STRATEGIJA OBUKE CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA …pak.hr/cke/ipa 2009/hr/STRATEGIJA OBUKE ZA...- prvostupanjski upravni postupci - Porezni zakon i Zakon o financijskom poslovanju - Državljanstvo

Twinning project IPA 2009

„Profesionalni razvoj savjetnika u pravosudnim tijelima te budućih sudaca i državnih odvjetnika kroz uspostavu

samoodrživog sustava obuke“

Ovaj projekt financira EU

1

STRATEGIJA OBUKE CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA SAVJETNIKA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

Aktivnost 2.1.7

Datumi predavanja: od 21. do 23. siječnja, 2012. Predavači: Maria Frieda San José Arango, Alessandro D’Andrea

1) PREPREKE CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU SAVJETNIKA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

Suci, tužitelji i pravni savjetnici suočavaju se s brojnim preprekama sudjelovanju u stalnim programima pravosudnog obrazovanja. Te se prepreke moraju savladati ako želimo povećati broj savjetnika u pravosudnim tijelima koji sudjeluju u obuci.

a) Najveća je prepreka nedostatak odgovarajućeg sustava obuke za savjetnike u

pravosudnim tijelima.

b) Problem usko vezan uz sudjelovanje u programima pravosudne obuke je i proces

odabira sudionika.

Sustav odabira nije transparentan jer savjetnike u pravosudnim tijelima obično izabire

Predsjednik suda bez prethodno utvrđenih objektivnih kriterija. Predsjednik izabire koji

će savjetnici u pravosudnim tijelima polaziti radionice.

Uobičajeno je pravilo da prioritet imaju suci; savjetnicima u pravosudnim tijelima

dozvoljeno je polaziti radionice samo ako suci ne mogu prisustvovati. Ne postoji broj

mjesta rezerviranih za savjetnike, čak ni prema posljednjem programu (iz 2013.

godine), u kojem su dostupna mjesta ponuđena sucima i državnim odvjetnicima, a

samo ako oni ne mogu prisustvovati određenoj aktivnosti, mjesta se prepuštaju

savjetnicima.

Informacije vezane za organizaciju radionica, koje organizira Pravosudna akademija,

obično daje predsjednik suda (ili zamjenik predsjednika ili voditelj odjela).

c) Nedostatak motivacije i neizvjesna budućnost

Do 31.12.2012. savjetnici u pravosudnim tijelima mogli su postati suci nakon najmanje

dvije godine rada. Zbog izmjene Zakona, od 1. siječnja 2013. samo oni koji su prošli

dvogodišnju obuku u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike mogu se prijaviti na

slobodno mjesto suca ili državnog odvjetnika.

Važno je istaknuti i nisku plaću za obavljanje sličnog posla kao sudac.

d) Zbog toga što Predsjednik suda vodi postupak odabira, obavijesti o početku

programa obuke dolaze u posljednji tren.

e) Dostupna sredstva





2

Ograničenja proračuna (rezovi proračuna za 2012. od 28% u usporedbi s budžetom za

2011.) utjecala su na rad Pravosudne škole.

f) Velika prepreka sudjelovanju u trajnoj pravosudnoj obuci je ustroj pravosudnog

sustava, koji sprječava sudjelovanje u obuci jer sudionicima programa broj predmeta

nije smanjen i ne može ih se zamijeniti za vrijeme odsutnosti.

Savjetnici u pravosudnim tijelima u Hrvatskoj su državni službenici koji rade u sastavu

Sudova. Oni su znatno doprinijeli smanjenju broja zaostalih sudskih predmeta, koji je

od 2005. do 2011. s 1 500 000 u čitavoj državi smanjen na 800 000.

g) Protivljenje institucija.

Uspostavu posebnog programa obuke za sve savjetnike u pravosudnim tijelima mogla

bi ugroziti činjenica da je program obuke u nadležnosti pravosuđa, a neki suci odbijaju

prihvatiti činjenicu da se sudska obuka tiče i savjetnika u pravosudnim tijelima i da, kao

takva, zahtijeva programe koji su posebno prilagođeni njima.

h) Jezične prepreke.

2) ANALIZA POTREBA EDUKACIJE

Izvještaj o Analizi potreba edukacije (TNA) (aktivnost 2.1.6) prilaže se ovom

dokumentu za potrebe dodatnih pojašnjenja.

Glavna pitanja koja treba istaknuti su sljedeća:

a) Prijedlozi modula obuke

Pri odabiru tema budućih aktivnosti treba se najviše usredotočiti na nove zakone,

pitanja od posebnog interesa za rad sudskih savjetnika i glavne teme za koje su

iskazali interes. Većina ih želi sudjelovati u aktivnostima o europskom i međunarodnom

pravu. Osnovni cilj je ugraditi europsku dimenziju u cjeloživotno obrazovanje, stvoriti

europsku pravosudnu kulturu i time poboljšati poznavanje pravnih instrumenata

Europske unije i Zajednice. Treba biti u skladu s Preporukom Europske komisije o

ugradnji prava EU-a u programe pravosudne obuke i povećati broj tečaja i sudionika.

Navedene su aktivnosti ključne za postizanje ciljeva koje je odredila Europska komisija

(13.9.2011., „Izgradnja povjerenja u pravosuđe diljem EU-a, nova dimenzija europske

pravosudne izobrazbe“).

Također je bitno poboljšati edukacijske module vezane za radno pravo, ljudska prava i,

s obzirom na važnost u poslu sudskih savjetnika, za stručne vještine.

Postoji određeni broj tema koje treba obrađivati nekoliko godina jer se potreba za njima

neprestano iskazuje (primjerice: sastavljanje odluka, osnove postupovnog prava,

ljudska prava, pravo EU-a, pravni engleski). Savjetujemo stoga da se programske

cjeline koje se tiču planiranja podjele na dva dijela:





3

1. Standardni program (kao na primjer sastavljanje odluka, upravljanje sudskom

praksom i drugo);

2. Ažurirani program (kao na primjer promjene uvedene novim propisima ili novom

sudskom praksom)

U skladu sa svime navedenim, predlažemo sljedeće module:

Građansko pravo i građansko parnično postupovno pravo:

- Najbitnije promjene uvedene novim Zakonom o parničnom postupku

- ovršni postupci prema novom Ovršnom zakonu

- izmjene i dopune Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

- izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama

- postupci u sporovima male vrijednosti

- glavni obvezni odnosi. osnove novog Zakona o obveznim odnosima

- odgovornost za štetu

- Zakon o nasljeđivanju

- mirno rješavanje sporova - uvod u novi Zakon o mirenju - Direktiva

2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim

aspektima posredovanja u građanskim i trgovačkim stvarima

- izvanugovorna odgovornost

- sustav radnog prava nakon Zakona iz 2011.

- otkaz ugovora o radu.

- Instrumenti uzajamnog priznavanja u građanskim stvarima. Razlog uvrštenja

ove teme u ovaj dio jest istaknuti važnost dotičnih instrumenata kao dijela

državnog prava. Pomoći će poboljšanju osviještenosti o tome da će ti

instrumenti u skoroj budućnosti postati primjenjivi i obvezujući za sva

pravosudna tijela.

Trgovačko pravo:

- Stečajni zakon i novi propisi

- Zakon o trgovačkim društvima

- prava intelektualnog vlasništva

- novi Zakon o arbitraži

- Zakon o patentima. Zakon o žigovima. Zakon o industrijskom dizajnu

- novi Ovršni zakon

Kazneno pravo i kazneno postupovno pravo:

- Najbitnije promjene uvedene novim Kaznenim zakonom

- Najbitnije promjene uvedene novim Zakonom o kaznenom postupku

- Postupci maloljetničkih sudova prema novom Zakonu

- Međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima - Europska konvencija o

uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima iz 1959., Konvencija o

uzajamnoj pomoći između država članica EU-a, svibanj 2000.

- Pripremno ročište - glavna rasprava, unakrsno ispitivanje

- skraćeni postupak





4

- istražni postupak

- oduzimanje imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenog djela i odluka

Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o provedbi naloga za

zamrzavanje imovine ili dokaza u Europskoj uniji, Okvirna odluka Vijeća

2006/783/PUP o primjeni načela uzajamnog priznavanja naloga za oduzimanje.

Razlog uvrštenja ove i sljedeće teme u ovaj dio jest istaknuti važnost dotičnih

instrumenata kao dijela državnog prava nakon donošenja odgovarajućih zakona

o njihovom preuzimanju u domaće pravo

- izručenje i Europski uhidbeni nalog

- instrumenti uzajamnog priznavanja u kaznenim stvarima

- korporativna kaznena odgovornost

Prekršajno pravo:

- Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i

prekršajem

- Prekršajne sankcije i njihova provedba

- obiteljsko nasilje

- male vrijednosti

- utjecaj novog Kaznenog zakona na prekršajne sudove

Europsko i međunarodno pravo:

- Osnove prava EU-a i odnos s domaćim pravom

- tumačenje prava EU-a i domaćeg prava te obveze domaćih sudaca

- sudska praksa Suda Europske unije

Cilj ovih modula jest pružiti pravosudnim savjetnicima osnovno znanje o pravnom

sustavu EU-a, naravi izvora prava Unije, zakonodavnom procesu i odnosu između

pravnog sustava EU-a i pravnih sustava država članica. Prema tome, radi se o

multidisciplinarnoj viziji za sve sudske savjetnike, neovisno o granama prava u kojima

djeluju. O specijaliziranim temama bit će govora u odnosnim modulima, prema grani

prava na koju se odnose.

Stručne vještine:

- tehnike pisanja prvostupanjskih presuda

- tehnike pisanja drugostupanjskih presuda

- tehnike pisanja optužnica i tužbenih zahtjeva

- priprema za ročište i izvođenje dokaza ispitivanje svjedoka i žrtava. Unakrsno

ispitivanje

- etika i deontologija sudskih savjetnika

- pravna informatika

- pravni engleski

Upravno pravo:





5

- najbitnije promjene uvedene novim Zakonom o upravnim sporovima i pravom

u praksi

- prvostupanjski upravni postupci

- Porezni zakon i Zakon o financijskom poslovanju

- Državljanstvo i azil. Upravni sudovi preuzeli su odgovornost za

drugostupanjske predmete vezane za azil od siječnja 2012.


- pravni lijekovi u upravnim sporovima

- sudske odluke u upravnim sporovima.

b) Prijedlozi vezani za ciljnu skupinu:

Dobro rješenje moglo bi biti organizacija aktivnosti čiji je cilj zadovoljiti potrebe sudskih

savjetnika u formatu „personaliziranih“ radionica (više praktične nego teorijske) za njih i

njihove specifične kompetencije. Ovo bi rješenje moglo biti korisno za poboljšanje

razvoja edukacijske strategije koja odgovara njihovim potrebama.

Usto, vezano za radionice, preporuka je da se savjetnici razdvoje u dvije različite

grupe. Različita pravila za sudske savjetnike i državnoodvjetničke savjetnike

zahtijevaju odvojene radionice kako bi se bolje analizirala praktična i teoretska pitanja i

dao izravniji odgovor na potrebe različitih vrsta savjetnika.

Kada se govori o potrebama savjetnika, bilo bi razborito uzeti u obzir različite probleme

i nedostatak stručnog znanja novih i viših savjetnika. Njihovo razdvajanje bi također

moglo biti moguće tijekom aktivnosti ili procesa planiranja.

c) Prijedlozi za postupak odabira polaznika:

Treba osigurati jednoobrazno i transparentno sudjelovanje svih pravosudnih savjetnika.

Polazili bi prethodno određen broj aktivnosti svake godine na trajnoj osnovi i na uvijek

različite teme.

Ta bi se rješenja mogla primijeniti kako bi se osigurala maksimalna transparentnost u

pogledu, primjerice,: 1) prethodnog utvrđivanja objektivnih kriterija odabira polaznika

radionica; 2) jamčenja objave godišnjeg plana radionica zajedno s kriterijima odabira -

na primjer izravnim slanjem savjetnicima elektroničkom poštom ili objavom na mrežnim

stranicama Pravosudne akademije; 3) odlučivanja o istovjetnosti postupka prijave

savjetnika za ove aktivnosti i postupaka prijave za ostale aktivnosti koje organizira

Pravosudna akademija; 4) određivanja da odluke o kvalificiranosti polaznika donosi

Pravosudna akademija.

Svi se ti ciljevi mogu postići uvođenjem sljedećeg sustava odabira:

- Pravosudna akademija svake godine na svojim mrežnim stranicama objavljuje

aktivnosti predviđene za sljedeću godinu i navodi kriterije za odabir;

- svaki savjetnik može zatražiti sudjelovanje na određenom broju aktivnosti

(najviše 4 ili 5 godišnje), navodeći pritom one prioritetne;





6

- Pravosudna akademija sastavlja rang listu zahtjeva u skladu s utvrđenim

kriterijima;

- Pravosudna akademija prema rang listi zahtjeva odobrava svakom savjetniku

polaženje jednakog broja aktivnosti (najviše 1 ili 2 godišnje);

- preostali kandidati koji nisu odabrani postat će zamjenskim kandidatima za

odabranu aktivnost. Na taj se način stvara lista čekanja koja služi za

popunjavanje nepredviđenih praznih mjesta;

- Pravosudna akademija obavještava svakog odabranog polaznika o konkretnoj

aktivnosti i utvrđenom datumu održavanja;

- Pravosudna akademija predsjedniku suda dostavlja popis polaznika kako bi

mogao poduzeti odgovarajuće korake;

- u slučaju odustanka ili nemogućnosti prisustvovanja, odabire se sljedeći

savjetnik na rang listi

Ovakav sustav jamči transparentnost odabira, jednake mogućnosti, povjerenje

savjetnika u Pravosudnu akademiju, mogućnost organizacije rada unaprijed,

mogućnost poboljšanja motivacije i očuvanje digniteta njihova posla. Naime, od

iznimne je važnosti da se osiguraju jednake mogućnosti sudjelovanja na radionicama

radi bitnosti tih radionica za profesionalne rezultate savjetnika. Na kraju, važno je

zapamtiti da transparentnost i jednake mogućnosti motiviraju polaznike da aktivno

sudjeluju na radionicama.

O kriterijima odabira vidi točku 7.

d) Prijedlozi vezani za materijale:

Bilo bi bolje da su materijali dostupni prije. Tako se omogućuje najbolja priprema kojom

se postiže bolje razumijevanje polaznika Time bi se dozvolilo polaznicima da se bolje

pripreme kako bi mogli predavačima mogli postaviti korisna pitanja.

Predlažemo da Pravosudna akademija provjeri cjelovitost materijala prije početka

svake aktivnosti.

Slajdovi koji se prikazuju na radionicama nisu dovoljni za opisivanje tema o kojima se

govori. Minimalni sadržaj materijala trebao bi biti: skripte, sudska praksa i propisi koji

se odnose na predmetnu temu; praktični slučajevi (koje rješavaju polaznici), ako je

potrebno.

Potičemo Pravosudnu akademiju da dostavlja materijale za edukaciju/obuku:

- elektroničkom poštom svim kandidatima za konkretnu aktivnost. Svi odabrani ili

neodabrani kandidati kao polaznici pokazali su jasni interes za aktivnost. Stoga

bi trebali imati pristup svom didaktičkom materijalu s tečaja za potrebe

samoučenja. Usto, ne bi bilo troškova dostave i obuka većeg broja ljudi od broja

postojećih mjesta pomogla bi da se pokaže interes Pravosudne akademije.

- Objavom na mrežnim stranicama Pravosudne akademije.

Unatoč velikoj važnosti dobrog pristupa pravnoj bazi podataka i bazi podataka o

sudskoj praksi za samoučenje savjetnika, u ovom izvještaju neće biti riječi o ovom

problemu jer je to cilj projekata IPA 2010, HR/210/IB/JH/02: - JSSP G-11 CTS, IPA





7

2009 – Misdemeanour Court Joint Case Management System (sustav zajedničkog

upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima), IPA 2009 – Roll-out of ICMS to

Selected Municipal Courts (uvođenje eSpisa u odabrane općinske sudove), i IPA 2009

– “Supply of IT Equipment and LAN Infrastructure to Selected Misdemeanour Courts

(nabava IT opreme i LAN infrastrukture za odabrane prekršajne sudove)”.

e) Prijedlozi vezani za voditelje obuke:

Sve odluke o odabiru voditelja obuke mora donositi Pravosudna akademija.

Neke aktivnosti bi trebale biti obvezne za one suce, državne odvjetnike i savjetnike koji

žele biti voditelji obuke (preporuke iz rezultata 3.2.1. plana rada1).

Isto tako, bilo bi prikladnije da se za određena područja neki voditelji odabiru među

savjetnicima s velikim iskustvom u dotičnom području. Oni zasigurno bolje i dublje

razumiju kakva predavanja trebaju savjetnici.

3) METODOLOGIJA PROGRAMA

Sveopće je prihvaćeno da je najbolja metodologija pravosudne obuke korištenje

metoda učenja za odrasle koje potiču proces sudjelovanja u učenju. Primjena načela

učenja za odrasle omogućit će polaznicima da dobiju nove informacije i steknu nove

vještine te da primijene te vještine u poslovnoj praksi. Naglasak bi trebao biti na

interakciji voditelja obuke i polaznika, što je suprotno klasičnoj metodi predavanja ex

cathedra.

Praktično orijentirane tehnike zahtijevaju više rada od polaznika, ali i od voditelja

obuke. Nedostatak osnovnih vještina u polaznika, poglavito sposobnosti kritičkog i

analitičkog čitanja, ili jednostavno njihovo propuštanje čitanja zadanih tekstova prije

aktivnosti, također ne ide u prilog novim metodama. Na kraju, kako se to događa u

Pravosudnoj akademiji, tendencija korištenja raznih voditelja, često tijekom kraćih

razdoblja, a bez obzira na druge koristi od toga, mogla bi biti zapreka metodološkoj

inovaciji. To je posebno istina u slučaju kada su pozvani predavači poznati pravni

stručnjaci koji ne osjećaju potrebu za daljnjim predavanjima o tome kako razviti

aktivnosti obuke.

Metodologija učenja trebala bi osigurati da sudionici mogu pokazati sljedeće:

prisjećanje - mogućnost sjećanja naučenog

razumijevanje - mogućnost pokazivanja osnovnog razumijevanja

primjenu - mogućnost primjene naučenog na nove ili originalne zadatke

analizu - mogućnost rastavljanja informacija na elemente

procjenu - mogućnost procjene korisnosti za određenu svrhu

1 -Suci i državni odvjetnički koji odluče prijaviti se za mjesto voditelja obuke, obvezni su polaziti tečajeve vezane za

obrazovne aktivnosti; ti obvezni tečajevi moraju biti posvećeni metodama prenošenja znanja, edukacijskim i komunikacijskim vještinama. Trenutačne radionice “Uvod u suvremene tehnike prenošenja znanja” i “Ciljevi prenošenja znanja I učenja” odgovaraju ovoj obveznoj aktivnosti. - O naknadnim, neobveznim tečajevima vezanima za razvoj vještina prenošenja znanja odlučivao bi Pedagoški odbor sastavljen od sudaca I državnih odvjetnika imenovanih voditeljima obuke.





8

sažimanje - mogućnost stvaranja nečeg novog.

Stoga, struktura aktivnosti obuke bi trebala biti kako slijedi:

1. Dati polaznicima sažetak aktivnosti

koji uključuje:

a) ciljeve;

Ciljevi se često izražavaju u smislu „pružanja savjetnicima boljeg razumijevanja

materijalnog i postupovnog prava“ u svakom polju ili u smislu glavnih načela

drugih tema. Opći ciljevi često su opisani kao „pomoć polaznicima da bolje

odrade svoj posao“. Osnovno pitanje vezano za ciljeve jest: „Što će polaznici

moći raditi nakon obuke?“ , a ne „Što će polaznici raditi tijekom obuke?“

Umjesto da obećavaju „bolje razumijevanje“ korištenih materijala, ciljevi bi

trebali biti usmjereni ka poboljšanju kapaciteta primjene koncepata, znanja i

vještina na radnom mjestu te ka vidljivim promjenama u načinu obavljanja

posla, kao i posljedicama tih promjena. Unatoč povremenim prijedlozima da bi

se vještine kao što je pravno razmišljanje trebale obrađivati zasebno, većina

stručnjaka mišljenja je da bi se time manje potaklo prenošenje u uobičajenu

aktivnost.

b) popis tema:

Imajući na umu da je prosječno trajanje edukacije samo jedan dan, postavljeni

ciljevi morali bi biti vrlo jasni, a ne da preopterećuju polaznike sa zahtjevnim

popisom tema. Bilo bi bolje da se odabere samo jedna tema i da se obradi s

teorijskog i praktičnog stajališta.

c) materijale koji se daju polaznicima:

Minimalni sadržaj materijala trebao bi biti: skripte, sudska praksa i propisi koji

se odnose na predmetnu temu; praktični slučajevi (koje rješavaju polaznici), ako

je potrebno.

d) imena voditelja;

e) određeni datumi i mjesto održavanja;

bitno ih je znati unaprijed kako bi se savjetnici mogli organizirati.

2. Učiniti aktivnost konkretnom i relevantnom za njihovo iskustvo

Samo apstraktna predavanja nisu dovoljna. Treba raditi sa stvarnim predmetima. Te

predmete treba izložiti savjetnicima, pitati ih kako bi oni odlučili i dati im malo

predavanje kako bi ih usmjerili na bit.

3. Dati polaznicima mogućnost da riješe problem kao grupa.





9

4. Dati polaznicima određene potvrđujuće koncepte na razmišljanje, uključujući

preporuke vezane za najbolju praksu.

5. Voditelji ne bi trebali polaznicima govoriti što da rade; bolje je dati im mogućnost da

najprije riješe pitanje međusobno. Često će polaznici sami izložiti bitne elemente koje

je voditelj htio izložiti, što ima jači učinak.

6. Koristiti razne vrste vježbi kao što su dodjela uloga, predavanja, pitanja i odgovori te

vježbe rješavanja predmeta u maloj ili većoj skupini.

7. Nakon edukacije, voditelji moraju polaznicima dati kontrolni popis zadataka koje

moraju napraviti 2 i koji uzimaju sa sobom. Budući da općenito nemaju vremena

pročitati više, koristit će se navedenim popisom kao alatom odnosno smjernicom.

8. Kako bi se još više ojačale edukacijske intervencije, uz materijale za aktivnosti

objavljivat će se određeni broj dodatnih priručnika i udžbenika.

Osim navedenog, mogu se sačiniti obrasci osnovnih dokumenata, posebno vezano za

nove postupovne propise. Iako se ih se može kritizirati da predstavljaju previše

mehanički pristup pravnom umijeću zbog prevladavajućih nedostataka u vještinama,

obrasci mogu biti najpraktičniji način poboljšanja i standardiziranja rezultata.

9. Poticati metodologiju e-učenja (rezultati 2.5. i 2.6. radnog plana projekta).

4) VRSTE PROGRAMA

Hitni programi;

Ova vrsta ažurirane edukacije služi kao odgovor na zakonske i postupovne promjene

koje utječu na posao savjetnika u pravosudnim tijelima. Radi se o velikim edukacijama

koje se trebaju održati pravovremene kako bi mogle pružiti podršku pri provođenju

zakonskih ili postupovnih promjena. Nakon što je cijela ciljna skupina završila ažuriranu

obuku, program te obuke može se uvrstiti u standardni program obuke

Predlažemo da se ove aktivnosti osmisle tako da obuhvaćaju osnovno razumijevanje

propisa kojima će se polaznici povoditi u svojem profesionalnom radu te razumijevanje

glavnih elemenata po kojima se razlikuju od prethodnih praksi. Također savjetujemo

2 Kontrolni popis je sličan popisu zadataka; radi se o svojevrsnoj protokolnoj smjernici na koju se savjetnici mogu

osloniti u svojem poslu. Te popise trebali bi sastaviti autori didaktičkog materijala za obuku.





10

da se dotične aktivnosti provode decentralizirano kako bi se omogućilo sudjelovanje

većeg broja polaznika uz manje troškove.

Programi poboljšanja:

Usmjereni su na masu, ali naglašavaju širi opseg prijenosa osnovnih vještina i znanja.

Njihov je cilj poboljšati prosječni rezultat, često vezano za neku globalnu reformu.

Treba uzeti u obzir da bilo koji program može postati hitni program, čime se stvara

entuzijazam prema novim metodama bez da se pritom polaznicima prenose uže

specijalizirane vještine i znanja potrebna za njihovu provedbu putem programa

poboljšanja.

Stalni ili trajni programi:

Treba ih uvesti nakon što je postignut minimalni prosječni rezultat (ili kada već postoji i

nije potreban program poboljšanja) Ovi su programi selektivniji s obzirom na ono na što

su usmjereni i jasno se mogu razvrstati po specijaliziranim tečajevima.

„ Posebno kod početne obuke, ali i kod cjeloživotnog obrazovanja, postoji određeni broj

tema koje treba obrađivati nekoliko godina jer se potreba za njima neprestano iskazuje.

Iskustva iz početnih obuka i cjeloživotnog obrazovanja pokazala su da ti višegodišnji

sadržaji pokrivaju 50-60% obrazovnih aktivnosti koje nudi institucija. Takve specifične

teme trebale bi se smatrati osnovnim ili standardnim programom.”3

Gore navedena razlika između vrste obuka zahtjeva drugačije procjene potreba (koje

su usmjerene na ono što savjetnici rade ili ne rade, a ne na ono što ne znaju) i

drugačije metodologije učenja. To također znači veći naglasak na naknadno praćenje u

svrhu ojačanja i ocjene utjecaja zatim jasniju razliku među hitnim programima,

programima poboljšanja i trajnim programima, kao i bolju usklađenost elemenata

obuke s novodonesenim zakonima.

Iako se ova vrsta programa inače provodi prema utvrđenom redoslijedu, taj redoslijed

može varirati ili se ciklički ponavljati kako se uvedu nove reforme. Istovremeno se

može odvijati više faza. To nije problem sve dok se može prepoznati specifičnost

3 “Sastavljanje obrazovne strategije za obuku kandidata za pravosudne dužnosnike”. Izvještaj o rezultatima

2.3. plana rada, str.2.





11

njihovih ciljeva. Nakon što završi kriza, obrazovne metodologije se također moraju

izmijeniti.

Prelazak na pristup rješavanja problema zahtjeva sveopću promjenu ciljeva obuke i

pojedinih tečajeva. Popis tema može ostati isti odnosno podijeljen na vrste prava ili

specijalizirane teme - npr. dokazi u građanskim ili kaznenim predmetima, vođenje

postupka.

5) POPIS TEMA

Bez obzira što se popis tema iz točke 3.a) zasniva na potrebama savjetnika u

pravosudnim tijelima, nakon razgovora sa stručnjacima BC predlažemo sljedeće teme

koje smatramo ključnima i prijeko potrebnima za program obuke savjetnika:

Građansko pravo i građansko postupovno pravo:

- Najbitnije promjene uvedene novim Zakonom o parničnom postupku

- ovršni postupci prema novom Ovršnom zakonu

- izmjene i dopune Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

- postupci u sporovima male vrijednosti

- odgovornost za štetu

- Zakon o nasljeđivanju

- sustav radnog prava nakon Zakona iz 2011.

Trgovačko pravo:


Kazneno pravo i kazneno postupovno pravo:

- Najbitnije promjene uvedene novim Kaznenim zakonom

- Najbitnije promjene uvedene novim Zakonom o kaznenom postupku

- Postupci maloljetničkih sudova prema novom Zakonu

- izručenje i Europski uhidbeni nalog

Prekršajno pravo:

- male vrijednosti

Europsko i međunarodno pravo:

- Osnove prava EU-a i odnos s domaćim pravom

Stručne vještine:

- tehnike pisanja prvostupanjskih presuda





12

- tehnike pisanja drugostupanjskih presuda

Upravno pravo:

- prvostupanjski upravni postupci

- pravni lijekovi u upravnim sporovima

- sudske odluke u upravnim sporovima.

6) DOSTAVA GODIŠNJEG PLANA

Godišnji plan aktivnosti treba pripremiti unaprijed i dostaviti sucima, državnim

odvjetnicima i savjetnicima u pravosudnim tijelima najkasnije tijekom zadnjeg razdoblja

aktivnosti svake godine.

Predložene aktivnosti valja izložiti u obliku brošure (u elektroničkom i papirnatom

formatu) zajedno s odgovarajućim opisom svake obrazovne aktivnosti (sadržaj

seminara, cilj, ime i kvalifikacije voditelja, vremenski okvir, mjesto i datum seminara).

Pravosudnoj akademiji treba poslati obrazac koji će biti stavljen na njezinu mrežnu

stranicu kako bi se zainteresirani mogli prijaviti na obrazovne aktivnosti. Planiranje

aktivnosti dosta unaprijed omogućit će zainteresiranim savjetnicima da uključe te

aktivnosti u svoj raspored rada.

7) ODABIR POLAZNIKA

- O procesu odabira vidi točku 2.c).

- Primjer objektivnih kriterija odabira polaznika može biti sljedeći:

Po završetku spomenutog postupka odabira, sljedeći korak je dodjela

odgovarajućih mjesta odabranim polaznicima prema zainteresiranost (prvo

najtraženije) Kriteriji su sljedeći:

a) manji broj aktivnosti za koje je kandidat odabran prethodne godine,

b) broj aktivnosti koje je kandidat polazio tijekom zadnje dvije/tri godine,

dajući pritom prednost onim kandidatima koji su polazili manji broj

aktivnosti,

c) viši stupanj na hijerarhijskoj ljestvici savjetnika.

- Nakon što su prijavljeni za obrazovne aktivnosti, polaznici bi trebali biti obvezni

polaziti cijeli seminar. Za djelomično polaženje ne bi trebalo izdati potvrdu, a

opetovana odsutnost bi trebala dovesti do diskvalifikacije dotičnog polaznika iz

sudjelovanja na daljnjim aktivnosti.





13

- Savjetnicima treba zajamčiti pravo na prisustvovanje obrazovnim aktivnostima.

Iz tog razloga bilo bi potrebno poduzeti mjere s ciljem pružanja podrške

njihovom sudjelovanju tako da se neutralizira eventualno protivljenje

predsjednika suda ili da se , ako je potrebno, promjene odnosno izmjene

zakonske odredbe. Treba imati na umu da se obrazovne aktivnosti moraju

smatrati ne samo pravom, već i obvezom savjetnika u pravosudnim tijelima.

8) ODABIR VODITELJA

- Vezano za voditelje vidi točku 3.e).

- Voditelji bi trebali moći dokazati sljedeće kvalitete:

a) Metode prenošenja znanja i ocjene koje podržavaju aktivno i dugoročno

ispunjavanje obrazovnih zadaća,

b) Stimulativno i obzirno prenošenje znanja, posebno prenošenje znanja koje

dokazuje osobnu predanost voditelja predmetu koji predaje i koje naglašava

značaj i bitnost predmeta učenja,

c) jasno iskazivanje očekivanja,

d) mogućnosti odgovornog odabira obrazovne metode i sadržaja,

e) zainteresiranost za predmet učenja i prethodno stečeno znanje o istom,

f) prethodna iskustva u obrazovnim okolinama koje potiču spomenute

pristupe.

9) OCJENJIVANJE

Ocjenjivanja, s različitim stupnjevima pouzdanosti i valjanosti, pokazuju smatraju li

polaznici da je aktivnost bila korisna, da je voditelj bio učinkovit i da je okolina poticala

na učenje.

S obzirom na kratko trajanje aktivnosti i na druge probleme s kojima se suočava

hrvatska Pravosudna akademije, konkretniji utjecaj na rezultate malo vjerojatan, npr.

ocjenjivanja nekoliko mjeseci nakon aktivnosti kako bi se utvrdilo primjenjuju li polaznici

novostečeno znanje u svom poslu i jesu li im nove vještine korisne.

Voditelj obuke trebao bi provoditi strategije praćenja i ocjenjivanja u svrhu:

(i) ispitivanja valjanosti ciljeva obuke

(ii) ocjenjivanja djelotvornosti obuke i razvoja

(iii) utvrđivanja potencijalnih poboljšanja

(iv) davanja podrške razvoju poboljšanja





14

(v) ocjenjivanja djelotvornosti programa obuke i razvoja

(vi) pružanja podrške poboljšanju kvalitete rezultata

(vii) pružanja podrške poboljšanju kvalitete materijala

(viii) pružanja podrške poboljšanju kvalitete objekata/prikladnosti mjesta

održavanja

(ix) pružanja podrške poboljšanju postizanja najbolje vrijednosti

(x) pružanja dokaza reakcije polaznika

(xi) pružanja dokaza učenja polaznika

(xii) davanje savjeta s ciljem unaprjeđenja budućih obrazovnih aktivnosti.

10) SVJEDODŽBE

Svjedodžbe za polaznike svih razina obuke koji uspješno završe obuku nisu samo

motivirajuće za polaznike, već su i dobar način praćenja napretka karijere svakog

pojedinog polaznika. Tome dodatno u prilog ide pohranjivanje tih informacija u

interaktivnu, otvorenu bazu podataka.

11) BAZA PODATAKA O OBUCI SAVJETNIKA U PRAVOSUDNIM

TIJELIMA

Baza podataka o pravosudnim obukama omogućava registriranim korisnicima da

preuzmu didaktičke materijale, da se prijave za obuku, daju komentare i prijedloge i da

pretražuju bazu podataka o voditeljima. Trebala bi sadržavati informacije vezane za

sve aktivnosti i didaktičke materijale za sve prošle, sadašnje i buduće obuke, kao i

informacije o svakom voditelju. Bez obzira na navedeno, najvažnija funkcija te baze

podataka je omogućiti polaznicima koji nisu mogli prisustvovati određenom predavanju

da pristupe dostavljenim informacijama.

Baza podataka bi se trebala sastojati od:

E-knjižnice4

E-knjižnica sadrži dokumente, sve relevantne pravne materijale kao što su zakoni,

članci i informacije i sudskoj praksi. Usto, e-knjižnica treba sadržavati barem najbitnije

europske odluke, odluke Vrhovnog suda i drugostupanjske odluke. Na putu u

Europsku uniju gdje se sudska praksa Suda Europske unije stvara desetljećima,

pravosudni dužnosnici, a i šira javnost, trebali bi se upoznati s najvažnijim odlukama

toga Suda te bi se trebali približiti njegovom pristupu pri tumačenju domaćeg prava. U

budućnosti ti bi izvori trebali činiti dio specijaliziranih zbirki knjiga, časopisa i službenog

glasila.

4 Svjesni smo da trenutačno PAK nema kompetencije za ovu komponentu baze podataka. Međutim, Strateški plan ne bi

bio potpun da izvještaj nije to obuhvatio, unatoč mogućim izmjenama u budućnosti.





15

Izvještaji

Izvještaji moraju sadržavati jednoobrazne informacije o svakoj obrazovnoj aktivnosti

koju je organizirala Pravosudna akademija. Izvještaji se pripremaju redovito kako bi

pružili ažurirane informacije Pravosudnoj akademiji. Pristup bi trebala imati samo

Pravosudna akademija. Na taj način bi baza podataka imala ulogu alata za praćenje i

ocjenjivane.

Korisnici

Korisnici baze podataka mogu biti sami građani te osobe koje rade u pravosuđu,

uključujući polaznike i voditelje obuke. Svaka kategorija korisnika imala bi pristup

drugačijim dijelovima baze podataka, ovisno o njihovim potrebama.

12) PREPORUKE VEZANE ZA OBUKU SAVJETNIKA U PRAVOSUDNIM

TIJELIMA

Priznavanje cjeloživotnog obrazovanja kao prava i obveze savjetnika te kao

vrijednosti za njihovo uobičajeno obavljanje rada

Poduzimanje mjera s ciljem pružanja podrške sudjelovanju savjetnika u

obrazovnim aktivnostima tako da se neutralizira eventualno protivljenje

predsjednika suda ili da se ako je potrebno, promjene odnosno izmjene

zakonske odredbe.

Rezerviranje minimalnog broja sati/dana godišnje za cjeloživotno obrazovanje i

osiguranje potrebnih sredstava.

Zamjena savjetnika koji pohađaju obuku.

Određivanje i podrška savjetnicima koji mogu obučavati svoje kolege u njihovim

područjima nadležnosti.

Uspostava objektivnog i transparentnog postupka odabira koji provodi

Pravosudna akademija.

Jamčenje svim savjetnicima adekvatnih informacija o obuci i pristupu obuci.

Dostava godišnjeg plana aktivnosti prije početka akademske godine.

Dostava didaktičkog materijala za obuku putem e-pošte svim polaznicima

određenih aktivnosti o njegova objava na mrežnoj stranici Pravosudne

akademije.

Održavanje obuke na decentraliziranim lokacijama u vremenu koje se ne

preklapa s ročištima i redovno ponavljanje obuka posebno u pogledu hitnih

programa.

Integracija učenja na daljinu u opću strategiju pravosudne obuke.

Korištenje sudske prakse i aktivnijih oblika obuke.

Ponavljanje najuspješnijih aktivnosti kako bi ih mogao pohađati što veći broj

savjetnika.

Razvoj baza podataka o obuci savjetnika u pravosudnim tijelima.





16

BIBLIOGRAFIJA:

- Judicial Education. Needs Assessment and program evaluation, John K. Hudzik

- Judicial training and justice reform, Linn Hammergren PN-ACD-021

- Communication from the European Commission on the Main Findings of the Comprehensive Monitoring Report on Croatia’s state of preparedness for EU membership, Bruxelles 10.10.2012.

- Pacific Judicial Development. Programme of Federal Court of Australia, 30.9.2010.

- UNDP project, Strengthening the System of Misdemeanour and Magistrates’ Courts, Srbija

PRILOZI: Izvještaj o analiza potreba edukacije (TNA) (aktivnost 2.1.6)

Documents

STRATEGIJA OBUKE CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA …pak.hr/cke/ipa 2009/hr/STRATEGIJA OBUKE ZA...- prvostupanjski upravni postupci - Porezni zakon i Zakon o financijskom poslovanju - Državljanstvo