiti nemogućnost ili

otežana realizacije

pojedinih projekata

planiranih razvojnim

dokumentima.

313


ZDRAVLJE



otoci i dr.).

(veza s mjerama: 1.1.1.,

2.2.1., 2.2.3. i 2.2.5).

3.1.2. Unapređenje

upravljanja

regionalnim

razvojnim

projektima

Mjera nije izravno

povezana s utjecajima na

okoliš. Ipak, prepoznaju

se prilike za poboljšanje

stanja u privatnom

šumarskom sektoru, što

može, u određenoj mjeri,

imati pozitivan utjecaj na

razvoj šumarske

djelatnosti u područjima s

nižim indeksom

razvijenosti (umrežavanje

JLS / JRS, distinkcija

regionalnih od

nacionalnih projekata),

pogotovo kada je riječ o

privatnim šumama i

oblicima udruživanja

privatnih šumoposjednika

radi zajedničkog nastupa

na tržištu.

Prilikom objedinjavanja

projektnih baza različitih

tijela bitnu ulogu u ovom

procesu (npr.

usklađivanje hodograma i

jasno određivanje

institucionalnih

Isto kao 3.1.1.

Umrežavanjem i

intenzivnom suradnjom

među JLP(R)S-ima može

se postići ujednačeniji

razvoj regija Republike

Hrvatske te ojačati

kapacitet i konkurentnost

regija (i županija unutar

njih te je moguće

ujednačiti indeks

konkurentnosti na

županijskoj razini). U

skladu s tim, može se

očekivati poboljšanje

kvalitete života

obuhvaćenih stanovnika.

Vidi pod Okoliš dio koji

se odnosi na postupke

SPUO / PUO i OPEM.

Usklađivanje procesa

planiranja i postupaka

OPEM posebno je bitno s

obzirom na to da postoji

mogućnost da se tijekom

provedbe postupka

OPEM na projektnoj

razini ustanovi potreba za

dodatnim istraživanjima

zbog nedostatka

odgovarajućih podataka

za procjenu mogućih

utjecaja, što može

iziskivati dodatni jedno -

ili višegodišnje razdoblje.

Primjerice, u Glavnoj

ocjeni prihvatljivosti

Višegodišnjeg programa

gradnje regulacijskih i

zaštitnih vodnih

građevina i građevina za

melioracije za razdoblje

2013. - 2017. godinu za

ekološku mrežu navodi

se: „Ukoliko je zahvat u

0 0

314


ZDRAVLJE



nadležnosti) imaju

postupci SPUO / PUO i

OPEM koje pojedini

razvojni dokumenti i

projekti moraju / mogu

provesti. Neuzimanje u

obzir tih postupaka

prilikom planiranja

projekata i pripreme

razvojnih dokumenata,

može dovesti do

kašnjenja, ali i do

nemogućnosti realizacije

pojedinih projekata.

Posebno je bitna suradnja

sa sektorom zaštite

prirode i prepoznavanje

potencijalnih rizika u

planiranju nacionalnih i

regionalnih projekata.

fazi pripreme, odnosno

još mora proći postupak

OPEM, napominje se

kako u slučaju kada je u

postupku prethodne

ocjene utvrđeno da postoji

potreba za izradom glavne

ocjene prihvatljivosti

zahvata, a ne postoje

adekvatni podaci (npr. o

rasprostranjenosti i

brojnosti vrsta i stanišnih

tipova ciljeva očuvanja

ekološke mreže) za

pripremu iste, treba u

vremenskom i

financijskom planu

realizacije zahvata uzeti u

obzir i potrebna

istraživanja.“

3.1.3. Unapređenje

kvalitete javnih

usluga kroz

suradnju u

procesima

funkcionalne i

fiskalne

decentralizacije

Potencijalno, ali u manjoj

mjeri, aktivnosti unutar

ove mjere mogu imati

neizravan pozitivan

utjecaj na kulturno-

povijesnu baštinu i

njezino održivo

korištenje, i to zbog

razvoja mehanizama

upravljanja javnim

dobrima koja su elementi

Isto kao 3.1.1. i 3.1.2. 0 0 0

315


ZDRAVLJE



kulturno-povijesne

baštine.

3.1.4. Povećanje

učinkovitosti

upravljanja

imovinom na

svim razinama

javnog

upravljanja

(veza mjera

1.2.1. i 2.1.2)

Nije izravno povezano s

utjecajima na okoliš.

Ipak, prepoznaje se da bi

ova mjera mogla imati

određeni, ali ne značajan,

pozitivan utjecaj na šume

i šumarstvo u smislu

pokušaja rješavanja

imovinsko-pravnih

odnosa i katastarske

izmjere koji su jedni od

osnovnih problem koji

priječe učinkovito

gospodarenje šumskim

resursima. Pozitivan

utjecaj može se očitovati

u uklanjanju prepreka

učinkovitom

gospodarenju prirodnim

resursima, u ovom slučaju

šumom i šumskim

zemljištem.


utjecaj. Može se očekivati

poboljšanje kvalitete

života stanovnika kroz

učinkovitiju provedbu

projekata koji na kvalitetu

života utječu (od

dostupnosti različitih

oblika edukacije za

dionike do dostupnosti

određenih sadržaja koji do

sad nisu bili dostupni

zbog neriješenih

imovinsko-pravnih

odnosa i dr.)

0 0 0

Prioritet 3.2. Djelotvorna međusektorska suradnja (u skladu s načelom participacije i integrativnog pristupa)

3.2.1. Međuresorno

usklađivanje

provedbe

javnih politika

na nacionalnoj

Iako mjera nije izravno

povezana s utjecajem na

okoliš, smatra se bitnim

istaknuti da se

uključivanjem postupaka

Aktivnosti iz navedene

mjere, uz pretpostavljeno

smanjenje

administrativnih barijera,

ubrzat će procedure

Vidi pod Okoliš. 0 0

316


ZDRAVLJE



i regionalnoj

razini

SPUO / PUO / OPEM u

što ranijoj fazi planiranja i

pripreme razvojnih

dokumenata i projekata

koji proizlaze iz njih,

može postići razvoj

područja na okolišno

prihvatljiv način s

obzirom na to da se već u

ranoj fazi može skrenuti

pozornost na potencijalne

rizike.

Neizravno to može

potaknuti i podizanje

svijesti sudionika o

okolišu i okolišnim

komponentama (kulturna

baština, krajobraz,

klimatske promjene,

bioraznolikost i dr.) što se

smatra pozitivnim.

planiranja i provedbe

projekata, što će se

pozitivno odraziti na bržu

i učinkovitiju realizaciju

projekata koji pridonose

razvoju pojedinih

područja. Očekuje se

povećan broj

kvalificiranih i educiranih

dionika potrebnih za

provedbu razvojnih i

ostalih projekata.

Posljedično će to utjecati i

na povećanje kvalitete

života stanovništva tog

područja.

3.2.2. Poboljšanje

vertikalne i

horizontalne

koordinacije

dionika u

regionalnom

razvojnom

upravljanju

Mjere usmjerene prema

poboljšanju sustava

reagiranja u slučaju

iznenadnih događanja

pozitivno će utjecati na

šume i šumarstvo, budući

da su razni kalamiteti i

velike štete nastale

iznenadnim događanjima

(poplave, ledolomi,

Aktivnosti unutar ove

mjere pridonijeti će

poboljšanju sigurnosti i

kvalitete života

obuhvaćenog

stanovništva.

Izvanredni događaji često

uzrokuju štete u šumama,

vodotocima i dr.

staništima koja su bitna za

očuvanje ciljnih vrsta

ekološke mreže te bi

programi prevencije, kao i

mjere ublažavanja

posljedica izvanrednih

događaja, trebali u

0 U skladu s

analizom

sustava civilne

zaštite

napravljene u

okviru Procjene

rizika od

katastrofa za

Republiku

Hrvatsku, kao

317


ZDRAVLJE



snjegolomi, vjetrolomi i

sl.) vrlo učestali u

šumarstvu.

S obzirom na to da

klimatske promjene

uzrokuju sve češće pojave

ekstremnih vremenskih

pojava, aktivnosti unutar

ove mjere predstavljaju


ublažavanje posljedica tih

pojava.

najvećoj mogućoj mjeri

uzeti u obzir da se

razvijaju na način da se ne

ugroze područja ekološke

mreže.

značajan izazov

prepoznata je

nedovoljna

kapacitiranost

sustava civilne

zaštite na

lokalnoj razini.

Naime, u

Republici

Hrvatskoj

djeluje velik

broj općina

koje ne

raspolažu

mogućnostima

za provođenje

poslova koji su

im stavljeni u

djelokrug rada.

Predložena

mjera doprinosi

procesu

organizacijskog

jačanja sustava

administriranja

sustavom

civilne zaštite,

što predstavlja

pozitivan

utjecaj na

sprječavanje

318


ZDRAVLJE



nastajanja i

upravljanje

akcidentnim

situacijama.

Prioritet 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih sposobnosti za razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini

3.3.1. Jačanje dionika

u regionalnom

razvojnom

upravljanju i

provedbi

razvojnih

projekata

Sve aktivnosti unutar ove

mjere - obrazovanje i

podizanje svijesti o

važnosti zaštite okoliša i

prirode i dr. imat će

neizravan pozitivan

utjecaj na očuvanje

krajobraza, kulturne

baštine, učinkovitije


resursima (posebno

privatnim), očuvanju

kvalitete zraka, smanjenju

količine otpada,

ublažavanju i prilagodbi

klimatskim promjenama,

stanovništvo, zdravlje

ljudi i dr.

Jednako tako, subvencije

za pripremu projektne

dokumentacije olakšat će

prijavu projekata za

sufinanciranje iz raznih

programa namijenjenih

korištenju fondova EU-a,

a svaki uspješan projekt


utjecaj kroz stvaranje

povoljnih uvjeta za

potencijalne prijavitelje

EU projekata te

intenzivnije upoznavanje

zainteresiranih kandidata s

mogućnostima

financiranja iz EU

fondova. To može utjecati

na povećanje broja

prijavljenih kandidata i

veći broj prijavljenih

kvalitetnih projekata.

Podizanje svijesti o

važnosti očuvanja


kao i o potencijalima koje

ona nudi u smislu

gospodarskih koristi i

usluga ekosustava imat će

pozitivan utjecaj i može

pridonijeti očuvanju

ciljnih vrsta i staništa, ali i

na usmjeravanje

regionalnog razvoja na

održiv način. Provedenom

SWOT analizom, kao

prilike u JH prepoznati su

potencijali ruralnih

područja za proizvodnju

proizvoda visoke dodane

vrijednosti, te prilike za

razvoj koji se temelji na

očuvanom okolišu. U KH

se ističu prilike vezane za

brendiranje proizvoda

tradicijske poljoprivrede u

Hrvatskoj koji pridonose

razvoju bioraznolikosti,

0 0

319


ZDRAVLJE



znači i učinkovitije


resursima (odnosi se na

projekte vezane uz

šumarstvo), kulturnom

baštinom i dr.

kao i za razvoj održivog

turizma temeljenog na

prirodnoj i kulturnoj

baštini.

3.3.2. Unapređenje

sustava i

povećanje

učinkovitosti

upravljanja

državnim

potporama na

svim razinama

upravljanja

0 0 0 0 0

Izvor: Dvokut ECRO d.o.o. i MRRFEU, 2016.

320

PRILOG 9. Izvještaj o provedenom javnom savjetovanju

Tijekom javne rasprave koja je bila otvorena od 4. kolovoza do 4. rujna 2016. godine, Nacrt

prijedloga Strategije bio je dostupan javnosti na mrežnoj stranici Ministarstva na više mjesta, i

to pod kategorijama: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020.

godine na poveznici https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-

za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388, pod kategorijom Provedba postupka strateške

procjene utjecaja na okoliš Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do

2020. godine putem poveznice https://razvoj.gov.hr/provedba-postupka-strateske-procjene-

utjecaja-na-okolis-strategije-regionalnog-razvoja-rh-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3282

i pod kategorijom Otvorena savjetovanja na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-

informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834.

Strategija sa svim dodatcima bila je objavljena i na aplikaciji e-Savjetovanja te dostupna

putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3826.

S obzirom na to da je istodobno s izradom Strategije proveden i postupak strateške procjene o

utjecaju Strategije na okoliš, Strateška studija o utjecaju Strategije na okoliš s dodatcima

također je bila dostupna javnosti na mrežnoj stranici Ministarstva. Javno izlaganje oba

dokumenta održano je 30. kolovoza 2016. godine.

Budući da je javna rasprava održana tijekom ljetnih mjeseci, Ministarstvo je uvažilo sve

komentare i prijedloge koji su zaprimljeni i izvan roka. Na nacrt prijedloga Strategije pristiglo

je 178 komentara, dok je na Stratešku studiju utjecaja Strategije na okoliš zaprimljen 41

komentar. Tablica sa svim pristiglim komentarima na Nacrt prijedloga Strategije te Stratešku

studiju, uključujući i sažeti odgovor Ministarstva, objavljena je na mrežnoj stranici

Ministarstva.

https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388

https://razvoj.gov.hr/strategija-regionalnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-do-kraja-2020-godine/3388



https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834

https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu/otvorena-savjetovanja/1834

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3826

321

PRILOG 10. Pojmovnik

Agencija za regionalni razvoj – Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske osnovana

je Uredbom o osnivanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 155/08), 24.

prosinca 2008. godine, kao bitni čimbenik provedbe dijela regionalne razvojne politike

Republike Hrvatske iz nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije. U rujnu 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o pripajanju

Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske Središnjoj agenciji za financiranje i

ugovaranje programa i projekata Europske unije (NN 97/15).

Akcijski plan – plan koji omogućava provedbu strategije navođenjem konkretnih aktivnosti

za određeni broj godina provedbe strategije.

Aktivnost – akcija koja se provodi u okviru mjere. Aktivnosti predstavljaju tekuće zadatke

upravnih tijela, institucija ili organizacija.

Brdsko-planinska područja – područja određena Zakonom o brdsko-planinskim područjima

(NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13 i 147/14) kao područja čija nadmorska

visina, nagib terena, orijentacija, plodnost, klimatska i druga prirodna obilježja uzrokuju

nepovoljne uvjete života i rada stanovništvu koje ih naseljava.

Cilj – očekivani učinak poduzetih aktivnosti. Detaljnije razrađuje strateški cilj, pojašnjava

smjer djelovanja te upućuje na sljedeću razinu strategije, odnosno na prioritet.

Dionik (eng. Stakeholder) – onaj koji sudjeluje, koji je u širem smislu dio nečega. Dionici

(akteri, čimbenici) su svi oni na koje utječe ili bi moglo utjecati donošenje, odnosno provedba

odluka i programa te koji su zainteresirani za sudjelovanje u odlučivanju i/ili provedbi tih

odluka ili programa.

Indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više

društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave.

Infrastrukturni projekt – postoje različite vrste infrastrukture, primjerice prema namjeni,

kao što je javna, gospodarska, tehnološka, zdravstvena, poduzetnička, komunalna, obrazovna,

sportska i dr. Ona može biti od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog značenja, ovisno o

nadležnostima za provedbu i financiranje te o učincima koje korištenje infrastrukture ima na

korisnike u okruženju. Lokalna komunalna infrastruktura uređena je Zakonom o komunalnoj

infrastrukturi, dok su objekti i uređaji od regionalnog i nacionalnog značenja uređeni

specifičnim propisima vezanim uz funkcije pojedinih objekata ili uređaja, na primjer

prometna infrastruktura željeznice, ceste, zračne luke, pomorske luke i slično.

Intervencija – sredstvo kojim tijela javne vlasti utječu na ponašanje tržišta kako bi se

poboljšala postojeća situacija i postigli ciljevi javne politike.

Javna politika (eng. policy): skup različitih aktivnosti (programa, procedura, zakona) koje se

s godinama nadograđuju i množe, a usmjerene su prema jedinstvenom cilju.

Javnopravno tijelo – može biti tijelo državne uprave, drugo državno tijelo, tijelo jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba koja ima javne ovlasti.

322

Komunalna infrastruktura – čine ju objekti i uređaji kojima se obavljaju komunalne

djelatnosti ili objekti i uređaji koji se koriste prilikom obavljanja ovih djelatnosti. Što će se u

određenoj lokalnoj jedinici smatrati objektima i uređajima komunalne infrastrukture, usko je

vezano uz djelatnosti koje se u njoj obavljaju kao komunalne. Tim se djelatnostima u

Republici Hrvatskoj, dakle u svim jedinicama lokalne samouprave, smatraju opskrba pitkom

vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu,

održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje

nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika,

obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta.101

Krajobraz / krajolik – određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat

međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika, a bitna je sastavnica čovjekova

okruženja, izraz raznolikosti zajedničke prirodne i kulturne baštine te temelj identiteta

područja. Krajobraz se kao pojam veže uz prirodu, a krajolik uz kulturu.

Konkurentnost – skup faktora, razvojnih politika i institucija koje utječu na razinu

produktivnosti.

Kulturna baština – materijalna (nepokretna i pokretna) i nematerijalna, zajedničko je

bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njezina je zaštita jedan od bitnih

čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta.

Lokalna razina – određeni poslovi spušteni na onu razinu koja je najbliža i često

najprimjerenija građanima u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih životnih interesa i

potreba.

Lokalna akcijska grupa – tijelo sastavljeno od predstavnika lokalne samouprave, malih i

srednjih poduzeća, neprofitnih organizacija i drugih predstavnika različitih društveno-

ekonomskih kategorija, koji dogovaraju zajednički pristup s ciljem razvoja utvrđenoga

zemljopisnog područja.

Lokalna razvojna agencija – pravna osoba osnovana s ciljem učinkovite koordinacije i

poticanja razvoja na lokalnoj razini.

Mjera – je intervencija u nekom razvojnom području i predstavlja okvir za pripremu i izradu

akcijskog plana s konkretnim razvojnim aktivnostima, programima i projektima. Mjere

proizlaze iz prioriteta i ciljeva te s njima tvore hijerarhijsku strukturu.

Nacionalni razvojni dokumenti – strateški dokumenti koje je donijela Vlada Republike

Hrvatske, odnosno Hrvatski sabor, kojima se utvrđuju temeljni nacionalni razvojni ciljevi i

drugi ključni elementi pojedinih javnih politika.

NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) – hijerarhijski sustav klasifikacije

teritorija EU-a koji je uspostavio Statistički ured Europske unije u suradnji s nacionalnim

statističkim uredima. Sustav NUTS osigurava statističku podjelu državnog teritorija koja se

može, ali i ne mora, poklapati s administrativnom. Postoje tri razine klasifikacije definirane

prema veličini i broju stanovnika (NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3).

101 Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04,

178/04, 38/09., 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14)

323

NUTS 1 – prva razina unutar klasifikacije NUTS. U Republici Hrvatskoj NUTS 1 obuhvaća

cijelu Hrvatsku.

NUTS 2 – druga razina unutar klasifikacije NUTS. Prostorne jedinice za statistiku na NUTS 2

razini trebaju imati između 800.000 i 3.000.000 stanovnika. Republika Hrvatska podijeljena

je u dvije NUTS 2 regije (Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku).

NUTS 3 – treća razina unutar klasifikacije NUTS. Prostorne jedinice za statistiku na NUTS 3

razini trebaju imati između 150.000 i 800.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj županije

odgovaraju NUTS 3 razini.

Participacija – sudjelovanje građana u procesima odlučivanja i aktivnostima na svim

područjima društvenog života te sudjelovanje zaposlenih u odlučivanju o radnim / privrednim

poslovima u poduzećima i javnim ustanovama.

Partnerstvo – suradnja između različitih sudionika u razvoju (akteri iz javnog, privatnog,

civilnog sektora) na postizanju zajedničkih ciljeva.

Partnersko vijeće – savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika javnog, poslovnog i

civilnog sektora odnosno predstavnika tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne)

samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice,

socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva koje raspravlja i daje mišljenja i prijedloge

na razvojne dokumente tijekom njihove pripreme, izrade i provedbe.

Plan razvojnih programa – dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

sastavljen za trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom

proračuna, koji se donosi sukladno Zakonu o proračunu

Planski dokumenti politike regionalnog razvoja – Strategija regionalnog razvoja Republike

Hrvatske, županijska razvojna strategija te strategija razvoja urbanog područja.

Područja posebne državne skrbi – područja određena Zakonom o područjima posebne

državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15). Područja posebne

državne skrbi određuju se u tri skupine, i to: prva i druga skupina prema okolnostima nastalim

velikom broju osnovnih pokazatelja koji izražavaju kvalitetu poslovnog okruženja i

poslovnog sektora.

Potpomognuto područje – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa

razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim

prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati

Prioritet – vrsta razvojnog cilja i po svom sadržaju objedinjuje odnosno stavlja pod

zajednički nazivnik određeni broj mjera koje su tematski komplementarne te čija će provedba

pridonijeti ostvarenju prioriteta.

Program – operativni razvojni dokument, konkretniji od strategije, obuhvaća niz intervencija

kojim se rješavaju složenija razvojna pitanja te može sadržavati niz aktivnosti i projekata.

Projekt – vremenski je određena aktivnost s ciljem da se proizvede jedinstveni proizvod,

usluga ili rezultat.

324

Regionalni koordinator – pravna osoba, odnosno upravno tijelo osnovano s ciljem

učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne

(regionalne) samouprave.

Središnja elektronička baza razvojnih projekata i Razvojnih pokazatelja - sustav koji

sadržava bazu podataka razvojnih projekata od unosa podataka o projektu u fazi projektne

ideje do trenutka izvršenja provedbe ili odustajanja od projekta i praćenje ostvarenja razvojnih

pokazatelja projekta po njegovoj provedbi. Nadležnost nad Bazom ima Ministarstvo.

Strategija – odabir prioritetnih aktivnosti u skladu s hitnosti potreba koje trebaju biti

zadovoljene, ozbiljnosti problema koji trebaju biti riješeni te u skladu s prilikama za uspješnu

provedbu određenih aktivnosti. Pri definiranju strategije odabiru se i stupnjuju ciljevi te se

određuje razina njihova postignuća.

Strategija razvoja urbanog područja – planski je dokument politike regionalnog razvoja

kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanog područja.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske – temeljni je planski dokument politike

regionalnog razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike

Hrvatske te način njihova postizanja, područja s razvojnim posebnostima te međusobni odnos

i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u

provedbu Strategije.

Strateški cilj – sveukupna strateška namjera strateškog plana.

Strateška procjena utjecaja na okoliš – postupak kojim se procjenjuju učinci na okoliš do

kojih može doći zbog provedbe plana ili programa. Odluku o pokretanju izrade Strateške

procjene utjecaja na okoliš donosi tijelo nadležno za izradu plana ili programa.

Teritorij – je izraz koji se u najširem smislu koristi za određeno područje ili prostor -

najčešće dio Zemljine površine - koji se po nekim biološkim, političkim ili pravnim

karakteristikama razlikuje od drugih.

Teritorijalna kohezija – ne postoji jednoznačna definicija ovog pojma, no moguće je opisati

što se podrazumijeva pod tim pojmom u Europskoj uniji koja je ovaj pojam, u nedostatku

prostorne razvojne dimenzije, uvela u europsku razvojnu politiku u vidu trećega kohezijskog

cilja uz društvenu i gospodarsku koheziju. Ovom se politikom nastoji rješavati sljedeće:

kapitalizirati prednosti svakoga državnog područja kako bi ona mogla najbolje pridonijeti

održivom i ujednačenom razvoju cijelog EU-a; upravljati koncentracijama jer gradovi imaju i

pozitivan i negativan utjecaj - istodobno povećavaju inovacije i produktivnost te zagađenje i

socijalnu isključenost; bolje povezati državna područja jer bi ljudi trebali moći živjeti gdjegod

žele, imati pristup javnim službama, učinkovitom prijevozu, pouzdanim energetskim

mrežama i širokopojasnom internetu na cijelom državnom području; razviti suradnju jer se

učinci klimatskih promjena i gustoće prometa ne zaustavljaju na tradicionalnim

administrativnim granicama, stoga su potrebni novi oblici suradnje među zemljama i

regijama; te poticati povezivanje urbanih i ruralnih područja.

Učinak (eng. Impact) – djelovanje razvojne aktivnosti ili intervencije u duljem roku nakon

provedbe.

Upravljanje regionalnim razvojem (engl. regional governance) – podrazumijeva vladanje i

upravljanje javnom politikom vezanom uz pitanja regionalnog razvoja, objedinjuje i traži

325

koordinaciju djelovanja svih razina upravljanja unutar nadležnih institucija ili tijela –

političku, upravljačku i upravnu razinu - te među različitim institucijama i tijelima iste razine

(horizontalno) i različitih teritorijalnih razina (vertikalno), slijedi ciklus javnih politika koji

obuhvaća kreiranje javne politike na osnovi rezultata vrednovanja provedbe prijašnjih

politika, analize stanja u području javne politike, analizira potrebe korisnika i procjenjuje

institucionalne kapacitete, izrađuju se strateški, programski i projektni dokumenti, uređuje se

sustav provedbe i praćenja provedbe te vanjskog vrednovanja tijekom planiranja, provedbe i

nakon provedbe politike.

Urbane aglomeracije – u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

obuhvaća gradove i jedinice lokalne samouprave, utvrđuje ih ministar nadležan za regionalni

razvoj odlukom na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih

lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju i ministarstva nadležnog za prostorno

uređenje. Uspostavljene su sljedeće urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka, i Osijek.

Urbano područje – u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

obuhvaćaju urbane aglomeracije, veća i manja urbana područja za koja se izrađuju strategije

urbanog razvoja.

Višerazinsko razvojno upravljanje i vladanje (engl. multilevel governance) –

podrazumijeva vertikalne odnose između različitih dionika između nacionalne, regionalne i

lokalne razine vladanja i razvojnog upravljanja.

Vizija – kreativna izjava kojom se opisuje buduća željena situacija u dugom roku koja

usmjerava strateški cilj koji je konkretan i vremenski određen.

Vrednovanje (evaluacija) – prosudba učinkovitosti neke javne razvojne intervencije prema

jasnim kriterijima i na temelju informacija koje su prikupljene i analizirane posebno za tu

svrhu.

Županijska razvojna strategija – planski je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti

razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave.

326

PRILOG - Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću

Documents

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE ......1 SAŽETAK Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), uz kabinetski