STRANICA 1 - Pčelarstvo.HR

STRANICA 1

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE PČELARstvo

STRANICA 2

PČELARstvo

BESPLATNO BETA IZDATNJE ČASOPISA PČELARstvo

OŠ Ivana Martinovića

– “Prijatelj pčela”

NOVA PRIZNANJA „PRIJATELJI PČELA“

Dana 21. 5. 2021. u OŠ Ivana Martinovića članovi

Hrvatske pčelarske službe 112 na poziv ravnateljice

izašli su na teren i obavili jednu za njih rutinsku

intervenciju. Za učenike te škole bila je to jedna

neobična i zanimljiva intervencija. Jer kako su

napisali:

“…na stablu u našem dvorištu uočen je roj pčela. S

obzirom da znamo koliko su pčele važne za život na

Zemlji, u pomoć smo pozvali Hrvatsku pčelarsku

službu 112 (HPS 112) naše županije koja je pčele

zbrinula na primjeren način. U intervenciju su došli g.

Damir Piljić i g. Josip Vuković, a samim time što smo

pozvali HPS 112, dobili smo i status Prijatelja pčela.”

Od osnovnih škola do sada je samo V. osnovna škola

iz Varaždina zaslužila tj prestižan naziv kao škola

dokazani “Prijatelj pčela” koja je zalaganjem učenika

zasadila za pčelice cijeli voćnjak ali i klon Gupčeve

lipe iz prošlogodišnje donacije u sklopu akcije “Pčelice

vratite se” firme P&G Hrvatska.

20.5. MEĐUNARODNI DAN PČELA

Populacija našeg planeta intenzivno se

povećava se iz godine u godinu! To

povećanje populacije popraćeno je s

potrebom sve veće potražnje za hranom koja

mora biti kvalitetna i uravnotežena. Uz

rastuću potrebu za hranom, poljoprivredni

proizvođači su prisiljeni i na sve intenzivniju

poljoprivredu.

Prisiljeni su na uzgoj monokulture, uzgajaju

se za razliku o prošlih vremena na sve većim

i većim površinama! Takve su monokulture

na ogromnim površinama dodatno izložene

vremenskim utjecajima, napadima bolesti i

štetnika jer oprašivači poput pčela ne

posjećuju te nasade kako bi trebalo.

Prirodnim oprašivačima sve većom obradom

nestaju staništa pa je prije svega potrebno

vratiti ravnotežu na takvim područjima.

Sadnjom plodoreda, raznolikosti

poljoprivrednih i ostalih površina

omogućavamo medonosnim pčelama,

pčelama samicama, bumbarima, leptirima i

drugim oprašivačima da se u potpunosti

razvijaju i opstaju na tom lokalitetu.

Pčele igraju važnu ulogu u oprašivanju, jer

značajno doprinose povećanju količine

poljoprivrednih usjeva. Moramo biti

svjesni važnosti i pčela ali i svih drugih

oprašivača za proizvodnju hrane. Vjerovali

li ne pčele utječu na 80% hrane koju

jedemo.

Samo zajedno možemo pridonijeti još

boljem očuvanju našeg planeta.

Sačuvajmo pčele u našem okolišu sadnjom

bar jedne cvjetne kulture!


STRANICA 3

LIPANJ KAO MJESEC VRCANJA MEDA DA LI SU PAŠE PODBACILE?

LIPANJ U PČELINJAKU

PČELARSTVO ONLINE

Uobičajeni radovi u lipnju znače kao i u

ostalim mjesecima pčelinje paše:

• Održavanje stalne zalihe sviježe vode

u higijenskim pojilicama

• Održavanje i uređenje okoliša

pčelinjaka

• U slučajevima seljenja košnica na

druge paše priprema istih za selidbu

• Uzgoj matica za svoje potrebe

• Priprema i vrcanje bagremovog meda

• Kontrola rojivosti košnica i

sprječavanje rojenja

Stavljanje polu okvira ili polovičnih satnih

osnova za biološko suzbijanje varoze pčela

Ne zaboravite:

Tabla za označavanje pčelinjaka u selećim i

stacioniranom pčelinjacima trebala bi biti

uočljiva svatko sam sebi može sa malo truda

napraviti od dva komada stakla i isprintanog

sadržaja svoju tablu.

Lipanj u pčelinjaku znači mjesec vrcanja,

formiranja umjetnih rojeva i rojenja. U lipnju

ovisno o podneblju bagremova paša će

prestati, pčelama olakšavamo bržu preradu

nektara bagrema u med otvaranjem leta i

osiguravanjem prozračnosti u košnici. Kada

pčele poklope barem 1/2 ili najbolje 2/3

okvira, iste vadimo i pripremamo za vrcanje.

Još za vrijeme prerade bagremovog nektara u

med u slučajevima kada selimo košnice na

drugu lokaciju vršimo završne pripreme oko

prijevoznog sredstva i samih košnica.

Kod seljenja pčela u druge županije treba

obratiti pažnju na zakonske regulative

seljenja. Potvrda o zdravstvenom stanju pčela

slučaju da selite na svoj teren/zemljište ili u

dogovoru sa vlasnikom zemljišta odmah

nakon smještanja pčelinjaka.

Kod seljenja pčela nije naodmet prije svega

provjeriti da li je područje na koje selimo za

vaše pčele zdravstveno ispravno odnosno da

nije kojim slučajem zabranjen tranzit pčelama

zbog mogućih zaraznih bolesti.

Kod odabira lokacije treba imati u vidu i

udaljenost od određene pčelinje paše i drugih

pčelinjaka. Većom udaljenošću pčelinjaka od

područja medenja prinosi padaju, tako recimo

sama iskorištenost pčelinje paše na udaljenosti

prema nekim istraživanjima od 1000 m iznosi

svega 45 %, iskorištenost na udaljenosti od

1500 m opada za sljedećih 15% pa ona iznosi

samo 30 %. Kod udaljenosti od 500 m

iskorištenost iznosi 70-75 %.

Sve to također se odnosi naravno i na stacionirane pčelinjake pa tako i te podatke treba imati u vidu kod podizanja stacioniranih pčelinjaka.

Sami radovi oko košnica slični su mjesecu prije. Kod radova oko košnica dobro je i poželjno imati već pripremljene razrađene satne osnove tako da sam prijelaz završetak bagrema - seljenje bude što brži.

Lokacije za seljenje obično se određuju unaprijed da bi izbjegli prevelik broj košnica na pojedinom području dok druga ostaju nepokrivena. Nažalost kod nas još uvijek nema relevantnih informacija o medenju biljaka, ali informacije o pojedinim pašama možete potražiti kod lokalnih pčelinjih društava ili pčelara.

Tako je za svaku pohvalu organiziranost pojedinih pčelarskih društava koje prikupljene informacije stavljaju na uvid putem na web stranica iako u tom dijelu treba pčelarima dodatna edukacija kako kod objave tako i kod čitanja podataka medenja.

U mjesecu lipnju počinju veće dnevne i noćne temperature pa treba obratiti posebno pozornost na zalihe čiste vode u našim pojilicama na pčelinjacima.

Poželjno bi bilo da su pojilice smještene barem desetak metara od samih košnica te da su ako nije moguće stalno barem tijekom sredine dana

djelomice u hladu.

Sprječavanje rojenja vršimo na način da matici prije svega pružamo dovoljno prostora za polaganje jajašca, u medišnim nastavcima također pokoji okvir uvijek neka bude sa satnom osnovom kako bi takozvane "kućne pčele" imale prostora za lučenje voska iz svojih voštanih žlijezda.


STRANICA 4

PČELARSTVO I PARAZITI

HRVATSKI ČINOVNIČKI PARAZITIZAM

Parazit je organizam koji živi na ili u organizmu

domaćina i dobiva svoju hranu iz ili na račun

rada svog domaćina. Praživotinje su

mikroskopski, jednostanični organizmi koji u

svojoj prirodi mogu živjeti samo parazitskim

načinom i nesposobne su same sebi osigurati

uvjete za život.

Danas se riječi birokracija i birokrat sve češće

upotrebljavaju u pogrdnom smislu za neefikasnu

javnu upravu i lošeg, sporog i nemotiviranog

činovnika. Možda bi bilo bolje takve ljude zvati

parazitima.

Vjerovali ili ne, ono što vam u radu oko

pčelarstva ne zakompliciraju u javnoj upravi

preko nekog neinformiranog bezvoljnog, često

potplaćenog i neinformiranog činovnika koji

samo čeka da “pobjegne” s posla na kojem

većinu vremena provodi sa svojim mislima

kartajući pasijans na računalu zakompliciraju

vam samoprozvani pčelarski savezi.

Na primjer Hrvatski pčelarski savez. Savez dakle

koji se godinama uporno nezakonito miješa u

poslove koji svugdje u svijetu ne obavljaju savezi

ili udruge pčelara.

Nedavno je na društvenim mrežama osvanuo

video, jedan klasičan primjer jednog državnog

parazita koji umoran nakon partije pasijansa na

poslu isisava novac poreznih obveznika ništa ne

radeći. Čovjek je spavao toliko čvrsto da nije čuo

kako netko kuca, ulazi u ured i snima ga kako

hrče. Moramo li takve društvene parazite plaćati

iz državnog proračuna? Bi li on tako spavao da

ima svoju firmu, obrt ili OPG u kojoj se mora

brinuti za prihode i rashode? Vjerojatno ne.

I među pčelarima ima parazita!

Tako su i u Hrvatskom pčelarskom savezu, prvo

nezakonito počeli s prikupljanjem podataka

pčelara, od Republike Hrvatske to unovčili sa

nekoliko milijuna kuna koje su “ulupali” u kako

je kasnije ispalo nezakonito provedenu

“evidenciju”. No ni to nije sve, istu su protivno

svim zakonskim ograničenjima javno objavili bez

odobrenja pčelara.

No ako ste mislili da je i to sve, varate se. Pa ipak

se radi o savezu koji sve što takne ispadne

nezakonito i neustavno. Zamislite, oni su izmislili

kriminalan način prikupljanja sredstava za neke

svoje članove. Vjerojatno kako bi im podigli

standard i uplatili skijanja i ljetovanja po svijetu.

Evidencija Hrvatskog pčelarskog saveza klasičan

– “Porez za bedake”!

Uveli su tako u tom savezu “Pčelarski porez za

bedake“! 2 kune po košnici za pčelare koji se

pretvaraju da čitaju njihov pamflet – časopis.

Naravno to čitanje nije besplatno, naplaćuje se

225kn godišnje. Pa tako ako nećete silom čitati

njihovo glasilo koje se financira još i iz

proračuna RH oni su to riješili dodatno naplatiti.

Kako? Pa naplatili su vam 4 kune po košnici i to

za nezakonito provedenu evidenciju. Sve skupa

naravno bez znanja Ministarstva poljoprivrede i

Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a Vladu

Republike Hrvatske da ni ne spomenemo.

Detalj sa potpisivanja sporazuma suradnje u Virovitici

Detalj predstavljanja raa Hrvatske pčelarske službe 112

PODJELA OPREME U

VIROVITICI Uz druženje kraćom su prezentacijom Dražen Jerman i Antun Karlović

u ime koordinacije “Hrvatske pčelarske službe 112” upoznali pčelare

udruge Virovitica i Matica iz Županje s projektom koji danas djeluje i

uz potporu Ministarstva poljoprivrede na volonterskom zbrinjavanju

rojeva pčela nepoznata vlasnika još od 2004. godine iz Varaždina.

To je treba istaknuti prvi takav i još uvijek jedinstven projekt po

organizaciji, ali i načinu zbrinjavanja „odlutalih“ rojeva pčela

nepoznata vlasnika. Svakog dana sam projekt okuplja sve više i više

volontera educianih i savjesnih pčelara i njihovih udruga Republike

Hrvatske udruženih samo s jednim ciljem:

Pomoći građanima Republike Hrvatske kada doluta roj pčela na njihov

prozor, ogradu, drvo u dvorištu, vikendicu i slično.

Svojim angažmanom ti vrijedni pčelari volonteri, koji svoje vrijeme

odvajaju za društveno koristan rad, rade i na očuvanju pčelinjeg fonda i

naravno okoliša u kom žive i rade. HPS 112 je kao projekt u isto

vrijeme i jedan od boljih načina promocije pčela, pčelara i pčelarstva te

spajanja uz obostrano zadovoljstvo samih građana sa lokalnim

pčelarima.

Uz podjelu novih prepoznatljivih pčelarskih odjela te novog sustava

bežičnih usisavača za pčele kupljenih sredstvima iz donacije, pčelari

Ivan Mišković, Danijel Čajko i Damir Piljić ispred udruge Matica iz

Županje će sada svoja nova saznanja nesebično dijeliti sa drugim

zainteresiranim pčelarima za taj društveno koristan rad pa tako nema

straha za nestanak pčela u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Ne trebaju naravno brinuti ni građani Virovitičko podravske županije

jer će prema riječima predsjednice udruge pčelara Virovitica Marijane

Matić uz novu zaduženu opremu u toj županiji i dalje pčelari nastaviti

raditi na očuvanju svake male ali vrijedne Sive pčele koja je kao Apis

mellifera carnica jedna od najcjenjeniji vrsti pčela u svijetu!

Uz nju spremni su vam pomoći već od danas u Virovitičko-podravskoj

županiji i Predrag Momčilović zadužen za područje Općine Gradine i

Suhopolje, Ivoš Dragan koji će djelovati na lokaciji Levinovca te

Mirko Požgaj koji će se pobrinuti za vrijedne male pčele u okolici

Općine Lukać.


STRANICA 5

VAŽNOST DOJAVE ZIMSKIH GUBITAKA DRAŽEN JERMAN

I ove godine, kao i u prošlim godinama,

dobivam česte upite naših znanstvenika i

stručnjaka u području pčelarstva sa molbom za

pomoć.

Naime, iz godine u godinu pokušavaju doći do

podataka od strane pčelara koliki su zimski

gubici pčelinjih zajednica, ali bezuspješno, te

me mole za pomoć i animiranje pčelara da ipak

dojave te brojke.

Pokušavali su oni do tih brojeva doći na razne

načine, putem Hrvatske pčele, obilazeći udruge,

putem društvenih mreža itd. ali bez nekog

uspjeha. Postavlja se pitanje, zašto je tome

tako?

U svakodnevnim razgovorima sa pčelarima

dolazim do frapantnih saznanja. Tako ,recimo,

jedan pčelar koji je imao značajne gubitke prije

par godina na moje pitanje, da li je dao pčele na

analizu odgovara-što mi to sada vrijedi.

Nije mi jasno da dotičnog pčelara ne zanima

gdje je pogriješio u svom radu te zbog toga ima

gubitke, nego će ovako razmišljajući ponavljati

istu grešku a da ne zna gdje griješi.

Nadalje, iako su ankete u najvećem broju

slučaja anonimne pčelari se boje dati podatke

jer smatraju da će ih netko otkriti po lokaciji,

iako se samo traži poštanski broj i najbliže veće

mjesto, a imati gubitke smatraju sramotom.

E pa gospodo pčelari, stvari stoje ovako.

Često se vode rasprave o gubicima uslijed

trovanja, klimatskih promjena, bolesti i tko zna

čega već i uvijek u zraku ostaje pitanje- Što

poduzeti po tom pitamju?

Mene sada zanima, tko bi bilo što mogao

poduzeti ako smo mi pčelari tako škrti sa

informacijama?

Na osnovu čega i kojih podataka bi bilo tko

bilo što mogao poduzeti?

Razgovarajući sa tim našim znanstvenicima

dolazim do slijedečih saznanja:

-znanstvenici prihvaćaju da ima

gubitaka zbog trovanja pesticidima


gubitaka zbog klimatskih promjena


gubitaka zbog pojava novih bolesti

-znanstvenici prihvaćaju čak i da ima

gubitaka zbog neznanja pčelara

-znanstvenici prihvaćaju i razne druge

razloge gubitaka.

Da bi isti ti znanstvenici i stručnjaci mogli bilo

što poduzeti po ovom pitanju moraju imati

relevantne podatke.

Tako npr. Da bi mogli nastupiti prema, recimo Ministarstvu poljoprivrede, po pšitanju nekih pesticida moraju imati relevantne podatke o gubicima pčelinjih zajednica na nekom području gdje postoji intenzivna poljoprivreda.

Svakako, kao dokaz tvrdnji, trebaju imati i podatke o gubicima u nekom drugom području gdje nema intenzivne poljoprivrede kako bi mogli sa sigurnošću

ukazati na problem.

Nadam se da sam sa ovih par riječi uspio potaknuti pčelare na ispunjavanje anketa i da su shvatili bitnost tih podataka te da u budućnosti nećemo samo voditi isprazne priče nego da ćemo našim znanstvenicima i stručnjacima dati oružje u ruke da se bore za boljitak nas i naših pčela.


STRANICA 6

PRIJATELJ PČELA

V. osnovna škola Varaždin dobila priznanje „Prijatelj pčela“

PČELARSTVO ONLINE

Učenici V. osnovne škole Varaždin crtali pčele

Učenici 3 b razreda V. osnovne škole nastavnice Dubravke Novak i

Dječji forum za prava djeteta u toj školi osim što su ekološki osviješteni,

prošle su godine u suradnji s pčelarskim udrugama Pčelarstvo online iz

Varaždina i HUP pčelinjak iz Zagreba bili marljivi i zasadili u svom

školskom dvorištu voćnjak koji će pčelama i oprašivačima u proljeće

pružiti vrijednu pašu, a njima nešto kasnije za uložen trud i brigu slasne

ekološke plodove.

Na V. osnovnoj školi ništa nije prepušteno slučaju, kao u pčelinjoj

zajednici i oni su svoje zadatke raspodijelili. Svi razredi ovisno o

uzrastu imaju svoje zadatke. Oni od 1. – 4.r imaju u vrtu svoje gredice

koje marljivo obrađuju, a plodovi istih se koriste u njihovoj školskoj

kuhinji. Viši razredi brinu o posađenom voćnjaku i voćkama.

U školi djeluje “Cvjećarska grupa” koja brine o cvijeću kako onom u

školi tako i onom u školskom dvorištu. Tijekom školske godine u školi

svaki dan djeluje “eko-patrola” tako da svaki tjedan jedan razred brine o

čistoći školskog okoliša.

Nije to sve oni su ispred same škole zasadili i jedini certificirani klon u

Varaždinskoj županiji. Klon Gupčeve lipe koja se nalazi u Gornjoj

Stubici koji je dobiven uz pomoć stručnjaka instituta, a cijepovi tog

svjetski poznatog drveta čuvaju se pod kontroliranim uvjetima od 2011.

godine u Živom arhivu Gupčeve lipe.

Dokazano dugovjeka Gupčeva lipa stubičkog kraja u Hrvatskom

zagorju je ona pod kojom je prema legendi Matija Gubec s kmetovima

prije četiri stoljeća “kovao” plan borbe protiv feudalaca.

Da učenici 3.b razreda V. osnovne škole Dubravke Novak znaju mnogo

o samim pčelama i korisnosti oprašivača u prirodi uvjerili smo se i sami

prilikom same sadnje kad su bez problema odgovarali na pitanja o

pčelama i oprašivačima te njihovom korisnom utjecaju na naš okoliš.

Ove godine su na likovnom odgoju za dan pčela crtali raznim tehnikama

pčele, a to se malo zbog mjera Nacionalnog stožera o provođenju

nastave na daljinu i odužilo. No uz uložen trud ovih vrijednih mališana

njihov rezultat na kraju nije izostao, kako onaj uložen u sadnju voćaka i

lipe tako ni ovaj u maštovitim prekrasnim crtežima pčela.

Oni sad osim što imaju u dvorištu svoj vlastiti vrt i voćnjak, imaju

zasađen prvi i jedini certificirani klon Gupčeve lipe u Varaždinskoj

županiji. Hrvatska pčelarska služba 112 je zahvaljujući njihovom trudu

dodijelila V. osnovnoj školi vrijedno priznanje “Prijatelj pčela” koje će

od sada s ponosom isticati da su za sada prva škola u Hrvatskoj koja

zasluženo nosi to priznanje.


STRANICA 7

Program obilnog financiranja ekoloških projekata odobren u EP-u

(Hina) - Europski parlament odobrio je u četvrtak na plenarnoj sjednici

dogovor sa državama članicama EU-a o programu Okoliš i klimatska

akcija (LIFE), koji predviđa 5,4 milijarde eura za ekološke projekte u

razdoblju od 2021.-2027.

Program LIFE postat će "najambiciozniji program za klimu i okoliš"

EU-a, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Ukupno će, u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za 2021.-2027.,

LIFE-u pripasti 5, 4 milijarde eura. Od toga će se s 3, 5 milijardi eura

financirati ekološke aktivnosti, a s 1, 9 milijardi eura "klimatska akcija".

"Kada vidimo što je sve do sada ostvareno s LIFE-om, jasno je da veći

budžet može pomoći u postizanju još većih stvari u budućnosti", kazao

je izvjestitelj za program LIFE Nils Torvalds iz kluba zastupnika

Obnovimo Europu, dodavši da je želio i veća sredstva za spomenuti

program.

Ipak, istaknuo je kako je "zadovoljan što je postignuta nova razina

predanosti prirodi i klimi kako bi program mogao nastaviti testirati ideje

i pokazati buduća zelena rješenja".

Prilikom dodjeljivanja sredstava iz programa LIFE prioritet će imati

projekti koji mogu privući veće investicije, obuhvaćaju suradnju više

država i sl.

Također će se promicati "zelena javna nabava", kao i projekti koji

doprinose očuvaju bioraznolikosti.

LIFE će time doprinijeti cilju trošenja 7,5 posto sredstava iz proračuna

Europske unije na bioraznolikost u 2024. te 10 posto u 2026. i 2027.

Program LIFE pokrenut je 1992. i jedini je fond EU-a namijenjen

isključivo ciljevima koji se odnose na okoliš i klimu, a u okviru

programa do danas je sufinancirano više od 4500 projekata, navodi se

na stranicama Vijeća Europske unije.

Bizarna krađa na pčelinjaku!

Krađe na pčelinjacima sve su češća pojava, lopovi više ne biraju ni

mjesto ni vrijeme kako bi na lak način došli do zarade. Tko krade na

pčelinjacima? Naravno pčelari.

Dugo vremena upozoravamo na bizarnost kako svoje podatke o

lokacijama pčelinjaka olako dajete nekim nepoznatim ljudima u

udrugama i savezima pčelarskih udruga koji te iste kasnije javno ili

dijele ili koriste za nezakonite stvari.

U vremenu od 21. do 25. svibnja u Varaždinu, na predjelu zvanom

Cirkovečka, nepoznati je počinitelj otuđio više komada košnica sa

pčelama, pčelarsko odijelo i drugi pčelarski pribor.

Visina materijalne štete procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna.

Policijski službenici nastavljaju rad na otkrivanju počinitelja ovog

kaznenog djela javlja nam PU Varaždinska.

ZAGREB, (Hina) - Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i

sigurnost hrane u petak je u velikom dijelu podržao Komisijinu Strategiju za

bioraznolikost i zatražio donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao

postaviti okvir za upravljanje mjerama očuvanja i obnove biološke raznolikosti do

2050.

Zastupnici su izrazili žaljenje zbog činjenice da Europska unija nije postigla

ciljeve postavljene do 2020. te istaknuli da se nova strategija za bioraznolikost

mora na odgovarajući način pozabaviti s ključnim faktorima kao što su način

iskorištavanja zemlje, mora i organizama, klimatske promjene, onečišćenje te

problem invazivnih stranih vrsta.

Odbor za okoliš smatra da je za rješavanje ovih problema potrebno mobilizirati 20

milijardi eura godišnje.

U izvješću, usvojenom sa 62 glasa, uz četiri glasa protiv i 12 suzdržanih,

podržava se uspostava zaštićenih dijelova na najmanje 30 posto kopnenog i

morskog područja EU-a te hitno djelovanje na zaštiti ugroženih vrsta, a posebno

radi sprečavanja daljnjeg nestanka pčela i drugih oprašivača.

Povjerenik Europske komisije (EK) za okoliš, oceane i ribarstvo, Virginijus

Sinkevičius, naglasio je da je smanjenje broja kukaca “alarmantno” što „ugrožava

naš vlastiti opstanak i prirodu u cjelini“.

Zaštita oprašivača, uz 50-postotno smanjenje upotrebe kemijskih pesticida, „jedan

je od prioriteta europskog zelenog plana“, rekla je povjerenica EK-a za zdravlje i

sigurnost hrane, Stella Kyriakides.

Zastupnici su se snažno usprotivili ponovnom odobrenju glifosata nakon 31.

prosinca 2022. te su ponovno pozvali na hitnu reviziju Inicijative za oprašivače

koja uključuje ambiciozni okvir praćenja oprašivača na razini cijele EU.

Povjerenik EK-a za poljoprivredu, Janusz Wojciechowski, naglasio je da je

utjecaju pesticida potrebno posvetiti veću pažnju.

“Budućom poljoprivrednom politikom trebao bi se ovaj problem u velikoj mjeri

riješiti. Primjerice, poljoprivrednici će, kako bi dobili potpore, trebati posvetiti

pozornost bioraznolikosti. U području istraživanja i inovacija, pronalaženje

alternativa uporabi pesticida jedan je od prioriteta”, naglasio je Wojciechowski.

Europski parlament će o novoj strategiji za bioraznolikost glasovati na plenarnoj

sjednici koja se održava od 7. do 10. lipnja. Eurozastupnici također pozivaju da se

na UN-ovoj konferenciji u listopadu dogovori globalni sporazum kojim će se

definirati smjer djelovanja sa ciljem očuvanja i obnove bioraznolikosti.

Odbor EP-a želi zakon o zaštiti bioraznolikosti


STRANICA 8

Kontrola varoznosti pčelinje zajednice

Često se u pčelarskim krugovima priča o ciljanoj selekciji pčela, to je kao prvo ozbiljan i

mukotrpan posao čiji se rezultati vide tek dugoročnim osmatranjem. Naravno svaki bi

pčelar trebao bar pokušati uključiti se u okviru svojih mogućnosti dati doprinos

zajedničkom cilju smanjenja broja varroe.

Najbolja strategija brzog smanjenja količine varroe na pčelinjom Republike Hrvatske, ali i

šire, je kombinacija – mix apliciranih sredstava unutar nekoliko ključnih trenutaka u

ciklusima njenog ubrzanog razvoja naspram razvoja pčelinjih zajednica. Suzbijanje u jesen

se savjetuje kako bi se izbjegli gubici košnica tijekom zime.

Ustanovimo li krajem zimskog monitoringa varoznost ispod 1% ne trebamo provoditi

ponovni tretman no možemo ga provesti čisto preventivno timolom ili nekom od kiselina.

Grinja varroa na njih ne stječe nikakvu otpornost, a kod ispravne upotrebe nema opasnosti

za pčele i proizvode.

Varoza pčela je parazitska bolest koja utječe kako na odrasle pčele tako i na njihovo

potomstvo. To uzrokuje ozbiljne gubitke i u proizvodnji meda i u uzgoju pčela. Da bi imali

kakva takva saznanja što se po pitanju varoze pčela dešava na pčelinjaku potrebno je

obaviti i testno uzrokovanje zajednica.

Preporuke za testiranje varoze pčela:

1. Ako je broj košnica vašeg pčelinjaka 60 ili manji, trebate testirati minimalno 6

košnica.

2. Imate li više od 60 ili više radnih košnica na svom pčelinjaku, testiranje vršite na

minimalno 10% košnica.

U svakoj košnici koju testiramo uzmemo uzorak od otprilike 300 pčela. Pčele uzimamo sa

3-4 okvira otvorenog legla i to s obje strane. Na taj način osiguravamo reprezentativan

uzorak svake testirane košnice. Prema nekim se preporukama uzimaju uzorci s ljeve i

desne strane pčelinjaka, to naravno nema veze i nije potrebno zamarati se tim detaljima.

Kako tumačimo rezultate?

Najveći u uzrokovanim košnicama dobiven postotak zaraze koristimo kao referentnu

vrijednost za odlučivanje o mjerama koje trebamo poduzeti na pčelinjaku. Na primjer, ako

je rezultat na pčelinjaku sa recimo 45 košnica na dvije košnice 5%, na dvije 10%, pa na

dvije 15%, referenca varoznosti mora biti 15% za cijeli pčelinjak.

Isto vrijedi za sve metode testiranja varoznosti pčela koje provodimo. Preporuka ipak je da

radite šećerom u prahu naspram alkoholne ili otopine sapuna jer se pčele nakon testiranja

žive vrate u košnicu.

Kako brojiti varrou ima nekoliko načina, koji je najučinkovitiji odaberite sami. Za vas smo

ovdje odlučili opisati jedan jednostavan, a opet učinkovit način.

Zna se da varroa “voli leglo” posebno joj je blisko ono trutovsko. Pčelar mora

provoditi

proljetnu / travanj, svibanj, lipanj

ljetnu / srpanj, kolovoz, rujan

zimsku zaštitu /studeni, prosinac, siječanj

kako bi pravilno i pravovremeno provodio treba

ustanoviti brojčanu prisutnost. Ona se najčešće

provodi ispiranjem pčela, brojanjem prirodnog

pada, otklapanjem trutovskog legla.

Profesionalni pčelari i oni sa više iskustva odradit

će ovu metodu koju ćemo opisati u nekoliko

koraka, ali i kod onih manje iskusnih neće ovakav

način brojenja varroe u zajednici predstavljati

poseban problem. Metoda je najbliža onoj više

poznatoj kada otklapamo trutovsko leglo.

Kako brojimo leglo u ovoj metodi? Jednostavno:

Ukoliko sa 10 ličinki otpadne (ili na njima

pronađemo) 5 varroe postotak varoznosti

zajednice je 50%, ukoliko otpadne (ili na njima

pronađemo) sa 20 ukupno 4 varroe tada je

varoznost zajednice 20%.

Dakako treba naglasiti kako niži postotak od 10%

ulazi “u normalu” i nakon tretmana koji odaberete

ne bi trebalo biti problema. Dakako da i s

preparatima treba biti oprezan, u svijetu mnogo

ljudi živi od varoe, naime poznato je da samih

preparata ima preko 250 vrsti a neki su stvarno

upitni.

Što je dakle postotak viši sa tretmanima treba

početi što prije – odmah!


STRANICA 9

SA VAROOM, SE BITKE VODE

ALEKSANDAR ZELIĆ NA PČELINJAKU ČOŠUŠA

Pčelinjak gdje pčela gleda more

Online objavom o tretiranju pčela u Dalmaciji u zimskom periodu Aleksandar Zelić otvorio jednu

temu koja je i inače dobra tema za razmjenu mišljenja i iskustava, pa valja reći ono što radi na

ČOŠUŠI kao tretaman svake godine i kod njega se pokazalo dobro.

Zbog varoze pčela do sad nije imao gubitke, svi se Zelićvi gubitci svedu na gubitak matice i trutuše

što lako riješi jednostavnim istresanjem. Evo kako radi Aleksandar Zelić kroz godinu. Napomena,

nije eko pčelar tako da koristi kako sam kaže „ono što koristi“, pa neka nitko ne zamjeri što su

tretmani mješavina između klasičnog i ekološkog pčelarstva.

S VAROZOM SE BITKE VODE - I dio

Proljeće u Dalmaciji - Aleksandar Zelić

U proljeće ne radim nikakav tretman, varroe ima onoliko koliko prezimi na pčeli. Prvi tretman radim

negdje od polovine travnja pa do početka svibnja kada ima jako puno legla i mlade pčele, a znamo da

se varroa razvija najviše u leglu.

Tada „poštaubam“* svu pčelu sa mljevenim šećerom koji sruši jako puno varroe. Bitna stvar je da

ima mrava na pčelinjaku, pošto varoa koja padne je živa, ali mravi to riješe brzo onako već začinjenu

na slatko pa ju odnesu dalje. Važno mi je isto tako da ne tretiram kemijom radi meda koji će pčela u

tom i narednom periodu donijeti, preraditi i poklopiti.

Nakon toga ništa ne radim dok ne izvrcam sav med koji je namijenjen za prehranu, znači otprilike u

srpnju kada sve izvrcam što sam planirao izvrcati, vratim pčelama saća na čišćenje i onda stavim

takozvane letvice, obično je to Super ili Herba strip, a lani sam radio Josine** konopčiće što je

otprilike isto što i letvice.

U Dalmaciji u vrijeme ljeta je jako malo legla, čak i prirodno na vrućinama matica zna zastati sa

zalijeganjem.

Letvice odrađuju svoj posao otprilike 30-40 dana, nakon toga "ishlape" postanu inertne. Bez obzira

na letvice vršim stimuliranje matice na zalijeganje sa otprilike 3 decilitra šećernog sirupa svako

drugo veće tako da do kraja kolovoza ili početkom rujna u košnicama bude legla i nove generacije

pčela za koje stručnjaci kažu da su zimska pčela, ja ne znam kada u Dalmaciji matica zaleže zimsku,

dugovječnu pčelu i da li uopće ima potrebu za takvom pčelom obzirom na klimu.

Uglavnom tada kada je dosta mlade pčele i legla ponovo poštaubam* svu pčelu, još je toplo i mrava

ima čak i više nego u proljeće pa oni jako lijepo pospreme tu opalu varrou.

*Poštaubati, štaubati: Zaprašiti praškastim sredstvom.

**Joso: Kolega pčelar Joso Pleš

S VAROZOM SE BITKE VODE - II dio

Pčelinja pelud za jačanje

imuniteta

Iako optimalna količina pčelinje peludi

nije poznata zna se kako baš pčelinja

pelud pomaže u poboljšanju

imunološkog sustava.

Preporuka je prema nekim procjenama

uzimanje jedne do dvije doze dnevno –

ukupno do gram peludi.

Znanstveno je dokazano kako neke

hranjive tvari koje sadrži pčelinja pelud,

uzimaju li se preventivno, poput npr.:

proteina, kiselina, vitamina, kalcija,

magnezija, nukleinske kiseline, lecitina i

cisteina pridonose jačanju obrambenog

sustava suprostavljajući se štetnim

učincima oksidativnog stresa izazvanog

zračenjima i kemijskim otrovima.

(Saša Radić 2005.).

Pustinjska ruža

Pustinjska ruža (delosperma cooperi)

porijeklom je iz Afrike, najsjajniji

aspekt ove biljke – cvjetovi cvatu

ružičastim cvijećem izgledom nalik na

one koje nalazimo kod Ivančice.

Oprašivače uveseljavaju cvatom sve od

kasnog proljeća – početka ljeta do kasne

jeseni. Cvjetovi ovisno o podvrsti mogu

biti žuti, crveni, ljubičasti, boje maline,

ružičasti, bijeli, losos ili ljubičasti.

Ogovara joj sunčan položaj sa suhim te

dobro ocijeđenim tlom.


STRANICA 10

Jesen u Dalmaciji - Aleksandar Zelić

Jesen je, početkom listopada, bez obzira na moguću pašu primorskog vriska (Satureja

montana) skidam treće nastavke, medišta, drugi nastavak sa medom spuštam na podnicu, a

plodište sa podnice dižem kao drugi nastavak i naravno maknem matične rešetke.

Tada usput povadim one letvice od ljetos. Netko je pitao negdje kada se vade te letvice,

eto, ja ih tada izvadim, nisam primijetio da su ikad smetale pčeli.

Ako ima viška meda, a to je rijetko kod mene, jer volim sav taj med ostaviti pčeli za zimu,

izvrcam i nakon toga do kraja listopada i početka studenog dimim klasično pčelu sa

pogodnim sredstvom i listićima 3 puta u razmaku od 7 dana i puno ne gledam koliko je

varoe otpalo pri dimljenju.

Prije svakog narednog dimljenja obavezno treba očistiti AV podnice od otpadaka i mrtve

otpale grinje varroe ako je ima od prethodnog dimljenja, uglavnom je bude jako malo jer

dio svakako mravi pokupe.

Lijep pozdrav mojim dragim kolegama.

VESELO I OPUŠTENO

Aleksandar Zelić - pčelar

Promjene u udruzi pčelara Matica iz Županje

Jedna od aktivnijih udruga pčelara tijekom svibnja izglasala je na izvanrednoj Skupštini

udruge nove osobe koje će u sljedećim godinama voditi udrugu.

Za predsjednika udruge pčelara Matica iz Županje odabrali su Damira Piljića koji je odmah

u početku najavio pčelarima te udruge promjene i više aktivnosti u radu udruge te neke

pogodnosti same udruge u odnosu na članstvo.

Uz novi UO udruge izabran je i tajnik Stipo Baotić te novi upravi i nadzorni odbor

Predsjednik je zamolio sve članove da obnove članarine jer se udruga između ostalog

financira i iz članarina.

Udruga je ove godine potpisivanjem sporazuma postala dio Hrvatske pčelarske službe 112,

Hrvatske koordinacije za zbrinjavanje rojeva pčela nepoznata vlasnika i kao takva voditelj

projekta za Vukovarsko srijemsku županiju.

Izložba u knjižnici grada Zagreba

U knjižnici grada Zagreba u Gajnicama

postavljena je izložba povodom Svjetskog dana

pčela koji se obilježava svake godine 20 svibnja.

U suradnji s hrvatskom udrugom pčelara

Pčelinjak u izlozima grada Zagreba u Gajnicama

predstavljene su izuzetne fotografije pčela, kao i

prava košnica – pletara.

Apis mellifera carnica, kranjska siva pčela,

najzastupljenija je na našem području te je njen

uzgoj zaštićen Zakonom. Ova medonosna pčela

odgovorna je za oprašivanje više od 80%

cvjetnica i više od 70% usjeva u Hrvatskoj.

Izložba je mali podsjetnik na važnost pčela u

ekosustavu, a u brošuri koju je pripremila udruga

HUP pčelinjak i koju možete ponijeti sa sobom

saznat ćete i kako se ponašaju pčele, stršljeni i

ose, te kome se obratiti za pomoć u neinvazivnom

uklanjanju rojeva. (HUP pčelinjak)

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Tretmani vinograda nanose velike gubitke

pčelinjem fondu

Prije upotrebe sredstva za prskanje svi bi trebali

pročitati upute, uvjeriti se da li je sredstvo otrovno

ili ne za pčele i ostale oprašivače.

Vinogradari u ovom periodu prskaju vinograde

insekticidima protiv grozdovog moljca i

američkog cvrčka, a voćari prskaju voćnjake

insekticidima.

Sve to je štetno za pčele!!!

Pčelari godinama upozoravaju na prskanje bilja u

vrijeme cvatnje, što je zakonski zabranjeno, te

mole sve voćare i vinogradare da se pridržavaju

uputa o upotrebi, odnosno da prije upotrebe

sredstva za prskanje (pesticid, fungicid, herbicid)

pročitaju je li sredstvo otrovno za pčele.

Insekticidi se ne koriste u fazi cvjetanja voćaka jer

je njihova upotreba u toj fazi neopravdana, a

tretiranja vrše ako su potrebna u ranim jutarnjim

ili večernjim satima.


STRANICA 11

Bitno smanjeni i unosi 'sigurne' bagremove paše!

Iako je bagremova paša slovila kao 'sigurna' ova je godina itekako

pokazala kako danas promjenom klime više ništa nije kao prije.

Bagrem koji je na dijelovima smrzao u fazi pupanja, na dijelovima

gdje nije bilo utjecaja mraza zbog hladnih dana je procvao većim

djelom tek nakon listanja.

Takvi cvjetovi uglavnom ili ne mede ili mede bitno smanjenom

količinom nektara. Problem dodatno predstavljaju svakodnevne

kiše, vrcanja će biti na stacioniranim pčelinjacima minimalna, a

ponegdje je pitanje da li će ih biti.

Iako se upozoravalo da novci Nacionalnog pčelarskog programa

mogu biti usmjereni i na slučajeve poput ovih oni se većinom troše

na nezakonite i neustavne nepotistički i usko interesno usmjerene

mjere HPS-a koji gutaju sredstva.

Jednostavno je nevjerojatno kako djelatnici Ministarstva

poljoprivrede dijele na ovakve načine sredstva manjinskom dijelu

pčelara koji za sebe tvrdi da je „krovna organizacija“ što naravno

nije niti radi u interesu svih pčelara.

Višak, odnosno neutrošen dio sredstava Nacionalnog pčelarskog

programa trebao bi se trošiti na sve pčelare umjesto da propadne.

Hrvatski pčelarski savez ne zna se ni prijaviti na

najobičniji formalni natječaj?

Hrvatski pčelarski savez nemilosrdno troši sredstva Nacionalnog

pčelarskog programa, neka sredstva koja su utrošili preko

Ministarstva poljoprivrede nitko normalan danas ni u samom

ministarstvu ne može objasniti.

Kad se trebaju javiti na natječaj, poput svih ostalih, ne samo da iako

su neki tamo za to plaćeni ne znaju popuniti ni najobičniji formular

oni nemaju ni dokaz da se protiv njih ne vodi kazneni postupak.

U tome nisu jedini pa su zbog šlamperaja Hrvatskog pčelarskog

saveza i Pčelarskog društva Zagreb, „Dani meda u Zagrebu“ i

„Kušaonica meda sa Zzzagimedom“ ušli u Popis čije prijave ne

ispunjavaju propisane uvjete Javnog natječaja za financiranje

programa i projekata udruga iz područja zaštite životinja,

poljoprivrede, šumarstva i lovstva iz Proračuna Grada Zagreba za

2021.

Hrvatski pčelarski savez nije ispunio uvjete Točke 4. podtočka 12.

Prijava na natječaj sadrži sve podatke, dokumentaciju i popunjene

obrasce određene natječajem - Nije priložen dokaz o solventnosti

podnositelja prijave (BON2, SOL2) ne stariji od 30 dana od dana

objave javnog natječaja i uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak

za odgovornu osobu podnositelja prijave.

Prijava pčelarskog društva Zagreb na Javnom natječaju ne

sadrži sve podatke, dokumentaciju i popunjene obrasce određene

Javnim natječajem - Nedostaje uvjerenje da se ne vodi kaznenni

postupak za odgovornu osobu podnositelja prijave

Određivanje vlage u medu

Količina vlage u medu je bitna kako za čuvanje tako i

za određivanje zrelosti samog meda prije vađenja iz

košnice. Prevelika količina vlage u medu dovodi do

neželjenog vrenja i time kvarenja meda.

Pčele i vinogradi:

G. Adam Talan piše u Hrvatskoj pčeli od IX. god 1932. godine svoja

opažanja:

“Ja sam već u godini 1929. bio započeo s ispitivanjem ukoliko bi se pčelice

mogle označiti kao štetočine u vinogradima, pa sam opažanja nastavio u

jeseni g.1930. i 1931. u Klosterneuburgu (A) sa prof. ing. Planhom.

Kod tih opažanja naročita je pažnja skrenuta tome da li pčelica u stanju

oštetiti jednu cijelu jagodi na grozdu ili cjeli voćni plod. Pokusi su vršeni u

školskom vinogradu u Klosterneuburgu.

Pored leta na ulazu u košnicu nastavljeni su grozdovi koji su bili oštećeni,

bilo nagriženi bilo s napuklim bobicama pa se već prvog dana dokazalo da

su samo napadnute jagode koje su od ptica, grozdovog moljca ili osa prije

otećene jer je samo na tim mjestima pčelica nastavila sisati sok.

Sve jagode koje su bile neoštećene ostale su i od pčela nepovrijeđene. Za

istraživanje uzeli smo grožđe od ‘Zelenog Veltlinca’ koji je u tamošnjim

vinogradima najveć raširen, zatim ‘Sylvaner’, te osobito s finom kožicom

proviđeni ‘Sauvignon’.

U godini 1931. pokus je ponovljen na sljedeći način:

13. listopada stavljeni su u jednu vrlo jaku sa pčelama napučenu košnicu:

na jednu stranu okvir sa grožđem svih navedenih vrsta, od kojih su prije

odstranjene sa svom mogućom točnošću sve ozljeđene bobice, a sve

ostavljene u košnici bez diranja tri dana.

Nakon tri dana pregledano je pa ustanovljeno da su pčele sav domenuti

med upotriebile, dok su se na grožđu samo šetale, bez da je bila i jedna

jagoda oštećena.

Četvrti i peti dan istio, te je tako ostalo sve do 27. listopada kada je grožđe

posvema neozlieđeno izvađeno.“

Još samo neki, neinformirani ljudi uglavnom, tvrde da pčele mogu naštetiti

bobicama. Na način da pčele piju sok iz bobica zrelih grožđa. Međutim,

pčele dokazano je ne grizu grožđe da bi dobile sok niti je to za njihove

zalihe dobro. Ako zrele bobice grožđa imaju pukotinu, ako ih ošteti ptica,

neki drugi insekt ili prirodnog puknu, pčele mogu na zrelom grozdu isisati

sok iz grožđa, inače to nije moguće.


STRANICA 12

Prisutnost vlage u medu možemo sami bez instrumenta prepoznati tako što se kap meda koji ima veći postotak vlage brže razlije na staklenoj

površini, dok kap meda sa manje ili idealnim omjerom vlage ostaje spljoštena. Naravno metoda je neprecizna no iskusan će pčelar i odokativno znati

približan postotak vlage.

Također u staklenki možemo procijeniti prema gustoći meda kada se staklenka s medom okrene, zračni balon se mora polako pomicati prema vrhu,

kao jedinstvena cjelina.

Med curi polako sa žlice, ne smije kapati, mora bez prekida curiti sve dok se ne stanji do debljine konca. Uvijek moramo uzeti u obzir da različite

vrste meda posjeduju različita svojstva, pa tako i postotak vlage nije identičan u svim vrstama. Idealni postoci kreći se kad je postotak od 13 do 20%.

Iskusniji pčelari koji su godinama u tom poslu vizualnim pregledom mogu vrlo precizno procijeniti da li med sadržava veći ili manji postotak vlage i

da li je ili nije spreman za vađenje iz košnice.

Kako danas takvi ručni i digitalni refraktometri nisu preskupi gotovo svaki pčelar posjeduje bar jedan uređaj kojim vrlo lako i brzo može odrediti

količinu vlage u medu.

Prirodna hrana odraslih pčela medarica je pelud i med kojeg sakupljaju u prirodi obilazeći najrazličitije vrste biljaka, neke više neke manje. U

današnjem komercijalnom pčelarstvu gdje svaki pčelinjak bez obzira na njegovu veličinu mora imati svoju ekonomsku računicu to ponekad nije

dovoljno.

U razdobljima kada su količine nektarnih paša male i nedostatne pčele će početi u većoj mjeri sakupljati sokove prezrelog voća ili sokove koje

proizvode neke vrste biljnih ušiju i kao takve nakon sakupljanja ih preraditi i deponirati u saće unutar košnice. I to je naravno med visokovrijedna

namirnica, međutim za potrebe opstanka pčelinjih zajednica preko zime ili odgoja mladih pčela takav med nije prikladan za ishranu i može stvoriti

kod pčela ukoliko nema drugih izvora određene probavne smetnje pa čak i ukoliko pčele uđu u zimski period na takvom medu može prouzročiti

gubitak zajednice.

Moj način pčelarenja - Aleksandar Zelić

U proljeće pojavom matičnjaka u košnicama radim slijedeće

1. Košnica u kojoj nađem matičnjake je kandidat da uđe u rojidbeni nagon, a to nije cilj ako se želi iskoristiti paša koja slijedi zato tu košnicu

razrojim sam tako da istovremeno spriječim rojenje, dobijem jako društvo za medobranje i istovremeno dobijem još jedno društvo. U oba

društva dobijem i mlade matice.

2. Košnice ćemo nazvati košnica A i košnica B.

3. Košnica A je košnica koja ostaje na svom mjestu, a košnicu B ćemo stavit negdje na pčelinjak gdje nam odgovara.

4. Trebamo pripremiti za košnicu B podnicu, sanduk te zbjeg i poklopac, te jedan prazan sanduk za manipulaciju i okvire sa saćem i satnom

osnovom.

5. U košnicu B ćemo staviti svo leglo iz košnice A, osim jednog okvira koji će bez pčele ostati u košnici A, a ako ima povučenih matičnjaka

ili zvončića na okvirima koje smo prenijeli u košnicu B, njih ćemo pokidati, bez obzira je li leglo otvoreno ili zatvoreno, tako da svu

pčelu skupa sa maticom prenesemo iz košnice A u košnicu B i svu pčelu iz košnice A stresemo u košnicu B.

6. Novoformiranu košnicu B u kojoj je sada svo leglo bez matičnjaka iz košnice A sa maticom

prenesemo na drugo mjesto na pčelinjaku.

7. Na poziciji košnice A nam je ostao jedan okvir legla bez pčele na kojoj ostavimo samo jedan

najbolji zreli matičnjak, a sve ostale porušimo.

8. Taj okvir sa leglom i jednim matičnjakom stavimo u sredinu plodišta košnice A te dodamo

lijevo i desno prazna radiličko saće.

9. Na to plodište se stavi matična rešetka i iznad nje medište sa praznim sačem i na to

stavimo zbjeg i poklopac.

10. U tijeku dana ili do noći sve izletnice iz košnice B će se vratiti na staro mjesto u

košnicu A, a u košnici B će ostati domačice sa maticom na leglu..

11. U košnici A će izletnice zateći leglo i matičnjak, tako da neće povlačiti druge

matičnjake, već će čekati da se izleže nova matica.

12. Nakon 6 dana provjerimo da li je matica izašla, a to vidimo po tome što je matičnjak

odozdo otvoren nakon izlaska matice. Maticu ne treba tražiti.

13. Pčela u košnici A, pošto nema drugog posla će sva ići na pašu i u medobranje.

14. Prema kalendaru matice, matica će otići na oplodnju nakon desetak dana od izlaska pa

ćemo nakon toga provjeriti da li je krenula sa zalijeganjem novog legla.

ZAKLJUČAK

Na ovaj način smo spriječili rojenje, dobili smo u košnici A jako društvo koje će nam donijeti nektar i med te novu mladu jaku maticu, a u košnici B

ako je matica i slabija neće doći do rojidbenog nagona bez obzira što će se izleći puno mlade pčele, već se često dogodi da pčela tihom smjenom

zamjeni staru maticu novom, tako da smo dobili dva društva sa mladim maticama.

Košnicu B treba kontrolirati i kada vidimo da se izlegla većina pčela, obavezno ju proširiti još jednim nastavkom sa saćem i satnim osnovama jer

mlada pčela u vrijeme paše izvrsno radi satnu osnovu.

Stvar je pašnih prilika da li i na košnici B između plodišta i proširenja staviti matičnu rešetku pa imati košnicu P+MR+M (plodište + matična rešetka

+ medište) ili ćemo ostaviti na 2 plodišta ako nema paše.

Ponekad se dogodi da u košnici A matica se ne vrati sa oplodnje, ali neće se pojaviti lažna matica svo vrijeme dok ima paše, jer je pčela zauzeta

medobranjem. U tom slučaju, prije nego se pojavi lažna matica vratimo košnicu B natrag na košnicu A i spajanje izvršimo klasično preko novina,

tako da nema govora da bi se dogodilo da društvo koje na ovaj način uradimo, izgubimo.

Želim Vam USPJEŠNO PČELARENJE

Alexandar Zelić, Hobby pčelar


STRANICA 13

Umnožavanje pčelinjih zajednica

Iz vlastitih pčelinjih društava možemo uz malo vještine i znanja lako formirati

novo društvo stvaranjem prisilnih umjetnih rojeva, svejedno da li ih trebamo kao

pomoćna društva koja nam služe za pojačavanje postojećih ili ih jednostavno

ostavimo da se razviju u jake pčelinje zajednice koje će nam iduće godine

omogućiti veći prinos pčelinjih proizvoda.

Taj postupak prilično je jednostavan i možemo ga obaviti prije, u tijeku glavne

paše ili želimo li tek nakon glavne paše.

Iz jakih pčelinjih zajednica iz plodišta oduzimamo otvorena legla sa mladim

pčelama. Okvire stavljamo u unaprijed pripremljene nastavke na podnici. Na

njihova mjesta u plodišta dodajemo pripremljene okvire sa satnim osnovama,

odmah do legla. Ovisno o jačini društva obično se uzimaju po 2 okvira sa leglom

tako da jedan nastavak sa deset okvira punimo iz tri jake košnice što iznosi 6

okvira legla.

Ostatak popunjavamo sa 2 okvira na kojima je satna osnova i 2 okvira sa

medom. Kod kompletiranja na nastavak stavljamo hranilicu i ventilacionu

mrežu te naravno krov košnice.

Tako novo formiranu košnicu selimo na drugu lokaciju minimalno 2-3km da

spriječimo vraćanje dijela pčela radilica u izvornu košnicu.

Nakon otprilike 15-20 dana novo formiranu košnicu možemo slobodno

vratiti natrag.

Važno što ne smijemo zaboraviti kod dodavanja legla u novu košnicu je da

legla stavljamo na sredinu košnice, kako bi pčele lako mogle održavati

potrebnu temperaturu legla (slike desno 1 i 2).

ČITANJE SA LETA

Konstatacije stanja pčela bez pregleda košnica - Aleksandar Zelić.

-Kao odgovor na kuckanje po košnici čuje se kratko i snažno zujanje, znak je da pčele dobro zimuju.

- Na kuckanje po košnici, pčele dugo zuje (30-tak sekundi) nedostaje im hrana, ako zuje duže...nemaju maticu.

- Na kuckanje pčele dugo zuje i čuju se na više mjesta u košnici, znak je da se pčelinje klube podijelilo u potrazi za hranom.

- Ako u toku zime prislonimo uho na prednju stranu košnice i čujemo duboko isprekidano zujanje znak je da je matica počela sa polaganjem jaja.

- Donošenje cvjetnog praha, izbacivanje sitnih mrvica saća i izbacivanje mrtvih pčela, znak je dobrog razvoja društva u kome je prisutna matica.

- Izbacivanje pčelinjeg legla, znak je da pčelinje društvo gladuje, da je došlo do prehlade legla, ili pojave bolesti.

- Ako ose neometano ulaze i izlaze iz košnice, (proljeće-jesen) znak je da je pčelinje društvo slabo.

- Ako u jutarnjim i večernjim satima, sva društva miruju a jedno ili nekoliko su aktivna, prisutna je grabež. Ako pčele iz košnice izleću naniže, to je

znak da je ta košnica pljačkana. Ako polijeću visoko, to je košnica koja pljačka.

- U rano proljeće pčele puze po zemlji, nastupila je majska bolest.

- Brzo izlijetanje pčela iz košnice, padanje ispred leta pri povratku, sa kratkim zadržavanjem, znak je da je počela obilnija paša.

- Brujanje u košnici u sumrak i miris meda na pčelinjaku, znak je da je tog dana bila obilna paša.

- Stražarice na letu ne dozvoljavaju ulaz pčelama koje se vraćaju sa paše (čak i pčelama sa tovarima peludi) znak je da su pčele zatrovane na paši.

- Pčele se vraćaju vlažne, dezorijentirane, napuhane, loša koordinacija pokreta, znak je da su pčele zatrovane.

- Masovno izbacivanje mrtvih i polumrtvih pčela iz košnice, znak je da je trovanje unutar košnice.

- Ako se primijete trutovi na letu u ranom proljeću ili kasnoj jeseni, znak je da je matica loša, ili je društvo sa lažnim maticama kao i sa maticom

trutušom.

- Pri podizanju poklopne daske, poslije dimljenja, pčele snažno bruje, jure po satonošama sa podignutim zadtkom, znak je da u košnici nema matice.

- Pčele ne donose peludni prah, ili donose vrlo male tovare na nogicama, društvo ima problem sa maticom.

- Društvo jako a slabo opći sa okolinom u odnosu na ostala društva, znak je da se društvo sprema za rojenje.


STRANICA 14

- Pčele grickaju leto sa lijeve i desne strane a leto nije preusko, znak je da ce se društvo

rojiti za 15-20 dana.

- Pčele grickaju donju i gornju ivicu leta, znak je da se pčele spremaju za tihu smjenu

matice.

- Pjevanje matice “ti-ti-ti” koje se čuje posebno noću, znak je da će pčele sutradan napustiti

košnicu, krenuće u rojenje.

-Pčele sa crnim zadtkom bez dlačica, trepere krilima, oboljele su od paralize - crne kuge.

- Mrtve pčele sa skupljenim krilima i nogicama i sa uvučenom rilicom…prirodna smrt.

- Prednje noge i krila skupljena, zadnje noge raširene, rilica ispružena…smrt od

gladi(pored mrtvih pčela koje su uvučene u ćelije saća).

- Matica na zemlji ispred košnice sa par pčela, znak je da je matica oboljela od melanoze.

- Pušteni roj pjeva (pišti), znak je da je u roju nesparena matica.

Postoji jos dosta pokazatelja, na osnovu kojih možemo zaključiti šta se događa sa

društvom u košnici.

- Pčele blokiraju trutove na letu ili u krajevima košnica, znak da je unos nektara u košnicu

smanjen, a pčele se spremaju za nastupajuću zimu.

- Pčele se masovno vraćaju u košnicu a ne izlaze iz nje, siguran znak da će uskoro kiša.

- Pčele lete u velikom broju ispred i u blizini košnice (igraju se), znak da se mlade pčele

orijentiraju i to se obično događa pred promjenu vremena.

- Ispred košnice veća gomila mrtvih pčela, znak da je došlo do trovanja istih.

- Ako pčele donose manje količine peludnog praha (boje slonove kosti), to je znak da

posjećuju bagrem (bagrem luči nektar).

- Ako pčele vuku zaperke, to je znak da su rastojanja između pojedinih dijelova košnice

veća nego što treba.

- Kada pčele povezuju (zapunjavaju) propolisom pojedine dijelove u košnici, to je znak da

su rastojanja između tih dijelova košnice manja nego što treba.

- Kada se kod nekog društva pčele zadržavaju na letu a pčele iz drugih društava užurbano

rade, to je znak da nemaju dovoljno prostora za skladištenje nektara.

- Ako je na letu nesvakidašnja situacija pčele se jure, klupčaju i prilikom dodira pod

prstima osjećamo ljepljivu masu, siguran znak da je nastupila grabež.

Zapažanja u proljeće promatranjem leta ujutro oko 9-10 sati ,

1).Ako ima rose na letu znači da društvo ima dobar razvoj

2). Ako su izbačeni kristali šećera znači da pčele čiste ćelije od kristaliziranog meda,

sirupa ili pogače.

3)Ako ima izbačenih djelića peludi, znači da pčele čiste ćelije od pokvarene peludi

.

4)Ako na letu ima izbačene mrvljene pčele crne i bijele kuglice, znači da je rovčica u

košnici.

5)Ako na letu ima izbačene krupnije mrvice voska i tamne kuglice , znači da je miš u

košnici.

6)Ako ima izbačenog trutovskog legla , znači da nema hrane .

7)Ako ima izbačenih žutih ili tamnožutih larvi, to je znak bolesti .

8)Ako ima izbačenih larvi, lutki i poklopaca legla, to je posljedica noćnog mraza .

9)Ako na letu vidimo mlade pčele deformiranih krila, znači da je društvo napadnuto

varozom .

PČELINJI OTROV I

IMUNITET

Otrov pčela u organizmu ljudi izaziva reakciju

imunološkog sustava. Preosjetljive osobe mogu

dobiti opasne alergijske reakcije koje mogu biti

toliko opasne a završe i smrću.

Organizam tada reagira stvaranjem antitijela

imunoglubina E i vrlo burnom alergijskom

reakcijom.

Pčelari koji “dozu” otrova primaju u kontinuitetu

postaju imuni na otrov, što više uboda tijekom

sezone prime bol i otok se smanjuju. U početku

sezone naravno otok je najveći.

Otpornost pčelara na ubode nastaje prema

podacima zbog stvaranja antitijela imunoglubina

G koji sprIječava toksično djelovanje otrova.

Zadržavanje imuniteta postiže se opetovanim

ubodima što je preko zime smanjeno ili nestaje u

potpunosti, dok se pojačava početkom svake

sezone pčelarenja u proljeće.


STRANICA 15

KESTEN

Kesten spada u drvo je iz porodice bukovki koje karakterizira crvenkasto-smeđi plod. Plodovi

pitomog kestena poput meda spadaju u jednu od prvih namirnica koju je čovjek konzumirao za

što postoje arheološki dokazi.

Stablo spada u bukovke i u srodstvu je s bukvom i hrastom, može narasti do 20 -30 m uz vrlo

veliku krošnju. Kesten kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada jedini izvor peludi i

nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj

cirkulaciji.

Cvjetovi kestena su bijelo žuti u obliku uspravnog grozda puni peludi i u krajevima gdje ta

biljka raste čine značajnu pašu pčelama.

Bijelo žuto cvjetni čuperci na dugim, uspravnim i isprekidanim resama, značajna su paša

medonosnim pčelama u krajevima gdje rastu. Listovi su duguljasti, nazubljeni, dužine peteljke

do 5 cm, dužine lista 10-30 cm i širine 3-6 cm, s istaknutim žilama na poleđini lista.

Kesten [Castanea sativa] listopadno je drvo visine preko 20 m, cvjetovi kestena skupljeni su u

dugi specifičan klupčasti cvat. Kako su cvjetovi kestena vrlo plitki osjetljivi su na promjene

vremena pa se pčelinja paša koja obiluje peludom u tim slučajevima prekida.

Iako u početku prvih dana cvatnje kesten u pravilu medi slabo, prinosi kestenove paše na

lokacijama mogu doseći i do 30kg po košnici.

Kuća meda Županja nominirana za Ambasadora hrvatske poljoprivrede i

hrane

Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP) je pokrenuo inicijativu za dodjelu potrošačkog

priznanja pod nazivom „Ambasador hrvatske poljoprivrede i hrane“.

Iz Županje nominirana su čak tri kandidata. Uz Sladoranu i Snašinu kujnu tu se našla i Kuća

meda čiji je vlasnik vrijedan pčelar i volonter u ‘Hrvatskoj pčelarskoj službi 112‘ – Danijel

Čajko inače član udruge pčelara Matica iz Županje i Hrvatske pčelarske službe 112. !

Divlji kesten [Aesculus hippocastanum]

naraste i preko 20 metara visine, kao

vrsta nije zahtijevan za uzgoj nakon

sadnje.

Pčele vrlo rado obilaze njegove cvjetove

na kojima sakupljaju nektar koji sadrži i

dosta šećera pa se i njihovo saće u

cvatnji te vrste brzo popunjava medom.

Cvijet divljeg kestena spada među one

cvjetove koji aktivno komuniciraju s

pčelama.

Daje i nektar, pelud ali i propolis pa ćete

imati propolis specifičan svjetlo

crvenkaste boje ako je čist.

HUP PČELINJAK

Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak

osnovana je 10.05.2018. godine.

Osnivači su grupa ljudi koji su vezani

uz pčelarstvo na razne načine.

Tako u osnivačima imaju stare iskusne

pčelare, agronome, privrednike te vrsne

stručnjake ostalih struka.

Ideja za osnivanje ove udruge pojavila

se stjecajem niza okolnosti. Neke

eminentne pčelarske udruge nestale su

sa pčelarske scene neke ne

zadovoljavaju očekivanja pčelara te se

stoga pojavila potreba za osnivanje

udruge koja bi u skoro vrijeme trebala

postati jedna od vodećih pčelarskih

udruga u Hrvatskoj te stoga ima u

nazivu pridjev Hrvatska.

Cilj im je kako navode sredstvima boriti

se za dugoročan svim prosperitet

pčelarstva i pčelara kao i za zaštitu

pčele napose apis meliferica.

Bitna im je suradnja sa znanstvenim

krugovima sa kojima je ista već

uspostavljena tim više što je dio članova

i osnivača već sudjelovao u raznim

znanstvenim projektima.

Kroz zimu planiraju organizirati razna

znanstvena predavanja na temu

pčelarstva ali nećemo zapostaviti ni

pčelare praktičare.

Divlji kesten


STRANICA 16

Pomozimo kolegi Danijelu da osvoji tu laskavu titulu i osvoji naziv „Ambasador hrvatske

poljoprivrede i hrane“!

Kako? Za to je potrebno skupiti što više glasova.

Pomozimo Kući meda glasanjem preko linka ispod:

http://www.potrosaci.eu/anketa-potrosaci-biraju-ambasadore-hrvatske-hrane-i-

poljoprivrede/?succes=1615819720

Krajnji rok za glasovanje je 1. srpnja 2021.

Objava rezultata je 8. srpnja 2021.

Preko linka dolazite do ankete u rubrici MIKRO / MALI PODUZETNICI / OBRTI / OPG

pronaći Kuću meda Županja te glasati za nju.

Napomena:

Sve prijedloge, male oglase, ideje te PR članke za objavu u PČELARstvu šaljite na

[email protected]

Hrvatska pčelarska služba 112

okuplja sve više članova

Hrvatska pčelarska služba 112 u Republici

Hrvatskoj organizirano djeluje još od sezone

2004/2005 kad je kao SOS roj pčela iz Varaždina

pokrenut ovakav način jedinstven u svijetu

organiziranog prikupljanja rojeva pčela nepoznata

vlasnika na dojavu građana.

Od 2018. godine sklopljenim sporazumom partner

udruga HUP Pčelinjak iz Zagreba koju vodi

Dražen Jerman i Pčelarstvo online iz Varaždina

godine danas zajednički i ravnopravno uspješno

vode cijeli projekt na razinu Republike Hrvatske.

Donacijom su opremljeni pčelari širom Hrvatske a

za potrebe volontera HPS 112 u Zagrebu gdje je

najviše rojeva i zbrinjavanje najkompliciranije

kupljeno je i vozilo s korpom.

Zainteresirani su pčelari prošli zakonom

predviđeno obuku za upravljanje te će uz nove

usisavače za pčele sada još brže i lakše zbrinuti

sve rojeve koji ometaju promet i građane.

http://www.potrosaci.eu/anketa-potrosaci-biraju-ambasadore-hrvatske-hrane-i-poljoprivrede/?succes=1615819720

http://www.potrosaci.eu/anketa-potrosaci-biraju-ambasadore-hrvatske-hrane-i-poljoprivrede/?succes=1615819720

mailto:[email protected]

Documents

STRANICA 1 - Pčelarstvo.HR