Strategija razvoja Općine Davor · Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (SRR) Strateški dokumenti Republike Hrvatske

Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.

0

f

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE DAVOR 2016.-2020.

Davor, 2016.


1

SADRŽAJ

SADRŽAJ ........................................................................................................................... 1

1. UVOD .................................................................................................................. 4

1.1. Što je Strategija razvoja i čemu služi ............................................................. 5

1.2. Koncepcija Strategije razvoja ........................................................................ 6

1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i priprema Općine za programsko

razdoblje 2014.-2020. ............................................................................................. 6

1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-2020. ........................ 7

2. ANALIZA STANJA ............................................................................................... 8

2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi ..................................................................... 8

2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Općine ................................. 8

2.1.2. Klima ..................................................................................................... 10

2.1.3. Osnovne hidrogeološke osobine, te karakteristike tla i vegetacije ........ 10

2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih resursa ............................... 12

2.1.5. Razvojni problemi i potrebe................................................................... 13

2.2. Stanovništvo ................................................................................................ 13

2.2.1. Republika Hrvatska ............................................................................... 13

2.2.2. Brodsko – posavska županija ............................................................... 14

2.2.3. Općina Davor ........................................................................................ 16

2.2.4. SWOT analiza stanovništva .................................................................. 26


2.3. Infrastruktura Općine ................................................................................... 27

2.3.1. Prometna infrastruktura ........................................................................ 27

2.3.2. Javne telekomunikacije ......................................................................... 30

2.3.3. Opskrba energijom ................................................................................ 31

2.3.4. Vodoopskrba i odvodnja ....................................................................... 33

2.3.5. Gospodarenje otpadom ........................................................................ 35

2.3.6. SWOT analiza infrastrukture Općine ..................................................... 39


2.4. Prirodna i kulturno - povijesna baština ......................................................... 41

2.4.1. Prirodne vrijednosti ............................................................................... 41

2.4.2. Kulturna dobra ...................................................................................... 43


2

2.4.3. SWOT analiza kulturno - povijesne baštine .......................................... 45

2.4.4. Razvojni problemi i potrebe .................................................................... 46

2.5. Gospodarstvo .............................................................................................. 46

2.5.1. Gospodarske značajke područja LAG - a „Zapadna Slavonija“ ............. 46

2.5.2. Gospodarske značajke područja Općine Davor .................................... 47

2.5.3. Poduzetništvo ....................................................................................... 60

2.5.4. Turizam ................................................................................................. 65

2.5.5. Poljoprivreda ......................................................................................... 73

2.6. Društvene djelatnosti ................................................................................... 82

2.6.1. Obrazovanje .......................................................................................... 82

2.6.2. Zdravstvo i socijalna skrb ...................................................................... 88

2.6.3. Civilno društvo ...................................................................................... 91

2.6.4. SWOT analiza društvenih djelatnosti .................................................... 93


2.7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem .................... 95

2.7.1. Djelatnost i ovlasti općinske uprave ...................................................... 95

2.7.2. Upravna tijela ........................................................................................ 95

2.7.3. Javne službe ......................................................................................... 96

2.7.4. Prostorni planovi ................................................................................... 96

2.7.5. Izvori financiranja .................................................................................. 96

2.7.6. Proračunska sredstva Općine Davor .................................................... 97

2.7.1. SWOT analiza Institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje

razvojem .......................................................................................................... 103

2.7.2. Razvojni problemi i potrebe................................................................. 104

3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ................... 105

3.1. Vizija i Misija .............................................................................................. 105

3.2. Strateški ciljevi ........................................................................................... 106

3.3. Prioriteti i mjere.......................................................................................... 108

I. Razvoj i jačanje gospodarstva ................................................................... 110

II. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture.................................................. 122

III. Poboljšanje kvalitete života .................................................................... 133

3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera ........................................................ 139

4. HORIZONTALNI CILJEVI ................................................................................. 141


3

5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA .............................................................................. 142

5.1. Projekti od iznimne važnosti ...................................................................... 143

6. PROVEDBENI MEHANIZMI ............................................................................. 145

6.1. Institucionalni okvir provedbe programa .................................................... 146

6.2. Financijski okvir Strategije ......................................................................... 150

6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ................................. 152

6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka ........................................ 153

7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I

POLITIKAMA ................................................................................................................... 162

8. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 167

9. POPIS TABLICA ............................................................................................... 171

10.POPIS SLIKA .............................................................................................................. 173

11.POPIS GRAFIKONA ................................................................................................... 173


4

1. UVOD

Strategija razvoja je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i

društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti Općine, ovom se

strategijom utvrđuju vizija, strateški i posebni ciljevi i mjere, što predstavlja okvir i

neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su

ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Budući da Strategija

razvoja nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih

uključenih u razvoj Općine, usvajanje ovog dokumenta nije završetak jednog pothvata,

nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje

možemo i koje trebamo ostvariti.

Osnovna polazišta

Pri izradi ove strategije korišten je sljedeći zakonski okvir i planski/programski

dokumenti:

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14)

Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (SRR)

Strateški dokumenti Republike Hrvatske 2014.-2020.

Program prostornog uređenja RH, 1999.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

Nacionalni strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (NSOR)

Županijska razvojna strategija Brodsko – posavske županije 2011.-2013.

Prostorni plan Brodsko – posavske županije (2001., I Izmjene i dopune 2005.,

II Izmjene i dopune 2008., III Izmjene i dopune 2010., IV Izmjene i dopune

2012.)

Prostorni plan uređenja Općine Davor (2003., I Izmjene i dopune 2008., II

Izmjene i dopune 2013.)

Županijska razvojna strategija Brodsko - posavske županije 2011.-2013.

Izvješće o stanju u prostoru Brodsko - posavske županije 2009.-2013.

Lokalna razvojna strategija „Zapadna Slavonija“ 2012.-2015.

Osim navedenih planskih/programskih dokumenata s kojima je ova Strategija

povezana, neophodno je da ista svoje postavke ima uporište u Strategiji Europa

2020. Strategija Europa 2020 iznosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije tijekom

idućeg desetljeća te počiva na tri međusobno povezana područja prioriteta koja se

međusobno podupiru:

pametan rast (čime se potiču znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo)


5

održiv rast (čime će naša proizvodnja postati učinkovitija u iskorištavanju

resursa, uz istovremeno povećanje konkurentnosti)

uključiv rast (povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te

borbom protiv siromaštva).

Osnovna pretpostavka izrade ove Strategije je uključivanje navedenih

programskih/planskih dokumenata u strateško planiranje, a u svrhu napretka i razvoja

Općine Davor.

1.1. Što je Strategija razvoja i čemu služi

Izrada Strategije razvoja omogućava Općini Davor:

pravovremen odgovor na procese promjena koje je donio ulazak Hrvatske u

Europsku uniju,

„strateško razmišljanje“ - postupno ispunjavanje dugoročnih ciljeva i razvojne

vizije,

donošenje odluka unutar predstavničkih tijela Općine i njezinih mjesnih odbora,

u okviru šireg razvojnog koncepta,

koordinaciju interesa i aktivnosti različitih razvojnih dionika Općine te učinkovito

korištenje njihovih mogućnosti i resursa, kako bi se postigli zajednički razvojni

ciljevi,

potporu javnih interesa, te izravno uključivanje javnosti u razvoj Općine,

pripremu kvalitetnih smjernica za planove održivog korištenja prostora i

sektorske projekte.

Strategija razvoja definira realan put za postizanje napretka i pozitivno okruženje, dok

uvažava i razvija vrijednosti.

Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Strategije razvoja

Vizija

Strateški ciljevi

Prioriteti

Mjere


6

1.2. Koncepcija Strategije razvoja

Strategija razvoja ima četiri osnovna koraka koji su okrenuti prema trenutnoj situaciji,

te koraci i postupci okrenuti prema budućem razdoblju.

1. korak - Analiza postojeće situacije

2. korak - Identifikacija ključnih problema i SWOT analiza

3. korak - Utvrđivanje vizije i ključnih razvojnih ciljeva

4. korak - Oblikovanje potrebnih mjera i prioritetnih područja djelovanja za

realizaciju razvojnih ciljeva.

Nakon provedbe temeljite strukturne analize, dobiva se jasna slika postojeće situacije,

te se izrađuje SWOT analiza na svakom od pojedinog segmenta okruženja. SWOT

analiza daje detaljan uvid u postojeću situaciju i omogućava ispravnu kategorizaciju

strukturnih čimbenika i vanjskih utjecaja na snage, slabosti, prilike i prijetnje.

Temeljeno na ovim rezultatima, prepoznati su i ključni problemi u različitim sektorima.

Slijedi prepoznavanje vizije, kao opisa zamišljenog sveobuhvatnog budućeg

postignuća u razvoju Općine, te izrada strateških ciljeva i prioriteta koji sadrže

konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda. Prethodno postavljeni ciljevi i prioriteti

raščlanjeni su dodatno u razvojne mjere kroz koje se može operativno djelovati

konkretnim projektima. Razvojne mjere služe kao smjer razvoja, koje su na snazi dok

se u cijelosti ne postignu postavljeni ciljevi. Općenito rečeno, mjere su aktivnosti, koraci

za postizanje prioritetnih ciljeva, a njima se također omogućava iskorištavanje resursa.

Mjere su, u tehničkom smislu, premosnica između strateških ciljeva i konkretnih

razvojnih projekata.

Mjere definiraju prioritetni projekti razvoja Općine Davor kao i drugi razvojni projekti

Općine. U procesu pripreme strategije, kao prioritetna razvojna područja pokazala su

se: komunalna opremljenost, društvo, zaštita okoliša, te gospodarstvo.

1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i priprema Općine za programsko razdoblje 2014.-2020.

EU svoje razvojne politike donosi na javnoj, transparentnoj platformi gdje se formuliraju

strateški ciljevi sudjelovanjem svih zemalja članica. To ne znači da nema prepreka i

sukoba različitih interesa, no takvim pristupom osigurava se da sve zemlje i interesne

grupacije mogu vidjeti i sudjelovati u nastajanju strategije razvoja EU, zašto je

najvažnije EU obvezuje svoje članice na odgovornu provedbu razvojnih strategija.

Razlika Hrvatske u odnosu na EU praksu je činjenica da se u Hrvatskoj strategije još


7

uvijek donose samo deklarativno, dok je u EU to provedbeni mehanizam kojim se želi

doći do postavljenih ciljeva.

1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-

2020.

Europa 2020 je temeljni desetogodišnji strateški dokument predložen od Europske

komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. Njegov cilj

zahtjeva „pametan, održiv, uključiv rast“ s većom koordinacijom nacionalne i Europske

politike. Budući da u EU strategije ne predstavljaju samo formalnost, nego dokument

prema kojemu se sav razvoj EU-a usmjerava (financira), za Hrvatsku kao novu članicu

pa tako i za Općinu Davor važno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja

EU.

Tablica 1. Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020

TEMELJNI INDIKATORI UČINKA

Povećati stopu zaposlenosti stanovništva od 20-64 sa sadašnjih 69% na najmanje 75%. 3% EU BDP-a treba biti investiran u R&D. Smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 20% u usporedbi s 1990. godinom.

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije mora biti povećan na 20%. Energetska efikasnost se treba povećati za 20%.

Udio onih koji rano napuštaju školu treba biti ispod 10%, a najmanje 40% stanovništva u dobi od 30 do 34 godine treba imati završeno tercijarno obrazovanje ili ekvivalent tome.

Siromaštvo treba smanjiti smanjenjem rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi.

PAMETNI RAST ODRŽIVI RAST „INTEGRIRANI“ RAST

INOVACIJE

INOVACIJE EU prioritet „Inovativne

Unije“ je unaprjeđenje uvjeta i pristupa financijskim

sredstvima za istraživanje i razvoj.

KLIMA, ENERGIJA I MOBILNOST

EU prioritet „Energetski efikasna Europa“ pomaže ekonomski rast u potrebom

resursa.

ZAPOŠLJAVANJE I VJEŠTINE

EU prioritet „Agenda za nova znanja i poslove“ za

modernizaciju tržišta rada.

EDUKACIJE EU prioritet „Mladi u

pokretu“ je unaprjeđenje efikasnosti obrazovnog

sustava.

KONKURENTNOST EU prioritet „Industrijska

politika u eri globalizacije“ za unaprjeđenje

poslovnog okruženja.

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

EU prioritet „Europska platforma protiv siromaštva“

za osiguranje teritorijalne i socijalne kohezije koji će

osigurati da se koristi od rasta ravnomjerno rasporede.

DIGITALNO DRUŠTVO EU prioritet „Digitalna agenda“za Europu je

ubrzavanje upotrebe brzog interneta

Izvor: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm#map


8

2. ANALIZA STANJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u

kojem se Općina Davor nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje

informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u namjeri da te informacije posluže

kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru

Općina Davor treba djelovati.

2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi

2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike

Općine

Općina Davor nalazi se na zapadnom dijelu Brodsko - posavske županije uz samu

rijeku Savu. Površinom iznosi 43 km², a obuhvaća mjesta Davor i Orubicu. Gustoća

naseljenosti iznosi 70,12 stanovnika/km². Prema popisu stanovništva iz 2011. godine

u Općini Davor živi 3.015 stanovnika. Na južnom dijelu Općine Davor leži državna

granica sa Bosnom i Hercegovinom. Općina Davor okružena je i prostorima općine

Staro Petrovo Selo na sjeveru, općine Vrbje na zapadu i općinom Nova Kapela na

istoku.

Tablica 2. Geografsko-prostorna obilježja Općine Davor

Lokacija Smještaj Površina Stanovništvo 2011./

Gustoća naseljenosti

45°06′48°N

17°30′43°E

Na svom južnom dijelu graniči sa Bosnom i Hercegovinom – susjednom državom RH

Na sjeveru graniči sa Općinom Staro Petrovo Selo

Na zapadu graniči sa Općinom Vrbje Na istoku graniči sa Općinom Nova

Kapela

43 km2 3.015 st.

70,12 /km2

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Davor, Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine

http://stable.toolserver.org/geohack/geohack.php?pagename=Tu%C4%8Depi&params=43.27_N_17.05_E_


9

Slika 2. Geografski smještaj Općine Davor u Republici Hrvatskoj

Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Davor

Slika 3. Položaj Općine Davor u prostoru Brodsko – posavske županije

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine

Cjelokupno područje Općine smješteno je u nizinskom prostoru Županije uz rijeku

Savu. Stvaranjem samostalne države Republike Hrvatske, općina Davor je postala

granična općina, što je u prometnom smislu značilo ukidanje lokalnih povezanosti sa

susjednom državom Bosnom i Hercegovinom i usmjeravanje prometnih tokova na

utvrđene granične prijelaze. Sjeverno od prostora Općine prolazi X. paneuropski

koridor u okviru kojeg je izgrađena autocesta Zagreb-Lipovac, te željeznička pruga

Novska-Tovarnik. Općina Davor zauzima 2,1 % ukupne površine Brodsko – posavske

županije.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Davor


10

2.1.2. Klima1

Klimatska obilježja prostora općine Davor dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg

prostora, u kojemu prevladava umjereno - kontinentalna klima. Osnovna karakteristika

ovog tipa klime je homogenost klimatskih osobina.

Na području Brodsko - posavske županije nalaze se dvije meteorološke postaje na

temelju kojih su definirane i klimatske osobine prostora Županije. Području općine

Davor je najbliža meteorološka postaja Nova Gradiška, međutim za definiranje

klimatskih uvijeta koristi se meteorloška postaja Slavonski brod.

U dvadesetgodišnjem nizu prosječnih godišnjih temperatura zraka (1959 - 1978. god.),

srednja godišnja temperatura zraka u Sl. Brodu je iznosila 10,5ºC, dok je prema

sedmogodišnjem nizu (1993-2000. god.) ona iznosila 11,2ºC. Prema godišnjem hodu

temperature zraka, najniže se temperature bilježe u siječnju (-1,2ºC), a najviše u srpnju

(20,4ºC). Takav raspored temperature zraka ukazuje na postojanje jednog minimuma

i jednog maksimuma.

Apsolutni minimum temperature zraka, izmjeren u navedenom dvadesetgodišnjem

nizu, izmjeren je u siječnju (-27,8ºC), dok je apsolutni maksimum izmjeren u srpnju

(38,2ºC).

2.1.3. Osnovne hidrogeološke osobine, te

karakteristike tla i vegetacije2

Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Cjelokupni prostor općine Davor u hidrološkom smislu dio je šireg prostora sliva rijeke

Save koja mu daje osnovna obilježja. Ukupna dužina Save iznosi 950 km, a sliv koji je

u horizontalnom prikazu vrlo nesimetričan i nekoncentriran jako utječe na formiranje

hidroloških veličina, posebno maksimalnih protoka. To se posebno očituje u odnosu

dužina vodotoka i veličina gravitirajućih površina s lijeve i desne strane.

Na prostoru Brodsko-posavske županije, dio koje je i općina Davor, može se izdvojiti

nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine

naslage s vodama čije fizičkokemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu

vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od

2.000 mg/l. Unutar prve zone mogu se izdvojiti tri velike hidrogeološke cjeline i to:

brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara,

1 Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003., godine 2 Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003., godine


11

brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne

starosti,

ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara.

Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i

kvartara" proteže se uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju slivu Save.

Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka. Područje je izgrađeno

od nanosa krupnog šljunka koji nizvodno prelaze u sitnozrne pjeskovite šljunke i

šljunkovite pijeske, a na krajnjem nizvodnom dijelu u pijeske.

Prostor općine Davor nalazi se u zoni sa značajnim potencijalima podzemnih

vodonosnih slojeva za vodoopskrbu (vodonosna područja I kategorije ). Vodonosna

područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda sa

izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih

bunara) je između 10 i 50 l/s.

Geološko - pedološke i vegatacijske karakteristike tla

Tlo je vrijedan prirodni resurs koji je potrebno u procesu planiranja očuvati od

nenamjenskog korištenja.

Na području općine Davor zastupljeno je ukupno 13 kartiranih pedoloških jedinica, od

ukupno 46, koliko je zastupljeno na prostoru Brodsko-posavske županije.

Na sjeveru i sjeveroistoku Općine rasprostranjena su tla: hidromeliorirano drenažom

iz hipogleja, aluvijalno i koluvijalno oglejeno i ritskih crnica, ilovastih, te

hidromeliorirano tlo drenažom iz pseudogleja, pseudoglej gleja i amfigleja. Na istoku

Općine zastupljena su i hidromeliorirana tla drenažom iz vertično glejnih tala.

Na jugu Općine zastupljena su: aluvijalno livadno (humofluvisol)-hipoglej mineralni, te

aluvijalno plavljeno (unutar zone inundacije), a takva tla se javljaju i na jugoistoku

Općine, uz koje se javljaju i aluvijalno karbonatna oglejena vrlo duboka tla-aluvijalno

livadno karbonatno obranjeno od poplava. U zapadnom dijelu općine Davor rasprostiru

se aluvijalno karbonatna oglejena vrlo duboka tla, aluvijalno livadna karbonatna,

obranjena od poplava, te hidromelioriranadrenažom iz hipogleja, aluvijano i koluvijalno

oglejenog i ritskih crnica, ilovastih, te močvarno glejno karbonatno i nekarbonatno-

hipoglej mineralni karbonatni, te mali udio ritskih crnica nekarbonatnih vertičnih i

močvarno glejno mineralnih i humoznih tala.

U središnjem dijelu Općine zastupljeni su sljedeći tipovi tala: močvarno glejno

mineralno karbonatno vertično-hipoglej mineralni karbonati, hidromeliorirano

drenažom iz hipogleja, aluvijalno i koluvijalno oglejenog i ritskih crnica, ilovastih,


12

hidromeliorirano drenažom iz pseudogleja, pseudoglej gleja i amfigleja te

hidromeliorirano drenažom iz vertično glejnih tala.

Biovegetacijska obilježja općine Davor uvjetovana su položajem Općine u nizinskom

području Županije, te položajem uz rijeku Savu, nizinskim reljefom, obilježjima klime i

pedološkim osobinama. Svi ti elementi utjecali su na sastav i izgled vegetacijskog

pokrova, u kojem dominiraju predstavnici nizinskog tipa vegetacije. U sastavu

nizinskog tipa vegetacije javljaju se nizinske šume, koje su antropogenim utjecajima

znatno izmijenjene i reducirane. U sastavu ovako reducirane nizinske vegetacije

javljaju se šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem i žestiljem.

Također se javlja i zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, na nizinama koje nisu

plavljene visokim vodama Save. Od predstavnika listača javlja se jasen u

subasocijacijama s hrastom lužnjakom i žutilovkom, dok se na prostorima neposredno

uz rijeku Savu, u većem udjelu javlja vrba.

Osim nizinskih šuma zastupljena je raznovrsna i flornim elementima bogata niska

vegetacija sastavljena od livadne, močvarne i vodene vegetacije. Međutim i ovaj tip

vegetacije je pod utjecajem antropogenih čimbenika znatno izmijenjen i reduciran.

Melioracijskim zahvatima brojna područja pod ovom vegetacijom pretvorena su u

oranice. Međutim, područja neposredno uz rijeku Savu, na područjima gdje ona pravi

velike meandre, nastao je naplavni pojas s manjim područjima obraslim drvećem i

grmolikom vegetacijom, te livadama.

U području nizinskog poljodjelskog prostora, osim obradivih površina, izmjenjuju se

imanji prostori niske i visoke vegetacije, dok se šume javljaju samo na sjeverozapadu

i istočnom području Općine, te se prostiru i na područje susjedne općine (kompleks

Radinje).

2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih

resursa

Tablica 3. Swot analiza smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Davor

SNAGE

Dobar prometni položaj – pogranično područje s Republikom Bosnom i Hercegovinom

Područje povoljnih klimatskih uvjeta

Kvalitetni prirodni resursi

Pogodnosti za obradu/prisutnost obradivih tala

Značajne poljoprivredne i šumske površine

Rijeka Sava – pretpostavka za riječni promet

SLABOSTI

Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja

Nerazvijena svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja

Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne baštine

Ugrožena bio-raznolikost zbog neodgovarajućeg sustava upravljanja zaštitom

Neuređen plovni put na rijeci Savi


13

PRILIKE

Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza

Fondovi za zaštitu okoliša i prirode kao izvori financiranja projekata

Postojanje izvora financiranja projekata valorizacije i očuvanja pitkih voda

Uklanjanje viška riječnog nanosa te uređenje plovnog puta rijeke Save

PRIJETNJE

Klimatske promjene

Elementarne nepogode

Zagađivanje i devastiranje okoliša

Prekomjerno i nekontrolirano korištenje i uništavanje resursa

Neusklađenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša

Nedovoljno provedenih studija, odnosno analiza potencijala (tala, voda) za izradu investicijskih i poslovnih planova

Izvor: Općina Davor

2.1.5. Razvojni problemi i potrebe

Tablica 4. Razvojni problemi i potrebe smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Davor

Razvojni problemi Razvojne potrebe

Smještaj državne granice tokom rijeke Save uvijetuje zajedničko uređenje plovnog toka sa susjednom Bosnom i Hercegovinom

Nedovoljna iskorištenost gospodarskog potencijala šuma

Brojni čimbenici koji utječu na pojavu onečišćenja tla, a najčešće su to ljudske aktivnosti vezane za poljoprivredu, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom

o Jačati gospodarski potencijal šuma uz poticanje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumama

o Jačati prekograničnu suradnju s Republikom Bosnom i Hercegovinom

o Urediti prometni koridor rijeke Save o Kontinuirano provoditi mjere u cilju zaštite od

onečišćavanja tla


2.2. Stanovništvo

2.2.1. Republika Hrvatska

Stanovništvo ima dvostruku ekonomsku funkciju; s jedne strane je temeljni činitelj

gospodarstva jer formira ponudu rada, a s druge je cilj i svrha svake ekonomske

aktivnosti koja se sastoji u potrošnoj funkciji stanovništva i funkciji rasta standarda

stanovništva, koji je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti gospodarskih

aktivnosti.

Osnovni pokazatelji promjena stanovništva pokazuju kako je ukupno stanovništvo u

Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju smanjivano po prosječnoj godišnjoj stopi


14

od -0,16% godišnje (smanjeno za ukupno 65.000 u desetogodišnjem razdoblju, 1998.-

2007.). U isto vrijeme aktivno je stanovništvo povećano za 108.000 ili prosječno

godišnje po stopi 0,69%. Tendencija pada broja stanovnika s gospodarskog motrišta

na dugi rok višestruko je nepovoljna, dok je strukturno povećanje aktivnog stanovništva

(osobito ako se može i želi zapošljavati) povoljna tendencija.

Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj

Stanovništvo Republike Hrvatske

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

4.437.460 4.284.889 96,56

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine

Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

2.2.2. Brodsko – posavska županija

Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu Slavonske nizine, okružena

planinama Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera te rijekom Savom sa juga. Rijeka Sava

ujedno predstavlja i državnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Brodsko-posavska županija unutar granica Republike Hrvatske graniči sa četiri

županije: na zapadu sa Sisačko - moslavačkom, na sjeveru s Požeško - slavonskom,

na sjeveroistoku s Osječko - baranjskom te na istoku s Vukovarsko - srijemskom

županijom.

Brodsko-posavska županija ima izrazito povoljan geostrateški položaj, nalazi se na

križanju važnih prometnih pravaca, na raskrižju europskih prometnih koridora ( X i Vc),

a uz druge prirodne resurse (tlo, vode) pogodan je za razvoj gospodarstva i ostalih

djelatnosti koje utječu na kvalitetu življenja i sveukupan razvoj ove sredine.

3.000.000

3.150.000

3.300.000

3.450.000

3.600.000

3.750.000

3.900.000

4.050.000

4.200.000

4.350.000

4.500.000

Republika Hrvatska

2001. godina

2011. godina

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


15

Brodsko – posavsku županiju obilježavaju dva osnovna prometna pravca:

Prvim, interkontinentalnim, u pravcu zapad-istok, povezane su zemlje zapadne

Europe sa zemljama Bliskog istoka. Tim pravcem, a duž cijelog područja

Županije, prolazi željeznička, cestovna, riječna i telekomunikacijska mreža, te

naftovod.

Drugi interregionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i

srednje Europe s Jadranom.

U sastavu Brodsko-posavske županije nalazi se 28 jedinica lokalne samouprave i to 2

grada i 26 općina s ukupno 185 naselja.

Područje Županije prostire se na 2.034 km², što čini 3,59% ukupne površine Republike

Hrvatske i zauzima 14. mjesto u Republici Hrvatskoj po površini među županijama.

Brodsko-posavska županija je smještena na sjevernoj zemljopisnoj širini od 45°02' -

45°23' i istočnoj zemljopisnoj dužini od 17°04' - 18°35'.

Na području Brodsko - posavske županije živi 158.575 stanovnika (Popis stanovništva

2011. godine), odnosno oko 3,70% ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti

iznosi čak 77,96 st./km² što je više od prosjeka Republike Hrvatske (75,71 st./km²). Na

području Županije izražena je neravnomjerna naseljenost koja se očituje u gustoj

naseljenosti gradskih sredina Županije, dok je u pojedinim seoskim naseljima sve jače

izražena depopulacija stanovništva.

Takav problem neravnomjerne naseljenosti uzrokuje i razlike u razvijenosti pojedinih

dijelova Županije. Ukupno demografsko kretanje Brodsko – posavske županije je

negativno, tj. broj stanovnika Županije se smanjuje iz popisa u popis, pa je tako između

dva posljednja popisa broj stanovnika manji za 10,29%.

Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Brodsko – posavskoj županiji

Stanovništvo Brodsko – posavske županije

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

176.765 158.575 89,71


S obzirom na podatke prikazane iz prethodne tablice očigledan je pad broja stanovnika

u Brodsko - posavskoj županiji, što je vidljivo i u dolje prikazanom grafikonu.

http://www.dzs.hr/


16

Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika BPŽ 2001. i 2011. godine


2.2.3. Općina Davor

Na području Općine Davor, a na temelju podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine

popisano je 3.015 osoba što čini udio od 1,90% u ukupnom broju stanovnika Brodsko

- posavske županije. Na prostoru Općine Davor živjelo je prema Popisu stanovništva

2001. godine 3.259 stanovnika. Usporedba Popisa stanovništva iz 2001. godine s

Popisom iz 2011. godine pokazuje da područje Općine Davor karakterizira pad broja

stanovnika, kao i Brodsko – posavske županije.

Ruralna područja Županije (među njima i Općina Davor) većinom bilježe pad ili

stagnaciju u gustoći naseljenosti, depopulaciju stanovništva, deagrarizaciju, proces

starenja stanovništva, niži stupanj obrazovanja, manji dohodak percapita, veću stopu

nezaposlenosti i sukladno tome, niži Indeks razvijenosti.

Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Općini Davor

Općina Davor Stanovništvo

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

Ukupno 3.259 3.015 92,51

m 1.622 1.541 95,00

ž 1.637 1.474 90,04


S obzirom na podatke prikazane u prethodnoj tablici očigledno je da je u Općini Davor

u razdoblju od 10 godina došlo do smanjenja broja stanovnika za 244 stanovnika, što

je vidljivo i u prikazanim grafikonima.

145.000

150.000

155.000

160.000

165.000

170.000

175.000

180.000

Brodsko -posavska županija

2001.

2011.

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


17

Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Davor 2001. i 2011. godine

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine

Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Davor kroz povijest

Izvor: www.dzs.hr

U prethodnom grafikonu se uočava da se povećanje broja stanovnika na području

Općine Davor realiziralo u periodima od 1857.-1869. godine, od 1880.-1910. godine,

od 1921.-1953. godine, te u razdoblju od 1961.-1971. godine. Smanjenje broja

stanovnika na području Općine Davor se uočava među popisanim razdobljima:

1869./1880., 1910./1921., 1953/1961 te u razdoblju od 1971 - 2011. godine, što je i

vidljivo iz prikaza broja stanovnika i indeksa kretanja stanovnika Općine Davor u

sljedećem grafikonu.

2.850

2.900

2.950

3.000

3.050

3.100

3.150

3.200

3.250

3.300

Općina Davor

2001. godina

2011. godina

2.8542.926

2.550

2.8922.938

3.229

3.052

3.308

3.7783.827

3.641

3.667

3.526

3.4583.259

3.015

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Ukupan broj stanovnika po godinama

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


18

Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Davor

Izvor: www.dzs.hr

Kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti područja Općine Davor povezani su s

gospodarskim mogućnostima njezine prirodne osnove i s društvenim zbivanjima u

prošlosti, ali i sadašnjosti. U ukupnom broju od 3.015 stanovnika u Općini, po Popisu

stanovništva 2011. godine, na 43 km² (70,12 stanovnika na km²), kriju se razlike u

naseljenosti koje ne odražavaju samo suvremene procese nego su dobrim dijelom

posljedica složenih kretanja stanovništva.

Od početka mjerenja (dostupnih podataka) Općina Davor je imala blagi porast broja

stanovnika. Prema popisu stanovništva popisno razdoblje od 1880. godine pa sve do

1910. godine, te od 1921. godine pa sve do 1953. godine može se primjetiti stalni

porast stanovništva. Razvoj poljoprivrede i povoljna prirodna sredina u uvjetima

tradicionalne gospodarske strukture uvjetovale su porast broja stanovnika.

Međutim, u posljednjih 40 godina stanovništvo Općine se brojem nešto smanjuje jer je

zahvaćeno suvremenim migracijama. Dolazi do gospodarske stagnacije na ovim

područjima (slična situacija odvija se po cijelom području RH). Stanovništvo se

koncentrira na urbane sredine, ali i u drugim zemljama je slična situacija. Kao što je

istaknuto, sedamdestih godina 20. st. dolazi do blagog pada broja stanovnika koji traje

sve do danjašnjih dana.

2.2.3.1. Prirodni prirast stanovništva Općine Davor

Osnovne odrednice populacijske dinamike su priraštaj (prirodno kretanje) i migracije

(prostorna pokretljivosti) stanovništva, kao rezultat prirodnih i društvenih čimbenika

prostora.

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00102,52

87,15

113,41

101,59 109,90

94,52

108,39114,21

101,3095,14100,71

96,15 98,07 94,2592,51

http://www.dzs.hr/


19

U pogledu prirodnog prirasta stanovništva u sljedećem grafikonu i tablici vidljiv je

negativan prirodni prirast kako u Republici Hrvatskoj tako i u Brodsko – posavskoj

županiji te pozitivan prirodni prirast u Općini Davor.

Analiza prirodnog prirasta stanovništva u 2014. godini pokazuje da Brodsko - posavska

županija ima negativan trend što znači da je više ljudi umrlo nego što se rodilo. Prirodni

prirast u Županiji je iznosio - 545.

Prirodni prirast Općine Davor je bi pozitivan i iznosio je 12, pa je tako i indeks

živorođenih u odnosu na umrle bio veći od 100 i iznosio je čak 144,4., što je ujedno i

najveći indeks svih gradova i općina u Brodsko – posavskoj županiji.

Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm

0

20

40

60

80

100

120

140

160

77,872,2

144,4 Republika Hrvatska

Brodsko -posavska županija

Općina Davor


20

Tablica 8. Prirodno kretanje stanovništva u 2014. godini

PODRUČJE

ROĐENI

UMRLI

UMRLA DOJENČAD PRIRODNI PRIRAST

BRAKOVI VITALNI INDEKS(ŽIVOROĐENI

NA 100 UMRLIH) Živorođeni Mrtvorođeni Ukupno Do 6 dana

starosti Sklopljeni Razvedeni

Republika Hrvatska 39 566 150 50 839 199 122 -11 273 19 501 6 570 77,8

Brodsko – posavska županija

1 412 3 1 957 6 6 -545 831 221 72,2

Općina Davor 39 - 27 - - 12 16 1 144,4


2.2.3.2. Migracijska obilježja stanovništva

Tablica 9. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu

Po

dru

čje

Sp

ol

Uku

pan

bro

j

sta

no

vn

ika

Od

ro

đen

ja s

tan

uju

u isto

m n

ase

lju

Doseljeni u naselje stanovanja

Nep

ozn

ato

s područja Republike Hrvatske iz inozemstva

sveg

a

iz d

rug

og

naselj

a

isto

g g

rad

a i

li

op

ćin

e

iz d

rug

og

Op

ćin

e/G

rad

a

ili o

pćin

e i

ste

žu

pan

ije

iz d

rug

e

žu

pan

ije

nep

ozn

ato

mje

sto

u R

H

sveg

a

Bo

sn

a i

Herc

eg

ovin

a

Nje

mač

ka

Srb

ija

Slo

ven

ija

Ko

so

vo

osta

le z

em

lje

BPŽ sv. 158.575 79.279 48.276 7.547 26.891 13.806 32 30.982 20.575 5.940 1.169 414 117 2.767 38

Općina Davor

sv. 3.015 2.730 204 22 113 69 - 81 28 31 8 3 - 11 -

m 1.541 1.439 63 2 26 35 - 39 7 18 4 3 - 7 -

ž 1.474 1.291 141 20 87 34 - 42 21 13 4 - - 4 -

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

http://www.dzs.hr/


21

Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Davor


2.2.3.3. Stanovništvo Općine Davor prema jeziku, vjeri i narodnosti

Jezik kojim se koristi većina stanovništva Općine Davor je hrvatski, odnosno za

hrvatski kao materinji jezik izjasnilo se čak 3.002 osobe ili 99,57% stanovništva.

Katolici čine 3.000 osoba ili 99,50%, da su pravoslavci izjasnilo se 7 osoba ili 0,23%

stanovništva, dok se 4 osobe ili 0,13% stanovništva izjasnilo da nisu vjernici, a nije se

izjasnila 1 osoba ili 0,03%, da su muslimani izjasnila se 1 osoba ili 0,03%. Preostali

dio postotka od 0,07% čine ostale regije, pokreti i svjetonazori. Navedeno je prikazano

i u sljedećoj tablici.

Tablica 10. Stanovništvo Općine Davor prema vjeri

Podru

čje

Ukupno

Kato

lici

Pra

vosla

vci

Pro

testa

nti

Osta

li krš

ćani

Muslim

ani

Žid

ovi

Isto

čne r

elig

ije

Osta

le r

elig

ije,

pokre

ti i

svje

tonazori

Agn

ostici i

skeptici

Nis

u v

jern

ici i

ate

isti

Ne izja

šnja

vaju

se

Nepozn

ato

BPŽ 158.575 146.093 5.673 166 393 1.535 5 21 24 441 2.272 1.715 237

Općina Davor

3.015 3.000 7 - - 1 - - - - 4 1 2

% 100,00 99,50 0,23 - - 0,03 - - - - 0,13 0,03 0,07

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine

0

20

40

60

80

100

Iz drugognaselja istog

grada iliopćine

Iz drugoggrada ili

općine istežupanije

Iz drugežupanije

Iz inozemstva

Broj muškaraca

Broj žena

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


22

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva Općine

Davor u najvećem postotku čine:

- Hrvati: 4.537 (89,73%),

- Srbi: 332 (6,57%),

- Slovaci: 23 (0,45%) i

- Mađari: 22 (0,44%).

Tablica 11. Stanovništvo prema narodnosti Općine Davor

Po

dru

čje

Uku

pn

o

Hrv

ati

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Osta

li

Izja

sn

ili

se u

sm

islu

vje

rsk

e

pri

pad

no

sti

Ne izja

šn

java

ju

se/N

ep

ozn

ato

Alb

anci

Ausrija

nci

Bošnja

ci

Bug

ari

Česi

Mađari

Srb

i

Ukra

jinci

Općina Davor

3.015 3.005 - - 1 1 - 1 4 - 1 - 2

% 100,00 99,67 - - 0,03 0,03 - 0,03 0,13 - 0,03 - 0,07


http://www.dzs.hr/


23

2.2.3.4. Dobna i spolna struktura stanovništva

Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Davor

Spol Ukupno 0-6

godina 0-14

godina 0-17

godina 0-19

godina

Radno sposobno st. (15-64 godine)

60 i više godina

65 i više

godina

75 i više

godina

Prosječna starost

Ukupno 3.015 237 564 689 781 1.919 684 532 247 39,6

m 1.541 136 299 371 412 1.052 276 190 73 37,2

ž 1.474 101 265 318 369 867 408 342 174 42,0


Prosječna starost stanovnika Općine Davor, na temelju podataka iz 2011. godine je

39,6 godina, Brodsko – posavske županije 40,6 godina, dok je u Republici Hrvatskoj

prosječna starost 41,7 godina, te se može zaključiti da je stanovništvo Općine Davor

nešto mlađe od Brodsko – posavske županije i RH. Prosječna starost stanovnika

Općine je tako ispod prosjeka uspoređujući ga s prosjekom županije i prosjekom RH

te je stanovništvo Općine mlađe za 1 godinu od stanovništva Županije, a za 2,1 godinu

mlađe od prosjeka RH.

Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Davor


Najviše stanovnika Općine Davor pripada kontingentu stanovnika od 20-59 godina

(51%), a najmanji broj stanovnika kontigentu > 60 godina (23%), kontigentu 0-19

godina pripada 26% stanovništva, prema čemu se može zaključiti kako Općina Davor

ima relativno povoljan postotak mlade populacije. Kao i većina mjesta (općina i

gradova u RH) i Općina Davor ima sve većih problema s emigracijama i iseljavanjem

mladih ljudi.

26%

51%

23%

0 - 19 godina

20 - 59 godina

> 60 godina

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


24

2.2.3.5. Školska sprema stanovništva

Podaci iz Popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:

ukupan broj osoba starijih od 15 godina je 2.451 osoba

bez školske spreme ukupno 15 osoba, što je 0,61%

nepotpuno osnovno obrazovanje imalo je 65 osoba, tj. 2,65% osoba

čak 57,16% stanovništva Općine završilo samo osnovnu školu ili je uopće nije ni završilo, što je u skladu sa tradicijom

poljoprivredne djelatnosti koja se obiteljski nasljeđuje u ruralnim područjima

neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo je ukupno 2.368 osoba, što je 96,61% osoba (najbrojniji su

oni sa osnovnim obrazovanjem – 53,90%)

svega 3,39% stanovnika je visoko obrazovano

Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu


3 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. 4Obuhvaćeni su sve više škole, I.(VI.)stupnjevi fakulteta te stručni studij po Bologni. 5Obuhvaćene su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.

Područje Spol Ukupno Bez

škole

1 - 3 razreda osnovne

škole

4 - 7 razreda

osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola3

Visoko obrazovanje

Nepoznato Svega

Stručni studij4

Sveučilišni studij5

Doktorat znanosti

Općina Davor

sv. 2.451 15 14 51 1.321 964 83 46 37 - 3

m 1.242 5 3 11 581 599 40 18 22 - 3

ž 1.209 10 11 40 740 365 43 28 15 - -

http://www.dzs.hr/


25

2.2.3.6. Obilježja kućanstava

Broj kućanstava (prema Popisu stanovništva 2011. godine) u Općini Davor iznosi 869, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u

kućanstvu 3,47, a prevladavaju kućanstva s dva člana (22,09%), zatim samačka kućanstva (18,18%), kućanstva s pet članova čiji je

udio u postotku 14,96%, te kućanstva s tri člana (14,50%). Prema Popisu stanovništva 2001. godine u Općini Davor je zabilježeno

903 domaćinstava što je u usporedbi s Popisom 2011. godine pad od cca 3,77%. Pad broja domaćinstava padao je zajedno s brojem

stanovnika.

Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova

Općina Davor Ukupno Broj članova kućanstava Prosječan

broj osoba

u kućanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 869 158 192 126 122 130 73 45 16 3 1 3 3,47

Broj osoba 3.015 158 384 378 488 650 438 315 128 27 10 39


http://www.dzs.hr/


26

2.2.4. SWOT analiza stanovništva

Tablica 15. Swot analiza stanovništva Općine Davor

SNAGE

63,65% radno aktivnog stanovništva Općine

Pozitivan prirodni prirast

Vitalni indeks, tj. živorođeni/10umrlih je 144,4 – najveći u Brodsko – posavskoj županiji

Prosječna starost stanovnika je 39,6 godina što je ispod prosjeka RH i Brodsko – posavske županije

SLABOSTI

Mali broj visoko obrazovanog stanovništva, svega 3,39%

Odumiranje ruralnih zajednica zbog preseljenja, odnosno koncentriranje stanovništva u urbanijim sredinama

Nedostatak menadžmenta i stručnjaka u području razvoja ljudskih potencijala

Najveći broj stanovništva, čak 53,90% ima završenu samo osnovnu školu

Kontinuirani pad broja stanovnika

Visoka stopa nezaposlenosti

PRILIKE

Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa

Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja

Mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU (koji se tiču financiranja projekta u sektoru razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja)

Bolje korištenje drugih oblika zapošljavanja (nepotpuno radno vrijeme, privremeni i povremeni poslovi)

Smanjenje poreznog opterećenja na lokalnoj razini

Provođenje mjera za poticanje zapošljavanja

PRIJETNJE

Pomanjkanje novih tehnologija i stručnih kadrova koji znaju upravljati novim tehnologijama

Socijalna isključenost ugroženih skupina društva

Deruralizacija i depopulacija te migracija mladih

Nedovoljni poticaji i mjere za zapošljavanje te stagnacija gospodarskog rasta

Nedostatno ulaganje u razvoj kadrova



Tablica 16. Razvojni problemi i potrebe stanovništva Općine Davor


Nepovoljno ukupno demografsko kretanje stanovništva Općine

Nedovoljan broj razvojnih projekata za obrazovanje te zapošljavanje mlađe ali i starije nisko obrazovane populacije


Niži životni standard

Odljev visokoobrazovanog stanovništva

Visok udio stanovništva sa završenim samo osnovnim obrazovanjem – više od polovice stanovništva starijeg od 15 godina

o Kontinuirano provoditi mjere poticanja zapošljavanja osoba koje su dugo nezaposlene te im prijeti socijalna isključenost

o Izraditi i provoditi programe, projekte i mjere zapošljavanja mlađeg stanovništva kako bi ih se zadržalo u Općini

o Razvijati programe doškolovanja i usavršavanja teže zapošljivih osoba (nezaposlene radno sposobne starije osobe, mladi bez radnog iskustva, slabije obrazovani), odnosno provoditi projekte cjeloživotnog obrazovanja

o Smanjiti visoku stopu nezaposlenosti kroz poticanje gospodarskog razvitka

o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila)

o Poticati daljnje školovanje nakon završene srednje škole, raznim mjerama (stipendije, nagrade, priznanja, subvencije i sl.)



27

2.3. Infrastruktura Općine

2.3.1. Prometna infrastruktura6

2.3.1.1. Cestovni promet

Razvoj Prometnog sustava Brodsko – posavske županije usklađen je sa Strategijom i

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske u okviru kojih su definirani

nacionalni interesi i način uključivanja u europski prometni sustav.

Dominantni prometni sustav na području Općine Davor je cestovna mreža, a na trasu

postojeće autoceste povezan je mrežom postojećih županijskih cesta.

Općinu Davor čine naselja Davor i Orubica koja su međusobno povezana županijskom

cestom. Svako od tih naselja županijskom cestom je povezano s paralelnom cestom

(Ž 4158), autoceste Zagreb - Lipovac, kao i s čvorištima za ulaz/izlaz na autocestu. Na

području Općine je još i manja dionica lokalne ceste L 42019 koja osigurava paralelnu

vezu uz rijeku Savu od naselja Orubica prema naseljima Dolini i Mačkovcu u susjednoj

općini.

Slika 4. Cestovni promet na području Brodsko – posavske županije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Brodsko – posavske županije 2009. – 2013. godine

Na razini lokalne cestovne mreže ponajprije treba planirati osiguranje moderniziranog

cestovnog pristupa svim naseljima na području Županije. To znači da treba

modernizirati i tehnički opremiti sve ceste u skladu s očekivanim intenzitetom prometa.

6 Izvješće o stanju u prostoru Brodsko – posavske županije, 2009. – 2013.; Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003.godine; Izmjene i dopune PPUO Davor 2008. godine


28

Na Općinskoj razini treba razvijati lokalnu cestovnu mrežu na način da se osigura

kvalitetna veza općinskog centra sa svim naseljima u Općini.

U sljedećoj tablici prikazane su javne kategorizirane ceste na području Općine Davor.

Tablica 17. Javne kategorizirane ceste na području Općine Davor

Kategorija

ceste

Broj

ceste Opis ceste Kolnik

Duljina

ceste

Širina

kolnika

županijska 4178 Ž 4158 - Zapolje - Orubica - Davor

- gr. Republike BiH asfalt 10,0 km 5,5 m

županijska 4180 St. Petrovo Selo (Ž4158) - Davor

(Ž4178) asfalt 3,8 km 5,0 m

lokalna 42019 Mačkovac (Ž4156) - Dolina Ž4178 asfalt 0,5 km 4,5 m


Županijske ceste na području Općine Davor čine prometni prsten i međusobno

povezuju dva naselja Općine, te njih na cestovnu mrežu užeg i šireg okruženja. Trase

navedenih cesta potrebno je rekonstruirati na način da zadovolje uvjete odvijanja

dvosmjernog prometa uz opremanje horizontalnom i vertikalnom signalizacijom prema

hrvatskom standardu. Uz to, potrebno je osigurati puni standard održavanja navedenih

cesta. Planom je predviđena i korekcija dijela postojeće županijske ceste Ž 4178 i to

izgradnjom nove trase kroz naselje Davor do graničnog prijelaza na rijeci Savi. Osim

županijskih cesta potrebno je urediti i dionicu lokalne ceste prema Mačkovcu i Dolini

kako bi se poboljšala prohodnost prostora uz rijeku Savu.

Općina Davor kontinuirano ulaže u razvoj infrastrukture svoga područja pa tako i

prometne infrastrukture. Općina Davor 2016. godine započela je sa projektom

Rekonstrukcije Savskog obrambenog nasipa i gradnje prometnica, pješačkih i

biciklističkih površina i šetnice u naselju Davor na Savskom nasipu.

Modernizacija cesta u Općini Davor planirana je u naseljima Davor i Orubica.

Gradnja kolnika i pješačkih staza planirana je u 2 faze. Ukupno na području općine

Davor planirana je izgradnja 15 km nerazvrstanih cesta od kojih je do sada 10 km

izgrađeno, a preostalo za modernizaciju je 5 km cesta. Projekt se provodi od 2010, te

je realizacija projekta predviđena u fazama.

Nerazvrstane ceste

Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može

slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim zakonom i drugim propisima, a

koje nisu razvrstane kao javne ceste.

Nerazvrstanu cestu čini:

cestovna građevina


29

građevinska čestica

zemljišni pojas s obiju strana ceste

prometna signalizacija

javna rasvjeta i ostala oprema ceste.

Prema podacima Općine, duljina nerazvrstanih cesta na području općine Davor je

13,68 km, što čini 318,14 m/km². Poslove tekućeg održavanja nerazvrstanih cesta na

području Općine je obavlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice lokalne

samouprave registrirano za obavljanje komunalnih djelatnosti, te pravna osoba na

temelju zaključenog ugovora. Organizaciju poslova održavanja i upravljanja

nerazvrstanim cestama obavlja zakonski predstavnik. Općina Davor je sastavila popis

nerazvrstanih cesta kojim je popisana 31 ulica ukupne duljine 13,68 km, od čega

je 7,40 km upisano u zemljišne knjige kao opće dobro pod upravom općine, a za 6,27

km nije utvrđeno vlasništvo. Popis sadrži naziv i duljinu ceste, a ne sadrži podatke o

površini nerazvrstane ceste, opisu ceste, te broju katastarske čestice i nazivu

katastarske općine na kojoj je cesta izgrađena.7

2.3.1.2. Riječni i zračni promet

Riječni promet je do sada bio zapostavljen i zbog toga je jedna od odrednica Strategije

prostornog razvoja Republike Hrvatske upravo podizanje značaja ove prometne grane.

Raspoložive prirodne resurse koje pruža rijeka Sava treba maksimalno iskoristiti uz

istovremeno uvažavanje granice ekološke snošljivosti. Izgradnjom planiranog

višenamjenskog kanala Dunav – Sava stvorit će se uvjeti i za uključivanje rijeke Save

u plovni sustav Podunavlja.

Prostor općine Davor smješten je uz samu rijeku Savu koja je i najvažniji prometni

koridor koji tangira južnu granicu Općine. Rijeka Sava je granična rijeka te sve

aktivnosti na njenom uređenju moraju biti usklađene sa susjednom državom Bosnom

i Hercegovinom. Sama rijeka i njeno uže okruženje je najveći potencijal promatranog

prostora i to ne samo u prometnom smislu, već i u iskorištavanju jedinstvenog

krajobraza.

Na području Općine postoje dva sidrišta/privezišta za čamce u zonama naselja

Orubica i Davor, te dvije lokacije deponija za šljunak. Jedna od tih deponija neposredno

uz naselje Davor je stalna a druga je uzvodno i privremenog je karaktera.

Prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda vodni put rijekom Savom određen

je kao međunarodni vodni put.

7 Održavanje nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Brodsko – posavske županije, 2013., godine


30

Na području Općine planirana je lokacija riječne luke ''Davor'' u okviru koje je moguće

organizirati i manju remontnu radionicu i brodogradilište. Na području Općine planirani

su i značajniji sadržaji vezani uz vodni put:8

Naselje Davor

pretovarna luka

sidrište i zimsko sklonište za brodove koji prevoze

opasne tvari

pristanište (tovarište)

sidrište i zimsko sklonište tegljenica i potisnica koje ne prevoze opasne tvari

Naselje Orubica

sidrište za brodove i sustave

pristanište (tovarište)

Planirana pretovarna luka imala bi veliki značaj za razvoj gospodarstva ovoga područja

s obzirom na činjenicu da je vezana uz industrijsku zonu koja se nalazi 1 km zapadno

od pretovarne luke.

Osim navedenih sadržaja moguće je planirati i druge sadržaje uz vodni put rijeke Save

uz suglasnost i uvjete Agencije za vodne puteve, nadležne lučke kapetanije i Hrvatskih

voda.

Na prostoru Općine, sjeverno od naselja Orubica, nalazi se i jedno poljoprivredno

letjelište. Osnovni nedostatak ove lokacije je njegova blizina državnoj granici sa

susjednom Bosnom i Hercegovinom.

2.3.2. Javne telekomunikacije

Na području Općine poštanska mreža sadrži dva poštanska ureda (PU). Ovi poštanski

uredi nalaze se u naseljima Davor i Orubica. Poštanski ured Davor 35425 ima svoje

dostavno područje, dok poštanski ured Orubica 35424 je bez dostavnog područja s

isporukom.9

Postojeće javne telekomunikacije u nepokretnoj mreži na području Općine obuhvaćaju

magistralni telekomunikacijski svjetlovod (TK-MG/S), komutacije (centrale), te mjesne

mreže. Komutacije na području Općine obuhvaćaju dva udaljena pretplatnička stupnja

u naseljima Davor i Orubica. U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o broju, tipu i

kapacitetu izgrađenih komutacija (centrala).

8 Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine 9 http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&uredi=626


31

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To

su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom

centralom kabelskim sustavom veza.

Tablica 18 . Izgrađenost kapaciteta komutacija

Red.

broj

Naselje

(Naziv UPS) Tip komutacije

Matična

centrala

Kapacitet

Instalirani Ukopčano Slobodni

1. Davor RSS AXE 768 569 199

2. Orubica RSS AXE 256 191 65

UKUPNO: - - 1.024 760 264


Planirane mjesne mreže u naseljima Davor i Orubica izgraditi će se u potpunosti s

podzemnim telekomunikacijskim vodovima. Telekomunikacijska mreža se planira na

svim glavnim pravcima od UPS-a graditi distribucijskom telekomunikacijskom

kanalizacijom (DTK) s obje strane ulica, a na sporednim pravcima planiraju se polagati

mrežni kabeli izravno u zemlju.

Pri analizi i ocjeni stanja u javnim telekomunikacijama općine Davor može se

konstatirati da je obujam i tehnološka razina izgrađenosti dobra, te da je stvorena

kvalitetna osnova za njezinu dogradnju u skladu s novim potrebama i zahtjevima

suvremenih telekomunikacija.

2.3.3. Opskrba energijom10

2.3.3.1. Opskrba električnom energijom

Elektroenergetska infrastruktura na području Brodsko – posavske županije sadrži

proizvodnju električne energije, prijenos i transformaciju te dio distribucije električne

energije. Prijenosna mreža na području Županije je podijeljena između Prijenosnog

područja Zagreba i Osijeka.

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Davor ostvaruje se iz

elektroenergetske mreže Republike Hrvatske ali također na području Općine Davor

Izmjenama Prostornog plana uređenja Općine Davor predviđeno je i bioplinsko

postrojenje za proizvodnju električne energije iz bioplina čija je lokacija u poslovno –

gospodarskoj zoni.

Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine

od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 10(20) kV naponskoj razini mreža sadrži

trafostanice 10(20)/0,4 kV, te nadzemne i podzemne kabelske 10(20) kV dalekovode.

10 Izvješće o stanju u prostoru Brodsko – posavske županije, 2009. – 2013. godine; Prostorni plan uređenje Općine Davor 2003. godine, Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine


32

U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću elektroenergetsku mrežu

na 10(20) kV naponskoj razini.

Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na

10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama. Zbog zaštite i racionalnog

korištenja prostora, zbog odredbi iz PP Brodsko-posavske županije, te zbog uputa

Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja

Republike Hrvatske planirani 10(20) kV dalekovode te planirane 0,4 kV vodove

potrebno je izgraditi podzemnim vodovima u koridoru cesta, a samo u iznimnim

slučajevima izvan općinskog središta dozvoljena je izgradnja niskonaponske mreže na

betonskim stupovima.

Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a mreža će se

graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. Mreža se

planira graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih

uz unutarnji rub građevinske parcele, a od njih kućne kabelske priključke do okolnih

potrošača. Samo iznimno izvan općinskog središta moguća je izgradnja 0,4 kV mreža

na betonskim stupovima na koje se stavlja i javna rasvjeta.

Javnu rasvjetu planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim

stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj

udaljenosti od prometnice. Samo iznimno pri izgradnji niskonaponske mreže na

betonskim stupovima planira se postavljanje javne rasvjete na te betonske stupove.

2.3.3.2. Opskrba plinom

Na području Općine nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Razvojnim planovima se

ne predviđaju naftovodi niti plinovodi šireg društvenog značaja te nema izgrađene

distribucijske plinoopskrbne mreže, premda postoje planovi za njenu izgradnju.

Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog plinovodnog sustava,

koji bi sadržavao:

RS - Vrbje (izvan općine Davor),

Međumjesni plinovod (izvan općine Davor),

Spojni srednjotlačni plinovodi,

Mjesne srednjotlačne plinovode.

Međumjesni plinovod planira se izgraditi od mjerno-redukcijske stanice MRS - Nova

Gradiška do RS - Vrbje, a koji cijelom duljinom prolazi područjem općine Vrbje, te

istovremeno služi za plinoopskrbu općine Vrbje i Davor. Tlak plina u ovom plinovodu

iznositi će 12 bara pretlaka.


33

Od redukcijske stanice RS - Vrbje do naselja Orubica i Davor planira se srednjotlačni

spojni plinovodi, a kroz naselja planira se srednjotlačna mjesna mreža s tlakom plina

u plinovodima 1- 4 bara pretlaka. Planirane trase ovih plinovoda definirane su Studijom

i Idejnim projektom opskrbe prirodnim plinom Županije, a Prostornim planom uređenja

Općine Davor prikazani su samo glavni pravci polaganja plinovoda.

2.3.3.3. Opskrba naftom Na području Brodsko – posavske županije ne postoje objekti u funkciji proizvodnje ili

prerade nafte (naftna polja, rafinerije i sl.). Preradbeni objekti na postojećim lokacijama

u Hrvatskoj svojim položajem i kapacitiranošću zadovoljavaju sadašnje potrebe.

Eksploatacija nafte iz podzemlja Brodsko – posavske županije nema ekonomsku

podlogu.

Cjevovodni transport nafte pokriva potrebe opskrbe naftom kako Republiku Hrvatsku,

tako i Brodsko – posavsku županiju pa i Općinu Davor.

2.3.4. Vodoopskrba i odvodnja11

2.3.4.1. Vodoopskrba

Javna vodoopskrba najčešći je i najsigurniji način korištenja vode. Voda je temeljna

potreba za život i za razvoj ljudskog društva. Održivo upravljanje vodama je nužnost u

uvjetima porasta stanovništva i povećanih pritisaka na vodne resurse. Takvo

upravljanje uravnotežuje raspoložive količine vode s potrebama za vodom različitih

korisnika vode. Potrebe za vodom, i to prvenstveno za slatkom vodom, stalno se

povećavaju, i zato vode treba kontinuirano procjenjivati i pažljivim gospodarenjem

sačuvati. Zajedničke akcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini mogu osigurati

održivi razvitak.

Područje Općine Davor čini jednu cjelinu što se tiče vodoopskrbe. Broj stanovnika

priključenih na vodovod iznosi 2750, dok ostali žitelji vodu koriste iz vlastitih zdenaca.

Distribucijom vode za piće od 1998. godine upravlja komunalno poduzeće Regionalni

vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o. Trenutno je u funkciji jedno crpilište koje koristi

vodu iz kaptiranog izvora, dubine 41 metar, s ukupnim kapacitetom od 150 l/s koje je

regionalnog karaktera te je izgrađeno za potrebe 50000 ljudi. Izgrađeno je i 150 km

novih vodoopskrbnih cjevovoda. Crpilište se napaja iz 5 arteških zdenaca s ukupnim

kapacitetom 250 l/s koji su zajedničkim sustavom cjevovoda spojeni na crpilište. Svi

zdenci na pravilnim su udaljenostima te su duboki oko 40 – 45 m.

11 http://www.rvd.hr/; Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003.; Izmjene i dopune PPUO, 2008. godine


34

Zdenci su izgrađeni iz visokokvalitetnih nehrđajućih čelika i nakon izgradnje izvršena

su probna testiranja izdašnosti koja su dokazala da je izdašnost svakog pojedinačnog

zdenca veća od 50 l/s. Pojedini zdenci prilikom testiranja izdašnosti vode pokazali su

rezultate izdašnosti crpljenja vode i više od 70 l/s. Zdenci su opremljeni pumpama za

crpljenje vode kvalitetno zaštićenih od vanjskih utjecaja zagađivanja vode, a sami

objekti zaštićeni su u skladu s Pravilnikom o zonama sanitarne zaštite te predstavljaju

temelje za dugogodišnju distribuciju.

Potencijali ovog crpilišta višestruko su veći od današnjih potreba javne vodoopskrbe

koja je trenutno na 1/3 proizvodnje ovoga pogona. Potencijali crpilišta prikazani su i

ilustrativno u videu RVD – Voda za život, 2016 koji je napravljen kako bi se na slikovit

način prikazalo sve ono što je do sada napravljeno po pitanju vodoopskrbe.

Sirova voda iz već spomenutog dubinskog zdenca karakteristična je po povišenoj

koncentraciji amonijaka, željeza i mangana. Kao takva podliježe obradi koja se sastoji

od aeracije, filtriranja i kloriranja.

Služba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske

županije od ožujka 1999. godine analizira vodu za piće s područja Davora i Orubice i

to na "A" analizu, te na željezo i mangan (zbog karakteristične sirove vode). Uzorci se

uzimaju jedan puta mjesečno i to na više mjesta u naselju Davor te na drugim mjestima

koje pokriva Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška. Glavni razlog za takovo

stanje jest u ustajalosti vode u mreži. Mreža vodovoda je velika, a potrošnja vode mala.

Od ukupne količine vode iskoristi se samo jedna desetina. Rješenje se vidi u proširenju

mreže na zapad, prema Novoj Gradiški te je osnovna djelatnost „Vodovoda“ Davor u

2010. godini bila izgradnja regionalnog vodovoda Davor – Nova Gradiška, jednog od

dva velika vodoopskrbna projekta u Brodsko-posavskoj županiji, s kojim se rješava

opskrba pitkom vodom u zapadnom dijelu županije za 50.000 stanovnika. Projekt je u

završnoj fazi, a financiran je od strane zajma Svjetske banke.

Prema dostupnim podacima tvrtke Regionalni vodovod Davor – Velika Gradiška d.o.o.,

voda za piće u skladu je za svim zahtjevima Pravilnika o kvaliteti vode za piće (NN

47/2008), što su postigli pravilnim postupkom uklanjanja povišenih parametara u

pogonu poduzeća Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o.

Ispravnost vode za piće kontrolira se jednom mjesečno, od strane ŽZJZ iz Slavonskog

Broda, a isto tako kontrola se radi u laboratoriju poduzeća Regionalni vodovod Davor

– Nova Gradiška na kemijske parametre.

2.3.4.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Stanovnici općine Davor otpadne i sanitarne vode rješavaju dvojako: pomoću

septičkih, sabirnih ili crnih jama te pomoću sustava odvodnje, djelomično izgrađenom


35

u naselju Davor. Ovime oni predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Naime od

28 općina Brodsko-posavske županije čak 20 općina je bez izgrađenih javnih sustava

za odvođenje voda.

Odjel za pročišćavanje otpadnih voda poduzeća „Regionalni vodovod Davor – Nova

Gradiška d.o.o., odgovoran je za upravljanje uređajem za pročišćavanje otpadnih

voda, nadzor nad radom uređaja i crpnih stanica te njihovo održavanje kao i kontrolu

rada industrije putem analize sastava otpadnih voda na priključcima u sustav javne

odvodnje. Ovaj uređaj ima drugi stupanj pročišćavanja.

Sustav odvodnje naselja Davor, po primjenjenom tipu odvodnje, je mješoviti s

izgrađenom kompletnom kolektorskom mrežom.

Otpadne vode se ispuštaju u kanal Davor, trenutno bez pročišćavanja do izgradnje

uređaja za pročišćavanje.

Sustav odvodnje naselja Orubica nije riješen ali je ishođena potvrda glavnog projekta

koji je spreman za realizaciju. Sustav je predviđen sa kolektorima i uređajem za

pročišćavanje. Ovaj sustav je predviđen kao razdjelni sustav.

Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o. se skrbi i za druga područja.

Trenutno je Aglomeracijom - Batrina predviđeno i rješavanje kompletnog sustava

odvodnje otpadnih voda za Novu Kapelu.

Postojeći način zbrinjavanja otpadnih voda nepriključenih stanovnika naselja Davor i

naselja Orubica pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih

horizonata i manjih tekućica. Zagađivanje podzemnih vodonosnika, u dugom

vremenskom razdoblju može utjecati na kvalitetu zahvaćene vode malog broja ne

priključenih stanovnika na sustav vodoopskrbe a time i na njihovo zdravlje. Oborinske

vode, dijela naselja bez sustava odvodnje, prihvaćaju se otvorenim kanalima uz

prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala, te njima do rijeke

Save.

2.3.5. Gospodarenje otpadom12

Temelji politike zaštite okoliša sadržani su u Zakonu o zaštiti okoliša. Gospodarenje

otpadom u Republici Hrvatskoj određeno je: Zakonom o otpadu, Strategijom

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015., te nizom podzakonskih akata.

12 Plan gospodarenja otpadom Brodsko – posavske županije, 2008. – 2015., godine; Elaborat gospodarenja otpadom Komunalac Davor d.o.o., 2015., godine; Izvješće o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Brodsko - posavske županije, 2014. godine


36

Strategijom gospodarenja otpadom RH zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u

skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar kojega

će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden

održivo gospodariti.

Problematika sakupljanja i odlaganja otpada na području Brodsko - posavske županije

je vrlo velika. Veliki je broj „divljih“ odlagališta otpada koji ne zadovoljavaju niti osnovne

uvjete za takve objekte. Visoke su cijene sanacije postojećih „divljih“ odlagališta i

nedostatak je financijskih sredstava u proračunima za sustavno financiranje djelatnosti

postupanja s otpadom, ipak jedinice lokalne samouprave vlastitim sredstvima saniraju

djelomično ili u potpunosti onečišćeno tlo i pojedina odlagališta na svom području ali

zbog nepostojanja sustavne kontrole i nadzora, ponovno nastaju nova «divlja»

odlagališta.

Postoji problem procjene površine i kapaciteta divljih odlagališta, te mogućnost

negativnog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje. Ponegdje se radi o manjim količinama

najčešće glomaznog otpada, dok neka «divlja» odlagališta zauzimaju značajnije

površine. Na njih se odlaže otpad nepoznatih količina i porijekla i potencijalno su

opasna.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sastoji se od niza podsustava koji mogu na

specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno prije

donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada,

kao i strateškim opredjeljenjima lokalne samouprave i državne uprave, u vezi s

gospodarenjem otpadom u Republici Hrvatskoj.

Na području općine Davor organizirano se prikuplja i odvozi otpad. Organizirani odvoz

obuhvaća sve stanovnike Općine. Prikupljeni otpad se u nerazvrstanom stanju u

proteklom periodu odlagao na deponiji "Crnče" ("Crnac") veličine cca 4 ha. Deponija je

smještena jugoistočno od mjesta križanja kanala "Crnac" i "Davor" cca 4,5 ha sjeverno

od naselja Davor. Deponija je na državnom zemljištu - oranici V bonitetne klase.

Organizirano prikupljanje i odvoz i zbrinjavanje otpada povjereno je poduzeću

Komunalac Davor d.o.o. koje je u vlasništvu Općine Davor.

Novo odlagalište otpada je na lokaciji „Baćanska“ k.č.br. 21/1; k.o. Davor, koja se

nalazi u sjevernom dijelu Općine Davor te je od istoimenog naselja udaljeno oko

3,5 km gdje su i prve najbliže naseljene kuće. Odlagalište je smješteno izvan III

A Zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Davor za javnu vodoopskrbu, međutim postojeći

melioracijski kanali, koji prikupljaju vodu sa šireg prostora nove deponije, ulaze i

prolaze kroz III A Zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta Davor. Deponija se nalazi na

državnom zemljištu,a građena je temeljem ugovora o pravu građenja. Općina Davor

je podnijela zahtjev Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos

vlasništva nad zemljištem.


37

Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada na području Općine Davor

obuhvaćeno je 3.015 stanovnika (ili 100%) tj. obuhvatnost je 100%.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (Izvješću o komunalnom otpadu) na

području Općine Davor sakupljene su sljedeće količine otpada:

Tablica 19. Količine skupljenog komunalnog otpada na području Općine Davor

Godina Kg/st. Broj st. obuhvaćen

skupljanjem Ukupno skupljeno (t)

2013. 202 3.015 609,90

2014. 200 3.015 602,12

Izvor: http://www.azo.hr/Izvjesca14; Izvješće o komunalnom otpadu za 2013. i 2014. godinu

Sakupljeni otpad se kamionima za odvoz otpada dovozi na lokaciju „Baćanska“.

Otpad se nakon vaganja i vizualnog pregleda uspoređuje s pratećom

dokumentacijom. Provjerom dokumentacije o otpadu utvrđuje se cjelovitost i

ispravnost dokumentacije o otpadu kojeg se prihvaća. Ukoliko je na vozilu više vrsta

otpada pristupa se razdvajanju te se tako izdvojene komponente privremeno skladište

zasebno. Sav neiskoristiv komunalni otpad ostao prilikom razdvajanja odvozi se

na tijelo odlagališta. Razvrstavanje se obavlja ručno. Odvoz korisnog otpada s

lokacije obavlja ovlaštena pravna osoba. Prikupljeni otpad određenog ključnog broja

odvozi se na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Problematika zbrinjavanja otpada obuhvaća zbrinjavanje komunalnog i posebnog

otpada i ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih resursa, ali nedovoljno

sagledano gospodarsko - razvojno značenje. Mjere za organizirano i kontrolirano

postupanje s otpadom obuhvaćaju: smanjenje nastanka otpada, mjere korištenja

otpada i sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim

mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja otpada.

U Općini Davor je izgrađeno reciklažno dvorište te je upisano u očevidnik reciklažnih

dvorišta pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.13

U općini Davor izgrađeno je reciklažno dvorište sa boksovima za iskoristive sastavnice

komunalnog otpada, za glomazni otpad i posebne kategorije otpada. Reciklažno

dvorište radi od ponedjeljka do petka u vremenu od 07:00 do 15:00 sati. Na odlagalištu

„Baćanska“ planira se postaviti sortirnica kapaciteta do 50 tona/dan sa schrederom i

prešom. Sortirnica će služiti za razvrstavanje posebnih kategorija otpada.

Odredbom članka 35. stavak 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom je

propisano da je jedinica lokalne samouprave koja ima manje od 1 500 stanovnika,

13 Općina Davor

http://www.azo.hr/Izvjesca14


38

a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna osigurati na svom području

mobilnu jedinicu koja se smatra reciklažnim dvorištem, jedinica lokalne samouprave

koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati najmanje jedno reciklažno

dvorište i još po jedno na svakih idućih 25 000 stanovnika, a ako ima više od 100.000

stanovnika najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000

stanovnika, dok je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište dužna osigurati

mobilnu jedinicu koja se smatra reciklažnim dvorištem.

2.3.5.1. Zakonska i divlja odlagališta otpada

Jedan od strateških ciljeva gospodarenja otpadom je smanjivanje rizika od otpada

putem sanacije i zatvaranja odlagališta. Strategijom i Planom gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske je određeno da će Fond financirati projekte sanacije

i zatvaranja postojećih odlagališta, a sredstva za provedbu projekata će se osigurati

iz javnih izvora (državni proračun, proračuni jedinica lokalne ipodručne (regionalne)

samouprave, sredstva komunalnih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave,

fondovi Europske unije, Fond, krediti Svjetske banke, Europske banke za obnovu

i razvitak i Europske investicijske banke) te privatnih izvora (javno - privatna

partnerstva, koncesije).

Planom gospodarenja otpadom Brodsko - posavske županije je bilo planirano

postupno smanjiti broj aktivnih odlagališta na području županije usklađeno s

aktivnostima izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom, odnosno do

konca 2012., do kada je bila planirana i sanacija svih divljih odlagališta otpada. U

vrijeme donošenja plana, na području županije je bilo 15 značajnijih odlagališta

otpada, od kojih ni jedno nije udovoljavalo propisanim uvjetima za rad, te

značajan broj manjih i divljih odlagališta otpada. Za četiri značajnija odlagališta

otpada (Šagulje – Ivik, Nova Gradiška; Baćanska, Davor, Vijuš - jug, Slavonski Brod;

i Alabarica, Donji Andrijevci) u tijeku su bili postupci ishođenja dokumentacije i

osiguranja sredstava za sanaciju odlagališta, a planirana je i sanacija nekoliko manjih

odlagališta. Planom je predviđeno izgraditi centralno županijsko odlagalište

komunalnog i neopasnog otpada u okviru županijskog centra za gospodarenje

otpadom.

Prema Izvješću o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Brodsko –

posavske županije, 2014., godine, zabilježeno je 60 divljih odlagališta otpada te 25

saniranih divljih odlagališta otpada u Županiji. Na području Općine Davor nije

zabilježeno ni jedno divlje odlagalište otpada.

Zakonsko odlagalište Baćanska se nalazi 3,5 km sjeveroistočno od središta naselja

Davor. Površina odlagališta je 6,2 ha, a površina prostora za odlaganje je 1,45 ha.

Kapacitet odlagališta je 60.000 tona, no ishođena je Lokacijska dozvola za povećenje

kapaciteta za još 50.000 tona, što ukupni iznosi 110.000 tona. U fazi je izrada projektno


39

– tehničke dokumentacije za izradu Glavnog projekta za ishođenje građevinske

dozvole, što znači da će odlagalište „Baćanska“ biti kapaciteta 110.000 tona. Paralelno

sa izradom projektno - tehničke dokumentacije za povećanje kapaciteta postojeće

odlagališne plohe, radi se i projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju nove

odlagališne plohe kapaciteta 110.000 tona. Temeljem Načelne i Lokacijske dozvole

plan je izgraditi i prostor za kompostiranje, bazen za kompostiranje i prostor za

skladištenje komposta, te transfer ili pretovarnu stanicu.

Temeljem izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Davor na odlagalištu

„Baćanska“ omogućuje se izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora

energije instalirane električne snage do 15 MW, i to :postrojenja obrade otpada,

postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase i/ili na komunalni

otpad, elektrane na deponski plin.

Odlagalište ima Uporabnu dozvolu za fazu I. koja se sastoji od čuvarske kućice,

ogradom oko odlagališta, kazeta 1. s bazenom za procjedne i oborinske vode,

nadstrešnice za kompaktor, vage, perilište kotača i djela zaštitnog pojasa prema

odlagalištu i radnoj zoni.

Odlagalištem upravlja komunalno društvo Komunalac Davor d.o.o., Davor. Na

odlagalište se dovozi otpad koji se skuplja u općinama Davor, Cernik, Nova Kapela i

Vrbje. Odlagalište je sanirano (sanacija je završena u 2010.), a na odlagalištu se

provode mjere na smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. Odlagalište ima dozvolu za

odlaganje, lokacijsku i građevinsku dozvolu te uporabnu dozvolu za fazu koja se

odnosi na sami prostor (ćelija 1).

2.3.6. SWOT analiza infrastrukture Općine

Tablica 20. Swot analiza infrastrukturne opremljenosti područja Općine Davor

SNAGE

Dobra cestovna povezanost Općine sa Županijom i ostatkom RH

Županijske ceste na području Općine Davor povezane s čvorištima za ulaz/izlaz na autocestu Zagreb - Lipovac

Mogućnost iskorištavanja potencijala rijeke Save koja teče područjem Općine Davor u prometnom smislu ali i u prirodnom – predstavlja jedinstveni krajobraz

Kvalitetno izvedena telekomunikacijska mreža na području Općine koja u potpunosti zadovoljava sadašnji stupanj razvijenosti Općine, te pruža dobre temelje za buduće nadogradnje

Cjelokupno područje naselja Davor ima vodoopskrbni i kanalizacijski sustav

30% izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji se planira dovršiti do 2017. godine

Sanirana sva divlja odlagališta otpada na području Općine

Zakonsko odlagalište „Baćanska“ sanirano te na njemu izgrađeni potrebni infrastrukturni objekti

100% pokrivenost vodoopskrbnog sustava na području Općine Davor

SLABOSTI Većina prometnica na području općine čini mrežu nerazvrstanih cesta

Problem postojeće cestovne mreže – potrebna sanacija svih županijskih i postojeće 1 lokalne ceste na području Općine


40

Na području Općine Davor nema riječne luke iako postoji veliki potencijal za njezinu izgradnju

Neiskorištenost geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja

Ne postojanje distribucijske plinoopskrbe

Naselje Orubica nema uspostavljen kanlizacijski sustav

Izgrađena javna rasvijeta ne zadovoljava sadašnje potrebe

PRILIKE

Izgradnja kanalizacijskog sustava za područje naselja Orubica

Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu okoliša i prirode

Pročišćavanje rijeke Save – kako bi bila u stanju plovnosti na području Općine Davor

Izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase i/ili na komunalni otpad

Izgradnja bazena za kompostiranje te pretovarne stanice

Izgradnja riječne luke „Davor“

Izgradnja lokalnog plinovodnog sustava

Uskladiti hrvatski energetski sektor i energetsko zakonodavstvo s Trećim paketom energetskih propisa Europske unije

Provođenje intenzivnih aktivnosti na rješavanju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda onih građevina koje nisu priključene u sustav

Ulaganje u izgradnju cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i uz što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada

Izgradnja javne rasvjete u visoko prometnim ulicama

PRIJETNJE

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje nadležnosti različitih institucija

Ne postojanje dovoljno financijskih izvora za realizaciju svih planiranih projekata

Ne odobravanje pojedinih projekata od strane ministarstava i nadležnih institucija, zbog potrebne preopsežne dokumentacije



Tablica 21. Razvojni problemi i potrebe razvoja infrastrukture na području Općine Davor


Nedovoljna kvaliteta postojećih cesta

Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja

Neriješeni imovinsko - pravni odnosi

Plovnost rijeke Save nije na zadovoljavajućoj razini te se ne odvija riječni promet

Ne postojanje distribucijske plinoopskrbe

Kanalizacijski sustav ne pokriva cjelokupno područje Općine – naselje Orubica je bez kanalizacijskog sustava

Izgrađena javna rasvijeta ne zadovoljava sadašnje potrebe

o Osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom

o Sustavno podizati ekološku svijest građana širenjem kulture odgovornog postupanja s otpadom

o Izgradnja riječne luke „Davor“ o Pročišćavanje rijeke Save – kako bi bila u

stanju plovnosti o Izgradnja lokalnog plinovodnog sustava o Izgradnja kanalizacijskog sustava za

područje naselja Orubica o Izgradnja javne rasvijete u visoko prometnim

ulicama o Jačanje općinskih tvrtki o Realizacija projekta izgradnje prometnica,

pješačkih i biciklističkih površina i šetnice na nasipu u naselju Davor



41

2.4. Prirodna i kulturno - povijesna baština

2.4.1. Prirodne vrijednosti

U Općini Davor nema ni jedne prirodne vrijednosti zaštićenog područja temeljem

Zakona o zaštiti prirode (''NN'' br. 70/05).

Područja ekološke mreže Republike Hrvatske

U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a

proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 124/13), te predstavlja

sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih

za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom bio-geografskom raspoređenošću

značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, odnosno

predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 u Republici

Hrvatskoj. Uredbom o proglašenju ekološke mreže propisane su i smjernice za mjere

zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva

očuvanja svakog područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su

na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna "SAC" područja –

Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna

"SPA" područja – Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi

povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica

ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od

jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su

uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice,

predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da

se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom

planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti

samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene

kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s

vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja

za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.


42

Tablica 22. Ekološka mreža na području Općine Davor

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000)

R.b. Vrsta područja Naziv područja Oznaka

1.

stanišni tipovi - prirodna eutrofna jezera s vegetacijom, neobrasle šljunčane riječne obalesprudovi i priobalne poplavne šume vrbe i topole

divlje svojte - bjeloperajna krkuša, blistavac, bolen, gavčica, Keslerova krkuša, mali vretenac i dr.

Sava HR2001116

2.

stanišni tipovi - poplavne šume hrasta lužnjaka, prirodna eutrofna jezera s vegetacijom

divlje svojte (ptice močvarice)

Vlakanac - Radinje HR2000424

3.

ribnjaci i poplavni pašnjaci uz Savu

divlje svojte – bjelobrada čigra, crvenokljuna čigra, čapljica, voljak, gak, mala bijela čaplja, patka gogoljica, patka njorka, siva guska i dr.

Jelas polje HR1000005

Izvor: Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine

Smjernice za provedbu mjera zaštite:14

Za područje Sava:

Osigurati povoljnu količini vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna

za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su

nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.

Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,

slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje

nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.).

Očuvati povezanost vodnoga toka.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste

i genetski modificirane organizme.

Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih

staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja.

Osigurati pročišćavanje otpadnih voda.

Na iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova.

14 Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine


43

Za područje Vlakanac Radinje:

Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je

nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

Očuvati povoljna fizikalno - kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su

nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa.

Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane

(alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.

U gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava

za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (''control agents''); ne koristiti

genetski modificirane organizme.

Za područje Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu:

Ne provoditi regulaciju vodotoka.

Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom.

Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.

U gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava

za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (''control agents''); ne koristiti

genetski modificirane organizme.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane

(alohtone) vrste ni genetski modificirane organizme.

Pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni prilikom planiranje treba sačuvati

kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne

zelene površine.

U što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno

planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž.

Na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati minimalnu površinu koja

mora ostati obrasla vegetacijom

2.4.2. Kulturna dobra

Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju

zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99,

151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13).

Uvidom u dokumentaciju Ministarstva kulture preuzetu iz Konzervatorskog odjela u

Osijeku i na terenu, na području Općine Davor nijedno dobro nije službeno, formalno

zaštićeno, odnosno nije rješenjem utvrđeno njegovo svojstvo kao kulturnog dobra.

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=223










44

U postupku registracije ruralne cjeline naselja Davor potrebno je utvrditi očuvane

građevine ruralne stambene tradicijske arhitekture i granicu ruralne cjeline. Za

prapovijesno i antičko nalazište u Davoru potrebno je provesti arheološka istraživanja

kojima će se izvršiti podrobnija analiza nalaza i utvrditi prostorne granice ovog

lokaliteta. Na zaštićenom arheološkom lokalitetu svi zemljani radovi dubine iskopa

veće od 50 cm moraju biti izvođeni ručno, uz nadzor arheologa i prethodno dopuštenje

Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu, koji može za pojedine lokacije propisati

i prethodno izvođenje istražnih radova. Sva izgradnja na arheološkom području

uvjetovana je rezultatima istražnih radova, bez obzira na prethodno izdana odobrenja

i dozvole.

Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa

kulturnog dobra potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne

uvjete zaštite nepokretnog dobra od Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu. Šire

središe Davora obavezno je čuvati u zatečenom obliku. Bez opravdanog razloga i

potrebne dokumentacije ne mogu se rušiti niti rekonstruirati stare, povijesne

visokoprizemne zgrade na području Općine.

Dobro za koje nije utvrđeno da je pod zaštitom, predstavničko tijelo Općine može

proglasiti zaštićenim (kulturno dobro od lokalnog značaja). O tome se donosi odluka,

kojom se određuje način zaštite, te uvjeti i sredstva za provođenje te odluke, a nadležni

Konzervatorski odjel daje odgovarajuću suglasnost.

Dobra koja trebaju uživati zaštitu po odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih

dobara (NN br., 69/99.) su:

Prapovijesno i antičko nalazište (1228) koje je vezano za slučajne nalaze kod

naselja Davor (lokacija nije precizno zabilježena u Konzervatorskom odjelu u

Slavonskom Brodu), a radi se o ulomcima posuda iz prapovijesti i o nalazu

predmeta iz rimskog razdoblja koji se čuvaju u zavičajnom Muzeju u Novoj

Gradiški. Dakle, može se predmnijevati da se u koritu Save kod naselja Davor

može očekivati još arheoloških nalaza.

Župna crkva Marije Kraljice i sv. Jurja u Davoru je dijelom modernizirana.

Očuvani su svodovi i karakteristično negotičko pročelje s tornjem.

Crkva sv. Ilije proroka je župna crkva u naselju Orubica. Kasnobarokna je

građevina sa zabatnim tornjem čija kapa je relativno vitka i ima karakterističnu

lukovicu i lanternu.

Kulturno dobro mogu biti ruralna cjelina naselja Davor, stara škola i kapela na

ulazu u naselja Orubica.

Osnovne karakteristike prostora, obuhvaćenog PPUO Davor, s gledišta zaštite

kulturne baštine je u pojedinačnoj koncentraciji stambenih kuća tradicionalne ruralne


45

arhitekture u naselju Davor koje s vodotokom rijeke Save posjeduje izrazitu

krajobraznu vrijednost.

Crkva sv. Ilije proroka u Orubici i župni stan s pripadajućim parcelama su kulturno-

povijesna cjelina, koju treba čuvati i obnoviti u izvornoj oblikovnoj i materijalnoj

strukturi. Izuzetno uz povijesne strukture mogu biti interpolirani novi sadržaji koji su

nužni za funkciju. Crkva Marije Kraljice i sv. Jurja u Davoru kao i pripadajuća zemljišna

parcela dio su kulturno-povijesne baštine koje treba čuvati u zatečenom stanju i

obnavljati temeljem konzervatorskih smjernica. Građevine kao što je kapela na ulazu

u selo Orubica, stara škola i Galerija Kerdić također se mogu štititi kao kulturna dobra

od lokalnog značaja.

Za radove održavanja, ili rekonstrukcije koji mogu prouzročiti promjene na navedenim

povijesnim građevinama, potrebno je izvršiti skladno važećoj konzervatorskoj

metodologiji povijesna istraživanja i poštivati propise u svezi izrade projektne

dokumentacije i obavljanja poslova pripreme i izvođenja radova rekonstrukcije,

restauriranja i uređenja.

2.4.3. SWOT analiza kulturno - povijesne baštine

Tablica 23. Swot analiza kulturno-povijesne baštine područja Općine Davor

SNAGE Značajne ekološke mreže na području Općine

Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Tradicijska multikulturalna gastronomija

SLABOSTI

Nepostojanje kulturne strategije

Slaba kulturna suradnja na EU i nacionalnoj razini

Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno povijesne baštine

Na području Općine Davor nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode niti područja predviđenih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode

Nedovoljno iskorištena kulturno-povijesna i tradicijska baština u svrhu razvoja turističke ponude

Nedostatno proučavanje predane baštine (mitovi i legende)

Nijedno kulturno dobro nije službeno zaštićeno iako posjeduju svojstva za zaštitu

PRILIKE

Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)

Razvoj ruralnog turizma kroz promociju kulturne baštine

Donošenje odluke predstavničkog tijela o proglašenju kulturnog dobra od lokalnog značaja za prapovijesno i antičko nalazište, Župnu crkvu Marije Kraljice i sv. Jurja, Crkvu sv. Ilije proroka, ruralnu cjelinu naselja Davor, staru školu te kapelu na ulazu u Davor

PRIJETNJE Neefikasno upravljanje kulturno-povijesnom baštinom



46


Tablica 24. Razvojni problemi i potrebe kulturno-povijesne baštine Općine Davor


Nedovoljna provedba mjera zaštite okoliša

Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu

Neefikasno upravljanje kulturno - povijesnom baštinom

o Sustavnom provedbom mjera zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine djelovati u smjeru osiguranja održivog razvoja Općine

o Očuvanje i obnova estetske vrijednosti krajobraza

o Provoditi mjere zaštite arheoloških lokaliteta i prezentacije njihove vrijednosti i značaja

o Provoditi mjere zaštite, konzervacije, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara


2.5. Gospodarstvo

2.5.1. Gospodarske značajke područja LAG - a

„Zapadna Slavonija“15

Područje LAG-a „Zapadna Slavonija“ pretrpjelo je teška razaranja tijekom

Domovinskog rata, što se odrazilo i na gospodarstvo tog područja. Područje LAG-a

dočekalo je kraj ratnih razaranja sa strukturnim demografskim promjenama, te visokom

stopom nezaposlenosti. Većina velikih tvrtki je ugašena što zbog ratnih devastacija,

što zbog gubitka kvalificirane radne snage i tržišta. Globalna ekonomska kriza kao i

recesija koja je uslijedila ostavile su značajne posljedice na gospodarstvo cijele

Brodsko- posavske županije, a time i na područja LAG-a uzrokujući stagnaciju, a zatim

i pad gospodarske aktivnosti. Pored recesije, gospodarstvo je opterećeno i nizom

problema iz novije prošlosti kao što su težak proces tranzicije gospodarstva prema

ekonomiji otvorenog tržišta te nedostatak domaćih i stranih investicija. Dosadašnji

razvitak gospodarstva na području LAG-a tradicionalno se oslanjao na poljoprivredu,

stočarstvo, šumarstvo i ribarstvo. Mogućnosti razvoja područja LAG-a „Zapadna

Slavonija“ vezane su uz prirodne i prostorno-prometne pogodnosti područja koje

karakterizira kvalitetno poljoprivredno zemljište, dobro razvijena prometna

infrastruktura te, pogodnosti pograničnog područja.

15 Lokalna razvojna strategija LAG „Zapadna Slavonija“ 2012. – 2015. godine


47

Na području LAG-a ne postoje velika poduzeća već dominiraju mala poduzeća koja

čine oko 97% ukupnog broja trgovačkih društava te mali broj srednjih poduzeća koja

čine oko 3%. S obzirom na djelatnosti trgovačkih društava na području LAG-a,

dominiraju prerađivačka industrija (21,5%) te trgovina na veliko i malo (23,2%), dok

ostale djelatnosti čine znatno manji postotak u ukupnom broju trgovačkih društava

područja LAG-a. Na području LAG-a aktivno je ukupno 663 obrta.

Na području LAG-a postoji 6 definiranih poduzetničkih zona u fazi razvoja: Industrijski

park Nova Gradiška, Poslovna zona Brezine u Gornjim Bogićevcima, Poslovna zona

Dragalić, Gospodarsko proizvodna zona Cernik, Poduzetničke zone 1 i 2 u Rešetarima

te Poduzetnička zona Dvorine u Davoru.

Na području Županije djeluju županijska razvojna agencija te privatne razvojne

agencije kao institucije u okviru kojih se poduzetnicima početnicima, ali i postojećim

poduzetnicima pruža informativno - savjetodavna i pravna pomoć.

Područje Brodsko-posavske županije, a tako i područje LAG-a „Zapadna Slavonija“,

predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede. Veliki dio tradicionalno

obrađivanih površina trenutno je zapušten zbog faktora poput depopulacije,

usitnjenosti posjeda i parcela, nedostatka mehanizacije te ratom izazvanog prekida u

proizvodnji. Prema popisu poljoprivrede 2003. godine na području LAG-a registrirano

je 6.739 poljoprivrednih kućanstava čija je osnova djelatnost poljoprivreda. Ukupno

raspoloživo poljoprivredno zemljište na području LAG-a od 175,4 km² čini 20,9%

ukupne površine LAG-a.

2.5.2. Gospodarske značajke područja Općine Davor

Temeljno opredjeljenje u razvoju gospodarskog sustava je optimalno korištenje

prirodnih resursa, komparativnih prednosti i odgovarajuća disperzija gospodarskih

sadržaja uz neophodnu izgradnju infrastrukture.

Za područje Općine Davor karakteristična je poljoprivredna proizvodnja od čega je

najzastupljenije povrtlarstvo, zatim stočarstvo, zatim slijedi industrija (mali i srednji

proizvodni kapaciteti), uslužne dijelatnosti te turizam.

Naselje Orubica vodeće je mjesto u povrtlarskoj proizvodnji uz koju je vezan i projekt:

Sustav navodnjavanja Orubica na max. 400 ha, kojim se planira pospješiti povrtlarska

proizvodnja te iskoristiti sve prirodne potencijale kako bi se dodatno utjecalo na razvoj

ovoga područja.

Područje obuhvata budućeg SN Orubica smješteno je uz rijeku Savu, između naselja

Orubica i Davor i obuhvaća cca. 400 ha poljoprivredne površine. Spomenuto područje


48

definirano je u cijelosti kao pogodno tlo za navodnjavanje i umjereno pogodno tlo za

navodnjavanje. Ove površine koriste se i u postojećim uvjetima za intezivnu

poljoprivredu, prije svega za uzgoj povrtlarskih kultura.

Projekt SN Orubica usvojen je na Županijskoj skupštini kao pilot – projekt

navodnjavanja na području Brodsko – posavske županije. Glavni izvori vode za

navodnjavanje ovoga područja su rijeka Sava i podzemni vodonosnici.

Poljoprivredna proizvodnja trebala bi se usmijeriti na proizvodnju "zdrave hrane" i to

povrća za industrijsku preradu te tradicionalnih povrtlarskih kultura i ljekovitog bilja.

Moguća je i proizvodnja, odnosno uzgoj šiba za razvoj košaračke proizvodnje.

Razvoj stočarske proizvodnje trebao bi se usmijeriti na uzgoj krupne „mesne“ stoke,

svinjogojstvo, ovčarstvo i peradarstvo (farme pilića, pataka, purana).

Daljnji razvoj postojećih industrijskih grana trebao bi generirati pored ostaloga i razvoj

prerađivačke industrije koja će biti funkcionalno vezana za poljoprivrednu proizvodnju

i to:

proizvodnja domaćeg kulina,

proizvodnja kiselog kupusa,

proizvodnja specijalnih vrsta trajnog kruha, pahuljica i sl.

Područje Općine Davor ima dobre pretpostavke za razvoj nautičkog turizma te je u te

svrhe potrebna je izgradnja manjeg brodogradilišta na Savi za gradnju i servisiranje

riječnih brodova, te riječna marina ("fluvina"). Kako već postoji tradicija eksploatacije

riječnog šljunka, također postoje uvijeti za proizvodnju građevinskih elemenata.

U skladu s očuvanjem i racionalnim gospodarenjem, u šumama i na šumskom

zemljištu moguća je izgradnja sadržaja zdravstva, sporta i rekreacije (trim staze,

vodeni sportovi, konjički sportovi, lov, ribolov i sl.).

Vlada RH pokrenula je izradu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAP-NAV), čija bi

realizacija pridonijela učinkovitijom poljoprivrednom proizvodnjom i održivim razvojem

ruralnih područja korištenjem navodnjavanja. Uz pokrenutu realizaciju navodnjavanja

na području Brodsko-posavske županije; Pilot projekta sustava navodnjavanja Orubica

u Općini Davor, te pripremi dokumentacije za sustave navodnjavanja Sibinj i Vrpolje

od velikog gospodarskog značenja za područje Županije je Kanal Dunav-Sava. Kanal

Dunav-Sava, od Vukovara do Slavonskoga Šamca, kada bude dovršen služit de

poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Njegove su tri glavne funkcije:

navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kanal je najkraća plovna veza u smjeru zapadne

i istočne Europe. Njime se skraćuje plovni put za 417 km u smjeru zapada i 85 km u

smjeru istoka. Kanal će imati dvije brodske prevoznice: dunavsku i savsku. To su


49

armirano - betonske građevine ukopane u tlo u kojima se brod podiže ili spušta za

prijelaz iz rijeke u kanal ili obratno. Kanalom će se spojiti slivovi Biđ - Bosuta i Vuke tj.

prostor od oko 4000 km2, a tako spojeni slivovi bit de nadzirani Dunavskom ustavom.

Poljoprivredne površine uz kanal biti će natapane vodom iz kanala.16

2.5.2.1. Ekonomski razvoj i socijalno gospodarska struktura

Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem

Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) koji

je stupio na snagu 01. siječnja 2015. godine i Uredbe o indeksu razvijenosti („Narodne

novine“ broj 63/10 i 158/13). Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.)

ostaje na snazi pet godina od stupanja na snagu navedenog Zakona.

Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti,

dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne

(regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope

obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj

razvijenosti izračunava se na temelju indeksa razvijenosti svake 3 godine.

Prema Odluci o razvrstavanju, na županijskoj razini, jedinice područne (regionalne)

samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti i to prema prosjeku RH u: I.

skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu od

100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu

razvijenosti prosjeka RH u: I. skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75%

prosjeka RH, III. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125%

prosjeka RH i V. veća >125% prosjeka RH.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) i

Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13) Brodsko – posavska županija je

uvrštena u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave.

Općina Davor je uvrštena u II. skupinu jedinica lokalne samouprave. Indeks

razvijenosti Brodsko - posavske županije iznosi 18,43%, a indeks razvijenosti Općine

Davor iznosi 53,60%. Uspoređujući stupanj razvijenosti Općine Davor s drugim JLS na

području županije može se uočiti da je stupanj razvijenosti relativno ujednačen, ali je

prilično veći od prosjeka Brodsko - posavske županije.

16 Županijska razvojna strategija Brodsko – posavske županije 2011. - 2013. godine


50

Tablica 25. Pokazatelji razvijenosti Općine Davor O

pć

ina

Dav

or

Vrijednosti osnovnih

pokazatelja

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 15.113

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 648

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 27,4%

Kretanje stanovništva 2010.-2001. 95,0

Udio obrazovanog stanovništva 16-65 godina

2011. 53,02%

Vrijednosti standardiziranih

pokazatelja

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 37,0%

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 15,5%

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 70,7%

Kretanje stanovništva 2010.-2001. 92,4%

Udio obrazovanog stanovništva 16-65 godina

2011. 46,4%

Indeks razvijenosti i

skupine

Indeks razvijenosti 53,60%

Skupine 50-75%

II. Izvor: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405

2.5.2.2. Gospodarska osnova Općine Davor Gospodarstvo Općine Davor je u najvećoj mjeri vezano za primarno korištenje

prirodnih resursa. Prije svega je vezano za poljoprivredno zemljište i poljoprivrednu te

stočarku proizvodnju.

Činjenica da Općina južnim dijelom leži na rijeci Savi omogućava da dio gospodarstva

počiva na eksploataciji šljunka. U primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji zastupljeno je

stočarstvo.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na području Općine Davor

registrirano je 13 aktivnih poduzeća (d.o.o., j.d.o.o.), 17 aktivnih obrta, 1 ustanova, 1

zadruga, te 2 udruge vezane uz poljoprivrednu dijelatnost.

Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, dok srednja i velika poduzeća

ne posluju na području Općine. Prema vrsti djelatnosti, temeljenih na Nacionalnoj

klasifikaciji djelatnosti, najviše poslovnih subjekata se bavi poljoprivredom,

šumarstvom i ribarstvom te građevinarstvom a zatim prerađivačkom industrijom,

trgovinom na veliko i malo te vodoopskrbom. Preostali, manji dio poduzeća, bavi se,

prijevozom i skladištenjem, obrazovanjem, rudarstvom i vađenjem i ostalim uslužnim

djelatnostima.

Tablica 26. Popis poduzeća na području Općine Davor

Vrsta R.b. Matični

broj Naziv tvrtke Adresa

Dru

štv

o s

og

ran

iče

no

m

od

go

vo

rn

osti

1. 02249332 KOMUNALAC DAVOR d.o.o. Ivana Gundulića 35 , 35425 Davor

2. 01387090 REGIONALNI VODOVOD DAVOR - NOVA GRADIŠKA d.o.o.

Vladimira Nazora bb , 35425 Davor

3. 02846683 FRIGUS d.o.o. Kralja Zvonimira 25 , 35425 Davor

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405


51

4. 00865427 POLJO - DAVOR d. o. o. Davor I. B. Mažuranić bb , 35425 Davor

5. 00390704 AUTOPRIJEVOZ DAVOR d.o.o. Ive Kerdića 12 , 35425 Davor

6. 02054639 GRADEC d.o.o. Bana Ivana Mažuranića 32 , 35425 Davor

7. 02414511 SVILANA d.o.o. Bana Ivana Mažuranića 32 , 35425 Davor

8. 04268377 M.E. MONTAGIO d.o.o. Kačićeva 8 , 35425 Davor

9. 01200224 PLOVIDBA - DAVOR d.o.o. - u likvidaciji' Kralja Zvonimira 25 , 35425 Davor

10. 02387336 KLASTER POSAVINA POVRĆE d.o.o. Savska 6 a , 35424 Orubica

11. 01291297 SARA SATINA, d. o. o. Ive Kerdića bb , 35425 Davor

12. 01130803 SAVA-AGROECO d.o.o. Kačićeva 42 , 35425 Davor

Jed

no

sta

vn

o

dru

štv

o s

og

ran

ičen

om

od

go

vo

rno

šću

1. 04070356 FLORIS j.d.o.o. Gundulićeva 73 , 35425 Davor

Usta

no

va

1. 03000338 OSNOVNA ŠKOLA MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ

Ignjata Brlića 1 , 35425 Davor

Zad

rug

a

1. 01807161 PZ ORUBICA Radićeva 29 , 35424 Orubica

Izvor. http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost

Tablica 27. Popis obrta koji djeluju na području Općine Davor

R.b. Naziv obrta Adresa

1. AGRO OBRT I USLUGE „HAJM“ Savska 78, 35424 Orubica

2. MLADI ROGOVI, OBRT ZA STOČARSTVO Štrosmajerova 7, 35424 Orubica

3. ART OF METAL, TRGOVAČKI OBRT Ivana Gundulića 79, 35425 Davor

4. BAJA, ŠUMARSKI OBRT Stjepana Radića 19, 35425 Davor

5. TRGOVAČKI OBRT DAVOR Ivana Gundulića 46, 35425 Davor

6. PROIZVODNO TRGOVAČKI OBRT MARINA Josipa Jurja Strossmayera 1, 35425 Davor

7. TRGOVAČKI OBRT SLAVONKA Bana Ivana Mažuranića 12, 35425 Davor

Izvor: http: http://www.mojatvrtka.net/trazi/Davor/obrt/; http://www.mojatvrtka.net/trazi/Orubica/obrt/;

Općina Davor

Tablica 28. Popis gospodarskih udruga koje djeluju na području Općine Davor

R.b. Naziv udruge

1. Udruga poljoprivrednika sustava navodnjavanja Orubica

2. Udruženje ratara i stočara Općine Davor

Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/9gIBAAEAAQAAAAAAAPgDAQAAAQIAAAAB0AoAAAAAAAA

AqAQBAAQAAAABGAAAAAAAAAABAQFvaeICAA

http://www.mojatvrtka.net/trazi/Davor/obrt/

http://www.mojatvrtka.net/trazi/Orubica/obrt/


52

2.5.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena Što uspješnije uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu, zasnovano na

ekonomskim načelima tržišne ekonomije, predstavlja stratešku zadaću svakog

gospodarstva. To podrazumijeva izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i

usluga na profitabilnoj osnovi sa stalnim nastojanjima da se u konačnici ostvari

pozitivna bilanca u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Gospodarski rast nije moguć ako su

proizvođači ograničeni samo na domaće tržište, što se posebno odnosi na zemlje s

malim tržištem kao što je Republika Hrvatska. S tim u vezi, gospodarski rast RH, pa

tako i Brodsko – posavske županije i Općine Davor, kao i izgledi za otvaranje radnih

mjesta vezani su za proizvodnju roba i usluga, a time i više nego ikada prije, za izvoz

odnosno globalnu ekonomiju.

U sljedećim tablicama su prikazani podaci o izvozu i uvozu Brodsko – posavske

županije i Općine Davor ostvarenim u 2011. i 2012.godini.

Tablica 29. Ostvareni izvoz u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama kuna)

OSTVARENI IZVOZ

Županija/gradovi i općine

Godine Indexi

2009. 2010. 2011. 2012. 12/11

Republika Hrvatska 55.272.198 64.891.583 71.234.060 72.380.725 101,6


1.016.506 931.077 909.327 1.375.094 151,2

Općina Davor 526 126 - - -


http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm

U 2012. godini u Brodsko - posavskoj županiji ostvaren je izvoz u iznosu od

1.375.094.000,00 kn što je za 51,22% više u odnosu na prethodnu godinu, te je udio

izvoza Županije u izvozu RH iznosio 1,90%. Istodobno 2012. godine je iz RH izvezeno

roba u iznosu od 72.380.725.000,00 kn što je povećanje za 1,61% u odnosu na 2011.

godinu.

Općina Davor je 2010. godine izvezla robe u vrijednosti 126.000,00 kn, što je

uspoređujući s prethodnom 2009. godinom smanjenje za čak 76,04%, dok u 2011. i

2012. godini izvoz na području Općine Davor nije ostvaren.

Tablica 30. Ostvareni uvoz u Brodsko – posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama kuna)

OSTVARENI UVOZ

Županija/gradovi i općine

Godine Indeks

2009. 2010. 2011. 2012. 12/11

Republika Hrvatska 111.751.098 110.296.840 121.036.155 121.899.363 100,7

Brodsko - posavska županija

884.221 786.841 1.326.433 1.547.488 116,7

Općina Davor 129 192 225 585 259,8


53


http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm

U 2012. godini u Brodsko - posavskoj županiji ostvaren je uvoz u iznosu od

1.547.488.000,00 kn što je za 16,66% više u odnosu na prethodnu godinu, te je udio

uvoza Županije u uvozu RH iznosio 1,27%. Istodobno 2012. godine je u RH uvezeno

roba u iznosu od 121.899.363.000,00 kn što je za 0,71% više u odnosu na 2011.

godinu. Općina Davor je 2012. godine uvezla robe u vrijednosti 585.000,00 kn, što je

uspoređujući sa prethodnom 2011. porast od čak 160%. Općina Davor sudjeluje sa

0,04% u ukupnom uvozu Brodsko - posavske županije.

Tablica 31. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene (u tisućama kuna)

Elementi Brodsko - posavska županija Općina Davor

2011. 2012. 2011. 2012.

1. Izvoz 909.327 1.375.094 - -

2. Uvoz 1.326.433 1.547.488 225 585

3. Bilanca -417.106 -172.394 -225 -585

4. Pokrivenost uvoza

izvozom 68,55 88,86 0 0

Izvor: //www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm

Vezano za vanjskotrgovinsku razmjenu na razini Općine Davor svakako treba djelovati

u smjeru poticanja izvoza, a prije svega, orijentirati se na izvoz onih roba koje

kvalitetom odskaču od uvezenih te na taj način djelovati u smjeru razvoja domaće

proizvodnje s ciljem očuvanja radnih mjesta. Na razini Općine Davor u 2011. i 2012.

godini nije bilo izvoza roba i usluga, dok je u prijašnjim godinama izvoz postojao ali sa

tendencijom smanjenja, što znači da su se izvozno orijentirana poduzeća ili ugasila ili

postupno smanjivala proizvodnju koja je zadovoljavala potrebe domaćeg tržišta.

2.5.2.4. Zaposlenost i nezaposlenost

Tablica 32. Prosječna nezaposlenost u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u razdoblju od 2004. - 2015. godine

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

BPŽ 15.876 15.911 15.339 14.218 12.797 14.130 16.297 16.906 17.197 17.912 15.937 12.700

Općina Davor

219 229 221 216 218 241 294 301 307 356 368 318

Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1


54

Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Brodsko – posavskoj županiji u razdoblju od 2004.-2015. godine


Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Davor u razdoblju od 2004.- 2015. godine


0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

Brodsko - posavskažupanija

0

50

100

150

200

250

300

350

400

Općina Davor

http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1


55

Tablica 33. Nezaposlenost u RH, Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u razdoblju od siječnja – prosinca 2014. godine i siječnja – prosinca 2015. godine (stanje krajem mjeseca)

Nezaposlenost RH Brodsko - posavska

županija Općina Davor

go

din

a

mjesec broj broj udio u

nezaposlenosti RH

broj udio u

nezaposlenosti Županije

2014

.

siječanj 378.284 19.416 5,13 423 2,18

veljača 384.376 19.733 5,13 452 2,29

ožujak 376.866 19.402 5,15 455 2,34

travanj 354.449 18.196 5,13 426 2,34

svibanj 327.508 16.644 5,08 383 2,30

lipanj 304.925 15.342 5,03 358 2,33

srpanj 296.094 14.254 4,81 332 2,33

kolovoz 289.889 13.274 4,58 307 2,31

rujan 290.584 13.344 4,59 301 2,25

listopad 306.170 13.874 4,53 316 2,28

studeni 312.330 13.857 4,44 317 2,28

prosinac 316.763 13.902 4,39 346 2,49

2015

.

siječanj 329.230 14.434 4,38 360 2,49

veljača 329.751 14.646 4,44 381 2,60

ožujak 319.211 14.254 4,46 369 2,58

travanj 297.088 13.370 4,50 331 2,47

svibavnj 275.381 12.638 4,59 307 2,43

lipanj 260.073 11.949 4,59 292 2,44

srpanj 257.994 11.587 4,49 302 2,60

kolovoz 256.748 11.377 4,43 294 2,58

rujan 259.459 11.414 4,40 271 2,37

listopad 275.813 12.379 4,48 302 2,44

studeni 284.657 12.292 4,32 306 2,49

prosinac 285.468 12.055 4,22 303 2,51




56

Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Brodsko - posavske županije po mjesecima

u 2014. i 2015. godini zvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Davor po mjesecima u 2014. i 2015. godini


Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u Općini Davor u prosincu 2015.

godine u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva (1.919 osoba – prema popisu

stanovništva iz 2011. godine) je bila cca 15,79%, te se može zaključiti da je stopa

nezaposlenosti na području Općine relativno velika.

Prema podacima za prosinac 2015. godine u Brodsko - posavskoj županiji je bilo

12.055 registriranih nezaposlenih osoba, čime je Općina sa registrirane 303 osobe

imala udio od 2,51% u ukupnoj nezaposlenosti Brodsko - posavske županije.

Uspoređujući stopu nezaposlenosti u prosincu 2014. godine koja je tada iznosila

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000


0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500 Općina Davor



57

18,03% sa stopom u prosincu 2015. godine, uočava se tendencija smanjenja broja

nezaposlenih osoba.

Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti

uspoređujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u

nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti),

što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec.

Uspoređujući stope nezaposlenosti po mjesecima 2014. godine s mjesečnim stopama

nezaposlenosti u 2015. godini uočava se tendencija smanjenja broja nezaposlenih

osoba u svim mjesecima 2015. godine.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba u siječnju 2016. godine, na području

Općine Davor najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 3

godine i škola za KV i VKV radnike (116 osoba ili 38,03%), potom osobe sa završenom

osnovnom školom (83 osoba ili 27,21%), osobe sa završenom srednjom školom za

zanimanje u trajanju od 4 i više godina (73 osoba ili 23,93%), zatim osobe sa

završenom gimnazijom (10 osobe ili 3,28%), osobe s višom školom, prvim stupnjem

fakulteta i stručnim studijem (9 osoba ili 2,95%) te osobe s fakultetom, akademijom,

magisterijem, doktoratom (7 osoba ili 2,30%) i osobe bez škole i s nezavršenom

osnovnom školom (7 osoba ili 2,30%) a što je prikazano i u sljedećoj tablici i grafikonu.


58

Tablica 34. Pregled broja nezaposlenih BPŽ i Općine Davor po razini obrazovanja u siječnju 2016. godine (stanje krajem mjeseca)

Jedinica lokalne

samouprave

Ukupno Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja

do 3 god. i škola

za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u

trajanju od 4 i više godina

Gimnazija

Viša škola, I.

stupanj fakulteta i

stručni studij

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Uk. ž m

BPŽ 12.611 7.144 5.467 1.258 2.786 4.489 2.808 328 533 409

Općina Davor

305 169 136 7 83 116 73 10 9 7

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (Područni ured Slavonski Brod); http://www.hzz.hr/UserDocsImages/SB_stat_bilten_01_2016.pdf

Grafikon 13. Nezaposlene osobe Općine Davor prema razini obrazovanja u siječnju 2016. godine (stanje krajem mjeseca)

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (Područni ured Slavonski Brod)); http://www.hzz.hr/UserDocsImages/SB_stat_bilten_01_2016.pdf

3%

27%

65%

5%

Bez škole/nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola, fakultet, magisterij, doktorat


59

2.5.2.5. SWOT analiza gospodarskih obilježja

Tablica 35. Swot analiza gospodarskih obilježja područja Općine Davor

SNAGE

Prirodni resursi – velika prisutnost šumskih i poljoprivrednih zemljišta

Rijeka Sava sa svojim potencijalima – eksploatacija šljunka i pijeska

Značajni udio u gospodarstvu otpada na poljoprivrednu proizvodnju

Povoljan prometni položaj Općine za daljnji razvoj industrije te za plasiranje proizvoda na tržište EU-a

Tendencija smanjenja broja nezaposlenih osoba u 2015. godini u odnosu na prethodnu 2014. godinu

SLABOSTI

Nedostatak proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta

Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, dok velika i srednja poduzeća ne posluju na području Općine

Zastarjela tehnologija malog gospodarstva

Nedostatak poduzetničkog duha

Slaba prilagodljivost promjenama na tržištu

Kontinuirani porast uvoza roba i usluga

Općina Davor bilježi drastičan pad izvoza u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu za čak 76,04%, dok u 2011. i 2012. godini uopće nije izvozila robu i usluge

Relativno velika stopa nezaposlenosti na području Općine (15,89%, 1/2016.)

Nedostatak ljudi s razvijenim menedžerskim i marketinškim vještinama

Nedovoljna ponuda institucija koje nude prekvalifikaciju radne snage

Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva

PRILIKE

Uređenje plovnog puta rijeke Save

Realizacija projekta „Sustav navodnjavanja Orubica“

Daljnja suradnja i unaprjeđenje proizvođača povrća - klastera

Uvođenje novih tehnologija te razvoj informatičke i telekomunikacijske mreže

Osuvremenjivanje obiteljskih gospodarstava radi daljnjeg razvoja poljoprivrednih gospodarstava i jačanja kupovne moći i financijske samostalnosti stanovništva Općine

Uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu zasnovanu na ekonomskim načelima tržišne ekonomije

Izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i usluga radi ostvarivanja pozitivne bilance u vanjskotrgovinskoj razmjeni

Poticanje i razvoj globalne ekonomije kroz širenje na nova tržišta - povezivanje s partnerima iz EU radi lakšeg pristupa EU fondovima

Usklađivanje sa zakonskim normama razvijenog EU tržišta i veća spremnost na usvajanje novih znanja i tehnologija

Orijentacija na izvoz onih roba koje kvalitetom odskaču od uvezenih radi jačanja razvoja domaće proizvodnje s ciljem očuvanja radnih mjesta

Podizanje kvalitete radne snage

Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba

Daljnji razvoj prerađivačke industrije koja je usko vezana uz poljoprivrednu proizvodnju

PRIJETNJE

Inozemna konkurencija

Visoka reguliranost EU zakonodavstva

Nedovoljna povezanost obrazovnih institucija

Odljev kvalificiranih kadrova sa područja Općine

Nepostojanje sustava identifikacije i praćenja potrebnih kompetencija na tržištu rada

Manjak ponude pojedinih programa te nedostatna kvaliteta već postojećih programa

Visoka nelikvidnost u uvjetima otežanog poslovanja



60

2.5.2.6. Razvojni problemi i potrebe

Tablica 36. Razvojni problemi i potrebe razvoja gospodarstva na području Općine Davor



Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada

Zastarjela tehnologija

Nedostatak stručnih kadrova

Nedovoljna ponuda institucija koje nude prekvalifikaciju radne snage

Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva

Slaba orijentiranost lokalnih tvrtki na izvoz roba i usluga

o Smanjenje stope nezaposlenosti kroz jačanje i razvoj gospodarskih potencijala

o Poticanje lokalnih tvrtki na izvoz roba i usluga

o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila i sl.)

o Sprječavanje odlaska mladih obrazovnih kadrova

o Usklađivanje sa zakonskim normama EU o Realizacija projekta SN Orubica o Uređenje plovnog puta rijeke Save


2.5.3. Poduzetništvo

Prema parametirima veličine i broja pravnih oblika, na području Općine Davor

registrirano je 25 pravnih oblika, od toga aktivnih 18. Podaci o gospodarskoj aktivnosti

na općinskom nivou, mjereno u odnosu na registrirane gospodarske subjekte,

pokazuje visoki udio malih poduzeća.

Tablica 37. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Davor

Pravni oblici Općina Davor

Malo Srednje Veliko Neodređeno Ukupno

Aktivne tvrtke 14 0 0 4 18

Aktivne tvrtke koje su predale GFI

11 0 0 0 11

Sve tvrtke upisane u sudski registar

15 0 0 10 25

Izvor:

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=D371E05AC1FDFB95C4222FBEBC936153

Na području Općine Davor, najveći broj poduzeća za glavnu djelatnost ima

poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo točnije njih 3, ili 16,66% te građevinarstvo 3 tvrtke,

ili 16,66% od ukupnog broja aktivnih poduzeća, zatim slijede po 2 prerađivačka

poduzeća ili 11,11%, 2 trgovine na veliko i na malo ili 11,11%, 2 poduzeća sa glavnom

djelatnosti opskrbe vodom ili 11,11% te 2 poduzeća ostalih uslužnih djelatnosti, ili

11,11% od ukupnog broja aktivnih poduzeća. Ostala poduzeća, točnije po 1 poduzeće

je registrirano sa glavnom djelatnošću obrazovanja, prijevoza i skladištenja, rudarstva

i vađenja te javne uprave i obrane.


61

Tablica 38. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine Davor

Djelatnost prema NKD-u Broj

subjekata (A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3

(F) Građevinarstvo 3

(C) Prerađivačka industrija 2

(G)Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala 2

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

2

(S) Ostale uslužne djelatnosti 2

(P) Obrazovanje 1

(H) Prijevoz i skaldištenje 1

(B) Rudarstvo i vađenje 1

(O)Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1

Ukupan broj aktivnih tvrtki 18 Izvor:

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=D02306E6306347E8B970DEB2FEDE71FD

2.5.3.1. Građevinarstvo17

Brodsko - posavska županija pripada Panonskoj regiji. Trenutno spada među slabije

razvijene županije u Hrvatskoj. Stoga je potrebno posebno velike razvojne napore

uložiti kako bi se ova, ratom teško oštećena županija približila hrvatskom prosjeku i

počela koristiti svoje značajne potencijale u cilju ostvarivanja većeg blagostanja za

njeno stanovništvo.

Druga najvažnija djelatnost u Brodsko – posavskoj županiji prema prihodima je

građevinarstvo, dok je u Općini Davor građevinarstvo, pored poljoprivrede

najzastupljenija djelatnost, tj. najviše poduzeća se bave upravo tom dijelatnošću koju

je potrebno i dalje razvijati jer Općina ima dobre temelje za njezin daljni razvoj.

2.5.3.2. Prerađivačka industrija18

U Brodsko-posavskoj županiji djelatnost koja je najviše doprinijela ukupnom

prihodu županije je prerađivačka industrija koja je znatno povećala prihode od

nešto iznad 2 milijarde na preko 2,7 milijardi od 2003. do 2008. godine.

Iako poduzetnici iz prerađivačke industrije čine 19,8% ukupnog broja poduzetnika, po

broju zaposlenih to je daleko najznačajnija djelatnost koja zapošljava čak 43,4%

zaposlenih na području Županije.

17 http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/mreza/County_HR/Brodsko-posavska.pdf 18 http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/mreza/County_HR/Brodsko-posavska.pdf


62

Grane unutar prerađivačke industrije koje se sada ističu su proizvodnja proizvoda od

metala, proizvodnja hrane i pića i proizvodnja motornih vozila i prikolica.

U Općini Davor prerađivačka industrija je na drugom mjestu prema zastupljenosti

poduzeća, tj. najzastupljenije djelatnosti su građevinarstvo i poljoprivreda (najviše

poduzeća se bave građevinarstvom i poljoprivredom) a potom prerađivačkom

industrijom koju je potrebno efikasno povezati sa poljoprivrednom proizvodnjom.

2.5.3.3. Poduzetničke zone

Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim

planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno

gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko

korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika

kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija

poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim

korisnicima poduzetničke zone.

Razvoj gospodarstva, odnosno poduzetništva na određenom području će se postići

poticanjem izgradnje poduzetničkih zona. Na taj način će se riješiti prostorni problemi

poduzetnika te potaknuti buduće poduzetnike na ulaganje. Ulaganjima i razvojem

poduzetničkih zona na dugoročan način se stvaraju uvjeti za nesmetani rad kroz

korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih na istom

prostoru te kroz korištenje različitih povlastica ulaganja na tim prostorima, kao jezgri

razvoja gospodarstva na određenom prostoru.

„Industrijske zone i pripadajući infrastrukturni objekti su poglavito vezani za gradske

sredine Županije, a cjelokupni gospodarski razvoj usko je vezan za valorizaciju

prostora. Upravo fizionomija prostora, gdje je prostor lokacijski faktor za obavljanje

djelatnosti, i njegove karakteristike, te povoljan geoprometni položaj su opredijelili

gospodarski razvoj Županije.

Izgradnjom poduzetničkih zona želi se potaknuti razvoj gospodarstva te povećati broj

gospodarskih subjekata i poboljšati poslovne rezultate, povećati konkurentnost

poduzetnika, povećati zaposlenost i udio proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.

Na području LAG-a „Zapadna slavonija“ postoji 6 definiranih poduzetničkih zona u fazi

razvoja: Industrijski park Nova Gradiška, Poslovna zona Brezine u Gornjim

Bogićevcima, Poslovna zona Dragalić, Gospodarsko proizvodna zona Cernik,

Poduzetničke zone 1 i 2 u Rešetarima te Poduzetnička zona Dvorine u Davoru.

Poduzetnička zona „Dvorine“ Općine Davor nalazi se u sjeveroistočnom rubnom dijelu

naselja kao utvrđeni prostor za zonu male privrede, dok je ograničenje za cjelokupnu


63

realizaciju zone vlasništvo nad zemljištem koje je dijelom u privatnom vlasništvu.

Općina je površinu od 3 ha koja je u njezinom vlasništvu utvrdila kao gospodarsku

zonu u kojoj je formirano 10 parcela za buduću gradnju.19

Osim poduzetničke zone Dvorine, Općina Davor je započela i sa projektom izgradnje

poslovno – gospodarske zone Davor sa ukupnom površinom od 15 ha s djelomično

izgrađenom komunalnom infrastrukturom. Za dovršetak kompletne izgradnje zone

potrebno je cca. 10.000.000,00 kn.

Usko vezano uz poslovno – gospodarsku zonu Davor jeste i obnova plovnog puta

rijeke Save s obzirom na interes poduzetnika za poslovanjem na ovom području.

Primjerice, tvrtka „Croatian logistic river“ planira zaposliti 20 – tak ljudi koji bi svoje

poslovanje obavljali putem gornjeg sliva Dunava: Rajna – Majna – Dunav.

Općina Davor bi kroz naredni period, nakon što se realizira projekat uređenja plovnog

puta rijeke Save trebala postati interesantna stranim investitorima, s obzirom da je

poznata činjenica da je riječni promet daleko jeftiniji od bilo kojeg drugog.

2.5.3.4. SWOT analiza poduzetništva

Tablica 39. Swot analiza poduzetništva na području Općine Davor

SNAGE

Razvijeno obrtništvo S obzirom na prirodne predispozicije područja i tradicionalno iskustvo u

proizvodnji, prehrambena industrija ima najveću perspektivu za daljnji razvoj i preradu poljoprivrednih proizvoda

Područje zastupljeno značajnom eksploatacijom šljunka, pijeska i sl.

Dobra prometna povezanost

Poticajne mjere Općine za ulaganja u poslovno – gospodarsku zonu Davor

Institucionalna podrška poduzetnicima na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini

Zainteresiranost poduzetnika za poslovanjem u poslovno – gospodarskoj zoni Davor

Bogatstvo šumskih površina

Kvalitetno poljoprivredno zemljište

Iznimni prirodni resursi za razvoj turističke dijelatnosti, turistički atraktivan i očuvan prirodni krajobraz – područje rijeke Save

SLABOSTI

Nepostojanje srednjih i velikih poduzeća na području Općine

Nedostatak domaćih i stranih investicija

Stagnacija gospodarstva na području „LAG“- a ali i u Općini Davor

Smanjenje broja radnih mijesta

Slabo korištenje poticajnih mijera za zapošljavanje

Posljedice ratnih aktivnosti – spor proces revitalizacije gospodarstva

Nedovoljna zastupljenost poduzeća koja se bave prerađivačkom industrijom na području Općine s obzirom na značajne potencijale koje pruža poljoprivreda

Mali broj OPG-a na području Općine zbog needuciranosti stanovništva i nepostojanje/nepružanje adekvatnih poticajnih mjera za razvoj OPG-a

Slaba razvijenost poduzetničke infrastrukture kao posljedica niskih investicijskih ulaganja i slabe umreženosti poduzetnika

19 Lokalna razvojna strategija „LAG“ Zapadna Slavonija 2012. – 2015. godine


64

PRILIKE

Izgradnja poslovno – gospodarske zone Davor sa svom potrebnom infrastrukturom

Obnova plovnog puta rijeke Save

Usklađivanje poslovanja poduzetnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta

Jačanje izvozne orijentacije glavnih izvoznih djelatnosti, prerađivačke i prehrambene industrije

Kreiranje i provedba programa poticanja poduzetničke umreženosti

Razvoj suradnje s poduzetničkim institucijama

Stabilan bankarski sustav olakšava investicije i trgovinu

Poticanje kreiranja regionalnih brandova

Jedinstveno tržište EU sa slobodom kretanja (roba, osoba, usluga i kapitala)

Mogućnosti sufinanciranja razvoja poduzetničkih zona od strane RH i Županije

PRIJETNJE

Trend pogoršanja pokazatelja produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti

Vrijeme potrebno poduzećima za usklađivanje s normama i standardima EU

Administrativni problemi (neplaćanja, prisilne provedbe ugovora i sl.)

Poduzeća iz EU stvaraju konkurenciju poduzećima na domaćem tržištu

Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih trgovačkih lanaca

Česte izmjene zakonske regulative

Slaba kupovna moć stanovnika

Prirodne nepogode – suše, poplave

Nedostatak domaćih i stranih investicija



Tablica 40. Razvojni problemi i potrebe razvoja poduzetništva na području Općine Davor


Nedovoljan broj kreativno-edukativnih radionica za mlade poduzetnike

Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih trgovačkih lanaca

Težak proces tranzicije gospodarstva prema ekonomiji otvorenog tržišta

Nedostano iskorišteni potencijali rijeke Save u svrhu razvoja građevinarstva i proizvodnje pijieska, šljunka, crijepa i ostalog građevinskog materijala

Nedovoljno povezana poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija, koja bi trebala biti jedna od glavnih okosnica razvoja područja Općine Davor

o Osmišljavanje radionica za poticanje mladih poduzetnika (kreativne radionice, vikend škole, posjete uspješnih poduzetnika)

o Uskladiti poslovanje obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta

o Poticati kreiranje regionalnih brandova kao način sprječavanja zatvaranja i propasti obrta

o Jačati izvoznu orijentaciju glavnih izvoznih djelatnosti, prerađivačke i prehrambene industrije

o Unaprjeđenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva

o Unaprjeđenje sektora građevinarstva o Uspostavljanje plovnog puta Sava – Dunav

čime bi se smanjio plovni put prema Zapadnoj Europi, što bi moglo biti potencijalno zanimljivo investitorima Zapadne Europe

o Racionalno povezivanje poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije



65

2.5.4. Turizam20

Turizam i ugostiteljstvo su prateće djelatnosti u gospodarskom razvoju Brodsko -

posavske županije, a turistički potencijali se temelje na prirodnim ljepotama,

arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima, te očuvanom ruralnom prostoru.

Brodsko-posavska županija, zahvaljujući svom geoprometnom položaju, konfiguraciji i

kakvoći tla, prirodnim resursima, povijesno - kulturnoj baštini i drugim vrijednostima,

može razvijati različite oblike selektivnog turizma. Područje Brodsko-posavske

županije je srednje turistički razvijeno s velikim potencijalima i nedovoljno iskorištenim

prirodnim, riječnim (rijeka Sava) te cestovnim – tranzitnim (auto cesta A3) resursima.

Brodsko - posavska županija nema ni jednu lako prepoznatljivu turističku atrakciju,

osim možda Tvrđave Brod i vinorodnih obronaka sjeverno od Slavonskog Broda.

Međutim, analiza resursa otkriva da Županija ima određenih potencijala, u prvom redu

za tržišta specifičnih interesa.

Pilot projekt programa „Hrvatska 365“ Ministarstvo turizma je pokrenulo u rujnu 2014.

godine s osnovnim ciljem boljeg korištenja resursa u vrijeme pred i posezone i

prikazivanja Hrvatske kao destinacije koja nije turistički atraktivna samo kao destinacija

„sunca i mora“, već i kao destinacija s turističkim mogućnostima tijekom cijele godine.

Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, u suradnji sa Turističkom zajednicom

grada Nova Gradiška i Turističkom zajednicom grada Županje, odabrana je od strane

Hrvatske turističke zajednice kao jedna od 39 destinacija za dodjelu oznake “PPS

destinacije” za produljenje turističke sezone 2015. godine.

PPS destinaciju “Moja lijepa Slavonija kraj Save” čine tri umrežena grada, Slavonski

Brod, Nova Gradiška i Županja, 17 općina uz Savu; Babina Greda, Klakar, Bošnjaci,

Oriovac, Oprisavci, Slavonski Šamac, Cerna, Davor, Gornja Vrba, Drenovci, Sikirevci,

Stara Gradiška, Vrbje, Štitari, Gunja i Gradište, sveukupno 120 članova subjekata koji

se na spomenutim područjima bave turizmom tijekom čitave godine.Strateški ciljevi

projekta Hrvatska 365 i osnivanja PPS destinacija je dovođenje u kontinentalni dio

Hrvatske milijun turista do 2020. godine što nalaže strategija razvoja turizma Republike

Hrvatske.

Na području općine Davor održavaju se tijekom godine manifestacije stalnog

karaktera, koje privlače određeni broj posjetitelja, te su one sadržaji koje je moguće

valorizirati kroz razvitak turizma na prostoru Općine. Od navedenih manifestacija treba

izdvojiti „Davorije“ – manifestacija koja se organizira polovinom 6 mjeseca koja je

sportsko – gastronomskog sadržaja, zatim „Ribarske večeri“ – kulturno – gastronomski

događaj koji se organizira početkom 8 mjeseca i traje 2 dana. Posebno je važno

20 Prostorni plan uređenja Općine Davor 2003. godine; Izmjene i dopune PPUO Davor 2008. godine; Županijska razvojna strategija Brodsko – posavske županije 2011. – 2013. godine; http://tzgng.hr/hrvatska-365/


66

napomenuti da u ta 2 dana kroz Davor prođe cca. 10.000 ljudi. Zatim slijedi,

Međunarodni rukometni turnir, koji se održava u Davoru, u kolovozu i na kojem je

zabilježeno 400 - 500 posjetitelja. Značajne manifestacije su i Dan općine u travnju, te

manifestacije vjerskog karaktera u Davoru u rujnu, te dvije manifestacije vjerskog

karaktera u Orubici u veljači i kolovozu te Smotra folklora u Orubici pod nazivom „Kolo

Nadvaštuka“ koja se organizira krajem 8. mjeseca. Navedene manifestacije, uz

postojeće ugostiteljske sadržaje, su osnova za početak planiranja i osmišljavanja

turističke ponude prostora Općine.

Na prostoru općine Davor, na području uz rijeku Savu, na prostoru jednog od meandra,

od ukupno četiri velika meandra koje na području Općine stvara rijeka Sava, nalazi se

izletničko i vikend područje Bokovi, izvan građevinskog područja naselja Davor. To je

prostor od cca 70 ha u kojemu je izgrađeno i nekoliko građevina za povremeno

stanovanje. Kako je to prostor prije nasipa, to znači da je to prostor koji nije zaštićen

od visokih vodostaja rijeke Save, te budući da je to plavno područje, to je i površina

ovog izletničkog područja promjenjiva.To je nizinsko područje uz lijevu obalu Save,

pogodno za izlete i rekreaciju, kampiranje i vikend izlete, zbog prirodnih osobina

prostora, te za rekreaciju vezanu za rijeku Savu (kupanje, ribolov, vožnja čamcem).

Iako ima potencijala, na području Općine Davor trenutno nema turističkih kapaciteta

odnosno prenoćišta.

2.5.4.1. Posjećenost

Podaci o ostvarenim dolascima i noćenjima turista na području Općine Davor nisu

poznati, stoga su prikazani podaci za Grad Nova Gradiška, koji je najbliži Općini,

točnije Nova Gradiška je udaljena 24,94 km od Općine Davor.

Usporedbom podataka o dolascima turista u 2014. i 2015. godini uočljiva je negativna

promjena na području Brodsko – posavske županije i na području Grada Nova

Gradiška.

Na području Nove Gradiške je u 2015. godini došlo do smanjenja ukupnog broja

dolazaka za 7,3%, te do neznatnog povećanja ukupno ostvarenih noćenja za 0,2%. U

idućim tablicama su prikazani navedeni rezultati.

Tablica 41. Ostvareni dolasci turista (razdoblje 2014. i 2015. godine)

Izvor: www.dzs.hr

Destinacija Dolasci turista 2014. Dolasci turista 2015. Indeks 2015./2014.

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

BPŽ 24 295 11 035 13 260 23 991 10 335 13 656 98,7 93,7 103,0

Grad Nova Gradiška

3 896 2 272 1 624 3 613 1 858 1 755 92,7 81,8 108,1

http://www.dzs.hr/


67

Tablica 42. Ostvarena noćenja turista (razdoblje 2014. i 2015. godine)

Izvor: www.dzs.hr

Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista u Gradu Nova Gradiška tijekom 2015.

godine

Izvor: www.dzs.hr

Udio domaćih turista u ukupnom broju dolazaka u 2015. godini je 51,43%, a u noćenju

je taj postotak nešto veći, odnosno iznosio je 57,95%.

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

Dolasci

Noćenja

51,43%

57,95%

48,57%

42,05%

Domaći

Strani

Destinacija Noćenja turista 2014. Noćenja turista 2015. Indeks 2015./2014.

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

BPŽ 40 668 21 059 19 609 42 889 21 637 21 252 105,5 102,7 108,4

Grad Nova Gradiška

7 726 4 733 2 993 7 739 4 485 3 254 100,2 94,8 108,7

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


68

Iz sljedeće tablice se vidi da je u 2014. godini najveći broj turista u Brodsko - posavsku županiju došao iz Njemačke, njih 14,38%, te

da su ujedno ostvarili i najviše noćenja (14,87%). Osim iz Njemačke, značajan broj turista je došao iz Italije, čak 11,35% od ukupnog

broja dolazaka stranih turista (udio u noćenjima je 11,77%), te iz Slovenije 5,31% (udio u noćenjima je 5,91%).

Tablica 43. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2014. godini u BPŽ

BPŽ

Strani turisti iz:

Ukupno Austrije BiH Češke Francuske Italije Mađarske Nizozemske Njemačke Poljske Slovačke Slovenije

Ujedinjene Kraljevine

SAD Ostalih zemalja

Dolasci 569 611 227 703 1.505 196 454 1.907 181 126 704 317 179 5.581 13.260

Noćenja 851 774 486 1 078 2.181 358 622 2.756 285 194 1.095 643 389 7.897 18.531

Ukupno 1.420 1.385 713 1.781 3.686 554 1076 4663 466 320 1.799 960 568 13.478 32.869

Izvor: http://www.dzs.hr (Statistički ljetopis RH 2015.)

2.5.4.2. Turistički smještajni kapaciteti

Pansiona, hostela, soba u privatnom smještaju, kampova ili kamp odmorišta na području Općine Davor nema.

Prema podacima Turističke zajednice grada Nova Gradiška, na području Grada Nova Gradiška se nalazi niz smještajnih kapaciteta,

od hotela do privatnih smještaja, što se može vidjeti iz sljedeće tablice.

http://www.dzs.hr/


69

Tablica 44. Ponuda smještajnih kapaciteta u gradu Nova Gradiška

Naziv smještaja Kapaciteti

HOTEL KRALJ TOMISLAV***

Smještajni kapacitet hotela sastoji se od 60 ležaja, jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe i 4 apartmana. Sobe su ukusno uređene biranim komadima namještaja drevnog slavonskog hrasta, opremljene radnim stolom, TV - om, izlaznom telefonskom linijom, klimatizacijskim uređajem, te tuš kadom.

PANSION „SLAVONSKI BISER“

Za odmor i noćenje gostima su na raspolaganju jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe. Ukupno raspolažu sa 18 soba s kupaonicom, a opremljene su TV-om sa satelitskom antenom.

PANSION „AS“ Smještajni kapacitet pansiona sastoji se od 15 soba kompletno opremljenih TV-om, WiFi-em, internetom, kupaonicom, centralnim grijanjem.

SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE „MATTEO“

U objektu se nalazi ukupno 9 soba; 6 dvokrevetnih i 3 sa francuskim ležajem, sobe su opremljene modernim interijerom s ugodnim bojama, te kupaonicom.

PRENOĆIŠTE MAKSIMILIJAN U smještajnom kapacitetu posjeduju 9 soba, jednokrevetnih, dvokrevetnih i trokrevetnih.

HOSTEL MAKSIMILIJAN

Hostel ima šest spavaonica, od čega 5 spavaonica ima 5 kreveta i jedna spavaonica 6 kreveta, jednu dvokrevetnu sobu te prostoriju za dnevni boravak.

RIBNJACI AURORA D.O.O. Smještajni kapacitet uključuje 14 ležaja.

LOVNA KUĆA „RADINJE“ Lovna kuća Radinje opremljena je restoranom sa dnevnim boravkom, a na katu je 7 soba sa ukupno 14 kreveta.

Izvor: Turistička zajednica Grada Nova Gradiška; http://tzgng.hr/stay-with-us/turisticka-karta-smjestaj/

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Brodsko - posavske

županije zabilježen je 321 smještajni kapacitet. U sklopu kolektivnih smještajnih

objekata najviše se iznajmilo soba, odnosno 283 sobe ili 88,16% od ukupnog broja

smještajnih kapaciteta Županije, dok je u sklopu privatnih smještajnih objekata

iznajmljeno 18 soba, odnosno samo 5,61% od ukupnih smještajnih kapaciteta.

Tablica 45. Smještajni kapaciteti u Brodsko – posavskoj županiji 2013. godine

Županija Ukupno

Od ukupnoga:

U kolektivnim smještajnim objektima

U privatnim smještajnim objektima

sobe apartmani mjesta za

kampiranje sobe apartmani

mjesta za kampiranje

BPŽ 321 283 14 - 18 6 -

Izvor: http://www.dzs.hr (Turizam u 2013.; Statistička izvješća 1515/2014.)

http://www.dzs.hr/


70

2.5.4.3. Ugostiteljstvo21

„Nema vrhunske kulture življenja bez vrhunske kulture stola" moto je koji vrijedi za

Brodsko - posavsku županiju. Tradicionalna gastro ponuda obiluje divljači, ribom, svim

vrstama mesnih jela, ali i šarmantnom jednostavnošću tradicionalnih jela od domaćeg

tijesta i povrća. Takav gastro užitak može se iskusiti u velikom broju restorana, bifea,

bistroa, snack i caffe barova.

Na području Grada Nova Gradiška od ugostiteljskih objekata nalaze se: 5 restorana, 3

pizzerie, 3 pečenjarnice i slastičarnice te 1 fast food.

Na području Općine Davor nema ugostiteljskih objekata, odnosno objekata koji nude

hranu (restorani) zbog čega je stanovništvo Općine prisiljeno odlaziti u obližnje

gradove koji imaju širu ugostiteljsku ponudu.

Polazeći od važnosti koju ugostiteljska ponuda ima za posjetitelje u njihovoj ocjeni

turističkog boravka, može se ustvrditi da Općini Davor nedostaje raznolikosti u

ugostiteljstvu, posebice ugodni i ambijentalni manji restoran i/ili bistro, s kvalitetnom

ponudom jela čak i ako je riječ o „brzoj“ prehrani, dobra slastičarnica koja bi mogla biti

čak i motivom dolaska u Davor ili Orubicu, te inovacije u ugostiteljskoj ponudi (tipa

posebne kave, čaja ili likera, koktela i sl., možda dostupnost malih zalogaja u caffe-

barovima itd.).

2.5.4.4. Turističke agencije i ponuda incoming programa

Na području Općine Davor ne postoji niti jedna turistička agencija, ali zato u gradu

Nova Gradiška se nalazi 5 putničkih agencija, i to APP Požega, Kuš, Skara Tours, Pro

forma travels i HAK AMC Tours.

Turisti, kao i lokalno stanovništvo, prilikom posjeta gradu i okolnim mijestima mogu

svoje slobodno vrijeme provoditi na razne načine. Uz šetnju gradom i posjećivanje

znamenitosti, slobodno vrijeme turisti mogu provesti i u sportskom duhu, jer Grad Nova

Gradiška nudi dobru sportsko – rekreativnu ponudu. Uz otvorene bazene nalazi se

teren za odbojku na pijesku, teren za mali nogomet te restoran. U neposrednoj blizini

bazena nalazi se nogometni stadion, stadion za rukomet te sportska dvorana. Također

su prisutni tereni za atletiku, tenis, nogomet, košarku, odbojku te biciklistička staza i

kuglana.

21 http://tzgng.hr/; http://www.tzbpz.hr/

http://tzgng.hr/


71

2.5.4.5. Dionici turističkog razvoja

Dionici predstavljaju gospodarski subjekt, organizaciju, ustanovu (uključujući razne

državne odjele), pojedince (građanin/građanka) ili skupinu pojedinaca čije djelovanje

pridonosi uspjehu ili neuspjehu određene inicijative ili akcije. Dionici su također oni koji

su direktno ili indirektno zainteresirani za aktivnosti ili odluke donesene u okviru neke

inicijative, procesa ili akcije. Dionici su i svi oni subjekti na čije živote određene

inicijative, odnosno akcije mogu imati pozitivan ili negativan učinak. Transparentan

odnos svih dionika stvara klimu dugoročnog povjerenja i pridonosi uspjehu inicijative

ili akcije.

Tablica 46. Dionici turističkog razvoja Općine Davor

Dionici

Općinska uprava

Turistička zajednica Grada Nova Gradiška

Turistička zajednica Brodsko – posavske županije

Rekreacijski centar Nova Gradiška

Sportski klubovi

Udruge

Lokalna akcijska grupa Zapadna Slavonija (Lag Zapadna Slavonija)

Gradski muzej u Novoj Gradiški

Gradska knjižnica u Novoj Gradiški Izvor: Općina Davor

2.5.4.6. SWOT analiza turizma

Tablica 47. Swot analiza turizma na području Općine Davor

SNAGE

Dobra prometna dostupnost

Potencijal za razvoj turizma – pojas uz rijeku Savu sa svojim meandrima (najznačajniji turistički resurs Općine Davor)

Lovni turizam

Raspoloživ prostor za nove projekte

Malo mijesto – ugodan život

Postojanje manifestacija s turističkim potencijalom

Pilot projekt programa „Hrvatska 365 dana“ u koji je uključena i Općina Davor

Dobro očuvana priroda, bioraznolikost

Slikovitost mijesta i okolice

Trenutno dostatni smještajni kapaciteti na području grada Nova Gradiška

Gostoljubivost

Nizinsko područje uz lijevu obalu Save pogodno za izlete, rekreaciju, kampiranje, kupanje, ribolov, vožnju čamcem i sl.

SLABOSTI

Gospodarstvo se ne temelji na novim tehnologijama i kreativnim industrijama

Nedostatna infrastrukturna opremljenost

Nejasna razvojna usmijerenja

Nezaštićeni određeni prirodni potencijali

Mrtvilo – nema stalnih događanja u centru

Nedovoljna suradnja s razvojnim agencijama i LAG-om


72

Nedovoljna valorizacija poljskih puteva i staza

Nedovoljna aktivnost Turističke zajednice

Smanjenje dolazaka turista u 2015. u odnosu na 2014. u gradu Nova Gradiška

Nezainteresiranost stanovništva za sudjelovanje u stvaranju turističke ponude

Nepostojanje strateškog upravljanja i brendiranja destinacije

Ne postojanje ugostiteljske ponude na području Općine Davor (restorani, pizzerije, bufeti i sl.)

Nedotatak kamping ponude

Nema suradnje s incoiming agencijama

PRILIKE

Suradnja s inozemnim institucijama kroz provođenje projekata promocije turizma područja

Jačanje interesa za ruralne destinacije

Raspoloživi novi izvori informacija

Poticanje na razvoj kontinentalnih destinacija s nivoa Ministarstva turizma

Poticanje na cjelogodišnji turizam s nivoa Ministarstva turizma

Novi strateški plan HTZ-a

Uređenje lijeve obale Save uz izgradnju određenih sportsko – rekreacijskih sadržaja

PRIJETNJE

Gospodarska kriza

Nepovoljna investicijska klima u Hrvatskoj

Promjena političkog okruženja nakon izbora

Potrebna politička podrška za rad – nedostatak iste

Nedostatak institucionalne i stručne podrške u pristupanju izvorima financiranja

Nedostatak kvalitetnog kadra u turizmu

Prespori razvoj brenda

Nedostatak financijskih sredstava u realizaciji svih planiranih projekata



Tablica 48. Razvojni problemi i potrebe turističkog razvoja Općine Davor


Nedovoljna iskorištenost svih turističkih potencijala Općine

Slaba orijentiranost poljoprivrednih domaćinstava za turizam

Smanjen broj dolazaka turista u Gradu Nova Gradiška (najbliži grad Općini Davor)

Nedostatna i nezanimljiva turistička ponuda

Nedostatak ugostiteljskih kapaciteta na području same Općine

Nedostatak sportsko – rekreativnih sadržaja na prostoru same Općine

o Stvaranje zanimljivih turističkih proizvoda o Aktiviranje obiteljskih posjeda o Jačati uključivanje izvornih proizvoda

(tradicionalnih i autohtonih jela i pića) kao dijela kulturnog naslijeđa u turističku ponudu

o Razvoj seoskog turizma o Razvoj izletničkog turizma o Izgradnja i povećanje turističkih smještajnih

kapaciteta o Izgradnja i otvaranje ugostiteljskih objekata o Uređenje lijeve obale Save uz izgradnju

sportsko – rekreativnih sadržaja



73

2.5.5. Poljoprivreda

Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koja ima, najvećim dijelom,

obnovljive resurse, stoga je vrlo značajno pravilno gospodariti ovim vrijednim

resursom.Prostorno promatrajući, poljoprivredne površine locirane su na cijelom

području Općine Davor, sjeverno od Savskog obrambenog nasipa. Sve poljoprivredne

površine Općine uređene su otvorenom kanalskom mrežom.22

Područje Brodsko-posavske županije, a tako i područje LAG-a „Zapadna Slavonija“ te

Općine Davor, predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede. Veliki dio

tradicionalno obrađivanih površina trenutno je zapušten zbog faktora poput

depopulacije, usitnjenosti posjeda i parcela, nedostatka mehanizacije te ratom

izazvanog prekida u proizvodnji. Prema popisu poljoprivrede 2003. godine na području

LAG-a registrirano je 6.739 poljoprivrednih kućanstava čija je osnova djelatnost

poljoprivreda. Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište na području LAG-a od

175,4 km² čini 20,9% ukupne površine LAG-a.23

U strukturi korištenih obradivih površina Brodsko – posavske županije najveći udjel je

oranica i vrtova sa 41.580,57 ha (87,76%) što potvrđuje da u Županiji postoji znatno

intenzivnija obrada poljoprivrednog zemljišta u odnosu na prosjek Republike Hrvatske

(73%), što je posljedica prirodnih i agroekoloških uvjeta. U strukturi zasijanih površina

najvedi dio čine žitarice (70,95%), ugari (9,59%), krmno bilje 9,00% te uljano sjemenje

i plodovi (6,81%).

U sljedećoj tablici vidimo ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata

i korišteno poljoprivredno zemljište u Brodsko - posavskoj županiji 2003. godine, gdje

je ukupan broj poljoprivrednih kućanstava 20.704, a broj registriranih poslovnih

subjekata 109. Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište iznosi 47.377,20 ha, a na

poljoprivredna kućanstva se odnosi 32.438,20 ha, dok su poslovni subjekti koristili

ukupno 14.939,00 ha obradive površine.

Tablica 49. Ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korištenog poljoprivrednog zemljišta u Brodsko - posavskoj županiji

BRODSKO – POSAVSKA ŽUPANIJA

Broj poljoprivrednih

kućanstava

Broj poslovnih subjekata

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

20.704 109 Ukupno

Poljoprivredna kućanstva

Poslovni subjekti

47.377,20 32.438,20 14.939

Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

22 Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine 23 Lokalna razvojna strategija „LAG“ Zapadna Slavonija 2011. - 2013. godine

http://www.dzs.hr/


74

Tablica 50. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno

raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta, ha (3+7)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ostalo

zemljište, ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno (4+5-6)

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

1 2 3 4 5 6 7 8

Brodsko – posavska županija 20.704 57.356,86 47.377,20 35.644,07 14.785,47 3.052,34 9.979,66 63.771

Općina Davor 562 1.357,98 1.171,81 828,07 411,8 68,06 186,17 2.052

Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Tablica 51. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno (2+3+4+5+6+8+10)

oranice i vrtovi

povrtnjaci (na

okućnici, korišteni

za vlastite

potrebe)

livade pašnjaci

voćnjaci vinogradi

rasadnici i košaračka vrba i dr.

Ostalo zemljište, ha

ukupno

od toga:

plantažni

ukupno od toga: plantažni

ukupno

od toga: neobrađeno poljoprivredno zemljište

od toga: šumsko zemljište

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13


47.377,20 41.580,57 530,37 2.719,69 744,07 1.528,01 335,73 253,81 99,23 20,68 9.979,66 2.818,33 4.959,46

Općina Davor 1.171,81 1.117,07 29,06 7,92 7,78 9,87 2,77 0,11 - - 186,17 80,48 76,32

Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


75

Poljoprivredna kućanstva Brodsko - posavske županije ukupno raspolažu sa

57.356,86 ha zemljišta, od čega stvarno koriste 47.377,20 ha, a u vlasništvu imaju

35.644,07 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Na temelju Popisa poljoprivrede 2003. godine, ukupno raspoloživa površina zemljišta

Općine Davor iznosi 1.357,98 ha, tj. 2,37% od ukupno raspoložive površine zemljišta

cijele Brodsko – posavske županije, dok ukupno korišteno poljoprivredno zemljište

Općine Davor iznosi 1.171,81 ha, tj. 2,47% od ukupno obradivog poljoprivrednog

zemljišta cijele Brodsko - posavske županije. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta

od ukupne raspoložive površine zemljišta Općine čini 86,29%.

Korišteno poljoprivredno zemljište Općine je većinom u vlasništvu kućanstava. Od toga

se najviše zemljišta nalazi pod oranicama i vrtovima, čak 95,33%, a zatim slijede

površine pod povrtnjacima (2,48%) i voćnjaci (0,84%). Livade, pašnjaci i vinogradi

zajedno čine 1,35% od ukupnog korištenog zemljišta. Šumsko zemljište pokriva 76,32

ha, a 80,48 ha je površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, što bi se različitim

mjerama trebalo također staviti u funkciju.

Iduća tablica prikazuje podatke o prosječnoj količini zemljišta kojim raspolaže

poljoprivredno kućanstvo, kao i prosječnoj veličini parcele u Brodsko - posavskoj

županiji i Općini Davor, a koji ukazuju na relativnu usitnjenost i fragmentiranost

poljoprivrednih površina kako u Županiji tako i na području Općine.

Tablica 52. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna veličina

parcele u Brodsko – posavskoj Županiji i Općini Davor

Ha poljoprivrednog zemljišta po

poljoprivrednom kućanstvu

Prosječan broj parcela po

poljoprivrednom kućanstvu

Prosječna veličina parcele


2,29 3,08 0,74

Općina Davor 2,08 3,65 0,57

Izvor:www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

2.5.5.1. Stočarstvo – peradarstvo i svinjogojstvo

Stočarska proizvodnja je tradicionalno prepoznatljiva gospodarska grana, kako na

području Općine Davor, tako i u cijeloj Brodsko - posavskoj županiji. Stočarska

proizvodnja obuhvaća uzgoj goveda, svinja, ovaca, peradi i kunića, ali je

ograničavajući faktor razvoja smanjena kupovna moć stanovništva, gubitak tržišta,

nedjelotvornost prateće industrije, te povećan uvoz stoke i stočnih proizvoda.

http://www.dzs.hr/


76

Prema zadnjem Popisu, od sve vrste stoke na području Općine Davor najbrojnije je

peradarstvo sa čak 8.716 grla peradi (prema Popisu poljoprivrede 2003.), zatim

stočarstvo sa 3.069 svinja te pčelinje zajednice sa 654 košnica.

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj grla

stoke na području Općine Davor je prikazan u sljedećoj tablici.

Tablica 53. Stanje grla stoke na području Općine Davor i Brodsko – posavske županije

Grlo Ukupan broj grla;

Općina Davor Brodsko – posavska

županija

goveda 74 16.130

svinje 3.069 127.382

ovce 29 10.055

koze 64 5.234

konji 8 517

magarci, mazge i mule - 24

kunići 159 27.986

perad 8.716 483.325

pčelinje zajednice - košnice 654 6.494


Tablica 54. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju peradi Skupine

poljoprivrednih kućanstava prema

korištenome poljoprivrednom

zemljištu

Broj kućanstava prema broju peradi (više od 1 mjeseca starosti)

ukupno do 10 11 - 20 21 - 50 51 - 100 više od

100

1 2 3 4 5 6


16.661 4.419 6.604 4.664 813 161

Općina Davor 411 164 130 99 16 2


Tablica 55. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja Skupine

poljoprivrednih kućanstava prema

korištenome poljoprivrednom

zemljištu

Broj kućanstava

ukupno s 1

svinjom 2 3 4 5 6-10 11-20 21-50

više od 50

svinja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10


12.880 570 1.605 1.629 1.530 1.208 2.759 2.271 1.102 206

Općina Davor 402 21 41 65 72 37 82 55 27 2


Iz prethodno navedenih tablica vidljivo je da na području Općine Davor najviše

kućanstava ima do 10 grla peradi, dok više od 100 grla peradi ima svega 2 kućanstva.

Na području Općine najveći broj poljoprivrednih kućanstava ima po 4 svinje, a više od

50 svinja ima svega 2 kućanstva.

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


77

Stočarstvo, isto kao i poljoprivreda, je jako bitna grana, ali je i dalje nekomercijalizirana

i nema je u dovoljnom obujmu (nije masovna) za gospodarsku proizvodnju, nego se

više bazira na osobnu upotrebu i jedan mali dio završava na lokalnom tržištu. Općina

Davor ima potencijala za masovan uzgoj peradi, svinja, ovaca, itd. zbog dobrog

geoprometnog položaja.

Na području Općine Davor se uzgajaju i pčele. Trebalo bi obnoviti pčelarstvo, jer osim

gospodarskog iskorištavanja (dobivanja meda, voska, matične mliječi i propolisa, tvari

ljekovitih svojstava i dr.), pčele pomažu oprašivanju cvjetova mnogih biljaka, što je od

iznimne važnosti za jedan ovakav poljoprivredni kraj.

2.5.5.2. Voćarstvo

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj

stabala voćaka na području Općine Davor je prikazan u sljedećoj tablici.

Tablica 56. Stanje voćaka na području Općine Davor i Brodsko - posavske županije

Voćnjak

Ukupan broj stabala voćaka; Općina Davor

Brodsko - posavska županija Ukupan broj stabala

Od toga: broj stabala na plantaži

šljive 3.606 672 444.056

jabuke 1.224 625 207.307

kruške 634 240 80.411

trešnje 64 - 16.074

višnje 133 - 39.775

breskve i nektarine 101 40 27.934

marelice 48 - 9.877

smokve 60 - 981

citrusi - - 201

orasi 417 100 46.952

bademi - - 116

lješnjaci 65 50 8.741

masline - - 54


Na području Općine Davor, u uzgoju voća najviše su zastupljene šljive, a zatim jabuke,

pa kruške, te orasi, višnje i nektarine. Od većih proizvođača voća, značajno je

spomenuti tvrtku „Gradec d.o.o.“ koja ima plantažu jabuka na površini od 20 ha.

http://www.dzs.hr/


78

Tablica 57. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema

korištenome poljoprivredno

m zemljištu

Broj kućanstava sa š

ljiva

ma

s jabuka

ma

s k

ruškam

a

s tre

šnja

ma

s v

išnja

ma

s b

reskvam

a i

nekta

rin

am

a

s m

are

licam

a

sa s

mokvam

a

s c

itru

sim

a

s o

rasim

a

s b

ade

mim

a

s lje

šn

jacim

a

s m

aslin

am

a

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13


14.930 13.923 11.124 6.390 8.534 5.284 4.262 634 96 12.106 36 2.064 13

Općina Davor 169 186 146 32 69 35 23 3 - 133 - 7 -


Na području Općine Davor, najveći je broj poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju

stabla jabuka, a zatim stabla šljiva. Stanovništvo Općine ne uzgaja masline, bademe i

citruse dok na području Županije ima 13 poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju

masline, 36 koja uzgajaju bademe te 96 poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju

citruse.

Prema obrađenim podacima DZS, u sljedećoj tablici prikazan je i broj kućanstava

prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini. U navedenom popisnom

periodu od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava Općine 203 kućanstva su

ostvarila prihod prodajom određenih pojedinačnih poljoprivrednih kultura. Ovaj

segment razvoja trebao bi se dodatno povećati kroz strategiju razvoja na lokalnom

nivou u suradnji s višim institucijama na državnoj razini te bi trebalo razraditi program

jačanja razvoja lokalnog stanovništva kako bi se stvorila pozitivna klima u razvoju

oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura.

Tablica 58. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Davor

Sk

up

ine

po

ljo

pri

vre

dn

ih

ku

ća

ns

tav

a p

rem

a k

ori

šte

no

me

po

ljo

pri

vre

dn

om

ze

mlj

ištu

Žitarica 43

Industrijsko, aromatsko i ljekovito bilje 5

Krmno bilje 1

Povrće 38

Cvijeće i ukrasno bilje -

Voće i grožđe 2

Vino i rakija, te maslinovo ulje i ostale prerađevine

-

Goveda i kravlje mlijeko 20

Svinje 60

Ovce i koze te ovčje i kozje mlijeko 1

Perad i jaja 5

Dopunske djelatnosti i ostalo 28

UKUPNO 203


http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


79

Uz nekoliko komercijalnih proizvođača, poljoprivredna proizvodnja je uglavnom

individualna i ima pretežno samoopskrbni karakter pri čemu se manji viškovi prodaju

na lokalnom tržištu. Za postizanje boljih rezultata, bilo bi potrebno razmotriti interesno

udruživanje poljoprivrednika po uzoru na slična udruženja u razvijenim zemljama (npr.

Italije i Španjolske). Općina Davor ima 562 registrirana poljoprivredna kućanstva, a

manje od pola kućanstava, odnosno 203 (36,12%) je ostvarilo prihod od prodaje.

U razvoju poljoprivredne proizvodnje na području Općine Davor značajnu ulogu ima i

Klaster Posavina povrće d.o.o. gdje su se povrtlari sa područja naselja Orubica udružili

kako bi pospješili svoju proizvodnju te bili konkurentniji na tržištu a udruženi posluju

već cca. 5 – 6 godina. Ovakav način poslovanja treba poticati i razvijati jer predstavlja

budućnost poljoprivredne proizvodnje koja može opstati u suvremenim tržišnim

uvjetima.

Male posjede, koliko je to moguće, dok je u tijeku katastarska izmjera, potrebno je

okrupniti kako bi se dobile veće površine prikladnije za obradu. Okrupnjavanjem

poljoprivrednih parcela stječe se mogućnost postavljanja sustava navodnjavanja bez

kojeg sad i u budućnosti nema dobre proizvodnje niti kvalitetne robe.

Treba se orijentirati na poljoprivrednu proizvodnju koja je pogodna na pojedinom

području. Važno je napomenuti da novom shemom pristupa bavljenja poljoprivredom

obavezno treba započeti s osnivanjem grupe poljoprivrednika koji bi bili u mogućnosti

svojim proizvodima biti konkurenti raznim uvoznicima i cijeni pojedine kulture. Ovakvim

novim načinom postoje velike mogućnosti za nabavkom hladnjača sortirnica, struke i

drugih noviteta kroz praćenje poljoprivredne proizvodnje i u drugim zemljama EU.

Razvojem poljoprivredne proizvodnje otvara se mogućnost bavljenja stočarstvom koje

može dati priličnu količinu mlijeka i mesa. Najveći problem sektora poljoprivrede je

usitnjena struktura poljoprivrednih površina, s prosječnom parcelom veličine svega

0,57 ha, a potom i zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura, neiskorištenost

poljoprivrednih površina, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, neorganiziranost i

nekonkurentnost, katastarska pitanja i dr.

Na području Općine ima potencijala i mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma u

okviru seoskih gospodarstava, koja bi se kroz svoju osnovnu djelatnost - poljoprivredu,

dopunski uključila u različite oblike pružanja usluga turistima (smještaj u okviru

seoskog gospodarstva, plasiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, hrane i napitaka,

poticanje razvitka ekološki proizvedene hrane za potrebe turizma, sudjelovanje u

aktivnostima i radovima na seoskim gospodarstvu, kao npr. berba, žetva itd., očuvanje

i njegovanje tradicijskih seoskih običaja, obnova i razvoj starih zanata i izrada

autohtonih predmeta i suvenira, organiziranje rekreacije i izleta u okviru seoskog

gospodarstva, kao npr. jahanje, vožnja seoskim zapregama i sl.).


80

Kroz navedene oblike aktiviranja seoskih gospodarstava te njihovog uključivanja u

obiteljska turistička gospodarstva, omogućilo bi se očuvanje i revitalizacija seoskih

gospodarstava, kao i ukupnog ruralnog prostora Općine.

2.5.5.3. SWOT analiza poljoprivrede

Tablica 59. Swot analiza poljoprivrede na području Općine Davor

SNAGE

Veliki dio Općine čine kvalitetna, obradiva tla (poljoprivredni kraj)

Rijeka Sava kao potencijal za razvoj sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina

Plantaža jabuka na površini 20 ha u vlasništvu privatne tvrtke

Klaster povrtlara sa područja naselja Orubica

Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju

Veliki udio obradivog poljoprivrednog zemljišta Općine (86,29%)

Iskustvo i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji

Razvijene značajnije grane poljodjelstva (stočarstvo, pčelarstvo, voćarstvo)

Općina Davor ima potencijala za masovan uzgoj peradi, svinja, koza, ovaca i goveda

Potencijal za razvoj kontinentalnog turizma u okviru seoskih gospodarstava

SLABOSTI

Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom individualna i ima pretežno samoopskrbni karakter

Poljoprivredna proizvodnja ne prati promjene na tržištu

Biološki potencijal područja nije dovoljno iskorišten

Stočarska proizvodnja je i dalje nekomercijalizirana i nema je u dovoljnom obujmu, odnosno nema masovne gospodarske proizvodnje, nego se više bazira na osobnu upotrebu i jedan mali dio završava na lokalnom tržištu

Usitnjena struktura poljoprivrednih površina, s prosječnom parcelom veličine svega 0,57 ha

Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura

Neiskorištenost i zapuštenost poljoprivrednih površina

Nesređeni imovinsko-pravni odnosi

Neorganiziranost i nekonkurentnost

Katastarska pitanja

Nedovoljno iskorišten potencijal kontinentalnog seoskog turizma

Nedovoljna zaštita izvornog proizvoda i zemljopisnog podrijetla s certifikatom koji omogućava prodaju

Nedostatak odgovarajućih skladišnih i preradbenih kapaciteta

Nedostatak zadruga i vodećih udruga i nedovoljno razvijeni kooperantski odnosi

Nepovoljna starosna struktura i razina obrazovanja poljoprivrednika

Nedostatak vlastitih sredstava za kapitalna ulaganja

PRILIKE

Daljnja suradnja povrtlara putem udruživanja u klastere

Realizacija projekta „Sustav navodnjavanja Orubica“

Suradnja s institucijama na državnoj razini radi povećanja poljoprivredne proizvodnje kroz izradu strategije razvoja na lokalnom nivou

Kroz razrađen program jačanja razvoja lokalnog stanovništva stvoriti pozitivnu klimu u razvoju oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura

Osnivanje poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera

Širenjem na EU tržište povećati mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda

Zdrav okoliš kao razvojni potencijal

Korištenje obnovljivih izvora energije

Racionalno korištenje vodnih resursa za navodnjavanje te daljnje ulaganje u modernizaciju sustava za navodnjavanje


81

Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati na maksimalno iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta

Poticajne mjere za razvoj voćarstva te za razvoj stočarstva i povećanje stočnog fonda

Mogućnost razvoja ekološke proizvodnje i tradicionalne tržnice eko proizvoda na EU tržištu

Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda

PRIJETNJE

Prisutnost velike inozemne konkurencije

Visoka reguliranost normi i zakona u EU

Potreba za prilagođavanjem proizvodnje i proizvoda standardima i zahtjevima EU

Teža dostupnost povoljnih kreditnih linija za male poljoprivrednike

Nepredvidivost plaćanja/problemi s naplatom potraživanja zbog opće nelikvidnosti



Tablica 60. Razvojni problemi i potrebe razvoja poljoprivrede na području Općine Davor


Deruralizacija

Neriješenost imovinsko - pravnih odnosa i katastarskih pitanja

Usitnjenost poljoprivrednih parcela

Ograničena gospodarska proizvodnja

Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura

Nedovoljno poticajnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje

o Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati maksimalno iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta

o Davanjem u zakup i prodajom riješiti problem poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu

o Uspostaviti i provoditi integriran pristup rješavanja imovinsko-pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta

o Raznim mjerama poticati udruživanje poljoprivrednika u udruge i zadruge

o Ulagati u modernizaciju i proširenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina

o Intenzivirati razvoj povrtlarstva i voćarstva o Poticati razvoj stočarstva i povećanje

stočnog fonda



82

2.6. Društvene djelatnosti

Jedna od temeljnih funkcija JL(R)S, pa tako i Općine Davor jeste zadovoljavanje javnih

potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u proračunu Općine se

osiguravaju potrebna financijska sredstva, a temeljem programa javnih potreba koji se

utvrđuju svake godine.

Društvene djelatnosti se odnose na brigu o djeci, posebno organizirani predškolski

odgoj, odgoj i obrazovanje, posebno osnovnoškolstvo, kulturu, uključivo umjetničko

stvaralaštvo, amaterizam, zabavne i promotivne aktivnosti, zaštitu i očuvanje kulturnih

dobara, sport, tehničku kulturu, zaštitu zdravlja i socijalnu skrb.

Pregledom postojeće mreže društvenih djelatnosti na području Brodsko – posavske

županije, pa tako i same Općine Davor, može se zaključiti da je u nekim segmentima

ona dovoljno disperzirana u prostoru, no međutim mrežu pojedinih usluga je potrebno

proširiti po cijeloj Županiji. Prednost svakako trebaju imati zdravstvene usluge i

obrazovanje.

2.6.1. Obrazovanje

Sustav obrazovanja ima veliku važnost ako se uzmu u obzir potrebe stanovništva i

gospodarstva. Razvoj ljudskih potencijala u Brodsko - posavskoj županiji od presudne

je važnosti po pitanju zaposlenosti, usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te

smanjenja nejednakosti i nezaposlenosti gdje je obrazovanje ključni faktor.

2.6.1.1. Predškolski odgoj24

Planom mreže dječijih vrtića na području Općine Davor utvrđeni su dječiji vrtići u kojima

se obavlja djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja, objekti u kojima se provode

programi predškolskog odgoja i obrazovanja te razvoj mreže dječjih vrtića.

U plan mreže dječjih vrtića na području Općine Davor ulazi dječji vrtić „Nova Gradiška“,

Naselje Urije 22, koji dijeluje u objektu Osnovne škole „Matija Antun Reljković“ Davor,

Ignjata Brlića 1. U spomenuti dječji vrtić, mogućnost upisa imaju samo djeca sa

navršene 3 godine.

Općina Davor sufinancira rad dječjeg vrtića, a prema budućim potrebama dok se ne

izgradi zgrada dječjeg vrtića, ukoliko ne bude dovoljno smiještajnih kapaciteta, djeca s

24 Plan mreže dječjih vrtića na području Općine Davor, 2015. godine


83

područja Općine Davor mogu se upisati i u druge vrtiće, susjednih jedinica lokalne

samouprave a prema kriterijima utvrđenim posebnom odlukom Općine Davor.

Na području Općine Davor planira se izgradnja objekta dječjeg vrtića za kojeg je

ishođena građeviska dozvola a koji bi u potpunosti udovoljavao uvijetima Državnog

pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe s kapacitetom za cca 60

djece, raspoređenih u 3 grupe po 20 djece.

2.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje25

Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08). Osnovno obrazovanje

počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od

šeste do petnaeste godine života. To se odnosi na svu djecu koja imaju boravište u

Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo. Za osobe starije od petnaest

godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je

sustav osnovnog obrazovanja odraslih.

U naselju Davor djeluje OŠ "M. A. Relković", kao matična škola za učenike od I. – VIII.

razreda s gravitacijskim područjem Davora i Orubice, dok u naselju Orubica djeluje

područna škola „Fra Marijan Lanosović“ (samo od I. – IV. razreda) s gravitacijskim

područjem samog naselja Orubica.

U 19. stoljeću selo Davor tadašnji Svinjar u sastavu je Vojne krajine – sustava

obrandbenih utvrda Habsburške Monarhije prema Turskom Carstvu. Budući se

školstvo uvijek prilagođavalo vremenu, vladarima, političkoj klimi i u Davoru se ovara

škola – njemačka škola, narodna učiona.

Školska zgrada je tijekom godina promijenila nekoliko adresa. Godine, 1965. zbog

povećanja broja učenika odlučeno je o gradnji nove školske zgrade. Školske godine

1975./76. Završene su pripreme za uređenje nove škole, a sljedeće školske godine

počeo je rad u novoj školskoj zgradi.

U školskoj godini je 2004./2005. škola je obnovljena i osuvremenjena. Dobila je novo

lice, učeničke klupe, stolice, uređene su prostorije za nastavnike i osoblje, sporska

dvorana je zbog svoje funkcionalnosti i opremljenosti postala baza za mnoga sporska

natjecanja osnovnih škola, a osobito je nadaleko poznata i informatička učionica gdje

svaki učenik/učenica mogu koristiti računalo za rad, učenje ili igru. Osim zgrade,

uređen je i školski okoliš.

25 http://os-marelkovic-davor.skole.hr/skola/povijest; Prostorni plan uređenja Općine Davor 2003. godine; Statut Osnovne škole „Matija Antun Relković“ Davor

http://os-marelkovic-davor.skole.hr/skola/povijest


84

U OŠ „ M. A. Relković“ u Davoru te u njezinoj podružnici „Fra Marijan Lanosović“ u

Orubici radi 8 razrednih učitelja, 21 predmetni nastavnik, ravnateljica, 2 stručna

suradnika: pedagogica i knjižničarka, te ostali radnici – spremačice, kuhar, majstor,

računovođa i tajnica škole.

Osnovna škola „Matija Antun Relković“ ima i knjižnicu koja je sastavni dio obrazovnog

procesa te je obavljanje stručno - knjižnične djelatnosti u funkciji ostvarivanja

obrazovnog procesa.

2.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim

sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i

sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Na području Općine Davor ne djeluje niti jedna srednja škola te je stanovništvo koje

želi pohađati srednju školu orijentirano na srednje škole koje se nalaze u gradu Nova

Gradiška, a koje su udaljene 24,94 kilometara od Davora. Srednje škole na području

grada Nova Gradiška su:

- Elektrotehnička i ekonomska škola,

- Gimnazija Nova Gradiška te

- Industrijsko - obrtnička škola

Elektrotehnička i ekonomska škola26 je javna ustanova koja obuhvaća obrazovanje

i odgoj učenika. Svrha i cilj obrazovanja u području elektrotehnike je pored zajedničkih

ciljeva srednjeg obrazovanja i osposobljavanje za obavljanje poslova sudjelovanja u

projektiranju, pripremi i vođenju u pojedinim područjima elektrotehnike. Cilj je stjecanje

dobrog općeg obrazovanja, koje će pojedincima omogućiti nastavak školovanja na

višim i visokim školama u područjima tehničkih znanosti, prije svega u elektrotehnici.

Osim navedenih ciljeva svrha školovanja u ovoj Školi je i razvijanje kod učenika

intelektualnih sposobnosti, afirmiranje racionalnog stava prema nastavnim

predmetima, te osposobljavanje učenika za samostalno učenje. Stoga se učenici ove

Škole moraju zalagati za usvajanje opće ljudskih moralnih vrijednosti, čuvanje osobnog

dostojanstva, dostojanstva Škole i svoje domovine.

U Elektrotehničkoj i ekonomskoj školi školuju se učenici u slijedećim zanimanjima:

elektrotehničar

tehničar za električne strojeve s primjenjenim računalstvom

tehničar za računalstvo

komercijalist

26 http://ss-elektrotehnickaiekonomska-ngradiska.skole.hr/skola


85

Program škole se realizira u prostorima koji zadovoljavaju modernim uvjetima rada.

Teoretska nastava se odvija u 11 specijaliziranih učionica, a praktična nastava u 5

laboratorija i radionica za ručnu obradu te novom nastavno - sportskom dvoranom. Za

izvođenje nastave koristi se 5 nastavnih kabineta sa pratećim suvremenim nastavnim

sredstvima.

Osim učioničkog prostora učenici i djelatnici mogu se služiti pratećim prostorima:

kuhinja s blagavaonicom, bibliotečno-informacijski prostor i Internet kiosk. Škola

posebnu pažnju, osim konstantnog ulaganja u modernu opremu, posvećuje

unutarnjem i vanjskom uređenju.

Gimnazija Nova Gradiška27

Djelatnost škole je izvođenje nastavnog plana i programa opće gimnazije u

četverogodišnjem trajanju, a za stjecanje srednje školske spreme. Škola izvodi

nastavu u pet (iznimno šest) radnih dana tjedno u dvije smjene prema godišnjem planu

i programu rada (iznimno, dodatna, dopunska, fakultativna nastava te izvannastavne

aktivnosti mogu se izvoditi subotom).

Industrijsko - obrtnička škola28 organizira odgoj i obrazovanje redovnih učenika i

odraslih za stjecanje niže i srednje stručne spreme u trajanju od 6 mjeseci do 3 godine

u sektorima: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija; šumarstvo, prerada i obrada drva;

tekstil i koža; turizam i ugostiteljstvo; ekonomija, trgovina i poslovna administracija -

redovno obrazovanje: odgoj i obrazovanje učenika, školovanje darovitih učenika,

školovanje učenika s teškoćama u razvoju, osposobljavanje - obrazovanje odraslih:

osposobljavanje i usavršavanje, stjecanje niže i srednje stručne spreme,

prekvalifikacije.

Sektori i zanimanja u 3 godišnjem trajanju, koja se mogu upisati u ovoj školi su:29

1) Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija:

automehaničar (JMO)

instalater kućnih instalacija (JMO)

CNC operater7operaterka

Monter i obrađivač rezanjem i deformacijom

Bravar i pomoćni bravar (TES)

2) Šumarstvo, prerada i obrada drva:

Stolar

3) Tekstil i koža

27 http://gimnazija-nova-gradiska.skole.hr/skola; Statut Gimnazije Nova Gradiška, 2015. godine 28 Statut Industrijsko obrtničke škole Nova Gradiška 29 http://iosng.hr/;

http://gimnazija-nova-gradiska.skole.hr/skola

http://iosng.hr/


86

Krojač

4) Ekonomija, trgovina i poslovna administracija

Prodavač

5) Turizam i ugostiteljstvo (2 ili 3 godine)

Konobar

Kuhar

Pomoćni kuhar - NSS

Pomoćni kuhar i slastičar – TES

Nedostatak određenih srednjoškolskih smjerova na području grada Nova Gradiška,

nadokanađuje se ostalim srednjim školama na području grada Slavonskog Broda koji

nude raznovrsniji izbor smjerova u srednjoškolstvu, a to su30:

Ekonomsko – birotehnička škola Slavonski Brod

Gimnazija „Matija Mesić“

Glazbena škola Slavonski Brod“

Industrijsko – obrtnička škola Slavonski Brod

Klasična gimnazija „Fra Marijana Lanosovića“ s pravom javnosti

Obrtnička škola Slavonski Brod

Jedan od osnovnih problema u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog

obrazovanja je stalno opadanje broja učenika, uzrokovano negativnim demografskim

trendovima.

Prema niti jednom Županijskom planu niti drugim planovima Općine ne postoji

inicijativa za pokretanje pitanja o otvaranju podružnice srednjih škola na samom

teritoriju Općine Davor. Prednost otvaranja podružnice srednjih škola pridonosi većem

kulturološkom i obrzovnom razvoju Općine, tako da i ovo pitanje treba biti pokrenuto i

otvoreno kao ideja za buduće naraštaje.

2.6.1.4. Visokoškolsko obrazovanje31

Na području Općine Davor ne postoji visokoobrazovna ustanova. Za one koji se žele

dodatno obrazovati, na području Brodsko – posavske županije postoje 3 visokoškolske

ustanove:

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

sa slijedećim programima:

30 http://skole.hr/skole/popis?pu_zupanija=BRODSKO-POSAVSKA&Submit= 31 Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko - posavske županije 2011. -2013. godine


87

sveučilišni preddiplomski studij koji traje 7 semestara i ima četiri smjera

(konstruiranje i razvoj proizvoda,logistika proizvodnje, inženjerstvo materijala i

strojarske tehnologije);

sveučilišni diplomski studij koji traje 3 semestra i ima četiri smjera (konstruiranje

i razvoj proizvoda, logistika proizvodnje,inženjerstvo materijala i strojarske

tehnologije);

poslijediplomski sveučilišni studij koji traje 6 semestara i ima 3 smjera

(suvremeni proizvodni procesi, suvremeni proizvodni menadžment,

konstruiranje i numeričko modeliranje proizvoda);

poslijediplomski specijalistički studij koji traje 3 semestra i ima četiri smjera

(inženjerstvo materijala,modeliranje i numerička analiza, konstrukcija,primjene

proizvodnih postupaka i proizvodni menadžment).

U akademskoj 2009./2010.godini na Strojarskom fakultetu upisano je 723 studenta.

Ukupno je zaposleno 26 doktora znanosti, 6 magistara znanosti i 19 VSS djelatnika.

Veleučilište Slavonski Brod izvodi nastavu na tri stručna studija i to:

studij poljoprivrede -biljinogojstvo, smjer hortikultura;

studij ekonomije-smjer menadžment;

studij strojarstva-smjer proizvodno strojarstvo; te

program cjeloživotnog obrazovanja (4 programa)

Učiteljski studij Visoke učiteljske škole u Osijeku, dislocirani studij u

Slavonskom Brodu sa tri studijska programa:

integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij u trajanju od 5 godina

(magistar primarnog obrazovanja);

učiteljski studij s modulom engleskog jezika;

sveučilišni studij predškolskog odgoja kao izvanredni studij u trajanju od 5

godina

2.6.1.5. Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje

Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta

sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon

umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima

prilagodbu “društvu znanja” i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i

gospodarskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. U kontekstu

cjeloživotnog obrazovanja uvažavaju se svi oblici obrazovanja: formalno obrazovanje

(npr. tečaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih

na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena

znanja u obitelji, među prijateljima).


88

Veleučilište u Slavonskom Brodu prepoznalo je važnost cjeloživotnog obrazovanja kao

suvremenog načina postizanja novih znanja i vještina te podizanja konkurentnosti na

zahtjevnom i liberalnom tržištu rada. Veleučilište trenutno izvodi sljedeće programe:

CISCO Akademija mrežnih tehnologija (CAMT)

Microsoft certificirani IT profesionalac

MCITP server administrator akademije

Program izobrazbe za stručno osposobljavanje i obvezno usavršavanje osoba

koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada, 2 modula

Opći strani jezici (engleski, njemački, talijanski, francuski i španjolski) u

stupnjevima A1 i A2

Voditelj/voditeljica agroturističkog gospodarstva

Škola Jave

Posebno je važna i činjenica da je u završnoj fazi priprema nekoliko novih programa

koji će biti upućeni Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na stručno

mišljenje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na odobravanje izvođenja.

2.6.2. Zdravstvo i socijalna skrb

„Na osnovi odredaba članka 24. Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena djelatnost

obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih

zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na primarnoj razini

osigurane osobe Zavoda ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i

doktora stomatologije, u pravilu, prema mjestu stanovanja, a prema odredbama općih

akata Zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na

sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju osnovom uputnice

izabranog ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita iz

obveznog zdravstvenog osiguranja na razini zdravstvenih zavoda provodi se na

primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, te putem posebnih

programa.

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti:

opće/obiteljske medicine,

zdravstvene zaštite predškolske djece,

zdravstvene zaštite žena,

patronažne zdravstvene zaštite,

zdravstvene njege u kući bolesnika,

stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentnu),

higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite,

preventivno-odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,

laboratorijske dijagnostike,


89

ljekarništva te

hitnu medicinsku pomoć.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu

zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena djelatnost na

tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz

specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti.“32

S obzirom na navedeno utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova i privatnih

zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju primarne

zdravstvene djelatnosti, što je prikazano u sljedećim tablicama, a za područje Brodsko

- posavske županije i Općine Davor.

Tablica 61. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na području Brodsko - posavske županije i Općine Davor

Potreban broj timova

opće/obiteljske medicine

Potreban broj pedijatrijskih

timova

Potreban broj timova dentalne medicine

Potreban broj ginekoloških

timova

Potreban broj medicinskih

sestara u djelatnosti

zdravstvene njege u kući bolesnika

Područje Doma zdravlja

Dom zdravlja “ Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška; Dom zdravlja Slavonski Brod


92 11 84 12 51

Općina Davor 2 - 2 - 1

Izvor: http://www.hlk.hr/ObjavljenaNovaMreza; http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

Na području Brodsko - posavske županije djeluju: Zavod za javno zdravstvo Brodsko

- posavske županije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Dom zdravlja

Slavonski Brod, Zavod za hitnu medicinu Slavonski Brod, Opća bolnica Nova Gradiška

i Dom zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška.33

Stanovništvo Općine Davor primarnu zdravstvenu zaštitu može potražiti u najbližoj

ispostavi Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška, točnije u Domu zdravlja

Davor.

Prema obvezatnom minimumu društvenih funkcija za veće lokalno središte Davor koji

je propisan PPBPŽ u Davoru nedostaje ljekarna i veterinarska ambulanta.

32 http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/ 33 http://www.bpz.hr/opci_podaci/ustanove_/zdravstvo_i_socijalna_skrb/default.aspx#.Vwec3Xqcwgs

http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/


90

Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih

potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama koje one same ili uz pomoć

članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih

i drugih okolnosti. Takve su osobe u stanju socijalne potrebe i mogu biti korisnici

socijalne skrbi. Cilj Programa socijalne skrbi jest sagledavanje potreba, vrsta i oblika

pomoći osobama u stanju socijalne potrebe na području općine Davor, kako bi se kroz

proračun osigurala potrebna sredstva i odredili korisnici i prava po osnovi socijalne

skrbi.

Osnovni podaci o postojećem stanju socijalne skrbi u Općini Davor34

Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih

potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama koje one same ili uz pomoć

članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih

i drugih okolnosti. Takve su osobe u stanju socijalne potrebe i mogu biti korisnici

socijalne skrbi. Cilj Programa socijalne skrbi jest sagledavanje potreba, vrsta i oblika

pomoći osobama u stanju socijalne potrebe na području općine Davor, kako bi se kroz

proračun osigurala potrebna sredstva i odredili korisnici i prava po osnovi socijalne

skrbi.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine u općini Davor živi 3.004

stanovnika u 879 kućanstava.Veći broj, posebno samačkih domaćinstava je starije

životne dobi, a što u pravili znači i stanovništvo s razmjerno niskim primanjima

(prihodima). Manji broj radno aktivnog stanovništva zaposleno je u poduzećima koje

su tijekom Domovinskog rata pretrpjela znatna oštećenja, a dio ih je ostao i bez

zaposlenja. Dio nezaposlenih evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje, a znatan broj

nezaposlenih osoba putem Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški ostvaruje

pojedine oblike pomoći.

Sukladno Programu socijalne pomoći na području Općine Davor, kojeg Općina Davor

donosi za svaku proračunsku godinu pruža se pomoć najugroženijim građanima

Općine te se dodjeljuje financijska pomoć ustanovama i socijalno – humanitarnim

udrugama, kojim se nastoje ublažiti posljedice socijalno - gospodarskog stanja

pojedinih kategorija stanovništva. Programom socijalne skrbi utvrđeni su pojedini oblici

socijalne skrbi kroz koje se ovaj program ostvaruje, a to su:

Sufinanciranje ogrijeva socijalno ugroženim kategorijama

Pokloni djeci za Sv. Nikolu

Naknada za novorođeno dijete

Pomoć građanima u naravi

Sufinanciranje školske kuhinje

Humanitarna skrb kroz udruge

34 Izmjene i dopune Programa za ostvarivanje socijalne skrbi na području Općine Davor u 2015. godini


91

Humanitarna dijelatnost crvenog križa

Pomoć invalidima

2.6.3. Civilno društvo

2.6.3.1. Sport i rekreacija

U oblasti sporta i rekreacije treba povećati broj sportskih objekata i sadržaja koristeći

se prednostima prostora. Posebno je važno istaknuti komparativne prednosti prostora,

osobito za sportove kao što su: lov, ribolov, edukacijska i orijentacijska organizirana

boravišta u očuvanim šumskim zajednicama, jahanje, biciklizam i drugo. Općina Davor

mora spremno dočekati jačanje međunarodnog tranzitnog prometa i pokušati privući

tranzitnog putnika da se zaustavi i upozna ljepote i posebnosti ovog područja što je

ujedno važno i za razvoj turizma.

Općina Davor ima Sportsku dvoranu u sastavu Osnovne škole u Davoru, te teniske

terene i terene za mali nogomet s umjetnom travom i rasvjetom, a isti se nalaze uz

veliko nogometno igralište u sklopu Sportsko - rekreacijskog centra koji se nalazi u

dijelu naselja Davor, zvanom Staro polje.

Tablica 62. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Davor

Sport i rekreacija

1. Športsko ribolovna udruga ''Sava-Davor''

2. Lovačka udruga " Posavina " Davor

3. Rukometni klub "Davor" Davor

4. Nogometni Klub ''Sokol“

5. Nogometni klub „Posavac" Davor

Izvor: https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB1gQAAAAAAAAA9w

MBAAQAAAABIAAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA

2.6.3.2. Kultura35

U oblasti kulture treba poticati utemeljenje područnih kulturnih centara u općinskom

središtu koji će omogućiti izravno učešće stanovništva u suvremenim umjetničkim

kulturnim zbivanjima.

Program javnih potreba u kulturi obuhvaća slijedeća programska područja:

kultura i zaštita objekata kulturne baštine

manifestacije u kulturi

35 Program Javnih potreba u kulturi na području Općine Davor u 2016. godini

https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB1gQAAAAAAAAA9wMBAAQAAAABIAAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA



92

nabavka knjiga za knjižnicu

Očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine na području općine Davor ostvaruje se

kroz aktivnosti dva Kulturno - umjetnička društva koja djeluju na području Općine.

Od manifestacija značajne su:

Ribarske večeri u naselju Davor

Kolo Nadvaštuka u Orubici

Davorije u Davoru

Pokladna povorka te

Božićni koncert u Davoru.

Povećanjem kulturološke ponude na području Općine Davor pridonosi se i povećanju

kvalitete življenja i poboljšanju turističke ponude.

U suradnji sa Ministarstvom kulture i Brodsko – posavskom županijom radi se na

uređenju galerijskog prostora Rodne kuće Ive Kedrića sa stalnim postavom te u

suradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti planirane su medaljarske kolonije za što je

izgrađena zgrada u kojoj su smješteni prostor za lijevanje, izradu i kovanje medalja.

Tablica 63. Popis kulturoloških udruga na području Općine Davor

Udruge u kulturi

1. Hrvatsko pjevačko društvo Urbata

2. Kulturno umjetničko društvo "Matija Antun Relković"

3. Kulturno umjetnička udruga "Marijan Lanosović" Orubica

4. Tamburaško društvo "Satir" Davor – Nova Gradiška

Izvor: https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB1gQAAAAAAAAA9w

MBAAQAAAABIAAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA

2.6.3.3. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije

Udruge postaju sve važnijim čimbenicima razvitka društva, a njihov broj i aktivnosti se

povećavaju i o tome treba voditi računa kod izrade Prostornih planova niže razine.

Tablica 64. Popis građanskih i drugih udruga na području Općine Davor

Izvor:

Civilno društvo

1. Vatrogasna zajednica Općine Davor

2. Turistička udruga ''Rodo'' općina Davor

3. Klub mladih Orubica

4. Dobrovoljno vatrogasno društvo Orubica

5. Dobrovoljno vatrogasno društvo Davor


93


2.6.4. SWOT analiza društvenih djelatnosti

Tablica 65. Swot analiza društvenih djelatnosti Općine Davor

SNAGE

Dobro organiziran sustav osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine

Osnovna škola „Matija Antun Reljković“ je obnovljena i suvremeno opremljena

Izgrađena sportska dvorana u sklopu Osnovne škole u Davoru te značajni sportski tereni u sklopu Sportsko – rekreacijskog centra

Relativno dobra teritorijalna mreža zdravstvenih i institucija socijalne skrbi

Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije

Razvijenost civilnog društva – brojne kulturne, športske i dr. udruge s obzirom na veličinu Općine

Multikulturalnost, tradicija i povijesno naslijeđe

Brojne manifestacije lokalnog karaktera

SLABOSTI

Ne postojanje ljekarne i veterinarske ambulante na području Općine

Nedovoljni smještajni kapaciteti postojećeg vrtića na području Općine

Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih programa ili njihova nedostupnost uzrokuje odlazak mnogih učenika na školovanje u udaljenija mjesta RH

Stalno opadanje broja učenika u obrazovnim ustanovama, uzrokovano negativnim demografskim trendovima

Nedovoljna financijska sredstva u proračunu za pružanje pomoći osobama u socijalnim potrebama

Velik broj socijalno izoliranih staračkih samačkih domaćinstava

Nedovoljno uključeni građani u proces odlučivanja

Ratne posljedice koje se negativno odražavaju na duševno zdravlje stanovništva

Nedovoljna financijska sredstva za financiranje rada udruga

Nemogućnost stalnog zapošljavanja djelatnika udruga civilnog društva

Neadekvatni prostori i zastarjela oprema koju koriste udruge

Nedovoljna suradnja sa civilnim sektorom

Slaba regionalna i međunarodna suradnja, nema sudjelovanja u međunarodnim EU projektima

Nedovoljna suradnja sa Županijom i državnim institucijama

PRILIKE

Realizacija projekta izgradnje objekta dječjeg vrtića

Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i gradnja novog parkirališta

Uređenje poslovne zgrade „Društveni dom“ – sa dodatnim prostorijama za općinske, razvojne i društvene potrebe

Povećanje broja sportskih objekata (zračne streljane, kuglane, boćališta i sl.)

Daljnji razvoj i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva

Povećanje kapaciteta i opremljenosti postojeće knjižnice unutar OŠ „Matija Antun Relković“ Davor sukladno standardu

Kroz razne programe i prezentacije razvijati svijest stanovništva o važnosti cjeloživotnog učenja

6. Društvo prijatelja N.K."Hajduk" Split iz Davora

7. Udruženje ratara i stočara Općine Davor

8. Udruga poljoprivrednika sustava navodnjavanja Orubica




94

Podržavanje i razvijanje izvannastavnih programa i aktivnosti (radionica, tečajeva, smotri, natjecanja)

Smanjenje udjela nezaposlenih osoba među korisnicima socijalne skrbi kroz provođenje politike zapošljavanja

Širenje mreže izvaninstitucionalne socijalne skrbi, osobito pružanjem njege u kući starijim i nemoćnim osobama

Djelovanje u smjeru jačanja sustavnog angažmana cijele zajednice u radu s ovisnicima, ratnim stradalnicima i žrtvama nasilja, te poticanja njihove uključenosti u društvene aktivnosti

Poticanje kulturno - sportskog života mladih

Stalan rad na edukaciji udruga o mogućnostima financiranja iz raznih fondova

Razvoj sustava umrežavanja udruga

Povezivanje kulture i turizma

PRIJETNJE

Slaba zainteresiranost građana u projektima od javnog interesa

Neusklađenost obrazovanja s potrebama gospodarstva

Neadekvatna organizacija sustava socijalne skrbi

Financijska ovisnost o državnom proračunu

Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti



Tablica 66. Razvojni problemi i potrebe društvenih djelatnosti Općine Davor


Stalno opadanje broja učenika u obrazovnim ustanovama, uzrokovano negativnim demografskim trendovima

Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih programa ili njihova nedostupnost

Nedostatak kulturnih sadržaja i programa u kulturi

Visok udio radno sposobnih nezaposlenih osoba među stalnim korisnicima socijalne skrbi

Nedovoljna financijska sredstva za financiranje rada udruga

Slaba regionalna i međunarodna suradnja, nema sudjelovanja u međunarodnim EU projektima

o Realizacija projekta izgradnje dječjeg vrtića o Daljnji razvoj i usklađivanje obrazovnog

sustava s potrebama gospodarstva o Kroz razne programe i prezentacije razvijati

svijest stanovništva o važnosti cjeloživotnog obrazovanja

o Smanjenje udjela nezaposlenih osoba među korisnicima socijalne skrbi kroz provođenje politike zapošljavanja

o Razvoj sustava umrežavanja udruga o Povezivanje kulture i turizma



95

2.7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem

2.7.1. Djelatnost i ovlasti općinske uprave

Tijela Općine Davor su Općinsko vijeće i općinski načelnik. Općinsko vijeće

predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru

prava i dužnosti Općine, te obavlja poslove u skladu sa Zakonom i Statutom. Općinsko

vijeće ima 13 članova.

Općinsko vijeće osniva stalne ili povremene Odbore i druga radna tijela u svrhu

pripreme Odluka iz njihova djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada

tijela utvrđuju se Poslovnikom o radu Općinskog vijeća, ili Odlukom o osnivanju radnog

tijela.

Izvršno tijelo općine, odnosno izvršne poslove u općini obavlja općinski načelnik.

Na području Općine Davor osnivaju se mjesni odbori. Mjesni odbor osniva se kao oblik

neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o poslovima u nadležnosti općine, a

od svakodnevnog, neposrednog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor se

osniva za dio naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu.

Organi mjesnog odbora su:

- Vijeće mjesnog odbora i

- Predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Mjesni odbor je pravna osoba, a na području Općine djeluje 2 mjesna odbora:

Mjesni odbor naselja Davor

Mjesni odbor naselja Orubica

2.7.2. Upravna tijela

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Davor, kao i poslova

državne uprave prenijetih na općinu, osniva se Jedinstveni upravni odjel. Unutarnji

ustroj Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnim aktom Općinskog vijeća.

Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik, kojega temeljem javnoga natječaja

imenuje načelnik općine. Pročelnik je za svoj rad odgovoran Načelniku. Službenici

jedinstvenog upravnog odjela dužni su se trajno stručno osposobljavati i usavršavati

putem tečajeva, seminara i školovanja što će se urediti posebnim aktom Općinskog


96

vijeća kojim se uređuje unutarnji ustroj jedinstvenog upravnog odjela. Načelnik

usmjerava djelovanje upravnog odjela i službi i nadzire njihov rad.

2.7.3. Javne službe

Tablica 67. Popis općinskih poduzeća

Vlasništvo/suvlasništvo Općine

Vlasništvo REGIONALNI VODOVOD DAVOR – NOVA GRADIŠKA D.O.O

KOMUNALAC DAVOR D.O.O.

Suvlasništvo

Koncesije


2.7.4. Prostorni planovi

Prostorni plan uređenja Općine Davor 2003., godine

I Izmjene i dopune PPUO Davor 2008., godine

II Izmjene i dopune PPUO Davor 2013., godine

2.7.5. Izvori financiranja

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postali su dostupni strukturni

instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski

socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU:

Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

i Europski fond za ribarstvo.

Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Davor,

mogu se predvidjeti:

sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih

komunalnih poduzeća

sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova,

sredstva javnih poduzeća

sredstva dostupna temeljem fondova EU - strukturni, kohezijski i poljoprivredni

fondovi,

sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,

sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske

institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka

za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,

sredstva iz privatnih izvora


97

sredstva investitora: trgovačka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd.

2.7.6. Proračunska sredstva Općine Davor

2.7.6.1. Prihodi i primici u proračunu36

Općina Davor ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno

raspolaže. Prihodi Općine Davor su:

1. Općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe u skladu sa zakonom i

posebnim odlukama Općinskog vijeća

2. prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,

3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine,

odnosno u kojima Općina ima udijele ili dionice,

4. prihodi od koncesija,

5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina

Davor u skladu sa zakonom,

6. udio u zajedničkim porezima s Brodsko – posavskom županijom, Republikom

Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak na decentralizirane funkcije

prema posebnom zakonu,

7. sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u državnom

proračunu,

8. drugi prihodi određeni zakonom.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznosi izdataka i drugih rashoda

Općine Davor iskazuju se u proračunu Općine Davor. Svi prihodi i primici proračuna

moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu. Svi izdaci

proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

36 Statut Općine Davor ( Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije 12/2009)


98

Tablica 68. Ostvareni prihodi/primici Općine Davor za razdoblje 2012.-2015. godine

Redni broj

Prihodi Ostvareno za

2012. (kn) Ostvareno za



2015. (kn) Indeks (6/5)

1 2 3 4 5 6 7

1. Prihodi od poreza 977.258,00 875.666,00 900.217,00 1.050.431,00 116,7

2. Pomoći 85.550,00 1.151.000,00 3.642.940,00 1.502.630,00 41,2

3. Prihodi od imovine 203.900,00 1.060.590,00 237.566,00 420.970,00 177,2

4. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

1.098.856,00 887.746,00 1.034.568,00 664.025,00 64,2

Ukupni prihodi poslovanja 2.365.564,00 3.975.002,00 5.815.291,00 3.638.056,00 62,6

1. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine

131.850,00 347.416,00 90.606,00 223.619,00 246,8

2. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

0,00 0,00 0,00 0,00 -

Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine 131.850,00 347.416,00 90.606,00 223.619,00 246,8

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 129.839,00 2.001.863,00 0,00 0,00

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 2.497.414,00 4.452.257,00 7.907.760,00 3.861.675,00 48,8

Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015.godinu


99

Prihodi/primici u 2015. godini su ostvareni u iznosu od 3.861.675,00 kn, što je za

4.046.085,00 kn ili 51,2% manje u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednosno,

najznačajniji udjel imaju pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna

u iznosu od 1.502.630,00 kn ili 27,20%, zatim, prihodi od poreza u iznosu od

1.050.431,00 kn ili %, te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po

posebnim propisima i naknada iznosu od 664.025,00 kn ili 17,19% od ukupnih

prihoda/primitaka.

Općina Davor je u 2015. godini ostvarila i prihode od imovine u iznosu od 420.970,00

kn ili 10,90%.

Grafikon 15. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Davor 2012.-

2015. godine, u kunama

Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015. godinu

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

3.500.000,00

4.000.000,00

2012. 2013. 2014. 2015.

Prihodi od poreza

Prihodi od pomoći

Prihodi od imovine

Prihodi od upravnih iadministrativnih pristojbi

Prihodi od prodajeneproizvedene imovine

Primici od financijskeimovine i zaduživanja


100

2.6.6.1. Rashodi i izdaci u proračunu

Tablica 69. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Davor za razdoblje 2012.- 2015. godine

Redni broj

Rashodi i izdaci Ostvareno za




2015. (kn) Indeks (6/5)

1 2 3 4 5 6 7

1. Rashodi za zaposlene 375.085,00 357.967,00 384.734,00 364.529,00 94,7

2. Materijalni rashodi 1.129.072,00 1.477.698,00 823.398,00 854.914,00 103,8

3. Financijski rashodi 8.040,00 12.992,00 84.916,00 113.062,00 133,1

5. Naknade građanima i kućanstvima i druge naknade 216.713,00 118.657,00 99.382,00 108.146,00 108,8

6. Ostali rashodi 204.828,00 155.240,00 2.481.185,00 869.690,00 35,1

Ukupni rashodi poslovanja 1.933.738,00 2.122.554,00 3.873.615,00 2.310.341,00 59.6

Višak prihoda poslovanja (tekuća godina) 431.826,00 1.852.448,00 1.941.676,00 1.327.715,00 68,4

7. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 126.967,00 2.326.308,00 2.385.705,00 814.485,00 34,1

8. Rashodi za dodatna ulaganja u nefinancijskoj imovini 115.159,00 87.292,00 804.532,00 1.042.618,00 129,6

Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine 242.126,00 2.413.600,00 3.190.237,00 1.857.103,00 58,2

Manjak prihoda od nefinancijske imovine (tekuća godina) 110.276,00 2.066.184,00 3.099.631,00 1.633.484,00 52,7

Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00 5.300,00 -

Višak primitaka od financijske imovine i obaveza 2.001.863,00 0,00 0,00

Manjak primitaka od financijske imovine i obaveza 0,00 5.300,00 -

UKUPNO RASHODI/IZDACI 2.175.864,00 4.536.154,00 7.063.852,00 4.172.744,00 59,1

Višak prihoda i primitaka (tek. godina) 321.550,00 0,00 843.908,00 0,00 0,00

Manjak prihoda i primitaka (tek. godina) 0,00 83.897,00 0,00 311.069,00 -

Preneseni manjak prihoda i primitaka 1.760.434,00 1.438.884,00 1.522.783,00 673.267,00 44,2

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju 1.438.884,00 1.522.781,00 678.875,00 984.336,00 145,0

Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015.godinu


101

Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima

za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2015. godine utvrđuje se da je Općina

Davor na dan 31.12.2015. godine ostvarila poslovni rezultat po sljedećim kategorijama,

i to :

- višak prihoda poslovanja u iznosu od 1.327.715,00 kn

- manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 1.633.484,00 kn

- manjak primitaka od financijske imovine i obaveza 5.300,00 kn

- ukupan manjak prihoda/primitaka u iznosu od 311.069,00 kn

Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2015. godini iznose 4.172.744,00 kn, što je za

2.891.108,00 kn ili 40,93% manje u odnosu na prethodnu godinu. Manjak

prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 311.069,00 kn, a

preneseni manjak prihoda/primitaka iz prethodnih godina 673.267,00 kn, temeljem

čega dobivamo iznos 984.336,00 kn manjka prihoda i primitaka raspoloživih za pokriće

u sljedećem razdoblju.

Proračunska sredstva su korištena za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga,

a vrijednosno najznačajniji rashodi/izdaci su ostvareni kroz dodatna ulaganja u

nefinancijskoj imovini u iznosu od 1.042.618,00 kn ili 24,99%, zatim ostale rashode u

iznosu od 869.690,00 kn ili 20,84% te materijalne rashode u iznosu od 854.914,00 kn

ili 20,49% od ukupno ostvarenih rashoda/izdataka.

Grafikon 16. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u razdoblju od

2012.-2015.

Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015.godin

-2.000.000,00

-1.000.000,00

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

8.000.000,00

2012.2013.

2014.2015.

Prihodi/primici

Rashodi/izdaci

Manjak prihoda i primitaka zapokriće u sljedećem razdoblju


102

2.6.6.1. Bilanca 2014. i 2015. godine

Nefinancijska imovina se odnosi na vrijednost zemljišta, građevinskih objekata,

postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, nefinancijske imovine te druge imovine.

Financijska imovina se odnosi na novčana sredstva, potraživanja za prihode

poslovanja (za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, općinske poreze, potrošnju

vode, grobnu naknadu, iznajmljivanje prostora i drugo), te na depozite, dionice i udjele

u glavnici.

Obveze se odnose na obveze za rashode poslovanja, obveze za nabavu nefinancijske

imovine i obveze za primljene zajmove.

Tablica 70. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2014. i 2015. godine

Redni broj

Opis 2014. 2015. Indeks

4/3 1 2 3 4 5

1. Nefinancijska imovina 27.800.443,00 32.748.567,00 117,8

2. Financijska imovina 4.854.025,00 6.209.818,00 127,9

2.1. Novac u banci i blagajni 3.690,00 28.900,00 783,2

2.2. Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo

13.764,00 13.348,00

96,0

2.3. Dionice i udjeli u glavnici 1.174.354,00 2.757.954,00 234,8

2.4. Potraživanja za prihode poslovanja 2.402.741,00 2.533.239,00 105,4

2.5. Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine

167.650,00 112.503,00 67,1

2.6. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda

1.091.826,00 763.874,00 70,0

Ukupno imovina 32.654.468,00 38.958.385,00 119,3

3. Obveze 2.874.477,00 3.210.893,00 111,7

4. Vlastiti izvori 29.779.990,00 35.747.493,00 120,0

Ukupno obveze i vlastiti izvori 32.654.467,00 38.958.386,00 119,3

Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2014. godine; Bilanca stanja na dan 31.12.2015. godine

U 2014. godini dugotrajna imovina Općine sudjeluje sa 85,14%, dok kratkotrajna

imovina sudjeluje sa 14,86% u ukupnoj imovini. U 2015. godini dugotrajna imovina u

ukupnoj imovini sudjeluje u manjem postotku u odnosu na 2014. godinu, tj. udio

dugotrajne imovine u ukupnoj imovini iznosio je 84,06%. U financijskim vrijednostima

vidljivo je povećanje od 4.948.124,00 kn. Uspoređujući ova dva razdoblja kroz indekse,

uočava se povećanje dugotrajne imovine u 2015. godini u odnosu na 2014. za 17,8%

te povećanje kratkotrajne imovine za 27,9%.

U 2014. godini obaveze iznose 2.874.477,00 kn i čine udio od 8,8% ukupne pasive,

dok u 2015. godini obaveze iznose 3.210.893,00 kn i čine udio od 8,2% ukupne

pasive. Vrijednosno je vidljivo povećanje obaveza ali i smanjenje udjela obaveza u


103

ukupnoj pasivi. Što se tiče vlastitih izvora, u 2015. godini su se povećali za 20%,

odnosno u novčanim vrijednostima za 5.967.503,00 kn.

Na koncu 2015. godine, potraživanja iznose 2.645.742,00 kn i čine 68,5% ostvarenih

prihoda. U odnosu na prethodnu godinu su veća za 73.337,00 kn ili 2,8%.

Ostvarena potraživanja se odnose na potraživanja od prodaje nefinancijeske imovine

112.503,00 kn te potraživanja za prihode poslovanja – 2.533.239,00kn.

2.7.1. SWOT analiza Institucionalnog okvira i

financijskih izvora za upravljanje razvojem

Tablica 71. Swot analiza institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem

Općine Davor

SNAGE

Otvorenost Općine za međužupanijsku, međuregionalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnju

Općina osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kroz osnivanje trgovačkih društava, javnih ustanova i sl.

Tendencija smanjenja prenesenog manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju kroz period (2012. – 2015.)

SLABOSTI

Nedovoljna aktivnost mjesnih odbora

Nedostatak kapaciteta za provedbu razvojnih programa

Manjak stručnih kadrova

Nedovoljna učinkovitost

Nedovoljna uključenost privatnog sektora u razvoj javnog sektora i ukupnog gospodarskog razvoja

Kontinuirano smanjenje prihoda poslovanja

Visoka potraživanja za prihode poslovanja pokazuju da je naplata neučinkovita te da se ne koriste sve zakonske pretpostavke u cilju naplate istih

Manjak prihoda i primitaka – 2015. godina

Kontinuitet (2012. – 2015.) prenesenog manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju

PRILIKE

Edukacija upravnog tijela Općine i ostalih nositelja razvoja radi stjecanja znanja i kompetetnosti u pripremi, provedbi, praćenju i vrednovanju projekata

Uvođenje strateškog planiranja te sustavna primjena

Informiranje privatnog sektora, osobito vodećih poduzeća da se uključe u osmišljavanje, pripremu i realizaciju razvojnih projekta

Veća orijentiranost prema EU tržištu

Razvoj i apliciranje projekata na otvorene natječaje EU fondova

Razviti sustav praćenja i pravovremene naplate potraživanja za prihode poslovanja korištenjem svih zakonskih pretpostavki i obaveza u ostvarivanju iste

PRIJETNJE

Nemogućnost financiranja pojedinih projekata

Nedovoljan broj ciljanih projekata kojima se želi postići ravnomjeran razvoj cijele Županije

Nizak BDP „per capita“ na razini Općine, Županije i RH



104


Tablica 72. Razvojni problemi i potrebe instituconalnog okvira i financijskih izvora za

upravljanje razvojem Općine Davor


Neprepoznate mogućnosti gospodarske suradnje

Nedovoljan broj razvojnih projekata spremnih za financiranje iz fondova EU

Nezainteresiranost za prijenos znanja i iskustava

Slaba informiranost o mogućnostima suradnje i članstva u međunarodnim institucijama

Visoka potraživanja za prihode poslovanja pokazuju da je naplata neučinkovita te da se ne koriste sve zakonske pretpostavke u cilju naplate istih

Kontinuitet (2012. – 2015.) prenesenog manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju

o Poboljšati koordinaciju i protok informacija između JUO i institucija

o Dodatno razvijati suradnju dionika koji sudjeluju u izradi i provedbi zajedničkih razvojnih programa

o Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o projektima u Općini te educirati zaposlenike o korištenju iste

o Osigurati prekograničnu i međuregionalnu suradnju dionika kroz provedbu strategije

o Razviti sustav praćenja i pravovremene naplate potraživanja za prihode poslovanja korištenjem svih zakonskih pretpostavki i obaveza u ostvarivanju iste



105

3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

3.1. Vizija i Misija

Proces strateškog planiranja

razvoja identificiranjem

strateških pitanja započinje

određivati prioritete, tj. pitanja

koja su važna za postizanje

željene buduće vizije Općine

Davor i pokazala su se

važnima u analizi. Strateško

pitanje traži načine da se

utječe na slabe strane, gradi

na jakim stranama reagira na

prijetnje i iskoriste mogućnosti

kako bi se postigla vizija.

Vizija nam ukazuje na

nužnost vrednovanja ljudskih i

materijalnih potencijala radi

stvaranja bogatstva i

blagostanja i to ne samo kroz

ostvareno u obliku

ekonomskih koristi, već i kroz

stvaranje novih mogućnosti u

okviru društvenog života

područja prilikom čega

iznimno značenje ima

uključivanje lokalnog stanovništva, te drugih institucija i privrednih subjekata, te njihovo

upoznavanje i simultano prilagođavanje novim uvjetima poslovnog djelovanja, jačanje

konkurentnosti na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, poticanje nove kvalitete

turističke ponude i kulturni rast Općine Davor.

MISIJA

Misija Općine Davor jeste učinkovito i

racionalno upravljanje općinskom imovinom

te kontinuirano unaprjeđenje uvijeta življenja

svojih stanovnika, komunalne infrastrukture,

razvoja gospodarstva te unaprjeđenja zaštite

okoliša i energetske učinkovitosti

VIZIJA

Vizija Općine Davor jeste postati mijesto

ugodnog življenja, očuvanog okoliša, moderne i

funkcionalne infrastrukture, razvijenog

gospodarstva i turizma s visokom stopom

zaposlenosti stanovništva


106

3.2. Strateški ciljevi

Na temelju provedene analize stanja/okruženja definiraju se strateški ciljevi koji

predstavljaju izjavu o tome što se namjerava postići u narednih pet godina, odnosno

određuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a

njegova realizacija pridonijeti će ostvarenju vizije, ali i misije Općine. Strateški razvojni

ciljevi u navedenom razdoblju definirani su na temelju vizije koja je izvedena iz

razvojnih mogućnosti, ali i problema s kojima se susreće Općina na području

gospodarstva, društvenih djelatnosti, prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine u skladu su s prioritetima Županijske razvojne

strategije Brodsko - posavske županije 2011.-2013. godine koja je Odlukom

Županijske skupštine produljena na razdoblje 2011.-2015. godine. Ciljevi su usmjereni

na gospodarski razvoj, unapređenje komunalne infrastrukture te kvalitete života, kao i

na zaštitu okoliša, te iz njih proizlaze prioritetni ciljevi.

Dugoročni strateški ciljevi nastali su kao rezultat vizije razvoja, analize stanja, ključnih

problema i SWOT analize. Radni tim je raspravljao koje snage Općina treba pojačati i

bolje iskoristiti, koje ključne probleme i slabosti treba prevladati te na koji način će se

navedeno postići. Kao prvi korak konkretizacije, ali i realizacije vizije predložena su 3

strateška cilja. Strateški ciljevi razvoja Općine sadrže konzistentan i sažeti opis

namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije,

a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strategije. Kvaliteta strateških ciljeva

ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini i široj regiji.


107

Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3

Razvoj i jačanje gospodarstva Unaprjeđenje komunalne

infrastrukture Poboljšanje kvalitete života

Jedan od važnijih segmenata razvoja konkurentnog i održivog

gospodarstva na području Općine Davor se odnosi na

ruralni razvoj te razvoj građevinarstva. Daljnji razvoj

Općine počiva na unaprjeđenju poljoprivredne i stočarske

proizvodnje te prerađivačke industrije koja je usko vezana za

poljoprivredu. Od iznimne važnosti za Općinu je i

provođenje mjera zaštite i poticanja proizvodnje tradicijskih

proizvoda. Poduzetništvo je jedan od ključnih pokretača

hrvatskog gospodarstva, koje ima važnu ulogu u

restrukturiranju industrije, konkurentnosti i inovacija te

smanjenju stope nezaposlenosti. Kroz ulaganja u izgradnju i opremanje poslovno – gospodarske zone „Davor“ te

uređenje plovnog puta rijeke Save otvorit će se nova radna

mjesta te će se dodatno unaprijediti malo i srednje

poduzetništvo. Realizacijom projekta Sustava navodnjavanja

Orubica pospješit će se poljoprivredna proizvodnja a

stvaranjem prepoznatljive turističke atrakcije gospodarstvo

Općine će se dovesti na višu razinu.

Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti predstavlja iznimnu važnost za Općinu. Zacrtani cilj

će se postići kroz provedbu mjera gospodarenja otpadom,

kroz poboljšanje same kvalitete komunalne infrastrukture te, kao važna stavka, kroz ulaganja u

obnovljive izvore energije. Prometnu infrastrukturu treba

konstantno razvijati kroz obnovu postojeće cestovne mreže radi bolje dostupnosti i povezanosti. Energetska učinkovitost sve više

postaje pokretač održivog gospodarskog razvoja jedinice

lokalne i regionalne samouprave te je neophodno sustavno

provoditi mjere zaštite okoliša kako bi se smanjio negativni

utjecaj, kako na okoliš, tako i na zdravlje stanovnika. Potrebno je izgraditi reciklažna dvorišta, Eko

otoke kako bi se spriječilo stvaranje divljih odlagališta.

Također je potrebno educirati stanovništvo o važnosti

recikliranja, odnosno odvojenog prikupljanja otpada kako bi se smanjio stupanj zagađenosti

voda i okoliša. Sukladno Zakonu, Općina mora raditi na sustavnom

provođenju mjera kako bi se djelovalo u skladu sa navedenim. Realizacijom projekta uvođenja

kanalizacije u naselje Orubica, te dovršetkom izgradnje pročistača

otpadnih voda rješit će se problem zagađivanja prirode i

okoline.

Osiguranje visokog stupnja standarda stanovanja i zadovoljstva stanovnika

kvalitetom života jedno je od važnijih opredjeljenja Općine.

Ovaj cilj obuhvaća cijeli spektar društvenih potreba

kao što su odgoj i obrazovanje, zdravstvena

zaštita i socijalna skrb, kultura, sport i rekreacija te razvoj institucija i razvoj civilnog

društva. Obrazovni sustav je potrebno uskladiti sa Zakonom

te je potrebno provoditi programe obrazovanja za

deficitarna zanimanja kako bi se podigla kvaliteta

sveukupnog obrazovanja na području. Prioritet svakako

predstavlja i izgradnja objekta dječjeg vrtića. Cilj povećanja

životnog standarda stanovništva će se postići i

kroz provođenje mjera socijalne politike, točnije kroz provođenje mjera stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova. Na taj način će se

zadržati mlada populacija na području.


108

3.3. Prioriteti i mjere

Razvoj i jačanje gospodarstva C 1

Razvoj poljoprivredne proizvodnje

C1 – P1

Jačanje malog i srednjeg poduzetništva

C1 – P2

Osnaživanje turističkih potencijala C1 – P3

.

C1 – P1 – M1 C1 – P2 – M1 C1 – P3 – M1

Udruživanje u zadruge i klastere Stvaranje uvijeta za razvoj

mikro i malog poduzetništva Razvoj etno turizma

C1 – P1 – M2 C1 – P2 – M2 C1 – P3 – M2

Poticanje plasteničke proizvodnje

Poticanje malih i srednjih poduzetnika na obavljanje

djelatnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda

Izgradnja biciklističkih staza i puteva

C1 – P1 – M3 C1 – P2 – M3 C1 – P3 – M3

Poticanje sadnje dohodovno isplativijih kultura

Izgradnja poslovno - gospodarske zone „Davor“

Uređenje plovnog puta rijeke Save te izgradnja riječne luke „Davor“

C1 – P1 – M4

Izgradnja sustava navodnjavanja

Unaprjeđenje komunalne infrastrukture C 2

Provođenje mjera gospodarenja otpadom C2 – P1

Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti

C2 – P2

Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

C2 – P3

C2 – P1 – M1 C2 – P2 – M1 C2 – P3 – M1

Usklađivanje stanja sa zakonskim odredbama

Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Unaprjeđivanje zaštite rijeke Save, zraka i tla i kontinuirano praćenje kvalitete

C2 – P1 – M2 C2 – P2 – M2 C2 – P3 – M2

Postavljanje Eko otoka Razvoj sustava vodoopskrbe Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima

C2 – P1 – M3 C2 – P2 – M3 C2 – P3 – M3

Stvaranje uvijeta za učinkovito gospodarenje otpadom

Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne

infrastrukture

Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti

C2 – P2 – M4

Modernizacija postojeće i

izgradnja osnovne elektroopskrbne infrastrukture

C2 – P2 – M5

Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i gradnja novog

parkirališta


109

Poboljšanje kvalitete života C 3

Podizanje društveno – socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti

C3 – P1

Jačanje sustava organizacija civilnog društva C3 – P2

C3 – P1 – M1 C3 – P2 – M1

Unaprjeđenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja

Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

C3 – P1 – M2

Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja

C3 – P1 – M3

Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i standarda

C3 – P1 – M4

Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti kroz jačanje preventivnih programa

C3 – P1 – M5

Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama


110

I. Razvoj i jačanje gospodarstva

37 Zakon o zadrugama

Cilj C1

Razvoj i jačanje gospodarstva

Prioritet C1 – P1


Mjera C1 – P1 – M1

Udruživanje u zadruge i klastere

Svrha i cilj mjere

Glavna djelatnost poljoprivrednih zadruga je razvoj poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj razini. Zadaća im je unaprijediti djelatnosti bilinogojstva, stočarstva, šumarstva, lovstva ili s njima povezane uslužne djelatnosti, odnosno pomoćne djelatnosti u poljoprivredi ili djelatnosti proizvodnje pro izvoda bilinogojstva i stočarstva i prvoga stupnja njihove prerade.37 Po uzoru na udružene poljoprivrednike iz naselja Orubica, koji se bave povrtlarstvom te zajedničkim snagama prevladavaju tržišne barijere i uspješno plasiraju svoje proizvode, u nadolazećem periodu planira se poticati i usmjeravati pojedinačne poljoprivredne proizvođače na udruživanje kako bi lakše i uspješnije prevladali poteškoće svoga poslovanja. Provođenjem navedene mjere želi se poticati razvoj učinkovite povezanosti poljoprivrednika, zadruga i potrošača, ali isto tako i povećati konkurentnost domaćih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, ostvariti uvjete za proširenje tržišta, bolje i efikasnije koristiti domaće resurse (prirodne, proizvodne i kadrovske), inicirati i podržati kooperaciju među dionicima (poduzeća, obrazovne i razvojne institucije), povezati se s fondovima za financiranje novih projekata te provoditi aktivnosti obuke i obrazovanja poljoprivrednika i svih zainteresiranih za unaprjeđenje poljoprivrede.

Aktivnosti

Stvaranje uvjeta za lakše osnivanje zadruga

Održavanje edukativnih radionica i seminara o potrebi i koristima povezivanja poljoprivrednih proizvođača u klastere

Financijsko poticanje projekata/programa usmjerenih k razvoju partnerstva i poslovnog povezivanja

Indikatori/pokazatelji

o Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga i klastera o Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa o Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim

gospodarstvima i udrugama o Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija Poljoprivredne zadruge, udruge LAG Zapadna Slavonija

Struktura financiranja u %

Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo


111

Cilj C1


Prioritet C1 – P1



Poticanje plasteničke proizvodnje

Svrha i cilj mjere

Plasteničku proizvodnju karakterizira intenzivan način uzgoja biljaka, što znači da se na maloj površini nalazi veliki broj biljaka koje daju prilično veće prinose od drugih vrsta proizvodnje. Svrha zaštićenih prostora je privremena zaštita od mraza (produžuje se razdoblje uzgoja pojedine kulture), proizvodnja sadnog materijala (presadnice povrća i cvijeća, ukorjenjivanje reznica) te proizvodnja povrća i ukrasnog bilja od sjetve ili sadnje do berbe. Kako bi se ostvarila navedena mjera, Općina će poticati plasteničku proizvodnju te na taj način utjecati na cjelokupni razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Aktivnosti

Stvaranje uvjeta za plasteničku proizvodnju kroz omogućavanje otkupa obradivog zemljišta poljoprivrednicima po pristupačnim cijenama ili davanjem u zakup

Poticanje i sufinanciranje nabavke plastenika

Sufinanciranje nabavke sadnica

Edukacija poljoprivrednika i svih zainteresiranih strana o prednostima i nedostacima plasteničke proizvodnje

Informiranje poljoprivrednika i svih zainteresiranih strana o mogućnostima financiranja plasteničke proizvodnje

Plasiranje poluproizvoda i gotovih proizvoda, odnosno poljoprivrednih kultura na tržište


o Povećan udio obrađenih poljoprivrednih površina o Povećan broj poljoprivrednika koji su uložili vlastita sredstva i znanje u plasteničku proizvodnju o Povećan broj nabavljenih plastenika sufinanciranih od strane Općine o Povećan broj nabavljenih sadnica sufinanciranih od strane Općine o Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove

prepoznatljivosti o Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na tržište o Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Općine o Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka o Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija Poljoprivredne zadruge Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) Poljoprivrednici/poduzetnici LAG Zapadna Slavonija Razvojna agencija Brodsko - posavske županije


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU

Sredstva iz drugih inozemnih izvora

Sredstva iz kreditnih linija

Privatna sredstva

Ostalo


112

Cilj C1


Prioritet C1 – P1



Poticanje sadnje dohodovno isplativijih kultura

Svrha i cilj mjere

Kako bi se dodatno unaprijedila poljoprivredna proizvodnja na području Općine Davor, Općina je odlučila potpomoći sadnju onih poljoprivrednih kultura koje su dohodovno isplativije. Sadnja takvih kultura prvenstveno zahtjeva provedbu analize stanja kako bi se točno znalo proizvodnja kojih poljoprivrednih kultura će doprinijeti povećanju dohotka.

Aktivnosti

Provedba analize stanja (plodnost tla, klima – koje poljoprivredne kulture najbolje uspijevaju u ovim krajevima, zainteresirane strane za ulaganje u takav način poljoprivredne proizvodnje)

Sufinanciranje nabavke potrebnih/dohodovno isplativijih poljoprivrednih kultura

Edukacija poljoprivrednika o prednostima/nedostacima i važnosti takve vrste bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom

Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja


o Broj provedenih analiza stanja vezanih za potrebe i mogućnosti sadnje isplativijih kultura o Povećan broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji se žele specijalizirati za proizvodnju

određene vrste/dohodovno isplativije poljoprivredne kulture o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara o Povećan broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima od strane Općine o Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika, a samim time i Općine

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija Poljoprivredne zadruge Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) Poljoprivrednici/poduzetnici LAG Zapadna Slavonija Razvojna agencija Brodsko - posavske županije


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


113

Cilj C1


Prioritet C1 – P1




Svrha i cilj mjere

Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima cilj nadoknaditi nedostatke vode koji se javljaju pri uzgoju poljoprivrednih kultura da bi se osigurao njihov biološki potencijal. Na području SN Orubica ima kvalitetnih tala i dostatne količine vode za navodnjavanje, prije svega misli se na rijeku Savu te podzemne vode. Nacionalni projet navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem izrađen je i usvojen u 2005. godini a projekt SN Orubica treba biti još jedan u nizu projekata ka ostavrenju željenog cilja a to je povećanje i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje. Idejni projekt za budući sustav navodnjavanja Orubica planiran je na površini 400 ha. Na toj površini predviđen je uzgoj većinom povrtlarskih kultura. Područje obuhvata budućeg sustava navodnjavanja Orubica smješteno je uz rijeku Savu, između naselja Orubica i Davor. Ovo područje koristi se i u postojećim uvjetima za intezivnu poljoprivredu s najviše zastupljenim povrtlarskim kulturama.

Aktivnosti

Izrada projektne dokumentacije

Odabir sustava navodnjavanja

Edukacija poljoprivrednika o prednostima uvođenja sustava navodnjavanja

Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja

Procjena troškova izgradnje sustava – faznost izgradnje



o % realizacije projekta SN Orubica o Broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji žele sudjelovati u projektu o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara o Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika

Nositelji

Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Brodsko – posavska županija Općina Davor Hrvatske vode Krajnji korisnici (OPG, poljoprivredne udruge/zadruge, drugi gospodarski subjekti


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


114

Cilj C1


Prioritet C1 – P2



Stvaranje uvjeta za razvoj mikro i malog poduzetništva

Svrha i cilj mjere

Kako bi se uspješno provele aktivnosti unaprjeđenja malog i srednjeg poduzetništva, prvenstveno je potrebno stvoriti pozitivne uvjete za rad. Navedeno će se najbolje postići provedbom mjera poticanja osnivanja novih mikro i malih poduzeća i obrta što bi trebalo rezultirati jačanjem sektora privatnog poduzetništva uz mogućnosti samozapošljavanja i zapošljavanja članova obitelji u obiteljskim tvrtkama. Potrebno je provoditi projekte koji će dovesti do jačanja poslovanja mikro i malih poduzetnika što uvelike utječe i na cjelokupnu zaposlenost regije. Isto tako, navedena mjera obuhvaća aktivnosti kojima će se realizirati olakšanje poslovanja poduzetnika kroz osiguranje kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose većoj konkurentnosti gospodarskih subjekata, te unaprjeđenje kvalitete postojećih programa, povećanje zainteresiranosti poduzetnika za pohađanje programa i povećanje kompetencija poduzetnika.

Aktivnosti

Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta, te mikro i malog poduzetništva

Identificiranje potencijalnih predavača i priprema programa

Organizacija i provedba edukativnih i informativnih radionica na temu pokretanja poduzetničke djelatnosti

Omogućiti uvjete kojima bi se utjecalo na povećanje sposobnosti poduzetnika za pripremu projekata, apliciranje na natječaje za korištenje financijskih sredstava

Informiranje o sadržaju obrazovnih programa

Osnivanje poduzetničkih inkubatora

Osiguranje financijskih potpora za pokretanje poslovanja i za osnaživanje poslovanja kroz djelovanje poduzetničkog inkubatora


o Povećan broj korisnika financijskih potpora za pokretanje ili osnaživanje poslovanja o Povećan broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva o Povećan broj polaznika organiziranih edukativnih radionica o Povećan broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništva o Povećan broj novih registriranih poduzeća i obrta o Povećan broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti o Povećan broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija




115

Cilj C1


Prioritet C1 – P2



Poticanje malih i srednjih poduzetnika na obavljanje djelatnosti proizvodnje i prerade sirovina

Svrha i cilj mjere

Ćovjek koristi sirovine od početka svog postojanja, a sve od početka industrijske revolucije potreba za sirovinama stalno raste. Sirovine predstavljaju prirodni neobrađeni resurs koji služi izravnoj potrošnji te se koristi kao oprema ili kao materijal za daljnju obradu tijekom proizvodnje. Na području Općine postoje potencijali za proizvodnju i preradu sirovina, od obradivih površina do resursa i kadrova. U nadolazećem periodu Općina planira poticati takvu vrstu bavljenja poljoprivredom, odnosno provodit će mjere poticanja malih i srednjih poduzetnika da proizvode i prerađuju sirovine, i to u skladu s eko standardima. Ekološka proizvodnja, odnosno prerada ekoloških poljoprivrednih proizvoda bi zaokružila cjelokupan proces proizvodnje. Budućnost poljoprivredne proizvodnje i prerade sirovina leži u ekološkoj proizvodnji, ali je potrebno okrupniti zemljišta, odnosno potrebni su veći posjedi jer situacija na ovim područjima je ta da su posjedi rascjepkani. Potrebno je udružiti poljoprivrednike te im omogućiti razne edukacije/seminare/radionice o izvorima financiranja, o novim tehnološkim dostignućima te o novim načinima proizvodnje i prerade u skladu s promjenama na tržištu. Osiguranjem uvjeta za uspješno obavljanje i razvoj gospodarskih djelatnosti, odnosno poticanjem uzgoja tradicionalnih sorti i pasmina i ekološke poljoprivrede, postići će se koncept održive poljoprivredne djelatnosti.

Aktivnosti

Poticanje poljoprivrednika na udruživanje

Sufinanciranje poljoprivrednika/poduzetnika prilikom nabavke repromaterijala

Stvaranje uvjeta za proizvodnju i preradu sirovina kroz omogućavanje otkupa obradivog zemljišta poljoprivrednicima po pristupačnim cijenama ili davanjem u zakup

Provedba edukativnih radionica i seminara povezanih s tematikom zaštite okoliša i važnosti ekološke proizvodnje

Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina te ekološke poljoprivrede


o Povećan broj zainteresiranih poljoprivrednika/poduzetnika za proizvodnju i preradu sirovina o Broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima/poduzetnicima za nabavku repromaterijala o Broj dodijeljenih subvencija za otkup/zakup zemljišta o Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o provedbi mjera zaštite okoliša i

ekološkoj proizvodnji o Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na

području Općine o Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje o Povećan broj poljoprivrednika/poduzetnika koji nude poluproizvode i gotove proizvode na domaćem

i stranom tržištu

Nositelji Općina Davor Brodsko – posavska županija županija Poljoprivrednici/poduzetnici Razvojna agencija Brodsko – posavske županije LAG Zapadna Slavonija


Cilj C1


Prioritet C1 – P2



Poticanje malih i srednjih poduzetnika na obavljanje djelatnosti proizvodnje i prerade sirovina

Svrha i cilj mjere

Ćovjek koristi sirovine od početka svog postojanja, a sve od početka industrijske revolucije potreba za sirovinama stalno raste. Sirovine predstavljaju prirodni neobrađeni resurs koji služi izravnoj potrošnji te se koristi kao oprema ili kao materijal za daljnju obradu tijekom proizvodnje. Na području Općine postoje potencijali za proizvodnju i preradu sirovina, od obradivih površina do resursa i kadrova. U nadolazećem periodu Općina planira poticati takvu vrstu bavljenja poljoprivredom, odnosno provodit će mjere poticanja malih i srednjih poduzetnika da proizvode i prerađuju sirovine, i to u skladu s eko standardima. Ekološka proizvodnja, odnosno prerada ekoloških poljoprivrednih proizvoda bi zaokružila cjelokupan proces proizvodnje. Budućnost poljoprivredne proizvodnje i prerade sirovina leži u ekološkoj proizvodnji, ali je potrebno okrupniti zemljišta, odnosno potrebni su veći posjedi jer situacija na ovim područjima je ta da su posjedi rascjepkani. Potrebno je udružiti poljoprivrednike te im omogućiti razne edukacije/seminare/radionice o izvorima financiranja, o novim tehnološkim dostignućima te o novim načinima proizvodnje i prerade u skladu s promjenama na tržištu. Osiguranjem uvjeta za uspješno obavljanje i razvoj gospodarskih djelatnosti, odnosno poticanjem uzgoja tradicionalnih sorti i pasmina i ekološke poljoprivrede, postići će se koncept održive poljoprivredne djelatnosti.

Aktivnosti

Poticanje poljoprivrednika na udruživanje

Sufinanciranje poljoprivrednika/poduzetnika prilikom nabavke repromaterijala

Stvaranje uvjeta za proizvodnju i preradu sirovina kroz omogućavanje otkupa obradivog zemljišta poljoprivrednicima po pristupačnim cijenama ili davanjem u zakup

Provedba edukativnih radionica i seminara povezanih s tematikom zaštite okoliša i važnosti ekološke proizvodnje

Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina te ekološke poljoprivrede


o Povećan broj zainteresiranih poljoprivrednika/poduzetnika za proizvodnju i preradu sirovina o Broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima/poduzetnicima za nabavku repromaterijala o Broj dodijeljenih subvencija za otkup/zakup zemljišta o Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o provedbi mjera zaštite okoliša i

ekološkoj proizvodnji o Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na

području Općine o Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje o Povećan broj poljoprivrednika/poduzetnika koji nude poluproizvode i gotove proizvode na domaćem

i stranom tržištu

Nositelji Općina Davor Brodsko – posavska županija županija Poljoprivrednici/poduzetnici Razvojna agencija Brodsko – posavske županije LAG Zapadna Slavonija





116

38 Glavni/izvedbeni projekt Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture u poslovno – gospodarskoj zoni „Davor“ u Davoru

Cilj C1


Prioritet C1 – P2



Izgradnja poslovno – gospodarske zone Davor

Svrha i cilj mjere

Temeljem Odluke Općinskog vijeća Općine Davor počelo sa sa realizacijom izgradnje poslovno – gospodarske zone Davor u Davoru. Poslovno – gospodarska zona Davor smještena je na sjeveroistočnom dijelu naselja Davor. Izgradnja poslovno – gospodarske zone Davor uključuje izgradnju prometnica, vodoopskrbe, kanalizacije, javne rasvjete, TK mreže i plina. Na parcelama navedene zone, predviđa se izgradnja objekata za obavljanje djelatnosti:38 industrijski pogoni proizvodnje i prerade obrtnički i zanatski pogoni proizvodnje i prerade građevinski pogoni servisne radionice robni terminali skladišta izložbeni saloni, poslovne,upravne i uredske građevine vezane uz proizvodnu namjenu istraživački i edukativni centri ugostiteljsko – turističke građevine turističko – poljoprivredna namjena i sl.

Aktivnosti

Etapna izgradnja prometne i komunalne infrastrukture kroz 4 faze izgradnje

Odabir izvođača radova


o % izgrađenosti zone o Duljina izgrađenih prometnica i staza o Duljina izgrađene vodovodne mreže o Duljina izgrađene kanalizacijske mreže o Broj postavljenih rasvjetnih tijela

Nositelji

Općina Davor


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


117

Cilj C1


Prioritet C1 – P3

Osnaživanje turističkih potencijala


Razvoj etno turizma

Svrha i cilj mjere

Etno turizam (seoski/ruralni turizam, agroturizam) čini jedan od mnogih oblika turizma, a specifičan je po tome što se bazira na motivu "povratak čovjeka prirodi". Gledajući u prošlost, samo imućniji ljudi su provodili odmore na selu, u planinama, dok danas etno turizam postaje pomodna pojava. Ruralni turizam predstavlja značajan element održivog turističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja ruralnih područja, ali ipak nailazi na sve veće razvojne, marketinške, menadžerske i ekonomske poteškoće u svom razvoju. Istovremeno, na strani turističke potražnje javlja se sve značajniji interes za ovakvim oblikom turizma. U sljedećem razdoblju, Općina planira uložiti sve napore kako bi dodatno unaprijedila etno turizam na području Općine Davor. S ciljem zaustavljanja iseljavanja stanovništva, gospodarskog razvoja i kvalitete života, potrebno je provoditi mjere poticanja i unaprjeđivanja diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima. Razvoj ruralnog turizma predstavlja veliku šansu za Općinu Davor. Svi relevantni čimbenici u toj djelatnosti trebaju se uključiti u jačanje infrastrukturnih elemenata koji danas čine ruralni turizam. Kao bitna stavka razvoja turizma je stvaranje mogućnosti kreativnim pojedincima iz malog i srednjeg poduzetništva za uključivanje u turizam. Unaprjeđenje ruralnog turizma određenog područja ne čini samo ruralni način života već i gastro-enološka ponuda, ponuda kulturnih sadržaja te dobra prezentacija, a sve navedeno se uklapa u programe produljenja turističke sezone. Kako bi se navedena mjera uspješno realizirala, potrebno je planirati i provoditi niz projekata vezanih za razvoj ruralnog turizma, a da bi se željeni projekti mogli realizirati, potrebno je raspolagati značajnim sredstvima. Projekti u turizmu se mogu financirati iz domaćih izvora (poput HBOR-a ), a također i iz europskih strukturnih fondova te fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Aktivnosti

Unaprjeđivanje postojećih programa, uspostava i primjena programa povećanja specijalizacije/diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima, s daljnjom identifikacijom i valorizacijom resursa

Suradnja i jačanje Lokalnih akcijskih grupa te poticanje programa njihove međusobne suradnje

Poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima, te druge slične aktivnosti

Poticanje poduzetnika i organizacija civilnog društva na ulaganje u razvoj etno turizma

Uspostavljanje/proširenje suradnje među ključnim dionicima/nositeljima razvoja turizma sa područja Općine i Turističke zajednice „Nova Gradiška“

Proširenje turističkih kapaciteta te promocija gastro-enološke ponude te ponude kulturnih sadržaja


o Povećan broj programa, projekata i aktivnosti LAG-ova te njihove međusobne suradnje o Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti u ruralnih područjima o Povećan prihod od razvoja gospodarskih djelatnosti, odnosno etno turizma u ruralnim područjima o Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog proizvoda ruralnog turizma o Ostvarena suradnja među nositeljima ruralnog razvoja Općine o Povećan broj smještajnih kapaciteta o Uključenost ugostiteljskih objekata u ponudu i prezentaciju tradicionalnih proizvoda o Povećan broj kulturnih događanja/manifestacija

Nositelji

Oćina Davor Poduzetnici Organizacije civilnog društva, udruge Turistička zajednica Grada „Nova Gradiška“ LAG Zapadna Slavonija



118

Cilj C1


Prioritet C1 – P3



Izgradnja prometnica, biciklističkih staza, šetnice te rekonstrukcija Savskog obrambenog nasipa

Svrha i cilj mjere

Savska biciklistička staza koja prati tijek rijeke Save, ide uzduž brojnih prekrasnih meandara, pored posavskih pašnjaka, kroz lugove i šumarke, ponad močvara. Staza je ukupne duljine 970 kilometara, a kroz Brodsko – posavsku županiju prolazi dužinom od oko 150 kilometara, spaja Lađevac kod Stare Gradiške na samom zapadu županije sa Slavonskim Šamcem na istoku te se uklapa na Dunavsku biciklističku stazu koja vodi sve do srca Srednje Europe. Svake godine organizira se biciklistička demo tura koja prolazi kroz cijelu dužinu od 970 kilometara Savske biciklističke staze. Trasa demo ture proteže se kroz četiri države kojima Sava protječe, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Početak je na izvoru Zelenci u blizini Kranjske gore, a završetak na ušću Save u Dunav kod Beograda. Savska biciklistička staza proteže se uz lijevu obalu rijeke Save u naseljima: Orubica i Davor.

Slika 4. Savska biciklistička staza

Izvor: http://www.bkpedalinac.hr/2016/02/savska-biciklisticka-ruta/

Kako bi Općina dodatno utjecala na razvoj i osnaživanje turističkih potencijala, sustavno će provoditi mjere daljnjeg opremanja i uređenja biciklističke staze, koja će činiti sastavni dio Biciklističke rute Sava te uređenja i izgradnje sportsko – rekreativnih objekata i sadržaja uz lijevu obalu rijeke Save te izgradnja šetnice. Rekonstrukcijom savskog obrambenog nasipa i gradnjom prometnica, pješačkih i biciklističkih


http://www.bkpedalinac.hr/2016/02/savska-biciklisticka-ruta/


119

površina i šetnice u naselju Davor na Savskom nasipu doprinijet će se osnaživanju turističkih potencijala ovoga područja.

Aktivnosti

Osiguranje potrebnih financijskih sredstava, kadrova i materijala za uspješno opremanje i uređenje biciklističke staze, te dodatnih sadržaja uz lijevu obalu rijeke Save

Izgradnja šetnice uz lijevu obalu rijeke Save

Rekonstrukcija Savskog obrambenog nasipa

Gradnja prometnica

Prikupljanje potrebne prostorno-planske dokumentacije

Provedba izgradnje sportsko - rekreativnih objekata i sadržaja

Promocija i edukacija lokalnog stanovništva o važnosti bavljenja sportom (kroz biciklizam)

Uvrštavanje Davora i Orubice u turističku kartu Europe


o Povećana razina kvalitete infrastrukturne opremljenosti Općine o Povećan broj novozaposlenih o Povećan broj aktivnih biciklista (probuđena svijest lokalnih stanovnika na bavljenje sportom) o Povećan broj provedenih promocijskih aktivnosti (izdanih brošura, letaka, edukacijskih radionica) o Povećan broj turista/biciklista koji prolaze rutom Sava o Priljev financijskih sredstava/povećanje prihoda od turističke djelatnosti (biciklizma) o Davor na turističkoj karti Europe

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija Razvojna agencija Brodsko - posavske županije Turistička zajednica Grada Nova Gradiška


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo

Cilj C1


Prioritet C1 – P3



Uređenje plovnog puta rijeke Save te izgradnja riječne luke „Davor“

Svrha i cilj mjere

Do 1990. godine, plovni je put rijeke Save egzistirao kao međurepublički plovni put između bivših republika, a održavan je za ograničene mogućnosti plovidbe. Temeljem Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske i potpisanih međunarodnih ugovora, plovni put rijekom Savom treba postati sastavni dio europske mreže plovnih puteva, te ga treba rekonstruirati i urediti na međunarodnu klasu plovnosti. Uređenje je predviđeno u etapama, tako da ga se u prvoj etapi osposobi na razinu do 1990. godine, u drugoj etapi urediti plovni put na IV. klasu, što je ujedno i minimalni uvjet za međunarodne plovne putove, a u trećoj etapi dovesti ga na nivo plovnog puta Vb. klase plovnosti. Općina Davor u suradnji s Lukom Slavonski Brod planira izgraditi manju pretovarnu luku "DAVOR" za koju je Prostornim planom uređenja Općine Davor osigurana lokacija na kojoj bi se izgradili lučki sadržaji potrebni za pretovar roba.


120

Uspješnom realizacijom navedene mjere postići će se unutarnja plovidba, održivi razvitkak koji se očituje kroz niski postotak emisija otrovnih spojeva u atmosferu, ekonomičnost korištenja neobnovljivih izvora energije. Uspoređujući prevaljenu udaljenost i količinu tereta koja se preveze s potrošnjom energije, rezultati pokazuju da riječni promet ima najbolji odnos uloženo/dobiveno, odnosno s istom količinom energije po toni prevezenog tereta može se prevaliti najduži put. Iz svega navedenog za zaključiti je, da će uređenjem plovnog puta rijeke Save, tj. dionice koja prolazi kroz Općinu Davor privući potencijalni investitori ali također i pospješiti turizam ovoga područja.

Aktivnosti

Izrada studije utjecaja na okoliš zahvata

Revizija postojeće dokumentacije i izrada potrebne projektne dokumentacije

Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole

Idejni projekt uređenja Savskog plovnog puta

Prikupljanje potrebne prostorno – planske dokumentacije

Apliciranje projekta prema EU fondovima

Izrada izvedbene dokumentacije

Sklapanje Ugovora između nositelja projekta te izvođača radova

Izvođenje samih radova i realizacija projekta


o Uspostavljen riječni promet na području Općine Davor o Povećan broj turista o Povećanje investicija na području Općine Davor o Izgrađena pretovarna luka Davor o Rast i razvoj gospodarskih djelatnosti o Smanjenje nezaposlenosti stanovništva

Nositelji

Općina Davor Republika Hrvatska Republika Srbija Republika Bosna i Hercegovina




121

Cilj C1


Prioritet C1 – P3



Uređenje nizinskog područja uz rijeku Savu te izgradnja sportsko – rekreativnih objekata te objekata za odmor i opuštanje u prirodi

Svrha i cilj mjere

Kako bi Općina ulagala u razvoj turizma na svom području Prostornim planom uređenja Općina Davor predvidjela je lijevu obalu Save kao pogodno mijesto za izlete te kao vrijedan turistički potencijal. To mjesto je pogodno za lov, ribolov, kampiranje, opuštanje u prirodi, sport i rekreaciju. S obzirom na navedeno, potrebno je izvršiti uređenje lijeve obale Save te izgraditi potrebne sportsko – rekreativne objekte za ostvarenje gore navedenih aktivnosti.

Aktivnosti

Idejni projekt uređenja lijeve obale Save

Ishođenje potrebne dokumentacije za realizaciju projekta

Izvođenje radova i realizacija projekta


o Povećan broj turista o Povećan broj dolazaka i posjeta lokalnog stanovništva o Povećan broj dolazaka stanovništva susjednih općina

Nositelji

Općina Davor




122

II. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture

Cilj C2

Unaprjeđenje komunalne infrastrukture

Prioritet C2 – P1

Provođenje mjera gospodarenja otpadom


Usklađivanje stanja sa zakonskim odredbama

Svrha i cilj mjere

„Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj propisuje Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Tim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Odredbe ovoga Zakona utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode obavlja sve administrativne i stručne poslove iz područja gospodarenja otpadom.“39 Gospodarenje otpadom je zakonska obaveza jedinica lokalne samouprave. Temeljne odredbe gospodarenja otpadom regulirane su zakonskom regulativom kako slijedi:

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09), Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i pripadajućim pravilnicima, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zraku Plan gospodarenja otpadom RH 2007-2015 (NN 85/07), Plan gospodarenja otpadom u Brodsko - posavskoj županiji, Ostala regulativa koja se sastoji od Pravilnika i Uredbi po specifičnim područjima i sadržajima

osnovnih skupina otpada. Kroz usklađivanje stanja sa zakonskim odredbama, osnovni cilj Općine je odgovornim gospodarenjem otpadom očuvati okoliš i ljudsko zdravlje.

Aktivnosti

Uspostavljanje stručne radne skupine/odjela za praćenje zakonskih odredbi, odnosno izmjena i dopuna Zakona vezanih za postupanje s otpadom

Utvrđivanje trenutnog stanja vezanog za postupanje s otpadom te utvrđivanje eventualnih odstupanja/nepravilnosti

Usklađivanje te provođenje projekata gospodarenja otpadom sukladno Zakonu, odnosno ispunjavanje zakonskih normi

Izrada Plana gospodarenja otpadom Općine Davor

Indikatori/ pokazatelji

o Osnovana radna skupina/odjel koji se bavi provedbom aktivnosti gospodarenja otpadom o Usklađenost trenutnog stanja sa zakonskim odredbama, odnosno ispunjene zakonske norme

sukladno mogućnostima o Donesen Plan gospodarenja otpadom Općine Davor

Nositelji

39 http://www.mzoip.hr/hr/otpad/otpadxx.html


123

Općina Davor


Cilj C2


Prioritet C2 – P1



Postavljanje Eko otoka

Svrha i cilj mjere

Svaki građanin je dužan odvajati otpad po vrsti i svojstvima, odnosno krenuti sa primarnom selekcijom u svome domu. JLS je dužna omogućiti svakom građaninu vršenje primarne selekcije na način koji je sukladan Planu gospodarenja otpadom pojedine JLS, odnosno postavljanjem odgovarajućih posuda, kanti, kontejnera, vreća u/pred/pored stambenog objekta korisnika usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Sakupljeni otpad se kamionima za odvoz otpada dovozi na lokaciju „Baćanska“. Djelatnost sakupljanja, odvoza, razvrstavanja i skladištenja otpada obavlja komunalno poduzeće Komunalac Davor d.o.o. koje je u vlasništvu Općine. Otpad se nakon vaganja i vizualnog pregleda uspoređuje s pratećom dokumentacijom. Provjerom dokumentacije o otpadu utvrđuje se cjelovitost i ispravnost dokumentacije o otpadu kojeg se prihvaća. Ukoliko je na vozilu više vrsta otpada pristupa se razdvajanju te se tako izdvojene komponente privremeno skladište zasebno. Sav neiskoristiv komunalni otpad ostao prilikom razdvajanja odvozi se na tijelo odlagališta. Razvrstavanje se obavlja ručno. Odvoz korisnog otpada s lokacije obavlja ovlaštena pravna osoba. Na području Općine u kućanstvima otpad se ne odvaja, stoga je provedba projekta „Nabava komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada“ te postavljanje Eko otoka od iznimne su važnosti za Općinu i njezine mještane. Nabavom i postavljanjem komunalne opreme na cjelokupnom području Općine stanovnicima se pruža se mogućnost pravilnog odlaganja otpada te na taj način se utječe na njihovo zdravlje i zaštitu okoliša.

Aktivnosti

Realizacija projekta nabave komunalne opreme kroz ostvarivanje suradnje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Sufinanciranje projekta

Postavljanje nabavljene komunalne opreme (kante, kontejneri) za domaćinstva i pravna lica na području Općine

Postavljanje Eko otoka na području Općine

Ostvarivanje suradnje s lokalnim komunalnim poduzećem

Edukacija/informiranje lokalnog stanovništva o važnosti odvojenog prikupljanja otpada i zaštite okoliša


o Nabavljena sredstva za uspješnu provedbu projekta/ostvarena suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

o Ostvarena uspješna suradnja između komunalnog poduzeća i Općine o Broj nabavljene komunalne opreme (kanti, kontejnera, vreća i ostalih spremnika otpada) o Broj nabavljenih komunalnih vozila



124

o Povećan broj postavljenih Eko otoka, odnosno mjesta za odlaganje reciklažnog otpada o Probuđena svijest mještana o važnosti recikliranja i zaštite okoliša o Povećan broj kućanstava na području Općine koja odvajaju otpad (recikliraju) o Smanjena količina nerecikliranog/glomaznog/mješovitog otpada na području Općine o Smanjena udaljenost koju stanovnici pojedinih mjesta moraju prijeći od svojih domova do Eko otoka o Smanjeni troškovi odvoza otpada

Nositelji

Općina Davor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Komunalno poduzeće Komunalac Davor d.o.o.

Lokalno stanovništvo


Cilj C2


Prioritet C2 – P1



Stvaranje uvjeta za održivo gospodarenje otpadom

Svrha i cilj mjere

Općina Davor povjerila je poslove gospodarenja otpadom poduzeću „Komunalac Davor d.o.o.“ koje je izradilo Elaborat gospodarenja otpadom 2015. godine u kojemu se navode svi procesi i načini prikupljanja, odvoza, odvajanja i sortiranja te skladištenja i odlaganja otpada koje se trenutno odlaže na odlagalište otpada „Baćanska“. Odlagalište „Baćanska“ sadrži neophodne objekte koji su potrebni za pravilan rad odlagališta: čuvarska kućica, vaga, plato za pranje kotača staložnim bazenom, garaža za kompaktor, bazen za oborinske vode, obodni kanal, bazen za procjedne vode, protupožarni pojas, ograda oko odlagališta i ulaz, objekt za zaposlene, sabirne jame za sanitarne otpadne vode, reciklažno dvorište te potrebne prometne površine. Odlagalište „Baćanska“ planira se koristiti kao privremeno odlagalište do 2018. g., odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Izgrađeno je reciklažno dvorište te je postavljena preša za mehaničku obradu iskoristivog otpada. Nakon zatvaranja odlagališta u radu, na lokaciji je predviđen prostor za transfer stanicu (uključujući reciklažno dvorište), čija izgradnja ovisi o lokaciji budućeg županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Aktivnosti

Unaprjeđenje razine zaštite okoliša

Osiguranje uvjeta za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada

Stvaranje uvjeta za održivo korištenje okoliša

Provedba aktivnosti vezanih uz senzibiliziranje javnosti o potrebi očuvanja okoliša (radionice i seminari edukativnog karaktera)

Proračun OpćineProračun BPŽProračun RH (FZOEU)EUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo


125

Davanje potpora za rad udrugama civilnog društva usmjerenih k zaštiti i očuvanju okoliša


o Smanjenje ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada o Povećanje količine odvojeno prikupljenog otpada namijenjenog recikliranju o Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada o Broj organiziranih edukativnih aktivnosti o razvrstavanju otpada o Postotna realizacija izgradnje transfer stanice o Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Komunalna poduzeća


Cilj C2


Prioritet C2 – P2



Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Svrha i cilj mjere

Uspostava učinkovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine će doprinijeti i učinkovitom sustavu odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda i na razini same Županije. Svrha i cilj mjere je omogućavanje definiranja i gradnje cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji osigurava potreban stupanj zaštite i poboljšanje podzemnih i površinskih voda. Za naselje Davor planira se dovršetak izgradnje pročistača otpadnih voda do kraja 2017. godine, koji je trenutno 30% izgrađen. Kroz izgradnju sustava odvodnje komunalnih i industrijskih voda za neselje Orubica, očuvat će se i održivo koristiti vodni resursi, postići gospodarski opravdani stupanj zaštite stanovništva i materijalnih sredstava te će se zaštiti i očuvati okoliš i priroda. U svrhu navedenoga, tj. za izgradnju sustava odvodnje za naselje Orubica, plan je koristiti vanjske izvore financiranja, tj. koristiti sredstva EU, te aplicirati na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu mjere M07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“, podmjere: 7.2. „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“ – tipa operacije 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Aktivnosti

Izrada i prikupljanje potrebne natječajne dokumentacije

Prijava na natječaj za provedbu tipa operacije – 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda

Dovršetak izgradnje pročistača otpadnih voda

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselje Orubica

Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstali


126

Osiguravanje financijskih troškova


o Izgrađen sustav javne odvodnje u naselju Orubica u planiranom razdoblju o Dovršena izgradnja pročistača otpadnih voda u planiranom razdoblju o Broj metara izgrađenog sustava odvodnje o Povećan broj kućanstava koji su priključeni na kanalizacijsku mrežu o Smanjenje broja septičkih jama koje negativno utječu na zdravlje i okoliš

Nositelji

Općina Davor Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o.



Cilj C2


Prioritet C2 – P2



Razvoj sustava vodoopskrbe

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere je podizanje kvalitete voda na području Općine kao i opskrbe pitkom vodom sukladno standardima EU. Cilj je također podizanje razine dostupnosti pitke vode iz javne vodoopskrbne mreže i na područjima na kojima to do sada nije provedeno, kako bi se osigurala kvaliteta vode koja se korist i i izbjegle negativne posljedice korištenja neodgovarajućih izvora vode za piće.

Aktivnosti

Utvrditi postojeće i potencijalne izvore pitke vode

Širenje vodoopskrbne mreže

Obnova vodoopskrbne mreže


o Povećanje broja pronađenih izvorišta o Postotak smanjenja gubitka vode o Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe za (%) o Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom o Potrošnja pitke vode po stanovniku o Povećana dužina obnovljene i izgrađene vodovodne mreže o Povećanje kvalitete pitke vode

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija Hrvatske vode Komunalna poduzeća



127

Cilj C2


Prioritet C2 – P2

Poboljšanje kvalitete komunalne infrastrukture


Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Izgradnjom nove, kao i poboljšanjem kvalitete i stanja postojeće prometne infrastrukture (cestovne, željezničke, zračne i pomorske infrastrukture) omogućit bolju prometnu povezanost Općine sa ostatkom Županije, ali i ostatkom Hrvatske. Provedbom mjere će se podići standard prometne infrastrukture i zaštite okoliša, te osigurati veća sigurnost u prometu. Povećanje sigurnosti u prometu (smanjenje broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i poginulih – usklađivanje s prosjekom EU) je također jedan od ciljeva izgradnje nove i modernizacije postojeće prometne infrastrukture. Modernizacija cesta u Općini Davor planirana je u naseljima: Davor i Orubica. Gradnja kolnika i pješačkih staza planirana je kroz 2 faze. Ukupno na području Općine Davor planirana je modernizacija 15 km nerazvrstanih cesta od kojih je do sada 10 km izgrađeno, a preostalo za modernizaciju je 5 km cesta. Projekt se provodi od 2010, te je realizacija projekta predviđena u fazama. Također, svrha i cilj mjere je i unaprjeđenje ostalih oblika prometne infrastrukturu kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Navedeno se odnosi na izgradnju ulica, trgova, kao i autobusnih stajališta i sl. Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja i kvalitete življenja.

Aktivnosti

Izrada tehničke dokumentacije

Izgradnja novih i modernizacija postojećih prometnica

Izgradnja novih i modernizacija postojećih pratećih objekata

Provedba aktivnosti održavanja infrastrukture

Realizacija projekata


o Broj projekata za koje je pripremljena sva potrebna tehnička dokumentacija o Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta o Broj novih implementiranih prometnih rješenja o Povećanje kilometara cesta na području Općine po stanovniku o Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta o Povećanje broja parkirališnih mjesta o Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica o Povećanje broja saniranih nogostupa o Kilometri cesta na kojima su se provele aktivnosti održavanja

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste


Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstva


128

Cilj C2


Prioritet C2 – P2



Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne elektroopskrbne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere jest poboljšanje kvalitete elektroopskrbne mreže, kao i kvalitete napajanja svih naselja na području Općine Brela. Navedena mjera se odnosi i na izgradnju učinkovite i ekološke javne rasvjete na području Općine– ugradnju LED rasvjete – koja će u konačnici rezultirati manjim troškovima i boljim ekološkim standardom osvijetljenosti ulica.

Aktivnosti

Rekonstrukcija i modernizacija elektroopskrbne mreže

Izgradnja novih elektroenergetskih objekata

Provođenje energetskog pregleda javne rasvjete u vlasništvu Općine

Izrada projektne dokumentacije za provedbu projekta energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete

Provedba svih aktivnosti za provedbu projekta ugradnje LED rasvjete


o Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže o Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji

gospodarski razvoj o Proveden energetski pregled javne rasvjete o Postotna realizacija pripremljenosti projektne dokumentacije za provedbu projekta energetske

učinkovitosti i ekološke javne i vanjske rasvjete o Postotna realizacija projekta provedbe LED rasvjete o Postotno smanjenje godišnjih troškova energije za javnu rasvjetu

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija Ministarstvo zaštite okoliša i prirode HEP Komunalna poduzeća




129

Cilj C2


Prioritet C2 – P2



Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i gradnja novog parkirališta

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere jeste uljepšati naselje Davor, omogućiti svim mještanima ugodan boravak i relaksaciju jer se ovim projektom predviđa i središnji plato, koji će koristiti vjernicima za razne crkvene proslave te je također predviđena i fontana u centralnom dijelu parka. Uređenjem trga Matije Antuna Reljkovića i gradnjom novog parkirališta unaprijedit će se također i komunalna infrastruktura kroz optimalno zadovoljenje potreba mještana za parkirnim mjestima i boravkom u ugodnom okruženju. Također, ovim projektom je predviđeno i proširenje ulice Ivana Gundulića.

Aktivnosti

Ishođenje sve potrebne dokumentacije

Provođenje postupka i izbor izvoditelja radova

Gradnja parkirališta

Uređenje trga uz postavljanje dodatnih sadržaja


o Broj izgrađenih parkirališnih mjesta o % realizacije projekta u planiranom razdoblju o Duljina novo - izgrađenih nogostupa o Broj dodatnih sadržaja/objekata izgrađenih na trgu o Površina uređene zelene površine o Broj postavljenih klupa o Broj novih rasvjetnih tijela o Broj novih stabala drveća o Površina proširenja ulice Ivana Gundulića

Nositelji

Općina Davor





130

Cilj C2


Prioritet C2 – P3



Unaprjeđivanje zaštite rijeke Save, zraka, tla i kontinuirano praćenje kvalitete

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj navedene mjere jest praćenjem kvalitete i unaprjeđenjem sustava praćenja utjecaja na okoliš, a kako bi se na temelju dobivenih podataka mogle predložiti odgovarajuće mjere u smislu zaštite rijeke Save, zraka i tla. Temeljem prikupljenih statističkih podataka stvoriti i kontinuirano dopunjavati „bazu znanja“ o trendovima i promjenama u okolišu, a kako bi se omogućilo pravovremeno interveniranje kod svih akcidentnih situacija.

Aktivnosti

Testiranje kvalitete rijeke Save, zraka i tla

Kontinuirano evidentiranje prikupljenih statističkih podataka – „baza znanja“

Redovita izrada Izvješća o stanju u okolišu

Provedba edukacije i osposobljavanja većeg broja stručnjaka za zaštitu okoliša

Izgradnja postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla

Poduzimanje potrebnih aktivnosti zaštite okoliša sukladno prikupljenim podacima o kvaliteti mora, zraka i tla


o Broj provedenih testiranja o Broj podataka unesenih u bazu podataka o Broj izvješća o stanju u okolišu o Broj osposobljenih stručnjaka o Broj automatskih postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, rijeke i tla

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija Ekološke udruge




131

Cilj C2


Prioritet C2 – P3



Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima

Svrha i cilj mjere

Provedbom brojnih aktivnosti očuvanja bioraznolikosti i prirodnih i kulturnih vrijednosti utjecati na razvijanje svijesti o potrebi njihova očuvanja, kao čimbenika kvalitetnog života i jednog od temelja razvoja zajednice. Povećanje kvalitete života, stvaranja povoljnijeg okruženja za razvoj održivog gospodarstva, obogaćivanje i proširenje turističke ponude, održivo korištenje prirodnih resursa, educirano stanovništvo za očuvanje bioraznolikosti prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Aktivnosti

Provedba aktivnosti zaštite vrijedne prirodne baštine

Obnova kulturnih objekata

Valorizacija prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe

Osmišljavanje novih turističkih aranžmana, povećanje turističke ponude

Provedba edukativnih aktivnosti

Stvaranje kvalitetnog radnog kadra u Ustanovama koje štite prirodnu i kulturnu baštinu


o Broj provedenih projekata iz navedenog područja o Broj organiziranih i provedenih radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti o Broj obnovljenih kulturnih objekata o Broj osmišljenih turističkih aranžmana s uključenih obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti o Broj radnika zaposlenih u Parku prirode, muzejima, galerijama o Nove površine prirodnih resursa pod zaštitom o Broj novih zaštićenih kulturnih resursa

Nositelji

Općina Davor Brodsko - posavska županija Ekološke udruge Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Brodsko – posavske

županije


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


132

Cilj C2


Prioritet C2 – P3



Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

Svrha i cilj mjere

Povećanjem energetske učinkovitosti u javnom sektoru javnosti će se pružiti konkretni dokazi o isplativosti racionalnog gospodarenja energijom, kako za svakoga pojedinca kroz smanjenje troškova za energiju, tako i za društvo u cjelini kroz smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje su rezultat proizvodnje i potrošnje. Održivost korištenja energije u neposrednoj potrošnji i poboljšanje kvalitete života putem povećanja sigurnosti energetske opskrbe i smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Poticati korištenje energije iz obnovljivih izvora (OIE) te olakšati uvođenje sustava koji koriste ovakvu energiju kroz stvaranje institucionalnih okvira i pokretanje programa subvencioniranja ugradnje ovih sustava te kampanje podizanja svijesti. Unaprjeđenjem mehanizama za poticanje korištenja OIE u kućanstvima i razvojem dodatnih mehanizama za poticanje korištenja OIE u gospodarstvu ostvarit de se šira primjena OIE, a samim time i veća energetska održivost. Provedbom mjere će se povećati energetska učinkovitost u javnim objektima te u sustavu javne rasvjete kao velikim potrošačima energije. Povećana razina transfera tehnologija iz područja OIE. Uvođenje novih energetski učinkovitijih tehnologija.

Aktivnosti

Uvođenje novih tehnologija, znanja, prijenos iskustava, primjera dobre prakse i promoviranje i uvođenje energetske efikasnosti (obnovljivi izvori energije)

Izrada sveobuhvatne strategije iznalaženja izvora i pokrivanja energetskih potreba Općine

Provedba aktivnosti za postizanje održivosti sustava i EU standarda

Provedba sveobuhvatne analize mogućnosti za korištenje energije prirodnih resursa

Implementiranje mjera i aktivnosti za korištenje i primjenu obnovljivih izvora energije i kogeneracije

Poticanje izgradnje kapaciteta obnovljivih izvora energije

Indikatori/ pokazatelji

o Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije o Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava o Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava o Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja OIE o Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode o Broj proizvođača energije iz OIE o Količina energije proizvedene iz OIE o Broj kućanstava korisnika solarne energije o Instalirana snaga foto - naponskih sustava za proizvodnju električne energije o Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu o Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora o Smanjenje emisije CO2

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Poduzeća


Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linija


133

III. Poboljšanje kvalitete života

Cilj C3

Poboljšanje kvalitete života

Prioritet C3 – P1

Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti


Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja

Svrha i cilj mjere

Uz suradnju sa udrugama razvijati kompetencije kod djece i mladih, te pridonijeti razvoju predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja te jačanju postojećih i stvaranje novih ustanova u procesu osuvremenjivanja programa predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja potiče opću razinu svijesti o potrebi ulaganja u odgoj i obrazovanje. Stvorene pretpostavke za cjelovit razvoj djece u skladu s mogućnostima, potrebama i interesima djeteta, a kroz odgojno obrazovne programe, organizaciju i uvjete života i potporu stručnjaka i institucija za ostvarivanje prava djece. Provedbom mjere stvorit će se preduvjeti za dostizanje standarda nacionalnog i EU obrazovnog sustava. Planom mreže dječjih vrtića na području Općine Davor, koju je Općinsko vijeće donijelo na sjednici održanoj 31. ožujka, 2015. godine planira se izgradnja dječjeg vrtića koji bi u potpunosti udovoljavao uvjetima Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe a koji bi riješio problem nedovoljnog kapaciteta postojećeg vrtića organiziranog u sklopu Osnovne škole „Matija Antun Reljković“, Davor.

Aktivnosti

Izgraditi novi objekt dječijeg vrtića, unaprijediti postojeće odgojno-obrazovne ustanove prema pedagoškim standardima i po mjeri djeteta

Analizirati edukacijske potrebe i ulaganja u kvalitetnu opremu odgojno-obrazovnih institucija

Obrazovne programe uskladiti s potrebama gospodarstva i zahtjevima tržišta rada

Rasporediti ravnomjerno obrazovne ustanove i učiniti ih dostupnima svim stanovnicima


o % povećanja broja djece koja idu u vrtić o % djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih) o % djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih) o Broj učenika/broj učitelja o Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja o Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora,

vježbališta o Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije

Nositelji

Općina Davor Udruge




134

Cilj C3


Prioritet C3 – P1



Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja

Svrha i cilj mjere

Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja kroz unapređenje zdravog tjelesnog stanja građana i športske kvalitete u individualnom i kolektivnim sportovima i rekreaciji, uključujući i poboljšanje uvjeta za športsku edukaciju. Uključiti u sport i rekreaciju što veći broj građana, osobito djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi te ulagati u razvoj mlađih sportaša radi stvaranje široke kvalitete osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete sporta. Stvorene navike za zdravi način života i poboljšanje kvalitete života i zdravlja svih građana, posebno djece i mladih.

Aktivnosti

razraditi odgovarajuće sportske i rekreacijske programe sukladno potrebama urbanog načina života

poticati sportski amaterizam i rekreaciju

prilagoditi sportsku i rekreacijsku infrastrukturu za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama

obrazovati i usavršavati kvalitetan i visoko stručan trenerski kadar

organizirati i promovirati domaće i međunarodne sportske priredbe i natjecanja


o Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku o Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina - otvorenih i zatvorenih o Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih

sadržaja o Povećanje broja aktivnih sportaša o Povećanje broja amaterskih sportaša o Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti

Nositelji

Općina Davor


Proračun Općine

Proračun BPŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


135

Cilj C3


Prioritet C3 – P1


Mjera C3 – P1– M3

Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i standarda

Svrha i cilj mjere

Razvijati nove usluge u zajednici, kao i održati postojeće, a koje se odnose na usluge usmjerene prema mladima, starim i nemoćnim osobama te svim socijalno ugroženim skupinama. Unaprijediti sustav socijalnih usluga za svakog korisnika i društva u cjelini. Podizanje svijesti o važnosti djelovanja u okviru lokalne zajednice, a radi podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. U svrhu unaprijeđenja društvenog života, Općina u narednom periodu planira izgradnju poslovne zgrade – društvenog doma. U prizemlju zgrade između ostaloga, predviđa se multimedijska dvorana i tri prostorije za potrebe udruga dok je na 1. katu predviđen uredski prostor za potrebe Općine Davor. Za gore navedeno izrađen je izvedbeni projekt u lipnju, 2016. godine. Svaka dobna skupina se može pojaviti kao socijalno ugrožena skupina, a da bi se to spriječilo, potrebno je pravovremeno naglasak staviti na unapređenje odnosa prema svim ciljnim skupinama (djeca, stariji, nemoćni, bolesni, siromašni). Jačanje standarda socijalnih usluga potrebno je radi uključivanja u sve segmente društva, a sve s ciljem podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. Potrebno je raditi na podizanju profesionalnosti djelovanja svih institucija i dionika, te u preuzimanju odgovornosti za rješavanje problema i ostvarivanje rezultata, a temeljeno na primjeni standarda kvalitete, primjenjivih za javni sektor.

Aktivnosti

Razvoj novih usluga

Osigurati transparentnost sustava za praćenje korisnika socijalne skrbi

Osigurati povećanje sigurnosti i samostalnosti starijih i invalidnih osoba

Informatički umrežiti sustav

Pratiti i ocjenjivati mjere socijalne skrbi

Educirati i informirati stručni kadar

Informirati građane o pravima i uslugama

Podizati svijest građana o borbi protiv nasilja u obitelji

Poticati brigu o osobama koje su žrtve nasilja u obitelji te njihovu resocijalizaciju

Poticati programe podizanja svijesti o potrebi prevencije ovisnosti, osobito kod mladih te programe resocijalizacije ovisnika i njihov povratak u zajednicu

% realizacije projekta Izgradnje poslovne zgrade – društvenog doma u planiranom razdoblju


o Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade o Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi o Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije o Broj korisnika programa o Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama

socijalno marginaliziranih skupina o Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika o Povećan broj novih socijalnih usluga o Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske programe

Nositelji

Općina Davor Brodsko posavska županija Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška



136

Cilj C3


Prioritet C3 – P1

Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene

sigurnosti


Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti kroz jačanje preventivnih programa

Svrha i cilj mjere

Provedba ove mjere ima za svrhu povećanje zdravlja, smanjenje smrtnosti te povećanje razine socijalne sigurnosti stanovnika Općine. Svrha i cilj mjere je povećati spoznaju, najprije o zdravom načinu života, odnosno o važnosti prevencije kroz način prehrane, tjelesnih aktivnosti, štetnosti opijata i sl. Nadalje, cilj ove mjere je i povećanje spoznaje o štetnosti nasilja, o važnosti skladnih odnosa u obiteljskoj zajednici. Jačati socijalnu sigurnost stanovnika Općine. Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije. Povećati suradnju, partnerski odnos, zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva s ciljem provedbe preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici.

Aktivnosti

Izrada Plana provedbe preventivnih programa i projekata

Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije

Provoditi programe i projekte koji doprinose promidžbi zdravog života i prevenciji bolesti , programe i projekte prevencije od kardiovaskularnih bolesti

Provesti programe i projekte prevencije od nasilja, programe i projekte prevencije ovisnosti o drogama te programe i projekte prevencije od pretilosti

Provesti programe i projekte prevencije od karcinoma, provoditi i ostale programe i projekte od važnosti za promociju zdravog života i prevenciju bolesti

Koordinirati i povezivati sve raspoložive resurse u zajedničke programe


o Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi

o Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama o Manji broj pretilih osoba o Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti o Manji broj oboljelih i umrlih osoba

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva organizacije civilnog društva


Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstva


137

Proračun OpćinaProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo

Cilj C3


Prioritet C3 – P1

Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene

sigurnosti


Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama

Svrha i cilj mjere

Cilj mjere je postići veću razinu opremljenosti i uključenosti svih dionika u sferama djelovanja zdravstvene zaštite stanovnika. Pod tim se podrazumijeva povećanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika povećanjem zdravstvenog i socijalnog standarda objekata, opreme i vozila, kvalitetnijom i boljom organizacijom te većom dostupnosti i većom kvalitetom zdravstvenih i socijalnih usluga.

Aktivnosti

Adaptacija zdravstvenih i socijalnih ustanova koje ne zadovoljavaju postojeće osnovne standarde

Prenamjena postojećih i izgradnjom novih zdravstvenih i socijalnih objekata

Obnavljanje ambulanti te izgradnja novih objekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri domovima zdravlja te zavodu za javno zdravstvo

Obnavljanje socijalnih ustanova kao što su npr. domovi za starije i nemoćne osobe

Obnavljanje zastarjele i nabavom nove opreme u skladu sa propisanim standardom

Nabava novih vozila u zdravstvenim ustanova za HMP i sanitetski prijevoz pacijenata, za patronažu,kućne posjete liječnika i zdravstvenu njegu pacijenata u njihovom domu

Nabava odgovarajućih vozila u socijalnim ustanovama koja su prilagođena prijevozu osoba sa invaliditetom, prilagođena za dostavu hrane u kuću korisnika


o Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi o Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena propisanom

standardu o Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Nositelji

Općina Davor Brodsko – posavska županija zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva




138

Cilj C3


Prioritet C3 – P2

Jačanje sustava organizacija civilnog društva


Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

Svrha i cilj mjere

Poticanje razvoja civilnog društva, njegove uloge i doprinosa razvoju Općine te jačanje njegove uloge u privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora. Povećanje sudjelovanja civilnog društva u procesima donošenja odluka o društvenom razvoju Općine. Aktivno i odgovorno sudjelovanje građana u razvojnim projektima Općine kroz povećanje sudjelovanja civilnog društva u području društvenog života. Organiziranje civilnog društva s ciljem unapređenja osposobljenosti udruga za upravljanje EU projektima.

Aktivnosti

Analiza stanja osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima

Provođenje inicijativa udruga

Jačanje osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima

Uključivanja udruga u razvojne inicijative, aktivnosti i partnerske projekte

Poticanje zapošljavanja u OCD

Razvijanje socijalnog poduzetništva

Poticanje međusektorske suradnje (osnivanje savjeta za razvoj civilnog društva)

Rješavanje problema neadekvatnih prostora udruga

Stručna pomoć pri pronalasku, apliciranju i provedbi projekata OCD – a na razini RH i EU


o Povećanje broja razvojnih projekata koje su izradile i provode udruge o Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga o Povećan broj EU projekata/ programa o Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga o Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima

Nositelji

Općina Davor Udruge civilnog društva




139

3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera

Razvojni ciljevi: C1 C2 C3

Razvojni prioriteti: C1 – P1

C1 – P2

C1 – P3

C2 – P1

C2 – P2

C2 – P3

C3 – P1

C3 – P2 Ciljane skupine:

Privatni sektor

OPG-i

Mikro i mala poduzeća, obrti, zadruge

Srednja i velika poduzeća

Javni sektor

JLS

Strukovne organizacije/potporne institucije

Civilni sektor

Organizacije civilnog društva i građanske inicijative

Žene

Osobe s posebnim potrebama

Mladi

Umirovljenici

Nezaposleni

Ostali


140

Ciljane skupine prioritetnih mjera su: obiteljska gospodarstva (OPG-i), postojeća i nova

poduzeća, obrti i zadruge, jedinica lokalne samouprave, strukovne organizacije i

potporne institucije, organizacije civilnog društva i građanske inicijative, stanovnici

područja Općine s naglaskom na osjetljive i ugrožene skupine i dr.

Prethodna tablica detaljno prikazuje uključenost ciljanih skupina za svaku grupu

prioritetnih mjera, odnosno svaki prioritet i cilj. Ciljne skupine strukturirane su u tri

sektora, privatni, javni i civilni sektor. Važno je napomenuti kako, u suštini, sve skupine

imaju koristi od realizacije svih prioritetnih aktivnosti kao krajnji korisnici, no detaljnije

će se svaki od prioriteta baviti označenom ciljnom skupinom. Sivom bojom označene

su ciljane skupine na koje će se prioritet više koncentrirati.


141

4. HORIZONTALNI CILJEVI

Osim srednjoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni ciljevi,

odnosno ciljevi koji bi se trebali prožimati kroz sve ciljeve i prioritete, odnosno promicati

u svim programima i projektima implementacije Strategije razvoja, posebno onima

financiranim iz fondova Europske unije.

Horizontalni cijevi su usko povezani i sa horizontalnim strateškim ciljevima ukupne

dugoročne razvojne politike Europske unije te se mogu identificirati kao: razvoj

informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj

te partnerstvo i učinkovita demokracija.

1. Razvoj informacijskog društva

Ovaj cilj obuhvaća povećanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u svim poslovnim, ali i socijalnim grupama u Općini. Cilj uključuje proširenje uporabe informacijske tehnologije i Interneta na svim razinama društva, povećanu konkurentnost poduzetnika, kao i poboljšanu svjesnost o mogućnostima koje nudi informacijsko društvo.

2. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava

Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava stavlja naglasak na nove inicijative i aktivnosti zajednice u svrhu promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživot, i to posebno pružanje podrške kod pristupa obrazovanju skupinama s posebnim potrebama, pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju skupinama osoba u nepovoljnom položaju te podrška razvoju socijalnih usluga.

3. Održivi razvoj

Koncept ovog cilja obuhvaća tri uzajamno povezana dijela: održivi okoliš, ekonomsku održivost i društveno-političku održivost. Održivi razvoj također uključuje i projekte usmjerene na jačanje i umrežavanje civilnog društva te jačanje koordinacije tijela lokalne samouprave i njihovu suradnju s mještanima.

4. Partnerstvo i učinkovita demokracija

Uz partnerstvo i učinkovitu demokraciju, važan je razvoj volonterstva kao stupa civilnog društva te vrlo važnog ljudskog resursa u mnogim sektorima. Uključuje mjere kojima javni sektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i civilno društvo), a time automatski jača i partnerstvo. Cilj Općine Davor je kontinuiran razvoj partnerskih odnosa i međusektorska suradnja na svim razinama.


142

5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA

Baza predstavlja objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga

projekata s područja Općine, koja pruža uvid u razvojni smjer Općine za sljedeće

programsko razdoblje. Ona predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja

Općine Davor. Zaključci analize baze projektnih ideja pomažu odrediti zajedničke

potrebe predlagatelja, što je osnova za definiranje Strategije razvoja Općine Davor. U

bazu se unose podaci o razvojnim projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili

predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Sve ideje i pripremljeni

projekti iz baze razvrstavaju se prema definiranim ciljevima, prioritetima i

mjerama koje su usuglasile radne skupine za izradu Strategije. Na taj način se

dobiva precizan pregled projektnih ideja prema definiranim područjima razvoja.

Slika 5. Identifikacija i odabir projektnih ideja

Cilj i svrha baze projektnih ideja je učinkovito planiranje i praćenje provedbe politike

razvoja Općine Davor. Sve projektne ideje koje se unose u bazu morale su u

potpunosti biti u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije razvoja Općine,

jer se na taj način automatski osigurala usklađenost s dokumentima više razine (npr.

Strategija razvoja RH). Bitno je napomenuti da je Strategija Općine multisektorski

dokument, u kojem su ciljevi, prioriteti i mjere postavljeni dovoljno općenito da ne

eliminiraju nijedno razvojno područje, ali opet i dovoljno specifično da ne mogu biti

primjenjive i na bilo koju drugu Općinu. Zbog toga je većina pristiglih projektnih ideja

bila u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije.

Sve projektne ideje unesene u bazu prošle su postupak rangiranja u ovisnosti o

sljedeća tri kriterija:

1. Pripremljenost

2. Relevantnost

3. Financijski kapacitet podnositelja za provedbu projekta.


143

Projektne ideje su dostavljane na standardiziranom obrascu, te su pohranjivane u bazu

projektnih ideja. Pristizale su paralelno s izradom Strategije i radom radnih skupina te

je ukupno zaprimljeno 6 projektnih ideja. S obzirom na dužinu trajanja izrade Strategije

i izrazita nastojanja ključnih dionika da sudjeluju u njezinoj izradi, moguće je

pretpostaviti da se na poziv za prijavu natječaja prijavila većina najkvalitetnijih i

najaktivnijih sudionika budućeg razvoja. Stoga zaključci analize ipak mogu poslužiti

kao indikatori o tome u kojoj se mjeri sadašnje projektne ideje u Općini Davor poklapaju

sa Strategijom, utvrđenim ciljevima i prioritetima. Analizom su zastupljene samo one

projektne ideje koje će se moći realizirati u ovom programskom razdoblju, te su osnova

za izradu akcijskog plana Strategije. Analiza baze pokazuje izrazito neravnomjernu

raspodjelu projektnih ideja prema prioritetima. Tako je najviše projektnih ideja

pokriveno prioritetima koji se odnose na infrastrukturu Općine. Uočena neravnomjerna

raspodjela projektnih ideja se odvija po očekivanom obrascu; po kojem znatno

odskače razvoj infrastrukture, kao područje s vjerojatno već ranije pripremljenim

idejnim projektima koji trajno čekaju sredstva za provedbu.

5.1. Projekti od iznimne važnosti

Razvoj Općine Davor mora se temeljiti na provedbi planiranih velikih i posebno važnih

projekata za Općinu. Upravo će navedeni projekti, odnosno oni koji su ovdje izdvojeni,

a pripadaju projektima od gospodarskog i društvenog značaja, potencijalno promijeniti

sliku Općine. Izdvojeni gospodarski projekti zaposlit će nove ljude, okrenuti Općinu

Davor prema investitorima, te biti poticaj novom rastućem gospodarskom ciklusu. Ne

smiju se zanemariti ni društveni projekti koji će svakako podignuti kvalitetu života

mještana na viši nivo, te omogućiti aktivniji razvoj društvenog života Općine.

Tablica 73. Popis aktualnih projekata Općine Davor PROJEKT/OPIS

Poslovno – gospodarska zona Davor

Projekt izgradnje poslovno – gospodarske zone započeo je 2014. godine izgradnjom prometnica i komunalne infrasrukture u Poslovno - gospodarskoj zoni Davor na površini 15 ha, te je realizacija ovog projekta predviđena kroz 4 faze.

Vrijednost ukupne investicije: 12.100.000,00 kn

Fondovi EU: 70%

Ministarstvo regionalnog razvoja i

fondova Europske unije: 15%

Vlastita sredstva Općine Davor:15%

Šetnica u naselju Davor


144

Rekonstrukcija savskog obrambenog nasipa i gradnja prometnica, pješačkih i biciklističkih površina i šetnice u naselju Davor na savskom nasipu. Planirani početak realizacije projekta je 2016. godina.

Vrijednost ukupne investicije: 2.000.000,00

Fondovi EU: 70%



Vlastita sredstva Općine Davor:15%

Modernizacija cesta u Općini Davor

Modernizacija cesta u Općini Davor planirana je u naseljima Davor i Orubica. Gradnja kolnika i pješačkih staza Faza I i Faza II. Ukupno na području općine Davor 15 km nerazvrstanih ceta od kojih je do sada 10 km izgrađeno, a preostalo za modernizaciju je 5 km cesta. Projekt se provodi od 2010, te je realizacija projekta predviđena u fazama.


Fondovi EU: 70%



Vlastita sredstva Općine Davor: 15%

Uređenje Trga Matije Antuna Reljkovića u Davoru

Uređenje Trga Matije Antuna Relkovića, gradnja novog parkirališta i rekonstrukcija - proširenje ulice Ivana Gundulića u Davoru. Planirani početak realizacije projekta je 2016. godina.


Fondovi EU: 70%




Izgradnja građevine - Zgrada Općine Davor

Izgradnja - rekonstrukcija i nadogradnja poslovne građevine na Trgu Matije Antuna Reljkovića u Davoru za potrebe Općine Davor - Izgradnja zgrade Općine Davor. Planirani početak realizacije projekta je 2016. godina.


Fondovi EU: 70%




Gradnja dječjeg vrtića u Davoru

Planirani početak realizacije projekta izgradnje dječjeg vrtića u naselju Davor je 2016. godine.


Fondovi EU: 70%




Izvor: OpćinaDavor


145

6. PROVEDBENI MEHANIZMI

Strategija razvoja izrađena je na način da je jasno postavljena hijerarhija razvojnih

ciljeva počevši od vizije, preko strateških ciljeva, do prioriteta i mjera. Konačna

uspješnost i vrijednost programa uvelike ovisi o tome koliko su dobro postavljeni ti

osnovni sastavni dijelovi Strategije, odnosno koliko dobro hijerarhija ciljeva strateški

usmjerava razvoj na način koji iskorištava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi

slabosti i prepreke.

Strategija razvoja je „promjenjiv” razvojni plan koji se sastoji od niza razrađenih

projekata. U njemu su predložene procedure praćenja i vrednovanja koje imaju važnu

ulogu u osiguravanju kako efikasnosti tako i trajne prilagođenosti/ažurnosti Strategije

razvoja, u uvjetima okruženja koje se stalno mijenja.

Redovito vrednovanje same Strategije razvoja predviđeno je svake tri godine što je u

skladu sa provedbom i realizacijom Strateškog plana. Praćenje Strategije razvoja

omogućeno je kroz sustav praćenja i vrednovanja, odnosno evaluacije u Strateškom

planu pri čemu postoje i komponente kojima se prate pojedini projekti, skupovi

projekata kojima se ostvaruju pojedine mjere i sl. Projekti i njihove faze prate se,

vrednuju i adaptivno upravljaju u kraćim razmacima, te se na temelju istih donose

odluke, odnosno smjer djelovanja za sljedeće razdoblje.

Kako bi se Strategija razvoja mogla provesti, odnosno da bi se operacionalizirao ovaj

strateški dokument, potrebno je odrediti određene mehanizme njegove provedbe,

navedeni mehanizmi su specificirani u Strateškom planu. Pri tome se prvenstveno misli

na definiranje pokazatelja uspješnosti, tj. provedbe koji moraju biti jasni i kvantitativno

određeni.

Drugim riječima, u strateškom planu su određene odgovornosti provedbe, način

vrednovanja kroz definirane pokazatelje, kao i tijelo koje prati i izvješćuje o provedbi.

Također, jedan od izrazito važnih mehanizama predstavlja informiranje i uključivanje

javnosti/građana u provedbeni proces. Obzirom da se provedba temelji na projektima

i programima, iznimno je važno utvrditi kriterije prema kojima će oni biti usvojeni u

Strategiji i prioritetni u realizaciji.

Uspješna provedba znači učinkovito upravljanje koje treba biti zasnovano na dobro

osmišljenom i detaljnom, te realnom i provedivom planu provedbe. Plan treba

sadržavati podjelu odgovornosti, strategiju financiranja i financijske alokacije,

vremenski plan te konkretne aktivnosti, kako za provedbu, tako i za praćenje i

vrednovanje provedbe. Da bi proces provedbe bio učinkovit i uspješan, njime se

moraju osmisliti i osigurati i važni elementi uključujući:


146

a) provedbene institucije i mehanizme,

b) financiranja te

c) postupke za praćenje i vrednovanje programa i projekta.

Strategija razvoja će pridonijeti i uspješnijem privlačenju i natjecanju za financijska

sredstva iz raznih potencijalnih izvora za financiranje razvoja i to od nacionalnih

programa i institucija RH, onih u EU, zatim mnogih bilateralnih i multilateralnih, vlastitih

izvora do privatnih ulagatelja. Programom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan,

dobra podloga za utvrđivanje i određivanje prioritetnih razvojnih projekata i za njihovo

primjereno predstavljanje i kandidiranje za financiranje.

6.1. Institucionalni okvir provedbe programa

Razvoj Općine Davor je institucijsko razvojni proces. Koordiniranost institucija u

procesu provedbe Strategije je

ključna. Dobro kapacitirane, lokalno

bazirane institucije moraju biti

organizirane i dostupne tako da

pomognu u identificiranju i

mobiliziranju svih resursa kako bi se

izvršio strateški plan. Kako bi se

Strategija uspješno provela

potrebna je suradnja između

središnje državne i gradske vlasti,

ali i različitih tijela uprave, institucija

i poduzeća s javnim ovlastima

državne i lokalne razine, te svih

drugih dionika na lokalnoj razini – iz privatnog sektora i sektora civilnog društva.

Dakle, uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Općini Davor i općinskoj

upravi, nego jednako tako i o važnim subjektima, prije svega nacionalne razine, ali

onda i državnim institucijama kao i o privatnoj inicijativi (investitori). To najviše dolazi

do izražaja kod velikih kapitalnih projekata kod kojih se isprepleću nadležnosti državne

i lokalne razine u provedbi aktivnosti projekata. Veliki dio predviđenih projekata i mjera

strategije financirati će se iz raznih drugih izvora financiranja, pored proračunskih

sredstava, stoga je za učinkovitu provedbu Strategije potrebno imati adekvatne

apsorpcijske kapacitete.

JAVNI SEKTOR

CIVILNI SEKTOR

PRIVATNI SEKTOR


147

Partnerski odbor i radni tim

Partnerski odbor, kao i u fazi izrade Strategije, nastavlja imati savjetodavnu ulogu i u

fazi provedbe te prihvaća izvješće (polugodišnje, godišnje) o provedbi Strategije

razvoja. Zadaće Partnerskog odbora u procesu provedbe su:

strateško usmjeravanje razvoja Općine Davor u skladu s razvojem na području

županije,

odobravanje razvojnih programa te

nadzor provedbe programa i realizacije financijskih sredstava.

Mjerama Srategije su definirani nositelji pojedinih aktivnosti i ostale komponente bitne

za provedbu Strategije. U procesu izrade Strategije formirala su se tijela i radne

skupine koji su doprinijeli kreiranju ciljeva, prioriteta i mjera razvoja.

Ta tijela/grupe trebaju imati glavnu ulogu i u provedbi Strategije. Za koordinaciju

provedbe zadužen je radni tim, koji u fazi provedbe postaje implementacijsko tijelo za

provedbu programa. Ovisno o vrsti posla, Implementacijsko tijelo raspoređuje

aktivnosti prema dužnostima zaposlenika upravnih odjela. Vrlo je važno osigurati što

veći krug dionika koji sudjeluju u implementaciji jer se na taj način stvara osjećaj

vlasništva i osigurava podrška u provedbi projekata od strane šireg kruga dionika. To

su prije svega ljudi sa radnih skupina, te predstavnici različitih institucija, organizacija

i gospodarskog sektora.

Upravni odjeli

Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima općinsko upravno tijelo (Jedinstveni upravni

odjel – JUO) koji u okviru svoga djelokruga koordinira pripremu i provedbu aktivnosti,

surađujući s drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima koordinirajući njihov rad.

JUO Općine Davor zaduženo je i za praćenje provedbe i izvještavanje o aktivnostima

iz svoje nadležnosti.


148

Javni sektor

Tablica 74. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Strategije

GOSPODARSKI RAZVOJ INFRASTRUKTURNA

OPREMLJENOST KVALITETA ŽIVOTA

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i

obrta Razvojna agencija Brodsko –

posavske županije CTR Hrvatska gospodarska komora

– Županijska komora Slavonski Brod

Obrtnička komora Brodsko – posavske županije

Udruženje obrtnika Nova Gradiška

Hrvatska banka za obnovu i razvoj

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Ministarstvo poljoprivrede Hrvatska poljoprivredna

agencija Hrvatska poljoprivredna komora Turistička zajednica Brodsko –

posavske županije Turistička zajednica Grada

Nova Gradiška Ministarstvo kulture Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko - posavske županije

Konzervatorski odjel Slavonski Brod

Područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Slavonski Brod

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje i dr.

Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja Zavod za prostorno uređenje

Brodsko - posavske županije Područni ured za katastar

Slavonski Brod Općinska komunalna poduzeća Brodsko – posavska županija Uprava za ceste Brodsko –

posavske županije, Lučka uprava Slavonski Brod Hrvatske šume Hrvatske vode Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost HEP Ministarstvo pomorstva,

prometa i infrastrukture Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode Nacionalna zaklada za razvoj

civilnog društva Ured za udruge Vlade

Republike Hrvatske Udruge civilnog društva Općine

Davor

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Odgojno obrazovne ustanove na području Općine Davor

Kulturne institucije u vlasništvu Općine kao i ostale kulturne organizacije koje djeluju na području Općine Davor

Zavod za javno zdravstvo Ministarstvo zdravlja Ministarstvo socijalne politike i

mladih Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje Centar za socijalnu skrb Nova

Gradiška Institucije socijalne skrbi Zavod za javno zdravstvo,

zdravstvene institucije (klinike, bolnice, domovi zdravlja)

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Udruge civilnog društva Općine Davor


Civilni sektor

Civilni sektor u Općini Davor u najvećoj mjeri čine udruge koje djeluju na mnogobrojnim

područjima interesa. Ipak, prema područjima glavne grupe djelatnosti najzastupljenije

su udruge iz djelatnosti sporta, kulture, gospodarstva, udruge građana, udruge unutar

socijalnih i zdravstvenih djelatnosti te udruge mladih. Udruge su važan sudionik

razvoja Općine jer pridonose povećanju tolerancije, demokratičnosti i vladavini prava,


149

te imaju značajno iskustvo u pripremi i provedbi projekata te mogu aktivno utjecati na

privlačenje sredstava iz nacionalnih i EU fondova.

Privatni sektor

Privatni sektor najznačajniji je pokretač razvoja i zapošljavanja. Cilj je razvojne

strategije afirmirati dijalog, posebice s poslovnim asocijacijama, te ukloniti zapreke i

stvoriti što kvalitetnije okruženje za djelovanje privatnog sektora i afirmaciju

poduzetničkih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj gospodarstva i novo zapošljavanje,

ali i unapređivanje društva, te svih općinskih funkcija. Stoga su Strategijom razvoja

definirane mjere koje trebaju osigurati viši stupanj uključenosti privatnog sektora u

procesu donošenja odluka važnih za Općinu. Provedbom Strategije treba omogućiti

jače sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno ‘javnim’ funkcijama: obrazovanju,

kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te u razvoju prometno-komunalnih sustava.

Preporuke

Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograničen opseg

djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim područjima). Razlog

tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene,

koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i

problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadžment prisiljen

odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i bržim upravljanjem promjenama.

Strategija je identificirala područja koja zahtijevaju dodatne organizacijske napore za

efikasnije upravljanje razvojem. Tako je razvojnim mjerama posebno naglašena

potreba za snažnijim upravljačkim kapacitetima u području razvoja gospodarstva,

poduzetništva i poljoprivrede. Zbog iznimne važnosti, prije svega gospodarske

revitalizacije Općine, te zbog iznimnih (neiskorištenih) potencijala u turizmu i kulturi,

osnaživanje upravljačkih kapaciteta u tim sektorima još je viša nužnost.

Nadležnosti su isprepletene između nacionalne, županijske i lokalne razine, što često

dovodi do stanja u kojima neki bitan problem nije riješen zbog nepostojanja odgovorne

institucije za rješavanje istog. Sektor turizma sigurno zaslužuje više upravljačkih

kapaciteta od sadašnjih. Slična je stvar i u kulturi, u kojoj postoji cijeli niz institucija i

organizacija koje svojim djelovanjem čine kulturnu ponudu Općine, no ne postoji

međusobna koordinacija tih institucija, ili usklađenost njihovih godišnjih programa, kao

ni konsenzus o razvojnoj strategiji kulture, premda je mišljenje većine kako je upravo

kultura jedan od temeljnih identitetskih elemenata Općine, te kako bi upravo kulturno

bogatstvo trebalo biti ogledalo u svijet.

Upravljanje gospodarskim procesima, također je svedeno na nekoliko zasebnih

institucija koje međusobno surađuju, ali nemaju zajednički konsenzus, niti provode


150

zajedničke aktivnosti na rješavanju aktualnih gospodarskih problema. Da bi izbjegli

nastajanje ovakvih stanja, koja su rezultat iznimne kompleksnosti sustava potrebno je

prepoznati problem i predložiti organizacijska rješenja koja mogu unaprijediti situaciju.

Premda u nekim segmentima postoji cijeli niz institucija koje dobro rade i djeluju u

funkciji razvoja, to ne mora značiti da su te institucije koordinirane i da se razvijaju u

istom, zadanom smjeru. Kako bi unaprijedili upravljačke kapacitete u tim segmentima

preporuka je osnovati tijelo, savjet, odbor ili agenciju koja će preuzeti odgovornost

koordinacije na sebe, a samim time unaprijediti upravljačke kapacitete za provedbu

ove Strategije.

6.2. Financijski okvir Strategije

Provedivost Strategije Općine Davor do kraja 2020. godine ovisit će primarno o

osiguranju i privlačenju sredstava potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i

održavanje dugoročnih izvora financiranja za lokalnu strategiju je značajan izazov jer

lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne samouprave.

Važno je imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli alokaciju resursa.

Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni ekonomski

razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost između

uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i

rasta lokalnog proračuna.

Financijski okvir Strategije razvoja Općine Davor, izrađen je na temelju planiranih

projekata, proračuna i planova nabave Općine Davor, procjene mogućnosti povlačenja

sredstava iz fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogućnosti

privlačenja sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora. Bitno je napomenuti

da su prilikom izrade financijskog okvira, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz

procjene isključeni veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna

nacionalna razina.

Također, kod velikih infrastrukturnih projekata kojima je nositelj Općina, u kalkulaciju

nisu uzeti čitavi iznosi projekata, već samo onaj dio za koji se pretpostavlja da će se

zaista i potrošiti u implementacijskom periodu.

Ukupna planirana financijska sredstva za provedbu petogodišnje Strategije iznose

XXX.XXX.XXX,00 kn. Valja naglasiti kako su u financijsku konstrukciju uključeni i ostali

izvori financiranja, prije svega sredstva nacionalnih i EU sredstava.


151

Tablica 75. Financijski okvir izvora financiranja Strategije

Prioritet Mogući izvori financiranja

C1 – P1 Razvoj

poljoprivredne proizvodnje

Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C1 – P2 Jačanje malog i

srednjeg poduzetništva

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C1 – P3 Osnaživanje

turističkih potencijala

Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Općina Davor, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Grad Nova Gradiška, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C2 – P1 Provođenje mjera

gospodarenja otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU

C2 – P2

Poboljšanje kvalitete

komunalne opremljenosti

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU

C2 – P3

Unaprjeđenje zaštite okoliša i


Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Brodsko - posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU

C3 – P1

Podizanje društveno – socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti

Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU

C3 – P2 Jačanje sustava

organizacija civilnog društva

Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko - posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU



152

6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Tablica 76. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti) 2016.-2020.

Mjere Vrijeme provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II.

M 1-1-1

M 1-1-2

M 1-1-3

M 1-1-4

M 1-2-1

M 1-2-2

M 1-2-3

M 1-3-1

M 1-3-2

M 1-3-3

M 1-3-4

M 2-1-1

M 2-1-2

M 2-1-3

M 2-2-1

M 2-2-2

M 2-2-3

M 2-2-4

M 2-2-5

M 2-3-1

M 2-3-2

M 2-3-3

M 3-1-1

M 3-1-2

M 3-1-3

M 3-1-4

M 3-1-5

M 3-2-1


Prikazana je planirana realizacija aktivnosti prema godinama, odnosno polugodišnja

realizacija. Sve prioritetne mjere identificirane procesom izrade Strategije razvoja ne

počinju u isto vrijeme, no sve imaju sličan slijed. Tamnom bojom označeno je

prioritetno okvirno vrijeme alokacije ljudskih resursa na provedbu određenih prioritetnih

mjera, odnosno aktivnosti. Važno je napomenuti da brojne aktivnosti ovise i o

natječajima koji će se pojaviti za njihovu moguću provedbu od strane nadležnih tijela,

stoga se vrijeme provedbe može promijeniti od planiranog ovim, okvirnim, programom

provedbe.


153

6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka

Tablica 77. Praćenje provedbe programa

Prioritet C1 – P1 Indikatori/pokazatelji

Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C1 – P1 – M1 Udruživanje u

zadruge i klastere

Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga i klastera

Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača

Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa

Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim gospodarstvima i udrugama

Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora

C1 – P1 – M2 Poticanje

plasteničke proizvodnje

Povećan udio obrađenih poljoprivrednih površina

Povećan broj poljoprivrednika koji su uložili vlastita sredstva i znanje u plasteničku proizvodnju

Povećan broj nabavljenih plastenika sufinanciranih od strane Općine

Povećan broj nabavljenih sadnica sufinanciranih od strane Općine

Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove prepoznatljivosti

Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na tržište

Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Općine

Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka

Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa

C1 – P1 – M3

Poticanje sadnje

dohodovno isplativijih

kultura

Broj provedenih analiza stanja vezanih za potrebe i mogućnosti sadnje isplativijih kultura

Povećan broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji se žele specijalizirati za proizvodnju određene vrste/dohodovno isplativije poljoprivredne kulture

Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara

Povećan broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima od strane Općine

Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika, a

samim time i Općine

C1 – P1 – M4 Izgradnja sustava

navodnjavanja

% realizacije projekta SN Orubica

Broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji žele sudjelovati u projektu

Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara

Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika


154


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C1 – P2 – M1

Stvaranje uvjeta za razvoj mikro

i malog poduzetništva

Povećan broj korisnika financijskih potpora za

pokretanje ili osnaživanje poslovanja

Povećan broj provedenih edukacija/radionica

za razvoj poduzetništva

Povećan broj polaznika organiziranih

edukativnih radionica

Povećan broj novih potpornih

centara/institucija/organizacija potpore

poduzetništva

Povećan broj novih registriranih poduzeća i

obrta

Povećan broj novih registriranih tradicijskih

obrta i kućne radinosti

Povećan broj novozaposlenih u

poduzetničkom sektoru

C1 – P2 – M2

Poticanje malih i srednjih

poduzetnika na obavljanje djelatnosti

proizvodnje i prerade

poljoprivrednih proizvoda

Povećan broj zainteresiranih poljoprivrednika/poduzetnika za proizvodnju i preradu sirovina

Broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima/poduzetnicima za nabavku repromaterijala

Broj dodijeljenih subvencija za otkup/zakup zemljišta

Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o provedbi mjera zaštite okoliša i ekološkoj proizvodnji

Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na području Općine

Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Povećan broj poljoprivrednika/poduzetnika koji

nude poluproizvode i gotove proizvode na

domaćem i stranom tržištu

C1 – P2 – M3

Izgradnja poslovno –

gospodarske zone Davor

% izgrađenosti zone

Duljina izgrađenih prometnica i staza

Duljina izgrađene vodovodne mreže

Duljina izgrađene kanalizacijske mreže

Broj postavljenih rasvjetnih tijela


155


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C1 – P3 – M1 Razvoj etno turizma

Povećan broj programa, projekata i aktivnosti

LAG-ova te njihove međusobne suradnje

Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti

u ruralnih područjima

Povećan prihod od razvoja gospodarskih

djelatnosti, odnosno etno turizma u ruralnim

područjima

Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog

proizvoda ruralnog turizma

Ostvarena suradnja među nositeljima

ruralnog razvoja Općine

Povećan broj smještajnih kapaciteta

Uključenost ugostiteljskih objekata u ponudu

i prezentaciju tradicionalnih proizvoda

Povećan broj kulturnih

događanja/manifestacija

C1 – P3 – M2

Izgradnja prometnica, biciklističkih staza, šetnice te rekonstrukcijaSavskog

obrambenog nasipa

Povećana razina kvalitete infrastrukturne

opremljenosti Općine

Povećan broj novozaposlenih

Povećan broj aktivnih biciklista (probuđena

svijest lokalnih stanovnika na bavljenje

sportom)

Povećan broj provedenih promocijskih

aktivnosti (izdanih brošura, letaka,

edukacijskih radionica)

Povećan broj turista/biciklista koji prolaze

Savskom biciklističkom rutom

Priljev financijskih sredstava/povećanje

prihoda od turističke djelatnosti (biciklizma)

Davor na turističkoj karti Europe

C1 – P3 – M3 Uređenje plovnog puta rijeke Save te izgradnja

riječne luke „Davor“

Uspostavljen riječni promet na području Općine Davor

Povećan broj turista

Povećanje investicija na području Općine Davor

Izgrađena pretovarna luka Davor

Rast i razvoj gospodarskih djelatnosti

Smanjenje nezaposlenosti stanovništva

C1 – P3 – M4

Uređenje nizinskog područja uz rijeku Savu te

izgradnja određenih objekata pogodnih za

odmor, sport i rekreaciju

Povećan broj turista

Povećan broj dolazaka i posjeta lokalnog stanovništva

Povećan broj dolazaka stanovništva

susjednih općina


156


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C2 – P1 – M1

Usklađenje stanja sa

zakonskim odredbama

Osnovana radna skupina/odjel koji se bavi provedbom aktivnosti gospodarenja otpadom

Usklađenost trenutnog stanja sa zakonskim odredbama, odnosno ispunjene zakonske norme sukladno mogućnostima

Donesen Plan gospodarenja otpadom Općine

Davor

C2 – P1 – M2 Postavljanje Eko otoka

Nabavljena sredstva za uspješnu provedbu projekta/ostvarena suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Ostvarena uspješna suradnja između komunalnog poduzeća i Općine

Broj nabavljene komunalne opreme (kanti, kontejnera, vreća i ostalih spremnika otpada)

Broj nabavljenih komunalnih vozila

Povećan broj postavljenih Eko otoka, odnosno mjesta za odlaganje reciklažnog otpada

Probuđena svijest mještana o važnosti recikliranja i zaštite okoliša

Povećan broj kućanstava na području Općine koja odvajaju otpad (recikliraju)

Smanjena količina nerecikliranog/glomaznog/mješovitog otpada na području Općine

Smanjena udaljenost koju stanovnici pojedinih mjesta moraju prijeći od svojih domova do Eko otoka

Smanjeni troškovi odvoza otpada

C2 – P1 – M3

Stvaranje uvijeta za učinkovito

gospodarenje otpadom

Smanjenje ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada

Povećanje količine odvojeno prikupljenog otpada namijenjenog recikliranju

Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada

Broj organiziranih edukativnih aktivnosti o razvrstavanju otpada

Postotna realizacija izgradnje transfer stanice

Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda


157


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C2 – P2 – M1

Razvoj sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda

Izgrađen sustav javne odvodnje u naselju Orubica u planiranom razdoblju

Dovršena izgradnja pročistača otpadnih voda u planiranom razdoblju

Broj metara izgrađenog sustava odvodnje

Povećan broj kućanstava koji su priključeni na kanalizacijsku mrežu

Smanjenje broja septičkih jama koje negativno

utječu na zdravlje i okoliš

C2 – P2 – M2 Razvoj sustava vodoopskrbe

Povećanje broja pronađenih izvorišta

Postotak smanjenja gubitka vode

Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe za (%)

Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom

Potrošnja pitke vode po stanovniku

Povećana dužina obnovljene i izgrađene vodovodne mreže

Povećanje kvalitete pitke vode

C2 – P2 – M3

Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne

infrastrukture

Broj projekata za koje je pripremljena sva potrebna tehnička dokumentacija

Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta

Broj novih implementiranih prometnih rješenja

Povećanje kilometara cesta na području Općine po stanovniku

Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta

Povećanje broja parkirališnih mjesta

Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica

Povećanje broja saniranih nogostupa

Kilometri cesta na kojima su se provele aktivnosti

održavanja

C2 – P2 – M4

Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne

elektroopskrbne infrastrukture

Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže

Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji gospodarski razvoj

Proveden energetski pregled javne rasvjete

Postotna realizacija pripremljenosti projektne dokumentacije za provedbu projekta energetske učinkovitosti i ekološke javne i vanjske rasvjete

Postotna realizacija projekta provedbe LED rasvjete

Postotno smanjenje godišnjih troškova energije za

javnu rasvjetu

Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže


158

Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji gospodarski razvoj

Proveden energetski pregled javne rasvjete

C2 – P2 – M5

Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i

gradnja novog parkirališta

Broj izgrađenih parkirališnih mjesta

% realizacije projekta u planiranom razdoblju

Duljina novo - izgrađenih nogostupa

Broj dodatnih sadržaja/objekata izgrađenih na trgu

Površina uređene zelene površine

Broj postavljenih klupa

Broj novih rasvjetnih tijela

Broj novih stabala drveća

Površina proširenja ulice Ivana Gundulića


159


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C2 – P3 – M1

Unaprjeđenje zaštite rijeke

Save, zraka i tla i kontinuirano

praćenje kvalitete

Testiranje kvalitete rijeke, zraka i tla

Kontinuirano evidentiranje prikupljenih statističkih podataka – „baza znanja“

Redovita izrada Izvješća o stanju u okolišu

Provedba edukacije i osposobljavanja većeg broja stručnjaka za zaštitu okoliša

Izgradnja postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, rijeke i tla

Poduzimanje potrebnih aktivnosti zaštite okoliša

sukladno prikupljenim podacima o kvaliteti vode,

rijeke, zraka i tla

C2 – P3 – M2

Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim

vrijednostima

Broj provedenih projekata iz navedenog područja

Broj organiziranih i provedenih radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti

Broj obnovljenih kulturnih objekata

Broj osmišljenih turističkih aranžmana s uključenih obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti

Nove površine prirodnih resursa pod zaštitom

Broj novih zaštićenih kulturnih resursa

C2 – P3 – M3

Jačanje i razvoj uporabe novih

znanja i tehnologija, obnovljivih

izvora energije i energetske učinkovitosti

Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije

Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava

Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava

Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja OIE

Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode

Broj proizvođača energije iz OIE

Količina energije proizvedene iz OIE

Broj kućanstava korisnika solarne energije

Instalirana snaga foto - naponskih sustava za proizvodnju električne energije

Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu

Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora

Smanjenje emisije CO2


160


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C3 – P1 – M1

Unapređenje kapaciteta te

kvalitete u sustavu

obrazovanja

% djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih)

% djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih)

Broj učenika/broj učitelja

Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja

Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora, vježbališta

Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije

% povećanja broja djece koja idu u vrtić

C3 – P1 – M2

Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i

kvalitete sportsko-

rekreacijskih sadržaja

Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku

Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina - otvorenih i zatvorenih

Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih sadržaja

Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti

Povećanje broja aktivnih sportaša

Povećanje broja amaterskih sportaša

C3 – P1 – M3

Jačanje društveno-socijalnih

kapaciteta i standarda

Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade

Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi

Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije

Broj korisnika programa

Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama socijalno marginaliziranih skupina

Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika

Povećan broj novih socijalnih usluga

Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske programe

% realizacije projekta Izgradnje poslovne zgrade – društvenog doma u planiranom razdoblju

C3 – P1 – M4

Poboljšanje slike zdravlja i

socijalne sigurnosti kroz

jačanje preventivnih programa

Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama

Manji broj pretilih osoba

Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti

Manji broj oboljelih i umrlih osoba


161

Praćenje provedbe Strategije razvoja Općine Davor obuhvaća stalan monitoring,

mjerenje učinaka provedbe programa, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu

uspješnosti i učinkovitosti mjera, odnosno aktivnosti i projekata kojima se provode.

Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti Općine.

C3 – P1 – M5

Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i

kvalitete usluga u zdravstvenim

ustanovama

Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena propisanom standardu

Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi


Početna vrijednost

Završna vrijednost

Mjera

C3 – P2 – M1

Jačanje kapaciteta

organizacija civilnog društva

Povećanje broja razvojnih projekata koje su

izradile i provode udruge

Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga

Povećan broj EU projekata/ programa

Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i

inicijative potaknute od strane udruga

Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima


162

7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I POLITIKAMA

„Razvojni dokument pisani je materijal koji predstavlja cjelovit i usklađen skup ciljeva,

prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na postizanje određenih stanja i/ili održavanje

određenih procesa.“40

Strategija razvoja je razvojni dokument koji je i podloga za korištenje fondova Europske

unije. Strateški ciljevi Općine usklađeni su s prioritetima i ciljevima definiranim

gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan,

održiv i uključiv rast“41. Ova je strategija, kao nasljednica Lisabonske strategije,

usvojena slijedom potreba da se izađe iz krize i da se EU uvođenje srednjoročnih i

dugoročnih reformi transformira u ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope

zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti.

Strategija razvoja, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa

ključnim regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim

ciljevima, a budući da realizacijom svojih mjera i aktivnosti, pridonosi i ostvarenju

strateških ciljeva nadređenih strateških razina.

Strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i

to sa strateškim dokumentima/Strategijama razvoja Republike Hrvatske, jer je

Strategija razvoja provedbeni dokument provođenja mjera ukupnog gospodarskog i

društvenog razvoja na lokalnom području.

42Razvojni dokumenti koji obuhvaćaju čitavu RH trebaju poslužiti za upravljanje

razvojem na nacionalnoj razini. Razvojna pitanja kojima se dokumenti bave, određena

su sektorski. Neki od naziva korištenih prilikom imenovanja razvojnih dokumenata su

strategija, nacionalni plan, nacionalni program ili nacionalna politika. Iako se drugačije

nazivaju, struktura razvojnih dokumenata je slična.

Neki od važećih/aktualnih strateških dokumenata/Strategija razvoja Republike

Hrvatske su:

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.;

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.;

40 Analiza razvojnih dokumenata RH, Zagreb, prosinac 2012. 41http://ec.Europa.eu/euraope2020/index_en.htm 42 Analiza razvojnih dokumenata RH, Zagreb, prosinac 2012.


163

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012.-2016. godine;

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. (nacrt programa);

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine;

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (RH; do 2025. godine);

Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.;

Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.;

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do

2030. godine;

Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020.;

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.;

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine;

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj od 2012.-2015.

godine;

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (do 2025. godine);

Strategija upravljanja vodama 2008.-2038.


164

Tablica 78. Usklađenost Strategije razvoja Općine Davor sa ciljevima i prioritetima Strategija razvoja RH do 2020. godine

Programski ciljevi i prioriteti Vrsta/naziv

Strategije razvoja RH

Opći ciljevi Strateški ciljevi / Prioriteti /

Operativne aktivnosti / Mjere

C1

Ra

zvo

j i ja

ča

nje

go

sp

od

ars

tva

C1 – P1 Razvoj poljoprivredne proizvodnje Program ruralnog

razvoja RH 2014.-2020.

Konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje

resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja

PRIORITET

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima 2. Poboljšanje održivosti i konkrentnosti

poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih

tehnologija i održivog upravljanja šumama

C1 – P1 Jačanje malog i srednjeg

poduzetništva

Strategija razvoja poduzetništva u RH

2013.-2020.

Povećanje konkurentnosti maloga gospodarstva u

Hrvatskoj

STRATEŠKI CILJ

1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti

C1 – P3 Osnaživanje turističkih potencijala

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

godine

Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u

svijetu po kriteriju konkurentnosti

OPERATIVNA AKTIVNOST

1. Marketing 2. Razvoj turističke ponude

Strategija očuvanja, zaštite i održivog

gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011.-2015.

Postići učinkovitije i uspješnije upravljanje zaštitom i očuvanjem

kulturne baštine, i istodobno potaknuti i osnažiti

gospodarsko korištenje razvojnih potencijala te

baštine

STRATEŠKI CILJ

1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi

njezina održivog korištenja


165

C2

Un

ap

rjeđ

en

je k

om

un

aln

e i

nfr

astr

uktu

re

C2 – P1 Provođenje mjera gospodarenja

otpadom

Strategija gospodarenja otpadom RH (do 2025.

godine)

Ostvarivanje i održavanje cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom koji će biti usmjeren prema suvremenim europskim

standardima i zahtjevima

STARTEŠKI CILJ

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada

kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada

2. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje

uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)

C2 – P2 Poboljšanje kvalitete komunalne

opremljenosti

Strategija upravljanja vodama 2008.-2038.

Postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima

na državnom teritoriju

STRATEŠKE ODREDNICE

1. Upravljanje vodama

Strategija prometnog razvoja RH za razdoblje

od 2014. do 2030. godine

Postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju RH, uzimajući u

obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja EU

CILJ

1. Unaprjeđenje prometne povezanosti i koordinacija sa susjednim zemljama

C2 – P3 Unaprjeđenje zaštite okoliša i


Strategija gospodarenja otpadom RH (do 2025.

godine)

Ostvarivanje i održavanje cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom koji će biti usmjeren prema suvremenim europskim

standardima i zahtjevima

STARTEŠKI CILJ

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega

se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada

2. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta

za učinkovito funkcioniranje sustava)

Strategija energetskog razvoja RH do 2020.

godine

Izgradnja sustava uravnoteženog razvoja

odnosa između sigurnosti opskrbe energijom,

konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti

kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom

CILJ

1. Biomasa 4. Energija vjetra

7. Sunčeva energija


166

C3

Po

bo

ljš

an

je k

valite

te s

tan

ova

nja

kro

z p

ov

eć

an

je

živ

otn

og

sta

nd

ard

a s

tan

ov

niš

tva C3 – P1

Podizanje društveno – socijalnog

standarda i zdravstvene sigurnosti

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (RH; do 2025. godine)

Težiti cjelovitom, fleksibilnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja koji povezuje

sve razine i vrste obrazovanja i istraživanja u harmoničnu i transparentnu

cjelinu temeljenu na zajedničkim pozitivnim

vrijednostima, načelima i ciljevima

CILJ (rani i predškolski, osnovnoškolski i srednješkolski odgoj i obrazovanje)

1. Unaprijediti razvojni potencijal

odgojno-obrazovnih ustanova 5. Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

7. Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

C3 – P2 Jačanje sustava organizacija civilnog

društva

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj

civilnog društva od 2012. do 2016. godine

Stvoriti uvjete za razvoj zajednice u kojoj građani i

organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim

sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja i djelovanja za opće

dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva

blagostanja i jednakih mogućnosti za sve

MJERA

5. Uspostaviti transparentan postupak dodijele prostora u državnom vlasništvu i

vlasništvu JLPS-a na korištenje organizacijama civilnoga društva radi

provedbe programa i projekata od interesa za opće dobro

12. Uvođenje odgojno-obrazovnih sadržaja usmjerenih stjecanju znanja, stavova i

vrijednosti u vezi s volontiranjem u obrazovni sustav

15. Poticati i razvijati volonterske programe u organizacijama/ustanovama pružateljima

socijalnih sluga

Izvor: Općina Davor, http://europski-fondovi.eu/strateski-dokumenti-republike-hrvatske-2014-2020


167

8. ZAKLJUČAK

Strategija razvoja Općine Davor vlasništvo je svih mještana Općine Davor. Strategija

je rezultat rada temeljenog na partnerstvu između ključnih dionika razvojnih sektora

Općine, te predstavlja njihov konsenzus oko razvojnog smjera i budućnosti Općine

Davor.

Tijekom izrade Strategije postignuto je dublje razumijevanje uloge i značenja ovog

dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s

kojima je Općina suočena. Strategija je detektirala ključne razvojne pravce Općine, te

je uspostavila komunikaciju između svih bitnih ljudi s područja Općine što treba

poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike

Općine.

Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije razvoja je

osigurati višu kvalitetu života za sve mještane Općine Davor, a to znači unaprijediti

prostor i infrastrukturu Općine, podići razinu gospodarske konkurentnosti Općine,

unaprijediti društveni život Općine i čuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je

kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati

poboljšanjem kvalitete okruženja za život u Općini, smanjenjem nezaposlenosti i

stvaranjem pozitivne razvojne perspektive područja.

Pred općinskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajednički

ostvare, te da u dugom roku vizija razvoja Općine postane realnost. Vizija razvoja mora

biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Općine

Davor.

S vizijom na umu, daje se zaključna misao ovog dokumenta uz nadu da će se ambicije

ove Strategije ostvariti u željenoj mjeri i na korist svih mještana Općine Davor.


168

Dodatak 1. Odluka o osnivanju tijela za izradu Strategije razvoja Općine Davor


169


170


171

9. POPIS TABLICA

Tablica 1. Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020..................................... 7

Tablica 2. Geografsko-prostorna obilježja Općine Davor ........................................... 8

Tablica 3. Swot analiza smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Davor 12

Tablica 4. Razvojni problemi i potrebe smještaja, klime i prirodnih resursa područja

Općine Davor ............................................................................................................ 13

Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj ......................................... 14

Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Brodsko – posavskoj županiji .......................... 15

Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Općini Davor ................................................... 16

Tablica 8. Prirodno kretanje stanovništva u 2014. godini ......................................... 20

Tablica 9. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu ................................ 20

Tablica 10. Stanovništvo Općine Davor prema vjeri ................................................. 21

Tablica 11. Stanovništvo prema narodnosti Općine Davor ....................................... 22

Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Davor ................... 23

Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti

i spolu ....................................................................................................................... 24

Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova ............................................... 25

Tablica 15. Swot analiza stanovništva Općine Davor ............................................... 26

Tablica 16. Razvojni problemi i potrebe stanovništva Općine Davor ........................ 26

Tablica 17. Javne kategorizirane ceste na području Općine Davor .......................... 28

Tablica 18 . Izgrađenost kapaciteta komutacija ........................................................ 31

Tablica 19. Količine skupljenog komunalnog otpada na području Općine Davor ..... 37

Tablica 20. Swot analiza infrastrukturne opremljenosti područja Općine Davor ....... 39

Tablica 21. Razvojni problemi i potrebe razvoja infrastrukture na području Općine

Davor ........................................................................................................................ 40

Tablica 22. Ekološka mreža na području Općine Davor ........................................... 42

Tablica 23. Swot analiza kulturno-povijesne baštine područja Općine Davor ........... 45

Tablica 24. Razvojni problemi i potrebe kulturno-povijesne baštine Općine Davor .. 46

Tablica 25. Pokazatelji razvijenosti Općine Davor .................................................... 50

Tablica 26. Popis poduzeća na području Općine Davor ........................................... 50

Tablica 27. Popis obrta koji djeluju na području Općine Davor ................................. 51

Tablica 28. Popis gospodarskih udruga koje djeluju na području Općine Davor ...... 51

Tablica 29. Ostvareni izvoz u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama

kuna) ........................................................................................................................ 52

Tablica 30. Ostvareni uvoz u Brodsko – posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama

kuna) ........................................................................................................................ 52

Tablica 31. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene (u tisućama kuna) ......................... 53

Tablica 32. Prosječna nezaposlenost u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u

razdoblju od 2004. - 2015. godine ............................................................................ 53


172

Tablica 33. Nezaposlenost u RH, Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u

razdoblju od siječnja – prosinca 2014. godine i siječnja – prosinca 2015. godine (stanje

krajem mjeseca) ....................................................................................................... 55

Tablica 34. Pregled broja nezaposlenih BPŽ i Općine Davor po razini obrazovanja u

siječnju 2016. godine (stanje krajem mjeseca) ......................................................... 58

Tablica 35. Swot analiza gospodarskih obilježja područja Općine Davor ................. 59

Tablica 36. Razvojni problemi i potrebe razvoja gospodarstva na području Općine

Davor ........................................................................................................................ 60

Tablica 37. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Davor .... 60

Tablica 38. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine

Davor ........................................................................................................................ 61

Tablica 39. Swot analiza poduzetništva na području Općine Davor ......................... 63

Tablica 40. Razvojni problemi i potrebe razvoja poduzetništva na području Općine

Davor ........................................................................................................................ 64

Tablica 41. Ostvareni dolasci turista (razdoblje 2014. i 2015. godine) ...................... 66

Tablica 42. Ostvarena noćenja turista (razdoblje 2014. i 2015. godine) ................... 67

Tablica 43. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2014. godini u

BPŽ .......................................................................................................................... 68

Tablica 44. Ponuda smještajnih kapaciteta u gradu Nova Gradiška ......................... 69

Tablica 45. Smještajni kapaciteti u Brodsko – posavskoj županiji 2013. godine ....... 69

Tablica 46. Dionici turističkog razvoja Općine Davor ................................................ 71

Tablica 47. Swot analiza turizma na području Općine Davor.................................... 71

Tablica 48. Razvojni problemi i potrebe turističkog razvoja Općine Davor ............... 72

Tablica 49. Ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korištenog

poljoprivrednog zemljišta u Brodsko - posavskoj županiji ......................................... 73

Tablica 50. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini

ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog

zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta ................................ 74

Tablica 51. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

................................................................................................................................. 74

Tablica 52. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna

veličina parcele u Brodsko – posavskoj Županiji i Općini Davor ............................... 75

Tablica 53. Stanje grla stoke na području Općine Davor i Brodsko – posavske županije

................................................................................................................................. 76

Tablica 54. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju peradi ............... 76

Tablica 55. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja ............... 76

Tablica 56. Stanje voćaka na području Općine Davor i Brodsko - posavske županije

................................................................................................................................. 77

Tablica 57. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala ............. 78

Tablica 58. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Davor ......... 78

Tablica 59. Swot analiza poljoprivrede na području Općine Davor ........................... 80

Tablica 60. Razvojni problemi i potrebe razvoja poljoprivrede na području Općine

Davor ........................................................................................................................ 81


173

Tablica 61. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na

području Brodsko - posavske županije i Općine Davor ............................................ 89

Tablica 62. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Davor ................ 91

Tablica 63. Popis kulturoloških udruga na području Općine Davor .......................... 92

Tablica 64. Popis građanskih i drugih udruga na području Općine Davor ................ 92

Tablica 65. Swot analiza društvenih djelatnosti Općine Davor ................................. 93

Tablica 66. Razvojni problemi i potrebe društvenih djelatnosti Općine Davor .......... 94

Tablica 67. Popis općinskih poduzeća ...................................................................... 96

Tablica 68. Ostvareni prihodi/primici Općine Davor za razdoblje 2012.-2015. godine

................................................................................................................................. 98

Tablica 69. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Davor za razdoblje 2012.- 2015. godine

............................................................................................................................... 100

Tablica 70. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2014. i 2015.

godine ..................................................................................................................... 102

Tablica 71. Swot analiza institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje

razvojem Općine Davor .......................................................................................... 103

Tablica 72. Razvojni problemi i potrebe instituconalnog okvira i financijskih izvora za

upravljanje razvojem Općine Davor ........................................................................ 104

Tablica 73. Popis aktualnih projekata Općine Davor .............................................. 143

Tablica 74. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Strategije .................. 148

Tablica 75. Financijski okvir izvora financiranja Strategije ...................................... 151

Tablica 76. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti) 152

Tablica 77. Praćenje provedbe programa ............................................................... 153

Tablica 78. Usklađenost Strategije razvoja Općine Davor sa ciljevima i prioritetima

Strategija razvoja RH do 2020. godine ................................................................... 164

10.POPIS SLIKA

Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Strategije razvoja ............................. 5

Slika 2. Geografski smještaj Općine Davor u Republici Hrvatskoj .............................. 9

Slika 3. Položaj Općine Davor u prostoru Brodsko – posavske županije ................... 9

Slika 4. Cestovni promet na području Brodsko – posavske županije ....................... 27

Slika 5. Identifikacija i odabir projektnih ideja ......................................................... 142

11.POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine ........................... 14

Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika BPŽ 2001. i 2011. godine ......................... 16

Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Davor 2001. i 2011. godine .......... 17

Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Davor kroz povijest ......................... 17


174

Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Davor ............................................. 18

Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima . 19

Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Davor

................................................................................................................................. 21

Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Davor .......................................... 23

Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Brodsko – posavskoj županiji u razdoblju od

2004.-2015. godine ................................................................................................... 54

Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Davor u razdoblju od 2004.- 2015.

godine ....................................................................................................................... 54

Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Brodsko - posavske županije po

mjesecima u 2014. i 2015. godini ............................................................................. 56

Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Davor po mjesecima u 2014.

i 2015. godini ............................................................................................................ 56

Grafikon 13. Nezaposlene osobe Općine Davor prema razini obrazovanja u siječnju

2016. godine (stanje krajem mjeseca) ...................................................................... 58

Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista u Gradu Nova Gradiška tijekom 2015.

godine ....................................................................................................................... 67

Grafikon 15. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Davor

2012.-2015. godine, u kunama ................................................................................. 99

Grafikon 16. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u

razdoblju od 2012.-2015. ........................................................................................ 101

Documents

Strategija razvoja Općine Davor · Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (SRR) Strateški dokumenti Republike Hrvatske