Kali

Sveučilište u ZadruHrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Općina Kali

Za nakladnikeDijana Vican, rektorica

Pavao Rudan, glavni tajnikMarko Kolega, načelnik

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Sveučilišta u ZadruJelena Čulin, Josip Faričić, Kristijan Juran, Sanja Knežević, Damir Magaš, Izabela Sorić, Jadranka Stojanovski

UredništvoJosip Faričić, Grozdana Franov-Živković, Ina Kolega, Edo Končurat, Duško Vidov, Slavko Vitlov

UrednikJosip Faričić

Recenzenti cijele knjigeDragutin Feletar

Ante Bralić

LektoricaMarija Matković

Prijevod sažetaka i lektura prevednih tekstova na engleski jezikJanet Berković

Autor fotografija na ovitkuAbdulah Seferović

Likovno oblikovanjeLjubica Marčetić Marinović

Grafička pripremaDenis Gospić

TisakTiskara Zelina d.o.o.

Naklada:700

ISBNISBN 978-953-331-149-4

Sveučilište u ZadruHrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Općina Kali

Kali

UrednikJosip Faričić

Zadar, 2017.

CIP katalogizacija u publikacijiZnanstvena knjižnica ZadarUDK 908(497.581.1Kali)

KALI / urednik Josip Faričić ; <prijevod sažetaka na engleski jezik Janet Berković>. - Zadar : Sveučilište ; Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Kali : Općina Kali, 2017. - 1016 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 30 cm

ISBN 978-953-331-149-4 (Sveučilište uZadru)

1. Faričić, Josip

150707090

ISBN 978-953-331-149-4

Sadržaj

Josip Faričić Predgovor 9

Uvod

Josip Faričić Uvodne crtice o Kalima 15

Prirodna baština i prirodni razvojni resursi

Alan Moro, Damir Stanković i Bruno Aljinović

Biostratigrafske i geološke osobitosti gornjokrednih i eocenskih naslaga otoka Ugljana

29

Josip Terzić, Tihomir Frangen i Jasmina Lukač Reberski

Hidrogeološke značajke područja Općine Kali na otoku Ugljanu 39

Denis Radoš Geomorfološka obilježja Općine Kali 47

Stjepan Husnjak Značajke tla i pogodnost zemljišta za poljoprivredu na području Općine Kali

67

Milenko Milović i Marija Pandža

Flora Kali i okolice 81

Marija Pandža i Milenko Milović

Vegetacija Kali s okolnim otočićima 117

Hrvoje Čižmek Ekosustav kaljskog akvatorija – morska staništa i vrste 131

Ante Blaće Promjene u korištenju zemljištem u Kalima od 19. stoljeća do danas

137

Iz prošlosti Kali

Kristijan Juran Osvrt na srednjovjekovne zapise o Kalima 155

Lovorka Čoralić i Maja Katušić Fanti oltramarini i Croati a cavallo – vojnici s otoka Ugljana u mletačkim prekojadranskim kopnenim postrojbama u 18. stoljeću

163

Grozdana Franov-Živković O kaljskim bratovštinama od 14. stoljeća do početka 20. stoljeća 179

Grozdana Franov-Živković O kaljskim običajima od 15. stoljeća do početka 20. stoljeća 241

Stijepo Obad Kultura rada i življenja u Kalima na otoku Ugljanu u 19. stoljeću 279

Vladimir Alavanja O Kalima u Drugome svjetskom ratu 285

Frane Bojmić Kali u Domovinskom ratu 317

Marin Buovac Kali na otoku Ugljanu – dokumentirani razvitak otočnog mjesta na temelju grafičkoga i arhivskog materijala

331

Pavao Kero Župa Kali 347

Kulturna baština – jezik, običaji, prakse, vrijednosti, umjetnine i književni izričaji

Josip Galić i Sandra Hadžihalilović

Osnovne značajke kaljskoga govora 409

Mislav Benić i Sandra Hadžihalilović

Kontrastivna analiza govora otoka Ugljana s osvrtom na kaljski govor

427

Ante Jurić O imenu Kali 433

Nikola Vuletić i Vladimir Skračić

Iz kaljskoga tradicionalnog pomorskog i ribarskog leksika 443

Sandra Hadžihalilović Govornički oblici mjesta Kali 453

Ivica Vigato Jezik kaljskih glagoljskih matica krštenih u usporedbi s jezičnim osobitostima matičnih knjiga krštenih iz Kukljice, Preka i Sutomišćice

463

Livio Marijan Glagoljaško pjevanje u Kalima na otoku Ugljanu 469

Ivo Brkić Analitički osvrt na primjere žive folklorne prakse plesa i pjevanja u Kalima 2015.

499

Jasenka Lulić Štorić Obnova „kualjske tradicijske nošnje“ 513

Jasenka Lulić Štorić Ribarska praznovjerja u Kalima 531

Marija Kolega Graditeljske faze crkve sv. Lovre u Kalima 539

Radoslav Tomić Novovjekovna oprema crkve sv. Lovre u Kalima (17. – 19. stoljeće)

553

Livio Vidov Tradicijsko graditeljstvo u Kalima 563

Livio Vidov Ljetnikovac obitelji Dražić 583

Livio Vidov Stari vodoopskrbni objekti na području Kali 591

Miroslav Granić Povijesni grbovi na otoku Ugljanu s posebnim osvrtom na one u Kalima

603

Joja Ricov Spomenik u reverendi 625

Pavao Jerolimov Jozica Perović rođ. Dražić – prva školovana žena otoka Ugljana 629

Pavao Jerolimov Prosvjetiteljska i nacionalna uloga kaljskih čitaonica i časopisa „Kualjski lumin“

639

Robert Bacalja Kaljski čakavski pjesnici 653

Sanja Vulić Milena Rakvin Mišlov: dijalekatna i standardnojezična pjesnikinja i publicistkinja, promotorica kaljskih kulturnih vrijednosti kao nezanemarive sastavnice hrvatske kulturne baštine u cjelini

661

Tihomil Maštrović Joja Ricov, pjesnik svoga zavičaja 675

Stanovništvo – demografske mijene kao zrcalo društveno-gospodarskih procesa

Grozdana Franov-Živković Povijesna demografija Kali na temelju glagoljskih matičnih knjiga, knjiga bratovština i popisa stanovništva od 16. do početka 19. st. te tabličnih matičnih knjiga iz 19. st.

691

Kristijan Juran Popis stanovnika Kali iz 1767. godine 731

Snježana Mrđen i Matea Jurica Suvremeni demografski razvoj Kali 741

Desa Blaslov Dujela O kaljskom iseljeništvu ili izvandomovinstvu 765

Zvonko Mišlov Razvoj zdravstva u Kalima 791

Šime Ljubičić Pučka škola u Kalima (od 1873. do 1920. godine) 797

Gospodarstvo između tradicije i moderniteta

Sanja Reiter i Mateo Bratanić Razvoj ribarstva u Kalima do Drugoga svjetskog rata 817

Marko Blaslov Ribarstvo u Kalima poslije Drugoga svjetskog rata 831

Slavko Vitlov Ribarski brod „Tunolovac“ i ribarstvo Kali 859

Joško Božanić Oceanska Hrvatska – fenomen kaljskih ribara u svjetskom ribarstvu

879

Vlasta Franičević, Lav Bavčević i Ivan Župan

Pregled razvoja marikulture u Kalima 901

Anamarija Lukić i Željka Tonković

Uloga društvenih dimenzija ribarstva u održivom razvoju Kali 909

Nina Mrkonja Ribarstvo kao snažan lokalni identitet – antropologija ribarstva otočnog naselja Kali

921

Mia Brkljača, Jasna Rumora i Šime Marcelić

Stanje i perspektiva za razvoj maslinarstva u Općini Kali 939

Božena Krce Miočić, Jadranka Brkić Vejmelka i Ina Kolega

Razvoj turizma u Kalima 951

Ante Kolega Smjernice razvitka kaljskoga gospodarstva 965

Erma Ivoš Nikšić Mjesto Kali između tradicije i moderniteta 975

Summary 987

117

UVOD

Za otok Ugljan nema cjelovitih florističkih ni vegetacijskih istraživanja, a najpotpunije flori-stičko istraživanje obavljeno je na području Mu-lina i Ovčjaka (Ivandić, 2006.), a za ostali dio otoka zabilježene su pojedinačne vrste (Host, 1802.; Visiani., 1826., 1842.; Alschinger, 1832., Reichardt., 1861., Pandža i dr., 2001.; Kranjčev., 2005.; Seletković i dr., 2006.). Istražujući sasto-jine ljepljivog bušina (Cistus monspeliensis), Ho-dak (1958.) donosi dvije fitocenološke snimke asocijacije Myrto-Quercetum ilicis s područja Punte Križa (sjeverni dio otoka Ugljana), a Hor-vatić (1961. – 1962.), proučavajući vegetaciju bušika i kamenjarskih pašnjaka „Cisto-Ericetum arboreae cistetosum monspeliensis“, navodi 10 fitocenoloških snimaka vegetacije. U istom radu Horvatić navodi asocijaciju Cisto-Ericetum ar-boreae var. Cistus creticus u tablici 4. Snimka 1. iz te tablice potječe s područja „između Preka i drage Lamjana“. Kako Horvatić nije precizirao lokalitet, s velikom se vjerojatnošću može pretpo-staviti da je snimka unutar granica Kali. Ljerka Marković-Gospodarić (1969.), istražujući vege-taciju utrina (asocijacija Coronopodo squamati-Sclerochloetum durae) navodi jednu fitocenološ-ku snimku za naselje Ugljan. Trinajstić (2008.) u pregledu biljnih zajednica Hrvatske opisuje novu asocijaciju Seseli globifero-Pseudofumarietum acaulis unutar vegetacije stijena ispod sv. Miho-vila s pet fitocenoloških snimaka.

Najviša je točka Kali vrh Kobiljak (199 m) pa postoji samo mediteranski – litoralni vegeta-cijski pojas. Obradivih je površina malo. Uglav-nom su to maslinici unutar kamenih ograda, a po naselju Kali povrtnjaci i cvjetnjaci uz okuć-nice. Bioklimatski Kali pripadaju klimazonalnoj vegetaciji sveze Fraxino orni-Quercion ilicis (usp., Trinajstić, 1998.).

Cilj je bio sustavno istražiti vegetaciju kopna Kali i otočića te upotpuniti spoznaju o vegetaciji na istraživanom području.

ISTRAŽIVANO PODRUČJE

Prirodoslovne osobitosti (geografija, geologi-ja, pedologija) i geografski položaj Kali i kaljskih otočića (karta) prikazani su u radu Flora Kali i okolice (usp. Milović i Pandža, 2017.).

METODE RADA

Vegetacijska istraživanja biljnog pokrova Kali i kaljskih otočića obavljena su tijekom 2015. i 2016. u skladu s principima fitocenološke ško-le Zürich-Montpelier (Braun-Blanquet, 1964.). Znanstveno nazivlje vrsta istovjetno je onomu iz popisa flore (usp. Milović i Pandža, poglavlje u ovoj knjizi).

Fitocenološka nomenklatura usklađena je prema Kodeksu fitocenološke nomenklature (Weber i dr., 2000.), Trinajstiću (2008.) i Biondi i dr. (2014.).

Uz nazive asocijacija (stanišnih tipova) na-vedeni su i pripadajući kodovi po Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS), a posebno su nazna-čeni ugrožena i prioritetna staništa (Topić i dr., 2006.; Bakran-Petricioli, 2007.; Anonymous, 2014.). Autori ovog rada istodobno su i autori fotografija.

REZULTATI I RASPRAVA

Na temelju 74 fitocenološke snimke, na po-dručju Kali i kaljskih otočića zabilježeno je 16 asocijacija i 5 sastojina u okviru 17 sveza, 17 redova i 13 razreda. Unutar ekološke mreže Natura 2000 zabilježeno je sedam stanišnih ti-pova: biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka s vrstom Cymodocea nodosa, naselja posidonije, stijene mediteranskih obala obrasle endemič-nim vrstama Limonium spp., vegetacija grma-stih halofita – sredozemne grmaste slanjače,

Marija Pandža Osnovna škola Murterski škoji, Murter

Milenko Milović Medicinska škola i Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik

Vegetacija Kali s okolnim otočićima

Kali

118

makija tršlje i somine, eumediteranski travnja-ci razreda Lygeo sparti-Stipetea tenacissimae i vazdazelene šume crnike.

Vegetacija s morskim cvjetnicama

U pojasu infralitorala fotofilne su zajednice alga i morskih cvjetnica. U infralitoralu akva-torija Kali i kaljskih otočića dvije su zajednice s morskim cvjetnicama: Cymodocea nodosa i Po-sidonia oceanica.

U biocenozi je pijesaka asocijacija Cymodo-ceetum nodosae (NKS: G.3.2.2.1.; Natura 2000: kod 1110; ugroženo stanište) s vrstom Cymo-docea nodosa. Obrašta gotovo cijelu uvalu Velu Lamjanu i prostire se na dubini od 0,5 do 10-ak metara. U uvali je Veloj Lamjani brodogradilište te je potrebno redovito pratiti stanje morske vode u njoj. Asocijacija je poznata s više lokaliteta duž obale i otoka, od otoka Oliba na sjeveru Dalma-cije (Jasprica i dr., 2016.), Velog Rata (Pandža i Milović, 2013.) preko otoka Vira (Milović i Pan-dža, 2016.) do južnodalmatinskih otočića (Ja-sprica i dr., 2015.).

Biocenoze naselja vrste Posidonia oceani-ca (asocijacija Posidonietum oceanicae; NKS: G.3.5.1.; Natura 2000: kod 1120; ugroženo i prioritetno stanište) razvijaju se na pjeskovitom i pjeskovito-muljevitom morskom dnu te imaju značajke podmorskih livada. Isprepleteni rizomi i listovi posidonije čuvaju sediment od erozije uzrokovane valovima. U njihovu sastavu domi-nira posidonija na kojoj epifitski rastu brojne vr-ste alga, a u livadama su brojne životinjske vrste koje se tu hrane, razmnožavaju i nalaze sklonište, posebno u vrijeme mriješćenja. Livade posidonije razvijaju se u akvatoriju kaljskih otočića. Zajed-nica je endemična u Sredozemlju, a u Hrvatskoj ugrožena antropogenim djelovanjem, ponajpri-je sidrenjem. Staništa posidonije prioritetna su staništa u Direktivi o staništima te je potrebno provođenje mjera očuvanja po Barcelonskoj kon-venciji. U zadarskom je akvatoriju zabilježena uz otoke Ravu (Pandža, 2008.), Ist i Škardu s pri-padajućim otočićima (Pandža, 2010.), vrgadske otočiće (Pandža i dr., 2011.), otočiće Lagniće (Pandža i Milović, 2015.), Vir (Milović i Pandža, 2016.), Olib (Jasprica i dr., 2016.).

Halofitska vegetacija

Prirodna obala sjeverne i sjeveroistočne stra-ne Kali uništena je izgradnjom riva i navozom građevinskog otpada pa je zajednica rešetkaste

mrižice i grebenskog trputca (asocijacija Plan-tagini holostei-Limonietum cancellati; NKS: F.4.1.1.1.; Natura 2000: kod 1240; ugroženo stanište) zabilježena samo na položenim sti-jenama uvale Zaotrić. U snimci je pokrovnost vegetacije 20%, dominira Plantago holosteum (2), a od ostalih vrsta prisutne su Crithmum maritimum (+), Limonium cancellatum (+), Rei-chardia picroides (+) i Elymus pycnanthus (+). Vegetaciju rešetkaste mrižice i grebenskog trput-ca prvi put u Hrvatskoj proučavao je Horvatić na Pagu i Rabu (1934., 1939.), a i brojni drugi autori duž istočnojadranske obale (Trinajstić, 1965., 1995.; Zi. Pavletić, 1973., 1992.; Pandža i dr. 2007.a; Jasprica i dr., 2016.).

Južna i jugozapadna strana Kali u halofitskoj zoni nema položenih stijena. Na kaljskim otoči-ćima Bisage i Veli Školj (Kurtin Škuolj) te na hri-di Karantunić u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova razvijena je halofitska zajednica petrovca i maslinastolisne mrižice (asocijacija Crithmo maritimi-Limonietum virgati). Asoci-jacija je nova za Hrvatsku. U njoj dominiraju karakteristične vrste Crithmum maritimum (2) i Limonium oleifolium ssp. oleifolium (= L. vi-rgatum (Will.) Fourr.) (1). Uz njih dosta su česte Inula crithmoides (1), Elymus pycnanthus (1) i Limonium narbonense (1). Pokrovnost je vege-tacije od 20 do 40% jer su nepovoljne ekološke prilike (nedostatak tla i ekološki aktivne vode te promjenjiva koncentracija soli).

Vegetacija petrovca i maslinastolisne mrižice na Karantuniću razvijena je po položenim stije-na uz more na sjeverozapadu hridi (x=5519515, y=4873710) te na otočićima Bisage (na zapadu) i na jugu Velog Školja (x=5517384, y=4876041).

U zoni plime i oseke na muljevitoj, povre-meno plavljenoj podlozi razvijena je vegetacija grmastih halofita – livade grmolike caklenjače i slanuške (asocijacija Puccinellio festuciformis-Sarcocornietum fruticosae; NKS: F.1.1.3.1.; Natura 2000: kod 1420; ugroženo stanište). Zajednica grmolike caklenjače i slanuške razvi-jena je na plavljenim dijelovima niske muljevite obale u uvali Veloj Lamjani, na hridi Karantu-nić i na Velom Školju. U uvali Vela Lamjana uza samu je vegetaciju odlagalište smeća i građevin-skog otpada pa je dio površine pod vegetacijom uništen (sl. 1.).

Asocijacija Puccinellio festuciformis-Sarco-cornietum fruticosae siromašna je vrstama, ali je bogata jedinkama vrste Arthrocnemum fru-ticosum – koja je karakteristična i dominantna

Marija Pandža, Milenko Milović / Vegetacija Kali s okolnim otočićima

119

vrsta asocijacije pa je na temelju toga možemo vrlo lako prepoznati i razlikovati od srodnih ve-getacijskih sastojina. Unatoč malom broju vrsta u snimkama (u vegetaciji Kali i kaljskih otočića ukupno je zabilježeno devet vrsta), asocijacija se odlikuje visokom pokrovnošću (80-100%).

U sastavu dominira Arthrocnemum frutico-sum (4) i Limonium narbonense (2), a od ostalih vrsta prisutne su Inula crithmoides (1), Halimi-one portulacoides (1), Arthrocnemum macrosta-chyum (+), Elymus pycnanthus (+), Carex divisa (+), Atriplex prostrata (+), a na hridi Karantunić i ugrožena vrsta Carex extensa (+) (sl. 2.). Ve-getacija grmaste caklenjače i slanuške rijetka je na istočnojadranskoj obali i otocima jer su mu-ljevita staništa rijetka. Razvijena je na otocima Rabu i Pagu (Horvatić, 1934., 1939.), na neko-liko mjesta duž hrvatske (Pandža i dr., 2007.b) i crnogorske obale (Janković i Stevanović, 1983.).

U posljednjih je nekoliko godina proučavana na otocima Viru (Milović i Pandža, 2016.) i Olibu (Jasprica i dr., 2016.).

Iz razreda Saginetea maritimae u halofitskoj zoni Kali sastojine su triju vrsta: Sagina mariti-ma, Spergularia salina i Parapholis incurva.

Sastojine vrste Sagina maritima razvijene su u naselju Kalima na malim površinama u zoni zračne posolice, u pukotinama nogostupa (povr-šina snimke 10 cm2, pokrovnosti 80%; sl. 3.). Uz vrstu Sagina maritima (3) u snimkama su: Poa annua (+) i Crepis sancta (+).

Sastojine slane koljenčice (Spergularia salina), jednogodišnje nitrofilno-halofilne vrste, razvijene su u naselju Kalima i u Maloj Lamjani u blizini mora i na površinama bogatim organskim tva-rima. Slana koljenčica na obali naselja Kali pod jakim je antropogenim djelovanjem, obala se na-sipa građevinskim otpadom (sl. 4.).

Slika 1. Vegetacija grmolike caklenjače i slanuške u uvali Veloj Lamjani

Slika 2. Ugrožena vrsta Carex extensa

Slika 3. Vrsta Sagina maritima

Slika 4. Sastojine slane koljenčice (Spergularia salina)

Kali

120

Sastojine svinutog tankorepaša (Parapholis incurva) razvijaju se u halofitskoj zoni u naselju Kalima i u Maloj Lamjani. Pokrovnost je u sa-stojinama od 80 do 100%. Uz vrstu Parapholis incurva (5) u sastojini se javljaju i ove vrste: Poa annua (+), Hordeum murinum ssp. leporinum (+), Convolvulus arvensis (+), Reichardia picroi-des (+). Na obali Kali sastojine su pod jakim an-tropogenim djelovanjem jer se obala devastira navozom građevinskog otpada. Svinuti tankore-paš (sl. 5.) ima status osjetljive svojte (VU, Ni-kolić i Topić, 2005.) i njegove sastojine trebalo bi zakonski zaštititi.

Vegetacija zidova

U naselju Kalima vegetacija zidova (sl. 6.) za-bilježena je na ogradnom zidu (površina snimke 2 m2; pokrovnost 80%) povrtnjaka i pripada aso-cijaciji Cymbalarietum muralis.

U florističkom sastavu dominiraju Cymbala-ria muralis (3) i Parietaria judaica (2). Ostale su vrste Oxalis corniculata (+), Conyza suma-trensis (+), Veronica arvensis (+), Euphorbia pe-plus (+), Senecio vulgaris (+), Stellaria media (+) i Sonchus sp. (+). U snimci je devet vrsta. Mali broj vrsta (u prosjeku 8,5 vrsta u 12 snimki) za-bilježen je i u vegetaciji koju je proučavao Tri-najstić (2010.) u Istri, na otocima Krku i Cresu te na poluotoku Pelješcu.

Korovna i ruderalna vegetacija

Korovna vegetacija babljeg zuba i šćira pri-pada asocijaciji Tribulo terrestri-Amaranthetum graecizans (NKS: I.1.2.1.2.). Vegetacija okopa-vinskih korova u nasadima povrća svoj optimum postiže tijekom ljeta, a zabilježena je u naseljima Kalima i Maloj Lamjani. Zajednica se sastoji pre-težito od jednogodišnjih vrsta (terofita) koji su prilagođeni obrađivanju, tj. okopavanju. Tlo po-trebno za razvoj te zajednice relativno je vlažno, rahlo i često gnojeno. Površine koje su pokrivene sastojinama te zajednice otvorene su i izložene suncu, a samo ponegdje zasjenjene (stabla masli-na i smokava u povrtnjacima).

Slika 5. Svinuti tankorepaš (Parapholis incurva)

Slika 6. Vegetacija zidova (asocijacija Cymbalarietum muralis Görs ex Oberdorfer 1967)

Marija Pandža, Milenko Milović / Vegetacija Kali s okolnim otočićima

121

Karakteristične vrste asocijacije jesu: Tribulus terrestris (1), Amaranthus graecizans (2), A. de-flexus (1). Od karakterističnih vrsta sveze, reda i razreda prisutne su: Chenopodium album (1), Conyza canadensis (1), Diplotaxis tenuifolia (1), Portulaca oleracea (1), Setaria viridis (1), S. ver-ticillata (+), Heliotropium europaeum (+), Ca-lendula arvensis (+), Mercurialis annua (+), a od pratilica Conyza sumatrensis (1) i Convolvulus arvensis (1). Uočljiva je i znatna pokrovnost unu-tar snimaka invazivnih vrsta Conyza canadensis i C. sumatrensis. Osobito zabrinjava širenje in-vazivne vrste Conyza sumatrensis u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji po naselju Kalima (Milović, 2004.). Zabilježena je na brojnim lokalitetima u flori Kali. Tu bi vrstu trebalo mehanički uklanja-ti (čupanjem) s obradivih površina prije fertilne faze. Vegetacija babljeg zuba i šćira poznata je s većeg broja lokaliteta u eumediteranu (Horvatić, 1963.; Pavletić, 1973.; Hećimović, 1980.; Pan-dža i dr., 2005.; Jasprica i dr., 2016.).

Sastojine tušta (Portulaca oleracea) svoj op-timum razvoja postižu tijekom ljeta. Zabilježe-ne su u cvjetnjacima i uz putove u naselju Kali-ma i u Maloj Lamjani. U sastojinama dominira Portulaca oleracea (4), a ostale su vrste s malim brojem jedinki: Diplotaxis tenuifolia (+), Setaria viridis (+), Digitaria sanguinalis (+), Chenopodi-um album (+), Polygonum aviculare (+), Sonchus oleraceus (+) i Senecio vulgaris (r). U cvjetnjaci-ma su guste sastojine tušta jer se oni zalijevaju. Međutim, uz putove u naselju vrste se mehanički odstranjuju tako da pravo stanje florističkog sa-stava sastojina nije poznato.

Zajednica drvolike stole (asocijacija Lavate-retum arboreae, NKS: I.1.2.1.8.) vezana je za to-pla i dosta vlažna staništa, najčešće u blizini mor-ske obale na tlima bogatim organskim tvarima. Razvijena je u naselju Kalima uz morsku obalu. Svoj optimum razvoja postiže tijekom proljeća. U zajednici dominiraju Lavatera arborea (1), Hor-deum murinum ssp. leporinum (1) i Reichardia picroides (1), a prisutne su i vrste: Ecballium ela-terium (+), Malva sylvestris (+), Beta vulgaris ssp. maritima (+), Bromus madritensis (+), B. sterilis (+), Sonchus asper ssp. glaucescens (+), Parapho-lis incurva (+) i Parietaria judaica (+). Zatečeno stanje tek su dijelovi zajednice drvolike stole na sjevernoj strani naselja Kali jer se na obalu na-vozi građevinski otpad i vegetacija zatrpava (sl. 7.). Vegetacija drvolike stole razvija se na stani-štima bogatim dušikovim spojevima. Često su to zapušteni prostori uz odlagališta kućnog otpada (kontejneri i divlja odlagališta) te nenastanjeni

otoci bogati dušikovim spojevima (gnjezdilišta galebova) kao npr. otočić Purara u NP Kornati (Pandža i dr., 2005.) ili otočići Bobara i Mrkan (S. Hećimović, 1984.) te sv. Andrija (Jasprica i dr., 2006.) u južnom Jadranu.

Zajednica primorskog divljeg ječma (asocija-cija Hordeetum leporini; NKS: I.1.2.2.1.) razvi-ja se tijekom proljeća na nitrofilnim staništima uz ceste i putove po naselju Kalima i uz cestu u naselju Maloj Lamjani. Najčešća je u obliku gu-stih, uskih pojaseva na osunčanim položajima. U naselju Kali vegetacija je dobro razvijena i na brojnim je lokalitetima. Prije turističke sezone ve-getacija se uništava mehanički i herbicidima. U sastavu dominira karakteristična vrsta asocijacije Hordeum murinum ssp. leporinum (3) i u poje-dinim snimkama Malva sylvestris (2). Od karak-terističnih vrsta sveze, reda i razreda prisutne su: Bromus sterilis (2), Avena sterilis (2), Lavatera arborea (1), Lolium perenne (+), Fumaria offici-nalis (+), Euphorbia peplus (+). Pokrovnost je ve-getacije od 90 do 100%. U sastavu prevladavaju terofiti (> 60%), a slijede hemikriptofiti, a udio je ostalih životnih oblika neznatan. Vegetacija je poznata duž istočnojadranske obale i otoka (Tri-najstić, 1965., 1992.; Horvatić, 1963.; Pavletić, 1973.; Hećimović, 1980.; Pandža i dr., 2005.; Ja-sprica i dr., 2016.).

Asocijacija smilja i ljepljivog omana (Heli-chryso italici-Inuletum viscosae) na području

Slika 7. Ostatci vegetacije drvolike stole (asocijacija Lavateretum arboreae Braun-Blanquet et Molinier 1935) uz nasipanu obalu

Kali

122

Kali razvija se u zapuštenim maslinicima i na kr-čevinama sastojina alepskog bora. Tla na kojima se razvija plitka su i skeletna. Na krčevinama sa-stojina alepskog bora u području Kanali domini-ra smilje (Helichrysum italicum) i elementi šum-ske vegetacije, grmići mirte (Myrtus communis), tršlje (Pistacia lentiscus), a postupno se useljava ljepljivi oman (Dittrichia viscosa).

Asocijacija je lako prepoznatljiva tijekom ljeta i jeseni kada je rast karakterističnih vrsta (Heli-chrysum italicum i Dittrichia viscosa) najbujniji. Asocijacija se javlja duž cijeloga obalnog pojasa istočnojadranske obale od otoka Krka (Trinaj-stić, 1965.) na sjeveru, preko Unija (Trinajstić, 1992.), Lavse (Gaži-Baskova i Bedalov, 1983.), Murtera (Pandža, 2003.), Oliba (Jasprica i dr., 2016.), i dr.

Vegetacija utrina

Utrine ljulja utrinca i busenastog trputca (asocijacija Lolio perennis-Plantaginetum com-mutatae; NKS: I.1.3.1.1.) razvijaju se na stalno i umjereno gaženim površinama u blizini mora na slanom i vlažnom tlu u Maloj Lamjani. Tlo je pješčano s dosta skeletnih čestica. U sastavu do-minira karakteristična vrsta Plantago coronopus (3), a druga je karakteristična vrsta Lolium pere-nne (+) rijetka. Od ostalih vrsta tu su: Cynodon dactylon (+), Lophochloa cristata (+), Parapholis incurva (+), Sagina maritima (+), Spergularia sa-lina (+) i dr. Svoj optimum razvoja asocijacija po-stiže potkraj proljeća, a tijekom ljeta nestaje jer je izgrađena od gotovo 80% terofita. Pokrovnost je vegetacije od 30 do 40%.

Asocijacija je rasprostranjena duž cijeloga istočnojadranskog primorja (Horvatić, 1934., 1939., 1963.; Trinajstić, 1965., 1992.; Pavletić, 1973.; Horvat i dr., 1974.; Hećimović, 1980.; Pandža, 2003.).

Travnjačka vegetacija

Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline (aso-cijacija Brachypodio ramosi-Trifolietum stella-ti; NKS: C.3.6.1.2.; Natura 2000: kod 6220; ugroženo i prioritetno stanište) razvijaju se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteran-skoga litoralnoga vegetacijskog pojasa (prema Trinajstiću, 1998.). Vegetacija suhih travnjaka razvijena je na malim površinama, uglavnom po maslinicima – iznad naselja Kali i između Glavi-na i Uorjaka (sl. 8.).

Od karakterističnih vrsta asocijacije obilno su prisutne vrste Trifolium stellatum (2) i Brachy-podium retusum (2), a od karakterističnih vrsta reda i razreda pokrovnošću se ističu: Trifolium scabrum (1) i T. angustifolium (1). Vegetacija u tim snimkama (4) bogata je vrstama. Osobito se ističu vrste iz porodice Fabaceae: Medicago mi-nima (1), Trifolium campestre (1), Lathyrus ap-haca (+), L. cicera (+) i trave: Dactylis glomerata ssp. hispanica (+), Poa bulbosa (+), Vulpia sp. (+). Vrste roda Trifolium bogate su bjelančevina-ma i poznate kao dobra krma.

Travnjaci raščice i zvjezdaste djeteline ima-ju veliku prehrambenu vrijednost zbog brojnih vrsta iz porodica mahunarki (Fabaceae) i trava (Poaceae). Na istraživanom se području ne isko-rištavaju jer nema ispaše. Optimalan je razvoj za-jednice potkraj travnja i u svibnju.

Asocijacija je nađena na otocima Biševu (Pavletić, 1973.) i Murteru (Pandža, 2003.).

Vazdazeleni bušici (asocijacija Erico manipu-liflorae-Cistetum cretici; NKS: D.3.4.2.1.) u Ka-lima zauzimaju razmjerno male površine jer su u procesu prirodne progresije (zaraštavanja) u smjeru vazdazelene makije. Razvijaju se na po-vršinama zapuštenih travnjaka i maslinika. Po-vršine koje obrasta ta vegetacija male su i iznose od 100 do 200 m2.. Pokrovnost je vegetacije od 80 do 100%. Optimum razvoja zajednica postiže potkraj travnja i u svibnju kad cvjetaju bušini, koji su dominantne vrste (sl. 9.). U florističkom

Slika 8. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline

Marija Pandža, Milenko Milović / Vegetacija Kali s okolnim otočićima

123

sastavu bušika nedostaje jedna od karakteristič-nih vrsta, Erica manipuliflora. Nije zabilježena za floru Kali (usp. Milović i Pandža, 2017.).

U kaljskim bušicima najveću pokrovnost u svim snimkama ima Cistus incanus (3). Zabilježe-na je 71 vrsta (po snimkama od 21 do 35 vrsta), u prosjeku 25 vrsta po snimci. Slični su rezultati i u vegetaciji bušika otoka Murtera (Pandža, 2003.). Od pratilica najčešće su vrste vegetacije razreda Quercetea ilicis: Viburnum tinus, Pistacia lentis-cus, Arbutus unedo, Rhamnus alaternus, Aspara-gus acutifolius, Lonicera implexa, Rubia peregrina i dr. Prisutnost tih vrsta potvrđuje proces prirodne progresije prema šumskoj vegetaciji.

Bušici asocijacije Erico manipuliflorae-Ci-stetum cretici prema Horvatiću (1958., 1961. – 1962., 1963.), Hećimović (1982.) i Trinajstiću (1995.) rasprostranjeni su u srednjem i južnom području eumediteranskog pojasa hrvatskog primorja.

unedo (1), Quercus ilex (1), a u pojedinim snim-kama veću pokrovnost ima Rhamnus alaternus (2). Od ostalih karakterističnih vrsta sveze, reda i razreda prisutne su: Cyclamen repandum (+), Asparagus acutifolius (+), Rubia peregrina (+), Lonicera implexa (+), Ruscus aculeatus (+). S ma-lom pokrovnošću u pojedinim snimkama javljaju se Fraxinus ornus (+) i Myrtus communis (+). Na temelju terenskih istraživanja zasad se ne može precizno definirati asocijaciju.

U sklopu stenomediteranske sveze Oleo syl-vestris-Ceratonion siliquae na sjeveroistoku i jugu hridi Karantunić razvija se vegetacija s mir-tom i tršljom, asocijacija Myrto communis-Pi-stacietum lentisci. U sastavu dominira tršlja (Pi-stacia lentiscus) (4), a mirta (Myrtus communis) prisutna je s nekoliko jedinki (+). Od svojstvenih vrsta sveze, reda i razreda prisutne su: Rhamnus alaternus (1), Lonicera implexa (1), Olea euro-paea var. oleaster (+), Viburnum tinus (+), Smilax aspera (+), Asparagus acutifolius (+), Rubia pere-grina (+) i Clematis flammula (+).

Šumska vegetacija mirte i tršlje zabilježena je na otočiću Supetru u Župskom zaljevu (Jasprica i Ruščić, 2013.).

Vegetacija mirte i tršlje razvija se na više oto-čića u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni što bi trebao biti predmet fitocenoloških istraživanja. Poznata je s otoka Mrtovnjaka (vrgadska otočna skupina) te s južne strane uvale Žalić i Saharuna.

Iz sveze Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae u Kalima i otočićima makija je tršlje i somine (aso-cijacija Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae; NKS: E. 8.2.3.; Natura 2000: kod 9340; ugrože-no stanište). Asocijacija je razvijena na otočiću Velom Školju na jugozapadu otočića. U gustoj i neprohodnoj vegetaciji pokrovnošću dominira tršlja (3) i karakteristična vrsta asocijacije – somi-na (1). Prisutne su i ove vrste: Phillyrea latifolia (2), Teucrium flavum (1), Brachypodium retusum (+), Olea europaea (+) i orhideja Ophrys scolo-pax ssp. cornuta (+).

Gusta i neprohodna makija tršlje i somine (vi-sina vegetacije 80 – 150 cm) razvijena je na jugu otočića Bisage. U sastavu od karakterističnih vr-sta asocijacije, sveze, reda i razreda prisutne su: Phillyrea latifolia (3), Pistacia lentiscus (2), Ju-niperus phoenicea (2), Smilax aspera (1), Loni-cera implexa (+), a od pratilica Brachypodium retusim (1), Erica arborea (+), Coronilla emerus ssp. emeroides (+), Olea europaea (+) i Ophrys scolopax ssp. cornuta (+).

Slika 9. Bušik u Kalima

Šumska vegetacija

Klimazonalna šumska vegetacija područja Kali pripada razredu Quercetea ilicis.

Iz reda Quercetalia ilicis u zapuštenim ma-slinicima i unutar kaljskih suhozida razvija se makija sveze Fraxino orni-Quercion ilicis (NKS: E.8.1; Natura 2000: kod 9340; ugroženo stani-šte). U snimkama su prisutne: Phillyrea latifolia (incl. P. media) (3), Viburnum tinus (2), Arbutus

Kali

124

Južne i jugozapadne kaljske obronke obrašta vegetacija tršlje i somine. Razvijena je od obronka brda Fratar, Zarunjiški i Kobiljak do obale mora, a na jugoistok do ispod Vele pećine (sl. 10.).

Njezino širenje uvjetovano je ornitohorijom. Ta asocijacija zauzima osobito velike površine u cijelom južnohrvatskom primorju i jako je va-žan, često dugotrajan progresijski stadij u razvo-ju. Prvi je vazdazelenu vegetaciju tršlje i somine istraživao Trinajstić (1987.) na otoku Unijama kraj Lošinja i na Velikom Pržnjaku kraj Korču-le. Asocijacija je zabilježena duž istočnojadran-ske obale i otoka (Trinajstić 1987., 1995., 2000.; Kovačić i dr., 2001.; Franjić i dr., 2002.; Pandža, 2004., 2010.; Pandža i dr., 2004.).

Unutar reda Pinetalia halepensis sveza je Pista-cio lentisci-Pinion halepensis i asocijacija Pistacio lentisci-Pinetum halepensis. U prošlom stoljeću alepski se bor sadio uz naselja. Posađen je i na više mjesta oko Kali (iznad ceste u naselju Kali-ma, u naselju Maloj Lamjani, uz uvalu Kolegin bok i dr.). Pedesetak se godina spontano širio na okolnu autohtonu šumsku vegetaciju i sada gradi guste sklopove (pokrovnost krošnji 80 –100%). Asocijacija Pistacio lentisci-Pinetum halepensis proučavana je iznad naselja Kali i u uvali Poforča u Maloj Lamjani. U snimkama pokrovnošću do-minira Pinus halepensis (4) i Pistacia lentiscus (2). Ostale su karakteristične vrste Viburnum tinus (1), Quercus ilex (+), Rhamnus alaternus (+), Ar-butus unedo (+), Asparagus acutifolius (+), Rus-cus aculeatus (+), Smilax aspera (+) i dr.

Sastojine vrsta Rubus ulmifolius i Prunus spinosa razvijaju se u Maloj Lamjani. U sastavu dominira vrsta Rubus ulmifolius (4). Prisutne su Prunus spinosa (1), Dittrichia viscosa (+). Probi-janjem makadamskog puta kroz maslinike jugo-zapadno od Križice razvijaju se sastojine kupine i trnjine uz rub puta (sl. 11.).

ZAKLJUČAK

Za Kali i kaljske otočiće na površini od oko 9,5 km2 zabilježeno je 16 asocijacija i 5 sastoji-na u sklopu 17 sveza, 17 redova i 13 razreda. Unutar ekološke mreže Natura 2000 zabilježeno je sedam stanišnih tipova: biocenoze sitnih ujed-načenih pijesaka s vrstom Cymodocea nodosa, naselja posidonije, stijene mediteranskih obala obrasle endemičnim vrstama Limonium spp., ve-getacija grmastih halofita – sredozemne grmaste slanjače, makija tršlje i somine, eumediteranski travnjaci razreda Lygeo sparti-Stipetea tenacissi-mae i vazdazelene šume crnike.

Na kaljskim otočićima Bisage i Veli Školj te na hridi Karantunić na položenim stijenama razvije-na je halofitska zajednica petrovca i maslinastoli-sne mrižice (asocijacija Crithmo maritimi-Limo-nietum virgati), što je prvi nalaz te asocijacije u Hrvatskoj. Kali i otočići imaju bogatu i raznoliku vegetaciju. U travnjačkoj vegetaciji i u bušicima zbiva se progresivna sukcesija i zarastanje u ma-kiju jer se napušta tradicionalan uzgoj ovaca.

Slika 10. Vegetacija tršlje i somine na južnim i jugozapadnim obroncima Kali

Slika 11. Sastojine s vrstama Rubus ulmifolius i Prunus spinosa

Marija Pandža, Milenko Milović / Vegetacija Kali s okolnim otočićima

125

Smanjuje se poljodjelska aktivnost i domicilno se stanovništvo orijentiralo na ribarstvo i turizam. Zajednice u halofitskoj zoni Kali devastirane su betonizacijom, a preostale navozom građevnog materijala. Edukacijom lokalnog stanovništva i

posjetitelja treba očuvati zajednice u infralitora-lu (livade vrsta Cymodocea nodosa i Posidonia oceanica), a u halofitskoj zoni vegetaciju na mu-ljevitim tlima i po položenim stijenama kaljskih otočića i hridi.

SINTAKSONOMSKI PREGLED VEGETACIJE KALI S PRIPADAJUĆIM OTOČIĆIMA

HALODULO WRIGTHII-THALASSIETEA TESTUDINUM Rivas-Martínez, Fernández-González & Loidi 1998THALASSIO TESTUDINUM-SYRINGODIETALIA FILIFORMIS Knapp in Borhidi, Muñiz & Del Risco 1983Syringodio filiformis-Thalassion testudinum Borhidi in Borhidi, Muñiz & Del Risco 1983 [=Cymodoceion nodosae Den Hartog 1976]1. Asocijacija: Cymodoceetum nodosae Feldman 1937

POSIDONIETEA OCEANICAE Hartog 1976 ex Géhu in Bardat, Bioret, Botineau, Boullet, Delpech, Géhu, Haury, Lacoste, Rameau, Royer, Roux & Touffet 2004POSIDONIETALIA OCEANICAE Hartog 1976Posidonion oceanicae Braun-Blanquet, Roussine & Nègre 19522. Asocijacija: Posidonietum oceanicae (Funk 1927) Molinier 1958

CRITHMO MARITIMI-STATICETEA Braun-Blanquet in Braun-Blanquet, Roussine & Nègre 1952 em. Biondi 2007CRITHMO MARITIMI-STATICETALIA Molinier 1934Crithmo maritimi-Staticion Molinier 19343. Asocijacija: Plantagini holostei-Limonietum cancellati Horvatić (1934) 19394. Asocijacija: Crithmo maritimi-Limonietum virgati Pirone 1995

SARCOCORNIETEA FRUTICOSAE Braun-Blanquet & Tüxen ex A. Bolòs & O. Bolòs in A. Bolòs 1950 nom. mut. propos. Rivas-Martínez, T.E. Díaz, Fernandez-Gonzales, Izco, Loidi, Lousã & Penas 2002SARCOCORNIETALIA FRUTICOSAE Braun-Blanquet 1933 nom. mut. propos. Rivas-Martínez, T.E. Díaz, Fernandez-Gonzales, Izco, Loidi, Lousã & Penas 2002Sarcocornion fruticosae Braun-Blanquet 1933 nom. mut. propos. Rivas-Martínez, T.E. Díaz, Fernandez-Gonzales, Izco, Loidi, Lousã & Penas 20025. Asocijacija: Puccinellio festuciformis-Sarcocornietum fruticosae (Braun-Blanquet 1928) Géhu 1967

SAGINETEA MARITIMAE Westhoff, Leeuwen & Adriani 1962SAGINETALIA MARITIMAE Westhoff, Leeuwen & Adriani 1962Saginion maritimae Westhoff, Leeuwen & Adriani 19626. Sastojine vrste Sagina maritima 7. Sastojine vrste Spergularia salina FRANKENIETALIA PULVERULENTAE Rivas-Martínez ex Castroviejo & Porta 1976Frankenion pulverulentae Rivas-Martínez ex Castroviejo & Porta 19768. Sastojine vrste Parapholis incurva

PARIETARIETEA JUDAICAE Oberdorfer 1977TORTULO-CYMBALARIETALIA Segal 1969Parietarion judaicae Segal 19699. Asocijacija: Cymbalarietum muralis Görs ex Oberdorfer 1967

STELLARIETEA MEDIAE Tüxen, Lohmeyer & Preising in Tüxen ex von Rochow 1951STELLARIENEA MEDIAE [Secalino-Stellarienea Rivas Goday 1964]

Kali

126

SOLANO NIGRI-POLYGONETALIA CONVOLVULI (Sissingh in Westhoff, Dijk, Passchier & Sissingh 1946) O. Bolòs 1962Diplotaxion erucoidis Braun-Blanquet in Braun-Blanquet, Gajewski, Wraber &Walas 1936 em. Brullo & Marcenò 198010. Asocijacija: Tribulo terrestri-Amaranthetum graecizans Hodak 1962 ex Pandža, Franjić & Škvorc 200511. Sastojine vrste Portulaca oleracea CHENOPODIO-STELLARIENEA Rivas Goday 1956CHENOPODIETALIA MURALIS Braun-Blanquet in Braun-Blanquet, Gajewski, Wraber & Walas 1936Malvinion parviflorae (Rivas-Martínez 1978) Brullo 198312. Asocijacija: Lavateretum arboreae Braun-Blanquet et Molinier 1935SISYMBRIETALIA OFFICINALIS J. Tüxen ex W. Matuszkiewicz 1962Hordeion leporini Braun-Blanquet in Braun-Blanquet, Gajewski, Wraber & Walas 1936 corr. O. Bolòs 196213. Asocijacija: Hordeetum leporini Braun-Blanquet 1936

INULETEA VISCOSAE Trinajstić (1965) 1978INULETALIA VISCOSAE Trinajstić (1965) 1978Inulion viscosae Trinajstić (1965) 197814. Asocijacija: Helichryso italici-Inuletum viscosae Trinajstić 1965

POLYGONO ARENASTRI-POËTEA ANNUAE Rivas-Martínez et. al. 1975PLANTAGINETALIA MAJORIS R. Tüxen. (1947) 1950Polygonion avicularis Braun-Blanquet 193115.Asocijacija: Lolio perennis-Plantaginetum commutatae Horvatić (1934) 1963

LYGEO SPARTI-STIPETEA TENACISSIMAE Rivas-Martίnez 1978 nom. conserv. propos. Rivas-Martínez, Diaz, Fernàndez-Gonzàlez, Izco, Loidi, Lousa & Penas 2002 [=THERO-BRACHYPODIETEA RAMOSI Braun-Blanquet 1947]CYMBOPOGONO HIRTI-BRACHYPODIETALIA RAMOSI Horvatić (1956) 1958Cymbopogono hirti-Brachypodion ramosi Horvatić 196316. Asocijacija: Brachypodio ramosi-Trifolietum stellati Horvatić 1958

CISTO CRETICI-MICROMERIETEA JULIANAE Oberdorfer ex Horvatić 1958CISTO CRETICI-ERICETALIA MANIPULIFLORAE Horvatić 1958 Cisto cretici-Ericion manipuliflorae Horvatić 195817. Asocijacija: Erico manipuliflorae-Cistetum cretici Horvatić 1958

QUERCETEA ILICIS Braun-Blanquet in Braun-Blanquet, Roussine & Nègre 1952QUERCETALIA ILICIS Braun-Blanquet ex Molinier 1934Fraxino orni-Quercion ilicis Biondi, Casavecchia & Gigante ex Biondi, Casavecchia & Gigante in Biondi, Allegrezza, Casavecchia, Galdenzi, Gigante & Pesaresi 2013PISTACIO LENTISCI-RHAMNETALIA ALATERNI Rivas-Martínez 1975 Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae Braun-Blanquet ex Guinochet & Drouineau 194418. Asocijacija: Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molinier 1954) Rivas-Martínez 197519. Asocijacija: Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987PINETALIA HALEPENSIS Biondi, Blasi, Galdenzi, Pesaresi & Vagge in Biondi, Allegrezza, Casavecchia, Galdenzi, Gasparri, Pesaresi, Vagge & Blasi 2014 Pistacio lentisci-Pinion halepensis Biondi, Blasi, Galdenzi, Pesaresi & Vagge in Biondi, Allegrezza, Casavecchia, Galdenzi, Gasparri, Pesaresi, Vagge & Blasi 201420. Asocijacija: Pistacio lentisci-Pinetum halepensis De Marco, Veri & Caneva 1984

RHAMNO CATHARTICAE-PRUNETEA SPINOSAE Rivas Goday & Borja ex Tüxen 1962PYRO SPINOSAE-RUBETALIA ULMIFOLII Biondi, Blasi & Casavecchia in Biondi, Allegrezza, Casavecchia, Galdenzi, Gasparri, Pesaresi, Vagge & Blasi 2014Pruno spinosae-Rubion ulmifolii O. Bolòs 195421. Sastojine vrsta Rubus ulmifolius i Prunus spinosa

Marija Pandža, Milenko Milović / Vegetacija Kali s okolnim otočićima

127

Literatura

Alschinger, A. (1832.): Flora Jadrensis, Tipographia Battara, Zadar.

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima. Narodne novine 88/2014.

Bakran-Petricioli, T. (2007.): Morska staništa – priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Biondi, E., Blasi, C., Allegrezza, M., Anzellotti, I., Azzella, M. M., Carli, E., Casavecchia, S., Copiz,R., Del Vico, E., Facioni, L., Galdenzi, D., Gasparri, R., Lasen, C., Pesaresi, S., Poldini, L., Sburlino, G., Taffetani, F., Vagge, I., Zitti, S., Zivkovic, L. (2014.): Plant communities of Italy: The Vegetation Prodrome, Plant Biosystems 148 (4.), 728–814.

Braun-Blanquet, J. (1964.): Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl. Springer-Verlag. Wien.

Franjić, J, Škvorc, Ž., Pandža, M., Kekelić, B. (2002.): Šumska vegetacija poluotoka Oštrica (Dalmacija, Hrvatska), Šumarski list, 126 (9–10.), 469-478.

Gaži-Baskova, V., Bedalov, M. (1983.): Biljni pokrov Kornatskog otočja, u: Zbornik Roberta Visiania Šibenčanina, ur. S. Grubišić, Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika, 10, Šibenik, 455–462.

Hećimović, M. (1980.): Biljni pokrov otoka Šipana. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Hećimović, M. (1982.): Vegetacija razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 na otoku Šipanu, Acta Botanica Croatica, 41., 77–85.

Hećimović, S. (1984.): Vegetation der Inseln Bobara und Mrkan, Acta Botanica Croatica 43, 109–118.

Hodak, N. (1958.): Cistus monspeliensis L. u sastavu sjevernodalmatinske makije, Acta Botanica Croatica, 17., 181–184.

Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974.): Vegetation Südosteuropas, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.

Horvatić, S. (1934.): Flora i vegetacija otoka Paga, Prirodslovna istraživanja 19, 116–372.

Horvatić, S. (1939.): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije, Prirodoslovna Istraživanja Jugoslavenske Akademije, 22., 1–96.

Horvatić, S. (1958.): Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma, Acta Botanica Croatica, 17., 7–98.

Horvatić, S. (1961./62.): Novi prilog poznavanju primorske vegetacije gariga i kamenjarskih pašnjaka, Acta Botanica Croatica, 20–21., 243–259.

Horvatić S. (1963.): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja, Odjel za prirodne nauke JAZU, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.

Janković, M., Stevanović, V. (1983.): Prilog poznavanju slatinske vegetacije Boke Kotorske, u: Zbornik Roberta Visiania Šibenčanina, ur. S. Grubišić, Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika, 10, Šibenik, 377–396.

Host, J. (1802.): Viaggio botanico nell’Istria, Isole del Quarnero, e nello Dalmazia, incominciato il di 14 d’Agosto 1801 e terminato il di 6 d’Agosto 1802, Rkp. II, 90, Arhiv HAZU.

Ivandić, A. (2006.): Flora sjeverozapadnog dijela otoka Ugljana. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Jasprica, N., Kovačić, S., Ruščić, M. (2006.): Flora and Vegetation of Sveti Andrija Island, Southern Croatia, Natura Croatica, 15 (1–2.), 27–42.

Jasprica, N., Ruščić, M. (2013.): Flora i vegetacija otočića Supetra (Cavtat, južna Hrvatska), Hrvatska misao 46, 111–134.

Jasprica, N., Dolina, K., Milović, M. (2015.): Plant taxa and communities on three islets in south Croatia, NE Mediterranean, Natura Croatica, 24 (2.), 191–213.

Jasprica, M., Milović, M., Kovačić, S., Stamenković, V. (2016.): Phytocoenotic diversity of the NE-Adriatic island of Olib, Plant Sociology, 53 (1.), 53–78.

Kovačić, S., Jasprica, N., Ruščić, M. (2001.): Floristic characteristic of Phoenician juniper macchia (ass. Pistacio lentisci – Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) in Central and Southern Dalmatia (Croatia), Natura Croatica, 10 (2.), 73–81.

Kranjčev, R. (2005.): Hrvatske orhideje, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb.

Nikolić, T., Topić, J. (2005.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Kali

128

Marković-Gospodarić, Lj. (1969.): O rasprostranjenju i sastavu asocijacije Sclerochloetum durae Br.-Bl. 1931 u Hrvatskoj, Acta Botanica Croatica, 28., 239–243.

Milović, M. (2004.): Naturalised species from the genus Conyza Less (Asteraceae) in Croatia, Acta Botanica Croatica, 63 (2.), 147–170.

Milović, M., Pandža, M. (2016.): Flora i vegetacija otoka Vira, u: Otok Vir, ur. D. Magaš, Sveučilište u Zadru i Općina Vir, Zadar, 97–132.

Milović, M., Pandža, M. (2017.): Flora Kali i okolice, u: Kali, ur. J. Faričić, Sveučilište u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Općina Kali, Zadar, 81–115.

Pandža, M. (2003.): Vegetacija otoka Murtera, disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Pandža, M. (2004.): Vegetation of the Phoenician juniper macchia – Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 (Oleo-Ceratonion) on the island of Murter and small surrounding islands, Natura Croatica, 13 (3.), 201–212.

Pandža, M. (2008.): Prilog poznavanju vegetacije otoka Rave te okolnih otočića i hridi, u: Otok Rava, ur. J. Faričić, Sveučilište u Zadru, Zadar, 265–278.

Pandža, M. (2010.): Vegetacija Ista i Škarde s pripadajućim otočićima, u: Otoci Ist i Škarda, ur. J. Faričić, Sveučilište u Zadru, Zadar, 187–208.

Pandža, M., Franjić, J., Trinajstić, I., Škvorc, Ž., Stančić, Z. (2001.): The most recent state of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia, Natura Croatica, 10 (4.), 259–275.

Pandža, M., Franjić, J., Škvorc, Ž., Trinajstić, I., Pavletić, Z. (2004.): Šumska vegetacija otoka Murtera, Radovi Šumarskog instituta, 39 (2.), 131–162.

Pandža, M., Franjić, J., Škvorc, Ž. (2005.): Weed and ruderal vegetation (Stellarietea mediae R. Tx. et al. ex von Rochow 1951) in the central part of the east Adriatic coast, Periodicum biologorum, 107 (3.), 361–372.

Pandža, M., Franjić, J., Škvorc, Ž., Idžojtić, M. (2007.a): Syntaxonomical and synchorological analysis of the Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947 on the eastern Adriatic coast, Periodicum biologorum, 109 (1.), 61–66.

Pandža, M., Franjić, J., Škvorc, Ž. (2007.b): The salt marsh vegetation on the East Adriatic coast, Biologia, 62 (1.), 24–31.

Pandža, M., Milović, M., Krpina, V., Tafra, D. (2011.): Vascular flora of the Vrgada islets (Zadar archipelago, eastern Adriatic), Natura Croatica, 20 (1.), 97–116.

Pandža, M., Milović, M. (2013.): Flora i vegetacija na području Velog Rata (Dugi otok), u: Veli Rat, ur. A. Uglešić i J. Faričić, Sveučilište u Zadru, Zadar, 93–127.

Pandža, M., Milović, M. (2015.): Flora of the Veliki Lagan and Mali Lagan islets (the Dugi otok, island, Croatia), Natura Croatica, 24 (2.), 215–222.

Pavletić, Z. (1973.): Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj otoka, Disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Pavletić, Z. (1992.): Sintaksonomska i sinkorološka analiza vegetacije razreda Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947. u Hrvatskom primorju, Acta Botanica Croatica, 51., 89–94.

Reichardt, H. W. (1861.): Sitzung am 7.VIII. 1861, Verhandlungen der Kaiserlich-Königlichen Zoologisch-Botanischen Gesellschaft in Wien, 11., 76–77.

Seletković A., Pernar, R., Benko M. (2006.): Višefazni uzorak u inventarizaciji šumskog prostora, Radovi Šumarskog instituta, 9 (izv. br.), 297–306.

Topić, J., Ilijanić, Lj., Tvrtković, N., Nikolić, T. (2006.): Staništa – Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Trinajstić I. (1965.): Vegetacija otoka Krka, disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Trinajstić, I. (1987.): Fitocenološko-tipološka analiza sastojine makije somine Juniperus phoenicea L. u Hrvatskom primorju, Acta Botanica Croatica, 46., 115–121.

Trinajstić, I. (1992.): Vegetacija otoka Unija, Otočki ljetopis, 8., 81–94.

Trinajstić, I. (1995.): Vegetacijske značajke otoka Mljeta, u: Mljet – zbornik radova sa simpozija Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, 4–10. rujna 1995., ur. P. Durbešić i A. Benović, Ekološke monografije 6, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 247–269.

Trinajstić, I. (1998.): Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske, Šumarski list, 122 (9–10.), 407–421.

Trinajstić, I. (2000.): Fitocenološke značajke makije somine Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 (Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva, Radovi Hrvatskoga šumarskog instituta, 35 (1.), 5–12.

Marija Pandža, Milenko Milović / Vegetacija Kali s okolnim otočićima

129

Trinajstić, I. (2008.): Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.

Trinajstić, I. (2010.): Analiza florističke strukture asocijacije Cymbalarietum muralis Görs ex Oberdorfer 1967 (Parietario-Asplenion) u vegetaciji Hrvatske, Agronomski glasnik, 6., 299–306.

Weber, H. E., Moravec, J., Theurillat, J. P. (2000.): International code of phytosociological nomenclature, Jurnal of Vegetation Science, 11., 739–768.

Visiani, R. (1826.): Stirpium dalmaticarum specimen, Typis Crescinianis, Patavii.

Visiani, R. (1842.): Flora Dalmatica I., Lipsiae.