STRATEGIJA RAZVOJA GRADA...6 Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega čini oko 20 otoka, otočića i grebena od kojih su najznačajniji Badija, Majsan

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KORČULE DO 2020. GODINE

GRAD KORČULA Lipanj 2018.

1

I. ANALIZA STANJA ________________________________________________________ 4

DRUŠTVO _____________________________________________________________________ 4 Položaj i geografska obilježja Grada Korčule __________________________________________________ 4 Demografija ___________________________________________________________________________ 6

Opće kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule __ 6 Kretanje stanovništva otoka Korčule _____________________________________________________ 8 Stanovništva u naseljima Grada Korčule __________________________________________________ 10 Migracijska kretanja __________________________________________________________________ 11

Doseljavanje stanovništva ________________________________________________________ 11 Dnevne migracije ________________________________________________________________ 13 Tjedne migracije _________________________________________________________________ 13

Dobna i spolna struktura stanovništva ___________________________________________________ 14 Prirodno kretanje stanovništva _________________________________________________________ 16

Starenje stanovništva ___________________________________________________________________ 17 Društvena i zdravstvena infrastruktura _____________________________________________________ 18

Zdravstvena infrastruktura ____________________________________________________________ 18

Društvena infrastruktura ________________________________________________________ 21 Odgoj i obrazovanje ____________________________________________________________________ 21

Predškolski odgoj ____________________________________________________________________ 21 Osnovnoškolsko obrazovanje __________________________________________________________ 22 Srednjoškolsko obrazovanje ___________________________________________________________ 24 Glazbena škola ______________________________________________________________________ 26 Analiza stanovanja ___________________________________________________________________ 26

Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi ________________________________________________ 28 Podaci o stanovništvu prema izvorima prihoda ____________________________________________ 28 Rizik od siromaštva __________________________________________________________________ 29 Socijalne usluge _____________________________________________________________________ 30 Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi ___________________________________________________ 31 Stopa kriminala _____________________________________________________________________ 34

GOSPODARSTVO ______________________________________________________________ 36 Opća gospodarska kretanja ______________________________________________________________ 36

Bruto domaći proizvod (BDP) __________________________________________________________ 36 Indeks razvijenosti ___________________________________________________________________ 37

Tržište rada ___________________________________________________________________________ 38 Radno sposobno i aktivno stanovništvo __________________________________________________ 38

Poslovno okruženje ____________________________________________________________________ 44 Analiza strukture gospodarstva u 2015. godini ____________________________________________ 44 Poslovanje trgovačkih društava po područjima djelatnosti u 2015. godini _______________________ 47 Obrtništvo u Gradu Korčuli ____________________________________________________________ 50 Pregled infrastrukture i zona poslovne namjene i potpornih institucija _________________________ 52

Poduzetničke potporne institucije __________________________________________________ 52 Prostorni plan uređenja Grada Korčule _____________________________________________ 53

Poljoprivreda _________________________________________________________________________ 54 Brodogradnja _________________________________________________________________________ 57 Turizam i kultura_______________________________________________________________________ 58

Prikaz turističkog sektora, analiza segmenata turističkog tržišta, svojstava i sezonskih kretanja _____ 58 Ugostiteljski objekti - tipologija, kapacitet, kvaliteta ________________________________________ 61 Nautički turizam i kružna putovanja _____________________________________________________ 62 Kultura ____________________________________________________________________________ 63

Prikaz kulturne baštine koja je od potencijalne vrijednosti s turističkog/gospodarskog

stajališta ________________________________________________________________________ 64

2

Rekreacijski sadržaji ____________________________________________________________________ 66

STANJE U OKOLIŠU I PROSTORU __________________________________________________ 68 Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima _________________ 68 Primarna infrastruktura _________________________________________________________________ 70

Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima __________________________________________________ 70 Pokrivenost kanalizacijskom infrastrukturom _____________________________________________ 72 Infrastruktura za distribuciju električne energije ___________________________________________ 73

Korištenje alternativnih izvora energije i postojeća infrastruktura _______________________________ 74 Alternativni izvori energije na Gradskom bazenu Gojko Arneri ________________________________ 74 Alternativni izvori energije u hotelskom kompleksu Port 9 ___________________________________ 75

Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost _________________________________________ 76 Cestovne veze ______________________________________________________________________ 76 Pomorske veze ______________________________________________________________________ 77 Zračne veze ________________________________________________________________________ 77 Pošta i telekomunikacije ______________________________________________________________ 77 Pristup internetu i korištenje računala ___________________________________________________ 78

Urbani prijevoz ________________________________________________________________ 79

Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama _________________________________________ 79

II. SWOT ANALIZA RAZVOJA GRADA KORČULE - PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I

POTENCIJALA _____________________________________________________________ 82

III. STRATEŠKI OKVIR ______________________________________________________ 86

VIZIJA _______________________________________________________________________ 89 Cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života ________________________ 90 Cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa _____________________ 92 Cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša _ 94

Tablični prikaz mjera po prioritetima i ciljevima: _____________________________________ 96

Pokazatelji učinka: ____________________________________________________________ 113

IV. PROVEDBA STRATEGIJE ________________________________________________ 114

7.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE ___________________________ 114 7.1.1. PARTNERI U PROVEDBI STRATEGIJE _____________________________________________ 115

7.2. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE __________________________________ 115

V. PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I VREDNOVANJE ________________________________ 118

VI. HORIZONTALNA NAČELA _______________________________________________ 119

VII. Akcijski plan provedbe _________________________________________________ 120

VIII. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI __________________________________________ 126

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA __________________________________________________ 126 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 126 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 129 Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 134 Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 138 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 138 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 140

3

PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA ___________________________________________________ 141 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 141 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 142 Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 147 Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 148 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 148 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 150

PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE _____________________ 152 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 152 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 154 Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 156 Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 161 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 162 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 164

4

I. ANALIZA STANJA

DRUŠTVO

Položaj i geografska obilježja Grada Korčule1

Grad Korčula nalazi se na istoimenom otoku Korčuli. Pripada najjužnijoj županiji u Republici Hrvatskoj

- Dubrovačko-neretvanskoj županiji (dalje u tekstu DNŽ), koja je ujedno najudaljenija od glavnog grada

Republike Hrvatske. Prema Županijskoj razvojnoj strategiji Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–

2020., DNŽ se sastoji iz tri prostorno odvojena i po problematici različita područja:

- dubrovačkog priobalja kojeg čine: grad Dubrovnik i općina Konavle, Župa dubrovačka te

Dubrovačko primorje;

- otočnog i poluotočnog područja kojeg čine: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka,

Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston;

- donjoneretvanskog kraja kojeg čine: gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje,

Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

Područje donjoneretvanski kraj DNŽ-a graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom i ostatkom

Republike Hrvatske dok je ostatak Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući otok i Grad Korčulu,

Neumskim koridorom teritorijalno odvojen od ostatka države.

Korčula je najjužniji otok srednjodalmatinske otočne skupine kojoj pripada više po funkcijama i

gravitacijom stanovništva nego svojim prirodnim položajem. Korčula se ubraja u najveće hrvatske otoke

(276,03 km2). Poluotoku Pelješcu se približila na 1270 metara u predjelu Kneže. Ime iz kojega se

oblikovao njen današnji naziv “Korčula” potječe od imena Corcyra melaina (nigra), a koji je otok dobio

temeljem svog crnog izgleda radi gustih šuma bora i česmine. Konstantin Porfirogenet spominje prvi

put u 10 st. slavenski naziv Kurkra ili Krkar.

Korčula je građena od vapnenca i dolomita gornje krede. Dominantni su oblici otoka dva niza kraških

udolina koje se od glavne vapnene mase polako spuštaju prema istoku i zapadu. Istočni niz tvore

udoline Čarskog, Pupnatskog i Žrnovskog polja te Donje blato, danas u Općini Lumbarda, čija je kota

na svega 1,20 m nadmorske visine i koje je podzemno spojeno s morem. Na krajnjem istoku između

naselja Lumbarda i poluotoka Ražnjića nalazi se Lumbarajsko polje pokriveno naslagama pijeska koje

su nastale nanosima vjetra u pleistocenu. U okolici plaže Pržina ove naslage izlaze na samu površinu.

Korčula je naš najšumovitiji otok, ali se njegov biljni pokrov promijenio antropogenim utjecajem. Najbolje

to potvrđuju toponimi na kojima danas više nema šume. Česmina i bor sjekli su se za građu brodova,

dok je makija uništavana za ogrjev i prehranu stoke. “Brodogradilišta” su bila među prvim izgradnjama

(uz crkve i ljetnikovce te manje suburbane stambene gradnje) izvan zidina povijesnog Grada.

Južna i sjeverna obala kako otoka tako i Grada Korčule izrazito su različite.

Sjeverna obala je relativno niža i pristupačnija te ima nekoliko dobrih manjih uvala (luka i sidrišta: uvale

Uš, Banja, Vrbovica, Kneža, Račišće). Ovaj dio obale dobro je razveden s mnogo zaljeva i otočića.

Nema strmina pa se obala blago spušta do 60 m dubine. Obalski kraj izrazito je nastanjeniji u odnosu

na južni. Naselje Korčula, zajedno sa svojim izdvojenim dijelovima, orijentirano je i izgrađeno na

sjevernoj obali. Grupa otoka: Badija, Planjak, Vrnik, Gubavac, Knežić i drugi tvore zaljevski prostor uz

sjeveroistočnu obalu Grada vrlo povoljan za sidrenje. Tom prostoru orijentiran je samostan na Badiji,

1 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule i Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

5

brodogradilište u Dominčama, današnje trajektno pristanište linije Korčula-Orebić, a ovom prostoru

orijentirano je i samo naselje Korčula svojim istočnim prigradskim površinama.

Južna je obala mnogo strmija i nepristupačnija. Uvale, sidrišta i dvije luke Zavalatica i Brna nisu sigurne.

Zaljevi su kratki i izloženi jugu. Strmi odsjeci, 10-30 m visoki, protežu se od Ripne do plaže Pržina u

Općini Lumbarda, a nastali su zbog otpornosti stijena, položaja slojeva i djelovanja valova s otvorenog

mora. Pržina, poznata plaža u Općini Lumbarda, zaljev je kojeg je izgradilo more u pleistocenskim

pijescima. Ovaj dio obale nije naseljen, ali je odlično zaštićen od bure. Zavalatica, Žitna, Pupnatska

luka i Rasohatica na južnoj obali Grada tek su manje zaštićenije uvale izložene jakom jugu i otvorenom

moru koje su danas izvrgnute pritisku izgradnje stanovništva zbog povijesno-geografski i ekonomskih

razloga u unutrašnjosti smještenih naselja koje se nastoji dijelom preseliti na obalu.

Ukupna površina Grada Korčule iznosi 108,2 km2 i s 5.663 stanovnika prema popisu stanovništva iz

2011. godine ima gustoću naseljenosti stanovništva 52,34 stanovnika po km2. Gustoća stanovništva je

u padu u odnosu na 2001. godinu s 54,43 stanovnika po km2 i 1991. godinu s 57,67 stanovnika po

km2.

SLIKA 1 POLOŽAJ, GRADOVI I OPĆINE I BROJ STANOVNIKA DNŽ-A

Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš Županijske razvojne strategije DNŽ-a do 2020. godine

Grad Korčula se prostire na 39,20% ukupne površine otoka Korčule čija površina iznosi 276,03 km2 i

najveća je jedinica lokalne samouprave na otoku. Graniči s Općinom Smokvica na zapadu i Općinom

Lumbarda na istoku, a od poluotoka Pelješca udaljen je 1270 metara na najbližoj točki.

Grad Korčulu čini 5 naselja (Korčula, Žrnovo, Pupnat, Čara i Račišće). Najveće i najznačajnije naselje

je grad Korčula koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka.

6

Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega čini oko 20 otoka, otočića i

grebena od kojih su najznačajniji Badija, Majsan i Vrnik, a koji se nalaze sjeveroistočno od Grada.

Geografski položaj Grada Korčule, koji je smješten na otoku u dijelu županije Neumskim

koridorom teritorijalno odvojene od ostatka Republike Hrvatske, čini Grad Korčulu prometno

izoliranim što predstavlja najveći ograničavajući faktor gospodarskog i društvenog razvoja

Grada i otoka Korčule.

Demografija

Opće kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka

Korčule

Grad Korčula je prema popisu stanovništva 2011. godine imao 5663 stanovnika. U Gradu Korčuli živi

36,48% od svih otočkih stanovnika te je po broju stanovnika najveća jedinica lokalne samouprave na

otoku Korčuli.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupno živi 122.568

stanovnika, a od toga broja Grad Korčula zauzima udio od 4,62%.

U nastavku u tablici 1. nalazi se pregled kretanja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Dubrovačko-

neretvanskoj županiji, otoku Korčuli te u Gradu Korčuli i ostalim općinama na otoku.

TABLICA 1 BROJ STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, OTOKU I

GRADU KORČULI TE U OPĆINAMA OTOKA KORČULE RH, 1857. – 2011.

Republika

Hrvatska

Dubrovačko-

neretvanska

županija

Otok

Korčula

Grad

Korčula

Blato Lumbarda Smokvica Vela

Luka

1857. 2.181.499 63.379 10.021 4.277 3.450 580 496 1.218

1869. 2.398.292 63.292 10.567 4.440 4.928 703 496 0

1880. 2.506.228 69.185 12.388 5.004 4.091 831 522 1.940

1890. 2.854.558 74.708 14.934 5.567 5.047 1.029 659 2.632

1900. 3.161.456 83.135 17.377 5.890 5.887 1.197 840 3.563

1910. 3.460.584 87.665 20.340 6.463 7.208 1.349 986 4.334

1921. 3.443.375 86.610 22.350 6.518 8.270 1.349 1.187 5.026

1931. 3.785.455 90.577 20.698 5.996 8.301 1.243 1.120 4.038

1948. 3.779.858 88.535 17.853 5.685 5.732 1.185 1.160 4.091

1953. 3.936.022 94.812 19.016 6.474 5.787 1.235 1.210 4.310

1961. 4.159.696 99.593 17.949 6.157 5.216 1.142 1.137 4.297

1971. 4.426.221 108.131 18.347 6.097 5.937 1.068 1.052 4.193

1981. 4.601.469 115.683 16.143 5.829 3.874 1.040 1.002 4.398

1991. 4.784.265 126.329 17.038 6.240 4.107 1.102 1.125 4.464

2001. 4.437.460 122.870 16.182 5.889 3.680 1.221 1.012 4.380

2011. 4.284.889 122.568 15.522 5.663 3.593 1.213 916 4.137

Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.

7

Usporedni trend kretanja broja stanovništva u Gradu Korčuli, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i

Republici Hrvatskoj prikazan je indeksom rasta broja stanovnika na Grafikonu 1. Baza za izračun

indeksa je popis stanovništva 1991. godine.

Do 1991. godine trend rasta broja stanovnika gotovo je identičan na razini Dubrovačko-neretvanske

županije i Republike Hrvatske nakon čega dolazi do smanjenja broja stanovnika, iako je taj trend

smanjena puno manje izražen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od onoga u Gradu Korčuli i Republici

Hrvatskoj.

Stanovništvo Grada Korčule raslo je do dvadesetih godina 20. stoljeća, nakon čega dolazi do velikog

pada broja stanovnika u tridesetim i četrdesetim godinama tog stoljeća. Nakon oporavka i porasta broja

stanovništva u Gradu Korčuli, koji je zabilježen popisom stanovništva 1953. godine, u Gradu Korčuli

bilježi se trend blagog, ali konstantnog smanjenja stanovništva. Prema popisu stanovništva 2011.

godine u Gradu Korčuli živjelo je 5.663 stanovnika što je za 12,52% manje u odnosu na broj stanovnika

1953. godine.

GRAFIKON 1 INDEKS RASTA BROJA STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ

ŽUPANIJI I GRADU KORČULI, 1991. = 100


U usporedbi s ostalim gradovima Dubrovačko-neretvanske županije i općinama s otoka Korčule, osim

u Gradu Metkoviću i Opuzenu, sve promatrane jedinice lokalne samouprave bilježile su smanjenje broja

stanovnika.

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

100,00

110,00

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Ind

eks

rast

a b

roja

sta

no

vnik

a

Popis stanovništva RH

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska Grad Korčula

8

GRAFIKON 2 STANOVNIŠTVO GRADOVA I POJEDINIH OPĆINA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE S

PROMJENAMA UKUPNOG BROJA U RAZDOBLJU 2001. – 2011. GODINE.


Uspoređujući trendove na razini Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Korčule

te ostalih jedinica lokalne samouprave možemo konstatirati kako je smanjenje broja stanovnika u Gradu

Korčuli u većoj mjeri posljedica društvenih i gospodarskih kretanja na razini države, a manje posljedica

gospodarskih i društvenih čimbenika s lokalne razine.

Kretanje stanovništva otoka Korčule

Udio stanovništva Grada Korčule u ukupnom stanovništvu otoka u 2011. godini iznosi 36,48% i ostao

je gotovo nepromijenjen u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je taj udio iznosio

36,39%. Broj stanovnika otoka Korčule u 2011. godini smanjio se za 660 stanovnika u odnosu na 2001.

godinu.

43

.77

0

5.8

89

15

.38

4

3.2

42

10

.83

4

3.6

80

1.2

21

1.0

12

4.3

80

42

.61

5

5.6

63

16

.78

8

3.2

54

10

.13

5

3.5

93

1.2

13

91

6 4.1

37

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

Dubrovnik Korčula Metković Opuzen Ploče Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

2001. 2011.

9

Grafikon 3 Ukupno stanovništvo i promjene stanovništva gradova i općina otoka Korčule, na temelju

Popisa stanovništva 2001. i 2011. godine


U promatranom periodu sve su jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli bilježile smanjenje broja

stanovnika, međutim, smanjenje je najizraženije u Općini Vela Luka u kojoj je popisano 243 stanovnika,

odnosno 5,55% od ukupnog broja stanovnika manje u 2011. nego u 2001. godini, dok je najveći relativni

pad broja stanovnika zabilježen u Općini Smokvica čiji broj stanovnika je u istom periodu smanjen za

99 stanovnika, odnosno 9,49% od ukupnog broja stanovnika. U Gradu Korčuli je 2011. godine popisano

226 stanovnika manje, odnosno prisutno je smanjenje od 3,84% u odnosu na popis stanovništva iz

2001. godine.

GRAFIKON 4 UKUPNO STANOVNIŠTVO I PROMJENE STANOVNIŠTVA GRADOVA I OPĆINA OTOKA KORČULE


16

.18

2

5.8

89

3.6

80

1.2

21

1.0

12

4.3

80

15

.52

2

5.6

63

3.5

93

1.2

13

91

6

4.1

37

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

Otok Korčula Grad Korčula Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

2001. 2011.

-66

0

-22

6

-87 -8

-96

-24

3

-4,0

8%

-3,8

4% -2

,36

%

-0,6

6%

-9,4

9%

-5,5

5%

-10,00%

-9,00%

-8,00%

-7,00%

-6,00%

-5,00%

-4,00%

-3,00%

-2,00%

-1,00%

0,00%

-700

-600

-500

-400

-300

-200

-100

0

Otok Korčula Grad Korčula Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

Promjena broja stanovnika između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine

Postotak promjene broja stanovnika između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine

10

Usporedbom trendova kretanja broja stanovnika otoka Korčule sa stanovništvom Grada Korčule

primjećujemo da je broj stanovnika otoka Korčule rastao do 1921. kada je bio na vrhuncu s 22.350

stanovnika nakon čega se bilježi opadajući trend broja stanovnika s 15.522 stanovnika prema popisu

stanovništva 2011. godine što je najmanji broj stanovnika na otoku od kraja 19. st. Kretanje broja

stanovnika grada Korčule u promatranom razdoblju je stabilno u odnosu na kretanje stanovništva otoka.

Međutim broj stanovnika u Gradu Korčuli blago opada, o čemu govori činjenica da prema popisu

stanovništva 2011. u Gradu Korčuli živi najmanji broj stanovnika od kraja 19. stoljeća.

Grafikon 5 Broj stanovnika otoka i grada Korčule u razdoblju 1857.–2011.


Stanovništva u naseljima Grada Korčule

Grad Korčula sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće grad Korčula s 2.856 stanovnika, slijedi ga

Žrnovo s 1.368 stanovnika, Čara s 616 stanovnika, Raščiće s 432 stanovnika i Pupnat s 391

stanovnikom. Grad Korčula bilježi pad broja stanovnika u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu,

međutim u istom periodu dva naselja bilježe porast broja stanovništva i to Čara s 8,83% i Žrnovo sa

stopom rasta od 5,56%.

TABLICA 2 BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA U GRADU KORČULI

2001. 2011. Indeks (2001.=100)

Grad Korčula 5.889 5.663 96,16

Čara 566 616 108,83

Korčula 3.126 2.856 91,36

Pupnat 433 391 90,30

Račišće 468 432 92,31

Žrnovo 1.296 1.368 105,56


0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Otok Korčula Grad Korčula

11

Migracijska kretanja

DOSELJAVANJE STANOVNIŠTVA

Stanovništvo Grada Korčule razlikuje se od stanovništva Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske

županije prema migracijskim obilježjima.

GRAFIKON 6 STANOVNIŠTVO PO MIGRACIJSKIM OBILJEŽJIMA

Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.

U Gradu Korčuli 52,16% stanovništva od rođenja stanuju u istom naselju, što je više od stanovništva

na razini Republike Hrvatske 47,66% i Dubrovačko-neretvanske županije 50,80%. Sukladno tome u

Gradu Korčuli živi manji postotak doseljenog stanovništva s područja Republike Hrvatske 32,70% u

odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske 38,14%, ali više od prosjeka na razini Dubrovačko-

neretvanske županije 30,32%. Grad Korčula privukao je više doseljenika iz inozemstva 15,05% od

prosjeka na razini Republike Hrvatske 14,12%, ali ipak manje od udjela doseljenog stanovništva iz

inozemstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 18,76%.

Od doseljenog stanovništva čak je 12,11% stanovnika doseljeno iz drugog naselja Grada Korčule, što

je znatno više od 9,70% stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije i 6,97% stanovništva

Republike Hrvatske. U Gradu Korčuli 64,27% stanovnika od rođenja stanuje u istom gradu, što je više

od prosjeka na razini Dubrovačko-neretvanske županije 60,50% i Republike Hrvatske 54,63%.

Zanimljiva je činjenica kako je postotak doseljenog stanovništva iz drugih županija u Gradu Korčuli

10,93%, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 7,38%, što možemo protumačiti da je Grad Korčula

atraktivniji za doseljavanje stanovnika iz Republike Hrvatske od Dubrovačko-neretvanske županije.

47

,66

%

38

,14

%

14

,12

%

0,0

8%

50

,80

%

30

,32

%

18

,76

%

0,1

2%

52

,16

%

32

,70

%

15

,08

%

0,0

5%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

Od rođenja stanujuu istom naselju

Doseljeni s područjaRepublike Hrvatske

Doseljeni iz inozemstva Nepoznato

Ud

io o

d u

kup

no

g b

roja

sta

no

vnik

a

Stanovništvo po migracijskim obilježjima

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula

12

GRAFIKON 7 DOSELJENO STANOVNIŠTVO


GRAFIKON 8 DOSELJENO STANOVNIŠTVO IZ INOZEMSTVA U GRAD KORČULU PREMA MJESTU ROĐENJA


Od doseljenog stanovništva iz inozemstva u Grad Korčulu, najveći udio stanovništva dolazi iz Bosne i

Hercegovine 31,15%, od kojih je 91,35% stanovnika rođeno u inozemstvu, nakon čega slijedi

stanovništvo doseljeno iz Australije s udjelom od 18,74%, od čega je 73,75% stanovništva rođeno u

6,9

7%

14

,80

%

16

,34

%

6,3

3%

2,8

2%

1,7

1%

0,6

0%

0,3

5% 2,3

1%

9,7

0%

13

,20

%

7,3

8%

12

,73

%

1,6

1%

0,8

8%

0,2

3%

0,1

9%

3,1

2%

12

,11

%

9,6

2%

10

,93

%

4,7

0%

1,5

5%

1,4

7%

0,4

2%

0,3

9%

6,5

5%

0,00%

2,00%

4,00%

6,00%

8,00%

10,00%

12,00%

14,00%

16,00%

18,00%

Ud

io o

d u

kup

no

g b

roja

sta

no

vnik

a

Doseljeno stanovništvo


160

266

22 18

88

23 2914 16

83

24 14 14 19

64

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

0

50

100

150

200

250

300

Doseljeno stanovništvo iz inozemstva u Grad Korčulu

rođeni u Hrvatskoj (%) rođeni u inozemstvu (%) Broj doseljenog stanovništva

13

Hrvatskoj, doseljeno stanovništvo iz Njemačke s udjelom od 10,30%, od čega je 62,50% stanovništva

rođeno u Hrvatskoj te doseljeno stanovništvo iz Srbije s udjelom od 63,86% rođenih u inozemstvu.

DNEVNE MIGRACIJE

Najveći udio dnevnih migranata od ukupnog broja stanovništva u Gradu Korčuli odnosi se na zaposlene

koji rade u drugom naselju Grada Korčule 9,45% i veći je od udjela zaposlenih koji rade u drugom

naselju na razini Dubrovačko-neretvanske županije 7,03% i Republike Hrvatske 3,92%. Grad Korčula

ima manji udio zaposlenih koji rade u drugom gradu ili općini iste županije 2,05%, dok je isti udio na

razini Dubrovačko-neretvanske županije 5,93% i Republike Hrvatske 6,80%. Zaposlenih koji rade u

drugoj županiji ili inozemstvu nema među dnevnim migrantima u Gradu Korčuli. Ovi podaci o dnevnim

migracijama karakteristični su za otočne gradove gdje su dnevne migracije u druge gradove rijetka

pojava, a dnevne migracije u druge županije ili inozemstvo su iznimno teške, praktički neizvedive.

Dnevne migracije učenika osnovnih i srednjih škola na jednakoj su razini kao i u Republici Hrvatskoj i

Dubrovačko-neretvanskoj županiji i kreću se između 2% i 3%.

GRAFIKON 9 DNEVNI MIGRANTI


TJEDNE MIGRACIJE

Broj tjednih migranata prema Popisu stanovništva RH iz 2011. godine bio je 88 u Gradu Korčuli,

odnosno 1,55% od ukupnog broja stanovnika. Najveća grupa tjednih migranata u Gradu Korčuli su

studenti i to 0,74% što je nešto više od razine Republike Hrvatske 0,57% i Dubrovačko-neretvanske

3,9

2%

6,8

0%

3,0

7%

0,0

9%

2,2

8%

2,1

6%

0,8

4%

7,0

3%

5,9

3%

0,3

2%

0,0

0%

2,5

7%

2,2

0%

0,5

0%

9,4

5%

2,0

5%

0,0

0%

0,0

0%

2,0

5%

2,3

7%

0,0

0%

0,00%

1,00%

2,00%

3,00%

4,00%

5,00%

6,00%

7,00%

8,00%

9,00%

10,00%

Zaposleni kojirade u drugom

naseljuistog

grada/općine

Zaposleni kojirade u drugomgradu/općiniiste županije

Zaposleni kojirade u drugoj

županiji

Zaposleni kojirade u

inozemstvu

Učeniciosnovnih

škola

Učenicisrednjih

škola

StudentiUd

io u

kup

no

g b

roja

sta

no

vnik

a

Dnevni migranti


14

županije 0,47%. Druga velika skupina tjednih migranata u Gradu Korčuli su zaposleni koji rade u drugoj

županiji kojih je 0,35% ukupnog broja stanovnika više od razine Dubrovačko-neretvanske županije

0,31%, ali manje od razine Republike Hrvatske 0,51%.

GRAFIKON 10 TJEDNI MIGRANTI


Ostale grupe tjednih migranata broje do 10-ak stanovnika, odnosno do 0,23% ukupnog stanovništva

Grada Korčule te su jednaki udjelima na razini Republike Hrvatske, dok udio ostalih grupa tjednih

migranata na razini Dubrovačko-neretvanske županije odskače od prosjeka, posebice kod zaposlenih

koji rade u drugom gradu ili općini iste županije, inozemstvu te kod učenika osnovnih i srednjih škola.

Grad Korčula nije imao tjednih migranata koji rade u inozemstvu.

Dobna i spolna struktura stanovništva

Spolna struktura u Gradu Korčuli u skladu je sa strukturom na razini Republike Hrvatske i Dubrovačko-

neretvanske županije. U 2011. godini udio muškaraca u ukupnom stanovništvu Grada Korčule iznosio

je 49,66%, a žena 50,34%.

U odnosu na 2001. godinu, u 2011. godini bilježi se porast prosječne starosti stanovništva na razini

države, županije i grada. Prosječna starost stanovništva prema popisu stanovništva iz 2011. godine u

Gradu Korčuli je 43 godine i veća je od 41,5 godina koliko iznosi prosječna starost u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji i 41,7 godina prosječne starosti stanovnika Republike Hrvatske.

0,0

3% 0

,19

%

0,5

1%

0,1

9%

0,0

4% 0,1

3%

0,5

7%

0,0

5%

0,3

8%

0,3

1%

0,2

8%

0,1

5% 0

,27

%

0,4

7%

0,0

5%

0,2

3% 0

,35

%

0,0

0%

0,0

4% 0,1

4%

0,7

4%

0,00%

0,10%

0,20%

0,30%

0,40%

0,50%

0,60%

0,70%

0,80%

Zaposleni kojirade u drugom

naseljuistog

grada/općine

Zaposleni kojirade u drugomgradu/općiniiste županije

Zaposleni kojirade u drugoj

županiji

Zaposleni kojirade u

inozemstvu

Učeniciosnovnih

škola

Učenicisrednjih

škola

Studenti

Ud

io o

d u

kup

no

g b

roja

sta

no

vnik

a

Tjedni migranti


15

TABLICA 3 DOBNA I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-

NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI

Popis Broj stanovnika Postotak Prosječna

starost Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene

Republika

Hrvatska

2011. 4.284.889 2.066.335 2.218.554 48,22% 51,78% 41,7

2001. 4.437.460 2.135.900 2.301.560 48,13% 51,87% 39,3

Dubrovačko-

neretvanska

županija

2011. 122.568 59.621 62.947 48,64% 51,36% 41,5

2001. 122.870 59.378 63.492 48,33% 51,67% 39

Grad Korčula 2011. 5.663 2.812 2.851 49,66% 50,34% 43

2001. 5.889 2.888 3.001 49,04% 50,96% 40,6


Trend starenja stanovništva Grada Korčule javlja se u analizi dobne strukture stanovništva Grada

Korčule. Tako je broj stanovnika Grada Korčule starih 19 godina i manje, u 2011. godini manji za 239

u odnosu na 2001. godinu; broj stanovnika u dobi od 20 do 39 godina smanjio se za 74 u odnosu na

2001. godinu, dok se u istom periodu broj stanovnika u dobi od 40 do 59 godina povećao za 14

stanovnika, a broj stanovnika starijih od 60 godina porastao je za 92.

GRAFIKON 11 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U KORČULI 2001. I 2011. GODINE


Naselje s najmlađim stanovništvom u Gradu Korčuli je Čara s 24% stanovništva mlađeg od 19 godina

i 27% stanovnika u dobi od 20 do 39 godina. Slijedi je Žrnovo s 20% mladih do 19 godina i 26%

stanovnika u dobi od 20 do 39 godina te Korčula s 20% mladih do 19 godina i 25% stanovnika u dobi

od 20 do 39 godina. Naselje s najvećim udjelom starijeg stanovništva je Pupnat s 31% stanovništva u

dobi od 40 do 59 godina i 31% stanovništva starijeg od 60 godina.

13921469

1607

1402

19

1153

1395

16211494

00

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

0-19 20-39 40-59 60 i više Nepoznato

2001. 2011.

16

GRAFIKON 12 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA NASELJIMA GRADA KORČULE U 2011. GODINI


Prirodno kretanje stanovništva

Demografsko starenje i depopulacija karakterizira stanovništvo Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske

županije, a najvećim intenzitetom i stanovništvo Grada Korčule.

Prirodni prirast stanovništva je razlika između broja živorođene djece i broja umrlih u promatranom

razdoblju. Vitalni indeks pokazuje broj živorođene djece na 100 umrlih stanovnika i omogućuje

usporedbu prirodnog kretanja stanovništva s Republikom Hrvatskom i Dubrovačko-neretvanskom

županijom.

146; 24%

165; 27%

147; 24%

158; 25%

Čara

0-19

20-39

40-59

60 i više

567; 20%

698; 25%

836; 29%

755; 26%Korčula

0-19

20-39

40-59

60 i više

69; 18%

89; 23%

122; 31%

111; 28%

Pupnat

0-19

20-39

40-59

60 i više

96; 22%

91; 21%

122; 28%

123; 29%Račišće

0-19

20-39

40-59

60 i više

275; 20%

352; 26%394; 29%

347; 25%

Žrnovo

0-19

20-39

40-59

60 i više

17

TABLICA 4 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2015. GODINE

Godine Prirodni prirast Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih)

Grad

Korčula

Dubrovačko-

neretvanska

županija

Republika

Hrvatska

Grad

Korčula

Dubrovačko-

neretvanska

županija

Republika

Hrvatska

2006. -9 124 -8932 83,3 110,2 82,3

2007. -19 70 -10457 72,5 105,7 80

2008. -20 139 -8398 74,4 110,5 83,9

2009. -7 142 -7837 87,9 111,5 85

2010. -17 139 -8735 79,3 110,7 83,2

2011. -11 -12 -9822 84,7 99,1 80,7

2012. -15 -47 -9939 80 96,6 80,8

2013. -32 -62 -10447 54,3 95,3 79,3

2014. -42 47 -11273 45,5 103,8 77,8

2015. -38 -59 -16702 50,6 95,6 69,2

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: KORA d.o.o.

Negativni prirodni prirast s trendom smanjenja razlike između broja živorođene djece i broja umrlih u

razdoblju od 2006. do 2015. godine bilježi se u, kako u Gradu Korčuli tako i u, Dubrovačko neretvanskoj

županiji i Republici Hrvatskoj. Između popisa stanovništva iz 2001. i 2011., 226 stanovnika manje je

živjelo u Gradu Korčuli uz istovremeno smanjenje udjela mlađeg stanovništva i povećanje prosječne

starosti na 43 godine, koje je iznad prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske.

Vitalni indeks u Gradu Korčuli u 2015. godini iznosio je 50,6%. 26,87% manje od vitalnog indeksa

Republike Hrvatske i 47,08% manje od vitalnog indeksa Dubrovačko-neretvanske županije.

Prema projekcijama Državnog zavoda za statistiku koje su objavljene 2011. godine u dokumentu

Projekcije stanovništva Republike Hrvatske od 2010. do 2061., Dubrovačko neretvanska županija ima

najduže očekivano trajanje života i to 75,23 godine za muškarce, odnosno 81,96 godine za žene.

Starenje stanovništva

Starenje stanovništva na području Grada Korčule ćemo promotriti kroz indeks starenja i koeficijenta

starosti. Indeks starenja je relativni odnos starije (starije od 60 godine) i mlađe populacije (mlađe od 20

godina) pa su sve vrijednosti iznad 100 pokazatelj starenja stanovništva, a vrijednosti ispod sto

pokazatelj pomlađivanja populacije. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starijih od 60 godina u

ukupnom stanovništvu.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Gradu Korčuli žensko stanovništvo ima poprilično malu

prednost u odnosu na muški dio populacije. Žensko stanovništvo čini 50,3%, a muško 49,7% ukupnog

stanovništva Grada Korčule. Podaci Dubrovačko-neretvanske županije se minimalno razlikuju od

podataka Grada Korčule (žensko stanovništvo 51,4%, muško 48,6%).

18

TABLICA 5 KONTIGENTI STANOVNIŠTVA GRADOVA I OPĆINA ŽUPANIJE PO VELIKIM DOBNIM SKUPINAMA 2011. GODINE (RELATIVNI UDJELI)

Ime

grada/općin

e

0–14

godina

Radno

sposobno

stanovništv

o (15-64

god.)

65 i

više

godina

Ukupn

o

Prosječn

a starost

Indeks

starenj

a

Koeficijen

t starosti

Korčula 14,60

%

66,64% 18,75

%

100% 43,0 129,6 26,4

DNŽ 16,25

%

65,93% 17,82

%

100% 41,5 109,4 24,4

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Stanovništvo prema starosti i spolu po

gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb

Indeks starenja u Gradu Korčuli pokazuje intenzivan proces starenja stanovništva (iz tablice je vidljivo

kako isti iznosi 129,6). Naime, prema definiciji indeksa starenja, sve vrijednosti poviše 100 pokazuju

starenje ukupne populacije S obzirom na geografski položaj otoka, trendove u iseljavanju mladog

stanovništva s otoka te starenje domicilnog stanovništva, ova vrijednost nije posebno iznenađenje –

gotovo svi otoci imaju iste trendove depopulacije.

Uspoređujući podatke indeksa starenja Grada Korčule i Dubrovačko-neretvanske županije, vidljive su

veće vrijednosti u svim kategorijama u Gradu Korčuli te je prosječna starost 43 godine, dok je na razini

županije 41,5. Nastavno na to, indeks starenja u Gradu Korčuli je 2011. godine iznosio 129,6, a u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji 109,4.

Ovakvi podaci ukazuju na potrebu omogućavanja pogodnijih uvjeta za život te privlačenja mladih koji

će osnivati obitelji u Gradu Korčuli kako bi se ovaj negativan trend zaustavio.

Tipizacijom dobnog sastava stanovništva Grada Korčule, prema posljednjem popisu stanovništva iz

2011. godine, udio mladih iznosi 20,4%, udio starih 26,4% te udio zrelog stanovništva 53,3%.

Prema klasifikaciji tipova dobnog sastava, Grad Korčula pripada tipu 6, dubokoj starosti. Analizirajući

ostatak mjesta na otoku Korčuli, općine Vela Luka i Smokvica imaju izrazito duboku starost (tip 7)

tamošnjeg stanovništva, a općine Lumbarda i Blato duboku starost (tip 6). Gledajući širu sliku, starost

stanovništva nije samo problem grada i otoka Korčule, već Dubrovačko-neretvanske županije, ali i

čitave Republike Hrvatske.

Društvena i zdravstvena infrastruktura

Zdravstvena infrastruktura

Javno je zdravstvo društveni i politički koncept čiji je cilj unapređenje zdravlja, produženje i unapređenje

kvalitete života naroda kroz zdravstveno prosvjećivanje, sprječavanje bolesti te druge oblike

zdravstvenih i drugih intervencija.

Glavne funkcije javnog zdravstva su:

– praćenje i ocjena zdravstvenog stanja i kvalitete života stanovništva

– identifikacija zdravstvenih problema i opasnosti za zdravlje stanovništva

– planiranje i pripravnost za hitna stanja u javnom zdravstvu

19

– intervencije zaštite zdravlja od štetnih čimbenika u okolišu i na radnom mjestu

– sprečavanje bolesti

– promocija zdravlja

– evaluacija kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite

– planiranje ljudskih resursa u zdravstvu

– razvoj i izrada zdravstvene politike i strategije, te vodstvo i upravljanje provođenjem

– istraživanja i znanost u javnom zdravstvu.

Zdravstvenu primarnu uslugu u Gradu Korčuli obavlja Dom zdravlja Korčula.

Dom zdravlja Korčula pruža zdravstvenu zaštitu stanovnicima Grada Korčule, općine Lumbarda,

Orebić, Smokvice i općine Trpanj – prostorno, radi se o zapadnoj polovici poluotoka Pelješca te gotovo

2/3 otoka Korčule. Na tom prostoru prema popisu stanovnika 2011. godine živi sveukupno 13.232.

stanovnika.

Dom zdravlja skrbi za 13.158 osiguranika, a ima prosječno 64 radnika i 16 jedinica zakupa.

Kada analiziramo starost stanovništva dolazimo do podatka da čak 23% stanovništva ima iznad 60

godina, od kojih 10% nije sposobno za samozbrinjavanje. 48% stanovnika starijih od 65 godina živi

samostalno. Općenita starost stanovništva je samo jedan od razloga zbog čega je potrebno preventivno

liječenje kako bi što manje dolazilo do smrtnih slučajeva.

Kao i u ostaloj populaciji Hrvatske, vodeći uzroci smrtnosti stanovnika na području Grada Korčule su

kardiovaskularne i maligne bolesti o čemu treba voditi brigu u planiranjima aktivnosti preventivne

zdravstvene skrbi.

Dom zdravlja Korčula ima registrirane sljedeće djelatnosti: obiteljsku (opću) medicinu, zdravstvenu

zaštitu žena, dentalnu zdravstvenu zaštitu, medicinu rada, sanitetski prijevoz, laboratorijske djelatnosti,

radiologiju i druge dijagnostike; zdravstvenu zaštitu predškolske djece, patronažnu zdravstvenu zaštitu,

specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu iz urologije, opću internu medicinu, neurologiju, fizikalnu

medicinu rehabilitacije, dermatologiju i venerologiju. Također, Dom zdravlja pruža usluge iz slijedećih

područja: ortodoncije, patologije s akreditacijom iz područja citopatologije i psihijatrije, stacionara za

dijagnostiku i liječenje, hemodijalize, zdravstvene njege.

Područje Doma zdravlja udaljeno je od najbliže bolnice, Opće bolnice Dubrovnik, 120 km što uz prijevoz

trajektom čini u najboljim uvjetima cca 2,5 sata vožnje, a do Kliničkog bolničkog centra Split cca 4 sata

vožnje, uključujući i prijelaz granice. Taj moment, kao i nemogućnost u svim vremenskim uvjetima

prijelaza preko Pelješkog kanala, uvjetuje da na otoku postoji jače organizirana zdravstvena zaštita,

posebice Specijalistička konzilijarna zdravstvena zaštita (SKZZ), a radi čega postoji potreba za

sustavnim ulaganjem u opremu i stručno osoblje.

Primarne zdravstvene zaštite organiziraju se kroz ambulante i službe u Korčuli, Smokvici, Orebiću,

Trpnju i Kuni, sukladno mreži javno zdravstvene službe.

Hemodijaliza je organizirana kao bolnički odjel s 12 kreveta, odnosno pacijenata u jednoj smjeni s

maksimumom od 20 pacijenta u dvije smjene.

Primarna zdravstvena zaštita u potpunosti je pokrivena što znači da su timovi kadrovski ekipirani.

Sukladno podacima o zapošljavanju Doma zdravlja Grada Korčule o mogućnostima zapošljavanja

liječnika zaključno je kako postoji manjak zapošljivih liječnika na tržištu radne snage.

Specifičnost Primarne zdravstvene zaštite jest u tome što se sve veći dio ove djelatnosti obavlja kroz

koncesije tako da je u ovoj djelatnosti dodatno zaposleno još 28 zdravstvenih djelatnika.

Radi povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s

predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko-neretvanska županija kao koordinator cijelog

projekta određuje lokaciju i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite uključujući organizaciju

20

dodatnih liječničkih timova. Slijedom navedenog, tijekom ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz) organiziraju

se turističke ambulante - dva tima u Korčuli i jedan tim u Trpnju.

U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti postoje problemi u djelatnostima urologije,

dermatologije i medicine rada. Odlaskom specijaliste urologa u mirovinu 2011. godine, tim radi 16 sati

tjedno (moguće 20 sati tjedno). Odlaskom specijaliste dermatologa 2015. godine, ovaj tim radi 8 sati

tjedno (moguće 40 sati). Odlaskom specijaliste medicine rada u mirovinu 2009. godine, ovaj tim radi 8

sati tjedno umjesto mogućih 20 sati.

TABLICA 6 BROJ ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U DOMU ZDRAVLJA KORČULA

Izvor: Dom zdravlja Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Analizirajući broj ukupno zaposlenih zdravstvenih djelatnika vidljiv je pad u 2015. godini uspoređujući

podatke s 2011. godinom za 4 djelatnika. 44,7% zdravstvenih djelatnika čine medicinske sestre srednje

stručne spreme. Najveći pad broja zaposlenika bilježi upravo kategorija medicinskih sestara kojih je u

2011. godini bilo 26, a u 2015.-oj 21.

Potrebno je napomenuti problem odvajanja Doma zdravlja od Hitne pomoći nakon čega se Hitna vodi pod okriljem Zavoda za hitnu medicinu Dubrovnik. Zavod ne plaća pripravnost za liječnike Hitne pomoći u Korčuli, stoga su troškovi istog financirani iz proračuna Grada Korčule te kao takvi uvelike predstavljaju financijsko opterećenje Gradu.

Na području grada Korčule nalazi se i Poliklinika „Sveti Nikola“ koja djeluje od 2002. godine, a korisnici su stanovnici otoka Korčule, poluotoka Pelješca, ali i s područja grada Dubrovnika. U Poliklinici se obavlja kompletna neinvazivna kardiološka obrada (klinički pregled s EKG-om, ultrazvuk srca i krvnih žila, Holter EKG-a i arterijskog tlaka, ergometrija, egospirometrija, stres ehokardiografija, vektorkardiografija, terapija kisikom u magnetskom polju); višestupanjsko potporno liječenje modificiranom metodom prema prof. Ardenne-u te preventivni (sistematski) pregledi osobito ciljnih skupina s povećanim rizikom za razvoj srčano-žilnih bolesti.

Svi potencijalni korisnici imaju i mogućnost dodatnih pretraga i to: spirometrije, ultrazvuka

štitnjače, ultrazvuka abdomena, vađenja krvi te naknadne interpretacije nalaza.

Broj zaposlenih u poliklinici „Sveti Nikola“

• 2011.-2015. godine - 2 zaposlenice-internistica kardiologinja i internistica

• 2016. godine - 3 zaposlenice-internistica kardiologinja, internistica te medicinski tehničar.

Zaposlenici u Domu zdravlja

Korčula

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno zaposleni 51 47 46 47 47

Liječnici specijalisti 5 6 6 7 7

Liječnici opće medicine 6 6 5 4 5

Liječnici dentalne medicine 3 4 4 4 3

Više medicinske sestre 6 5 5 7 6

Medicinske sestre SSS 26 21 21 20 21

Ostali zdravstveni radnici 5 5 5 5

5

21

Na području Grada Korčule jedna ljekarna, koja se nalazi u centru Grada, pokriva potrebe cijelog Grada

Korčule.

Grad Korčula je 2015. godine imao 17 zaposlenih liječnika, odnosno 3 liječnika na 1000 stanovnika.

Prema podacima Eurostata 2 iste je godine Belgija imala 3,02, Francuska 3,12, Hrvatska 3,19,

Njemačka 4,14 liječnika na 1000 stanovnika. Analizirajući navedene podatke i dostupnost i pokrivenost

zdravstvenim uslugama na području Grada Korčule, možemo utvrditi kako je stanje zadovoljavajuće.

Potrebno je nastaviti ulagati u daljnje usavršavanje stručnog osoblja, ali i u novu opremu kako bi, zbog

geografske dislociranosti, stanovnici Grada, ali i otoka Korčule imali što suvremenije mogućnosti

preventivnog pregleda i liječenja.

Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura, kao skupina uslužnih funkcija, najuže je povezana s razvitkom i razmještajem

svojih korisnika, tj. stanovništvom, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života.

Čini je niz građevina i ustanova s područja uprave, obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta i rekreacije.

Na području grada Korčule djeluje preko 100 udruga, od kojih je 50-tak aktivno. Najbrojnije su udruge

čije su djelatnosti sport i rekreacija, a zatim one iz područja kulture i gospodarstva.

Odgoj i obrazovanje

Predškolski odgoj

Predškolski program obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne

skrbi koji se ostvaruju u vrtićima. Na području Grada Korčule predškolski se program provodi u dvije

ustanove – Dječji vrtić Korčula te u privatnom (vjerskom) Dječjem vrtiću Anđeli Čuvari.

Korčula ima dugu tradiciju predškolskog odgoja. Već 1870. godine je postojalo prvo takozvano pučko-

privatno zabavište u Korčuli u privatnoj obiteljskoj kući. Polazile su ga uglavnom djevojčice, gdje su, uz

igru, savladavale vještine pletenja i šivanja.

Dječji vrtić Korčula je 1996. godine osnovan kao samostalna ustanova.

Dječji vrtić Korčula ima jedanaest pedagoških jedinica i to: po jedna u Čari, Lumbardi, Pupnatu, Račišću

i Žrnovu (petiposatni boravak) te šest u Korčuli (jedna pedagoška jedinica sa šestosatnim boravkom i

pet pedagoških jedinica sa cjelodnevnim boravkom).

2 Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tps00044&plugin=1

22

TABLICA 7 BROJ UPISANE DJECE U RAZDOBLJU OD 2012.- 2016. GODINE

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj

upisane

djece

151 165 165 187 189

Izvor: Dječji vrtić Korčula, obrada KORA d.o.o.

Iz tablice je vidljiv kontinuirani rast upisane djece u Dječji vrtić Korčula.

U Vrtiću su zaposlena 24 djelatnika i to 16 odgojiteljica, 2 kuharice, 2 spremačice, pedagoginja, domar,

računovođa i ravnateljica.

Dječji vrtić Anđeli čuvari osnovale su Sestre Dominikanke 2003. godine želeći odgovoriti potrebama

obitelji grada Korčule i otoka Korčule za odgojem i obrazovanjem djece rane i predškolske dobi. Dječji

vrtić Anđeli čuvari provodi 10-satni program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i

socijalne skrbi djece predškolske dobi, obogaćen Programom katoličkog vjerskog odgoja. Vrtić polaze

djeca u dobi od navršene godine života do polaska u školu te su raspoređena u 5 odgojnih skupina.

TABLICA 8 BROJ UPISANE DJECE U RAZDOBLJU OD 2011. – 2016.

Godina 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016.

Broj upisane

djece

122 126 128 132 130

Izvor: Dječji vrtić Anđeli Čuvari, obrada: KORA d.o.o.

Iz tablice je vidljiv kontinuirani rast upisane djece.

Dječji vrtić Anđeli Čuvari u pedagoškoj godini 2016./2017. zapošljava 13 odgojitelja, 2 spremačice, 2

kuharice te 1 ravnateljicu/pedagoginju (ukupno 18 osoba).

Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području grada Korčule nalaze se dvije osnovne škole s područnim odjeljenjima.

Osnovna škola Petra Kanavelića ima sjedište u gradu Korčuli, a područne škole u naseljima Lumbardi

i Račišću. Na taj način obuhvaća područje istočnog dijela otoka Korčule. Matična škola u Korčuli ima

čiste razredne odjele od I. do VIII. razreda. U područnim školama imaju samo razrednu nastavu. U

Lumbardi su čisti razredni odjeli od I. do IV. razreda, a u Račišću jedan čisti odjel (II. razred) i jedan

kombinirani odjel dvorazredna kombinacija ( I. i III. razred).

Prijevoz učenika na svim relacijama je redovito organiziran u jutarnjoj smjeni. Udaljenost do Račišća

iznosi 12 km, do Lumbarde 6 km. Sve aktivnosti izvan redovne nastave u matičnoj školi od 5. do 8.

razreda je teško organizirati jer se moraju odvijati od 8 do 13 sati zbog prijevoza učenika.

23

TABLICA 9 PREGLED BROJA UČENIKA POSLJEDNJIH GODINA

ŠK.GOD. MATIČNA

ŠKOLA

LUMBARDA RAČIŠĆE VIGANJ LOVIŠTE UKUPNO

2016./2017. 321 45 10 - - 376

2015./2016. 314 33 9 - - 356

2014./2015. 340 28 5 - - 373

2013./2014. 346 29 8 _ _ 383

2012./2013. 357 33 13 _ _ 403

2011./2012. 342 33 13 15 8 430

2010./2011. 376 39 17 11 9 452

Izvor: Osnovna škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.

Iz tablice je vidljiv pad upisanog broja djece u Osnovnoj školi Petra Kanavelića.

GRAFIKON 13 TRENDOVI BROJA UČENIKA TIJEKOM GODINA

Izvor: Osnovna škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.

10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16 16./17.

MATIČNAŠKOLA

376 361 357 346 340 314 321

UKUPNO 448 430 403 383 373 356 377

300

350

400

450

500

550

600

650

700

BR

OJ U

ČE

NIK

A

ŠK. GODINE

10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16 16./17.

LUMBARDA 39 33 33 29 28 33 46

RAČIŠĆE 15 13 14 8 5 9 10

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

BR

OJ U

ČE

NIK

A

ŠKOLSKE GODINE

24

Iz gornjih grafikona je vidljiv trend drastičnog smanjivanja broja djece u školi. Ipak, može se

izdvojiti područna škola Lumbarda koja zadnjih godina bilježi lagani rast broja učenika.

U Osnovnoj školi Petra Kanavelića je zaposleno 55 radnika – 14 učitelja razredne nastave, 26

učitelja predmetne nastave, 4 stručna suradnika, 10 ostalih djelatnika i ravnatelj.

Osnovna škola ”Ante Curać-Pinjac” obuhvaća područje mjesta Žrnova (Prvo selo, Postrana,

Kampuš, Brdo, Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala, Medvinjak) i Pupnata, sve u okviru grada

Korčule.

Prometna povezanost samih mjesta Žrnova i Pupnata nije zadovoljavajuća. Najlošija povezanost

je s obalnim mjestima: Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala i Medvinjak. Od 2003./2004. školske

godine organiziran je prijevoz učenika iz obalnih mjesta do škole autobusom “Korčula busa”, a od

2007./2008. školske godine auto taxi prijevozom „Milea“.

Područni razredni odjel u Pupnatu sastavljen je od jednoga kombiniranoga odjeljenja (2. i 3.)

razreda koji je 2016./2017. školske godine brojao 6 učenika.

U osnovnoj školi „Ante Curać-Pinjac“ zaposleno je 30 djelatnika, od čega je 25 nastavnika, 2

zaposlenih u administraciji i 3 spremačice.

TABLICA 10 BROJ UČENIKA U OŠ „ANTE CURAĆ- PINJAC“ I PODRUČNOM RAZREDNOM ODJELU U PUPNATU

ŽRNOVO PUPNAT UKUPNO

2013./2014. 84 5 89

2014./2015. 89 5 94

2015./2016. 92 7 99

2016./2017. 85 6 91

2017./2018. 86 6 92

Izvor: Osnovna škola „Ante Curać-Pinjac“, obrada: KORA d.o.o.

Prema tablici o broju učenika u OŠ Ante Curać – Pinjac te područnom odjeljenju Pupnat, vidljiv je

lagani pad upisane djece. U proteklih pet školskih godina najveći broj upisane djece bio je školske

godine 2015./2016., kada je broj djece u Žrnovu iznosio 92, a u Pupnatu 7. Od te godine broj upisane

djece u Žrnovu pao je za 6, a u Pupnatu za 1.

Iako je iz prethodnih tablica o broju upisane djece u škole na području Grada Korčule, vidljiv trend smanjivanja broja školaraca, istovremeno je vidljiv i porast upisane djece u lokalne vrtiće koji će u sljedećim godinama utjecati i na broj upisane djece u prvi razred osnovne škole. Aktualni problem Osnovne škole Petra Kanavelića je održavanje nastave u više turnusa za djecu 1.-4. razreda. Naime, 2017. godine, organizirana su tri prva razreda što je stvorilo problem održavanja tri smjene. Potrebno je naći rješenje ovog problema koji će, očigledno, postati sve veći.

Srednjoškolsko obrazovanje

U Gradu Korčuli nalazi se jedna srednja škola – Srednja škola Petra Šegedina. Osnovana je

1993. godine kao slijednik Centra za usmjereno obrazovanje, Gimnazije Korčula i Industrijske

škole Korčula.

25

Nastava se izvodi na tri lokacije što znatno otežava organizaciju nastave s obzirom da nastavnici

moraju prelaziti iz jedne školske zgrade u drugu čime se znatno povećavaju materijalni troškovi.

Slijedom ovog problema izrađen je glavni projekt druge faze izgradnje zgrade srednje škole na

lokaciji Sv. Antun. Projekt je procijenjene vrijednosti od 20 milijuna kuna vrlo važan za grad

Korčulu, ali i cijeli otok. Ovim projektom bi Grad Korčula dobio jednu, sveobuhvatnu zgradu

srednje škole.

Srednja škola Petra Šegedina izvodi program opće gimnazije, različita zanimanja tehničke škole

u četverogodišnjem trajanju i u trogodišnjem trajanju zanimanja po JMO i klasičnom modelu.

U šk. god. 2016./17. izvode se sljedeća zanimanja:

1. Gimnazija

a) opća gimnazija: I., II., III. i IV. razred

2. Tehnička škola

a) turizam i ugostiteljstvo:

- hotelijersko-turistički tehničar: I., II., III. i IV. razred

b) strojarstvo, brodogradnja i metalurgija: - tehničar za brodostrojarstvo: II., III. i IV.r

c) elektrotehnika i računalstvo:

- elektrotehničar: I. i IV. razred

2. Industrijsko-obrtnička škola

a) turizam i ugostiteljstvo:

- kuhar: I., II. i III. razred

- konobar: I., II. i III. razred

- slastičar:: I., II. i III. razred

3. JMO

a) elektrotehnika i računalstvo:

- elektromehaničar: I. i III. razred

b) strojarstvo, brodogradnja i metalurgija - brodski mehaničar: I. i III. razred

d) šumarstvo, prerada i obrada drva

- stolar: III. razred

TABLICA 11 BROJ UČENIKA SREDNJE ŠKOLE PETRA ŠEGEDINA OD 2011./12.–2016./17. ŠK. GOD.

Školska god.

Broj učenika

Broj razrednih odjela

2011./12.

336 18

2012./13.

328 18

2013./14.

329 18

2015./16.

316 17

2016./17.

316 17

Izvor: Srednja škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.

26

Posljednjih godina broj učenika u školi opada prvenstveno zbog manjih generacija u osnovnim školama.

Zaposlenike škole čine 46 nastavnika, 4 vanjska suradnika te 13 ostalih zaposlenika (domari, čistačice

itd.).

Glazbena škola

Na području Grada Korčule djeluje osnovna glazbena škola.

Na inicijativu Grada Korčule, inicijativnog odbora i Umjetničke škole Luke Sorkočevića iz Dubrovnika,

1995. godine donijelo se rješenje kojim se odobrava početak rada spomenute škole područnog

odjeljenja u Korčuli, tada prvoj otočkoj i županijskog osnovnoj glazbenoj školi. Prva generacija upisanih

brojila je 57 učenika, a ponuđeni programi su bili slijedeći: glasovir, klarinet, saksofon, gitara i solfeggio.

Tijekom idućih godina, sukladno povećanju zainteresiranosti i broju upisanih učenika, povećavao se i

broj programa.

Nakon 17 godina područne škole, zbog problema dislociranosti, osnovna glazbena škola postaje dio

Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli (školska godina 2012./2013.). Broj programa je narastao pa

sada zainteresirani mogu pohađati satove klavira, klarineta, saksofona, gitare, mandoline, violine,

flaute, trube, harmonike, blok flaute te kao obvezne predmete solfeggio i zbor.

Kroz glazbeno obrazovanje od osnutka do danas, u glazbenoj se školi obrazovao 451 učenik, a broj

upisanih zadnjih pet godina kreće se oko 100.

Analiza stanovanja

Grad Korčula je 2011. godine imao 2.011 kućanstava i 2.010 stambenih jedinica. U odnosu na 2001.

godinu, broj kućanstava je porastao za 104, odnosno 5,45%, kada je bilo 1907 kućanstva. Broj

kućanstava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji porastao je za 2.889 kućanstva, odnosno s 38.786 u

2001. na 41.675 kućanstava u 2011. godini što predstavlja porast za 7,45%. Rast kućanstava na razini

Dubrovačko-neretvanske županije veći je od rasta kućanstava u Gradu Korčuli.

Posljedično s porastom broja kućanstava, porastao je i broj stambenih jedinica koji je 2001. godine

iznosio 1.875 te je porastao za 135 stambenih jedinica na 2010 u 2011. godini, što je porast od 7,2%.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je broj stambenih jedinica porastao s 37.346 u 2001. godini za

3.322 stambene jedinice na 40.668, što je porast od 8,90%. Rast broja stambenih jedinica na razini

Dubrovačko-neretvanske županije veći je od rasta broja stambenih jedinica u Gradu Korčuli.

TABLICA 12 ANALIZA STAMBENIH JEDINICA U KORČULI I DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Popis

stanovništva

Broj

stambenih

jedinica

Broj

kućanstava

Nastanjeni

stanovi

Ostale

stambene

jedinice

Broj

instituc. i

privatnih

kućan.

(kolektivni

stanovi)

DNŽ 2011. 40.668 41.675 40.605 21 42

2001. 37.346 38.786 37.088 88 58

Korčula 2011. 2.010 2.011 2.008 0 2

2001. 1.875 1.907 1.872 0 4

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.

27

U Gradu Korčuli, 2001. godine od ukupnog broja stanova, 76,25% čine stanovi za stalno stanovanje,

stanovi za odmor zauzimaju udio od 15,82%, stanovi u kojima se obavlja djelatnost zauzimaju udio od

7,87%, dok stanovi za potrebe sezonskih radova u poljoprivredi zauzimaju samo 0,06% svih stanova.

Uspoređujući ove podatke s podacima posljednjeg popisa stanovništva, trend je ostao približno jednak.

Tako su prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu Korčuli 68,40% od ukupnih stanova činili

stanovi za stalno stanovanje, 19,44% stanovi za odmor i 12,16% stanovi u kojima se samo obavljala

djelatnost.

Primjećujemo trend rasta ukupnog broja stanova u 2011. godini od 31,14%. Iako je udio stanova u

kojima se obavlja djelatnost u ukupnom broju stanova opao, njihov broj bilježi rast od 102,77% u odnosu

na 2001. godinu.

Analiza stanova prema načinu korištenja pokazuje porast ukupnog broja stanova, ali i porast stanova

namijenjenih ugostiteljstvu u Gradu Korčuli budući da je u razdoblju između popisa stanovništva 2001.

i 2011. godine porastao udio stanova za odmor s 15,82% na 19,44% te stanova u kojima se obavlja

samo djelatnost koja je u Gradu Korčuli u pravilu ugostiteljstvo sa 7,87% na 12,16%, a sve nauštrb

stanova za stalno stanovanje čiji udio je pao sa 76,25% na 68,40%.

TABLICA 13 ANALIZA STANOVA PREMA NAČINU KORIŠTENJA

Popis

stanovništva

Dubrovačko-

neretvanska

županija

Korčula

Stanovi - ukupno 2001. 52.048 3.204

2011. 64.679 4.202

Stanovi za stalno stanovanje 2001. 45.279 2.443

2011. 52.462 2.874

Stanovi za odmor 2001. 5.559 507

2011. 7.027 817

Stanovi za potrebe sezonskih radova

u poljoprivredi

2001. 243 2

2011. 264 0

Stanovi u kojima se samo obavljala

djelatnost

2001. 967 252

2011. 4926 511


Na razini Dubrovačko-neretvanske županije vidljiv je sličan trend gdje je u razdoblju između popisa

stanovništva 2001. i 2011. godine smanjen udio stanova za stanovanje s 86,99% na 81,11%, udio

stanova za odmor neznatno je promijenjen i kreće se oko 10,86% u 2011., kao i udio stanova za potrebe

sezonskih radova u poljoprivredi koji je u 2011. iznosio 0,41%, dok je udio stanova u kojima se samo

obavljala djelatnost porastao s 1,86% na 7,62%.

U odnosu na Dubrovačko-neretvansku županiju, u Gradu Korčuli manji je udio stanova za stalno

stanovanje, a veći udio stanova za odmor i stanova u kojima se samo obavljala djelatnost.

Analizirajući opremljenost stanova, možemo zaključiti kako je komunalna opremljenost stambenih

jedinica relativno zadovoljavajuća. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine, 99,8%

stanova ima kanalizaciju i vodu, a 100% električnu energiju. Standard Grada Korčule je približno jednak

standardu Dubrovačko-neretvanske županije što pokazuje dobru razvijenost Grada Korčule.

28

TABLICA 14 NASTANJENI STANOVI PREMA POMOĆNIM PROSTORIJAMA I INSTALACIJAMA

Dubrovačko-neretvanska

županija

Korčula

Broj stanova Broj osoba Broj stanova Broj osoba

Ukupno 40605 121549 2008 5592

Stanovi koji

imaju

zahod 40370 121115 2002 5579

kupaonicu 40008 120384 1986 5543

kuhinju 40568 121502 2007 5591

Stanovi s

instalacijama

vodovoda 40441 121260 2003 5583

kanalizacije 40421 121222 2004 5584

električne

energije

40588 121530 2008 5592

plina 634 2156 6 20

Stanovi sa

sljedećim

kombinacijam

a pomoćnih

prostorija

kuhinja, zahod i

kupaonica

39970 120332 1985 5542

kuhinja i zahod 290 530 14 31

samo kuhinja 160 254 3 6

ostale

kombinacije

pomoćnih

180 428 6 13

bez kuhinje,

kupaonice

5 8 0 0

Stanovi sa klimatizacijom 23944 75137 1083 3207


Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine u Gradu Korčuli prosječan broj članova u kućanstvu

je 2,78%. Najveći je udio dvočlanih kućanstava (26,87%), slijede ih jednočlana (22,59%), a potom i

četveročlana kućanstva (21,30%). Na području Korčule postoji samo jedno deveteročlano kućanstvo.

Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi

Podaci o stanovništvu prema izvorima prihoda

TABLICA 15 STANOVNIŠTVO PREMA GLAVNIM IZVORIMA SREDSTAVA ZA ŽIVOT

Republika

Hrvatska

Dubrovačko-

neretvanska

županija

Grad Korčula

Prihodi od stalnog rada 32,62% 31,82% 29,45%

Prihodi od povremenog rada 2,43% 3,97% 10,15%

Prihodi od poljoprivrede 1,85% 4,15% 9,84%

Starosna mirovina 14,26% 15,33% 17,61%

Ostale mirovine 11,33% 9,34% 6,78%

Prihodi od imovine 0,57% 1,07% 3,51%

Socijalne naknade 4,17% 2,91% 3,32%

Ostali prihodi 2,23% 2,17% 2,37%

29

Povremena potpora drugih 1,56% 1,58% 1,94%

Bez prihoda 32,15% 33,34% 29,58%

Nepoznato 0,07% 0,07% 0,04%


Iz podataka o stanovništvu, prema izvorima sredstava za život, vidljiv je broj stanovništva koji prima

prihode od stalnog rada, broj onih bez prihoda te broj stanovnika koji primaju prihode po raznim

osnovama (socijalna naknada, mirovina, povremeni rad…). U Gradu Korčuli 29,45% stanovnika dobiva

prihode od stalnog rada što je ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Znatno veći udio stanovništva

Grada Korčule ostvaruje prihode od povremenog rada i to 10,15% za razliku od nacionalnog 2,43% ili

županijskog 3,97% udjela, što je rezultat velikog utjecaja turizma na lokalnu ekonomiju.

Druga po veličini skupina stanovništva po izvoru prihoda je starosna imovina te od nje živi 997

stanovnika (17,61% stanovnika). Prihodi od poljoprivrede su značajno veći u Gradu Korčuli (9,8%) u

odnosu na Republiku Hrvatsku (1,85%), što pokazuje da se velik dio stanovništva bavi poljoprivredom

od koje prima stalne ili povremene prihode.

Udio stanovništva bez prihoda iznosi 29,58% i manji je od nacionalnog 32,15% i županijskog 33,34%

prosjeka.

Rizik od siromaštva

Nastavno na tablicu o stanovništvu prema izvorima prihoda, slijedi prikaz stope siromaštva u Gradu

Korčuli.

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak

kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi

ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko

je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika

od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog

dohotka svih kućanstava. Prag rizika od siromaštva u 2011. za jednočlano kućanstvo iznosi 24 240

kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 50

904 kune na godinu. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece prag rizika iznosi 36 360 kuna na

godinu.

Poznate su dvije metode prema kojima se mjeri siromaštvo - prema dohodovnoj metodi i potrošnoj

metodi. Prema dohodovnoj metodi, siromaštvo mjerimo Anketom o dohotku stanovništva (EU-SILC)

koja se svake godine provodi u svim zemljama članicama EU, a prema potrošnoj metodi, siromaštvo

mjerimo Anketom o potrošnji kućanstva (APK), koja se provodi svakih nekoliko godina.

TABLICA 16 STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA 2011.

Dohodovna metoda Potrošna metoda

REPUBLIKA HRVATSKA 19,2 17,1

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

ŽUPANIJA

14,5 11

KORČULA 12,7* 4,7*

* Uzorak anketiranih kućanstava u 2011. nije dovoljan za dobivanje pouzdanih podataka za niže

teritorijalne razine osim nacionalne.


30

Stopa rizika od siromaštva označava postotak kućanstava koji imaju manje od 50 904 kuna prihoda

godišnje za kućanstvo od dvije odrasle osobe i dvoje djece. Prema podacima Državnog zavoda za

statistiku, Grad Korčula ima nižu stopu siromaštva od stope Dubrovačko-neretvanske županije, ali i

Republike Hrvatske. Usporedbom strukture izvora prihoda stanovništva Grada Korčule, Dubrovačko-

neretvanske županije i Republike Hrvatske, možemo vidjeti da je struktura prihoda približno jednaka u

skoro svim kategorijama, međutim znatno veći udio stanovništva u Gradu Korčuli, uglavnom kroz

turizam, ostvaruje prihode od povremenog rada, poljoprivrede i imovine, što posljedično rezultira i

manjom stopom rizika od siromaštva.

Socijalne usluge

Socijalna skrb je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i

programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili

obiteljskim okolnostima koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju

osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama s ciljem unapređenja kvalitete života

i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog

uključivanja u društvo.

Za socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Korčula je za 2017. godinu svojim proračunom predvidio 500.000,00

HRK, odnosno 1,31% ukupnog proračuna i to za programe potpora socijalno ugroženima, za

novorođenu djecu, korisnicima vrtića i umirovljenicima i sufinanciranje prijevoza učenika i studenata,

što je iznos približno jednak onome koji se izdvajao prethodnih godina. Proračunom Grada Korčule u

2017. godini predviđeno je 128.000,00 HRK za Humanitarnu skrb kroz udruge građana, odnosno 0,13%

ukupnog proračuna Grada Korčule za 2017. godinu, isto koliko i u 2016. godini.

Predviđeni iznosi dovoljni su za pokrivanje potreba socijalnih usluga ukoliko se broj korisnika usluga ne

poveća u odnosu na 2016. godinu.

Dubrovačko-neretvanska županija broji 1 dječji dom, 6 domova za starije i nemoćne, 1 dom za psihički

odrasle bolesne osobe, 2 doma socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe (djecu/odrasle)

i 4 centra za socijalnu skrb.

Grad Korčula na svom području ima 1 centar za socijalnu skrb i 1 dom za starije i nemoćne osobe.

Centar za socijalnu skrb Korčula je javna ustanova socijalne skrbi koja obavlja poslove za: Grad Korčulu

te Općine Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Orebić, Trpanj i Lastovo. Centar teritorijalno pokriva

područje otoka Korčule, otoka Lastova te poluotoka Pelješca od mjesta Lovišta do Janjine. Područje

rada Centra obuhvaća 21.107 stanovnika.

Socijalne usluge prema Zakonu o socijalnoj skrbi, a koje centar pruža su:

1. Prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)

2. Savjetovanje i pomaganje

3. Pomoć u kući

4. Psihosocijalna podrška

5. Rana intervencija

6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)

7. Boravak

8. Smještaj

9. Organizirano stanovanje.

31

Centar za socijalnu skrb Korčula zapošljava četiri administrativna radnika, jednog psihologa, dva

pravnika i četiri socijalne radnice. Sveukupno u centru radi 13 zaposlenika; svi navedeni plus ravnatelj

i čistačica.

Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi

TABLICA 17 BROJ KORISNIKA I PRAVA U SOCIJALNOJ SKRBI U RAZDOBLJU OD 2011. DO 2016. GODINE

PRAVO U

SOCIJALNOJ

SKRBI

Podaci centra za socijalnu skrb Korčula-Lastovo, stanje na dan

31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016.

STALNA

POMOĆ/POMOĆ

ZA

UZDRŽAVANJE:

1. Ukupno

pomoći (samaca

i obitelji)

35 39 41 37 37 34

2. Ukupno

obuhvaćenih

osoba

55 64 70 41 41 41

JEDNOKRATNA

POMOĆ:

1. Ukupno

pomoći u

izvještajnoj

godini

84 75 87 51 59 42

OSOBNA

INVALIDNINA

80 90 98 98 106 112

DOPLATAK ZA

POMOĆ I

NJEGU

221 279 291 269 224 212

STATUS

RODITELJA

NJEGOVATELJA

20 24 26 26 26 26

SMJEŠTAJ U

UDOMITELJSKU

OBITELJ DJECE

I ODRASLIH

10 11 11 9 9 9

SMJEŠTAJ U

OBITELJSKI

DOM DJECE I

ODRASLIH

- - - - - 9

SMJEŠTAJ U

DOM

SOCIJALNE

112 138 148 106 123 121

32

SKRBI ZA

DJECU I

ODRASLE

POMOĆ ZA

STANOVANJE

26 27 25 47 56 -

POMOĆ ZA

TROŠKOVE

OGRJEVA - u

izvještajnoj

godini

26 24 - - - -

Pomoć za

troškove ogrjeva

– Grad Korčula*

- 5 7 10 7

Izvor: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – Statistička izvješća, obrada:

KORA d.o.o.

Izvor*: Grad Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Analiziranjem tablice br. 17 – Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi u razdoblju od 2011. do 2016.

godine vidljiv je lagani pad korisnika za većinu kategorija pomoći. Najviše je dodijeljeno doplataka za

pomoć i njegu u 2013. godini, njih čak 291.

Prema podacima CZSS Korčula, u trećem mjesecu 2017. godine zabilježeno je ukupno 55 korisnika

zajamčene minimalne naknade za područje Korčula-Lastovo. Na području Grada Korčule dostupni su

podaci od 2011. do 2015. godine kada je zabilježeno 11 korisnika zajamčene minimalne naknade što

je povećanje za 5 korisnika u odnosu na 2014. godinu.

TABLICA 18 BROJ KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE (NEKAD: STALNA POMOĆ)

Izvor: Centar za socijalnu skrb Korčula, obrada: KORA d.o.o.

S obzirom na lošiju ekonomsku i socijalnu sliku Republike Hrvatske, ali i na postotak visoke

nezaposlenosti Grada Korčule (19% u 2016. godini), očekivan je porast korisnika i prava socijalne skrbi.

Potrebna su veća izdvajanja grada za socijalne pomoći, ali i pomoć radno sposobnima za pronalazak

posla ili pak obrazovanje za pokretanje vlastitog poslovanja kako bi se smanjio broj korisnika socijalne

skrbi.

Godina Grad Korčula

2011. 9

2012. 7

2013. 6

2014. 6

2015. 11

2016. 7

33

TABLICA 19 KORISNICI SOCIJALNE SKRBI U KORČULI 2009. I 2010. GODINE

KORČULA

djeca i

mladež

prema

kojima je

primijenjena

mjera

obiteljsko-

pravne

zaštite

djeca i

mladež

društveno

neprihvatljiva

ponašanja

MALOLJETNI

tjelesno ili

mentalno

oštećena

djeca i

mladež

KORISNICI

psihički

bolesna

djeca

i mladež

i ovisnici

djeca i

mladež u

stanju

različitih

potreba

socijalne

skrbi

UKUPNO

2009. 62 25 89 1 1 178

2010. 55 27 90 5 6 183

osobe koje

nemaju

dovoljno

sredstavaza

život

osobe koje

nemaju

dovoljno

prihoda

za

uzdržavanje

osobe

društveno

neprihvatljiva

ponašanja

PUNOLJETNI

tjelesno

ili

mentalno

oštećene

osobe

KORISNICI

psihički

bolesne

osobe

i ovisnici

odrasle

osobe u

stanju

različitih

potreba

socijalne

skrbi

31 45 20 304 92 12 504

28 40 47 304 89 35 543

UKUPNO

2009.

682

UKUPNO

2010.

726

Izvor: Državni zavod za statistiku, Publikacije, obrada: KORA d.o.o.

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 33/12) definirani su korisnici socijalne skrbi koji mogu ostvarivati

prava u sustavu socijalne skrbi. Sukladno tom Zakonu različite oblike pomoći u 2009. i u 2010.

(posljednji javni podaci) koristilo je 700 građana Korčule. 2010. godine u odnosu na 2009. sveukupno

se povećao broj korisnika socijalne skrbi, a posebno broj osoba društveno neprihvatljivog ponašanja te

odraslih osoba u stanju različitih potreba socijalne skrbi. Također, povećan je i broj psihički bolesne

djece i mladeži te ovisnika i broj djece i mladeži u stanju različitih potreba socijalne skrbi. Najveće

smanjenje se bilježi u kategoriji djece i mladeži prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko-pravne

zaštite.

Dom za starije i nemoćne osobe nalazi se u Gradu Korčuli, nedaleko od samog centra grada Korčule.

Osnivač doma je Dubrovačko-neretvanska županija kapaciteta za 42 ljudi. S obzirom na popriličan broj

starijeg stanovništva na području Grada Korčule postoji potražnja za dodatnim mjestima u Domu za

starije i nemoćne. Potrebna je rekonstrukcija i opremanje Doma za starije i nemoćne osobe radi

adekvatnijeg pružanja usluge.

Prosječan broj zaposlenih u Domu je 11.5 (izvor: UO DNŽ za zdravstvo i socijalnu skrb).

34

TABLICA 20 BROJ KORISNIKA PREMA IZVORU PLAĆANJA CIJENE USLUGA

NAZIV I

LOKACIJA

DOMA

PRAVNI

TEMELJ

SMJE -

ŠTAJA

BROJ KORISNIKA PREMA IZVORU PLAĆANJA CIJENE USLUGA

Plaća

državni

proračun

Plaćaju

sami +

državni

proračun

Plaćaju

drugi +

državni

proračun

Plaćaju

sami

Plaćaju

sami +

drugi

Plaćaju

drugi

Ukupno

(4 do 9)

Dom za

starije i

nemoćne

osobe

“Korčula”

Rješenje

CZSS

3 3 - - - - 6

Ugovor - 36 - - 36

Ukupno 3 3 - 36 - - 42

Izvor: Godišnjak zavoda za javno zdravstvo, obrada: KORA d.o.o.

Iz tablice br. 20 vidljiv je broj korisnika prema izvoru plaćanja cijene usluga. Od ukupnog broja korisnika

(42), 86% korisnika plaćaju sami, 7% korisnika plaća državni proračun, a preostalih 7% plaća dio iz

državnog proračuna, a dio iz korisnikovih vlastitih sredstava.

Stopa kriminala

S obzirom na veličinu i prilike u Gradu Korčuli, život u istom možemo okarakterizirati kao sigurnim

mjestom za život. Ipak, kriminal se događa, a u nastavku je pregled učestalosti i vrsta kriminala u Gradu

Korčuli u posljednjih 5 godina.

Na području Grada Korčule u prvih devet mjeseci 2016. godine evidentirano je ukupno 66 kriminalnih

djela što je za 32 kriminalna djela manje nego u 2015. godini.

TABLICA 21 STRUKTURA KRIMINALA NA PODRUČJU GRADA KORČULE 2012.-2016.

Struktura

kriminala

2016. (1.-

9.mj)

2015.

2014.

2013.

2012.

Gospodarski

kriminal

5 8 3 5 3

Opći kriminal 30 45 42 54 74

Zlouporaba

droga

11 (zapljene

28)

16 (zapljene

36)

14 (zapljene

32)

5 (zapljene

27)

30 (zapljene

35)

Prometni

delikti

6 7 1 4 4

KD na štetu

mladih i obitelji

14 18 28 19 5

35

Organizirani

kriminal

/ 4 4 7 /

UKUPNO 66 98 92 94 116

Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Promatrajući ukupni broj prijavljenih kriminalnih djela u Gradu Korčuli vidljiv je pad u odnosu na 2012.

godinu kada je zabilježen rekordan broj kriminala od te godine. Za 2016. godinu poznati su samo podaci

do devetog mjeseca pa s toga se pretpostavlja da ukupan broj kriminalnih djela nije veći od ukupnog

broja 2015. godine.

45% kriminala u Gradu Korčuli odnosi se na opći kriminal, tj. krađe i teške krađe. Uspoređujući ovaj

podatak s 2012. godinom kada je iznosio 63,79%, možemo primijetiti postupno smanjivanje općeg

kriminala u Gradu Korčuli. Kriminalna djela na štetu mladih i obitelji povećala su se u odnosu na 2012.

godinu čak za 9 evidentiranih djela, međutim, smanjila su se za 4 u odnosu na prethodnu 2015. godinu.

Ova vrsta kriminala iznosi čak 21,21% u ukupnoj strukturi kriminala.

Organiziranog kriminala u 2016. godini nije bilo, dok su u 2015. godini bila čak 4 evidentirana slučaja.

Primjetan je i pad gospodarskog kriminala, a u posljednjih 5 godina prosjek evidentiranih slučaja je 5

slučaja godišnje.

TABLICA 22 STRUKTURA OPĆEG KRIMINALITETA


Analizom općeg kriminala u Gradu Korčuli, čak 70% općeg kriminala u 2016. godini čine imovinski

delikti. Iako je riječ o nepotpunoj evidenciji istih s obzirom na nedostatak podataka za posljednja 3

mjeseca 2016. godine, pretpostavka je da neće prijeći broj prijavljenih u 2015. godini. Iz toga možemo

zaključiti da se smanjio postotak imovinskih delikta na području Grada Korčule. Općenito, sve vrste

općeg kriminala su se smanjile u odnosu na posljednju referentnu godinu.

TABLICA 23 STRUKTURA OSTALIH PREKRŠAJA

OSTALI

PREKRŠAJI

2016. (1.-

9.mj)

2015.

2014.

2013.

2012.

JRM 59 73 70 111 122

Ostali

prekršaji

147 174 188 206 543

UKUPNO 206 247 258 317 665


OPĆI

KRIMINAL

2016. (1.-

9.mj)

2015.

2014.

2013.

2012.

Imovinski

delikti

21 32 20 30 51

Krvni delikti 1 2 1 3 1

Opća

sigurnost

1 3 1 1 -

Ostala KD 7 8 20 20 22

UKUPNO 30 45 42 54 74

36

Tijekom prvih devet mjeseci 2016. godine zabilježeno je 59 prijava remećenja javnog reda i mira, dok

je 2015. godine zabilježeno 73 takva slučaja. Inače, prosjek remećenja javnog reda i mira se smanjio

za čak 63 evidentirane prijave u odnosu na 2012. godinu.

GOSPODARSTVO

Opća gospodarska kretanja

Bruto domaći proizvod (BDP)

S obzirom da podaci o BDP-u na lokalnoj razini nisu raspoloživi iz relevantnih statističkih izvora,

koristimo dostupne statističke podatke za županije. BDP po stanovniku Republike Hrvatske je nakon

vrhunca 2008. godine padao dvije godine i minimum je dosegao 2010. godine kada je iznosio 76.353,27

HRK po stanovniku, nakon čega je 2011. porastao na razinu od 77.654,25 HRK te je u stagnaciji do

2014. godine kada iznosi 77.456,22 HRK.

BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije je za razliku od BDP-a po stanovniku Republike

Hrvatske nakon vrhunca 2008. godine, kada je iznosio 80.200,48 HRK, padao tri godine uzastopce do

2011. godine na 73.298,18 kn. Međutim, BDP Dubrovačko-neretvanske županije nakon 2011. ima puno

veći rast te 2014. godine iznosi 77.651,56 HRK, čime je premašio prosjek BDP-a po stanovniku

Republike Hrvatske za 195,34 HRK.

GRAFIKON 14 BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ I DUBROVAČKO

NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Izvor: DZS - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU ZA REPUBLIKU HRVATSKU I PREMA

NKPJS-u 2012. - 2. RAZINA I ŽUPANIJE, obrada KORA d.o.o.

80

.65

2,8

8

76

.85

5,7

9

76

.35

3,2

7

77

.65

4,2

5

77

.40

7,0

0

77

.46

5,0

0

77

.45

6,2

280

.20

0,4

8

76

.39

1,0

7

74

.78

9,9

9

73

.29

8,1

8

74

.12

9,0

0

75

.50

1,0

0

77

.65

1,5

6

68.000,00

70.000,00

72.000,00

74.000,00

76.000,00

78.000,00

80.000,00

82.000,00

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

HR

K

Bruto domaći proizvod po stanovniku

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska

37

BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije u 2014. godini je neznatno viši od prosjeka

Republike Hrvatske što ga svrstava na četvrti BDP po stanovniku, odmah iza Grada Zagreba, Istarske

i Primorsko-goranske županije.

GRAFIKON 15 BDP PO STANOVNIKU U 2014. GODINI, RAZINA ŽUPANIJE

Izvor: DZS - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU ZA REPUBLIKU HRVATSKU I PREMA

NKPJS-u 2012. - 2. RAZINA I ŽUPANIJE, obrada KORA d.o.o.

Indeks razvijenosti3 Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih

društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti.

Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji:

1. stopa nezaposlenosti

2. dohodak po stanovniku

3. proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po

stanovniku

4. opće kretanje stanovništva i

5. stopa obrazovanosti.

U nastavku donosimo vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti u

2010. i 2013. godini za Grad Korčulu.

3 Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

13

6.6

40

60

.22

9

49

.90

6

64

.45

8

65

.34

2

66

.27

1

53

.50

2

43

.14

5

44

.45

8

43

.19

1

61

.38

0

44

.99

3

58

.21

3

56

.52

9

95

.74

3

59

.68

0

62

.54

0

61

.56

1

59

.57

3

97

.08

3

77

.65

2

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

HR

K

BDP po stanovniku u 2014. godini, razina županije

38

TABLICA 24 VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA IZRAČUN INDEKSA RAZVIJENOSTI ZA 2010. I 2013. GODINU.

Vrijednost

pokazatelja za

izračun indeksa

razvijenosti na

lokalnoj razini

Prosječni

dohodak

per

capita

Prosječni

izvorni

prihodi

per

capita

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

Kretanje

stanovništva

Udio

obrazovanog

stanovništva

u

stanovništvu

16- 65

godina

Indeks

razvijenosti

2013 25.283 2.641 14,2% 99,0 84,25 % 97,58 %

Vrijednosti

standardiziranih

pokazatelja u

odnosu na

nacionalni

prosjek

83,90 % 88,10 % 104,60 % 99,30 % 114,10 %

2010 23.025 2.287 12,1% 95,7 75,9% 94,59 %

Vrijednosti

standardiziranih

pokazatelja u

odnosu na

nacionalni

prosjek

82,90 % 67,90 % 103,00 % 102,20 % 116,40 %

Promjena

2013/2010 9,81 % 15,48 % 17,36 % 3.45 % 11.00 % 3.16 %

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obrada: KORA d.o.o.

U periodu između dva posljednja izračuna indeksa razvijenosti pozitivan trend pokazuju pokazatelji

Prosječni dohodak per capita4 koji je porastao za 9,81% u odnosu na 2010. godinu, Prosječni izvorni

prihodi per capita5 koji su porasli za 15,48% te Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65

godina koji je porastao za 11%.

Negativan trend pokazuje Prosječna stopa nezaposlenosti koja je u promatranom periodu porasla za

17,36%.

Indeks razvijenosti za Grad Korčulu porastao je za 3,16% te prema izračunu u 2013. godini iznosi

97,58%, što nas svrstava u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa

razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH.

Tržište rada

Radno sposobno i aktivno stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64

godine, porastao je za 153 stanovnika u odnosu na popis stanovništva iz 2001., dok je broj stanovništva

od 65 godine i više u 2011. godini smanjen za 14 stanovnika u odnosu na broj stanovnika od 65 i više

4 Prosječni dohodak per capita utvrđuje se prema Zakonu o porezu na dohodak i izračunava se kao omjer ukupnog iznosa ostvarenog dohotka prema svim izvorima oporezivog dohotka sukladno tom Zakonu i broja stanovnika koji žive na području jedinice lokalne samouprave. 5 Prosječni izvorni prihodi per capita izračunavaju se kao omjer ostvarenih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija, iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu, ostvarene na osnovi dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija i od prireza porezu na dohodak, i broja stanovnika na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

39

godina iz 2001. godine. Negativan trend pokazuje smanjenje broja mladih od 0 do 14 godina, čiji broj

je u 2011. smanjen za 171 u odnosu na popis stanovništva 2001. godine.

Udio mladih od 0 do 14 godina u odnosu na radno sposobno stanovništvo od 15 do 64 godine prema

popisu stanovništva iz 2011. godine iznosi 21,93% te je kao takav manji u odnosu na radno sposobno

stanovništvo na razini Dubrovačko-neretvanske županije (24,65%) i Republike Hrvatske (22,70%).


Broj stanovnika koji su potvrdili da imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti koje mogu biti

npr. pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata),

govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne

higijene te probleme s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i sl., neovisno o potvrdi mjerodavnih

državnih institucija kojom se potvrđuje teškoća (invaliditet, oštećenje, hendikep), prema Popisu

stanovništva RH iz 2011. godine bio je 774 stanovnika. Od čega ih 233 treba pomoć druge osobe dok

ih 205 i koristi pomoć druge osobe. Od ukupnog broja stanovnika Grada Korčule, 13,67% stanovnika

ima teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti što je manje od prosjeka Dubrovačko-neretvanske

županije (15,08%) i Republike Hrvatske (17,73%).

TABLICA 25 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA STARIJEG OD 15 GODINA PREMA NAJVIŠOJ ZAVRŠENOJ

ŠKOLI

Udio st. bez škole ili s

osnovnom školom

Udio obrazovanog

st. (srednja škola)

Udio više i

visoko

obrazovanog st.

Nepoznato

Blato 34,43% 53,10% 12,28% 0,20%

Lumbarda 22,02% 63,41% 14,58% 0,00%

Smokvica 39,60% 47,29% 13,11% 0,00%

Vela Luka 30,80% 56,63% 12,52% 0,06%

Korčula 24,32% 56,97% 18,71% 0,00%

Dubrovnik 19,05% 55,09% 25,49% 0,37%

DNŽ 25,57% 55,54% 18,72% 0,16%

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb

998

3.621

1.076827

3.774

1.062

(15 – 64 godine)

0 - 14 godina Radno sposobno stanovništvo 65 i više godina

Bro

j sta

no

vnik

a

2001. 2011.

GRAFIKON 16 RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO GRADA KORČULE U 2001. I 2011. GODINI

40

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Dubrovačko-neretvanska županija ima 74,3%

stanovništva starijeg od 15 godina koje ima završeno srednje ili visoko obrazovanje, a visoko gotovo

svaki peti stanovnik (udio iznosi 18,7%). Nepismenost u županiji je mala te iznosi 1,13% stanovništva

starijeg od 15 godina.

Uspoređujući podatke Grada Korčule po udjelu stanovništva prema obrazovnom statusu s istim

podacima za ostale općine na otoku Korčuli, možemo primijetiti da grad Korčula ima najveći udio visoko

obrazovanog stanovništva starijeg od 15 godina (18,71%), dok u ostalim općinama taj podatak varira

od 12,28% i 14,58%. Obrazovna struktura stanovništva Grada Korčule na razini je prosjeka za

Dubrovačko-neretvansku županiju. Udio srednjoškolskog obrazovanog stanovništva Grada Korčule

iznosi 56,97%, dok udio stanovništva bez škole ili s osnovnom školom iznosi 24,32%.

Prema iskazanim podacima može se zaključiti da Grad Korčula, uz Dubrovnik pripada najobrazovanijim

županijskim prostorima.

Nezaposlenost u Gradu Korčuli je visoka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2011.

godini u Gradu Korčuli bilo je 379 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih povećavao se do 2013.

godine kada je registrirana 421 nezaposlena osoba, nakon čega se bilježi pozitivan, silazni trend broja

nezaposlenih do 2016. godine kada je u Gradu Korčuli bilo registrirano 329 nezaposlenih osoba.

TABLICA 26 REGISTRIRANI BROJ NEZAPOSLENIH U GRADU KORČULI

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj nezaposlenih u Gradu

Korčuli

379 397 421 416 374 329

Žene 194 187 195 201 188 159

Muškarci 184 210 227 215 186 170

Udio nezaposlenih žena 51,37% 47,14% 46,16% 48,31% 50,19% 48,25%

Udio nezaposlenih muškaraca 48,63% 52,86% 53,84% 51,69% 49,81% 51,75%

Izvor: https://statistika.hzz.hr pristupljeno 18.05.2017., obrada: KORA d.o.o.

Oba spola podjednako su zastupljena u strukturi nezaposlenih te se udio muškaraca i žena u broju

nezaposlenih osoba mijenja tijekom promatranog razdoblja. U 2016. godini udio nezaposlenih

muškaraca bio je nešto veći od udjela nezaposlenih žena i iznosio je 51,75%.

Stopa nezaposlenosti u Gradu Korčuli, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni

ured u Dubrovniku, bila je 19,60% zadnjeg dana 2016. godine i veća je od prosjeka Dubrovačko-

neretvanske županije koja je na isti dan iznosila 15,80%. Ipak je vidljiv pozitivan pomak stope

nezaposlenosti koja je pala za 8,41% u odnosu na stopu nezaposlenosti koja je na zadnji dan 2015.

godine iznosila 21,40% u Gradu Korčuli.6

Osim visoke stope nezaposlenosti mjerene na zadnji dan godine, tržište rada u Gradu Korčuli

karakterizira izraženo cikličko kretanje broja nezaposlenih tijekom godine. Cikličko kretanje

zapošljavanja rezultat je povezanosti velikog broja ekonomskih aktivnosti s turizmom koji je vezan za

ljetne mjesece.

6 Izvor: Statistički godišnjak 2016. HZZ-Područni ured Dubrovnik i Statistički godišnjak 2015. HZZ - Područni ured Dubrovnik.

https://statistika.hzz.hr/

41

GRAFIKON 17 KRETANJE BROJA NEZAPOSLENIH TIJEKOM GODINE U GRADU KORČULI

Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.

Grafikon Kretanje broja nezaposlenih tijekom godine u Gradu Korčuli uspoređuje kretanje apsolutnog

broja nezaposlenih prema mjesecima u 2011. i 2016. godini. U obje godine zabilježen je vrhunac

nezaposlenosti u siječnju, kada je 2011. godine zabilježeno 494, a 2016. godine 496 nezaposlenih

osoba. Broj nezaposlenih tijekom godine postupno se smanjivao proporcionalno s približavanjem

turističke sezone te je svoj minimum dosegnuo u kolovozu kada je 2011. zabilježeno 224, a 2016.

godine 158 nezaposlenih osoba.

U odnosu na 2011. godinu, 2016. godine bilježimo manji broj nezaposlenih tijekom ljetnih mjeseci te u

posljednjim mjesecima 2016. godine, što ukazuje na pozitivan trend smanjivanja broja nezaposlenih u

Gradu Korčuli.

Iako je broj nezaposlenih u 2016. manji, cikličko kretanje, odnosno sezonsko zapošljavanje, je poraslo.

Tako na grafikonu Indeks broja nezaposlenih mjerimo relativnu razliku broja nezaposlenih po

mjesecima u odnosu na kolovoz kada se bilježi najmanji broj nezaposlenih. Tako vidimo da se indeks

broja nezaposlenih u zimskim mjesecima 2016. godine kreće od 313,92% u siječnju do 269,62% u

prosincu, odnosno broj nezaposlenih je tri puta veći u zimskim nego u ljetnim mjesecima. Tijekom

2011. godine indeks broja nezaposlenih kretao se od 220,54% u siječnju do 222,77% u prosincu,

odnosno broj nezaposlenih je oko dva puta veći u zimskim nego u ljetnim mjesecima.

494 500 482

437

349

252225 224 225

375

480499

496 494 456

396

282

186162 158

189

313

384426

0

100

200

300

400

500

600

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Bro

j nez

apo

slen

ih

Broj nezaposlenih tijekom godine u Gradu Korčuli

2011 2016

https://statistika.hzz.hr/default.aspx%20pristupljeno%2029.05.2017

42

GRAFIKON 18 INDEKS BROJA NEZAPOSLENIH


Kako je apsolutni broj nezaposlenih u zimskim mjesecima 2016. godine ostao približno jednak broju

nezaposlenih 2011. godine, porast sezonskog zapošljavanja u Gradu Korčuli rezultat je jačanja

turističke sezone i povećanog zapošljavanja u ljetnim mjesecima.

Registrirana nezaposlenost po godinama u Gradu Korčuli, mjerena na godišnjoj razini u 2016. godini,

pokazuje pozitivne trendove u odnosu na registriranu nezaposlenost po godinama 2011. godine. U

2016. godini registrirano je manje nezaposlenih u odnosu na 2011. godinu osim kod starije populacije

55 i više godina. Najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine s

padom od 15 nezaposlenih te 40-44 godine s padom od 14 nezaposlenih osoba.

22

0,5

4%

22

3,2

1%

21

5,1

8%

19

5,0

9%

15

5,8

0%

11

2,5

0%

10

0,4

5%

10

0,0

0%

10

0,4

5% 1

67

,41

%

21

4,2

9%

22

2,7

7%

31

3,9

2%

31

2,6

6%

28

8,6

1%

25

0,6

3%

17

8,4

8%

11

7,7

2%

10

2,5

3%

10

0,0

0%

11

9,6

2%

19

8,1

0%

24

3,0

4%

26

9,6

2%

0,00%

50,00%

100,00%

150,00%

200,00%

250,00%

300,00%

350,00%

Ind

eks

bro

ja n

ezap

osl

enih

Indeks broja nezaposlenih

2011 2016

https://statistika.hzz.hr/default.aspx

43

GRAFIKON 19 REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST PO GODINAMA


Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja uz minimalne oscilacije je nepromijenjena za

promatrani period od 2011. do 2016. godine. Najveći udio u broju nezaposlenih je sa završenom

srednjom školom koji se kreće oko 68% za promatrani period od 2011. do 2016. godine. Druga po

veličini skupina nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom čiji udio se kreće oko 16% u

promatranom periodu, iza njih slijedi skupina nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom,

magisterijem ili doktoratom s udjelom od 8%, skupina s prvim stupnjem fakultetom, stručnim studijem

ili višom školom s udjelom od 7% te nezaposleni bez škole ili nezavršenom osnovnom školom s manje

od 1% udjela u ukupnom broju nezaposlenih.

GRAFIKON 20 REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST PO RAZINI OBRAZOVANJA

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

(0) Bez škole i nezavršena

osnovna škola 4 4 2 2 1 1

(1) Završena osnovna škola 67 64 62 64 57 54

(2) Srednja škola 261 272 293 288 263 223

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni

studij i viša škola 24 31 29 29 23 22

(4) Fakultet, akademija,

magisterij, doktorat 23 27 35 33 30 28

Ukupno 379 397 421 416 374 329


Iz analize nezaposlenosti po trajanju u Gradu Korčuli možemo iščitati trend smanjenja broja

nezaposlenih u svim kategorijama trajanja nezaposlenosti, osim kod nezaposlenih između 9 i 12

mjeseci, čiji broj od 2011. do 2016. godine stagnira. Kod dugotrajno nezaposlenih između 1 i 3 godine

bilježimo trend smanjenja broje nezaposlenih, dok se kod svih ostalih kategorija trajanja nezaposlenosti

18

61

56

49

37 38

32

38 36

1414

46

51

43

31

24

31 30

43

16

0

10

20

30

40

50

60

70

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

Registrirana nezaposlenost po godinama

2011 2016



44

bilježi trend rasta broja nezaposlenih zaključno s 2013. godinom, nakon čega se bilježi pad broja

nezaposlenih.

GRAFIKON 21 TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI U GRADU KORČULI


Poslovno okruženje

Analiza strukture gospodarstva u 2015. godini

U analizi strukture gospodarstva obuhvaćena su trgovačka društva registrirana u Gradu Korčuli koja su

predala godišnje financijske izvještaje za 2015. godinu. Prema Registru poslovnih subjekata Hrvatske

gospodarske komore u 2015. godini bilo je registrirano 188 tvrtki od kojih su 124 aktivne tj. predale su

godišnje financijske izvještaje za 2015. godinu. Aktivne tvrtke imale su ukupno 591 zaposlenog i imale

su ukupne prihode preko 206 milijuna kuna. Tako je u području djelatnosti I - Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane poslovalo 25 tvrtki koje su ostvarile 65.982.648 HRK prihoda

i zapošljavale 255 djelatnika i G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

gdje su poslovale 23 tvrtke s 54.663.309 HRK prihoda i 68 zaposlenih osoba.

TABLICA 27 PREGLED AKTIVNIH TVRTKI PO DJELATNOSTIMA U GRADU KORČULI U 2015. GODINI

DJELATNOST7* Broj tvrtki Ukupni prihodi (HRK) Broj zaposlenih (krajem

razdoblja)

MALE SREDNJE UKUPNO MALE SREDNJE UKUPNO MALE SREDNJE UKUPNO

7 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

13

3

88

41

18

72

27

14

7

96

44

18

59

34

15

5

97

50

23

61

36

15

5

10

5

47

17

54

38

15

3

93

45

18

39

26

12

9

86

37

18

43

18

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

0 - 3 mj. 3 - 6 mj. 6 - 9 mj. 9 - 12 mj. 1 - 3 g. 3 g. i više

2011 2012 2013 2014 2015 2016


45

A 2 0 2 670.016 0 670.016 0 0 0

C 11 0 11 15.583.006 0 15.583.006 72 0 72

D 1 0 1 225.094 0 225.094 1 0 1

E 2 0 2 26.518.370 0 26.518.370 77 0 77

F 12 0 12 5.355.982 0 5.355.982 28 0 28

G 23 0 23 54.663.309 0 54.663.309 68 0 68

H 3 0 3 7.360.969 0 7.360.969 15 0 15

I 24 1 25 12.907.390 53.075.258 65.982.648 38 217 255

J 4 0 4 1.558.775 0 1.558.775 7 0 7

L 6 0 6 10.640.241 0 10.640.241 5 0 5

M 20 0 20 8.253.518 0 8.253.518 33 0 33

N 10 0 10 9.089.082 0 9.089.082 21 0 21

Q 1 0 1 272.032 0 272.032 3 0 3

R 1 0 1 15.561 0 15.561 2 0 2

S 3 0 3 377.978 0 377.978 4 0 4

UKUPNO 123 1 124 153.491.323 53.075.258 206.566.581 374 217 591

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.

Poslovanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj u najvećoj mjeri, i to podjednako koncentrirano u

dva područja djelatnosti, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla i C -

Prerađivačka industrija koje obuhvaćaju 36,17% trgovačkih društava s 48,37% zaposlenih na koje

otpada 46,67% neto plaća i nadnica, generiraju 59,85% prihoda.

Iza njih najzastupljenija područja djelatnosti su djelatnosti F – Građevinarstvo, H - Prijevoz i skladištenje,

I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije, M -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti unutar kojih posluje 43,78% trgovačkih društava s 32,07%

zaposlenih na koje otpada 34,22% neto plaća i nadnica i koje generiraju 23,54% prihoda.

GRAFIKON 22 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2015. GODINI.


0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T

Struktura tvrtki prema područjima djelatnosti u Republici Hrvatskoj u 2015. godini

Udio po broju tvrtki Udio po broju zaposlenih

Udio po ukupnim prihodima Udio po neto plaćama i nadnicama

46

Za razliku od gospodarstva Republike Hrvatske u strukturi gospodarstva Dubrovačko-neretvanske

županije najveća poslovna aktivnost trgovačkih društava vezana je za turizam, odnosno za područja

djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - Trgovina na veliko i na

malo u kojima posluje 35,93% trgovačkih društava koji zapošljavaju 41,04% zaposlenika na koje otpada

43,25% neto plaća i nadnica i koji generiraju 47,83% prihoda.

Veliki dio poslovnih aktivnosti trgovačka društva obavljaju u djelatnostima C - Prerađivačka industrija,

F – Građevinarstvo, H - Prijevoz i skladištenje, M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N -

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima posluje 44,27% trgovačkih društava koji

zapošljavaju 45,53% zaposlenika na koje otpada 43,69% neto plaća i nadnica i koji generiraju 40,81%

prihoda.

GRAFIKON 23 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJU DJELATNOSTI U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ

ŽUPANIJI U 2015. GODINI.


Poslovna aktivnost trgovačkih društava u Gradu Korčuli najizraženija je u području djelatnosti I -

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj 20,16% trgovačkih društava

zapošljava 43,15% zaposlenika na koje otpada 43,62% neto plaća i nadnica i koji generiraju 31,94%

prihoda i ukazuje na veliki značaj turizma za Grad Korčulu.

Trgovačka društva Grada Korčule značajno posluju i u djelatnostima G - Trgovina na veliko i na malo;

popravak motornih vozila i motocikla, E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, C - Prerađivačka industrija i M - Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti u kojima posluje 45,16% trgovačkih društava koji zapošljavaju 42,30% zaposlenika na koje

otpada 44,14% neto plaća i nadnica i koji generiraju 50,84% prihoda.

Za razliku od strukture gospodarstva Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije, u gradu

Korčuli javne tvrtke koje posluju u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša generiraju veliki udio po broju zaposlenih 13,03%,

ukupnim prihodima 12,84% i neto plaćama i nadnicama s udjelom od 17,00%.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S

Struktura tvrtki prema području djelatnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2015. godini



47

GRAFIKON 24 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI8 U GRADU KORČULI U 2015. GODINI


Poslovanje trgovačkih društava po područjima djelatnosti u 2015. godini Odnos ukupnih prihoda i rashoda za područja djelatnosti i usporedba s razinom Republike Hrvatske i

Dubrovačko-neretvanske županije pruža nam uvid u ekonomičnost i općenito uspješnost poslovanja

trgovačkih društava po pojedinim sektorima.

GRAFIKON 25 EKONOMIČNOST POSLOVANJA PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U 2015. GODINI




0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

A C D E F G H I J L M N Q R S

Struktura tvrtki prema područjima djelatnosti u Gradu Korčuli u 2015. godini



0,80

0,90

1,00

1,10

1,20

1,30

C E F G H I L M N

Ekonomičnost poslovanja po područjima djelatnosti u 2015. godini


48

Od onih područja djelatnosti koje su značajnije zastupljene u Gradu Korčuli trgovačka društva koja

posluju u djelatnostima C - Prerađivačka industrija, G - Trgovina na veliko i na malo, H - Prijevoz i

skladištenje, L - Poslovanje nekretninama i N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imaju

ekonomičnost poslovanja iznad županijskog i državnog prosjeka.

U djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je najvažnija

djelatnost u Gradu Korčuli u 2015. godini bilježimo neekonomičnost trgovačkih društava koja je

značajno niža od državnog, a posebno od županijskog prosjeka.

Najveći prosječni prihod trgovačkog društva prema području djelatnosti ostvarila su trgovačka društva

koja posluju u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 13.259.185 HRK, što je više od prosjeka područja

djelatnosti u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te višestruko premašuje područje

djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje je drugo po visini

prihoda prosječnog trgovačkog društva s iznosom od 2.639.306 HRK.

GRAFIKON 26 PROSJEČNI PRIHOD TRGOVAČKOG DRUŠTVA PREMA PODRUČJU DJELATNOSTI9 U 2015. GODINI


Trgovačka društva registrirana u Gradu Korčuli koja posluju u ostalim područjima djelatnosti osim

područja djelatnosti L - Poslovanje nekretninama ostvaruju prosječne prihode po trgovačkom društvu

višestruko manje od prosjeka Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije.

U promatranom razdoblju od 2011. do 2015. prihodi trgovačkih društava imali su najizraženiji rast u

područjima djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - Trgovina

na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, odnosno onima usko vezanima za turizam te

u sektoru L - Poslovanje nekretninama. Manji rast prihoda u promatranom razdoblju ostvaren je u E -

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i F –

Građevinarstvo. Prihodi trgovačkih društava u ostalim područjima djelatnosti su stagnirali u

9 Područja djelatnosti: C - Prerađivačka industrija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti

sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

C E F G H I L M N

Prosječni prihod trgovačkog društva prema području djelatnosti u 2015. godini


49

promatranom razdoblju izuzev područja djelatnosti C - Prerađivačka industrija, u kojem se osjetio veliki

pad prihoda s 38.647.514 HRK ukupnih prihoda u 2011. na 15.583.006 HRK ostvarenih prihoda u 2011.

godini.

GRAFIKON 27 UKUPNI PRIHODI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI10 U RAZDOBLJU OD

2011. DO 2015. GODINE U GRADU KORČULI


Područja djelatnosti s najvećim brojem registriranih trgovačkih društava su C - Prerađivačka industrija,

F – Građevinarstvo, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, I - Djelatnosti

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N -

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Najveći porast broja tvrtki u promatranom razdoblju ostvaren je u području djelatnosti I s 18 tvrtki u

2011. godini na 25 tvrtki u 2015. godini, dok je najveći pad broja tvrtki zabilježen u području djelatnosti

G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla u kojem je broj tvrtki s 28 u 2011.

godini pao na 23 u 2015. godini.



0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000

A B C D E F G H I J L M N Q R S

Prihodi trgovačkih društava u razdoblju od 2011. do 2015. godine u Gradu Korčuli

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

50

GRAFIKON 28 BROJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI 11U RAZDOBLJU OD 2011. DO

2015. GODINE U GRADU KORČULI


Obrtništvo u Gradu Korčuli

Prema podacima Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta iz Obrtnog registra početkom 2017.

godine u Gradu Korčuli je bilo 249 obrta u radu. Od toga najveći broj obrta je iz područja djelatnosti

koje su direktno vezane uz turizam G - Trgovina na veliko i na malo - 20,88% i I - Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane 20,88%, te iz djelatnosti H - Prijevoz i skladištenje 14,46%, C

- Prerađivačka industrija – 8,84%, F – Građevinarstvo – 8,43%, N - Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti – 7,63% i S - Ostale uslužne djelatnosti – 7,63%.

11 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

0

5

10

15

20

25

30

A C D E F G H I J L M N Q R S

Broj trgovačkih društava u Gradu Korčuli u razdoblju 2011.-2015. godine

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

51

GRAFIKON 29 STRUKTURA OBRTA PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U GRADU KORČULI 2017. GODINE

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Obrtni registar (03. siječnja 2017.), obrada:

KORA d.o.o.

Struktura obrta po područjima djelatnosti u Gradu Korčuli jednaka je strukturi obrta razine Dubrovačko-

neretvanske županije i Republike Hrvatske, osim u djelatnostima G - Trgovina na veliko i na malo i I -

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji udjeli su u Gradu Korčuli znatno iznad

udjela na razini Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske što ukazuje na veliki značaj

turizma na gospodarstvo Grada Korčule.

15; 6%

22; 9%

21; 8%

52; 21%

36; 15%

52; 21%

3; 1%

6; 2%

19; 8%

1; 0%3; 1%

19; 8%

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO IRIBARSTVO

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

F GRAĐEVINARSTVO

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;POPRAVAK MOTORNIH VOZILA IMOTOCIKALAH PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

I DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJATE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKEDJELATNOSTI

N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNEUSLUŽNE DJELATNOSTI

P OBRAZOVANJE

52

GRAFIKON 30 STRUKTURA OBRTA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI12 U REPUBLICI HRVATSKOJ,

DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI U 2017. GODINI

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Obrtni registar (03. siječnja 2017.), obrada:

KORA d.o.o.

Pregled infrastrukture i zona poslovne namjene i potpornih institucija

PODUZETNIČKE POTPORNE INSTITUCIJE

Gradsko vijeće Grada Korčule je na sjednici održanoj 18.3.2013. godine donijelo odluku kojom je

osnovana poduzetnička potporna institucija Korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o., a započela je

s radom 19.6.2013. godine.

Glavne aktivnosti agencije KORA d.o.o. su:

–Suradnja u pripremi strateških dokumenata

–Poticanje Grada Korčule na kompletiranje projektne dokumentacije

–Sklapanje partnerstva s regionalnim i lokalnim agencijama i udrugama

–Pisanje i prijavljivanje projekata

–Provedba projekta u suradnji s partnerima i

–Poticanje poduzetništva.

12 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti

sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I -

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti;

O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R -

Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja

proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

A C F G H I J K L M N P R S

Struktura obrta u RH, DNŽ i Gradu Korčuli u 2017. godini.


53

Sjedište agencije KORA d.o.o. je Trg Antuna i Stjepana Radića 1, Korčula, a poslovnica agencije KORA

d.o.o. nalazi se u uredima na bazenu Gojko Arneri u prizemlju i na prvom katu. Agencija ima tri

zaposlenika. Osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke je Anamarija Granić, mag. oec.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KORČULE

Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Korčule - 2016. unutar građevinskih

područja naselja određene su i površine isključive namjene – infrastrukturne, ugostiteljsko-turističke,

sportsko-rekreacijske i poslovne.

Površine gospodarske namjene – poslovne i proizvodne

Unutar obuhvata Plana planirane su površine gospodarske namjene – proizvodne (I) i poslovne (K),

unutar sljedećih izdvojenih građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja) – „gospodarskih

zona“:

- Dominče 1: tip I1 – industrijska namjena (brodogradilište), površine 4 ha

- Čara 1: tip I3 – pretežito prehrambeno-prerađivačka, površine 1,3 ha

- Čara 2: tip K1, K2, K3, I3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna, te prehrambeno-

prerađivačka, površine 3,5 ha

- Dominče 2,3: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna, površine 3,4 ha

- Lokva: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna površine 2 ha

- Česvinica 1, 2: tip K1, K2, K3, I2 – pretežito uslužna, trgovačka, komunalno servisna i zanatska, s

reciklažnim dvorištem, površine 13,7 ha

- Pupnat: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna površine 2 ha.

U izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene – proizvodne (I) omogućuje se i

razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada poslovne namjene (K). U izdvojenim građevinskim

područjima poslovne namjene (K) omogućuje se i razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada

za gospodarsku namjenu – proizvodnu (I3) – prehrambena industrija.

U izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene – poslovne i proizvodne omogućuje se

razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada za samostalne zabavne i ugostiteljske sadržaje bez

pružanja usluga smještaja. Iznimno, unutar gospodarske (poslovne) zone Dominče 2,3 omogućuje se

razgraničenje površina te gradnja i rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene.

Unutar građevinskog područja naselja Korčula planirana je površina isključive poslovne – pretežito

uslužne namjene (K1) – poslovna lokacija „Uvala Luka“ i površina isključive poslovne – pretežito

trgovačke (K2) i infrastrukturne namjene (IS) – poslovna lokacija „Potok“.

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

Unutar obuhvata plana, na lokaliteti Klokolina, planira se površina za eksploataciju mineralnih sirovina

– kamen (E3), površine 4,0 ha, u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti eksploatacije i obrade

arhitektonsko-građevnog kamena.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Unutar obuhvata Plana površine ugostiteljsko-turističke namjene planirane su:

- unutar izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene –

„turističkih zona“ (TZ):

o Koromačna: tip T2 – turističko naselje, površine 6,1 ha i kapaciteta 600 kreveta

o Dominče: tip T1 – hoteli i T2 – turističko naselje, površine 1,4 ha i kapaciteta 200

kreveta, s lukom nautičkog turizma „Dominče“ kapaciteta do 200 vezova.

54

- unutar građevinskog područja naselja, kao razgraničene površine isključive ugostiteljsko-

turističke namjene – „turističke lokacije“ (TL):

o Liburna, unutar naselja Korčula (s hotelima Liburna, Park i Marko Polo): tip T1 – hoteli,

površine 3,3 ha i kapaciteta 720 kreveta

o Bon Repos, unutar naselja Korčula: tip T – opći, površine 9,1 ha i kapaciteta 1760

kreveta

o Žrnovska Banja, unutar naselja Žrnovo: tip T2 – turističko naselje, površine 2,1 ha i

kapaciteta 300 kreveta

o Uvala Žitna, unutar naselja Čara, izdvojeni dio Zavalatica: tip T2 – turističko naselje,

površine 11,1 ha i kapaciteta 1621 krevet.

- kao luke nautičkog turizma (LN):

o luka nautičkog turizma „ACI marina Korčula“, unutar naselja Korčula, kapaciteta do 400

vezova

o luka nautičkog turizma „Badija“, unutar naselja Korčula, izdvojeni dio Badija, kapaciteta

do 100 vezova

o luka nautičkog turizma „Račišće“, unutar naselja Račišće, kapaciteta do 100 vezova

o luka nautičkog turizma „Dominče“, unutar TZ Dominče, kapaciteta do 200 vezova.

Poljoprivreda

U Gradu Korčuli je na dan 31.12.2015. godine bilo registrirano 366 obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava s 2540 ARKOD parcela ukupne površine 379,89 ha. Po broju OPG-a i ukupnoj površini

ARKOD Grad Korčula je treća po veličini jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli, dok Grad

Korčula ima najviše ARKOD parcela u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli.

Prosječna veličina ARKOD parcele iznosi 0,15 ha i od Grada Korčule jedino Općina Lumbarda ima

manju prosječnu površinu ARKOD parcele 0,13 ha. U Gradu Korčuli prosječna veličina poljoprivredne

površine OPG-a iznosi 1,04 ha, što je najmanja prosječna površina OPG-a na otoku Korčuli i kao takva

je pokazatelj usitnjenosti poljoprivrednih površina kao i samih poljoprivrednika.

TABLICA 28 POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTAVA NA OTOKU KORČULI NA DAN 31.12.2015. GODINE

Ukupan broj

OPG-a

Ukupan broj

OPG-a

Ukupan broj

ARKOD

parcela

Ukupna površina

ARKOD parcela

(ha)

Prosječna

površina

parcele

Prosječna

površina

OPG-a

Korčula 366 2.540 379,89 0,15 1,04

Blato 431 2.288 543,38 0,24 1,26

Lumbarda 87 769 99,45 0,13 1,14

Smokvica 193 1.887 292,66 0,16 1,52

Vela Luka 395 2.328 483,27 0,21 1,22

Ukupno 1.472 9.812 1.798,64 0,18 1,22

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx, obrada: KORA d.o.o.

Prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta na otoku Korčuli maslinici zauzimaju najveću

poljoprivrednu površinu i to 1.303,49 hektara i vinogradi 385,61 hektar. Ostala poljoprivredna površina

odnosi se na voćne vrste, miješane trajne nasade, oranice i ostalo.

http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx

55

GRAFIKON 31 PRIKAZ PODATAKA IZ ARKOD BAZE PREMA VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA NA OTOKU KORČULI NA DAN 31.12.2015. GODINE


Evidentno je da su kao poljoprivredni proizvodi najvažniji maslinovo ulje i vino. Od vinskih sorti treba

istaknuti pošip kao jednu od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Dalmacije, ali i Hrvatske. Ono što je

važno jest podrijetlo iste koje je dokazano otočno, odnosno poznat je roditeljski par ove sorte, a čine

ga dvije stare autohtone korčulanske sorte. To je rijetkost u vinogradarskoj praksi i treba je još bolje

iskoristiti. Do 90-ih poljoprivredne zadruge bile su nositelji razvoja cijele priče da bi se s promjenom

sustava ista prebacila na privatne nositelje. To je u početku izazvalo određenu krizu, višak

poljoprivrednih proizvoda (grožđa) i nered. Međutim, tržište je samo ispravilo te nepravilnosti te se

povećanjem konkurentnosti profiliralo više dobrih vinara i proizvoda. Isto tako, nestala je navika

udruživanja koja je ipak potrebna, barem strateški, ako ne tržišno.

U Gradu Korčuli po poljoprivrednoj proizvodnji među naseljima dominira Čara s najvećim brojem OPG-

ova (127), ARKOD parcela (1.202) i poljoprivrednih površina (140,08 ha), a slijede je naselja Žrnovo,

Korčula, Pupnat i Račišće.

48,10788202

385,6055407

1303,490282

17,0084487 51,40772672 20,94956714

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

ORANICA VINOGRADI MASLINIK VOĆNE VRSTE MJEŠANI TRAJNINASADI

OSTALO

Hek

tari


56

GRAFIKON 32 STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA PO NASELJIMA GRADA KORČULE NA DAN

31.12.2015. GODINE


U Gradu Korčuli su prema podacima Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo registrirane dvije

zadruge, obje u naselju Čara. Poljoprivredna zadruga Nerica broji 7 zadrugara i 8 zaposlenih. Proizvodi

i usluge zadruge su vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo, proizvodnja kruha i trgovina. Druga

poljoprivredna zadruga je Pošip sa 115 zadrugara, 9 zaposlenih i 50 kooperanata. Proizvod zadruge je

proizvodnja vrhunskog vina – Pošip.

Prema vrstama upotrebe poljoprivrednog zemljišta u Gradu Korčuli, u naselju Čara je najviše

poljoprivrednog zemiljišta po maslinicima (96,94 ha) i vinogradima (73,21 ha), nakon čega slijedi naselje

Žrnovo (65,01 ha maslinika i 16,57 ha vinograda), Pupnat (31,16 ha maslinika i 9,96 ha vinograda),

Račišće (26,63 ha maslinika i 2,47 ha vinograda) te Korčula (4 ha maslina i 0,12 ha vinograda). Mješani

i trajni ostali zasadi površinom su znatno manje zastupljeni, a najviše ih je u naselju Žrnovo (11,92 ha

miješanih trajnih nasada i 5,93 ha ostalih nasada), Čari (1,31 ha miješanih trajnih nasada i 3,35 ha

ostalih nasada), Pupnatu (1,11 ha miješanih trajnih nasada i 1,38 ha ostalih nasada), dok je površina

ostalih nasada i miješanih trajnih nasada u Korčuli i Račišću između 0,05 ha i 0,67 ha.

12

7

70

39 56 74

1.2

02

32

7

27

5

25

9

47

7

17

0,0

8

55

,31

37

,61

25

,42

91

,47

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

Čara Korčula Pupnat Račišće Žrnovo

Broj PG Broj ARKOD parcela Površina (ha)


57

GRAFIKON 33 PRIKAZ PODATAKA IZ ARKOD BAZE PREMA VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA U NASELJIMA GRADA KORČULE NA DAN 31.12.2015. GODINE


Brodogradnja

Grad Korčula baštini bogatu tradiciju korčulanske brodogradnje. Prvi podaci o tom drevnom zanatu, koji

se u Korčuli održao kroz više stoljeća, potječu iz 14. stoljeća duž istočne i zapadne obale korčulanskih

predgrađa, kako to potvrđuju povijesni likovni prikazi Korčule i dokumenti, bili su položeni korčulanski

škveri – brodogradilišta na kojima su Korčulani vrijedno radili.

Posljednje starinsko brodogradilište u vlasništvu obitelji Ivančević nalazilo se u zapadnom predgrađu

do početka osamdesetih godina 20.st. Brodogradnjom kao zanimanjem bavio se veliki broj građana

Korčule. Ona je određivala način života, izgradnju grada. Raznim odredbama mletačka je republika

ograničavala razvoj brodogradnje u Korčuli jer je Korčula za procvat brodogradnje imala sve uvjete i

mogla je djelovati samostalno, a dubrovački su brodograditelji tražili od njihove državne vlasti da se

podanicima Dubrovačke republike zabrani gradnja brodova na korčulanskim škverima. Unatoč svim tim

zabranama, brodogradnja u Korčuli je doživljavala procvat. Razvoju brodogradnje pogodovao je

pogodan položaj i obilje šume. U drugoj polovini 18. stoljeća Mletačka republika svoj državni arsenal

na ovom dijelu Jadrana uređuje u Korčuli. U Korčuli su se gradili različiti tipovi brodova. Ovisno o

političkim i gospodarskim prilikama u 19. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća brodogradnja u Korčuli

doživljava uspone i padove. S organiziranim školovanjem za ovaj zanat u Korčuli se započinje u drugoj

polovini 19. stoljeća. Do konačne propasti korčulanskog brodograditeljstva došlo je s propašću

jedrenjaka. Ipak, još je pred Drugi svjetski rat u obrtničkim brodogradilištima Korčule i Vele Luke bilo

zaposleno dvjestotinjak radnika.

73

,21

0,1

2 9,9

6

2,4

7

16

,57

96

,94

4

31

,16

26

,63

65

,01

1,3

1

0,2

8

1,1

1

0,6

7 11

,92

3,3

5

0,0

8

1,3

8

0,0

5 5,9

3

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Čara Korčula Pupnat Račišće Žrnovo

Vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta u naseljima Grada Korčule

VINOGRADI MASLINIK MJEŠANI TRAJNI NASADI OSTALO


58

Tragove starih vještina pronalazimo danas u poduzeću Leda d.o.o., osnovanom 2002. godine. Danas

tvrtka zapošljava 30-ak ljudi, a osnovna djelatnost je remont brodova i izrada trupova.

Turizam i kultura

Prikaz turističkog sektora, analiza segmenata turističkog tržišta, svojstava i sezonskih kretanja

Turizam je, na cijelom otoku pa tako i u Gradu Korčuli, primarna djelatnost čiji razvoj i uspjeh utječe i

na ostale gospodarske grane. Nakon privatizacije hotelskog poduzeća (HTP Korčula), obnovljeni su

gotovo svi hoteli i lokali, čime je grad Korčula dobio kvalitetan smještaj i uslugu. Slijedom toga, potrebna

su konstantna ulaganja u infrastrukturu, turističku ponudu, ali i osposobljavanje turističkih djelatnika

kako bi posjetiteljima grada i otoka Korčule ponudili kvalitetan i bogat sadržaj.

Problem turizma u Dalmaciji je izražena sezonalnost. Taj problem uzrokuje teškoće na tržištu rada, ali

i koncentraciju aktivnosti i događaja te dostupnosti određenih usluga u samo jednom razdoblju u godini.

Broj ostvarenih noćenja u Gradu Korčuli je u uzlaznom trendu u posljednjih 6 promatranih godina. U

Gradu Korčuli za 2011. godinu ostvareno je 299.345 noćenja, a 2016. godine bilo ih je 363.380,

odnosno broj noćenja u promatranom periodu rastao je po stopi od 3,95% godišnje.

GRAFIKON 34 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA U GRADU KORČULI

Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.

Analiza broja noćenja po mjesecima u promatranih 6 godina ukazuje na: stagnaciju broja noćenja izvan

sezone (I-V i X-XII mjesec), blagi rast broja noćenja u posezoni u IX. mjesecu s 35.607 noćenja 2011.

godine na 43.109 u 2016. godini, ali uz stagniranje posljednje četiri promatrane godine. Pad broja

noćenja bilježi se u predsezoni (VI. mjesec) s 39.399 noćenja ostvarenih 2011. godine na 36.933

ostvarena noćenja u 2016. godini.

299.345334.168 335.565 330.141

358.139 363.380

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj ostvarenih noćenja u Gradu Korčuli

59

GRAFIKON 35 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U GRADU KORČULI


Najveći porast broja noćenja u promatranom periodu ostvaren je u glavnoj sezoni odnosno u VII. i VIII.

mjesecu kada je ukupno ostvareno 253.893 noćenja odnosno 52.621 noćenje više nego 2011. godine.

Od ukupnog broja porasta noćenja ostvarenih u periodu od 2011. do 2016. godine, 82,18% porasta

ostvareno je u srpnju i kolovozu, što je pokazatelj porasta sezonalnosti turizma u Gradu Korčuli,

koncentriranja broja noćenja u ljetne mjesece te suncu i moru kao glavnom motivu za dolazak turista u

Grad Korčulu. Prema rezultatima istraživanja za Dubrovačko-neretvansku županiju, koje je 2014.

godine proveo Institut za turizam, 68% ispitanika kao motiv dolaska navodi pasivni odmor i opuštanje,

49% zabavu, 34% nova iskustva i doživljaje, gastronomiju 44%, upoznavanje prirodnih ljepota 26%,

sport i rekreaciju 6%, kulturne znamenitosti i događanja 14%, posjet prijateljima i rodbini (VFR) 6% te

zdravstveni razlozi i wellness 6%.

TABLICA 29 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U GRADU KORČULI

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPNO

2011. 363 351 563 4.261 10.208 39.399 91.522 109.750 35.607 6.205 466 650 299.345

2012. 410 205 1.248 4.380 14.785 42.058 103.618 116.831 41.948 7.484 834 367 334.168

2013. 394 262 799 3.473 12.737 39.582 102.088 122.567 45.516 6.871 769 507 335.565

2014. 447 373 710 5.782 11.722 38.788 96.508 124.706 41.536 7.958 719 892 330.141

2015. 783 1.110 3.143 7.459 16.525 38.546 107.438 129.783 44.047 7.891 912 502 358.139

2016. 94 174 2.211 4.332 11.255 36.933 120.176 133.717 43.109 9.516 856 1.007 363.380


Grad Korčula ima veliki potencijal za rast i razvoj turizma bez povećanja broja ležaja budući da je u

kolovozu 2016. godine, kada se bilježi najveći ostvareni broj noćenja, ostvareno 64,07% od

maksimalnog mogućeg broja noćenja u istom mjesecu, dok je popunjenost u srpnju 2016. iznosila

57,08% od maksimalnog mogućeg broja noćenja u istom mjesecu.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Broj noćenja po mjesecima u Gradu Korčuli

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

60

GRAFIKON 36 PREGLED OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U ODNOSU NA MOGUĆI BROJ NOĆENJA U

KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U GRADU KORČULI ZA 2016. GODINU


Najveći broj dolazaka bilježi se u hotelima i to 34.969 dolazaka, odnosno 47,73% od svih dolazaka u

2016. godini te u objektima u domaćinstvu koji su ostvarili 28.574 dolazaka, odnosno 39% od svih

dolazaka u 2016. godini. Po broju ostvarenih noćenja vodeće mjesto pripada objektima u domaćinstvu

sa 156.054 ostvarena noćenja ili 42,95% od svih noćenja u 2016. godini, dok je u hotelima ostvareno

150.958 noćenja, odnosno 41,54% od svih ostvarenih noćenja u 2016. godini.

TABLICA 30 STRUKTURA OSTVARENIH NOĆENJA PO SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U GRADU KORČULI U 2016. GODINI

Vrsta objekta Dolasci

ukupno

Dolasci

udio

Noćenja

ukupno

Noćenja

udio

Prosječan

broj noćenja

Objekti u domaćinstvu 28.574 39,00% 156.054 42,95% 5,46

Hoteli 34.969 47,73% 150.958 41,54% 4,32

Nekomercijalni smještaj 1.698 2,32% 22.439 6,18% 13,21

Kampovi - skupina kampovi 3.583 4,89% 14.278 3,93% 3,98

Druge vrste - skupina kampovi 3.606 4,92% 11.091 3,05% 3,08

Ostali smještaj 827 1,13% 8.552 2,35% 10,34

Objekti u seljačkom domaćinstvu 3 0,00% 8 0,00% 2,67

Ukupno: 73.260

363.380

4,96


Prosječni broj noćenja u Gradu Korčuli iznosi 4,96 noćenja te se u objektima u domaćinstvu ostvaruje

veći prosječni broj noćenja 5,46, a u hotelskom smještaju 4,32 noćenja.

Gosti iz Hrvatske ostvaruju najveći broj noćenja i to 13,87% od ukupnog broja noćenja, gosti iz

Ujedinjenog Kraljevstva 9,51% ostvarenih noćenja, Francuske te Slovenije 9,43% od ukupnog broja

ostvarenih noćenja.

38

50

20

65

40

86

10

69

6

34

67

0 10

81

73

12

14

10

40

76

5

90

27

55

5

85

4

18

9.4

65

17

7.2

27

18

7.4

38

17

9.3

04

17

8.8

07

14

8.7

20 8

1.3

30

68

.09

3

14

2.6

25

18

0.4

76

18

2.8

35

18

8.6

49

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

200000

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Ostvareni i mogući broj noćenja u Gradu Korčuli

Ostvarena noćenja Neostvarena noćenja

61

TABLICA 31 DOLASCI I NOĆENJA PO NACIONALNOSTI U 2016. GODINI

Država Dolasci Noćenja Udio dolazaka Udio noćenja Prosječan

broj noćenja

Hrvatska 9.185 50.397 12,54% 13,87% 5,49

UK 7.265 34.546 9,92% 9,51% 4,76

Slovenija 4.541 34.252 6,20% 9,43% 7,54

Njemačka 4.310 29.653 5,88% 8,16% 6,88

BiH 3.174 24.516 4,33% 6,75% 7,72

Francuska 6.828 21.701 9,32% 5,97% 3,18

Poljska 2.559 21.301 3,49% 5,86% 8,32

Italija 2.612 14.272 3,57% 3,93% 5,46

Češka Republika 1.617 12.781 2,21% 3,52% 7,90

SAD 5.080 12.214 6,93% 3,36% 2,40

Srbija 1.053 12.071 1,44% 3,32% 11,46

Austrija 1.717 11.225 2,34% 3,09% 6,54

Tajvan, Kina 2.554 2.614 3,49% 0,72% 1,02

Slovačka 1.346 9.666 1,84% 2,66% 7,18

Ostalo 19.419 72.171 26,51% 19,86% 3,72

Ukupno 73.260 363.380 100,00% 100,00% 4,96


Najveći prosječan broj noćenja ostvaruju gosti iz Srbije i to 11,46% noćenja, Poljske 8,32% noćenja,

Češke Republike 7,9%. Najkraći boravak imaju gosti iz Tajvana i Kine s 1,02% noćenja te iz SAD-a s

2,4% noćenja.

Ugostiteljski objekti - tipologija, kapacitet, kvaliteta

U Gradu Korčuli je prema podacima Turističke zajednice Grada Korčule i HTP Korčula d.d. bilo

registrirano 2470 smještajnih jedinica sa 7431 raspoloživim ležajem. Od ukupnog broja raspoloživih

ležaja 6033 ležaja, odnosno 81,19% odnosi se na komercijalni smještaj, dok se 1398 ležaja, odnosno

18,81% odnosi na nekomercijalni smještaj – kuće za odmor i stanove.

U komercijalnim objektima 68,24%, odnosno 4011 ležaja nalazi se u privatnom smještaju i to u 1398

objekata prema čemu je prosječni objekt u privatnom smještaju kapaciteta 2,87 ležaja. U hotelskom

smještaju nalazi se 24,46%, odnosno 1476 ležaja u 645 smještajnih jedinica s prosječnim kapacitetom

2,29 ležaja.

U strukturi hotelskog smještaja prevladava smještaj s 4 zvjezdice i to 92 apartmana kapaciteta 260

ležaja i 430 soba s kapacitetom 970 ležaja, dok su 123 sobe kapaciteta 246 ležaja kategorije dvije i tri

zvjezdice.

TABLICA 32 POPIS KOMERCIJALNIH I NEKOMERCIJALNIH OBJEKATA SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA NA

PODRUČJU GRADA KORČULE

Komercijalni objekti

Hoteli Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja

Hotel Marco Polo **** 103 210

Hotel Korčula de la Ville **** 20 40

62

Hotel Liburna **** 112 235

Hotel Port 9 13**** 180 449

Apartmani Port 9 **** 92 260

Hotel Park **/*** 123 246

hotel Korsal **** 15 36

Ukupno

645 1476

Hosteli Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja

Caenazzo 5 30

Ukupno

5 30

Kampovi Objekt Smještajne jedinice Smještajni kapacitet

Kamp Kalac 3* 124 372

Mini kamp Palma 1* 7 20

Kamp Tri Žala 1* 7 25

Kamp Vrbovica 2* 23 69

Kamp Oskorušica 3* 10 30

Ukupno

171 516

Ostalo Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja

Privatni smještaj 1392 3985

Lešić Dimitri 5* 6 26

Ukupno

1398 4011

Ukupno komercijalni objekt 2219 6033

Nekomercijalni objekti

Kuće za odmor i stanovi 251 1398

Ukupno nekomercijalni objekti 251 1398

Ukupno smještajni kapaciteti 2470 7431

Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, HTP Korčula d.d., obrada: KORA d.o.o.

Nautički turizam i kružna putovanja

Korčula je zbog svog strateškog položaja i značajnog kulturnog i prirodnog bogatstva privlačna luka za

nautičare i brodove na kružnim putovanjima koji u Grad Korčulu donesu značajan broj putnika čiji je

broj u porastu. Evidencije o broju putnika na plovilima ne postoje, pa je broj putnika procijenjen temeljem

prosječnog kapaciteta plovila. Tako je 2013. godine procijenjeno da je u Grad Korčulu uplovilo oko

118.323 putnika, a 2016. godine u Grad Korčulu uplovilo je 132.550 putnika. U promatranom periodu

broj putnika na plovilima koji su uplovili u Grad Korčulu rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,86%.

TABLICA 33 BROJ UPLOVLJAVANJA I PROCIJENJENI BROJ PUTNIKA U GRADU KORČULI

Lučka Uprava Korčula - Riva istok i zapad; Luka Uš ACI Marina

Korčula

Ukupno

13 Investicija u bivši hotel Bon Repos, koji je preimenovan u Port 9, je dovršena u lipnju 2017. godine, kategorija hotela kapaciteta 180 smještajnih jedinica sa ukupno 449 kreveta podignuta je na 4 zvjezdice.

63

Trabakuli Jedrilice Jahte Guleti Jahte/jedrilice

Up

lov

ljav

an

ja

Pu

tnic

i

Up

lov

ljav

an

ja

Pu

tnic

i

Up

lov

ljav

an

ja

Pu

tnic

i

Up

lov

ljav

an

ja

Pu

tnic

i

Up

lov

ljav

an

ja

Pu

tnic

i

Up

lov

ljav

an

ja

Pu

tnic

i

2013. 1.894 27 1.528 9 204 9 203 10 7.081 7 10.910 118.323

2014. 2.030 27 1.436 9 250 9 226 10 6.982 7 10.924 121.118

2015. 2.160 27 1.736 9 224 9 250 10 6.839 7 11.209 126.333

2016. 2.211 27 2.281 9 242 9 326 10 6.698 7 11.758 132.550

Izvor: Županijska lučka uprava Korčula; ACI Marina Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Grad Korčula poznato je odredište i za velike brodove na kružnim putovanjima, koji nažalost zbog

nedostatne infrastrukture ne uplovljavaju u luku već ostaju usidreni u kanalu ispred Grada Korčule. Broj

brodova na kružnim putovanjima varirao je u promatranom periodu od 2012. do 2016. godine od

najmanjeg broja dolazaka brodova 2015. godine kada je u Gradu Korčuli bilo 133 dolaska brodova, do

maksimalnih 175 dolazaka brodova 2014. godine. Najmanji broj putnika bio je 24.786 u 2013. godini

dok je maksimalni broj putnika koji su posjetili Grad Korčulu brodom bio 49.806 putnika 2014. godine.

TABLICA 34 STATISTIKA DOLAZAKA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA U LUKU KORČULA

Izvor: Županijska lučka uprava Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Kultura14

Administrativna jedinica Grada Korčule obuhvaća 5 naselja - Korčula, Žrnovo, Račišće, Čara i Pupnat.

S obzirom da se većina naselja nalazi u unutrašnjosti otoka, turistička naselja su se razvila u uvalama.

Stare jezgre, djelomično očuvane od nadogradnji i neprikladnih adaptacija uslijed iseljavanja

stanovništva i gradnje naselja na obali, smatraju se kulturnim dobrima. Urbana cjelina grada Korčule

je kao takva zaštićena već 1970. godine, a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO

svjetske kulturne bašine.

Preventivno zaštićene cjeline poput otoka Vrnika, te evidentirane poluurbane cjeline Račišća i ruralne

cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat upućuju na visoki stupanj očuvanosti starih naselja.

Osim povijesnih naselja, na području je zaštićeno ili evidentirano i mnoštvo pojedinačnih povijesnih

građevina i sklopova te područja arheološke i memorijalne baštine.

Ministarstvo kulture je 25. veljače 2014. godine donijelo Rješenje prema kojem Povijesna cjelina grada

Korčule i njezina neposredna okolina imaju svojstvo kulturnog dobra. Prethodno je navedena cjelina

14 Tekst preuzet iz Plana razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.-2020., prosinac 2015., str. 15

Ukupno

brodova

Ukupno

putnika

2012. 141 42469

2013. 151 24786

2014. 175 49806

2015. 133 42494

2016. 159 29407

64

zaštićena kao spomenik kulture i upisana Rješenjem regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture

u Splitu, broj: 24/368-70, od 28. prosinca 1970. godine te je upisana u Registar nepokretnih spomenika

kulture u Splitu pod registarskim brojem RST 541.

Povijesna cjelina grada Korčule i njezine neposredne okoline podijeljene su na tri zone:

Zona A je zona potpune zaštite povijesnih struktura. Odnosi se na kulturno-povijesnu cjelinu ili njezine

dijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj

zoni uvjetovat će se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće

poštovanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja.

Zona B je zona djelomične zaštite povijesnih struktura. U njoj se uvjetuje zaštita osnovnih elemenata

povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih pojedinačno zaštićenih

građevina i drugih važnih vrijednosti za ukupnost kulturno-povijesne cjeline. Na području ove zone

uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez

bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije,

rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i

sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Zona C je zona ambijentalne zaštite u kojoj su prihvatljive intervencije uz pridržavanje osnovnih načela

zaštite kulturno-povijesne cjeline. Unutar zaštićenog područja uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje

matrice povijesne izgradnje, stilsko-morfoloških karakteristika povijesnog i prostornog okoliša cjeline.

Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih

uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, posebno tradicijskih oblika,

krajobraznih karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Korčule iz 2011. godine definira se i zona djelomične

zaštite povijesnih struktura (zona zaštite "B") koja se primjenjuje do donošenja formalne zaštite od

strane nadležnog Konzervatorskog odjela. Zaštita se provodi u dijelovima kulturno-povijesne cjeline

koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Uvjetuje se zaštita i

očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina,

pojedinih građevina i drugih građevina važnih za ukupnost vrijednosti određene kulturno-povijesne

cjeline, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone

omogućuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez

bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije,

rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim

strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba; primjenjuje se na pojedinačna kulturna

dobra, sklopove i zaštićene cjeline visoke vrijednosti, arheološke lokalitete te zaštićene kultivirane i/ili

kulturne krajobraze.

Na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara registriranim i preventivno zaštićenim kulturnim

dobrima i cjelinama zahvati su mogući samo uz posebne uvjete, odnosno suglasnost Uprave za

zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

PRIKAZ KULTURNE BAŠTINE KOJA JE OD POTENCIJALNE VRIJEDNOSTI S

TURISTIČKOG/GOSPODARSKOG STAJALIŠTA

Slijedi popis registriranih kulturnih dobara prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture na

dan 16. veljače 2017. godine.

65

Tablica 35 Popis kulturnih dobara za naselje Korčula

Oznaka

dobra

Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-3235 Korčula "Moreška" bojni mačevni ples Nematerijalno kulturno dobro

Z-5568 Korčula Arheološki ostaci crkve sv.

Luke (otok Lučnjak)

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5662 Korčula Arheološko nalazište na otoku

Gubavac


Z-4967 Korčula Arheološko nalazište na otoku

Majsan


P-5254 Korčula Arsenal Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4861 Korčula Crkva Gospojine Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4859 Korčula Crkva i bratovština Svih svetih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4919 Korčula Crkva Navještenja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4854 Korčula Crkva sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4866 Korčula Crkva sv. Mihovila s kućom

bratovštine


Z-4860 Korčula Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4600 Korčula Gradski muzej Korčula -

muzejska građa

Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

Z-4920 Korčula Katedrala sv. Marka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-

0852-

1975.

Korčula Kuća Palčok Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-

0249-

1964.

Korčula Ljetnikovac Španić - Cviličević Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6627 Korčula Opatski dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4585 Korčula Palača Ismaeli - Gabrielis Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-4240 Korčula Podmorsko arheološko

nalazište plič Lučnjak


Z-6216 Korčula Povijesna cjelina grada

Korčule i njezina neposredna

okolina

Nepokretno kulturno dobro - kulturno –

povijesna cjelina

Z-5517 Korčula Ruševine crkve sv. Barbare na

otoku Sutvara


RST-

0049-

1962.

Korčula Samostan i crkva Gospe od

Milosrđa na Badiji


Z-4918 Korčula Samostan s crkvom sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6467 Korčula Spomenik palim vojnicima u I.

svjetskom ratu


RST-

1429-

1996.

Korčula Svjetionik Sestrice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6621 Korčula Utvrda i arheološko nalazište

Forteca-Sv. Vlaho


Z-4588 Korčula Velika i Mala kneževa kula Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6614 Žrnovo Arheološko nalazište Jakasova

špilja


66

P-4934 Žrnovo Crkva Male Gospe Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4921 Žrnovo Crkva sv. Filipa i Jakova Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6771 Žrnovo Crkva sv. Martina sa zvonikom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4922 Žrnovo Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4865 Žrnovo Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6770 Žrnovo Kulturno-povijesna cjelina

Mratin

Nepokretno kulturno dobro - kulturno –

povijesna cjelina

P-5213 Žrnovo Ostaci rimske cisterne Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4924 Pupnat Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6805 Čara Arheološko nalazište Velo

stražišće


Z-5169 Čara Crkva Gospe od Polja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4923 Čara Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2318 Čara Kaštel Španić Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6676 Čara Ostatci crkve sv. Stjepana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6484 Račišće Arheološko nalazište špilja

Žukovica


Z-6807 Račišće Crkva Pomoćnice kršćana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5170 Račišće Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar Ministarstva kulture, preuzeto 16. veljače 2017. godine, obrada: KORA d.o.o.

Rekreacijski sadržaji

Sport i rekreacija iznimno su važni za zdravlje i kvalitetu života stanovništva, a time i za cjelokupan

razvoj lokalne zajednice. U Gradu Korčuli rekreacijske aktivnosti na visokoj su razini jer se nudi veliki

broj sportskih sadržaja.

Ustanova Športski objekti Korčula upravlja i održava sportske objekte na području Grada Korčule15 i to:

- Gradski bazen Gojko Arneri - Natkriveni plivački bazen Gojko Arneri je bazen dimenzija 25 x

33 metra. Dimenzijama odgovara plivanju u malim bazenima i vaterpolu. Bazen koriste sportski

klubovi, ostale pravne osobe i građanstvo, a otvoren je sedam (7) dana u tjednu. Korištenje

bazena i teretane je na raspolaganju i gostujućim klubovima i grupama sportaša.

- Športsku dvoranu u Korčuli (izgrađena do osnovne škole Petra Kanavelića), s

pripadajućim športskim terenom ispod dvorane – Športska se dvorana nalazi u sklopu

Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli. Ista je u službi sporta i potreba osnovne i srednje

škole za tjelesni odgoj. U slobodnim terminima postoji mogućnost najma po cjeniku Ustanove

Športski objekti Korčula. Dvorana je namijenjena za šport (košarka, badminton, tae kwon do i

drugo) i rekreaciju. U zimskim mjesecima se grije, sadrži muške i ženske sanitarne čvorove te

sportski plastični pod. Tribine su kapaciteta 250 sjedećih mjesta.

- Igralište za male športove (predjel Ekonomija), prekriveno montažno demontažnom

konstrukcijom («Balon») - Dvorana natkrivena balonom nalazi se u neposrednoj blizini

Srednje škole Korčula na predjelu Ekonomija i namijenjena je za rukomet i mali nogomet.

Montažne tribine su kapaciteta 250 mjesta. Sadrži sanitarne čvorove, a pod je gumirana

podloga.

15 Izvor: http://www.sportkorcula.com

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=259165311





























http://www.sportkorcula.com/

67

- Igralište za male športove u Žrnovu (do Doma kulture i O.Š. A.C. Pinjac) - Asfaltirano

igralište otvorenog tipa nalazi se iza zgrade Osnovne škole A. Curać Pinjac u Kampušu, u

službi je sporta i potreba osnovne škole za tjelesni odgoj. Namijenjeno je za mali nogomet i

rukomet. Dijelom je ograđeno žičanom ogradom, a u noćnim satima je i osvijetljeno. Korištenje

igrališta se ne naplaćuje

- Nogometno igralište u Žrnovu (Postrana) - Nogometno travnato igralište nalazi se u predjelu

Postrane i koristi se uz naplatu po cjeniku Ustanove Športski objekti Korčula. Cijelo igralište je

ograđeno, travnata podloga se redovito održava.

- Igralište za male športove u Račišću - Asfaltirano igralište udaljeno je kilometar od Račišća

i od Kneža. U potpunosti je ograđeno i ima postavljenu rasvjetu. Namijenjeno je za rukomet i

mali nogomet. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igralište za male športove u Pupnatu - Asfaltirano igralište nalazi se u centru mjesta.

Namijenjeno je igranju rukometa i malog nogometa. Ima postavljenu rasvjetu i u potpunosti je

ograđeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igralište za male športove u Čari - Asfaltirano igralište nalazi se u centru mjesta. Namijenjeno

je za rukomet i mali nogomet. Posjeduje tribine kapaciteta 250 mjesta, postavljenu rasvjetu i u

cijelosti je ograđeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igrališta za male športove u Zavalatici - Dva asfaltirana igrališta nalaze se u Zavalatici.

Namijenjena su za košarku, rukomet i mali nogomet. Oba igrališta su u fazi ograđivanja

žičanom ogradom i postavljanja rasvjete. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igralište za male športove Ferijalni - Igralište je asfaltirano, u potpunosti ograđeno žičanom

ogradom i namijenjeno je igranju malog nogometa, rukometa i košarke. Korištenje igrališta se

ne naplaćuje.

Osim sportskih igrališta, u svim naseljima Grada Korčule za najmlađe su uzraste izgrađena dječja

igrališta.

Važna zona za rekreaciju je i Park-šuma Hober s više od 4 km šetnica koja se nalazi između centra

Korčule i naselja Sv. Anton na sjeveroistočnim obroncima brijega poviše luke Uš. Park-šuma je

zapuštena i neugledna te joj je potrebno ulaganje i rekonstrukcija.

Plivalište KPK nalazi se nadomak centra Korčule uz Šetalište Frana Kršinića. Budući da se radi o

morskom plivalištu, koristi se u ljetnim mjesecima.

68

STANJE U OKOLIŠU I PROSTORU16

Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima

Iako je prostor Grada Korčule razmjerno rijetko naseljen sa svega 57,7 stanovnika po km2 (poradi

usporedbe prosjek RH je 85 stanovnika po km2), velika koncentracija stanovnika u zoni naselja Korčula,

Žrnova i Račišća u kojem živi 79,4% stanovnika Grada, stvara velike ekološke probleme.

Problemi se očituju kako u klasičnim oblicima zagađivanja okoliša, tako i u vizualnom uništavanju

krajobraznih svojstvenosti obale oblikovno neprimjerenom izgradnjom s jedne strane (npr. Medvinjak,

Zavalatica, Rasohatica) i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom praktično samo u prvom redu

(Korčula-Račišće). Sve to čini dijelove obale Grada iznimno ugroženima. Uočava se izgradnja na

neprihvatljivim pozicijama dolaca terasastih vinograda (npr. u zoni Žrnova).

Problem se ne može riješiti prostim zabranama, već usmjeravanjem izgradnje na prihvatljivim

mikrolokacijama uz striktnu kontrolu i provedbu Prostornog plana. Zbog bogate prirodne i kulturne

baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebno je neprekidno i sustavno provoditi

mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika.

Grad svoj kruti otpad odvozi u Općinu Lumbarda na lokaciju “Kokojevica”. Deponij je nedostatno

opremljen, lokacija je nepovoljna, a smeće se uništava spaljivanjem, što predstavlja opasnost od požara

koji i nisu rijetki, osobito u ljetnoj sezoni. Na deponij se organizirano odvoze otpaci naselja Korčule,

Lumbarde, Račišća i Žrnova. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za uređenje deponija: izgrađena

je ograda koja je u međuvremenu većim dijelom uništena, uvedena je čuvarska služba i protupožarne

mjere i osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom. Slijedom navedenog, potrebna je izgradnja reciklažnog

dvorišta kako se ne bi i dalje sustavno narušavala priroda, lokacija deponija, ali i zdravlje svih

stanovnika grada Korčule te općine Lumbarda.

Područje Grada Korčule obiđeno je u suradnji sa stručnim službama Grada i evidentirane su 3 veće

lokacije i 6 manjih na kojima se ilegalno odlaže otpad. Otpad se odlaže na divlje, a odlažu ga uglavnom

stanovnici najbližih naselja.

Odlaže se najviše glomazni i komunalni otpad (madraci, frižideri, kauči), granje, otpadna plastika,

olupine vozila, građevinski otpad i to beton, cigla, šuta, kamen i u najvećoj mjeri zemlja i nevezani

prašinasti materijali. Evidentirane su sljedeće lokacije:

1. Smetlište Čara – Koča

2. Smetlište Stubica

3. Smetlište Sustjepan

4. Smetlište Zavalatica-Brguja

5. Smetlište Zagrinčanjiva

6. Smetlište Žrnovska Banja – Podgomilje

7. Smetlište Dolac

8. Smetlište Mala klačina i

16 Preuzeto iz II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule

69

9. Smetlište „Inkobrod“ Korčula.

Što se tiče relativne čistoće okoliša, još uvijek nije ugrožena velikim onečišćenjem i zagađenjem mora

te kao takva stvara značajnu prednost, osobito u turističkom razvoju. Poljoprivredne površine, gdje se

koriste značajno manje količine umjetnog gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu, pogoduju razvoju

ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane.

Dijelom izvorna netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost

svojstvenog krajobraza Grada tipičnog za ovaj dio južne Dalmacije.

U skladu s rečenim možemo odrediti vrijedne prirodne i krajobrazne površine Grada koje je potrebno

štititi. Ističu se:

• Prirodni prostori i krajobrazi:

- Prirodni prostori i krajobraz južne pučinske i dijela sjeverne obale. Strma razvedena obala s

izraženim stijenama i uvalama s gustim pojasom makije u zaobalju pruža sliku nepristupačnosti i

divljine. Usprkos činjenice da je Korčula kao otok botanički i šumarski dosta istraživana, još uvijek

nije detaljno floristički obrađena niti fitocenološki snimljena. Naročito se to odnosi na florne

zanimljivosti grebenjača, ostalog litorala, stijena i pjeskovitih plaža.

- Prirodni prostori i krajobraz arhipelaga korčulanskih otoka, otočića i grebena.

• Kultivirani prostori i krajobrazi:

- Kultivirani krajobraz pokriva velike površine, a obuhvaća poljodjelske površine od kojih se ističu

kraška polja, terasasti vinogradi i maslinici i šumske površine, kako gospodarskih šuma tako i

privatnih.

• Kulturni prostori i krajobrazi

- Kulturni prostori i krajobrazi obuhvaćaju zone naselja i znatnih antropogenih promjena u prostoru.

Kao vrlo vrijedni kultivirani krajobrazi ističu se u unutrašnjosti Čara i Pupnat, a pri morskoj obali

naravno Korčula

• Osobite pojedinačne prirodne vrijednosti.

Osim do sada navedenih prostornih sklopova treba još navest pojave koje su već zaštićene Zakonom

o zaštiti prirode i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije:

• u kategoriji poseban rezervat šumske vegetacije: Kočje kod naselja Žrnovo;

• u kategoriji park-šuma: park-šuma Hober u naselju Korčula;

• u kategoriji značajni krajobraz: otok Badija;

• u kategoriji spomenik prirode: stablo crnike u naselju Žrnovo-Klokolina;

• u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: park Foretić u naselju Korčula, drvored čempresa sv.

Antun u naselju Korčula, stablo čempresa u naselju Čara.

Temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i PPUG Korčule na području obuhvata

Plana zaštićena su sljedeća područja:

• u kategoriji osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz: južna pučinska obala, krajolik u Pupnatu,

Korčulansko-pelješki arhipelag, šumica u naselju Račišće uz crkvu sv. Nikole, šuma Fortezza, šuma

Carevića glava uz uvalu Uš i hotel Bon Repos, šuma na poluotočiću Banja na istočnom rubu uvale

Banja, šuma Bori, Paganettijeva pećina na Korčuli, špilja Pišurka na Korčuli, špilja Zaglav na Korčuli,

sjeverna obala prema Pelješkom kanalu (od naselja Račišće prema zapadu), uvala Samograd.

70

• u kategoriji osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz: Žrnovsko polje, Pupnatsko polje, Čarsko

polje, dolac u središtu naselja Račišće, vinogradi na strmim terenima u Žrnovu, Račišću i Knežama;

poluotok Turanj dio sjeverno od ceste Ž-6224

Primarna infrastruktura

Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima17

Vodoopskrba područja Grada Korčule riješena je u sklopu regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-

Korčula-Lastovo-Mljet. Ishodište regionalnog vodovoda je izvorište "Prud" u dolini Neretve.

Voda se pumpa na izvorištu i na poluotoku Pelješcu, ukupna visina dizanja vode je 350 m. Na otok

Korčulu voda dolazi gravitacijom iz vodospreme "Janjina" na Pelješcu kroz podmorski cjevovod koji se

sastoji od 5 visokotlačnih polietilenskih cijevi 202 mm, te cjevovodom 350 ACC ulazi u vodospremu

Korčula I. zapremnine 1000 m3 s kotom dna 87,00 m.n.m. koja je centralna vodosprema za opskrbu

vodom otoka Korčule.

Prema podacima «NPKLM vodovoda» d.o.o. Korčula za otok Korčulu je, s obzirom na izgrađene

kapacitete NPKLM vodovoda, utvrđena količina od 104 l/s, od čega za Grad Korčulu 62 l/s. Iz

vodospreme Korčula I. voda gravitacijom ide u vodospremu Korčula II. na jednu stranu i na drugu stranu

do vodospreme "Vela Luka". Naselja uz more spojena su na regionalni vodovod preko vodosprema

mjesne potrošnje, a naselja u sredini otoka vodu dobivaju prepumpavanjem iz magistralnog cjevovoda.

Izgrađeni objekti regionalnog vodovoda na području Grada Korčule su:

A. Cjevovodi

1. Podmorski cjevovod Pelješac-Korčula dužine 2400 m sastoji se od pet visokotlačnih armiranih

polietilenskih cijevi 202 mm.

2. Cjevovod izlaz iz mora vodosprema "Korčula" dužine 1300 m, 350 mm ACC. 3. Povratni vod

vodosprema "Korčula I." - vodosprema "Korčula II." dužine 800 m, 200 mm ACC.

3. Cjevovod vodosprema "Korčula I." - Račišće dužine 1000 m, 450 mm ACC.

4. Tlačni vod crpna stanica Žrnovo - vodosprema "Žrnovo" dužine 2400 m, 108 mm, čelik.

5. Tlačni vod crpna stanica Pupnat - vodosprema "Pupnat", dužine 2000 m, 80 mm ductil.

6. Cjevovod Čara - Zavalatica dužine 2300 m, 100 mm ductil.

7. Cjevovod Smokvica - Čara dužine 3500 m, 150 mm ductil.

B. Crpne stanice

1. Crpna stanica "Pupnat", kapaciteta 3 l/sec, visina dizanja 350 m.

2. Crpna stanica «Žrnovo» kapaciteta 4 l/sec, visina dizajna 190 m.

C. Vodospreme

1. Vodosprema "Korčula I." zapremnine 1000 m3, kota dna 87,00 m.n.m.

2. Vodosprema "Korčula II." zapremnine 2000 m3, kota dna 56,00 m.n.m.

3. Vodosprema "Pupnat" zapremnine 200,00 m3, kota dna 390,00 m.n.m.

4. Vodosprema "Zavalatica" zapremnine 500 m3, kota dna 75,00 m.n.m.

5. Vodosprema «Čara I» zapremnine 250 m3, kota dna 160,00 m.n.m.

17 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule - Obrazloženje

71

SLIKA 2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA

IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2D-VODOOPSKRBA

Prosječna potrošnja vode po stanovniku u Gradu Korčuli iznosila je 70,17 m3 u 2016. godini. Na

godišnjoj razini potrošnja vode prema podacima iz 2016. godine kreće se oko 397.348,00 m3. Od toga

se najveći dio od 74,58% potroši u gradu Korčuli, nakon čega slijedi potrošnja u naselju Žrnovo s

udjelom od 14,13%, Pupnat 4,03%, Račišće 3,67% i Čara s udjelom od 3,59% u ukupnoj potrošnji vode.

Prosječna potrošnja vode po stanovniku u 2016. godini iznosila je 70,17 m3 u Gradu Korčuli. U potrošnji

vode po stanovniku ističe se grad Korčula s potrošnjom od 103,77 m3. Ovakva visoka potrošnja rezultat

je visoke turističke aktivnosti odnosno velikog broja turista koji su smješteni u hotelima i ostalim

smještajnim objektima te velikog broja ugostiteljskih objekata koji se nalaze u gradu Korčuli.

TABLICA 36 POTROŠNJA VODE U GRADU KORČULI

Potrošno vode u m3

Potrošnja vode po stanovniku

2014 2015 2016 2014 2015 2016

Grad Korčula

350.224 406.187 397.348 61,84 71,73 70,17

Korčula 270.264 300.398 296.369 94,63 105,18 103,77

Žrnovo 42.395 59.555 56.159 30,99 43,53 41,05

Račišće 15.200 16.171 14.581 35,19 37,43 33,75

Pupnat 11.770 16.376 15.994 30,10 41,88 40,91

Čara 10.595 13.687 14.245 17,20 22,22 23,13

IZVOR: NPKLM VODOVOD D.O.O., OBRADA KORA D.O.O.

Voda se dva puta mjesečno u ljetnim mjesecima i jednom mjesečno u zimskim mjesecima šalje na

analizu u Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije–Služba za zdravstvenu

ekologiju. Rezultati analitičkog izvješća vode za ljudsku potrošnju sukladni su uvjetima koji su propisani

Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) jer rezultati parametara odgovaraju maksimalno

dozvoljenim koncentracijama iz Priloga I Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode

za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13 i 128/15).

U Gradu Korčuli je u 2017. godini bilo 3.197 priključaka na vodovod. Od tog iznosa najveći broj

priključaka nalazi se u gradu Korčuli (54,21%).

72

TABLICA 37 POTROŠNJA VODE U GRADU KORČULI U 2017. GODINI

Broj priključaka

Korčula 1733

Žrnovo 339

Račišće 250

Kneže 122

Žrnovska Banja 208

Pupnat 102

Zavalatica 146

Čara 34

Privreda 243

Direktni 20

Ukupno 3197

IZVOR: NPKLM VODOVOD D.O.O., OBRADA KORA D.O.O.

Pokrivenost kanalizacijskom infrastrukturom18

U gradu Korčuli postoje prvi počeci izgradnje kanalizacijske mreže još u Srednjem vijeku. Danas postoji

izgrađena kanalizacijska mreža s glavnim sakupljačima. Izgrađena su dva kanalizacijska sustava i to:

- Grad koji obuhvaća zapadno područje do zaljeva Luka, te

- Dominče koja obuhvaća novo naselje na istočnom području.

Navedenim sustavima otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala.

Održavanje i pogon postojeće kanalizacijske mreže obavlja Javno komunalno poduzeće "Hober".

Početkom sedamdesetih izgrađen je najprije sakupljač Sv. Nikole uz obalu do kraja obale ispod kule

Kerjan. Na tom mjestu izgrađena je crpna stanica kojom su prihvaćene i otpadne vode sakupljača s

istočne strane grada. Crpnom stanicom CS Grad su se potiskivale nepročišćene otpadne vode u

Pelješki kanal "podmorskim ispustom" duljine 300 m na dubinu 40 m. U zapadnom dijelu grada Korčule

još je izgrađen sakupljač Borak s pripadajućim crpnim stanicama CS Hoteli (priključeni su svi hoteli),

CS Obala. Na Borak je priključena i marina "Korčula". Jedino nije priključen restoran Liburna te su te

vode onečišćavale more.

Krajem sedamdesetih je izgrađen prvi veći sakupljač istočnog dijela grada i to na potezu od tadašnje

vojarne do brodogradilišta. Izveden je i vrlo kratki ispust na samom ulazu u kanal Ježevica. Kako ovaj

ispust nije bio izgrađen po pravilima struke, to su otpadne vode onečišćavale dio kanala Ježevica. Na

sakupljač Dominče kasnije su priključene zgrade Doma zdravlja posredstvom CS, isto kao i hotel Bon-

Repos (sadašnji Port 9) te se donekle zaštitilo more u uvali Luka.

Izgradnjom sakupljača u zapadnom dijelu grada postavljeni su temelji za konačno rješenje svih otpadnih

voda zapadnog dijela grada.

U istočnom dijelu grada stanje je slabije, prvenstveno radi neizgrađenog odgovarajućeg podmorskog

ispusta, a i zbog nedovoljno razvijene kanalizacijske mreže.

Na kanalizacijsku mrežu nisu priključene još zgrade u predjelu Sv. Antun, zatim na Solinama i uz obalu

Ježevica. Izvan kanalizacijskih sustava još su predjeli Strečica i Luka. U uvali Luka stambene zgrade

ispuštaju otpadne vode ili procjeđivanjem kroz septičke jame u tlo ili direktno u more. Ovdje se opažaju


73

promjene kakvoće mora zbog plitkoće uvale. U uvali Strečica stanje je nešto bolje zbog otvorenosti

uvale.

SLIKA 3 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA TE

OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2E-ODVODNJA

U Gradu nema stalnih vodotoka, a nema ni većih problema s bujicama. Najveća bujica nalazi se na

dijelu između Općine Blato i Grada Korčule u vrlo rijetko nastanjenom dijelu Grada u vododerini prema

uvali Babina. Nekoliko bujica ima i na južnim, pučinskim obroncima Grada. Interesantan je veliki broj

lokava koje su označene na slici “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – odvodnja

otpadnih voda te obrada, skladištenje i odlaganje otpada“.

Broj stanovnika priključenih na sustav odvodnje na području GK Stari Grad iznosi 95%, a na području

u GK Sv. Antun 30%.

Infrastruktura za distribuciju električne energije19

Postojeći vodovi 110 kV s kabelskim kućicama ucrtani su na grafičkom prilogu. Za podatke 110 kV

mreže nadležna je HEP, Prijenosno područje - Split. Potrebna je razvojna TS 110/35 kV jer napajanje

TS 35/10 (20) kV Korčula vodovima 35 kV ne zadovoljava iz pravca TS 110/35 kV Ston, a na granici je

zadovoljavajućeg iz pravca TS 110/35 kV Blato.

Sadašnje osnovno napajanje potrošača područja Grada (i šire) vrši se vodovima 35 kV kako je

navedeno. Vod 35 kV iz pravca TS 35/10 kV Blato novi je, izgrađen 1999. godine kao dvostruki 35 +

20 kV (osim dijela Čara-Pupnat kao 35 kV) na čelično rešetkastim stupovima. Na njegovu 20 kV stranu

povezane su sve distributivne TS 10 (20)/04 kV između Korčule i Blata, a na zadanom prostoru

kabelskim novim vodom 20 kV Čara, Čara vinarija i Zavalatica 1. Također je 20 kV vodovima na čelično

rešetkastim i kabelskim dionicama istovremeno ostvareno povezivanje TS u Žrnovu (Kampuš,

Postrana, Barina i nova Brdo). Posebno je izgrađen jednak vod s kb dionicama DV 35 + 20 kV - TS

Pupnat 1 - Pupnat 2 - Račišće - Uljara.

Napominje se kako je pogonsko napajanje Čare, Vinarije i Zavalatice iz TS35/10 kV Blato, a cijela

preostala potrošnja prostora iz TS 35/10(20) kV Korčula.


74

TS 35/10(20) kV Korčula potpuno je rekonstruirana 1995. godine za naponsku razinu 35/20 kV ("vozi"

35/10 kV) i max snagu 2 x 4 MVA. Transformacija je već sada 2 x 4 MVA, a transformatore je moguće

prespajati. Oprema je suvremena (vakum prekidači, numerička zaštita, proc0_0buduću TS 110/35 kV

(kabelske veze nisu izgrađene).

Srednje naponska mreža gradskog i izvangradskog područja je najvećim dijelom kabelska nazivnog

napona 12 kV, a novoizgrađeni dijelovi su za nazivni napon 20 kV kako je to prikazano na podlogama.

Zaključno bi napomenuli kako je elektroenergetika na zadanom prostoru pratila stvarna zbivanja, iako

sva zbivanja nisu bila usklađena s ranijim planovima.

SLIKA 4 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEKTROOPSKRBA

IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2C-

ELEKTROENERGETIKA

Ukupna potrošnja električne energije u Gradu Korčuli20 u javnom sektoru iznosi 2 488 MWh u 2012.

godini, dok su u istom razdoblju u Gradu Korčuli kućanstva potrošila 13.750 MWh, uslužni sektor

8.904 MWh, industrija 557 MWh, prema čemu je potrošnja električne energije u Gradu Korčuli za

2012. iznosila 25.669 MWh.

Korištenje alternativnih izvora energije i postojeća infrastruktura

Alternativni izvori energije na Gradskom bazenu Gojko Arneri

Gradska ustanova Športski objekti Korčula izgradila je i 2014. godine pustila u pogon fotonaponski

sustav snage 50kW. Elektrana je spojena na elektroenergetsku mrežu. Prema tehničkom rješenju

proizvedenu električnu energiju troši za potrebe Gradskog bazena Gojko Arneri kojim ustanova

upravlja, a višak proizvedene energije isporučuje u elektroenergetsku mrežu.

20 Izvor: Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule

75

Alternativni izvori energije u hotelskom kompleksu Port 921

Solar

Solarni kolektori projektirani su za dogrijavanje potrošne tople vode (sanitarne vode).

U paviljonskom dijelu hotela izvedeno je ukupno 25 solarnih kolektora, i to:

- 24 komada kolektora bruto površine 13 m2 svaki, odnosno neto površine 12,35 m2 svaki

- 1 komad kolektora bruto površine 6,3 m2, odnosno neto površine 5,8 m2.

-

To čini ukupnu bruto površinu solarnih kolektora od 318,3 m2, odnosno ukupnu neto površinu solarnih

kolektora od: 302,2 m2. Kolektori su proizvod Asgard Solarkollektoren GmbH Austria tip ökoTech PRO

13.

Paviljonski dio hotela zajedno s depandansama Korkyra proračunat je na maksimalni boravak 874

osobe dnevno uz prosječnu potrošnju od 50 l/osobi dnevno. Rezultati su bili potrošnja 44.450 l potrošne

tople vode dnevno s 45 °C, odnosno 29.076 l dnevno s temperaturom od 60 °C.

U ukupno 13 spremnika pohranjuje se u svakom trenutku 30.000 l potrošne tople vode. Svih 25 solarnih

kolektora ima ukupnu toplinsku snagu u iznosu od 216 kW. Solarni kolektori su proračunati tako da u

vremenu od 8 sati zagriju dnevno potrebnu količinu potrošne tople vode.

Restoran

Za zagrijavanje potrošne tople vode u kompleksu restorana projektirana su i ugrađena 24 solarna

kolektora proizvod Viessmann tip 11-FM. Svaki kolektor je bruto površine 2,51 m2, te neto površine 2,3

m2. To čini ukupnu bruto površinu solarnih kolektora od 60,24 m2, odnosno ukupnu neto površinu

solarnih kolektora od: 55,2 m2. Solarni kolektori zagrijavaju ukupno 2.000 l potrošne tople vode u 2

spremnika od po 1.000 l.

Otpadna toplina iz dizalica topline zrak/zrak

U 5 paviljona ugrađene su dizalice topline zrak/zrak (VRF-sustavi) s učinkom hlađenja po 28 kW s po

2 hidro-boxa, koje omogućuju iskorištenje otpadne topline na način da se toplina prije vanjskog

kondenzatora i „bacanja“ u okolinu vodi u hidro-boxove u toplinskim pod stanicama u prizemlju svakog

paviljona i ondje predaje za zagrijavanje potrošne tople vode u spremnicima. Ovo je pogodan sustav i

preko dana, kada radi u zajedno sa solarom, no posebno je pogodan noću kada VRF sustavi rade, a

solari su izvan funkcije.

Jedan hydro-box ima mogući kapacitet grijanja 4,5 kW prosječno, ali u rasponu od 3,6 do 16 kW, ovisno

o uvjetima. S ukupno 10 hydro-boxova dobivamo toplinski učinak od prosječno 45 kW, minimalno 36

kW do maksimalno čak 160 kW, ovisno o uvjetima. Maksimalna stvarna temperatura koju hydro-boxovi

daju je oko 55 °C, što je i njihov glavni limit te praktički ostaju izvan funkcije kada ima dovoljno Sunčeve

svjetlosti za puni pogon solarnih kolektora.

Dogrijavanje potrošne tople vode u kompleksu restorana dizalicom topline zrak/voda.

Solarni kolektori zagrijavaju ukupno 2.000 l potrošne tople vode u 2 spremnika od po 1.000 l. Iz ta 2

spremnika potrošna topla voda serijski ulazi u treći spremnik kapaciteta 2.000 l čiju donju spiralu

zagrijava toplina iz cirkulacijske dizalice topline zrak/voda kapaciteta grijanja 53 kW s COP-om od 4,08.

21 Izvor: HTP Korčula d.d.

76

Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost

Prometna infrastruktura jedan je od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja i napretka ne samo Grada

Korčule već i cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačko-neretvanska županija geografski je

disperzirana te je fizički podijeljena na dva dijela od čega je dolina rijeke Neretve spojena sa teritorijem

Republike Hrvatske, dok je veći dio županije uključujući i Grad Korčulu Neumskim koridorom odvojen

od teritorija Republike Hrvatske. Sam Grad i otok Korčula nalazi se na rubnim dijelovima županije, a s

administrativnim središtem povezan je zastarjelom cestovnom infrastrukturom i neadekvatnim

katamaranskim linijama što dodatno povećava osjećaj izoliranosti. Zbog navedenih razloga prometna

infrastruktura i internetska povezanost ključni su čimbenici za gospodarski napredak Grada Korčule.

Cestovne veze22

Prema “Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste” (NN br.

79/99) u Gradu od postojeće cestovne infrastrukture postoji jedna državna cesta:

- D-118 na pravcu trajektno pristanište Dominče /Korčula/ - Smokvica - Blato - Vela Luka.

Povijesni cestovni pravac što je uz nužna poboljšanja trase zadržao svoju ulogu cestovne poveznice

prostora Otoka. Osim što je ova cesta važna za otočki život i za život unutar Grada ona je glavna veza

prostora i otoka i Grada s trajektnim pristaništem u Dominču preko kojega je otok na istočnoj strani

povezan s kopnom.

Osim navedene državne ceste u Gradu postoje još tri županijske ceste:

- Ž-6224 (D-118 /Korčula/ - Račišće),

Cesta je postala nepodesna budući da teče priobalnim izgrađenim prostorom pa će stoga biti potrebno

izgraditi obilaznice oko Žrnovske Banje i Kneže.

- Ž-6225 (D-118 /Korčula/ - Lumbarda)

- Ž-6244 (D-118 - Korčula).

U Gradu postoje i dvije lokalne ceste:

- L-69021 (D-118 /Čara/ - Zavalatica)

- L-69022 (D-118 /Pupnat/ - D-118 /Čara/).

Lokalna cesta L-69022 stara je cesta između Pupnata i Čare koju je zamijenila D-118. Postoji i nekoliko

nerazvrstanih teško prohodnih cesta koje bi trebalo urediti i koje povezuju:

- D-118 /Pupnat/ - Ž-6224 /Kneža/

- L-69022 – Pupnatska luka

- D-118 – Rasohatica.

Ostalo su ulice u izgrađenim zonama stambenog karaktera.

Promatrajući prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Države i njenog središnjeg dijela s

glavnim gradom Zagrebom i promatrajući to isto u okviru Županije Dubrovačko-neretvanske, prometni

položaj Grada i otoka izrazito je nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom

22 IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE

77

vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8, povezan preko poluotoka Pelješca.

Stoga je otok u još nepovoljnijoj prometnoj situaciji od peljeških općina.

Pomorske veze23 Postojeće stanje pomorskog prometa Grada temelji se na “Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za

javni promet na području županije Dubrovačko-neretvanske” (NN br. 96/96). U skladu s navedenom

Naredbom

- morska luka županijskog značaja je luka Korčula-putnička luka (istočna i zapadna obala).

Luke lokalnog značaja su:

- luka Badija

- luka Pupnat

- luka Račišće

- luka Zavalatica i također

- luka Korčula.

U okviru Korčule nalazi se i

- morska luka posebne namjene državnog značaja (LN)-Marina ACI Korčula te

- sportska luka na istočnoj i zapadnoj obali Korčule.

Pelješki kanal je međunarodni i unutarnji plovni put.

Brze dužobalne trajektne linije i pješačka veza brodicama s Orebićem smještene su u luci u Korčuli,

koja ima i međunarodni karakter. Svojom brojnošću i brzinama nikako ne zadovoljavaju.

Trajektna luka za Orebić smještena je u Dominču.

Zračne veze24

Zračne veze Grad ostvaruje na aerodromu u Čilipima što je iznimno nepovoljno. U slučaju hitnosti u

Korčuli postoji heliodrom i za noćno slijetanje. Bitno poboljšanje, kako za Grad, tako i za otok, očekuje

se izgradnjom zračne luke na otoku koja se predviđa u zoni Brne u Općini Smokvica.

Pošta i telekomunikacije25

U Gradu postoji šest poštanskih ureda

- 20260 Korčula

- 20261 Korčula

- 20264 Račišće

- 20273 Čara

- 20274 Pupnat i

23 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule 24 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule 25 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule

78

- 20275 Žrnovo.

Mobilne telekomunikacije su pokrile cijeli prostor Grada. Stacionarna telefonska mreža je kombinirana

kako podzemna tako i nadzemna, a tvore je bakreni i optički kablovi. Vezana je za ATC u Korčuli. Iznad

Korčule i Pupnata izgrađeni su TV i radio pretvarači za poboljšanje programa na području Grada.

Pristup internetu i korištenje računala Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa koji se temelje

na podacima koje su dostavili operatori. Slika prikazuje pokrivenost korisnika na području Korčule

osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz

prikazanog je razvidno kako na području Korčule postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa.

Također je vidljivo kako na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima je moguća dostupnost

brzog i ultrabrzog pristupa.

SLIKA 5 PODRUČJA DOSTUPNOSTI ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

IZVOR: HTTP://MAPIRANJE.HAKOM.HR/HR-HR/SIROKOPOJASNIPRISTUP#STHASH.JNXKJAM7.DPBS

PRISTUPLJENO 14. RUJNA 2017.

U gradu Korčuli 58,09% kućanstava posjeduje osobno računalo, a 54,85% kućanstava se koristi

internetom što je viši udio nacionalnog i županijskog prosjeka po posjedovanju osobnog računala i

korištenju interneta u kućanstvima.

TABLICA 38 PRIVATNA KUĆANSTAVA PREMA POSJEDOVANJU OSOBNOG RAČUNALA I KORIŠTENJU INTERNETA

Kućanstvo posjeduje osobno

računalo (stolno ili prijenosno)

Kućanstvo se koristi internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato

Republika Hrvatska 55,28% 43,59% 1,13% 50,65% 48,02% 1,33%

Dubrovačko-

neretvanska županija

57,24% 41,06% 1,70% 54,08% 44,04% 1,88%

Korčula 58,09% 39,67% 2,24% 54,85% 42,76% 2,39%

IZVOR: DZS, POPIS STANOVNIŠTVA 2011., OBRADA KORA D.O.O.

http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/SirokopojasniPristup#sthash.jNXKjAM7.dpbs

79

Urbani prijevoz

Grad Korčula nema klasični javni prijevoz putnika, nego isključivo linijski prijevoz te autotaksi prijevoz.

Linijski prijevoz putnika obavlja tvrtka Autotrans d.o.o. Redovne linije 26su kako slijedi: Korčula-Račišće

(4 linije/dan) koja povezuje gradske predjele Medvidnjak, Žrnovska Banja, Vrbovica i Kneže s gradom;

Korčula-(Blato)-Vela Luka (6 linija/dan) koja povezuje i naselja Žrnovo, Pupnat i Čaru s gradom

Korčulom, Korčula-Lumbarda (8 linija/dan) koja povezuje trajektnu luku Dominče i gradski predio Sv.

Anton sa centrom grada Korčule; Korčula-(Split, Zadar)-Zagreb (1 linija/dan), Korčula-Dubrovnik (1

linija/dan).

Osim autobusnog linijskog prijevoza, prijevoz putnika obavljaju i autotaksi prijevoznici. Na području

Grada Korčule autotaksi prijevoz obavlja se s ukupno 27 vozila.

Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama

Analizirajući prometne nesreće na području grada Korčule za period 2012.-2016.godina vidljivo je kako

broj prometnih nesreća varira, odnosno prema godinama stanje je sljedeće:

• 2012.godine ukupno se dogodilo 35 prometnih nesreća, od čega 18 prometnih nesreća s

ozlijeđenim osobama i 17 prometnih nesreća s materijalnom štetom

• 2013.godine ukupno se dogodilo 28 prometnih nesreća, od čega 1 prometna nesreća s

poginulim osobama, 13 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 14 prometnih nesreća s

materijalnom štetom

• 2014.godina ukupno su se dogodile 23 prometne nesreće, od čega 12 prometnih nesreća s


• 2015.godina ukupno su se dogodile 32 prometne nesreće, od čega 14 prometnih nesreća s


• 2016.godina ukupno se dogodila 31 prometna nesreća, od čega 1 prometna nesreća s

poginulim osobama, 14 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 16 prometnih nesreća s

materijalnom štetom.

26 Izvor: www.autotrans.hr, pristupljeno 18. rujna 2017.

http://www.autotrans.hr/

80

GRAFIKON 37 PRIKAZ BROJA PROMETNIH NESREĆA PREMA POSLJEDICAMA


Što se tiče nastradalih osoba u prometnim nesrećama koje su se dogodile na području grada

Korčule, vidljivo je sljedeće stanje:

• 2012. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 25 osoba, od čega su 4 osobe zadobile

teške tjelesne ozljede, dok je 21 osoba zadobila lake tjelesne ozljede

• 2013. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 17 osoba, od čega je 1 osoba smrtno

stradala, 3 osobe su zadobile teške tjelesne ozlijede, dok je 13 osoba zadobilo lake tjelesne

ozlijede

• 2014. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 14 osoba, od čega su 2 osobe zadobile

teške tjelesne ozljede, dok je 12 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede

• 2015. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 17 osoba, od čega je 6 osoba zadobilo

teške tjelesne ozljede, dok je 11 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede

• 2016. godine u prometnim nesrećama je nastradala 21 osoba, od čega je 1 osoba smrtno

stradala, 5 osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede, dok je 15 osoba zadobilo lake tjelesne

ozljede.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2012 2013 2014 2015 2016

poginulim

ozlijeđenim

materijalnom

81

GRAFIKON 38 PRIKAZ BROJA STRADALIH SUDIONIKA PREMA POSLJEDICAMA


0

5

10

15

20

25

2012 2013 2014 2015 2016

SMRTNO STRADALI

TEŠKO OZLIJEĐENO

LAKO OZLIJEĐENO

82

II. SWOT ANALIZA RAZVOJA GRADA KORČULE - PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

SWOT analiza (eng. Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) predstavlja jedan od analitičkih alata koji se primjenjuju prilikom izrade strategija, dajući pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji koje proizlaze iz teritorijalnog, gospodarskog i društvenog konteksta Grada Korčule.

SNAGE SLABOSTI

Društvo

Brojne organizacije civilnog društva (OCD)

Dobro upravljanje od strane Mjesnih odbora i Gradskih kotara uz

pozitivnu suradnju s lokalnim stanovništvom

Razvijena obrazovno-odgojna infrastruktura

Značajan udio obrazovanog stanovništva

Kvalitetna usluga zdravstvene zaštite

Gospodarstvo

Razvijena poljoprivredna djelatnost sa značajnim prihodima od

poljoprivrede

Značajan udio stanovništva koji ostvaruje prihod

Dostupnost poduzetničkoj infrastrukturi

Postojanje poduzetničko-potporne institucije

Postojeći resursi pogodni za razvoj održivog turizma (kulturnog,

nautičkog, ruralnog, gastronomskog i aktivnog turizma)

Povoljni klimatski uvjeti

Brojni turistički smještajni kapaciteti

Bogata i razvijena gastronomska ponuda

Razvijena tradicijska poljoprivredna proizvodnja

Očuvana kulturna materijalna i nematerijalna baština

Bogatstvo prirodnih resursa i bioraznolikost kopnenih, morskih i

podzemnih staništa

Razvijeno obrtništvo i malo poduzetništvo

Pristup otvorenom moru (ribarstvo, trgovina, turizam)

Društvo

Starenje stanovništva i negativna demografska slika

Nedostatak radnih mjesta za visoko obrazovano stanovništvo

Sezonalnost radnih mjesta

Nepostojanje prijevoza učenika osnovnih škola u popodnevnoj smjeni

Kontinuirani pad upisanog broja učenika u osnovnoj i srednjoj školi

Nepostojanje jedinstvene zgrade srednje škole u kojoj se odvijaju sve

nastavne aktivnosti, već su iste podijeljene na tri lokacije

Nedostatna opremljenost obrazovnih ustanova

Nedovoljna opremljenost institucija za pružanje kvalitetnih usluga (u

slučaju povećanja broja korisnika socijalnih usluga) i za aktivniju

socijalnu politiku (npr. deinstitucionalizacija, usluge u kući i sl.)

Neusklađenost obrazovnog sektora s tržištem rada

Visoki broj napuštenih seoskih kuća u unutrašnjosti i zapuštenih

kućišta u starogradskoj jezgri

Manjak inicijative u volonterizmu

Nedovoljna educiranost civilnog društva o upravljanju udrugama

Nedovoljni i neadekvatni kapaciteti i nekvalitetna usluga skrb starijih i

nemoćnih osoba

Nedostatak prostora za održavanje nastave u osnovnoj školi (problem

većeg broja upisane djece u prvi razred zbog čega se nastava održava

u tri smjene)

Neprilagođeno radno vrijeme Dječjih vrtića u ljetnom periodu (roditelji

zaposleni u turizmu) Negativan utjecaj izražene sezonalnosti (turizam) u svim segmentima

života

83

Postojanje ACI marine Korčula te potenciranje daljnjeg razvoja

nautičkog turizma

Postojanje LAG-a s odobrenim financiranjem i definiranom lokalnom

razvojnom strategijom

Postojanje razvojne agencije za strateško planiranje, razvoj i provedbu

projekata i poticanje poduzetništva

Veliki broj pomoraca, razvijeno pomorstvo

Komunalna infrastruktura i okoliš

Donesen prostorni plan (ažuriran 2016.)

Relativno zadovoljavajući sustav vodoopskrbe i opskrbe električnom

energijom

Dobra kakvoća mora i zraka

Potencijal korištenja obnovljivih izvora energije

Za sve sektore:

Postojanje aktivne baze strateških projekata na razini grada koje je

moguće financirati iz ESI fondova

Stečena znanja i iskustva dionika u pripremi i provedbi projekata

financiranih iz EU sredstava

Depopulacija stare gradske jezgre

Manjak obrazovanog zdravstvenog osoblja i medicinskih sestara

Gospodarstvo

Izostanak akcijskih planova provedbe u ključnim područjima

gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije

privlačenja investicija

Potreba za osposobljavanjem turističkih djelatnika

Izražena sezonalnost turističke ponude i potražnje

Ovisnost cjelokupnog gospodarstva o turizmu

Negativan utjecaj visokog broja turista na svakodnevnicu građana

(gužve u prometu, dućanima i sl.)

Nedostatak promocije destinacije i sadržaja te nepostojanje

definiranog brenda i komunikacijske strategije

Nedostatak održivog upravljanja kulturnom baštinom

Nedovoljno zastupljeni različiti oblici poduzetništva (socijalne inovacije,

društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)

Nepopunjene i nepotpuno opremljene poduzetničke zone

Nedovoljna poduzetnička znanja i informatička pismenost

Manjak održivog udruživanja u klastere

Usitnjenost i nepovezanost poljoprivrednog zemljišta

Siva ekonomija

Neadekvatni prostorni planovi

Neobrađene poljoprivredne površine

Nepostojanje ostvarivih turističkih zona spremnih za investiranja

Nepostojanje optičke infrastrukture


Nepovoljna prometna povezanost s ostatkom zemlje te nepostojanje

izravne prometne povezanosti s inozemstvom

Neujednačena razvijenost prometne infrastrukture

Slabija povezanost manjih naseljenih otočića s gradom Korčulom

Nepostojanje klasičnog javnog prijevoza putnika

84

Neadekvatan sustav odvodnje otpadnih voda (koje se nepročišćene

ispuštaju u obalno more te na nekim mjestima negativno utječu na

promjenu kakvoće mora)

Nefunkcionalnost sustava gospodarenja otpadom

Nerazvijena komunalna djelatnost na otočićima u sastavu

Korčulanskog arhipelaga

Nedovoljno razvijeni sustavi obrane od elementarnih nepogoda

Nerazvijena ekološka svijest građana i neprepoznatost prirodnih

resursa

Nedostatak učinkovitog upravljanja plažama

Neriješeni imovinsko pravni odnosi i zemljišne knjige

Neprimjerena duž-obalna izgradnja koja dovodi do vizualnog

uništavanja krajobraznih svojstvenosti obale

Ugroženi ekosistem

Nedostatak vode (negativan utjecaj na nosivost otoka – zbog

povećanja broja turizma; zastario sustav vodoopskrbe i odvodnje -

kanalizacijski sustav/mreže)

Nedostatak parkirnih mjesta

PRILIKE PRIJETNJE

Za sve sektore:

Razvoj u skladu s odrednicama Nacionalnog programa razvitka otoka,

Državnih programa razvitka otoka i Programa Vlade RH

Povećana dostupnost ESI i nacionalnih fondova za financiranje projekata

iz ključnih razvojnih sektora

Poticanje međuotočne suradnje (s ciljem prijave zajedničkih projekata,

poticanje dobre prakse i dr.)

Društvo

Razvoj novih programa obrazovanja u skladu s Hrvatskim

kvalifikacijskim okvirom s ciljem povezivanja obrazovnog sustava s

tržištem rada RH/EU na svim razinama obrazovanja

Podizanje razine kvalitete socijalnih usluga i daljnji razvoj novih kroz

korištenje dostupnih sredstava iz ESIF-a i nacionalnih programa

Upis na UNESCO listu svjetske kulturne baštine

Za sve sektore:

Onečišćenje mora

Elementarne nepogode (požari, suše itd.)

Visoka depopulacija RH (manjak ljudi za rad u zdravstvu i turizmu u

sezoni)

Negativni utjecaj (masovnog) turizma na prirodnu i kulturnu baštinu

Stalne promjene zakona i poreznog sustava – nestabilnost

Globalne i regionalne ekonomske krize

Usklađivanje sa zakonima EU koji nisu usklađeni s lokalnim

posebnostima i potrebama

Pozicioniranje Korčule prema indeksu razvijenosti koji nije usklađen s

posebnostima otoka (veliki nerazmjer broja ljudi u kolovozu i siječnju)

Nepovjerenje građana u ulaganje

Nepovoljne opcije predfinanciranja i sufinanciranja sredstava iz ESI

fondova

85

Gospodarstvo

Rast trendova u povezivanju poljoprivrede, turizma i nepoljoprivrednih

djelatnosti

Očuvanje tradicionalnih zanimanja

Potencijal razvoja zadružnog poslovanja i drugih oblika udruživanja

Izrađena Strategija razvoja turizma Grada Korčule do 2017.–2020. koja

navodi strateške projekte u području turizma te pruža utemeljenje za

njihovo izvršenje

Potencijal za rast i razvoj turizma bez povećanja broja ležaja

Unapređenje postojećih i razvoj novih javnih usluga podržanih IKT-om

Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, poduzetničke

klime i inicijative

Porast turističkih kretanja u Europi

Razvoj novih turističkih zona


Brza cesta preko Pelješca i most na Pelješcu

Dvije luke, 1. u Orebiću Perna – 2. Korčula Polačište

Mogućnost korištenja intermodalnog transporta (cestovni, željeznički,

vodeni)

Razvoj otočne urbane aglomeracije

Nespremnost za poduzimanje pravovremenih reformi na državnoj

razini

Loša komunalna infrastruktura (vodoopskrba i odvodnja) poluotoka

Pelješca što utječe i na otok Korčulu

86

III. STRATEŠKI OKVIR

Strateški okvir Grada Korčule predstavlja logičku poveznicu definiranih potreba grada Korčule i ciljeva,

prioriteta i mjera kojima će se ostvariti ispunjavanje tih potreba. Potrebe su prethodno definirane kroz

analizu stanja, koja predstavlja uglavnom statističko stanje grada Korčule, i SWOT analize koja izražava

jakosti i slabosti, prilike i probleme grada temeljem podataka iz analize stanja, ali i podacima dobivenih

od svih ključnih dionika uključenih u izradu ove Strategije. Ključni dionici u izradi ove Strategije su osobe

koje predstavljaju sve ključne sektore razvoja grada Korčule te su svojim intrinzičnim znanjem i

iskustvom pojedinog područja doprinijeli u onim dijelovima koje nije moguće definirati suštinskim

statističkim podacima. Strateškom planiranju pristupljeno je prije svega participativnom metodom, jer

samo s dobrim poznavanjem kulture i identiteta te potreba građana moguće je definirati njihove

specifične potrebe i ulagati u rast kvalitete života.

R.D. CILJ R.D. PRIORITET R.D. MJERA

1. Razvoj

učinkovitosti

ljudskih

potencijala i

podizanje

kvalitete života

1.1. Razvoj i ulaganje

u sustav

obrazovanja i

prilagođavanje

obrazovanja

potrebama tržišta

1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete

sustava odgoja kroz

ulaganje u obrazovne

infrastrukture

1.1.2. Ulaganje u modernizaciju

sustava odgoja i

obrazovanja i podizanje

njegove kvalitete

1.1.3. Usklađivanje i razvoj

obrazovnih programa s

potrebama tržišta rada

1.2. Povećanje

zaposlenosti i

poticanje

poduzetničkih

vještina

1.2.1. Poticanje zapošljavanja i

samozapošljavanja,

posebice mladih i

dugotrajno nezaposlenih

osoba

1.2.2. Ulaganje u programe za

razvoj i unapređenje

poduzetničkih vještina i

informatičke pismenosti

poduzetnika

1.2.3. Poticanje ulaganja u

obrazovanje,

usavršavanje, strukovno

obrazovanje i cjeloživotno

učenje prema potrebama

tržišta rada

1.3. Povećanje

kapaciteta i

kvalitete usluga u

sustavu

zdravstvene i

socijalne skrbi

1.3.1. Ulaganje u podizanje

kvalitete i kapaciteta

socijalnih usluga

1.3.2. Ulaganje u mjere

zbrinjavanja starijih i

nemoćnih i drugih skupina

u nepovoljnom položaju

87

1.3.3. Ulaganje u programe

promocije zdravlja,

prevencije i ranog

otkrivanja bolesti i zdravog

starenja

1.3.4. Ulaganje u unapređenje

sustava zdravstvene

zaštite

1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći

djeci s teškoćama u

razvoju

1.4. Jačanje civilnog

društva i razvoj

različitih oblika

poduzetništva

1.4.1. Poticanje partnerstva

između javnih i privatnih

organizacija i organizacija

civilnog društva

1.4.2. Potpora daljnjem razvoju

civilnog društva,

promicanje volonterskog

rada te jačanje socijalnog i

civilnog dijaloga

1.4.3. Promocija i poticanje

razvoja različitih oblika

poduzetništva i društveno

odgovornog poslovanja

(socijalne inovacije,

društveno poduzetništvo,

zeleno poduzetništvo i dr.)

1.5. Jačanje

učinkovitosti

javnog

upravljanja

1.5.1. Jačanje kapaciteta i

dostupnosti javnih

službenika i dužnosnika za

efikasno i participativno

upravljanje razvojem

1.5.2. Jačanje interaktivnog rada

i komunikacije s

građanima u procesima

donošenja odluka

1.5.3. Razvoj novih e-usluga

2. Stvaranje

konkurentnog

gospodarstva i

povećanje

učinkovitosti

resursa

2.1. Unapređenje

poslovnog

okruženja i

infrastrukture

2.1.1. Jačanje, izgradnja i

opremanje poduzetničke

infrastrukture za razvoj

poduzetništva

2.1.2. Razvoj sektorskih

strateških razvojnih

dokumenata u ključnim

područjima gospodarstva

(poduzetništvo,

poljoprivreda) uključujući i

strategije privlačenja

investicija

2.1.3. Stvaranje povoljnog

administrativnog i

poslovnog okruženja za

razvoj poduzetništva i

88

olakšavanje pristupa

izvorima financiranja

2.2. Povećanje

konkurentnosti

poduzetnika i

ulaganja u

inovacije

2.2.1. Poticanje poduzetnika u

razvoju inovativnih

proizvoda i usluga i

poticanje ulaganja u

istraživanje i razvoj

2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo

kroz direktne potpore

poduzetnicima

2.2.3. Poticanje umrežavanja

poduzetnika i održivog

partnerstva među

poduzetnicima

2.3. Razvoj i

unaprjeđenje

ključnih

gospodarskih

djelatnosti

2.3.1. Održivi razvoj

poljoprivrede

2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj

brodogradnje

2.3.3. Stavljanje u funkciju i

okrupnjivanje

poljoprivrednih zemljišta

2.3.4. Restrukturiranje turističkog

gospodarstva i produljenje

turističke sezone

2.3.5. Poticanje održivog

gospodarskog korištenja

prirodnih, kulturnih i

kreativnih sadržaja i razvoj

poduzetništva u kulturi

2.4. Razvoj turizma i

održivo

upravljanje

destinacijom

2.4.1. Razvoj selektivnih oblika

turizma kroz održivo

korištenje kulturne,

prirodne i tradicijske

baštine

2.4.2. Ulaganje u promociju

destinacije i sadržaja te

brendiranje destinacije

2.4.3. Ulaganje u educiranje i

osposobljavanje turističkih

djelatnika

2.4.4. Valorizacija prirodne i

kulturne baštine

3. Jačanje

komunalne i

prometne

infrastrukture,

poštujući načela

održivog razvoja

i zaštitu okoliša

3.1. Razvoj i

poboljšanje

infrastrukturnih

sustava

3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje

društvene i komunalne

infrastrukture

3.1.2. Obnova i izgradnja

prometne infrastrukture i

prometne povezanosti s

kopnom

3.1.3. Ulaganje u izgradnju i

obnovu javnog

vodoopskrbnog i

89

odvodnog sustava

uključujući oborinsku

odvodnju

3.1.4. Ulaganje u poboljšanje

energetske infrastrukture

3.1.5. Jačanje elektroničko-

informacijske infrastrukture

(širokopojasni Internet,

digitalno gospodarstvo)

3.1.6. Održivo gospodarenje

otpadom

3.2. Povećanje

energetske

učinkovitosti i

promocija

obnovljivih izvora

energije

3.2.1. Povećanje i promocija

korištenja obnovljivih

izvora energije u svim

sektorima

3.2.2. Povećanje energetske

učinkovitosti u svim

sektorima

3.3. Zaštita okoliša i

očuvanje

biološke

raznolikosti

3.3.1. Unaprjeđenje prirodnoga,

kultiviranoga i kulturnog

krajolika (usmjeravanje

izgradnje i provedba

Prostornog plana)

3.3.2. Razvoj sustava obrane od

elementarnih nepogoda

3.3.3. Zaštita, očuvanje,

promicanje, daljnji razvoj i

održivo upravljanje

okolišem i prirodnim

resursima

Ovo poglavlje sadrži viziju budućeg razvoja grada Korčule koja je definirana na radionici s ključnim

dionicima i izražena je slobodnim i kreativnim jezikom. Nadalje, u ovom poglavlju definirana su tri

strateška cilja koja sadrže prioritete i mjere postizanja pojedinog cilja. Prioriteti i mjere prikazani su

tablično, a praćeni su indikativnim aktivnostima postizanja mjera i indikatorima koji će omogućiti

praćenje provedbe svake mjere.

VIZIJA Grad Korčula je mjesto održivog i kreativnog turizma temeljenog na

očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini,

modernog gospodarstva,

razvijene infrastrukture,

visoke zaposlenosti i prosperiteta za mlade,

privlačno za život svim generacijama,

kvalitetnog školstva na svim razinama

i iznimno bogatog društvenog života

90

Cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Ovaj cilj proizašao je iz rezultata analize stanja društvenih pokazatelja odnosno problema i potreba

definiranih analizom trenutnog stanja.

Relevantnost

Analiza stanja prikazuje trend pada broja mladih osoba do 19 godina i stanovnika u dobi od 20 do 39

godina. Potrebno je stoga usmjeriti i poticati aktivnosti koje će se baviti zadovoljavanjem potreba mladih

osoba za ostanak u Gradu Korčuli ili za poticanje doseljavanja mladih osoba iz drugih područja.

Pozitivan trend očituje se u povećanju postotka doseljenog stanovništva u Grad Korčulu iz drugih

Županija, no u nedovoljnom broju kako bi se smanjio trend pada mladog stanovništva kao nositelja

gospodarskog i održivog razvoja. Kao poticaj ostanka i doseljavanja mladih potrebno je kreirati i provesti

niz poticajnih aktivnosti koje uključuju kvalitetno i primjenjivo obrazovanje prema specifičnim potrebama

Grada odnosno usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Također su potrebna

novootvorena radna mjesta, prilagodba rada pratećih ustanova poput vrtića radnom vremenu osoba u

turističkim djelatnostima, pomoći djeci s teškoćama u razvoju i ostalo.

Prema daljnjim podacima analize stanja i podataka dobivenih putem interaktivnih radionica s dionicima

u području obrazovanja istaknuli su se određeni problemi i potrebe koji zahtijevaju ulaganje u

modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete. Podaci su pokazali i

kontinuirani pad upisane djece u prve razrede tijekom proteklih godina. Rješavanje navedenih problema

pozitivno bi utjecalo ne samo na podizanje kvalitete obrazovanja i rast kvote upisa djece u škole već i

na poticanje doseljavanja mladih obitelji i povećanje opće kvalitete i zadovoljstva života mladih. Na

razini srednjoškolskog obrazovanja kao vodeći problem ističe se otežana organizacija nastave jer se

ista izvodi na tri lokacije što ujedno znatno povećava i materijalne troškove. Dodatno se ističe i potreba

unaprjeđenja kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture, posebice u pogledu

informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Prema podacima o stanovništvu prema izvoru prihoda, bitno je naglasiti kako su u Gradu Korčuli prihodi

od stalnog rada ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Unatoč tome stopa siromaštva nije negativna

jer veći dio stanovništva ima prihode od povremenog rada uglavnom kroz turizam, poljoprivredu i

imovinu. S time u skladu prioritet, mjere, odnosno aktivnosti koje će se poduzimati u slijedećem

razdoblju trebaju biti usmjereni prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i

dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba što također ima

dalekosežne pozitivne posljedice kroz kreiranje financijske sigurnosti, poticaje za osnivanje obitelji i

mirovinske stabilnosti. Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja

zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za

razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u

obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim

potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji relevantnih aktera iz svih sfera.

Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan je faktor

gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva,

promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Spajanjem socijalne osjetljivosti

s poduzetničkim modelom u obliku poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno

odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo

i slično, Grad će dodatno doprinijeti poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući

mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.

Unatoč pozitivnom trendu pada korisnika socijalnih usluga, bitno je i dalje kontinuirano podizati kvalitetu

i kapacitete socijalnih usluga. Iako Grad Korčula ima nisku stopu siromaštva, razmjerno je visok

postotak nezaposlenih osoba. Potrebno je pritom poticati edukativne i promotivne mjere i aktivnosti

pronalaženja posla nezaposlenim osobama, poticati daljnje obrazovanje i/ili pokretanje vlastitog

poslovanja.

91

Porast broja stanovništva starijeg od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete

i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih

i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga tim

skupinama poput olakšavanja pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja, prilagođavanje

socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe promocije zdravlja,

prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Također, bitno je poticati osobe starije životne

dobi na aktivno sudjelovanje u društvu kroz poticanje njihovog daljnjeg rada, volonterstva i obrazovanja

kao i aktivnosti koje potiču zdravi život za osobe starije od 60 godina.

U području zdravstvene skrbi kao razvojna potreba definirane su potrebe povećanja broja liječnika kojih

je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom

na trend smanjenja osoblja unatrag nekoliko godina. U specifičnim djelatnostima urologije,

dermatologije i medicine rada posebice je naglašena potreba za dodatnim zapošljavanjem, kao i

potreba za ulaganjem u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također, identificirala se potreba

za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručan kadar i nisu financijski u mogućnosti

pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.

Učinkovito javno upravljanje ima direktan pozitivan utjecaj na akumulaciju faktora gospodarskog rasta

i razvoja. Pretpostavka učinkovite javne uprave je u njezinoj efikasnosti u otklanjanju prepreka razvoju

poduzetništva i privlačenju investicija. Učinkovito javno upravljanje također podrazumijeva i

transparentnost podataka i pristup informacijama, donošenje odluka temeljem interaktivne suradnje s

građanima i osposobljeni javni službenici za efikasan rad i participativno upravljanje razvojem. Kako bi

se ojačala direktna suradnja javnih službenika i građana, potreban je i razvoj novih e-usluga s ciljem

pružanja boljih usluga građanima, povećanja transparentnosti podataka i povećanje produktivnosti

javnog sektora.

Očekivani načini postizanja cilja

Ostvarenje ovog cilja planira se kroz provedbu 5 prioriteta kojima se rješavaju definirani razvojni

problemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i socijalne skrbi. Uz navedeno, ovim se

nastoji odgovoriti na sve potrebe sektora civilnog društva i učinkovitost javne uprave.

Cilj će se postići kroz slijedeće prioritete:

1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina

3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi

4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva

5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja.

Dosljednost cilja

Cilj 1. u potpunosti je u skladu sa Strategijom Europa 2020. – europska strategija rasta. Globalno

gledajući, cilj je usklađen s UN-ovim strateškim ciljevima koji se odnose na planiranje održivog razvoja

i socijalno-društvenim stabilnostima, pravo na kvalitetan život, obrazovanje i zdravlje. Na nacionalnoj

razini cilj je usklađen sa sva 4 tematska cilja i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima

Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. a koji su 1. Visoka zapošljivost i

mobilnost radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro

upravljanje. Cilj je također usklađen s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

i to s ciljem 9. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije te s

ciljem 10. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje. Od

ostalih nacionalnih planova i strategija ovaj je cilj usklađen i sa Strategijom borbe protiv siromaštva i

socijalne isključenosti za razdoblje 2014.–2020., Operativnim planom deinstitucionalizacije i

transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi,

Nacionalnim planom za razvoj kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH

92

2014.–2016. kao i s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012. – 2020. Nadalje cilj je u skladu i

s općim smjernicama i ciljevima Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. i

Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kao i Konvencijom

Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD). Reforme ovog cilja u području

obrazovanja usklađene su s Programom obrazovanja i osposobljavanja za 2020., Strategijom

obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.–2020. koja posebice ističe preporuke Europske komisije za

uvođenje ključnih kompetencija za razvoj.

Cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Postavljeni cilj rezultat je interaktivnog rada s ključnim dionicima u gospodarskom sektoru u definiranju

njihovih problema i potreba i pokazatelja dobivenih analizom stanja. Naglasak na konkurentno

gospodarstvo iza sebe ima želju za uspostavom održivog i pametnog planiranja gospodarskog rasta.

Takav oblik rasta podrazumijeva potrebe zajednice i budućih generacija ispred trenutnih pojedinačnih

potreba, te kao takav potiče sveukupno zadovoljstvo zajednice i dugoročno kvalitetan život. Također,

takav oblik gospodarskog rasta njeguje i poštuje prirodne resurse i pametno odlučuje o njegovoj

uporabi, poštujući važnost života čovjeka kao pripadnika prirode.

Relevantnost

Prema podacima analize stanja kao vodeći negativan trend u području gospodarstva ističe se porast

nezaposlenosti. Tržište rada Grada Korčule karakterizira cikličko kretanje odnosno smanjenje

nezaposlenosti u vrijeme ljetnih mjeseci zbog turizma i privremenih zapošljavanja te porast

nezaposlenih u zimskim mjesecima. Takav oblik privremenog zapošljavanja ima dugoročne negativne

posljedice poput financijske nestabilnosti i mirovinske nesigurnosti što se odražava na sve ostale

društvene aspekte poput smanjenja mladog stanovništva i obitelji s djecom. Bitno je istaknuti i da

najveći broj nezaposlenih osoba čine mladi do 29 godina i starije osobe od 50 godina. S toga je nužno

kreirati i provoditi aktivnosti koje su usmjerene prema omogućavanju zapošljivosti tih skupina

stanovnika poput razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poticanje samozapošljavanja kroz

promoviranje mjera za poticanje samozapošljavanja i sl. Iako je turizam visoko profitni sektor, važno je

promicati zapošljavanje i u ostalim sektorima. Nadalje, potrebno je ulagati u unaprjeđenje poslovnog

okruženja i infrastrukture kroz jačanje, izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj

poduzetništva, razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva,

razvoj strategija privlačenja investicija te stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za

razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja te ulaganje u poduzetništvo kroz

direktne potpore poduzetnicima.

Prema razini obrazovanja najveći udio nezaposlenih osoba je sa srednjom stručnom spremom a

najmanji s visokom stručnom spremom. To ukazuje na potrebu dodatnog osposobljavanja,

dokvalificiranja i prekvalificiranja kao i općenitog obrazovanja nezaposlenih osoba, ali i na potrebu za

povećanjem broja radnih mjesta za poslove srednje stručne kvalifikacije. Grad Korčula ima oko 27

mladih koji se godišnje upisuju na fakultete. Po završetku fakulteta najveći je izazov mladih pronaći

radno mjestu u Gradu Korčuli, zbog čega se mladi često odlučuju za život izvan Korčule. Taj trend

predstavlja dugoročan društveni problem iseljavanja stanovništva, posebice visoko obrazovanog

stanovništva. Vezan uz ovaj problem jest i problem niske razine inovativnosti odnosno ulaganja u

istraživanje i razvoj. Tome Grad Korčula pokušava doskočiti poticanjem ulaganja u istraživanje i razvoj

te promicanjem međusektorske suradnje, umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među

poduzetnicima, kako bi se stvorili proizvodi i usluge visoke dodane vrijednosti i radna mjesta za osobe

visoke stručne spreme, a koja nisu sezonski uvjetovana.

Bitno je napomenuti kako u suprotnosti s visokom stopom nezaposlenosti postoji visoki broj osoba s

visokim prihodima. Takav trend je razumljiv s obzirom na to da se veliki broj stanovnika bavi turizmom

i ima prihode od iznajmljivanja privatnog smještaja. S obzirom da stanovnicima nije u ekonomskom

93

interesu prestati se baviti takvom vrstom djelatnosti, potrebno je u izradi ove Strategije pristupiti

kreiranju strateških smjernica razvoja uzimajući u obzir ovakvu specifičnost područja – visoka

nezaposlenost uz visoke prihode.

Najviše prihoda i zaposlenika evidentirano je u djelatnosti I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane što ukazuje na dominaciju turizma kao vodeće gospodarske djelatnosti u Gradu. Uz

pozitivne aspekte turizma u gospodarskom smislu bitno je sagledati i negativne posljedice oslanjanja

na turizam kao jedinog ili glavnog izvora prihoda. S tim u svezi potrebno je ulagati i u razvitak drugih

oblika djelatnosti koje mogu i ne moraju biti povezane s turizmom, poput održive poljoprivrede,

brodogradnje i pomorstva, koje imaju potencijala za daljnji rast i razvoj.

U području poljoprivrede ističe se pozitivan pokazatelj, a to je visoki broj obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava. No također se ističe i razvojni problem koji se odnosi na male prosječne poljoprivredne

površine po OPG-u, što ukazuje na usitnjenost poljoprivrednih površina. Sukladno, poticat će se

stavljanje u funkciju nekorištenog zemljišta i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta. Nadalje, ističe se

potreba za boljim pozicioniranjem, brendiranjem i ulaganjem u prepoznatljivost autohtonih

poljoprivrednih proizvoda. Povezujući oba navedena razvojna problema, odnosno potrebe, uz ostale

aktivnosti kojima će se rješavati, bitno je istaknuti i mogućnost udruživanja poljoprivrednika i općenito

poduzetnika u različite oblike zadruga, klastera i sl. Takvi oblici zajedničkog djelovanja na tržištu imaju

višestruke pozitivne rezultate kako za gospodarstvo tako i općenito za društvo. Njima se potiče

kreativno i inovativno razmišljanje i često se potiču alternativni oblici poslovanja kojih u Gradu Korčuli

nedostaje poput društvenog poduzetništva, društvenih inovacija, zelenog poduzetništva i društveno

odgovornog poslovanja.

Djelatnost turizma i nadalje je obilježena izraženom sezonalnosti koja negativno utječe na već

spomenutu materijalnu sigurnost, ali i na stabilnost tržišta rada, visoku koncentraciju aktivnosti i

događaja te dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje grada

brojnošću ljudima i prometom, općenito smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke

sezone i drugo. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika

turizma, restrukturiranje turističkog gospodarstva, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško

planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika.

Usmjeravanje prema smanjenju broja turista u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više

platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije

i sadržaja te brendiranje destinacije.

Jedno od bogatstava kojima Korčula raspolaže te koji izrazito doprinosi privlačnosti neke destinacije

jest njena kulturna baština. Kulturna dobra u područjima visoke koncentracije turista izložena su

negativnim utjecajima turizma poput devastacije, krađe i općenito vandalizma. Također, nosivost

pojedinih objekata bez negativnog utjecaja često je manja od dozvoljenog. S obzirom da Grad Korčula

ima mnoštvo zaštićenih pojedinačnih povijesnih građevina i sklopova kao i područja arheološke i

memorijalne baštine, potrebna su ulaganja i programi održivog upravljanja svim oblicima materijalne i

nematerijalne kulturne baštine te njihova valorizacija. Kulturu je potrebno sagledati kroz njezin

gospodarski i društveni razvojni potencijal te je sukladno potrebno poticati poduzetništvo u kulturi, kao

i poticati razvoj kulturnih/kreativnih industrija.


Ovaj strateški cilj ostvarit će se rješavanjem definiranih i opisanih razvojnih problema i potreba koji

cjelovito pridonose lošoj konkurentnosti gospodarstva, neodrživom upravljanju resursima i općenito

nezadovoljstvu zajednice. Uz rješavanje svakih od definiranih problema i potreba, potrebno je i povećati

ulaganja u područje istraživanja i razvoja, unaprijediti poduzetničku klimu općenito, poboljšati

poduzetničku infrastrukturu, primjenjivati nove tehnologije, poticati izume i inovacije kao i suradnju

privatnog sektora i znanstveno-istraživačkih organizacija.

Cilj će se postići kroz sljedeće prioritete:

1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture

94

2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije

3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti

4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom.

Dosljednost cilja

Ovaj strateški cilj u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj

i lokalnoj razini te na razini EU-a.

Usklađen je sa strategijom Europa 2020. koja određuje ciljeve u području zapošljavanja, inovacija,

obrazovanja, socijalne uključenosti i klime/energije koji se moraju postići do 2020. godine. Cilj je u

skladu s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., konkretnije sa sljedećim

prioritetnim osima: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 3. Poslovna

konkurentnost; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa. Usklađen je u potpunosti sa Županijskom

razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016. – 2020.

Cilj je u skladu s Planom razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.–2020. kao i Strategijom razvoja

turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.–2022. te s Akcijskim planom za održivo korištenje

kulturne i prirodne baštine Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji lokalnog razvoja. Zatim, u skladu

je s Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020. te sa sljedećim nacionalnim strategijama:

Strategijom regionalnog razvoja RH 2016.–2020., Strategijom razvoja turizma RH do 2020., Strategijom

razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i

energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega

i kvalitete života je razvijena komunalna i prometna infrastruktura. U Gradu Korčuli prema analizi stanja

i podataka primljenih od lokalnih dionika postoje određeni razvojni problemi i potrebe u području

komunalne i prometne infrastrukture, posebice u području vodoopskrbe i odvodnje. Također, sva

buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s

načelima održivog razvoja. Iz tog razloga ovaj cilj definira jačanje infrastrukture poštujući načela

održivog razvoja i zaštitu prirode te će se kroz prioritete ovog cilja definirati i aktivnosti ulaganja u

upravljanje obnovljivim izvorima energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Relevantnost

Kontinuirani razvoj i unapređenje društvene i komunalne infrastrukture neizbježan je element razvoja

nekog društva, pri kojem se moraju poštivati načela zaštite, očuvanja, promicanja, daljnjeg razvoja i

održivog upravljanja okolišem i prirodnim resursima. Ekološki problemi očituju se prije svega kroz

prenapučenost stanovnika u pojedinim dijelovima Grada poput Korčule, Žrnova i Račišća. Problemi se

očituju kroz zagađivanje okoliša i u vizualnom uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale

neprimjerenom i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom. U rješavanju problema neprihvatljive

izgradnje kao primjer dobre prakse ističe se usmjeravanje izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama

slijedeći provedbu Prostornog plana. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i

kulturnog krajolika potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite,

poboljšanja i unaprjeđivanja.

Ekološki problemi očituju se i kroz ilegalno i neadekvatno upravljanje otpadom. Na području Grada

postoji nekoliko većih i manjih divljih odlagališta otpada na kojima odlažu i stanovnici Grada, ali i

obližnjih naselja. Otpad koji se legalno odlaže na deponiju „Kokojevica“ nedostatno je opremljen, ima

nepovoljnu lokaciju, a smeće se uništava spaljivanjem što predstavlja opasnost od požara i zagađenja

zraka. Potrebna je i izgradnja reciklažnog dvorišta.

95

U sustavu vodooprskbe javlja se potreba za održivijim upravljanjem potrošnje vode odnosno ulaganjem

u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući i sustav oborinske odvodnje.

Grad Korčula bilježi visoku potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci što je posljedica visoke turističke

aktivnosti. S povećanjem obujma dolazaka premašuje se nosivost otoka – komunalne i prometne

infrastrukture. Kao vodeći razvojni problem ističe se neprimjeren sustav otpadnih voda, koji

nepročišćenu vodu ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. S obzirom da su infrastruktura Korčule i

Orebića povezane, ovaj razvojni problem odnosno potreba za učinkovitijim sustavom treba se rješavati

sinergijski s Orebićem. U turističkim zonama koje su izvan sustava odvodnje vode treba se ugraditi

pročišćivač na postojeće sustave što bi omogućilo i obližnjim naseljima priključivanje na njihove

sustave, čime se zajednički rješava problem ispusta nepročišćene vode i turističkih zona i raštrkanih

naselja.

Grad Korčula također ima potrebu za unapređenjem sportske infrastrukture. Srednje škole nemaju

sportskih objekata što ukazuje na potrebu uređenja srednjoškolskog centra koji bi uključivao i sportsku

dvoranu. Takva infrastruktura doprinijela bi razvoju turizma, odnosno sportskog turizma.

Prometna infrastruktura općenito na Korčuli je zadovoljavajuća, no postoji potreba za unapređenjem

prometne infrastrukture na razini svih područja Grada Korčule te prometne povezanosti s kopnom.

Obzirom da sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti

usklađena s načelima održivog razvoja, Grad Korčula veliki naglasak stavlja na povećanje i promociju

korištenja obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, što za

sobom povlači ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture u svim sektorima.

Također, radi se i na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s

tehničkim napretcima, te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog

pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih

Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.


Cilj će se postići kroz slijedeće prioritete:

1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije

3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti.

Dosljednost cilja

Ovaj strateški cilj u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj

i lokalnoj razini te na razini EU-a. Na razini EU usklađen je sa strategijom Europa 2020., posebice u

pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na nacionalnoj razini cilj je usklađen sa

sljedećim prioritetnim osima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.: 1. Jačanje

gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 2. Korištenje informacijskih i komunikacijskih

tehnologija; 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; 5. Klimatske promjene

i upravljanje rizicima; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa; 7. Povezanost i mobilnost. Usklađen je

također s Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

Dosljednost cilja očituje se u usklađenosti s Prostornim planom uređenja Grada Korčule, odnosno II.

izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Grada Korčule iz 2016. godine, a koji je nadalje

usklađen s Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije, broj 7/16). Cilj je u skladu sa županijskim Planom gospodarenja otpadom koji je

planski dokument propisan Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), usklađen sa Strategijom

gospodarenja otpadom (NN130/05) koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša NN 46/02), Planom

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07), Programom

zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije te Akcijskim planom učinkovitog gospodarenja

energijom Grada Korčule. Također je u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/2013) i Zakonom o

96

zaštiti prirode (NN RH 80/2013) kao i pratećim dokumentom Strategija i akcijski plan zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) te Strategijom održivog razvitka RH, Planom

zaštite okoliša RH, Programom zaštite okoliša i Izvješću o stanju okoliša. Ovaj cilj također je usklađen

sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) te Konceptom prometnog

razvitka Grada Korčule (2013). Dosljednost je osigurana i s Planom upravljanja pomorskim dobrom na

području Grada Korčule, koji je usklađen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom

Dubrovačko-neretvanske županije, u pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja,

u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom

dobru.

Cilj je dosljedan i Nacrtu Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji

doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog

pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. (NN 68/2016) i Okvirnim programom za

razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni

interes za ulaganja.

Tablični prikaz mjera po prioritetima i ciljevima:

1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja

potrebama tržišta

1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne

infrastrukture

Popis indikativnih

aktivnosti • Organizirati nastave za osnovne škole u jednoj smjeni

• Osigurati provedbu nastave srednje škole na jednoj lokaciji

• Izgraditi sportsku dvoranu s tribinama za osnovnu i srednju

školu

• Osigurati bolju internetsku povezanost za škole

• Ulagati u unaprjeđenje opreme škola i ostalih obrazovnih

institucija

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti

Partneri u provedbi Škole

Korisnici • Učenici osnovnih i srednjih škola, škole, nastavnici i profesori,

roditelji

Pokazatelji • Broj izgrađenih novih učionica za provedbu srednjoškolskih

aktivnosti;

• Broj kupljene IKT opreme za škole

1.1.2. Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i

podizanje njegove kvalitete

Popis indikativnih

aktivnosti • Ulagati u educiranje odgajatelja i nastavnika o

karakteristikama i radu s darovitom djecom i djecom s

teškoćama

• Poticati i promovirati interdisciplinarno obrazovanje koje

povezuje znanost, ekonomiju i tehnologiju

• Educirati i ulagati u kontinuirani profesionalni razvoj

odgajatelja, nastavnika i profesora

97

• Uključivati odgajatelje, nastavnike i profesore u programe

cjeloživotnog učenja

• Razvijati i provoditi programe posebno kreirane za darovitu

djecu

• Ulagati u sustav rane identifikacije i davanje podrške djeci s

teškoćama u razvoju

• Prilagoditi radno vrijeme vrtića potrebama roditelja tijekom

turističke sezone

• Povećati broj odgajatelja u vrtiću


Partneri u provedbi Vrtići, škole

Korisnici • Učenici osnovnih i srednjih škola, djeca predškolske dobi,

škole, nastavnici i profesori, odgajatelji-suradnici u nastavi,

dječji psiholozi

Pokazatelji • Broj nastavnika i odgajatelja uključenih u obrazovne programe;

• Prilagođeno radno vrijeme vrtića tijekom turističke sezone;

• Povećan broj odgajatelja u vrtiću

1.1.3. Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta

rada

Popis indikativnih

aktivnosti

• Povezivati gospodarski i obrazovni sektor s ciljem prilagodbe

obrazovnih programa direktnim potrebama tržišta

• Pokrenuti dodatne srednjoškolske programe sukladno

interesima učenika i potrebama tržišta

• Educirati nastavnike i profesore o potrebama tržišta i

implementaciji novih tehnologija u procesu obrazovanja

• Provoditi programe kojima se potiče obrazovanje u

deficitarnim i tradicijskim zanimanjima

• Strateško planirati razvoj i provoditi programe visokog školstva

na području Grada Korčule


Partneri u provedbi Škole

Korisnici • Ustanove za obrazovanje odraslih, učenici srednjih škola,

studenti, poslodavci

Pokazatelji • Broj novih srednjoškolskih programa;

• Broj educiranih nastavnika i profesora o implementaciji novih

tehnologija u nastavi;

• Izrađeni programi razvoja visokog školstva

1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina

1.2.1. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i

dugotrajno nezaposlenih osoba

Popis indikativnih

aktivnosti

• Kvalitetno i pravovremeno informirati nezaposlene osobe o

mogućnostima zapošljavanja i korištenja mjera za

samozapošljavanje i zapošljavanje

• Provoditi programe i aktivnosti za poticanje zapošljavanja

• Ulagati u aktivnosti i potpore za (samo)zapošljavanje mladih i


• Kontinuirano pratiti potrebe na tržištu


Partneri u provedbi HZZ

98

Korisnici • Mladi do 29 godina, dugotrajno nezaposlene osobe,

nezaposlene osobe, poslodavci

Pokazatelji • Broj aktivnosti informiranja o mogućnostima korištenja potpora

• Broj programa i aktivnosti za poticanje zapošljavanja

1.2.2. Ulaganje u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih

vještina i informatičke pismenosti poduzetnika

Popis indikativnih

aktivnosti • Ulagati u programe edukacije poduzetnika

• Omogućiti povezivanje poduzetnika, obrazovnih institucija i

znanstveno-istraživačkih institucija s ciljem širenja znanja i

vještina

• Promovirati poduzetništvo u obrazovnim institucijama

• Unaprijediti informatičku pismenost i provoditi edukacije o

digitalnim tehnologijama poduzetnika


Partneri u provedbi

Korisnici • Poduzetnici, poslodavci, obrazovne institucije, učenici i

studenti

Pokazatelji • Broj uključenih poduzetnika u aktivnosti i programe edukacije

1.2.3. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno

obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada

Popis indikativnih

aktivnosti • Promovirati cjeloživotno učenje i usavršavanje

• Ulagati u obrazovanje odraslih osoba u području deficitarnih

zanimanja

• Sufinanciranje programa prekvalifikacije u području deficitarnih

zanimanja

• Poticati direktne suradnje obrazovnih ustanova za odrasle s

poduzetnicima i poslodavcima


Partneri u provedbi Škole, HZZ

Korisnici • Poduzetnici, poslodavci, obrazovne institucije, učenici i

studenti

Pokazatelji • Broj korisnika mjera za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju

1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi

1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga

Popis indikativnih

aktivnosti • Poticati razvoj izvaninstitucionalnog oblika socijalne skrbi i

povjerenja zajednice u takav oblik skrbi

• Ulaganje u usluge pomoći u kući

• Osigurati više kreveta za palijativnu skrb

• Ulagati u podizanje kvalitete pružanja socijalnih usluga

• Sustavno planirati i osigurati dovoljan broj stručnog kadra u

socijalnoj skrbi

• Sufinanciranje i/ili osiguravanje smještaja za stručni kadar koji

pruža usluge socijalne skrbi

• Infrastrukturno poboljšati, opremiti i modernizirati institucije

socijalne skrbi

• Poticati umrežavanje pružatelja socijalnih usluga


Partneri u provedbi -

Korisnici • Korisnici socijalnih usluga, pružatelji socijalnih usluga

99

Pokazatelji • Broj kreveta za palijativnu skrb

• Broj novozaposlenih stručnih osoba u socijalnoj skrbi

1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina

u nepovoljnom položaju

Popis indikativnih

aktivnosti • Izgradnja i opremanje depadanse doma za starije i nemoćne u

Gradu Korčuli koji je namijenjen za stacionarni i dnevni

smještaj

• Povećati kapacitete i podići kvalitetu usluge skrbi o starijim i

nemoćnim osobama

• Povezivati lokalnu zajednicu u zajednički rad zbrinjavanja i brige

oko starijih i nemoćnih osoba

• Osiguravanje dostupnosti osobama s invaliditetom u postojeće

i nove turističke objekte i objekte javnih službi

• Nabava kombi vozila prilagođenog osobama s invaliditetom

kojim se pruža usluga javnog prijevoza

• Uključivati osobe treće dobi u rad nakon umirovljenja

• Promovirati pozitivne stavove o društvenoj potrebi uključivanja

starijih i nemoćnih osoba u svakodnevne aktivnosti



Korisnici • Skupine u nepovoljnom položaju, pružatelji socijalnih usluga,

opća javnost

Pokazatelji • Izgradnja novih kapaciteta za starije i nemoćne osobe

• Nabavljeno 1 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom

1.3.3. Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog

otkrivanja bolesti i zdravog starenja

Popis indikativnih

aktivnosti • Promovirati zdravi život za sve dobne skupine kroz promociju

sportskih aktivnosti i zdrave prehrane

• Promovirati važnost pravovremene dijagnostike i prevencije

bolesti

• Promovirati rad u trećoj životnoj dobi (volontiranje, rad s

životinjama, rad s djecom, rad s lokalnom zajednicom i sl.)

• Ulagati u promociju ranog otkrivanja bolesti


Partneri u provedbi Dom zdravlja, udruge, Dom za starije osobe

Korisnici • Opća javnost, osobe treće životne dobi

Pokazatelji • Broj aktivnosti za promociju zdravog/aktivnog života;

1.3.4. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite

Popis indikativnih

aktivnosti

• Ulagati u novu opremu u zdravstvu

• Sufinancirati i/ili osiguravati smještaj za stručni kadar koji

pruža usluge zdravstvene skrbi

• Ulagati u privlačenje zdravstvenog osoblja iz svih dijelova RH s

ciljem povećanja zdravstvenog kadra kroz davanje poticaja i

stimulacija/ili stvarati poticajno okruženje za ostanak

zdravstvenih kadrova

• Ulagati u obnovu zdravstvenih ustanova

• Zaposliti nedostajuće zdravstveno osoblje (medicinske sestre,

specifične specijalizacije)


Partneri u provedbi Dom zdravlja

Korisnici • Zdravstveni djelatnici, pacijenti

100

Pokazatelji • Broj projekata kojima se ulaže u poboljšanje usluga u

zdravstvu;

• Obnovljena zdravstvena infrastruktura

1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju

Popis indikativnih

aktivnosti • Poticati povećanje zapošljavanja stručnjaka za rad s djecom s

poteškoćama u razvoju

• Ulagati u izobrazbu stručnjaka za rad s djecom s teškoćama

• Ulagati u usluge ranog dijagnosticiranja teškoća u razvoju

djece

• Poticati programe asistenata u nastavi


Partneri u provedbi Škole, udruge

Korisnici • Djeca i obitelji djece s teškoćama u razvoju, stručnjaci koji rade s djecom s teškoćama u razvoju

Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti pomoći djeci s teškoćama u razvoju

1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva

1.4.1. Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i

organizacija civilnog društva

Popis indikativnih

aktivnosti

• Poticati i razvijati međusektorsku suradnju između organizacija

civilnih društva i javnih i privatnih organizacija

• Educirati javni i privatni sektor o mogućnostima i modelima

suradnje s organizacijama civilnog društva

• Davati poticaje provođenju programa i aktivnosti

međusektorske suradnje i civilnog društva

• Organizirati i provoditi zajedničke inicijative u rješavanju

problema u lokalnim zajednicama

• Pružati usluge educiranja o mogućnostima financiranja

projekata partnerskih inicijativa od društvenog značaja

• Informirati privatan sektor o mogućnostima doniranja i

ulaganja u programe i aktivnosti civilnih organizacija



Korisnici • Organizacije civilnog društva, javni/privatni sektor

Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti u suradnji organizacija civilnog

društva i javnih/privatnih organizacija

• Broj provedenih inicijativa za rješavanje problema u lokalnim

zajednicama

• Broj provedenih edukacija/informativnih aktivnosti o

mogućnostima financiranja aktivnosti civilnih organizacija

1.4.2. Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje

volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga

Popis indikativnih

aktivnosti • Promovirati volonterski rad kao dobrobit za cjelokupnu

zajednicu

• Educirati i poticati volontere i organizatore volontiranja kroz

davanje stručnih i savjetodavnih usluga u pripremi za rad sa

skupinama u nepovoljnom položaju

• Poticati interakciju između organiziranog civilnog društva i

javnog sektora u procesima donošenja odluka

101

• Ulagati u stjecanje novih znanja i vještina svih dionika koji su

uključeni u civilni dijalog


Partneri u provedbi Udruge, civilna društva

Korisnici • Volonteri i organizatori volontiranja, organizacije civilnog

društva, skupine u nepovoljnom položaju

Pokazatelji • Broj projekata civilnih organizacija ili promotivnih akcija

organiziranih od strane volontera;

• Broj organizatora volontiranja

1.4.3. Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i

društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno

poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)

Popis indikativnih

aktivnosti

• Poticati educiranje poduzetnika u području društvenog

poduzetništva, društveno odgovornog poduzetništva, socijalnih

inovacija i zelenog poduzetništva

• Promovirati oblike poduzetništva koja su korisna za rješavanje

društvenih problema

• Poticati ulaganja u razvoj društvenog poduzetništva i inovacija

kroz informiranje o mogućnostima financiranja projekata



Korisnici • Poduzeća, opća javnost

Pokazatelji • Broj programi edukacije poduzetnika

1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja

1.5.1. Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika

za efikasno i participativno upravljanje razvojem

Popis indikativnih

aktivnosti

• Unaprijediti prostorne kapacitete za rad javnih službenika i

dužnosnika

• Poticati obavljanje studentske i učeničke prakse u

djelatnostima javnih službi

• Unaprijediti informatički sustav javnih službi

• Educirati i razviti kompetencije službenika u području dobrog i

participativnog upravljanja

• Osiguravati otvorenost i transparentnost uprave prema

načelima europskog sustava upravljanja (proporcionalnost,

supsidijarnost, usklađenost i sudjelovanje)

Nositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu

Partneri u provedbi

Korisnici • Javni službenici, opća javnost

Pokazatelji • Broj educiranih službenika i dužnosnika u području upravljanja

razvojem i planiranja

• Broj programa u području upravljanja razvojem i planiranja

1.5.2. Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u

procesima donošenja odluka

Popis indikativnih

aktivnosti

• Javno promicati dobro upravljanje

• Informirati stanovnike o specifičnim izazovima i pokretanje

njihove involviranosti u rješavanju i donošenju odluka



102

Korisnici • Lokalna zajednica

Pokazatelji • Broj uključenih građana kroz razne programe u proces

donošenja odluka

• Broj akata koji su dani građanima na komentiranje

• Broj javnih radionica i rasprava na kojima sudjeluju građani

1.5.3. Razvoj novih e-usluga

Popis indikativnih

aktivnosti

• Izraditi planove, studije i ostale dokumente za razvoj i

implementaciju novih e-usluga

• Razviti nove e-usluge temeljem definiranih potreba raznih

sektora

• Razviti/uspostaviti/nadograditi postojeći IT sustav kojim se

pružaju e-usluge

• Ulagati u nabavu potrebne opreme za uspostavu i razvoj e-

usluga

• Podizati svijesti i educirati stanovnike i službenike u području

korištenja i prednosti novih e-usluga



Korisnici • Javne službe, građani

Pokazatelji • Broj novo razvijenih e-usluga

• Broj promotivnih aktivnosti podizanja svijesti građana i

službenika u korištenju i prednosti novih e-usluga

2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture

2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za

razvoj poduzetništva

Popis indikativnih

aktivnosti • Poticati pokretanje poduzetničkih inkubatora

• Izgraditi i opremati poduzetničku infrastrukturu za razvoj

poduzetništva i pružati administrativnu pomoć poduzetnicima

• Ulagati u poduzetničke zone i privlačenje poduzetnika i

investitora

• Promovirati model zajedničkog ulaganja s ciljem smanjenja

troškova izgradnje poduzetničke infrastrukture

Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i

turizam

Partneri u provedbi KORA

Korisnici • Poduzetničke potporne institucije, poduzetnici

Pokazatelji • Broj opremljenih poduzetničkih zona

• Broj aktivnih poduzetničkih potpornih institucija

• Broj poduzeća koja posluju u zonama

2.1.2. Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim

područjima gospodarstva uključujući i strategije privlačenja

investicija

Popis indikativnih

aktivnosti • Izraditi strateške razvojne dokumente prema ključnim

područjima gospodarstva

• Uključivati ključne dionike u izradu dokumenata svih razina

103

• Izraditi i provesti akcijske planove ključnih strateških

dokumenata u ključnim područjima gospodarstva

• Izraditi i provesti programe privlačenja poslovnih i

poduzetničkih ulaganja

• Izmijeniti, doraditi i provesti adekvatne prostorne planove


turizam


Korisnici • Poduzetnici

Pokazatelji • Broj strateških razvojnih dokumenata i akcijskih planova

2.1.3. Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za

razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja

Popis indikativnih

aktivnosti

• Provesti prezentacije i promocije Grada Korčule za skupove

investitora i potencijalnih investitora

• Informirati poduzetnike o mogućnostima financiranja projekata

putem EU fondova (praćenje i davanje pravovremenih

informacija o otvorenim i najavljenim natječajima i

mogućnostima financiranja)

• Informirati poduzetnike, posebice MSP-ove o mogućnostima

ulaganja i traženja potpora za provedbu projekata

Nositelji Upravni odjel za računovodstvo i financije


Korisnici • Malo i srednje poduzetništvo, javne ustanove i službenici

Pokazatelji • Provedene edukacije i informativne radionice o mogućnostima

financiranja

2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije

2.2.1. Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga i

poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj

Popis indikativnih

aktivnosti

• Pružati informacije o mogućnostima financiranja projekata

proizašlih iz aktivnosti istraživanja i razvoja (partnerstvo

poduzetnika i znanstveno-istraživačkog sektora)

• Povezivati, razmjenjivati iskustva i promovirati dobre prakse prema

primjerima iz RH u području istraživanja i razvoja

• Poticati povezivanje poduzetnika Grada Korčule s znanstveno-

istraživačkim institucijama u RH

• Pružati savjetodavne usluge o procesima zaštite intelektualnog

vlasništva


turizam


Korisnici • Poslovni subjekti, javne ustanove i službenici, lokalno stanovništvo

Pokazatelji • Broj aktivnosti poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga

2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima

Popis indikativnih

aktivnosti • Izraditi ekonomske analize stanja i gospodarskog razvoja Grada

Korčule u svrhu davanja pravovremenih smjernica razvoju

poduzetništva

• Donositi programe poticaja i davanja olakšica razvoju gospodarstva

• Poticati osnivanja start-up i spin-off poduzeća

104

• Provoditi interaktivnu komunikaciju između poduzetnika i javnih

ustanova s ciljem jačanja međusobnog razumijevanja i definiranja

specifičnih potreba poduzetnika

• Provoditi komunikaciju prema državnim ustanovama s konkretnim

primjerima postupaka koji bi pojednostavili administrativne

procedure za poduzetnike s naglaskom na specifičnost

poduzetništva na otoku tj. Gradu Korčuli


turizam

Partneri u provedbi

Korisnici • Poslovni subjekti, javne ustanove, lokalno stanovništvo

Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti davanja potpora

• Broj poduzetnika uključenih u aktivnosti davanja potpora

2.2.3. Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među

poduzetnicima

Popis indikativnih

aktivnosti • Pružati informacije i davanje savjeta o mogućnostima suradnje i

financiranja partnerskih projekata

• Pružati sumirane i relevantne informacije o poduzetnicima i

poduzetništvu na području Grada Korčule s ciljem povezivanja

poduzetnika ili stvaranja klastera

• Provoditi edukativne i informativne programe za poduzetnike s

ciljem poticanja stvaranja konkurentnog proizvoda temeljem

suradnje više poduzetnika


turizam

Partneri u provedbi

Korisnici • Poslovni subjekti, javne ustanove, lokalno stanovništvo, obrazovne

institucije

Pokazatelji • Broj aktivnosti za poduzetnike (edukacije, radionice i sl.)

2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti

2.3.1. Ulaganje u razvoj održive poljoprivrede

Popis indikativnih

aktivnosti • Ulagati u njegovanje zdravih ekosustava kroz poticanje na

održivo upravljanje tlom, vodom i ostalim prirodnim resursima

tijekom poljoprivredne proizvodnje

• Promovirati i brendirati lokalne poljoprivredne proizvode,

posebice kroz turizam

• Educirati lokalne poljoprivrednike o prednostima ekološke i

organske proizvodnje hrane

• Informirati javnost o negativnim utjecajima neodržive

proizvodnje u sektorima poljoprivrede

• Izgraditi sustave navodnjavanja


turizam


Korisnici Poljoprivrednici

Pokazatelji • Broj informativnih radionica za pomorce, ribare i

poljoprivrednike

2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje

Popis indikativnih

aktivnosti • Poticati obnovu brodogradilišta

105

• Izraditi plan održivog razvoja brodogradnje sa strateškim

smjernicama (gradnja i održavanje mini kruzera)

• Ulagati u izgradnju i opremanje nautičkog i servisnog centra

• Provoditi aktivnosti obnove znanja tradicionalne gradnje

korčulanskih brodova

• Poticati razvoj brodogradnje temeljene na novim

tehnologijama i povezivanje s održivim turizmom


turizam


Korisnici Ribari, pomorci, uzgajivači ribe i plodova mora, lokalno stanovništvo,

turisti

Pokazatelji • Izrađen početni plan razvoja/aktivnosti u sektoru brodogradnje

2.3.3. Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta

Popis indikativnih

aktivnosti • Dodijeliti prava zakupa poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima

• Kreiranje programa za gospodarsko korištenje neiskorištenih

zemljišta

• Poticati partnerstva i zadrugarstva među poljoprivrednicima kroz

davanje poljoprivrednih zemljišta na zajedničku uporabu

• Provoditi komasaciju

Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet

Partneri u provedbi

Korisnici • Poljoprivrednici, poljoprivredni klasteri, udruge, zadruge

Pokazatelji • Površina okrupnjenog poljoprivrednog zemljišta

2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke

sezone

Popis indikativnih

aktivnosti • Razvijati turističke zone

• Organizirati razne turističke manifestacija u predsezoni i

postsezoni

• Povećati kvalitetu i kategorizaciju turističkog smještaja

• Izraditi i provesti programe za razvoj izvansezonske turističke

ponude s ciljem produljenja sezone

• Sustavno pratiti turističke trendove i potražnju na globalnom i

europskom tržištu i pružati informacije o rezultatima i

primjerima dobre prakse

• Povezivati turističke subjekte s ostalim sektorima s ciljem

kreiranja zajedničke suradnje i turističkih proizvoda koji će

privući turiste i izvan sezone


turizam

Partneri u provedbi Hotelske kuće, TZ, KORA, turističke agencije

Korisnici • Poduzetnici u turizmu, vlasnici smještaja, hoteli, TZ

Pokazatelji • Broj novih turističkih proizvoda

• Broj razvijenih turističkih zona

2.3.5. Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja

i razvoj poduzetništva u kulturi

Popis indikativnih

aktivnosti

• Poticati razvoj i aktivnosti kulturnih / kreativnih industrija Grada

Korčule

106

• Provesti radionice na temu poduzetništva u kulturi i promovirati

kulturno poduzetništvo kroz primjere dobre prakse i

informiranje o mogućnostima financiranja projekata u kulturi

• Povezivati poduzetnike i kulturni/kreativni sektor

• Razvijati kulturni turizam

• Promovirati i poticati inovacije u kulturi

Nositelji • Upravni odjel za društvene djelatnosti

Partneri u provedbi • KORA, Udruge

Korisnici • Kulturne/kreativne ustanove, kulturni klasteri, udruge, tvrtke,

obrti i ostali pojedinci u kulturi i kreativnoj industriji, lokalno

stanovništvo, turisti i posjetitelji

Pokazatelji • Broj aktivnosti (poduzetništvo u kulturi, ekonomski aspekti

kulturnih/ kreativnih industrija i sl)

2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom

2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne,

prirodne i tradicijske baštine

Popis indikativnih

aktivnosti • Ulagati u razvoj selektivnih oblika turizma koji imaju najveći

potencijal prema Strategiji razvoja turizma Grada Korčule

• Educirati i informirati pružatelje usluga u turizmu o

mogućnostima razvoja selektivnih oblika turizma i umrežavanje

s ostalim davateljima usluga u razvoju jedinstvene ponude

• Pratiti provedbu Strategije razvoja turizma Grada Korčule,

izvještavati javnost i pružatelje usluga o provedbi i rezultatima

provedbe te kreiranje novih smjernica sukladno rezultatima

izvještaja

• Ulagati u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju turističkih

objekata

• Ulagati u razvoj autohtonih turističkih proizvoda

• Promovirati kulturne, prirodne i tradicijske baštine kao i održivo

upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom u turizmu

• Povezivati lokalne poljoprivrednike, uzgajivače riba i ribara s

turističkim sektorom


turizam

Partneri u provedbi KORA, TZ

Korisnici • Turisti i posjetitelji, pružatelji usluga u turizmu, TZ, institucije u

kulturi, poljoprivrednici

Pokazatelji • Broj novih turističkih proizvoda

2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje

destinacije

Popis indikativnih

aktivnosti • Razviti i provesti akcijske planove za promociju i brendiranje

destinacije

• Brendirati i promovirati turističke sadržaje, suvenire, usluge i ostalo

• Izraditi komunikacijsku strategiju

• Promovirati suradnju lokalnog stanovništva s turističkim sektorom

prilikom kreiranja jedinstvenih turističkih proizvoda

• Poticati suradnju javnog sektora i destinacijskog menadžmenta s

ciljem jačanja vidljivosti i prepoznatljivosti Grada Korčule na

turističkom tržištu

• Promovirati Grad Korčulu na strateško odabranim stranim tržištima

prema smjernicama Strategije razvoja turizma Grada Korčule

107

• Povezivati pružatelje usluga u turizmu, turističke zajednice, lokalno

stanovništvo i lokalne predstavnike radi ostvarenja uspješne

suradnje i rada na zajedničkom predstavljanju destinacije

• Promovirati korištenje EU financijskih instrumenata namijenjenih

turizmu s ciljem promocije i jačanja destinacije


turizam

Partneri u provedbi TZ, turistička kuća, OPG-ovi, obrtnici, poduzetnici

Korisnici • Turisti i posjetitelji, pružatelji usluga u turizmu, TZ, lokalno

stanovništvo

Pokazatelji • Broj aktivnosti promocije Grada Korčule kao turističke destinacije

2.4.3. Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika

Popis indikativnih

aktivnosti

• Provoditi edukacije i radionice o mogućnostima sufinanciranja

projekata u turizmu

• Pripremati i održavati kreativne edukativne radionice za

povećanje kvalitete i originalnosti turističkih proizvoda i usluga

• Ulagati u edukaciju turističkih djelatnika o održivom razvoju u

turizmu, primjeni inovacija u turizmu i povezivanju s ostalim

sektorima (kultura, poljoprivreda, brodogradnja, ribarstvo)


turizam

Partneri u provedbi

Korisnici • Turisti i posjetitelji, TZ, lokalno stanovništvo, učenici i studenti,

turistički djelatnici

Pokazatelji • Broj provedenih edukacija za unaprjeđenje kvalitete turističkih

proizvoda i usluga

2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine

Popis indikativnih

aktivnosti

• Primijeniti modele valorizacije prirodne i kulturne baštine koja

zadovoljavaju društvene, ekonomske i ekološke potrebe društva

• Ulagati u rekonstrukciju, dogradnju i izgradnju objekata kulturne

baštine

• Provesti analizu doprinosa učinkovite valorizacije kulturne baštine u

funkciji turizma i općenito ekonomskog razvoja Grada

• Unaprijediti promidžbu prirodne i kulturne baštine i stvaranje

jedinstvenih i prepoznatljivih turističkih proizvoda kroz provedbu

valorizacije

• Promovirati nužnost i važnost održivog upravljanja kulturnom i

prirodnom baštinom

• Poticati valorizaciju napuštenih seoskih kuća u unutrašnjosti i

napuštenih kućišta u starogradskoj jezgri


turizam

Partneri u provedbi

Korisnici • Lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji

Pokazatelji • Provedene valorizacije kulturnih dobara i prirodne baštine

• Broj obnovljenih i/ili revitaliziranih objekata kulturne baštine

• Broj obnovljenih objekata kulturne baštine stavljenih u funkciju

3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog

razvoja i zaštitu okoliša

108

3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture

Popis indikativnih

aktivnosti • Rekonstruirati, modernizirati i/ili dograditi društvene domove

različitih namjena

• Ulagati u izgradnju luka i lučica

• Ulagati u izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i obnavljanje

sportske infrastrukture

• Ulagati u građenje i/ili opremanje građevine za ostvarivanje

organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do

polaska u osnovnu školu

• Ulagati u izgradnju, dogradnju i obnovu komunalne

infrastrukture

• Donijeti plan gospodarenja vodom

• Ulagati u dogradnju parkirnih mjesta i izgradnju javnih i privatnih

garaža

• Izgraditi, obnoviti i modernizirati javnu rasvjetu

• Izgraditi i obnoviti šetnice

• Rekonstruirati, obnoviti i modernizirati biciklističke staze i trake

• Uređivati okoliš

• Ulagati u sitno komunalno opremanje

• Izgraditi i održavati sve površine javne namjene (javne zelene

površine, pješačke staze i zone, otvoreni odvodni kanali i dr.)

• Ulagati u građenje i/ili opremanje gospodarske i komunalne

infrastrukture (groblja, tržnice, javne prometne površine i dr.)



KORA, KTD Hober

Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni subjekti, učenici, sportaši, turisti,

posjetitelji

Pokazatelji • Pripremljen 1 projekt aglomeracije

• Broj obnovljenih i izgrađenih objekata društvene i komunalne

infrastrukture

3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne

povezanosti s kopnom

Popis indikativnih

aktivnosti • Ulagati u bolju prometnu povezanosti s ostatkom zemlje i

inozemstvom

• Poboljšati prometnu povezanost Grada Korčule i manjih otoka

• Izgraditi javnu garažu

• Izgraditi/modernizirati lokalne ceste i pripadajuće cestovne objekte

• Izgraditi/rekonstruirati nerazvrstane ceste

• Izgraditi kolnike

• Povećati sigurnost u prometu




Korisnici • Lokalno stanovništvo, posjetitelji, turisti

Pokazatelji • Broj kilometara sagrađenih/obnovljenih cesta

3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog

sustava uključujući oborinsku odvodnju

Popis indikativnih

aktivnosti

• Ugraditi pročišćivače vode

• Izgraditi i nadograditi postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

109

• Rješavati problem nedovoljne opskrbe vodom, posebice u ljetnim

mjesecima

• Ulagati u modernizaciju, obnovu i izgradnju zastarjelog sustava

vodoopskrbe i odvodnje

• Provesti istraživanja i analize kvalitete morske i slatkovodne vode

• Izgraditi oborinske odvodnje uz prometnu infrastrukturu



Partneri u provedbi Vodovod, KTD Hober, Hober odvodnja

Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni subjekti

Pokazatelji • Broj sporazuma (ili strategija, strateških dokumenata, odluka itd.) sklopljenih s partnerskim gradovima/općinama u svrhu zajedničkog ulaganja u unaprjeđenje sustava odvodnje i vodoopskrbe

• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže javne

vodoopskrbe

• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže nadogradnje

odvodnje

3.1.4. Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture

Popis indikativnih

aktivnosti

• Ulagati u infrastrukturne projekte u području električne energije

• Kreirati plan razvoja proizvodnje, opskrbe, potrošnje i

razmjene električne energije



Partneri u provedbi HEP

Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,

posjetitelji

Pokazatelji • Broj projekata/ulaganja u obnovu energetske infrastrukture

3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni

Internet, digitalno gospodarstvo)

Popis indikativnih

aktivnosti • Ulagati u gradnju i rekonstrukciju elektroničko-informacijske

infrastrukture

• Usvojiti plan razvoja širokopojasne infrastrukture i primjenjivog

investicijskog modela

• Izraditi potrebnu projektnu i tehničku dokumentaciju te pripadajuće

dozvole za jačanje električko-informacijske infrastrukture

• Informirati javnost o prednostima širokopojasnog interneta

• Poticati usvajanje novih tehnologija i razvoj digitalnog gospodarstva

• Stvarati mrežu za digitalno gospodarstvo

• Osigurati učinkovitost širokopojasne mreže



Partneri u provedbi


posjetitelji

Pokazatelji • Usvojen plan razvoja širokopojasne infrastrukture

• Povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom

• Povećan broj korisnika širokopojasnog interneta

3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom

Popis indikativnih

aktivnosti

• Pripremiti teren i izgraditi reciklažno dvorište

• Izgraditi sortirnice za odvojeno prikupljanje otpada

• Izgraditi kompostište za obradu odvojeno prikupljenog

biorazgradivog otpada

110

• Educirati javnost o štetnim posljedicama divljeg odlaganja

otpada i o održivom gospodarenju otpadom

• Saniranje divljih odlagališta otpada



Partneri u provedbi

Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti, posjetitelji

Pokazatelji • Izgrađeno reciklažno dvorište

• Izgrađena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada

• Izgrađeno kompostište za obradu, odnosno odvojeno

prikupljanje biorazgradivog otpada

3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije

3.2.1. Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u

svim sektorima

Popis indikativnih

aktivnosti

• Ulagati u razvoj infrastrukture za OIE

• Provoditi mjere poticanja i subvencija za projekte korištenja

obnovljivih izvora energije

• Ulagati u instalaciju novih postrojenja stvaranja energije pomoću

obnovljivih izvora

• Poticati privatna ulaganja u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora

energije u iskoristivu energiju

• Obrazovati stanovnike o obnovljivim izvorima energije i

mogućnostima (su)financiranja projekata korištenja OIE

• Obrazovati stručni kadar u području OIE




Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti

Pokazatelji • Broj projekata kojima se ulaže u obnovljive izvore energije;

• Broj korisnika (javnih i privatnih) koji koriste obnovljive izvore

energije

3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima

Popis indikativnih

aktivnosti • Pripremati planove za efikasnije gospodarenje energijom

• Optimizirati poslovne procese s ciljem uštede energije

• Ulagati u smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog

sektora

• Uvoditi napredne mreže u distribucijske sustave energijom –

implementacija naprednih tehnologija za pametno upravljanje

energijom

• Promovirati smanjenje energetske potrošnje u stambenim

zgradama i obiteljskim kućama

• Povećati energetsku učinkovitost u proizvodnim industrijama

• Povećati energetsku učinkovitost u uslužnim djelatnostima



Partneri u provedbi KORA, HEP


posjetitelji

Pokazatelji • Broj projekata kojima se povećava energetska učinkovitost

111

3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti

3.3.1. Unaprjeđenje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika

(usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)

Popis indikativnih

aktivnosti

• Izraditi konzervatorske podloge kulturnih krajolika

• Promovirati pozitivne uloge tradicionalne poljoprivredne

proizvodnje u očuvanju prirodnih krajolika

• Provesti pravnu zaštitu krajolika temeljem Prostornog plana

• Uspostaviti metodologiju prepoznavanja, razvrstavanja i

vrednovanja krajolika s ciljem njihove zaštite




Korisnici • Lokalno stanovništvo, posjetitelji i turisti

Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti

3.3.2. Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda

Popis indikativnih

aktivnosti

• Izraditi studijsku dokumentaciju obrane od elementarnih nepogoda

• Razvijati sustave obrane od elementarnih nepogoda

• Educirati građane o mjerama i djelovanjima kojima se sprječava

nastanak elementarne nepogode

• Educirati građane o mjerama zaštite i spašavanja u slučaju


• Informirati turiste i posjetitelje o odgovornom postupanju za vrijeme

boravka u destinaciji kao i zakonskoj odgovornosti u slučaju kršenja

zakona

• Organizirati sustav civilne zaštite za eventualne situacije svih oblika


• Ulagati u opremanje vatrogasnog doma i spremišta




Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti

Pokazatelji • Broj edukacija za građane o mjerama zaštite i spašavanja u slučaju


• Broj izrađene studijske dokumentacije obrane od elementarnih

nepogoda

3.3.3. Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje

okolišem i prirodnim resursima

Popis indikativnih

aktivnosti

• Ulagati u programe sprječavanja devastacije obalnog područja

• Učinkovito upravljati plažama s ciljem smanjenja negativnih utjecaja

turizma na obalu i eko sistem

• Sprječavati daljnju privatizaciju i ilegalne infrastrukturne radnje u

obalnom području

• Razvijati ekološku svijest građana

• Educirati djecu predškolskog i školskog uzrasta o zaštiti okoliša,

važnosti ekosustava i bioraznolikosti te održivom korištenju resursa

• Provesti radionice i seminare na temu okoliša i održivog razvoja s

ciljem educiranja građana i poticanja njihove aktivne uloge u

promicanju očuvanja okoliša



112

Partneri u provedbi Škole, vrtići, KORA

Korisnici • Lokalno stanovništvo

Pokazatelji • Provedene promocije i edukacije o zaštiti okoliša i održivom

korištenju resursa

• Broj educirane djece i građana o zaštiti okoliša, važnosti

ekosustava, bioraznolikosti i održivom korištenju resursa

113

Pokazatelji učinka:

CILJ POKAZATELJI UČINKA POČETNA VRIJEDNOST CILJANE VRIJEDNOSTI UČESTALOST

PRAĆENJA IZVOR

Vrijednost Godina Vrijednost Godina

Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Smanjenje broja nezaposlenih osoba 329 2016. 300 2021. Godišnje HZZ

Povećanje broja stanovnika starih do 39 godina 2548 2011. 2675 2021. Godišnje DZS

Povećanje broja djece upisane u osnovnu školu 376 2016./2017. 400 2021./2022. Godišnje OŠ Petra

Kanavelića

Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Povećanje broja noćenja izvan sezone (IV., V., XI. I X . mjesec)

68 212 2016. 75 033 2021. Godišnje TZ Grad Korčula

Povećanje turističkih dolazaka i noćenja Dolasci stranih i domaćih turista

23911 2015. 30000 2020. Jednom godišnje TZ

Jačanje komunalne i

prometne infrastrukture,

poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Smanjiti broj ilegalnih odlagališta otpada 8 2016. 4 2021. Jednom godišnje Grad Korčula

Povećati broj priključaka na Internet (kućanstava) 55% 2016. 75% 2021. Jednom godišnje DZS

114

IV. PROVEDBA STRATEGIJE

7.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Provedba procesa izrade Strategije razvoja Grada Korčule za razdoblje do 2020. godine odgovornost

je upravnih tijela grada Korčule na čelu s gradonačelnikom. Proces se zasnivao na izradi sveobuhvatne

analize stanja, identifikaciji ključnih razvojnih problema i potreba Grada prema načelu participativnosti i

koordinaciji svih relevantnih lokalnih dionika iz svih sektora. Kontinuirana suradnja ostvarena je kroz

održane radionice, sastanke te redovite konzultacije telefonom i elektroničkom poštom. Kontinuirana

komunikacija i suradnja nastavit će se i u procesu provedbe Strategije, pri čemu i dalje ostaje uloga

Grada Korčule kao odgovornog tijela za realizaciju ciljeva Strategije.

Sukladno navedenom, ključnu ulogu u provedbi Strategije imaju upravna tijela Grada Korčule, koja su

odgovorna za pripremu i provedbu razvojnih projekata identificiranih u Strategiji, izradu izvješća o

provedbi Strategije, razmatranje rezultata i učinaka provedbe u odnosu na postavljene ciljeve,

prikupljanje podataka od relevantnih dionika, praćenje ispunjavanja zadanih indikatora te suradnju s

drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima te koordinaciju njihova rada.

Tablica u nastavku detaljnije prikazuje odgovornosti pojedinih upravnih odjela Grada Korčule u odnosu

na pojedine prioritete Strategije.

Prioritet Upravni odjel Grada Korčule

1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i

prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

Upravni odjel za društvene djelatnosti

1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih

vještina


1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu

zdravstvene i socijalne skrbi


1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika

poduzetništva


1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja Upravni odjel za upravljanje opće poslove i

mjesnu samoupravu

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Upravni odjel za upravljanje Gradskom

imovinom, gospodarstvo i turizam

2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u

inovacije

Upravni odjel za upravljanje Gradskom


2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih

djelatnosti

Upravni odjel za upravljanje Gradskom


2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Upravni odjel za upravljanje Gradskom


3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu

okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i

promet

3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija


Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu


promet

115

3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu


promet

7.1.1. PARTNERI U PROVEDBI STRATEGIJE

U provedbi ove Strategije surađivat će cijeli niz aktera koji su relevantni za provedbu određenih razvojnih

projekata te na taj način uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Gradu Korčuli, već i o

drugim subjektima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz javnog, privatnog i sektora civilnog

društva.

Partneri u provedbi Strategije, kategorizirani prema ciljevima, su sljedeći:

Razvoj učinkovitosti ljudskih

potencijala i podizanje

kvalitete života

Centar za socijalnu skrb Korčula; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta; Odgojno-obrazovne ustanove; Hrvatska gospodarska komora –

županijska komora Dubrovnik; Hrvatski zavod za zapošljavanje – ispostava

Korčula; Županijski zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske

županije; Dom zdravlja Korčula; humanitarna udruga „Kap u moru“ Korčula;

Dom za starije i nemoćne osobe Korčula - Vela Luka

Stvaranje konkurentnog

gospodarstva i povećanje

učinkovitosti resursa

Dubrovačko-neretvanska županija; Ministarstvo gospodarstva,

poduzetništva i obrta; Hrvatska gospodarska komora – županijska komora

Dubrovnik; Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije;

Područni ured za katastar Dubrovnik - Ispostava Korčula; Turistička

zajednica Dubrovačko-neretvanske županije; Turistička zajednica Grada

Korčule; Hrvatska gorska služba spašavanja; Agencija za plaćanje u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; Ministarstvo poljoprivrede;

Hrvatska poljoprivredna agencija; Hrvatska poljoprivredna komora;

Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije; Udruženje obrtnika

Korčula – Lastovo; OPG EKO ŠKOJ; Centar za kulturu Korčula; Korčulanska

razvojna agencija KORA d.o.o.; DUNEA d.o.o.; Poduzetnička zona Vela

Luka; poljoprivredne zadruge; HTP Korčula d.d., hoteli

Jačanje komunalne i

prometne infrastrukture,

poštujući načela održivog

razvoja i zaštitu okoliša

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije; Područni

ured za katastar Dubrovnik - Ispostava Korčula; Ustanova športski objekti

Korčula; ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB, za djelatnost

marina d.d.; Hober – komunalno trgovačko društvo Korčula; Korkyra

shipping d.o.o., Županijska lučka uprava Korčula; Neretvansko-Pelješko-

Korčulansko-Lastovski vodovod d.o.o.; Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike; Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

Dubrovačko-neretvanske županije; Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost; HEP; Hrvatske ceste

7.2. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Ciljevi i prioriteti Procjena potrebnih

sredstava u razdoblju 2017.

– 2020.

1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i

podizanje kvalitete života

10.595.000,00

116

1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i

prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

2.545.000,00

1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih

vještina

-

1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu

zdravstvene i socijalne skrbi

8.050.000,00

1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika

poduzetništva

-

1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja -

2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i

povećanje učinkovitosti resursa

175.521.187,40

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture 73.890.000,00

2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u

inovacije

-

2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih

djelatnosti

26.150.000,00

2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom 75.481.187,40

3.

Jačanje komunalne i prometne infrastrukture,

poštujući načela održivog razvoja i zaštitu

okoliša

479.531.789,77

3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava 464.031.789,77

3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija


15.500.000,00

3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti -

117

2%

26%

72%

Financijska ulaganja po ciljevima

1. Cilj: Razvoj učinkovitosti ljudskihpotencijala i podizanje kvaliteteživota

2. Cilj: Stvaranje konkurentnoggospodarstva i povećanjeučinkovitosti resursa

3. Cilj: Jačanje komunalne iprometne infrastrukture, poštujućinačela održivog razvoja i zaštituokoliša

118

V. PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I VREDNOVANJE

Praćenje, vrednovanje i izvještavanje politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka propisani su

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14). Zakon u čl. 47 navodi kako

Ministarstvo prati provedbu politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka na razvoj svih dijelova

Republike Hrvatske, a nadležna tijela državne uprave prate provedbu za svoja upravna područja i njihov

učinak na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske.

Provedba Strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Grad

Korčula će tijekom provedbe ove Strategije pratiti:

• Stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, razvojnih prioriteta i mjera

• Ostvarene učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava

• Sudjelovanje i doprinos partnerstva;

• Učinkovitost rukovođenja i organizacija provedbe

• Vidljivost Strategije u javnosti s područja Grada Korčule i okolnim jedinicama lokalne

samouprave.

Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Strategije su zadani pokazatelji učinka koji su definirani

Strategijom, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednostima te rokovima

za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a

njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni.

Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako

su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti

kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su

postignuti s njim povezani očekivani ishodi.

Temeljem praćenja provedbe KORA (Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge)

će pripremati godišnje izvještaje nadležnim tijelima, kao i zainteresiranoj javnosti o napretku provedbe

Strategije. Sustavno praćenje i izvještavanje će osigurati dovoljno informacija za donošenje cjelovite

ocjene provedbe s obzirom na relevantnost, učinkovitost, djelotvornost, ostvareni utjecaj i održivost,

odnosno omogućit će vrednovanje Strategije. Proces vrednovanja i ocjene učinka i utjecaja Strategije

provodit će se od strane KORA-e na sredini vremenskog roka trajanja Strategije te na kraju.

Kvalitetno uspostavljen sustav praćenja, izvještavanja i vrednovanja stvorit će preduvjete za:

• učinkovitije upravljanje provedbom Strategije

• realizaciju rezultata u zadanom terminskom planu i

• identifikaciju uzroka za uspjeh (neuspjeh) pojedine aktivnosti.

119

VI. HORIZONTALNA NAČELA

U ciljeve, mjere i aktivnosti Strategije ugrađene su tzv. horizontalne mjere u području jednakih

mogućnosti, održivog razvoja i dobrog upravljanja u skladu s praksom na razini Europske unije u

procesima strateškog planiranja.

Što se tiče jednakih mogućnosti, mjere i aktivnosti Strategije posebno su usmjerene na poticanje

zapošljavanja i samozapošljavanja rizičnih skupina na tržištu rada, povećanje kapaciteta i kvalitete

usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi te jačanju socijalnog dijaloga i poticanju razvoja društveno

odgovornog poduzetništva.

U području održivog razvoja, Strategija doprinosi ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja koji su

prožeti kroz sva prioritetna područja Strategije te predstavljaju okvir i za provedbu svih mjera.

Dobro upravljanje integrirano je kroz mjere jačanja kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i

dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem, jačanje interaktivnog rada i komunikacije

s građanima u procesima donošenja odluka te razvoj novih e-usluga.

120

VII. Akcijski plan provedbe

Strateški cilj

Prioritet Mjera/projekt Nositelj Iznos ulaganja Izgledni izvori financiranja

Stra

tešk

i cilj

1. R

azvo

j uči

nko

vito

sti l

jud

skih

po

ten

cija

la i

po

diz

anje

kva

lite

te ž

ivo

ta

Pri

ori

tet

1.1

. Raz

voj i

ula

gan

je u

sust

av o

bra

zova

nja

i

pri

lago

đav

anje

ob

razo

van

ja

po

treb

ama

trži

šta

Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture

Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti

2.500.000,00 EU fondovi, lokalni proračun

10

.59

5.0

00

,00

HR

K

Mjera 1.1.2. Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete


-

Mjera 1.1.3. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada


45.000,00

Lokalni proračun, županijski proračun

Pri

ori

tet

1.2

. Po

veća

nje

zap

osl

eno

sti i

po

tica

nje

po

du

zetn

ički

h v

ješt

ina

Mjera 1.2.1. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba


-

Mjera 1.2.2. Ulaganje u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika


-

Mjera 1.2.3. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada


-

Pri

ori

tet

1.3

.

Po

veća

nje

kap

acit

eta

i kva

litet

e

usl

uga

u s

ust

avu

zdra

vstv

ene

i

soci

jaln

e sk

rbi

Mjera 1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga


-

Mjera 1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju


8.000.000,00 Županijski proračun, EU fondovi

121

Mjera 1.3.3. Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja


-

Mjera 1.3.4. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite


-

Mjera 1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju


50.000,00 Lokalni proračun, županijski proračun

Pri

ori

tet

1.4

. Jač

anje

civ

ilno

g d

rušt

va i

razv

oj r

azlič

itih

ob

lika

po

du

zetn

ištv

a

Mjera 1.4.1. Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva


-

Mjera 1.4.2. Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga


-

Mjera 1.4.3. Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr. )


-

Pri

ori

tet

1.5

. Jač

anje

uči

nko

vito

sti

javn

og

up

ravl

jan

ja

Mjera 1.5.1. Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem

Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje opće poslove i

mjesnu samoupravu

-

Mjera 1.5.2. Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka

Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje opće poslove i

mjesnu samoupravu

-

Mjera 1.5.3. Razvoj novih e-usluga Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje opće poslove i

mjesnu samoupravu

-

122

Strateški cilj

Prioritet Mjera/projekt Nositelj Iznos ulaganja Izgledni izvori financiranja St

rate

ški c

ilj 2

. Stv

aran

je k

on

kure

ntn

og

gosp

od

arst

va i

po

veća

nje

uči

nko

vito

sti r

esu

rsa

Pri

ori

tet

2.1

. Un

apre

đe

nje

po

slo

vno

g

okr

uže

nja

i in

fras

tru

ktu

re

Mjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva

Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,

gospodarstvo i turizam

73.890.000,00 EU fondovi , lokalni proračun, županijski proračun, privatni

investitor

17

5.5

21

.18

7,4

0 H

RK

Mjera 2.1.2. Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije privlačenja investicija



-

Mjera 2.1.3. Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja



-

Pri

ori

tet

2.2

. Po

veća

nje

kon

kure

ntn

ost

i po

du

zetn

ika

i

ula

gan

ja u

ino

vaci

je

Mjera 2.2.1. Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga i poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj



-

Mjera 2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima



-

Mjera 2.2.3. Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među poduzetnicima



Pri

ori

tet

2.3

. Raz

voj i

un

aprj

eđe

nje

klju

čnih

gosp

od

arsk

ih

dje

latn

ost

i

Mjera 2.3.1. Ulaganje u razvoj održive poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i pomorstva



-

Mjera 2.3.2. Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj poduzetništva u kulturi



25.000.000,00 EU fondovi

123

Mjera 2.3.3. Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta



-

Mjera 2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone



1.150.000,00 Državni proračun, lokalni proračun

Mjera 2.3.5. Poticanje održivog gospodarskog korištenja prirodnih, kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj poduzetništva u kulturi



- -

Pri

ori

tet

2.4

. Raz

voj t

uri

zma

i od

rživ

o

up

ravl

jan

je d

est

inac

ijom

Mjera 2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine



2.925.000,00

Mjera 2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije



1.500.000,00 Lokalni proračun

Mjera 2.4.3. Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika



-

Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine



71.056.187,40 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun,

ostali izvori

124

Strateški cilj

Prioritet Mjera/projekt Nositelj Iznos ulaganja Izgledni izvori financiranja

Stra

tešk

i cilj

3. J

ačan

je k

om

un

aln

e i

pro

me

tne

infr

astr

ukt

ure

, po

štu

jući

nač

ela

od

rživ

og

razv

oja

i

zašt

itu

oko

liša

Pri

ori

tet

3.1

. Raz

voj i

po

bo

ljšan

je in

fras

tru

ktu

rnih

su

stav

a Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture

Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno

gospodarstvo i promet

80.894.226,77 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun

47

9.5

31

.78

9,7

7 H

RK

Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom




Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju



60.000.000,00

EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun

Mjera 3.1.4. Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture



-

Mjera 3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)




Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom




Pri

ori

tet

3.2

. Po

veća

nje

ener

gets

ke u

čin

kovi

tost

i

i pro

mo

cija

ob

no

vljiv

ih

izvo

ra e

ner

gije

Mjera 3.2.1. Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima




125

Mjera 3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima



-

Pri

ori

tet

3.3

. Zaš

tita

oko

liša

i oču

van

je

bio

lošk

e ra

zno

liko

sti

Mjera 3.3.1. Provoditi mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)



-

Mjera 3.3.2. Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda



-

Mjera 3.3.3. Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima



-

126

VIII. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA

Sektorsko fokusiranje Prema podacima analize stanja iz 2015. godine u Gradu Korčuli registrirano je 124 aktivnih tvrtki koje su imale ukupno 591 zaposlenog i preko 206 milijuna HRK prihoda. Prema broju tvrtki i prihodu najzastupljenije su I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - trgovina na veliko i malo. Slijede ih M - stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, F – građevinarstvo i C – prerađivačka industrija. Prema broju zaposlenih situacija je drugačija. Najviše zaposlenih je u djelatnostima E – opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša, C – prerađivačka industrija i G – trgovina na veliko i malo. Pozitivne promjene u odnosu na 2011. godinu bilježi djelatnost I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj je broj tvrtki porastao s 18 na 25. Negativne promjene bilježi se u području djelatnosti G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla u kojem je broj tvrtki s 28 u 2011. godini pao na 23 u 2015. godini. Struktura obrta prema područjima djelatnosti podjednaka je strukturi tvrtki. Jednako su zastupljene djelatnosti G - trgovina na veliko i malo i I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Slijede ih H – prijevoz i skladištenje, C- prerađivačka industrija i F – građevinarstvo. Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u 2015. godini registrirano je čak 366, a obrađuju ukupnu površinu od 379,89 ha. Turizam: Turizam predstavlja vrlo važan pokretač gospodarstva te stvara prelijevajući učinak na sva ostala gospodarska područja. Prema prethodnoj analizi ključnih djelatnosti, turizam u gradu Korčuli predstavlja vodeću gospodarsku djelatnost. Poticanje daljnjeg razvoja turizma stoga predstavlja logičan slijed daljnjeg razvoja gospodarstva, no pritom svakako treba promotriti i negativne aspekte poticanja razvoja turizma. Razvoj turizma ovisi o turističkoj potražnji na koju utječe niz, često nezavisnih, čimbenika. Turistička potrošnja ne predstavlja primarnu potrošnu građana, te će se oni u trenutcima gospodarske krize prvenstveno odlučiti na uštedu na putovanjima. Politička nesigurnost, ratovi i migracijska kretanja također snažno utječu na pad turističkog gospodarstva. Europa je svjedočila ozbiljnom padu turističkih kretanja u velikim turističkim destinacijama uzrokovanog unutarnjim i vanjskim faktorima (Barcelona, Atena, Turska). Mogući ratni sukobi mogu u kratkom roku prouzročiti ekstremne ekonomske posljedice posebice za destinacije koji apsolutno ovise o turizmu. Drugi negativni aspekti turizma, koji se posebice očituju u manjim sredinama, su utjecaji na promjene tradicije i kulture. Kultura i tradicija nisu statični pojmovi već su pojmovi koji se oblikuju vremenom i interakcijom unutar i izvan zajednice. Turizam je sektor koji promjene u zajednicama ne donosi postepeno već rapidno i naglo, a za sobom donosi i ekonomski prosperitet, što stanovnicima stvara osjećaj vrednovanja vlastite kulture kroz turistički spektrum, odnosno kroz turističku potražnju. Iz tog razloga, utjecaj na zajednicu može biti stradanje vlastitog kulturnog identiteta i umjetno stvaranje identiteta prema onome što se trenutno potražuje na turističkom tržištu. Turizam u gradu Korčuli i dalje je obilježen visokom sezonalnošću u ljetnim mjesecima, što ima

negativne posljedice na materijalnu sigurnost, ali i na tržište rada, koncentraciju aktivnosti i događaja te

na dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje Grada i smanjenje

kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke sezone. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na

proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, restrukturiranje turističkog gospodarstva,

koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u

educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika. Usmjeravanje prema smanjenju broja turista isključivo

127

u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u

povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije.

Grad Korčula naručitelj je Strategije razvoja turizma Grada Korčule kojom se, između ostalog, želi usmjeriti razvoj turizma temeljem načela održivosti. Od ostalih bitnih dijelova Strategije razvoja turizma valja istaknuti da se njome profilirao turistički profil destinacije, pružali temelji za razvoj turističkog proizvoda, odredila turistička strateška orijentacija, analizirale mogućnosti smanjenja sezonalnosti, a istovremeno povećala konkurentnost i općenito postavile dugoročne smjernice razvoja turizma Grada Korčule. Kao visoki potencijali za razvoj turizma istaknuli su se slijedeći turistički proizvodi: Sunce i more, Nautički turizam, Kulturni turizam, Ruralni i gastro turizam i Sportsko-rekreacijski turizam. Također su definirani strateški ciljevi turizma Grada Korčule:

1. Produljenje sezone 2. Povećanje potrošnje 3. Investicije u hotele 4. Razvoj novih i rast kvalitete postojećih proizvoda 5. Razvoj komunalne i turističke infrastrukture 6. Poticanje poduzetništva u turizmu 7. Povećanje investicija u marketing i komunikaciju 8. Unaprjeđenje cjelokupne kvalitete destinacije 9. Prepoznatljivost destinacije 10. Gospodarska i populacijska opstojnost 11. Podizanje kvalitete i standarda lokalnog života.27

Sustavan razvoj turizma ne podrazumijeva samo edukaciju lokalnog stanovništva o održivom razvoju turizma i ciljevima razvoja destinacije već i turista koji dolaze u destinaciju. Turisti često ne poznaju lokalnu kulturu i kulturni karakter, već ohrabruju ponudu koja podliježe masovnim proizvodima globalnih karaktera od smještajnih usluga do kupnje suvenira. Iz tog razloga i u skladu sa strateškim ciljevima razvoja turizma u gradu Korčuli, turizam je potrebno razvijati temeljem načela održivosti, poštujući kulturu, identitet, prirodne vrijednosti i posebnosti područja. Potrebno je poticati tradicijske obrte, zanate i općenito kvalitetu znanja izrade domaćih rukotvorina. Potrebna su ulaganja u očuvanje tradicijskih znanja i općenito kulturne baštine, materijalne i nematerijalne te promociju kroz turizam temeljem smjernica stručnjaka i stručnih institucija. Turistički proizvodi bi trebali sadržavati lokalni karakter što se može postići kontinuiranim edukacijama turističkih pružatelja usluga i lokalnog stanovništva. Turizam se kao gospodarska djelatnost ne izdvaja kao zasebna djelatnost već djeluje u sinergiji s njima. U djelatnostima kojima nedostaje promocije i vidljivosti, turizam to može osigurati. U djelatnostima koji imaju tradicijsku, odnosno kulturnu vrijednost, a ekonomski nisu samoodržive, turizmom će se podupirati njihov daljnji rad (na primjer: tradicijska brodogradnja). Ova Strategija komplementarno će podupirati provedbu Strategije razvoja turizma Grada Korčule na način da će poticati razvoj pratećih djelatnosti i područja u njegovom razvoju – poljoprivrede, obrazovanja, ljudskih kapaciteta i drugih. Poljoprivreda: U području poljoprivrede u gradu Korčuli pozitivno se ističe visoki broj obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava. No razvojni problemi pojavljuju se zbog usitnjenosti poljoprivrednih

površina. Potrebno je povećati površinu poljoprivrednih zemljišta u funkciji i pokrenuti okrupnjivanje

poljoprivrednih zemljišta. U cjelokupnom sektoru poljoprivrede ističe se potreba za boljim

pozicioniranjem, brendiranjem i prepoznavanjem autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je

poticati udruživanje poljoprivrednika i općenito poduzetnika u oblike zadruga, klastera i sl. Takvi oblici

zajedničkog djelovanja na tržištu imaju višestruke pozitivne rezultate kako za gospodarstvo tako i

općenito za društvo. Njima se potiče kreativno i inovativno razmišljanje i često se potiču alternativni

oblici poslovanja kojih u Gradu Korčuli nedostaje poput društvenog poduzetništva, društvenih inovacija,

zelenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja.

Prosječna površina OPG-a grada Korčule je 1,04ha. Najveću poljoprivrednu površinu zauzimaju maslinici 1.303,49ha i vinogradi 385,61ha.

27 Strategija razvoja turizma Grada Korčule

128

Maslinarstvo: Uzgoju masline pogoduju prosječne godišnje temperature od 15–20 °C, na području gdje temperatura ne pada ispod -4 do -5°C jer samo nekoliko dana na tako niskoj temperaturi može ozbiljno naštetiti maslinama. Maslina je relativno otporna na vjetrove, no u područjima jakih i konstantnih vjetrova trebalo bi pribjegavati podizanju vjetrobrana. Maslina je i otporna na suše, iako za bolji, odnosno bogatiji urod, treba voditi računa o dovoljnom navodnjavanju maslina. Smatra se da je 300 – 500 mm kiše godišnje dovoljno za bogat uzgoj maslina, no tlo s toga mora biti rahlo kako bi upilo dovoljne količine kiše. Bitno je napomenuti kako je maslina osjetljiva na veće količine vode iz tla stoga glinena tla, slabo propusna tla i tla s visokim podzemnim vodama nisu prikladne za uzgoj masline već oskudna, plitka i skeletna tla. Iz svega navedenoga proizlazi kako je poljoprivredno područje grada Korčule izuzetno povoljno za daljnji uzgoj maslina i preradu maslina u visokokvalitetne proizvode. Maslinarstvo predstavlja značajan gospodarski potencijal za proizvodnju cjelokupnog mediteranskog područja Republike Hrvatske (vidi tablicu). Proizvodnja maslina i maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj 2007.– 2016. godine

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Masline 34 527 35 955 32 592 38 001 31 423 50 945 34 269 8 840 28 267 31 183

Maslinovo ulje

57 790 57 665 53 735 52 055 50 000 55 000 50 000 10 640 35 352 34 538

Izvor: Državni zavod za statistiku, Poljoprivredna proizvodnja u 2016.godini, 1588 statistička izvješća Bitno je spomenuti kako maslina predstavlja najrasprostranjeniju voćnu kulturu u mediteranskoj agroekološkoj regiji. Zbog navedenog je potrebno realno sagledati mogućnosti razvoja maslinarstva kao visoko konkurentne djelatnosti s obzirom na zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske koje proizvode i u mogućnosti su proizvoditi više maslinarskih proizvoda. S obzirom na ulazak u EU, Hrvatsko maslinarstvo direktno je pristupilo na zajedničko EU tržište i time je dobila veći broj konkurenata, došlo je do smanjenja prodajnih cijena i povećanja potreba za prilagodbu maslinara novim tržišnim uvjetima. No ulaskom na zajedničko tržište Hrvatski su maslinari dobili priliku povećati svoju vidljivost i zainteresiranost stranaca za kupnju proizvoda od maslina u RH. Prednosti koje Hrvatska ima, s obzirom na konkurenciju, je kvaliteta i dugogodišnja tradicija u proizvodnji maslinovog ulja. U svrhu poticanja maslinarstva u gradu Korčuli, potrebno je upotrijebiti nove tržišne prilike, povezati različite gospodarske subjekte s ciljem zajedničke promocije na tržištu te povezivati različite gospodarske djelatnosti poput turizma i maslinarstva. Povezivanje sektora turizma i maslinarstva nije prilika samo za direktnu prodaju maslinarskih proizvoda turistima, već i kreiranje sadržaja i programa temeljenih na tradiciji maslinarstva. U tom smislu poticat će se kreativni i inovativni programi kojima se ne ostvaruje samo povećanje prihoda i dobiti u turizmu i maslinarstvu već i povećanje promocije kulturnog identiteta Korčule i prepoznatljivosti na međunarodnom tržištu. Vinogradarstvo: U odnosu na ostale dijelove Dalmacije, Korčula nije poznata po crnim već po bijelim

vinima, što može predstavljati prednost i dopunu ponudi regije, odnosno vinske destinacije. Od vinskih

sorti ističe se pošip kao jedna od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Dalmacije, ali i Hrvatske. Podrijetlo

ove sorte je Korčulansko, a dobiveno je kombinacijom dviju starih korčulanskih sorti. Imati autohtonu

vinsku sortu izuzetna je rijetkost u vinogradarskoj praksi što korčulansko vino čini jedinstvenim i iznimno

konkurentnim. U Hrvatskoj se proizvodi čak 60% kvalitetnih vina. Prema podacima iz 2016. godine,

prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz vina iznosio je 3.611t u ukupnoj vrijednosti 10,5

milijuna EUR. Iako je prema daljnjim statističkim podacima proizvodnja vina u stalnom padu, kao i

ukupna površina vinograda (razdoblje 2007. – 2016.), ne treba zanemariti gospodarsku priliku koju

vinogradarstvo kao djelatnost ima za grad Korčulu. Proizvodnja vina treba se bazirati na kvaliteti, a ne

na kvantiteti, što će dodatno doprinijeti konkurentnosti Korčulanskih vina. Također, potrebno je sustavno

promovirati i poticati udruženja vinara u zajedničkom izlasku na tržišta zbog smanjenja troškova i

povećanja vidljivosti. Jednako kao i maslinarstvo, potencijal vinogradarstva je potrebno sagledati u

sinergiji s drugim djelatnostima poput turizma.

Brodogradnja: Brodograđevna industrija u kontekstu Hrvatske od iznimne je važnosti jer predstavlja pokretač razvoja ne samo visoko konkurentne gospodarske grane već i pratećih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Radi se o tradicijskom sektoru koju ima i snažni kulturni karakter, a takav karakter posebice se očituje u manjim mjestima i gradovima poput grada Korčule. Povijesno gledajući, brodogradnja je stoljećima bila jedna od najvažnijih djelatnosti u Korčuli. Jedan od razloga tome je bogatstvo drvnom

129

građom: česvinom i borom, pogodnih za gradnju brodova. Iz razloga navedenih prema trenutnoj situaciji iz analize stanja razvidno je kako je za opstanak brodogradilišta potrebno brodogradnju sagledati iz nekoliko različitih perspektiva. Kako se brodogradnja mora razvijati poput ostalih sektora, temeljem održivog razvoja, za budući razvoj brodogradnje potrebno je provesti analizu sektora kroz četiri stupa održivosti: ekonomski, ekološki, kulturni i društveni. Sukladno podacima iz analize stanja nije za očekivati kako će se rekonstrukcijom brodogradilišta ekonomski ostvariti značajan ishod, posebice ne gledajući kratkoročno. No, bitno je sagledati budući razvoj služeći se benchmarking metodom, odnosno metodom pozicioniranja na tržištu prema drugim brodogradilištima. Također, potrebno je dobro analizirati i potrebe tržišta za brodovima i specifičnostima potražnje. Preliminarnom analizom mogućnosti za Korčulansku brodogradnju, sektor male brodogradnje ističe se kao područje s visokim potencijalom razvoja. U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 70ak malih brodograditelja koji se bave izgradnjom modernih i tradicijskih plovila, od kojih je 30ak osnovalo klaster male brodogradnje. Podaci doprinose tome da je sektor male brodogradnje izuzetno konkurentno područje ali da potencijal razvoja leži u povezivanju i zajedničkom nastupu prema inozemnom tržištu. Samo brodogradilište u Korčuli razvilo bi se u manjem opsegu kako bi se brže moglo prilagođavati tržištu i time smanjio gospodarski rizik. U sinergiji s turizmom s obzirom na tradicijski karakter mogli bi se kreirati jedinstveni turistički proizvodi, ali i programi za lokalno stanovništvo–na primjer školice učenja tradicionalne korčulanske gradnje brodova. Kultura: Urbana cjelina grada Korčula zaštićena je od 1970. godine a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO svjetske kulturne baštine. Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina zaštićena je kao spomenik kulture 2014. godine od strane Ministarstva kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture u Splitu. Osim grada Korčule preventivno je zaštićen otok Vrnika, evidentirane su poluurbane cjeline Račišća i ruralne cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat, a osim povijesnih naselja zaštićeno je ili evidentirano mnoštvo pojedinačnih građevina, sklopova te područja arheološke i memorijalne baštine. Temeljem visokog broja zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobra kao i sveukupno bogate nematerijalne i materijalne kulturne baštine, razvidno je kako grad Korčula ima visoki potencijal za razvoj kulturnog turizma. Kulturni turizam je kao selektivni oblik turizma prepoznat kao jedan od odrednica razvoja turizma Strategijom razvoja turizma grada Korčule. Taj oblik turizma ima visoku vrijednost za grad Korčulu te direktno doprinosi svim strateškim ciljevima razvoja turizma definiranih u navedenoj Strategiji. Ovakav oblik turizma privlači po definiciji kulturne turiste koje obilježava visoka platežna moć, izvan sezonska putovanja i posjete te preferiraju autentičnu turističku ponudu što uključuje smještaj, gastro i turističke proizvode općenito. Razvoj kulturnog turizma pozitivno utječe i na prepoznatljivost destinacije, a direktno podrazumijeva i brendiranje destinacije koja je gotovo uvijek temeljena na svom kulturnom identitetu. Upravljanju kulturnom baštinom u svrhu turizma ipak treba pristupiti oprezno i strateški. U suprotnome predstoje mnoge moguće prijetnje samoj destinaciji koje se očituju kroz komercijalizaciju kulture, gubitak autentičnosti i izmišljavanju tradicije. Također, upravljanju kulturnom baštinom, materijalnom i nematerijalnom, treba pristupiti različito od upravljanja kulturnim dobrima. Oboje zahtijevaju jedinstveni pristup i prilagodbu specifičnim uvjetima koji zapravo i određuju na koji način će se pristupiti upravljanju. Ipak, treba uzeti u obzir i kako mnogu kulturni stručnjaci također upozoravaju da kulturu općenito treba gledati zasebno od turizma, odnosno zasebno sagledati pozitivne utjecaje ulaganja u kulturu na društveno-ekonomski razvoj nekog područja.

Sektorski ciljevi razvoja

Glavni sektorski cilj razvoja: Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti

resursa

Opis cilja: Naglasak na konkurentno gospodarstvo iza sebe ima želju za uspostavom prije svega

održivog i pametnog planiranja gospodarskog rasta. Takav oblik rasta podrazumijeva potrebe zajednice

i budućih generacija ispred trenutnih pojedinačnih potreba te kao takvo potiče zadovoljstvo zajednice i

kvalitetan život. Također, takav oblik gospodarskog rasta njeguje i poštuje prirodne resurse i pametno

130

odlučuje o njegovoj uporabi, poštujući važnost suživota čovjeka i prirode. Unutar ovog cilja identificirana

su četiri prioriteta koji kumulativno doprinose njegovom ostvarenju, a isti su detaljnije prikazani u

tablicama u nastavku.

Dosljednost cilja: ovaj cilj u skladu je sa svim relevantnim Europskim, nacionalnim i županijskim

razinama strateških dokumenata. Na nacionalnoj razini usklađen je s Operativnim programom

Konkurentnost i kohezija, posebice s tematskim ciljem 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i

inovacija. Ovom Operativnom programu prethodi analiza stanja kojom su se kao glavni izazovi

hrvatskog gospodarstva istaknuli izazovi poput niske konkurentnosti gospodarstva, visoke

nezaposlenosti, raskorak između obrazovnog sustava i ekonomskih potreba, nedostatna infrastruktura

i usluge gospodarskih i javnih usluga. Analizom stanja grada Korčule istaknuli su se gotovo jednaki

izazovi koji se u svrhu rješavanja trebaju staviti u kulturni, sociološki i ekonomski kontekst posebnosti

grada Korčule. Identificiran je navedeni strateški cilj koji se namjerava postići pratećim prioritetima i

mjerama kojima se potiču dosljedne aktivnosti, programi i projekti. Navedeni cilj u svrhu rješavanja

navedenih izazova djeluje u sinergiji s druga dva cilja definirana ovom strategijom.

Također, u svrhu povećanja učinkovitosti, jasno se ističe potreba jačanja kapaciteta i dostupnosti javnih

službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem, jačanja interaktivnog rada i

komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka te razvoja novih e-usluga Gradske uprave,

što uključuje razvijanje usluga temeljem definiranih potreba raznih sektora te razvitak i nadogradnju

postojećeg IT sustava za pružanje usluge, odnosno specifično ulaganje u nabavu potrebne opreme.

Sukladno strateškim smjernicama Strategije EU 2020. i ovom Strategijom prepoznaje se važnost

znanstvenog potencijala za razvoj društva kroz gospodarstvo. Iz tog razloga, ovom Strategijom poticat

će se suradnja znanstvenog sektora sa svim drugim disciplinama u cilju provođenja i implementacije

rezultata vrhunskih istraživanja koja pokreću gospodarstvo i potiču razvijanje zastarjele infrastrukture.

Nadalje, ova Strategija u skladu je sa Strategijom pametne specijalizacije u kontekstu ovog cilja s

naglaskom na horizontalne teme strategije S3 koje uključuju: ključne razvojne tehnologije (KET), IKT i

inženjerstvo, turizam, kreativne/kulturne industrije. Od navedenih područja ovom Strategijom posebno

se daje prednost razvoju turizma i kulturnih / kreativnih industrija, poljoprivrede i male brodogradnje kao

područja od posebnog interesa i razvojnog potencijala za grad Korčulu.

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja i infrastrukture

Cilj Osiguravanje adekvatnog poslovnog okruženja i poduzetničke infrastrukture koji

će uspješno facilitirati i poticati razvoj poduzetništva u gradu Korčuli.

Opravdanje Tržište rada Grada Korčule karakterizira cikličko kretanje, odnosno smanjenje

nezaposlenosti u vrijeme ljetnih mjeseci zbog turizma i privremenih

zapošljavanja. Takva situacija ima negativne posljedice poput financijske

nestabilnosti i mirovinske nesigurnosti, stoga je potrebno ulagati u razvoj malog

poduzetništva i samozapošljavanje, ne samo u turizmu, već u drugim vrstama

djelatnosti kako bi se postigla veća sigurnost radnih mjesta.

Opis Sukladno navedenom, a nastavno na provedenu analizu stanja i identificirane

potrebe, ali i mogućnosti Grada, radi se na unaprjeđenju poslovnog okruženja i

infrastrukture kroz jačanje, izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture za

razvoj poduzetništva, razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u

ključnim područjima gospodarstva, razvoj strategija privlačenja investicija te

stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj

poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj

poduzetništva

131

• Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima

gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije

privlačenja investicija

• Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj

poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja

Prioritet 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije

Cilj Stvaranje visoko konkurentnih poduzeća s naglaskom na ulaganja u istraživanje

i razvoj.

Opravdanje Bolja konkurentnost malih i srednjih poduzeća jedan je od 11 tematskih ciljeva

kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. Jedan od načina povećanja

konkurentnosti je, uz pružanje potpora u obliku financijskih subvencija, poreznih

olakšica, ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, također i poticanje ulaganja u

istraživanje i razvoj.

Povijesno gledano Grad Korčula ima od 25 do 30 mladih koji se godišnje upisuju

na fakultete, a koji imaju veliki inovacijski potencijal, visoku razinu motivacije te

povezanost s obrazovnim institucijama iz kojih potječu, a s kojima se posljedično

otvara mogućnost suradnje i umrežavanja. Po završetku fakulteta najveći je

izazov mladih pronaći radno mjestu u Gradu što dugoročno predstavlja i društveni

problem iseljavanja stanovništva posebice visoko obrazovanog stanovništva. Na

ovaj problem može se odgovoriti ulaganjima u istraživanje i razvoj, čime se visoko

obrazovanim mladim ljudima pruža poticajna okolina, odnosno adekvatne

mogućnosti zaposlenja pa oni ne samo da se zadržavaju na Korčuli, već se

otvaraju mogućnosti privlačenja visokoobrazovanih osoba iz drugih krajeva

Hrvatske. Time se istovremeno potiče razvoj poduzeća te ona mogu pratiti

aktualne trendove i biti konkurentni na domaćem i inozemnim tržištima, što je

preduvjet gospodarske održivosti i napretka Grada te zadržavanja i privlačenja

stanovništva, a poglavito mladih.

Kvaliteta dostupne radne snage izravno utječe na potencijal poduzeća za rast i

razvoj, odnosno neophodna je za povećanje konkurentnosti poduzeća i napredak

lokalnog gospodarstva.

Opis Grad Korčula ovaj problem nastoji riješiti poticanjem ulaganja u istraživanje i

razvoj te promicanjem međusektorske suradnje, umrežavanja poduzetnika i

održivog partnerstva među poduzetnicima, kako bi se stvorili proizvodi i usluge

visoke dodane vrijednosti i radna mjesta za osobe visoke stručne spreme, a koja

nisu sezonski uvjetovana.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga te

poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj

• Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima

• Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među

poduzetnicima

132

Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti

Cilj Stvaranje visoko konkurentnih ključnih gospodarskih djelatnosti, na nacionalnoj i

europskoj razini, koje djeluju kao baza za daljnji razvoj gospodarstva.

Opravdanje Najviše prihoda i zaposlenika u gradu Korčuli evidentirano je u djelatnosti I –

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane što ukazuje na

dominaciju turizma kao vodeće gospodarske djelatnosti u Gradu. Uz pozitivne

aspekte turizma u gospodarskom smislu bitno je sagledati i negativne posljedice

oslanjanja na turizam kao izvor prihoda, kao što su neravnomjerni razvoj

gospodarstva, neravnomjerni prihodi, neravnomjeran broj turista tijekom godine,

a koji utječe i na gotovo sve ostale djelatnosti i slično. S tim u vezi potrebno je

ulagati i u razvitak drugih oblika djelatnosti koje mogu i ne moraju biti povezane

s turizmom, poput održive poljoprivrede, pomorstva i brodogradnje u kojima Grad

ima potencijala za daljnji rast i razvoj.

Opis Navedeno će se postići kroz provedbu četiri mjere identificirane unutar ovog

prioriteta, a koje će potaknuti iskorištavanje postojećih resursa u svrhu razvoja i

unaprjeđenja ključnih gospodarskih djelatnosti.

U području poljoprivrede, prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta, na otoku

Korčuli maslinici zauzimaju najveću poljoprivrednu površinu, zatim slijede

vinogradi, a ostala poljoprivredna površina odnose se na voćne vrste, miješane

trajne nasade, oranice i ostalo. Razvoj održive poljoprivrede potiče se jer rezultira

povećanjem dobiti, održivim ekosustavom i povećanjem kvalitete života. Uz

pozitivno visoki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na Korčuli se

pojavljuje razvojni problem male prosječne poljoprivredne površine po OPG-u,

što ukazuje na usitnjenost poljoprivrednih površina i samih poljoprivrednika.

Nastavno na navedeno, potiče se stavljanje u funkciju i okrupnjivanje

poljoprivrednih zemljišta kako bi se najbolje iskoristili postojeći resursi. Obzirom

da je Korčula otočki grad, dostupni su i resursi za razvoj akvakulture, ribarstva,

pomorstva i male brodogradnje u svrhu jačanja gospodarstva.

Dodatno, potiče se restrukturiranje turističkih gospodarstava kako bi se

adekvatnije odgovorilo na turističku potražnju i produljilo turističku sezonu.

Također, potiče se korištenje kulturnih i kreativnih sadržaja u svrhu razvoja

turizma, odnosno turističkih proizvoda, kako bi se proširila turistička ponuda i

bolje iskoristili potencijalni prihodi iz turizma i popratnih djelatnosti. Produljivanjem

turističke sezone proširenjem ponude očekuje se pozitivan utjecaj na povećanje

potražnje i u drugim, komplementarnim djelatnostima tijekom cijele godine.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Održivi razvoj poljoprivrede

• Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje

• Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta

• Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone

• Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj

poduzetništva u kulturi

133

Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom

Cilj Razvijeni uspješni turistički proizvodi i unaprijeđen imidž destinacije, a koji se

temelje na održivom korištenju prirodne i kulturne baštine.

Opravdanje Djelatnost turizma i nadalje je obilježena izraženom sezonalnosti koja negativno

utječe na već spomenutu materijalnu sigurnost, ali i na tržište rada, koncentraciju

aktivnosti i događaja te dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke

sezone, opterećenje Grada, smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme

turističke sezone i drugo. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje

sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, valorizaciju prirodne i kulturne

baštine, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma

na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika.

Usmjeravanje prema smanjenju broja turista u ljetnim mjesecima i kreiranje

destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje

kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje

destinacije. S obzirom da Grad Korčula ima mnoštvo zaštićenih pojedinačnih

povijesnih građevina i sklopova kao i područja arheološke i memorijalne baštine,

potrebna su ulaganja i programi održivog upravljanja svim oblicima materijalne i

nematerijalne kulturne baštine te njihova valorizacija. Kulturni turizam prepoznat

je kao ciljana vrsta selektivnih oblika turizma prema novoj Strategiji razvoja

turizma Grada Korčule, ali je većina kulturno povijesne baštine označena kao

tržišno polu-spremna ili nespremna.

Opis Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom postići će se kroz 4 niže

navedene mjere, kumulativnim učinkom njihova ostvarenja. Razvijanjem

selektivnih oblika turizma, sukladno provedenoj analizi stanja i identificiranim

potrebama i mogućnostima, te istovremenom promocijom i brendiranjem

destinacije i osposobljavanjem turističkih radnika, značajno će se unaprijediti

turistička ponuda i privući turisti veće platežne moći, što će imati pozitivne učinke

na gospodarstvo Korčule. U primjeni modela valorizacije prirodne i kulturne

baštine, koja zadovoljavaju društvene, ekonomske i ekološke potrebe društva,

posebno će se pažnja posvetiti područjima u okviru gradske jezgre i odvojeno

ruralnim dijelovima Grada te će se sukladno tome odlučivati o mogućim

ulaganjima. Turizam Korčule karakterizira sezonalnost koja utječe na nesigurnost

na tržištu rada te je potrebno raditi na produljenju turističke sezone sukladno

analizi stanja i identificiranim potrebama. Također, za konkurentan turizam

potrebno je ne samo pratiti, već i razvijati trendove. Moderni turisti sve su manje

zadovoljni pasivnom ponudom i potrebno je ulaganje u unaprjeđenje sektora na

način da promišlja i stvara nove proizvode, usluge i aktivnosti za svoje turiste.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne,

prirodne i tradicijske baštine

• Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije

• Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika

• Valorizacija prirodne i kulturne baštine

134

Programi, projekti i aktivnosti

Naziv APP Poduzetnički inkubator Dominče

Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Mjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva

Nositelj Grad Korčula

Izvor financiranja EU fondovi, županijski proračun, lokalni proračun

Iznos sredstava 13.890.000,00 HRK

Kratki opis Prenamijenjena i energetski obnovljena zgrada stare škole na Dominču služila bi prije svega za izmještaj nekih javnih službi koji trenutno zauzimaju prostor u staroj gradskoj jezgri i stvaraju nepotrebnu gužvu u ljetnim mjesecima. Lokalna razvojna agencija KORA bi također selila svoje urede u spomenuti prostor, a u sklopu KORA-e bi bio sređen i manji poduzetnički inkubator koji bi služio privatnom sektoru da osnaži svoje poslovanje uz neznatan trošak najma prostora. Lokalna razvojna agencija KORA d.o.o. u suradnji s Gradom Korčulom prijavila je Projektni prijedlog "Rekonstrukcija zgrade "stare škole" na Dominču" u iznosu od 712.553,52 HRK za izradu projektne dokumentacije na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Zgrada ima 1852 m kvadratnih neto površine, pa je procjena za rekonstrukciju zgrade dobivena na sljedeći način: 1852*1000(1 euro=7,5 kn) eura=13.890,00 kn

Naziv APP Izgradnja komunalne infrastrukture u gospodarskim/poslovnim zonama na području grada Korčule


Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Mjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva


Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, privatni investitor


Kratki opis 60 mil kuna za 6 poslovnih zona: 2x u Čari, Pupnat, Žrnovo, Lokva, Dominče

Naziv APP Nautičko servisni centar i marina Dominče-Ježevica


Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti Mjera 2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje

Nositelj Korkyra shipping d.o.o.

Izvor financiranja EU fondovi


Kratki opis -

Naziv APP Organizacija turističkih manifestacija s naglaskom na predsezonu i posezonu


Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti Mjera 2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone

Nositelj TZ Grada Korčule

Izvor financiranja Lokalni proračun; ostali izvori


Kratki opis Projektom se inicira razvoj raznolike turističke ponude poput Festivala viteških igara, Festivala vina, Dana pošipa, organizacija Triatlona, Korčulanskog

135

baroknog festivala, Okusa i zvuka otoka Korčule, postavljanje izložbe o kumpanijama na otoku Korčuli te brojnih drugih događanja.

Naziv APP Izletište – kamp – eko selo


Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine

Nositelj OPG Eko Škoj

Izvor financiranja EU fondovi, ostali izvori


Kratki opis Na imanju OPG-a Eko Škoj koje se nalazi između Žrnova i Pupnata Eko Škoj će pokrenuti projekt izgradnje Izletišta, kampa i eko sela. Realizacija projekta zamišljena je u tri faze. 1. Rekonstrukcija kuće koja je u roh bau fazi od oko 100m2 koja se sastoji od prizemlja i visokog potkrovlja. Jedan dio kuće služit će za skladištenje poljoprivredne opreme, drugi dio urediti će se u sanitarni čvor, kuhinju te kušaonicu. Nužna je rekonstrukcija krova kako bi se postojeća cisterna stavila u funkciju. Kuća bi služila kao centralni objekt imanja, a omogućila bi pokretanje izletišta koje bi ugošćavalo turiste, a na kojem bi se održavale razne edukacije o lokalnim eko proizvodima, tečaji kuhanja lokalnih specijaliteta i sl. 2. Investicija u pokretanje kampa gradnjom Glamping šatora koji spajaju moderni luksuz s boravkom u prirodi. Glamping šatori će biti postavljeni na način da svaki šator zadrži svoju intimu uz mogućnost gradnje bazena. 3. Investicija u eko selo, odnosno gradnja malih kamenih luksuznih kućica za smještaj gostiju.

Naziv APP Opća promocija destinacije


Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije

Nositelj TZ Grada Korčule

Izvor financiranja Lokalni proračun


Kratki opis TZ Grada Korčule promovira destinaciju putem online i offline kanala te sajmova i posebnih prezentacija. Online promocija obuhvaća promotivne kampanje na emitivnim tržištima te nacionalnim, regionalnim i lokalnim medijima. Offline promocija se odnosi na tiskane materijale (izrada i tisak vlastitih brošura: image brošure, karte, info letci, gastro brošure, kalendari događanja i slično). Osim navedenog, izrazito su važne posjete studijskih grupa, novinara i bloggera, osmišljavanje programa i realizacija istih, kako bi se na najbolji način upoznali s destinacijom ovisno o interesima novinara. Članci novinara u vodećim magazinima, novinama i web stranicama na emitivnim tržištima imaju veliki odjek i ključni su za promociju destinacije, s obzirom na omjer uloženog i učinkovitosti. Promotivne aktivnosti planirane su godišnjim programom rada.

Naziv APP Održiva društveno-turistička valorizacija Park-šume Hober


Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine


Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, županijski proračun


136

Kratki opis Projekt društveno-turističke valorizacije zaštićene Park-šume Hober uključivao bi osim revitalizacije postojećih staza i hortikulturno uređenje, kao i postavljanje više zona koje bi imale svoju svrhu. Zone bi bile predviđene za sport, rekreaciju, okupljanje lokalnog stanovništva, kao i za organizaciju raznih manifestacija koje bi privukle turiste te škole u prirodi namijenjene za djecu školskog uzrasta. Namijenjen je prije svega lokalnom stanovništvu u rekreativne, meditativne svrhe, ali i turistima obzirom da se nalazi u središtu između dva dijela grada, a u neposrednoj je blizini svih hotela i privatnih smještajnih kapaciteta. Nadovezuje se na prijavljeni i odobreni projekt "Rekonstrukcija ulice Šetalište Tina Ujevića" iz Programa ruralnog razvoja, Mjere M7, Operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.

Naziv APP Obnova muzeja-kuće Marka Pola




Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun


Kratki opis Provedbom ovog programa valorizirat će se kulturna baština grada Korčule te naglasiti jedinstvenost turističke destinacije. Upravo je kulturna baština ta koja ima važnu ulogu u lokalnom društveno-gospodarskom razvoju i razvoju poduzetništva. Osim važnosti za gospodarski razvoj, poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini pridonosi i njegovanju identiteta. Primjenjujući standarde i mjerila održivosti ono postaje i ključan čimbenik održivog korištenja kulturne baštine jer osigurava dodatna financijska sredstva za zaštitu i očuvanje. Rekonstrukcijom kuće u prvobitan izgled, Korčula bi dobila novi atraktivni muzejski prostor koji bi u sljedećem koraku, dakle opremanju muzejskom građom i aktiviranjem interpretacijsko-edukacijskog centra, dobio još više na značaju. Obnova kuće Marka Pola je nepobitno kulturno dobro za Grad Korčulu, a i za Republiku Hrvatsku. Trenutno stanje same kuće vapi za hitnom intervencijom, dakle zahtijeva povratak na stari sjaj kako bi priča o obitelji Polo mogla biti što zornije predočena budućim posjetiteljima ovoga grada.

Naziv APP Valorizacija nematerijalne kulturne baštine: „Viteške igre“



Nositelj Grad Korčula/TZ Grada Korčule



Kratki opis Projektom bi se osnažile dvije navedene manifestacije, a doprinijele bi turizmu grada Korčule većim brojem turista i posjetitelja te međunarodnom povezivanju sa sličnim kulturama kako bi se takva događanja podigla na veći nivo. Projekt je prvenstveno namijenjen turistima u svrhu prepoznavanja nematerijalne kulturne baštine Grada i otoka Korčule.

Naziv APP Valorizacija nematerijalne kulturne baštine: „Pola nove godine“



Nositelj Grad Korčula/TZ Grada Korčule


Iznos sredstava 500.000,00 HRK

137

Kratki opis Projektom bi se osnažile dvije navedene manifestacije, a doprinijele bi turizmu grada Korčule većim brojem turista i posjetitelja te međunarodnom povezivanju sa sličnim kulturama kako bi se takva događanja podigla na veći nivo. Projekt je prvenstveno namijenjen turistima u svrhu prepoznavanja nematerijalne kulturne baštine Grada i otoka Korčule.

Naziv APP Arheološko nalazište-Majsan






Kratki opis Projektom bi se uz stručnu pomoć konzervatora i arheologa trebalo iznaći najbolje rješenje za promociju, ali i za konzervaciju destinacije. Radi se o valorizaciji otočića u neposrednoj blizini Korčule radi otkrivenog arheološkog nalazišta.

Naziv APP Revitalizacija obrambenih utvrda grada Korčule




Izvor financiranja EU sredstva, lokalni proračun


Kratki opis Revitalizacija kula Revelin, Svih svetih, Male i Velike Kneževe kule te ljetne pozornice i Kneževog dvora koje će biti povezane u jednu cjelinu uređenim ophodom. Unutar projekta uključena je i revitalizacija utvrde Forteca i bastiona. Osim toga, obnova uključuje i izradu muzeoloških programa za sve navedene kule.

Naziv APP Ruralna poučna kulturno etnografska turistička atrakcija



Nositelj DNŽ



Kratki opis Ruralna poučna kulturno etnografska turistička atrakcija je projekt koji je prijavljen od strane DNŽ na Integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine. U projektu sudjeluje ukupno 11 partnera, a Grad Korčula rekonstruira gradski muzej s budžetom od 9.585.559,80 kn.

Naziv APP Rekonstrukcija Palače Arneri






Kratki opis -

Naziv APP Centar za kulturu Liburna-II. Faza uređenja

138



Nositelj Grad Korčula i Privatni investitor

Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, privatna sredstva


Kratki opis Navedeni iznos za II. Fazu uređenja Liburne odnosi se na udio koji će financirati Grad Korčula (premještanje radio Korčule sa sadašnje lokacije na spomenutu i proširenje prostora za gradsku knjižnicu Ivan Vidali) sam ili djelomično uz pomoć nacionalnih ili EU fondova, dok će sama investicija biti puno veća, a nju će financirati s vlastitim projektom uređenja privatni investitor

Naziv APP Rekonstrukcija doma kulture u Pupnatu






Kratki opis -

Veza s planskim dokumentima viših razina Plan ekonomskog razvoja u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj,

županijskoj i lokalnoj razini te na razini EU-a.

Usklađen je sa strategijom Europa 2020., koja određuje ciljeve u području zapošljavanja, inovacija,

obrazovanja, socijalne uključenosti i klime/energije koji se moraju postići do 2020. godine. Plan je u

skladu s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014.-2020., konkretnije sa sljedećim

prioritetnim osima: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 3. Poslovna

konkurentnost; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa. Usklađen je također sa Županijskom razvojnom

strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

Plan ekonomskog razvoja je u skladu s Planom razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.–2020. kao i Strategijom razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.–2022. te s Akcijskim planom za održivo korištenje kulturne i prirodne baštine Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji lokalnog razvoja. Zatim, u skladu je s Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020. te slijedećim nacionalnim strategijama: Strategijom regionalnog razvoja RH 2016. – 2020., Strategijom razvoja turizma RH do 2020., Strategijom razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Procjena očekivanih ishoda s indikatorima Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana ekonomskog razvoja su zadani pokazatelji učinka

te pokazatelji ishoda, koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj

dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje

provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednostima te rokovima

za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a




139



Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 2. Stvaranje konkurentnog

gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o

rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno prikazani su i pokazatelji

ishoda koji imaju zadatak mjerenje učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera,

odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.

Cilj: Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Pokazatelji učinka na razini cilja:

Povećanje broja noćenja izvan sezone za 10% Provedena valorizacija kulturne baštine

Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera:

• Broj opremljenih poduzetničkih zona;

• Broj aktivnih poduzetničkih potpornih institucija;

• Broj poduzeća koja posluju u zonama

• Broj strateških razvojnih dokumenata i akcijskih planova

• Provedene edukacije i informativne radionice o mogućnostima

financiranja;

• Broj aktivnosti poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i

usluga;

• Broj provedenih aktivnosti davanja potpora;

• Broj poduzetnika uključenih u aktivnosti davanja potpora

• Broj aktivnosti za poduzetnike (edukacije, radionice i sl.)

• Broj informativnih radionica za pomorce, ribare i

poljoprivrednike

• Izrađen plan razvoja/aktivnosti u sektoru brodogradnje

• Površina okrupnjenog poljoprivrednih zemljišta;

• Broj novih turističkih proizvoda;

• Broj razvijenih turističkih zona

• Broj aktivnosti (poduzetništvo u kulturi, ekonomski aspekti

kulturnih/ kreativnih industrija i sl.)

• Broj novih turističkih proizvoda

• Broj aktivnosti promocije Grada Korčule kao turističke

destinacije;

• Broj provedenih edukacija za unaprjeđenje kvalitete turističkih

proizvoda i usluga;

• Provedene valorizacije kulturnih dobara i prirodne baštine

• Broj obnovljenih i/ili revitaliziranih objekata kulturne baštine;

• Broj obnovljenih objekata kulturne baštine stavljenih u funkciju

140

Okvirna financijska konstrukcija

Strateški cilj - Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Cilj Prioritet Nositelj Procjena

potrebnih

sredstava u

razdoblju

2017. – 2020.

Izgledni izvori

financiranja

Ukupna

potrebna

financijska

sredstva

Cilj

2.

Stv

ara

nje

konkure

ntn

og g

ospod

ars

tva i p

ovećan

je u

čin

kovitosti r

esurs

a

Prioritet 2.1.

Unapređenje

poslovnog

okruženja i

infrastrukture

Grad Korčula -

Upravni odjel za

upravljanje

Gradskom

imovinom,

gospodarstvo i

turizam

73.890.000,00

EU fondovi,

Državni proračun,

Lokalni proračun,

Županijski

proračun, privatne

investicije, ostali

izvori

175.5

21.1

87

,40 H

RK

Prioritet 2.2.

Povećanje

konkurentnosti

poduzetnika i

ulaganja u inovacije

Grad Korčula -

Upravni odjel za

upravljanje

Gradskom

imovinom,

gospodarstvo i

turizam

-

EU fondovi,

Državni proračun,

Lokalni proračun,

Županijski

proračun, privatne

investicije, ostali

izvori

Prioritet 2.3. Razvoj

i unaprjeđenje

ključnih

gospodarskih

djelatnosti

Grad Korčula -

Upravni odjel za

upravljanje

Gradskom

imovinom,

gospodarstvo i

turizam

26.150.000,00

EU fondovi,

Državni proračun,

Lokalni proračun,

Županijski

proračun, privatne

investicije, ostali

izvori

Prioritet 2.4. Razvoj

turizma i održivo

upravljanje

destinacijom

Grad Korčula -

Upravni odjel za

upravljanje

Gradskom

imovinom,

gospodarstvo i

turizam

75.481.187,40

EU fondovi,

Državni proračun,

Lokalni proračun,

Županijski

proračun, privatne

investicije, ostali

izvori

141

PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA

Sektorsko fokusiranje Grad Korčula nalazi se na otoku Korčuli koji po funkcijama i gravitacijom stanovništva pripada

srednjodalmatinskoj otočnoj skupini. Površina Grada Korčule iznosi 108,2 km2 i ima ukupno 5.663

stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. S obzirom na prethodni Popis stanovništva iz

2001. godine, Grad Korčula bilježi smanjenje stanovništva za 4%, što je jednako nacionalnom smanjenju

stanovništva u istom vremenskom periodu. Potrebno je posebno istaknuti negativni trend smanjenja

broja stanovnika u dobi do 19 godina i u dobi od 20 do 39 godina.

Pozitivan trend poticanja doseljavanja mladog stanovništva ima značajan gospodarski utjecaj na

održivi razvoj Grada Korčule. Poticanje doseljavanja mladih ne može se promatrati samo u aspektu

poticanja kreiranja radnih mjesta. Potrebna su ulaganja u promicanje i razvoj cjelokupnog društveno-

gospodarskog konteksta koji utječe na povećanje kvalitete života. S tim u vezi potrebna su ulaganja

u unaprjeđenje obrazovne infrastrukture. U okviru ulaganja potiču se i javna-privatna partnerstva kojima

se mogu razvijati projekti za unapređivanje i modernizaciju obrazovne infrastrukture. Sva ulaganja

moraju se istovremeno odnositi i na učenike i na nastavnike u smislu osiguranja boljih radnih uvjeta,

osiguranje poboljšanih uvjeta za učenje, te opremanje škola širokopojasnim pristupom internetu, alatima

informacijsko-komunikacijske tehnologije, ulaganje u izgradnju sportske infrastrukture i eventualno

izgradnja visokotehnoloških kampusa s naprednim laboratorijima. Ulaganja u obrazovanje treba

promatrati kao dugoročna ulaganja kojima prethodi dugoročno strateško planiranje, a koje ima

mnogostruke pozitivne učinke na cijelo društvo.

Rješavanje izazova smanjenja stanovništva do 39 godina potrebno je staviti i u kontekst geografske i

gospodarske specifičnosti grada Korčule. Prema podacima dnevnih migracija očituje se kako

stanovnici Grada Korčule, zbog posla, u postotku manje dnevno putuju od građana Dubrovnika ili

nacionalnog prosjeka. Podatak je razumljiv s obzirom da se radi o otočnom gradu i time je sama

mogućnost kretanja, odnosno putovanja radi posla ograničena. Mogućnost dnevnih migracija

stanovništva ograničena je, osim prometnom povezanošću, i vremenom koje je potrebno za putovanje

do udaljenijih gradova, otoka ili kopna. Osim odraslih osoba, mogućnost dnevnih migracija odnosi se i

na djecu i mlade do 25 godina. Iz tog razloga potrebno je maksimalno osigurati uvjete kvalitetnog

obrazovanja u samome Gradu i okolici. Obrazovne programe potrebno je maksimalno moguće uskladiti

s potrebama tržišta rada.

U gospodarskom smislu potrebno je istaknuti kako je najprofitnija djelatnost Grada Korčule turizam koja

sa sobom nosi niz pozitivnih, ali i negativnih čimbenika. Negativni čimbenici koji utječu na mlade i mlade

obitelji su neregularno radno vrijeme. Za vrijeme zimskih mjeseci osobe koje rade u turizmu imaju

uglavnom dovoljno slobodnog vremena, dok u ljetnim mjesecima često zaposlenici rade u smjenama i

u prekovremenim satima. Iz tog razloga potrebno je prilagoditi prateću društvenu infrastrukturu takvim

specifičnostima. Na primjer, dječji vrtići bi trebali nuditi mogućnost smještaja djece na učenje i čuvanje

tijekom cijelog dana odnosno prilagođeno potrebama društva.

Prema podacima o stanovništvu, prema izvoru prihoda, bitno je naglasiti kako su u Gradu Korčuli

prihodi od stalnog rada ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Unatoč tome, stopa siromaštva nije

negativna jer veći dio stanovništva ima prihode uglavnom kroz turizam od povremenog rada,

poljoprivrede i imovine. S time u skladu prioritet, mjere, odnosno aktivnosti koje će se poduzimati u

slijedećem razdoblju trebaju biti usmjereni prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja,

posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba.

Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno

samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje

poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u obrazovanje, usavršavanje,

strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u

međusobnoj koordinaciji između relevantnih aktera iz svih sfera.

142

Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan

je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog

društva, promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Potrebno je raditi na

koheziji područja socijalne osjetljivosti s poduzetničko-društvenim modelima njihovog rješavanja. Dakle,

potrebna su ulaganja i poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog

poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično.

Potrebna su daljnja ulaganja Grada koja doprinose poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja,

istovremeno pružajući mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.

U Gradu Korčuli očituje se pozitivan trend pada korisnika socijalnih usluga. Potrebno je i dalje poticati

pozitivan rad socijalnih službi i ustanova, odnosno i dalje kontinuirano podizati kvalitetu i kapacitete

socijalnih usluga.

Porast starijeg stanovništva od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete i

načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i

nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje

zdravstvenih usluga, odnosno olakšavanje pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja,

prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe

promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Povećanje osoba starije dobi

treba se promatrati i kao prilika za uključivanje osoba starije životne dobi na aktivno sudjelovanje u

društvu kroz poticanje rada, volonterstva i obrazovanja te programima zdravog života za osobe starije

od 60 godina.

U području zdravstvene skrbi kao razvojna potreba ističe se povećanje broja liječnika kojih je općenito

manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend

smanjenja osoblja unutar nekoliko proteklih godina. Posebno se potreba za zapošljavanjem ističe u

specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada, kao i potreba za ulaganjem u mjere

pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također identificirala se potreba za palijativnom skrbi za što

trenutno u Gradu ne postoji stručan kadar i nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik

zdravstvene skrbi.

Učinkovito javno upravljanje ima direktan pozitivan utjecaj na akumulaciju faktora gospodarskog rasta i

razvoja. Pretpostavka učinkovite javne uprave je u njezinoj efikasnosti u otklanjanju prepreka razvoju

poduzetništva i investicijama. Učinkovito javno upravljanje također podrazumijeva i transparentnost

podataka i pristup informacijama, donošenje odluka temeljem interaktivne suradnje s građanima i

osposobljeni javni službenici za efikasno i participativno upravljanje razvojem. Kako bi se ojačala

direktna suradnja javnih službenika i građana potreban je i razvoj novih e-usluga s ciljem pružanja boljih

usluga građanima i povećanje produktivnosti javnog sektora.

Sektorski ciljevi razvoja Glavni sektorski cilj razvoja: Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života Opis cilja: Ovaj cilj proizašao je iz rezultata analize stanja društvenih pokazatelja, odnosno problema i potreba definiranih analizom trenutnog stanja. Fokusiran je na izgradnju zdrave i pravedne lokalne zajednice koja je posvećena unaprjeđivanju ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava svakog građanina. Cilj se namjerava ostvariti kroz povećanje kvalitete i dostupnosti odgovarajućih usluga, prilagođenih ciljanim skupinama i identificiranim problemima na razini Grada. Ciljane skupine obuhvaćaju široki spektar dionika, od djece predškolskog i školskog uzrasta, studenata, nezaposlenih do manjinskih skupina, starijih i nemoćnih te drugih skupina u nepovoljnom položaju. Ostvarenje ovog cilja planira se kroz provedbu 5 prioriteta kojima se rješavaju definirani razvojni problemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, socijalne skrbi i učinkovitosti javne uprave.

143

Razvojem i ulaganjem u sustav obrazovanja i prilagođavanjem obrazovanja potrebama tržišta rada, rješavamo uzrok problema nezaposlenosti koji dalje vodi do ekonomske ovisnosti i nemogućnosti osamostaljenja, posebice za mlade osobe, tako što buduću radnu snagu krojimo prema aktualnim potrebama na tržištu rada. Time se postiže bolja ravnoteža između institucija koje pripremaju mlade za izlazak na tržište rada i subjekata koji ih u konačnici zapošljavaju. Nadalje, ponuda se stvara sukladno potražnji i značajno se umanjuje broj nezaposlenih osoba, dok se istovremeno potiču i grane gospodarstva na koja se želi staviti naglasak, odnosno u kojima je prepoznata potreba za dodatnom radnom snagom. Usporedno s navedenim, unaprjeđenjem ponude cjeloživotnog obrazovanja i provođenjem programa za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika, postiže se još značajniji doprinos razvoju učinkovitih ljudskih potencijala i povećanju konkurentnosti na tržištu rada, posebice za segment stanovništva koji je već izašao iz sustava formalnog obrazovanja. Osim mjera za poticanje zapošljavanja, odnosno smanjenje stope nezaposlenosti, kako bi se postigao cilj izgradnje zdrave i pravedne lokalne zajednice, potrebno je ulagati i u povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi. Kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge temelj su blagostanja neke zajednice te omogućuju brigu za one najpotrebitije kako bi se umanjio rizik od socijalne isključenosti i siromaštva. Jačanje civilnog društva i poticanje društveno odgovornih načina poslovanja neki su od načina poticanja solidarnosti, socijalne pravednosti i jednakih mogućnosti za društvo u cjelini. Grad Korčula ima dostatan broj volontera, ali mu nedostaje volonterskih inicijativa, stoga je potrebno educirati zajednicu o mogućnostima kreiranja volonterskih akcija kako bi se osnažilo civilno društvo i njegov utjecaj na socijalno blagostanje Grada Korčule i njegovih stanovnika. Komplementarno na izgrađeno pravedno i inkluzivno društvo potrebno je jačati kapacitete i dostupnost javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem kroz interaktivan rad i komunikaciju s građanima u procesima donošenja odluka. Kombinacijom svega iznad navedenog postiže se solidarnost, socijalna uključenost i jednakost mogućnosti u zajednici, što vodi do visoke kvalitete života i utječe na poboljšanja u svim ostalim aspektima društvenog razvoja.

Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja

potrebama tržišta

Cilj Stvaranje visoko kvalitetnog sustava obrazovanja koji je prilagođen potrebama

tržišta rada.

Opravdanje Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada uvelike doprinosi

smanjenju nezaposlenosti jer se oni približavaju stvarnim potrebama

gospodarstva, čime se uspostavlja ravnoteža između ponude i potražnje radne

snage. Obrazovni sustav se time čini fleksibilnim i ostvaruje se njegova istinska

svrha, a to je priprema mladih osoba za samostalnost u budućem životu i doprinos

svojoj zajednici.

Opis Kako bi se obrazovni sustav unaprijedio i prilagodio potrebama tržišta rada, Grad

Korčula će ulagati u unaprjeđenje obrazovne infrastrukture kroz osiguravanje

adekvatnog prijevoza i smještaja za učenike, uvođenje informatičke opreme u

škole te opću opremljenost obrazovnih ustanova. Ulagat će se u profesionalni

razvoj obrazovnog osoblja, a naglasak će se staviti i na programe i podršku za

darovitu i djecu s teškoćama u razvoju.

Gospodarski i obrazovni sektor međusobno će se povezati s ciljem prilagodbe

obrazovnih programa direktnim potrebama tržišta, odnosno usklađivanja

srednjoškolskog obrazovanja potrebama i zahtjevima tržišta.

144

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne

infrastrukture

• Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje

njegove kvalitete

• Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Prioritet 1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina

Cilj Postizanje visoke razine zaposlenosti stanovništva Grada Korčule, s posebnim

naglaskom na rizične skupine na tržištu rada.

Opravdanje Kako bi se povećala stopa zaposlenosti i potaknulo usvajanje poduzetničkih

vještina, potrebno je provoditi programe poticanja zapošljavanja i

samozapošljavanja, posebice uključujući skupine koje se nalaze u nepovoljnom

položaju na tržištu rada. Kvalitetno i kontinuirano informiranje nezaposlenih

osoba o mogućnostima zapošljavanja i korištenja mjera za samozapošljavanje i

zapošljavanje, uz promoviranje korištenja potpora za samozapošljavanje,

ulaganje u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno

učenje prema potrebama tržišta rada i slične aktivnosti poticanja

(samo)zapošljavanja pridonijet će povećanju zaposlenosti među trenutno

nezaposlenim osobama. S druge strane, ulaganje u programe za razvoj i

unaprjeđenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika utjecat

će na kvalitetu poslovanja postojećih poduzetnika te također pozitivno utjecati na

poduzetničku klimu i sveopću gospodarsku situaciju.

Opis Aktivnosti koje će se poduzimati u svrhu povećanja zaposlenosti i poticanja

poduzetničkih vještina trebaju biti usmjerene prema poticanju zapošljavanja i

samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te

osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba što također ima dalekosežne

pozitivne posljedice u kreiranju financijske sigurnosti, stvaranje poticaja za

osnivanje obitelji i mirovinske stabilnosti. Kako bi se postigla veća učinkovitost i

održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja,

potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje

poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u

obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve

sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji između

relevantnih aktera iz svih sfera.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i


• Ulaganje u programe za razvoj i unaprjeđenje poduzetničkih vještina i

informatičke pismenosti poduzetnika

• Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje

i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada

145

Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi

Cilj Adekvatni kapaciteti i visoka kvaliteta usluga u sustavu zdravstvene i socijalne

skrbi.

Opravdanje Kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge temelj su blagostanja neke zajednice te

omogućuju brigu za one najpotrebitije kako bi se umanjio rizik od socijalne

isključenosti i siromaštva. Zdravstvene i socijalne usluge moraju svojim

kapacitetima pratiti potražnju za istima te osigurati visoku kvalitetu i dostupnost

usluge.

Porast starijeg stanovništva od 60 godina ukazuje na povećanje potreba

zadovoljavanja kvalitete i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito

ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom

položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga, odnosno

olakšavanje pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja,

prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te

općenito programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i

zdravog starenja. Također, bitno je poticati osobe starije životne dobi na aktivnost

sudjelovanja u društvu kroz poticanje rada, volonterstva i obrazovanja te zdravog

života za osobe starije od 60 godina.

U području zdravstvene skrbi, kao razvojna potreba, definiralo se povećanje broja

liječnika kojih je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih

zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend smanjenja osoblja unatrag nekoliko

godina. U specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada

posebice je naglašena potreba za dodatnim zapošljavanjem, kao i potreba za

ulaganjem u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također je identificirana

potreba za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručni kadar i

nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.

Opis Različitim mjerama, odnosno aktivnostima, Grad Korčula će ulagati u povećanje

kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi u skladu s

potrebama identificiranim u analizi trenutnog stanja te projekcijama budućih

potreba. Mjere će obuhvaćati ulaganja u unaprjeđenje kvalitete i kapacitete, razne

promotivne i preventivne programe te rad s osobama u nepovoljnom položaju.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga

• Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u

nepovoljnom položaju

• Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja

bolesti i zdravog starenja

• Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite

• Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju

146

Prioritet 1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva

Cilj Osnaženo civilno društvo i stvoreni temelji za daljnji razvoj društveno odgovornog

poslovanja.

Opravdanje Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog

društva važan je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te

doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva, promicanju volonterskog rada te

jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Spajanjem socijalne osjetljivosti s

poduzetničkim modelom u obliku poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva

i društveno odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno

poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično, Grad će dodatno doprinijeti

poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući mogućnosti

zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.

Opis Kako bi se ojačalo civilno društvo, ulagat će se u poticanje volonterstva i

interakcije između organizacija civilnog društva i javnog sektora u procesima

donošenja odluka. Radit će se na podizanju kapaciteta civilnog društva kroz

stjecanje novih znanja i vještina, a istovremeno će se poticati razvoj različitih

oblika društveno odgovornog poslovanja, u kojem organizacije civilnog društva

često imaju ulogu inicijatora.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija

civilnog društva

• Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje volonterskog rada

te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga

• Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno

odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo,

zeleno poduzetništvo i dr.)

Prioritet 1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja

Cilj Stvaranje učinkovite javne uprave koja djeluje kao javni servis za građane,

privredu i investitore.

Opravdanje Modernizacija javne uprave neophodna je ne samo radi racionalizacije troškova,

nego i radi povećanja njezine učinkovitosti i transparentnosti. Svi recentniji

strateški dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini navode potrebu

modernizacije i povećanja učinkovitosti javnog upravljanja, što uvelike doprinosi

poboljšanju komunikacije s građanima, povećanju transparentnosti poslovanja i

smanjenju administrativnog opterećenja gospodarstva.

Opis Mjerama unutar ovog prioriteta radit će se na jačanju kapaciteta i dostupnosti

predstavnika javne uprave kao i na razvoju novih e-usluga, kako bi se pratio

tehnološki razvoj i obaveze modernizacije javne uprave preuzete pristupanjem

Europskoj uniji. Naglasak će se staviti na interaktivni rad i komunikaciju s

građanima u procesima donošenja odluka, kako bi se postiglo dobro upravljanje

i povećala učinkovitost javnog upravljanja te stvorila pozitivna slika prema

građanima.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za

efikasno i participativno upravljanje razvojem

147

• Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima

donošenja odluka

• Razvoj novih e-usluga


Naziv APP Projekt školski vrt, maslinik svih otočnih sorti


Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje

obrazovanja potrebama tržišta

Mjera 1.1.3. Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Nositelj OŠ Ante Curać Pinjac, Žrnovo

Izvor financiranja Lokalni proračun, Županijski proračun


Kratki opis Na temelju odluke ravnatelja škole Ante Radovanovića Bjonda, 2004. godine je u školskom vrtu počela sadnja maslinika svih otočnih sorti, a to su: lastovke, orgule, drobnice, vrtušnice, mastrinke, lećino, levantinke, pendolino i paštrice. Tako se školski vrt počeo pretvarati u maslinik, te je otvorena mogućnost da škola, sa svojim učiteljima i učenicima, da svoj doprinos zadržavanju i unapređivanju maslinarske tradicije u Žrnovu. Praktičnim aktivnostima koje zahtijevaju sadnja, njegovanje i berba maslina imat će velike odgojne i obrazovne učinke za učenike te škole.

Naziv APP Depandansa Doma umirovljenika


Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga

Nositelj DNŽ

Izvor financiranja Županijski proračun, EU fondovi


Kratki opis Ovim projektom namjerava se preuređivanje Depadanse doma za umirovljenike, što odgovara potrebama povećanja broj osoba starijih od 60 godina.

Naziv APP Društveno poticana stanogradnja


Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju

Naziv APP Razvoj sportske infrastrukture


Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje

obrazovanja potrebama tržišta

Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture

Nositelj Grad Korčula, ŠOK

Izvor financiranja EU fondovi, Lokalni proračun


Kratki opis Dogradnja malog bazena za rasplivavanje i medicinsku rehabilitaciju i izgradnja više manjih sportskih terena za razne sportove na lokaciji između gradskog bazena Gojko Arneri i "Baluna"

148


Izvor financiranja Državni proračun, Županijski proračun i Lokalni proračun


Kratki opis Gradnja stanova u programu POS-a za stanovnike grada Korčule bez riješenog stambenog pitanja.

Naziv APP Zapošljavanje stručnog suradnika - logopeda


Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju

Nositelj Humanitarna udruga „Kap u moru“ Korčula

Izvor financiranja Županijski proračun i Lokalni proračun


Kratki opis Logopedska pomoć na području Grada Korčule i Općina koje gravitiraju ovome području neophodna je za populaciju djece koja imaju poteškoća u govoru i pisanju. Svjesni smo povećanog broja djece koja traže pomoć stručnjaka poput logopeda, želimo na ovom području omogućiti tu pomoć. Logopedska pomoć za sada se pruža u Specijalnoj bolnici Kalos u kojoj radi jedan logoped i k njemu odlaze djeca s područja cijelog otoka i jednog dijela Pelješca. Prema potrebama jedan stručnjak nikako ne može zadovoljiti sve veće potrebe te je poznato da se na terapiju čeka do tri pa i više mjeseci. Ističemo potrebu zapošljavanja stručnjaka logopeda koji bi doprinjeo bržoj dijagnozi te bržoj i uspješnijoj terapiji kod djece koja imaju govorne i jezične poteškoće.

Veza s planskim dokumentima viših razina Plan društvenog razvoja u potpunosti je u skladu je sa Strategijom Europa 2020. – europska strategija

rasta. Globalno je usklađen s UN-ovim strateškim ciljevima koji se odnose na planiranje održivog razvoja

i socijalno-društvenim stabilnostima, pravo na kvalitetan život, obrazovanje i zdravlje. Na nacionalnoj

razini Plan je usklađen sa sva 4 tematska cilja i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima

Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.–2020. – 1. Visoka zapošljivost i mobilnost

radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro upravljanje.

Također je u skladu s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014.–2020. i to s ciljem 9.

Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije, i s ciljem 10. Ulaganje

u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje. Od ostalih nacionalnih

planova i strategija ovaj je Plan usklađen i sa Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

za razdoblje 2014.–2020., Operativnim planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne

skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, Nacionalnim planom za razvoj

kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.–2016. kao i s

Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.–2020. Nadalje, u skladu je i s općim smjernicama i

ciljevima Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. i Nacionalnom strategijom

izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kao i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima

osoba s invaliditetom (UNCRPD). Reforme ovog Plana društvenog razvoja u području obrazovanja

usklađeni su s Programom obrazovanja i osposobljavanja za 2020., Strategijom obrazovanja, znanosti

i tehnologije 2014.–2020. koja posebice ističe preporuke Europske komisije o uvođenju ključnih

kompetencija za razvoj.

Procjena očekivanih ishoda s indikatorima Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana društvenog razvoja su zadani pokazatelji učinka

te pokazatelji ishoda, koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj

149

dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje

provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednosti te rokovima za

postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a






Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 1. razvoj učinkovitosti ljudskih

potencijala i podizanje kvalitete života. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o rezultatima i

promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno, prikazani su i pokazatelji ishoda koji

imaju zadatak mjerenje učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera, odnosno

prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.

Cilj: Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Pokazatelji učinka na razini cilja:

• Smanjiti broj nezaposlenih osoba za 10%

• Povećati broj stanovnika do 39 godina za 5%

• Povećati broj djece upisane u osnovnu školu za 6%

Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera:

• Broj izgrađenih novih učionica za provedbu srednjoškolskih aktivnosti;

• Broj kupljene IKT opreme za škole;

• Broj nastavnika i odgajatelja uključenih u obrazovne programe;

• Prilagođeno radno vrijeme vrtića tijekom turističke sezone;

• Povećan broj odgajatelja u vrtiću;

• Broj novih srednjoškolskih programa;

• Broj educiranih nastavnika i profesora o implementaciji novih tehnologija u nastavi;

• Izrađeni programi razvoja visokog školstva;

• Broj aktivnosti informiranja o mogućnostima korištenja potpora;

• Broj programa i aktivnosti za poticanje zapošljavanja;

• Broj uključenih poduzetnika u aktivnosti i programe edukacije;

• Broj korisnika mjera za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju;

• Broj kreveta za palijativnu skrb;

• Broj novozaposlenog stručnog kadra u socijalnoj skrbi;

• Izgradnja novih kapaciteta za starije i nemoćne osobe;

• Nabavljeno 1 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom;

150

• Broj aktivnosti za promociju zdravog/aktivnog života;

• Broj projekata kojima se ulaže u poboljšanje usluga u zdravstvu;

• Obnovljena zdravstvena infrastruktura;

• Broj provedenih aktivnosti pomoći djeci s teškoćama u razvoju;

• Broj provedenih aktivnosti u suradnji organizacija civilnog društva i javnih/privatnih organizacija;

• Broj provedenih inicijativa za rješavanje problema u lokalnim zajednicama;

• Broj provedenih edukacija/informativnih aktivnosti o mogućnostima financiranja aktivnosti civilnih organizacija;

• Broj projekata civilnih organizacija ili promotivnih akcija organiziranih od strane volontera;

• Broj organizatora volontiranja;

• Broj programa edukacije poduzetnika;

• Broj educiranih službenika i dužnosnika u području upravljanja razvojem i planiranja;

• Broj programa u području upravljanja razvojem i planiranja;

• Broj uključenih građana kroz razne programe u proces donošenja odluka;

• Broj akata koji su dani građanima na komentiranje;

• Broj javnih radionica i rasprava na kojima sudjeluju građani;

• Broj novo razvijenih e-usluga;

• Broj promotivnih aktivnosti podizanja svijesti građana i službenika u korištenju i prednosti novih e-usluga


Strateški cilj - Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života


potrebnih

sredstava u

razdoblju 2017. –

2020.

Izgledni izvori

financiranja

Ukupna

potrebna

financijska

sredstva

Cilj

1.

Razvoj

učin

kovitosti

ljudskih

pote

ncija

la

i po

diz

anje

kvalit

ete

živ

ota

Prioritet 1.1.

Razvoj i ulaganje

u sustav

obrazovanja i

prilagođavanje

obrazovanja

potrebama tržišta

Grad Korčula -

Upravni odjel

za društvene

djelatnosti 2.545.000,00

Lokalni

proračun,

županijski

proračun, EU

fondovi

10.5

95.0

00,0

0

HR

K

151

Prioritet 1.2.

Povećanje

zaposlenosti i

poticanje

poduzetničkih

vještina

Grad Korčula -

Upravni odjel

za društvene

djelatnosti -

Lokalni

proračun,

županijski

proračun, EU

fondovi

Prioritet 1.3.

Povećanje

kapaciteta i

kvalitete usluga u

sustavu

zdravstvene i

socijalne skrbi

Grad Korčula -

Upravni odjel

za društvene

djelatnosti 8.050.000,00

Lokalni

proračun,

županijski

proračun, EU

fondovi

Prioritet 1.4.

Jačanje civilnog

društva i razvoj

različitih oblika

poduzetništva

Grad Korčula -

Upravni odjel

za društvene

djelatnosti

-

Lokalni

proračun,

županijski

proračun, EU

fondovi

Prioritet 1.5.

Jačanje

učinkovitosti

javnog upravljanja

Grad Korčula -

Upravni odjel

za upravljanje

opće poslove i

mjesnu

samoupravu

-

Lokalni

proračun,

županijski

proračun, EU

fondovi

152

PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Sektorsko fokusiranje Onečišćenje okoliša danas predstavlja jedan od najvećih problema današnjice. Pritom se misli na izravan ili neizravan utjecaj čovjeka na okoliš koji uzrokuje ili može uzrokovati devastirajuće posljedice na sve oblike života. Onečišćenje okoliša možemo dijeliti prema vrstama zagađenja na zagađenje zraka, zagađenje voda, zagađenje bukom i zagađenje tla. Ekološki problemi na području grada Korčule očituju se prije svega kroz klasične oblike zagađenja okoliša koji su rezultat prenapučenosti određenih dijelova grada. Pritom dolazi do zagađenja zraka putem oslobađanja kemikalija i čestica motornih i drugih vozila te upotrebom industrijskih i kućanskih jedinica. Direktne negativne posljedice za zdravlje čovjeka zagađenjem zraka su kardio-respiratorni problemi, alergije, preosjetljivost i drugo, a problemi se prenose i na biljne i životinjske sustave na kopnu i u moru. Na području grada Korčule dolazi i do zagađenja voda i tla što je rezultat neprihvatljive izgradnje i neprimjerene dužobalne izgradnje tik do mora, prenapučenošću dijelova grada ali i rezultat mnogobrojnih turističkih dolazaka u sezoni. U rješavanju problema neprihvatljive izgradnje kao primjer dobre prakse ističe se usmjeravanje izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama slijedeći provedbu Prostornog plana. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i kulturnog krajolika, potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja. Kao negativna posljedica turizma zbog drastičnog povećanja prometa i koncentracije ljudi ističe se i zagađenje bukom, što uzrokuje zdravstvene probleme poput neuroloških poremećaja, gubitka sluha, hipertenzije i sl.

Svi navedeni problemi i posljedice koje dovode do onečišćenja okoliša i u konačnici do posljedica za zdravlje ljudi i svih živih bića, moraju se rješavati postepeno i strateški. Jednostavne zabrane često ne rezultiraju željenim pozitivnim učincima te se moraju tražiti kreativnija rješenja. Vezano uz visoku koncentraciju turista u sezoni djelomično se rješenje traži smjernicama nove Strategije razvoja turizma grada Korčule koje usmjeravaju prema razvoju selektivnih oblika turizma čije su aktivnosti vezane uz mjesece izvan sezone. Na primjer ekološki turizam podržava i zapravo doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti zajednice. Ekološki turisti su često turisti visoke platežne moći koji putuju izvan sezone i aktivno se uključuju u život zajednice koju posjećuju. Izravno doprinose volonterskim akcijama i poduhvatima zaštite okoliša kroz edukacije, akcije čišćenja, eko izgradnje i sl. Ovakav oblik turizma smatran je visoko potencijalnim za razvoj u RH te sama Strategija razvoja turizma RH do 2020. uključuje razvoj zelenog turizma kao jedno od razvojnih načela. Drugi kreativni oblici rješavanja negativnih posljedica je osvještavanje lokalne zajednice o problemu i njihovom direktnom uključivanju u rješavanje uzroka. Rješavanje uzroka uključuje edukacije, radionice i volonterske akcije, ali i stvaranje oblika poduzetništva kojima se indirektno rješavaju društveni, ekološki i ekonomski problemi poput društvenog poduzetništva, socijalnih inovacija, zelenog poduzetništva i sl.

Dijelom izvorna, netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost svojstvenog krajobraza grada Korčule, tipičnog za ovaj dio južne Dalmacije. Posebno se ističu vrijedne prirodne i krajobrazne površine koje je potrebno zaštiti i kojima je potrebno održivo upravljati. Uključuju: prirodne prostore i krajobraze, kultivirane prostore i krajobraze, kulturne prostore i krajobraze, osobite pojedinačne prirodne vrijednosti. Održivo upravljanje prirodnim resursima počinje pametnim strateškim planiranjem. Potrebno je definirati stanje i nivo uništenja prirodnih resursa i dobara prema vrsti, geografskom području, kvaliteti, kvantiteti, kategoriji. Zatim je potrebno predvidjeti trend promjena i načina njihovog održivog korištenja te prema mogućnostima poticati poželjni način ponašanja i poslovanja (npr. olakšicama i/ili poticajima) ili sankcionirati nepoželjno (npr. „onečišćivač plaća“). Bitno je prvenstveno osigurati da se prirodni resursi koriste sukladno svim nadležnim zakonima i propisima. Kao i za sve ostalo, tu je potrebna edukacije privatnog i javnog sektora o važnosti održavanja prirodnih resursa u prirodnoj ravnoteži. Negativan utjecaj čovjeka na prirodu i okoliš u konačnici ugrožava samu opstojnost čovjeka na planeti. Svi oblici akcija i programa koji usmjeravaju na taj problem, a istovremeno pružaju načine kako pojedinci i društva mogu donositi pozitivne promjene, poduprijeti su ovom Strategijom.

U svrhu povećanja energetske učinkovitosti u privatnom i javnom sektoru, ovom Strategijom podupirat će se niz mjera i aktivnosti koje za cilj imaju smanjenje količine korištenosti energije.

153

Energetska učinkovitost općenito podrazumijeva uporabu manje količine energije za potrebe određenog posla, odnosno učinkovito korištenje energije u svim sektorima. To uključuje grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju radnih proizvoda, pogon vozila i dr. U svrhu smanjenja korištenja energije nisu potrebna samo tehnička rješenja već i promjena svijesti zajednice i njihovih navika. Ovom Strategijom posebno se ističe potreba za povećanjem energetske učinkovitosti i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina), smanjenje korištenja energije u zgradama javnog sektora i u stambenim prostorima (posebice u starom dijelu grada koje je zaštićeno kulturno dobro), potrebno je povećati učinkovitost sustava toplinarstva i javne rasvjete i općenito poticati korištenje OIE u malim kućanstvima (posebice solarni paneli zbog sunca). Prometna infrastruktura jedan je od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja i napretka grada Korčule. Prometna infrastruktura općenito na Korčuli je zadovoljavajuća, no postoji potreba za unapređenjem prometne infrastrukture na razini naselja Grada Korčule te prometne povezanosti s kopnom. U svrhu planiranja prometne infrastrukture potrebno je grad Korčulu sagledati u užem i širem geografskom spektru. Dubrovačko-neretvanska županija geografski je disperzirana te je fizički podijeljena na dva dijela od čega je dolina rijeke Neretve spojena s teritorijem Republike Hrvatske, dok je veći dio županije uključujući i Grad Korčulu Neumskim koridorom odvojen od teritorija Republike Hrvatske. Sam Grad i otok Korčula nalazi se na rubnim dijelovima županije, a s administrativnim središtem povezan je zastarjelom cestovnom infrastrukturom i neadekvatnim katamaranskim linijama, što dodatno povećava osjećaj izoliranosti. Promatrajući prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Države i njenog središnjeg dijela s glavnim gradom Zagrebom i promatrajući to isto u okviru Županije Dubrovačko-neretvanske, prometni položaj Grada i otoka izrazito je nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8, povezan preko poluotoka Pelješca. Iz tog razloga, prometno gledajući, otok pa i grad Korčula su u nepovoljnoj situaciji. Iz navedenog razloga svako rješenje prometne nepovezanosti i loše prometne infrastrukture potrebno je rješavati u sinergiji s poluotokom Pelješcem zbog navedene povezanosti.

Grad Korčula također ima potrebu za unapređenjem sportske infrastrukture. Srednje škole nemaju sportskih objekata što ukazuje na potrebu uređenja srednjoškolskog centra koji bi uključivao i sportsku dvoranu. Takva infrastruktura doprinijela bi razvoju turizma, odnosno sportskog turizma.

U sustavu vodooprskbe javlja se potreba za održivijim upravljanjem potrošnje vode odnosno ulaganjem u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju. Grad Korčula bilježi visoku potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci što je posljedica visoke turističke aktivnosti. Kao vodeći razvojni problem predstavlja sustav otpadnih voda, koji nepročišćenu vodu ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. S obzirom da su infrastruktura Korčule i Orebića povezane, ovaj razvojni problem, odnosno potreba za učinkovitijim sustavom treba se rješavati sinergijski s Orebićem. U turističkim zonama koje su izvan sustava odvodnje vode treba se ugraditi pročišćivač na postojeće sustave, što bi omogućilo i obližnjim naseljima priključivanje na njihove sustave čime se zajednički rješava problem ispusta nepročišćene vode iz turističkih zona i raštrkanih naselja.

Sustav gospodarenja otpadom - Grad Korčula kruti otpad odvozi u Općinu Lumbarda na lokaciju “Kokojevica” gdje se organizirano odvoze otpaci iz naselja Korčule, Lumbarde, Račišća i Žrnova. Deponij je nedostatno opremljen i lokacija je nepovoljna, a smeće se uništava spaljivanjem, što predstavlja opasnost od požara, posebice u ljetnim mjesecima. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za uređenje deponija: izgrađena je ograda, koja je u međuvremenu većim dijelom uništena, uvedena je čuvarska služba i protupožarne mjere i osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom. Na području Grada Korčule evidentirane su 3 veće lokacije i 6 manjih na kojima se ilegalno odlaže otpad. Otpad se odlaže na divlje, a odlažu ga uglavnom stanovnici najbližih naselja. Ilegalna odlagališta otpada predstavljaju veliki ekološki problem ne samo za grad Korčulu već i za cijeli otok Korčulu. Kako bi se riješili izazovi ilegalnog i nesanacijskog odlaganja otpada potrebno je prije svega dodatno ulaganje u izgradnju reciklažnog dvorišta. Na području RH se preko 80% komunalnog otpada odlaže na odlagalište čime se potencijalno gube mnoge vrijedne sirovine. Sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. omogućuje se brži razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada, recikliranja i ponovne uprave otpada. Samom izgradnjom reciklažnog dvorišta ne rješava se problem neodgovornog postupanja s otpadom. Potrebne su i dodatne mjere i aktivnosti kojima se lokalno stanovništvo, ali i turiste upućuje na odgovorno ponašanje. Aktivnim sudjelovanjem zajednice kroz akcije, radionice i edukacije, mogu se postići pozitivni rezultati u rješavanju navedenih izazova. Također, preporuča se i uključivanje poduzetnika koji mogu imati direktne koristi od odvajanja otpada. Poljoprivrednici pritom mogu biti uključeni u akcije prikupljanja bio otpada i reciklirati ga metodom kompostiranja.

154

Kompostiranjem nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla te ga obogaćuju hranjivim sastojcima. Time se može uspostaviti učinkovit sustav gospodarenja otpadom koji se bazira na načelima kružnog gospodarstva. U konačnici, sanacijom odlagališta i učinkovitim gospodarenjem otpadom ublažuju se negativni učinci na zdravlje čovjeka i svih živih bića, okoliša i klime. Širokopojasni pristup - prema podacima o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa je razvidno da na području Korčule postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima je moguća dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa. Trenutno se radi na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s tehničkim napredcima, te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. Investicije u jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture imaju pozitivne posljedice za cjelokupnu zajednicu. Njome se potiče razvoj poduzetništva kojem se omogućava bolja povezanost što je za otok osnovna potreba svakog poduzetnika te omogućava njihovu mobilnost. Potiče se i razvoj obrazovanja na svim razinama te omogućava mobilnost obrazovnih programa.

Sektorski ciljevi razvoja

Glavni sektorski cilj razvoja: Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela

održivog razvoja i zaštitu okoliša

Opis cilja: Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega i kvalitete života je razvijena komunalna i prometna infrastruktura. Analiza stanja i podaci primljeni od lokalnih dionika ukazali su na određene razvojne probleme i potrebe u području komunalne i prometne infrastrukture, a posebice u području vodoopskrbe i odvodnje. Dodatno, infrastruktura cijelog otoka vezana je uz infrastrukturu općine Orebić, odnosno poluotoka Pelješca, koji predstavlja najbližu vezu Korčule s kopnenim dijelom Republike Hrvatske. U skladu s tim, većina problema komunalne i prometne infrastrukture mora se rješavati u sinergiji s Orebićem. Također, sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja. Iz tog razloga ovaj cilj definira jačanje infrastrukture poštujući načela održivog razvoja i zaštitu prirode te će se kroz prioritete ovog cilja definirati i aktivnosti ulaganja u upravljanje obnovljivim izvorima energije i povećanje energetske učinkovitosti. Unutar ovog cilja identificirana su tri prioriteta koji kumulativno doprinose njegovom ostvarenju, a isti su detaljnije prikazani u tablicama u nastavku.

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

Cilj Razvijena kvalitetna i adekvatna društvena, komunalna, prometna, energetska i

informacijska infrastruktura u gradu Korčuli.

Opravdanje Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne,

društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu i u

sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije. Pretpostavka gospodarskog

rasta, ali prije svega i kvalitete života je dobro razvijena lokalna infrastruktura. U

gradu Korčuli, prema analizi stanja i podataka primljenih od lokalnih dionika,

ukazano je na određene razvojne probleme i potrebe u području komunalne i

prometne infrastrukture, a posebice u području vodoopskrbe i odvodnje.

Obzirom da sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja

RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja, Grad Korčula veliki

naglasak stavlja na povećanje i promociju korištenja obnovljivih izvora energije te

povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, što za sobom povlači

ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture.

155

Također, radi se i na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi

Grad išao u korak s tehničkim napredcima te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana

razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi

stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja

širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.

Opis U skladu s ranije navedenim, Grad Korčula će provoditi mjere kako bi odgovorio

na identificirane probleme, odnosno manjkavosti postojeće infrastrukture. Ulagat

će se u razvoj i unaprjeđenje infrastrukture u svim sektorima kako bi se povećala

kvaliteta života stanovnika Korčule te ostvarili preduvjeti za razvoj gospodarstva

i povećanje konkurentnosti.

Mjere (kojima

se postiže

priotet)

• Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture

• Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s

kopnom

• Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava

uključujući oborinsku odvodnju

• Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture

• Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet,

digitalno gospodarstvo)

Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije

Cilj Visoka energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u svim

sektorima u gradu Korčuli.

Opravdanje Grad Korčula pristupio je pokretu Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju

čime se obvezuje smanjiti emisije stakleničkih plinova na području pod svojom

upravom za više od 20%. Kako bi se navedeno ostvarilo, potrebna su značajna

ulaganja u energetsku infrastrukturu i percepciju javnosti prema obnovljivim

izvorima energije. Trenutno, neke od slabosti energetskog sustava grada Korčule

su nedovoljna informiranost i obrazovanost stanovnika o mogućnostima

korištenja obnovljivih izvora energije, starost elektroenergetskih objekata,

nedostatnost energetskih kapaciteta te neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora

energije. Ulaganjem u promociju obnovljivih izvora energije i njihovu infrastrukturu

povećat će se energetska učinkovitost u svim sektorima te će se povećati udio

korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

Opis Ulaganjima u razvoj infrastrukture za održive izvore energije, provedbom mjera

poticanja i subvencija za projekte korištenja obnovljivih izvora energije,

obrazovanjem opće javnosti i stručnog kadra te provedbom planova za efikasnije

gospodarenje energijom, povećat će se energetska učinkovitost u svim sektorima

na području grada Korčule te će se pozitivno utjecati na svijest javnosti o

korištenju i prednostima obnovljivih izvora energije.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim

sektorima

• Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima

156

Prioritet 3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti

Cilj Povećanje mjera zaštite i ulaganje u povećanje svijesti o važnosti zaštite okoliša

i očuvanja biološke raznolikosti.

Opravdanje Kontinuirani razvoj i unapređenje infrastrukture Grada neizbježan je element

razvoja nekog društva, pri kojem se moraju poštivati načela zaštite, očuvanja,

promicanja, daljnjeg razvoja i održivog upravljanja okolišem i prirodnim

resursima, kako bi ti resursi ostali dostatni i za buduće generacije. Ekološki

problemi očituju se prije svega kroz prenapučenost stanovnika u pojedinim

dijelovima Grada, a problemi se očituju kroz zagađivanje okoliša i u vizualnom

uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale neprimjerenom i neprihvatljivom

dužobalnom izgradnjom. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog,

kultiviranog i kulturnog krajolika, potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno

provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja.

Opis Kako bi se zaštitio okoliš i očuvala biološka raznolikost ovog područja, provodit

će se mjere koje se temelje na zaštiti krajolika temeljem provedbe Prostornog

plana te će se uspostaviti metodologija prepoznavanja, razvrstavanja i

vrednovanja krajolika s ciljem njihove zaštite. Razvijat će se ekološka svijest

građana počevši od najranije dobi kroz edukacije djece predškolske i školske dobi

o zaštiti okoliša, važnosti ekosustava i bioraznolikosti te o održivom korištenju

resursa. Ulagat će se i u održivo upravljanje plažama s ciljem smanjenja

negativnih utjecaja turizma na obalu i eko sistem te sprječavanje daljnje

privatizacije i ilegalnih infrastrukturnih radnji u obalnom području.

Mjere (kojima

se postiže

prioritet)

• Provoditi mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga

i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog

plana)

• Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda

• Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje okolišem

i prirodnim resursima


Naziv APP Rekonstrukcija šetališta Tina Ujevića


Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture


Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun


Kratki opis Točan iznos koji je prijavljen na Mjeru 7.2. ruralnog razvoja je 7.881.752,58, od čega je 6.786.163,53 prihvatljivih troškova, a odobreno je 6.398.279,01 HRK. Provedba projekta “Rekonstrukcija šetališta Tina Ujevića“ započela je potpisivanjem Ugovora, 08. veljače 2018.

Naziv APP Biciklistička staza – Marmontov put

Veza sa strateškim


157

okvirom (prioritet/mjera)




Kratki opis Biciklistička staza „Marmontov put“ prijavljena je na Program ruralnog razvoja, Mjera 7.4. na iznos od 2.596.421,93 kn.

Naziv APP Modernizacija javne rasvjete na području Grada Korčule




Izvor financiranja Grad Korčula će se ili kreditno zadužiti ili odabrati ESCO model, a parcijalno prema raspoloživosti sredstava ulaže i prijavljuje se na prihodne natječaje.


Kratki opis Navedeni iznos odnosi se na projektantsku procjenu troška, a ne obuhvaća stupove, već samo zamijene svjetiljki na vrhu stupa. Projekt je u 2018. godini s djelomičnim iznosom prijavljen na Program razvoja otoka u 2018.

Naziv APP Igralište- Žrnovska banja



Nositelj ŠOK (Športski objekti Korčula)



Kratki opis Igralište-Žrnovska banja je projekt koji je prijavljen na Program ruralnog razvoja, Mjera 7.4. na iznos od 1.195.365,26 kn.

Naziv APP Razvoj biciklističkih i pješačkih staza otoka Korčule



Nositelj HGSS, Grad Korčula



Kratki opis U realizaciji bi projekta trebale sudjelovati sve općine otoka i Grad Korčula pod vodstvom HGSS-a koji ima najveća znanja o navedenim potencijalnim stazama za razvoj aktivnog turizma otoka Korčule

Naziv APP Izgradnja šetnica uz more




Izvor financiranja EU fondovi, Lokalni proračun, Županijski proračun


Kratki opis -

Naziv APP Uređenje plaža na području Grada Korčule

Veza sa strateškim


158

okvirom (prioritet/mjera)


Izvor financiranja Državni proračun, Lokalni proračun

Iznos sredstava 2.000.000,00HRK

Kratki opis -

Naziv APP Kanalizacijska mreža na području Grada Korčule



Nositelj KTD “Hober” d.o.o.



Kratki opis -

Naziv APP Rekonstrukcija ulice Sv. Barbare u Korčuli


Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom




Kratki opis -

Naziv APP Rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture u Gradu Korčuli






Kratki opis Procijenjeni se iznos odnosi na izradu projektne dokumentacije kao i na radove na samim ulicama: Ulica Hrvatske Bratske Zajednice, Pelavin Mir, 22. Lipnja 1941., Ulica Šetalište Frana Kršinića. Izrada projektne dokumentacije prijavljena je na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Izrada dokumentacije procijenjena je na 241.250,00 kn, a za radove rekonstrukcije navedenih ulica potrebno je 9.375.000,00 kn.

Naziv APP Nova luka Korčula – luka Polačišta



Nositelj Hrvatske ceste d.o.o. i ŽLU Korčula

Izvor financiranja EU Sredstva i državni proračun


Kratki opis U tijeku je izrada projektne dokumentacije koju u potpunosti financira ŽLU, a cjelokupan projektni prijedlog se prijavljuje na Poziv za sufinanciranje unapređenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uz pomoć županijske razvojne agencije- DUNEA.

Naziv APP Izgradnja podzemne garaže u Gradu Korčuli

159



Nositelj ACI CLUB, za djelatnost marina d.d.

Izvor financiranja Lokalni proračun, privatna sredstva


Kratki opis Planirana podzemna garaža na području sadašnjeg autobusnog kolodvora u Korčuli. Sondiranjem se treba utvrditi je li ideja izvediva. Projekt i realizaciju projekta će financirati u potpunosti ACI, dok će prostor iznad podzemnih garaža biti na raspolaganju Gradu Korčuli

Naziv APP Uređenje stajališta za autobuse i pješačkih staza uz glavne prometnice






Kratki opis -

Naziv APP Uređenje 250 km nerazvrstanih cesta na području Grada Korčule






Kratki opis Na južnoj strani prema uvalama Grada Korčule nalazi se barem 50 km takvih cesta. Na Program Interreg ITA-CRO, prekogranična suradnja prijavljeni su geodetski snimci takvih cesta u ukupnom iznosu od 1.920.000,00 kn

Naziv APP Rekonstrukcija kolnog prilaza od pastoralnog centra




Izvor financiranja Državni proračun, Lokalni proračun


Kratki opis Projekt je prijavljen na Program razvoja otoka u 2018. godini krajem siječnja 2018. Ukupna vrijednost investicije je 2.350.063,00 kn

Naziv APP Sanacija i rekonstrukcija sustava otpadnih voda


Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju

Nositelj KTD “Hober” d.o.o.

Izvor financiranja EU fondovi, državni proračun, lokalni proračun

Iznos sredstava 50.000.000,00

Kratki opis -

Naziv APP Obnova i širenje vodovodne mreže

160


Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju


Izvor financiranja NPKLM vodovod


Kratki opis Planirane su tri vodospreme koje bi se gradile kroz narednih 5-6 godina (Banja, Kneže i Babina).

Naziv APP Razvoj širokopojasne infrastrukture na području Korčule


Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)


Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun, Županijski proračun, Ostali izvori


Kratki opis Grad Korčula je nositelj projekta Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule. Projekt obuhvaća područje sljedećih jedinica lokalne samouprave: Grad Korčula, Općina Blato, Općina Janjina, Općina Lastovo, Općina Lumbarda, Općina Mljet, Općina Orebić, Općina Smokvica, Općina Ston, Općina Trpanj i Općina Vela Luka i provodi se u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganje (ONP).

Naziv APP Izgradnja sortirnice za odvojeno prikupljanje otpada


Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom


Izvor financiranja EU fondovi i lokalni proračun


Kratki opis Planirana lokacija za reciklažno dvorište je Lokva na području Grada Korčule. Radi se o mini sortirnici nosivosti do 5t na dan

Naziv APP Izgradnja kompostišta za obradu odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada






Kratki opis Ukupna investicija iznosi 1 mil. Eura + PDV. Grad Korčula u dogovoru s općinama na otoku dogovara navedenu investiciju, a udio troška će se računati prema broju stanovnika pojedine JLS. Trenutna situacija iznosi 36% udjela Grada Korčule, što je navedeni iznos od 3.375.000,00 kn.

Naziv APP Priprema terena i izgradnja reciklažnog dvorišta




161



Kratki opis Priprema terena i izgradnja reciklažnog dvorišta na kojem će se graditi gore navedena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada.

Naziv APP Edukacija stanovništva otoka Korčule o održivom gospodarenju otpadom






Kratki opis Otvoren je natječaj "Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom". Grad Korčula se u dogovoru s drugim općinama na otoku Korčuli odlučio na sporazumno udruživanje kako bi broj stanovnika prešao brojku od 10.000, što je i uvijet za prijavu na natječaj. U tijeku je izrada komunikacijskog plana, nakon čega se planira održati konačni sastanak svih sporazumnih strana kako bi se projekt prijavio na natječaj koji je otvoren do 1.veljače 2019.

Naziv APP Energetska obnova dječjih vrtića i škola na području Grada Korčule, uključuje i izradu dokumentacije


Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije Mjera 3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima


Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun, Županijski proračun


Kratki opis -

Veza s planskim dokumentima viših razina Ovaj Plan u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj

razini te na razini EU-a. Na razini EU usklađen je sa strategijom Europa 2020., posebice u pogledu

obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na nacionalnoj razini Plan je usklađen sa sljedećim

prioritetnim osima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.: 1. Jačanje

gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 2. Korištenje informacijskih i komunikacijskih

tehnologija; 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; 5. Klimatske promjene

i upravljanje rizicima; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa; 7. Povezanost i mobilnost. Usklađen je

također s Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

Dosljednost Plana zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture očituje se u usklađenosti s

Prostornim planom uređenja Grada Korčule, odnosno II. izmjenom i dopunom Prostornog plana

uređenja Grada Korčule iz 2016. godine, a koji je nadalje usklađen s Prostornim planom Dubrovačko-

neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 7/16). U skladu je s

županijskim Planom gospodarenja otpadom koji je planski dokument propisan Zakonom o otpadu (NN

178/04, 111/06 i 60/08), usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN130/05) koja je sastavni

dio Strategije zaštite okoliša NN 46/02), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07), Programom zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije

te Akcijskim planom učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule. Također je u skladu sa

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/2013) i Zakonom o zaštiti prirode (NN RH 80/2013) kao i pratećim

dokumentom Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike

Hrvatske (NN 143/08) te Strategijom održivog razvitka RH, Planom zaštite okoliša RH, Programom

162

zaštite okoliša i Izvješću o stanju okoliša. Ovaj je Plan također usklađen sa Strategijom prometnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i Zakonom o sigurnosti prometa na

cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) te Konceptom prometnog razvitka Grada Korčule (2013).

Dosljednost je osigurana i s Planom upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Korčule, koji je

usklađen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom Dubrovačko-neretvanske županije, u

pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja, u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o

postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru.

Plan zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture je dosljedan i Nacrtu Plana razvoja infrastrukture

širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva

određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do

2020. (NN 68/2016) i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima

u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Procjena očekivanih ishoda s indikatorima Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture

su zadani pokazatelji učinka te pokazatelji ishoda koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja

Grada Korčule, čiji je ovaj dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine

relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednosti te rokovima za

postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a






Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 3. Jačanje komunalne i prometne

infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša. Pokazatelji učinka predstavljaju

informaciju o rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno prikazani

su i pokazatelji ishoda koji imaju zadatak mjerenja učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu

pojedinih mjera odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.

Cilj: Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela

održivog razvoja i zaštitu okoliša

Pokazatelji učinka na

razini cilja: Smanjiti broj ilegalnih odlagališta otpada za 50%

Povećati broj priključaka na Internet za 20%

Pokazatelji ishoda na

razini prioriteta i mjera: • Pripremljen 1 projekt aglomeracije:

• Broj obnovljenih i izgrađenih objekata društvene i komunalne

infrastrukture;

• Broj kilometara sagrađenih/obnovljenih cesta;

• Broj sporazuma (ili strategija, strateških dokumenata, odluka

itd.) sklopljenih s partnerskim gradovima/općinama u svrhu

163

zajedničkog ulaganja u unaprjeđenje sustava odvodnje i

vodoopskrbe;

• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže javne

vodoopskrbe;

• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže nadogradnje

odvodnje;

• Broj projekata/ulaganja u obnovu energetske infrastrukture;

• Usvojen plan razvoja širokopojasne infrastrukture;

• Povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom;

• Povećan broj korisnika širokopojasnog interneta;

• Izgrađeno reciklažno dvorište;

• Izgrađena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada;

• Izgrađeno kompostište za obradu odvojeno prikupljanje

biorazgradivog otpada;

• Broj projekata kojim se ulaže u obnovljive izvore energije;

• Broj korisnika (javnih i privatnih) koji koriste obnovljive izvore

energije;

• Broj projekata kojim se povećava energetska učinkovitost;

• Broj edukacija za građane o mjerama zaštite i spašavanja u

slučaju elementarnih nepogoda;

• Broj izrađenih studijskih dokumentacija obrane od

elementarnih nepogoda;

• Provedene promocije i edukacije o zaštiti okoliša i održivom

korištenju resursa;

• Broj educirane djece i građana o zaštiti okoliša, važnosti

ekosustava, bioraznolikosti i održivom korištenju resursa

164


Strateški cilj - Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i

zaštitu okoliša


potrebnih

sredstava u

razdoblju 2017.

– 2020.

Izgledni izvori

financiranja

Ukupna

potrebna

financijska

sredstva

Cilj

3.

Jačanje

kom

una

lne i p

rom

etn

e infr

astr

uktu

re, p

oštu

jući nače

la o

drž

ivog r

azvoja

i z

aštitu

okoliš

a

Prioritet 3.1.

Razvoj i

poboljšanje

infrastrukturnih

sustava

Grad Korčula

- Upravni

odjel za

prostorno

uređenje,

zaštitu

okoliša,

gradnju,

komunalno

gospodarstvo

i promet

464.031.789,77

EU fondovi, Državni

proračun, Lokalni

proračun, Županijski

proračun

479.5

31.7

89

,77 H

RK

Prioritet 3.2.

Povećanje

energetske

učinkovitosti i

promocija

obnovljivih izvora

energije

Grad Korčula

- Upravni

odjel za

prostorno

uređenje,

zaštitu

okoliša,

gradnju,

komunalno

gospodarstvo

i promet

15.500.000,00


proračun, Lokalni


proračun

Prioritet 3.3.

Zaštita okoliša i

očuvanje biološke

raznolikosti

Grad Korčula

- Upravni

odjel za

prostorno

uređenje,

zaštitu

okoliša,

gradnju,

komunalno

gospodarstvo

i promet

-


proračun, Lokalni


proračun

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA...6 Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega čini oko 20 otoka, otočića i grebena od kojih su najznačajniji Badija, Majsan