Strani jezik u pravnoj struci: istraživanje stavova djelatnih pravnika i

Mr. sc. Ljubica Kordić viši predavačDr. sc. Nihada Mujić, docentSveučilište J. J. StrossmayeraPravni fakultet u Osijeku

Strani jezik u pravnoj struci: istraživanje stavova djelatnih pravnika i studenata prava

1

STRANI JEZIK U PRAVNOJ STRUCI: ISTRAŽIVANJE STAVOVA DJELATNIH PRAVNIKA I STUDENATA PRAVA

1. Uvodni dio

1. 1. Cilj i metodologija istraživanja

Na temelju ankete, koja je provedena među djelatnim pravnicima (u gradskoj upravi, pravosuđu i odvjetništvu) u gradovima Osijeku i Zadru, kao i među profesorima Pravnoga fakulteta u Osijeku, ovaj rad istražuje stavove ispitanika o korisnosti znanja stranoga jezika u pravnoj struci i konkretne potrebe za određenim jezičnim vještinama u profesionalnom životu pravnika. Istraženi su i stavovi i očekivanja studenata Pravnof fakulteta u Osijeku o znanjima i vještinama u okviru njemačkog jezika pravne struke koje će im biti od koristi u obavljanju njihova budućeg poziva (istraživanjem su obuhvaćeni samo studenti koji uče njemački kao strani jezik na ovom fakultetu). Jedan od ciljeva ovoga istraživanja bio je utvrditi stvarne potrebe za određenim jezičnim znanjima i vještinama u okviru stranog jezika pravne struke (s posebnim osvrtom na njemački jezik), te analizom postojećega stanja utvrditi razinu postignuća nastave stranih jezika na pravnim fakultetima u Hrvatskoj. Drugi je cilj ovoga rada odrediti smjernice za koncipiranje ciljeva i zadataka nastave stranog jezika u pravnoj struci koji će biti usklađeni s praktičnim potrebama i interesima budućih pravnika, a treći na temelju dobivenih podataka stvoriti temelje za koncipiranje suvremenog udžbenika njemačkog jezika za pravnu struku, koji bi i tematski i po jezičnim znanjima i vještinama koje nudi odgovarao praktičnim potrebama i interesima pravnika.

Jezik struke na hrvatskim fakultetima već je desetljećima predmet rasprava kako na razini Ministarstva znanosti i tehnologije, tako i u krugovima njegovih predavača. Strani jezik struke na našim fakultetima ima različit status: od uvažavanja njegove vrijednosti (pogotovo engleskog jezika) za stručno uključivanje naših mladih stručnjaka u profesionalne krugove u Europi i svijetu, do podcjenjivanja njegove važnosti i svođenja stranoga jezika struke na fakultativni predmet, za koji na nekim fakultetima (poglavito za njemački) ne postoji ni stalni predavač. Na nekim se fakultetima strani jezik uči tijekom cijeloga studija, na nekima tri godine, a na nekima, poput Pravnoga fakulteta u Osijeku, na 1. i 2. godini studija1. Posebno je naglašen problem s njemačkim jezikom, kojega na svim hrvatskim fakultetima uči znatno manji broj studenata u odnosu na engleski jezik (na Pravnom fakultetu u Osijeku omjer je 3:1 u korist engleskoga jezika). Da situacija bude još apsurdnija, sve se to događa u vrijeme kad silno želimo u Europu, a jedno od osnovnih načela Europske unije jest i ono o promicanju i zaštiti multikulturalnosti i višejezičnosti u (budućoj) ujedinjenoj Europi.

1 Od školske 2003/04. godine na ovom je fakultetu uveden i strani jezik struke kao izborni predmet za studente 3. i 4. godine studija. Ovo istraživanje provedeno je u svibnju 2002. godine, pa navedeni podatak ukazuje i na praktično postignuće jednoga od postavljenih ciljeva.

2

S druge strane, u oficijelnim i privatnim razgovorima predavača njemačkog jezika struke prevladava nezadovoljstvo postojećim udžbenicima za njemački jezik kao jezik struke, pa se nerijetko razmjenjuju iskustva o dodatnim materijalima (aktualnim tekstovima iz područja struke ili općega jezika) koje nastavnici koriste (i razmjenjuju) uz obvezne udžbenike, ne bi li motivirali svoje studente na veću angažiranost na nastavi i spremnost na konverzaciju.

Ovakva situacija u praksi, kao i činjenica da je hrvatski pravni sustav utemeljen na filozofiji prava i pravnoj znanosti zemalja njemačkog govornog područja, bila je poticaj za istraživanje koje bi pomoglo u rješavanju navedenih problema i dokazalo praktičnu vrijednost njemačkog jezika u profesionalnom životu hrvatskih pravnika.

Istraživanje je provedeno pomoću upitnika sastavljenog iz tri osnovna dijela, iz kojih proizlaze i tri temeljna cilja istraživanja:

1. Utvrditi kakvi su stavovi stručnjaka u području prava prema važnosti znanja stranoga jezika u obavljanju njihova posla, kako bismo dokazali da je strani jezik, u ovoj analizi njemački, potreban za kvalitetno obavljanje poslova u odvjetništvu, sudstvu, javnoj upravi i na pravnim fakultetima i da ga nužno treba kontinuirano podučavati na fakultetima;

2. Provesti analizu potreba djelatnih pravnika s obzirom na znanja i vještine u okviru njemačkog kao stranog jezika, ali i analizu očekivanja i potreba studenata prava glede ovih znanja, u svrhu koncipiranja i izrade suvremenog udžbenika za njemački jezik pravne struke, koji će odgovarati potrebama pravnika-praktičara, ali i željama i očekivanjima studenata prava.

3. Na temelju prijedloga interesnih područja studenata i djelatnih pravnika, te njihovih sugestija glede sadržajnih i vizualnih standarda koje udžbenik stranog jezika za studente prava treba zadovoljiti, dobiti smjernice za izradu udžbenika njemačkog jezika za pravnike koji bi i tematski i vizualno bio usklađen sa stvarnim potrebama i željama populacije kojoj je namijenjen.

Slično su istraživanje do sada provele D. Vilke-Pinter i S. Kereković na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (vidi: Strani jezici 1/1997, str. 14-20), no ono se odnosilo na stavove o važnosti poznavanja stranih jezika u veterinarskoj struci i bavilo se i usporedbom očekivanja studenata veterine glede korištenja stručne literature na stranom jeziku i Interneta sa stvarnom uporabom ovih sredstava stručnog usavršavanja od strane djelatnih diplomiranih veterinara.

Ovaj je rad, osim što se odnosi isključivo na pravnu struku, u svojim zacrtanim ciljevima obuhvatniji, jer u analizi potreba ulazi u detaljno ispitivanje vještina i praktičnih znanja potrebnih u obavljanju pravne prakse, i uz to, osim što nudi usporedbu očekivanih i stvarnih potreba u okviru jezičnih znanja, bavi se i konkretnim primjedbama i prijedlozima ispitanika koji mogu pomoći u kvalitetnijem osmišljavanju nastavnoga plana za strani jezik na pravnim fakultetima i u konačnici u koncipiranju udžbenika maksimalno usklađenog s potrebama i interesima budućih pravnika.

S druge strane, rezultate ovoga istraživanja bit će zanimljivo usporediti s rezultatima analize potreba u okviru engleskog kao jezika struke koja je provedena 1999. godine među

3

studentima Ekonomskog fakulteta i Građevinskog fakulteta u Osijeku (vidi: Lj. Sedlan-König, L. Kraljević: «Needs Analysis Project in ESP» in: Contradictions and Balances, Conference Proceedings, Split, 1999).

1.2. Struktura ispitanika i pristup analizi podataka

Ispitanici, kojih je ukupno 110, čine namjernim izborom dobiven uzorak, a podijeljeni su u dvije temeljne skupine: prvu čine diplomirani pravnici koji su zaposleni u svojoj struci (58 ispitanika), a drugu studenti 1. i 2. godine koji na Pravnom fakultetu u Osijeku uče njemački jezik (52 ispitanika).

Da bismo dobili podatke o stavovima što većeg broja djelatnih diplomiranih pravnika iz različitih djelatnosti vezanih za pravo (javna uprava, pravosuđe, odvjetništvo, profesori pravnih znanosti), poslali smo, što elektronskom, što «običnom» poštom, ukupno 70 primjeraka upitnika pravnicima zaposlenim u gradskoj upravi Grada Osijeka, Županijskom sudu u Osijeku te na dvadesetak adresa osječkih odvjetnika. Na suradnju se odazvalo 43% ispitanika, pa smo, kako bismo povećali korpus ispitanika u ovoj skupini, upitnik poslali i svršenim pravnicima zaposlenim u Gradu Zadru, te nekolicini zadarskih odvjetnika. Tako je skupina ispitanika - djelatnih pravnika, uz 23 osječka profesora (skupa s asistentima i znanstvenim novacima), brojila ukupno 58 anketiranih osoba iz pravne struke. Njihovi su nam odgovori poslužili kao temelj za izvođenje zaključaka o korisnosti učenja njemačkog jezika pravne struke za njihovu profesionalnu djelatnost s jedne strane, i s druge o potrebama u okviru njemačkog jezika struke, poglavito o jezičnim znanjima i vještinama koje su im osobito potrebne u obavljanju posla i poslovnim kontaktima. Isto smo tako zatražili sugestije i želje glede tematskih i vizualnih kvaliteta koje oni očekuju od dobroga udžbenika za podučavanje jezika pravne struke.

Drugu ciljanu skupinu ispitanika činili su redoviti studenti prve i druge godine studija prava u Osijeku ( 52 ispitanika) koji su odgovarali na ista pitanja, samo što su se ona odnosila na njihova očekivanja o potrebitosti određenih znanja i vještina u okviru njemačkoga jezika u njihovom budućem radu kao pravnika.

Važno je naglasiti da se i analiza rezultata obavila na, uvjetno rečeno, «makro» i «mikro» razini, tj. najprije su analizirani odgovori pravnika neovisno o užoj djelatnosti kojom se bave, a zatim odgovori studenata. Pri preliminarnoj analizi odgovora utvrđeno je da postoje uočljive razlike u stavovima pravnika djelatnih u znanosti naspram onih zaposlenih u lokalnoj upravi, sudstvu i odvjetništvu, pa se pokazalo potrebitim analizirati rezultate prema trima, a ne prema dvjema skupinama. Potom je izvršena sinteza odgovora tih triju skupina i prezentirani zajednički rezultati. Na «mikro» planu analizirane su sličnosti i razlike u odgovorima pravnika zaposlenih u različitim djelatnostima, kako bi se utvrdilo postoje li i u kojim su segmentima najizraženije razlike u njihovim stavovima prema važnosti učenja jezika, kao i one u jezičnim znanjima i vještinama koje smatraju prioritetnima za pravnu praksu u svakom pojedinom području. Također se istražilo u kolikoj mjeri na stavove ispitanika utječe njihova dob, spol, broj stranih jezika kojima vladaju, te njihovo osobno uvjerenje o većoj ili manjoj važnosti znanja stranih jezika.

4

1. 3. Upitnik

Upitnik za obje skupine ispitanika (u prilogu) sastoji se iz tri temeljna dijela koji obuhvaćaju ukupno 12 pitanja: prvi dio pitanja odnosi se na stavove ispitanika prema važnosti učenja stranog jezika struke na fakultetskoj razini te korisnosti toga učenja za njihov profesionalni rad; drugi dio istražuje konkretne vještine i sposobnosti u okviru vladanja njemačkim kao stranim jezikom koje su potrebne u pravnoj praksi, a treći je manje eksplicitan i istražuje predodžbe i prijedloge ispitanika vezane za tematske i druge sadržajne kvalitete udžbenika za podučavanje stranoga jezika struke.

Upitnik za studente sadržavao je gotovo identična pitanja, s tim da se pitanje broj 5. odnosilo na vještine i znanja koja studentima nedostaju u praćenju nastave njemačkog jezika na fakultetu, a pitanja 6. i 7. traže od ispitanika isticanje onih vještina i znanja u okviru njemačkog jezika za koje smatraju da će im biti najpotrebnije u budućem radu kao pravnika, odnosno onih profesionalnih i životnih situacija u kojima će vjerojatno najviše trebati znanje njemačkog jezika. Tako jedino kod ova tri pitanja postoji polazna razlika između djelatnih pravnika i studenata prava, jer su na ta pitanja prvi odgovarali na temelju iskustva, a drugi na temelju očekivanja. No tu razliku ne smatramo relevantnom za rezultate istraživanja, pa stoga nisu primijenjeni ni različiti kriteriji pri analizi rezultata ovih skupina.

U detaljnijoj analizi rezultata pokazale su se veće razlike u stavovima između pravnika zaposlenih u lokalnoj upravi, sudstvu i odvjetništvu (u analizi rezultata: «praktičari») i onih zaposlenih u znanosti (u analizi rezultata: «teoretičari»), nego između odgovora studenata prava (u analizi: «studenti») i ovih prvih, vjerojatno stoga što su i očekivanja studenata uvjetovana predodžbama o njihovu budućem radnom mjestu, koje će za većinu vjerojatno biti u području državne uprave, sudstva, odvjetništva ili eventualno u upravi poduzeća, a manji broj je onih koji očekuju da će se baviti pravnom znanošću.

2. Analiza rezultata

2.1. I. DIO – Podaci o učenju stranih jezika i stavu prema njihovoj korisnosti

1. PITANJE: Kojim jezicima vladate?

U skupini profesora, asistenata i znanstvenih novaka (23 ispitanika) rezultati su sljedeći: deset ispitanika (10/23) vlada samo jednim stranim jezikom (sedmoro engleskim, a troje njemačkim), devet ispitanika govori dva jezika ( 9/23 - od toga engleskim i njemačkim jezikom služi se 4 ispitanika, dva ispitanika vladaju engleskim i talijanskim, a po jedan ispitanik engleskim i ruskim, njemačkim i ruskim, te engleskim i mađarskim jezikom). Troje ispitanika vlada trima jezicima, (3/23) i to dvoje engleskim, njemačkim i francuskim jezikom, a jedan ispitanik engleskim, njemačkim i španjolskim jezikom. Jedan sveučilišni profesor osječkog Pravnog fakulteta govori 5 jezika (1/23): engleski, njemački, francuski, ruski i talijanski. Najviše ispitanika, dakle, vlada engleskim jezikom (18), zatim po zastupljenosti slijedi njemački jezik (11), francuski (3), ruski (3) i talijanski (3), te mađarski (1) i španjolski (1). Ovo je ujedno i skupina koja vlada s najviše stranih jezika.

5

Od 35 anketiranih pravnika «praktičara» (suci, odvjetnici, djelatnici lokalne samouprave) 22 vladaju engleskim jezikom (22/35), engleskim i njemačkim petoro (5/35), ruskim četvoro (4/35) i talijanskim dvoje (2/35). Dva ispitanika ne vladaju niti jednim stranim jezikom. Većina ispitanika ove skupine vlada, dakle, engleskim jezikom (27), zatim njemačkim (5), pa ruskim (4) i talijanskim (2).

U skupini studenata (52) najviše ispitanika govori njemački i engleski jezik (30/52), 17 ih vlada samo njemačkim jezikom (17/52), dva ispitanika vladaju trima jezicima: engleskim, njemačkim i francuskim (2/52), a po jedan njemačkim i francuskim (1/52), odnosno njemačkim i talijanskim (1/52). Jedan student smatra da ne vlada niti jednim stranim jezikom (stoga podatak da njemačkim jezikom u toj skupni vlada 98%, a ne 100% ispitanika). Najzastupljeniji strani jezik u ovoj skupini je njemački ( 98 % - ispitani su, naime, samo studenti koji uče njemački kao prvi strani jezik na Pravnom fakultetu), a odmah nakon toga slijedi engleski (govori ga 57,7 % ispitanika), dok je zastupljenost ostalih jezika zanemariva.

Tablica broj 1 pokazuje kojim jezicima vladaju ove tri skupine ispitanika, tj. koji su jezici najzastupljeniji u znanju pojedine skupine ispitanika:

Tablica broj 1: Strani jezici kojima vladaju ispitanici (u %)

Strani jezik kojim ispitanici vladaju

PRAVNICI «TEORETIČARI»

PRAVNICI «PRAKTIČARI»

STUDENTI PRAVA*

ENGLESKI 78,26 77,14 57,7 NJEMAČKI 34,78 14,29 98 FRANCUSKI 13,04 0,00 5,77RUSKI 13,04 11,43 0,00 TALIJANSKI 13,04 5,71 1,92 ŠPANJOLSKI 4,34 0,00 0,00MAĐARSKI 4,34 0,00 0,00

* Podaci se odnose samo na korpus ispitanika koji na Pravnom fakultetu u Osijeku uče njemački kao prvi strani jezik.

Kao što iz tablice br. 1 proizlazi, mnogi ispitanici vladaju većim brojem jezika. Po skupinama to izgleda ovako:

Tablica broj 2: Broj stranih jezika kojima vladaju ispitanici (u %)

Broj stranih jezika



STUDENTI PRAVA

UKUPNO

0 0,00 5,71 1,92 2,73 1 43,48 82,86 32,69 50,90 2 39,13 14,29 61,54 41,82 3 13,04 0,00 3,85 4,55 5 4,35 0 ,00 0,00 0,90

Ukupno: 100,00 100,00 100,00 100,00

6

2. PITANJE: Koliko Vama osobno u Vašem stručnom radu koristi (koliko će Vam koristiti) znanje stranoga jezika?

U skupini «teoretičara» pravne znanosti 70 % ispitanika je znanje stranih jezika ocijenilo veoma korisnim za svoj rad u struci (16/23). Prilično korisnim smatra ga 26 % ispitanika, dok samo jedan ispitanik nalazi da mu znanje stranoga jezika malo koristi u profesionalnom životu.

Većina (57 %) pravnika zaposlenih u lokalnoj upravi, sudstvu i odvjetništvu («praktičari») pak drži, da im znanje stranoga jezika malo koristi u obavljanju njihova posla; 23 % ih smatra da im nimalo ne koristi, 17 % ispitanika znanje jezika drži prilično korisnim za posao kojim se bave, a jednom ispitaniku njegovo znanje stranog jezika veoma koristi u profesionalnom životu.

Studenti su u svojim stavovima bliži prvoj skupini, jer njih 56 % smatra da će im znanje jezika prilično koristiti u budućem zanimanju, 25 % da će im veoma trebati za obavljanje njihova budućeg posla, a 19 % ispitanika drži da će im malo trebati.

Ove zamjetne razlike u stavovima djelatnih pravnika možemo pripisati različitoj vrsti poslova kojima se te dvije skupine bave, ali i njihovom postojećem poznavanju stranih jezika, te dobi ispitanika (većina ispitanika u skupini «praktičara» stara je između 45 i 66 godina). Na odgovore o slabijoj korisnosti stranoga jezika u poslu nije utjecao spol ispitanika, jer su takve odgovore davali i muškarci i žene, nego poglavito stupanj njihovog aktivnog vladanja stranim jezikom i priroda samoga posla. Tako su, primjerice, izrazito afirmativni odgovori pravnika koji rade u Uredu gradonačelnika, gdje su u prigodi komunicirati sa strancima, za razliku od onih koji se bave problematikom stanovanja, komunalnim pitanjima ili problematikom gradskih javnih poduzeća.

S druge strane, znanstvenici, predavači pravnih predmeta i znanstveni novaci u svom su radu upućeni na čitanje stručne literature na stranom jeziku, pisanje stručnih radova, komunikaciju s inozemnim kolegama, itd., pa ne čudi što su njihovi odgovori izrazito afirmativni. Na njihove su stavove poglavito djelovale konkretne potrebe struke, bolje poznavanje stranih jezika (to je skupina u kojoj većina vlada s dva ili više stranih jezika) ali i znatno mlađa dob u odnosu na prvu skupinu (godine starosti su između 30 i 40).

Tablica br. 3: Stavovi o korisnosti znanja stranih jezika za pravnu struku (struktura u %):

Korisnost stranog jezika

PRAVNICI«TEORETIČARI»

PRAVNICI«PRAKTIČARI»

STUDENTI PRAVA

UKUPNO

Nimalo 0,00 22,86 0,00 7,27Malo 4,34 57,14 19,23 28,18 Prilično 26,09 17,14 55,77 37,28 Veoma 69,57 2,86 25 27,27 Ukupno: 100,00 100,00 100,00 100,00

7

Analiziramo li samo stavove djelatnih pravnika o korisnosti stranoga jezika u njihovu stručnom radu, uočit ćemo statistički značajne razlike između «teoretičara» pravne znanosti i pravnika zaposlenih u pravosuđu, odvjetništvu, upravi – dakle, «praktičara»:

Tablica 3 a): Stavovi o korisnosti stranih jezika u pravnoj praksi:

Korisnost stranog jezika



UKUPNO

Nimalo 0 8 8Malo 1 20 21Prilično 6 6 12Veoma 16 1 17Ukupno 23 35 58

Temeljem prikupljenih podataka može se na razini 5% signifikantnosti, uz tri stupnja slobode zaključiti da između stava o korisnosti stranog jezika za pravnu struku i vrste posla koja se obavlja postoji međusobna ovisnost, jer je izračunata vrijednost hi-kvadrata 89,66 veća od tablične koja je 7,81.

Statistički značajna razlika postoji i u stavovima pravnika «praktičara» i studenata (hi-kvadrat 34,72>7,81) te pravnika «teoretičara» i studenata (hi-kvadrat 18,4>7,81). Uočljivo je pri tome, kao što je već navedeno, da su veće razlike u stavovima «praktičara» i studenata nego «teoretičara» i studenata.

Dobiveni rezultati nameću sljedeća pitanja: obrazujemo li sebi slične studente umjesto praksi potrebne stručnjake? Je li, osim specifičnosti uskoga pravnog područja kojim se ispitanici u svom profesionalnom životu bave, te njihove dobi, na ove razlike u stavovima utjecala i ograničena ponuda jezičnih sadržaja u nastavi stranog jezika koja nije sukladna potrebama za određenim jezičnim znanjima i vještinama na njihovu budućem radnom mjestu? Odgovori na ova pitanja iziskuju detaljnu analizu udžbenika za strane jezike na studiju prava po kojima su ispitanici učili, kako bismo dobili točnu sliku koji su im tematski (tekstualni) sadržaji bili ponuđeni, koliko su na leksičkoj razini zastupljena pojedina pravna područja i u kojoj su mjeri bili osposobljavani za govornu komunikaciju. Mikro-analizom odgovora ispitanika možemo vidjeti razlike u stavovima unutar skupine pravnika «praktičara»: tako među ispitanim odvjetnicima točno njih 50% nalazi znanje stranog jezika prilično korisnim za svoj rad u struci, 33,33 % smatra da im ono malo koristi, a 16,67 % da im veoma koristi u struci. Skupina ispitanika iz uprave i sudstva se, međutim, u izrazitoj većini izjasnila da im znanje stranog jezika «malo» koristi u svakodnevnom radu (s izuzetkom pravnika zaposlenih u Uredu gradonačelnika). Takvi su odgovori uvjetovani prirodom posla (poglavito sudaca, kojima u poslovima vezanim za strani jezik pomažu sudski tumači), ali vjerojatno i vrstom jezičnih sadržaja koje su usvajali na nastavi stranog jezika. Za pretpostaviti je da se i pravnici zaposleni u gradskoj upravi susreću u svom radu sa strankama koje ne govore hrvatski jezik i s dokumentima pisanim na njemačkom ili engleskom jeziku, pa bi im stoga koristilo solidno znanje stranog jezika i sposobnost aktivnog služenja tim jezikom. To nas navodi na zaključak kako u postojećim udžbenicima tome području prava nije do sada niti tematski, a ni odgovarajućim govornim vježbama, posvećivana dovoljna pozornost, što će pokazati i analiza odgovora iz drugog dijela ankete. Naravno, u procjeni korisnosti stranog jezika u struci valja

8

uzeti u obzir i činjenicu o različitom stupnju usvojenosti stranog jezika kod svakog pojedinog ispitanika, o njihovoj osobnoj elokvenciji i spremnosti na govornu komunikaciju na stranom jeziku.

3. PITANJE: Jeste li do sada učili (školski) njemački jezik?

4. PITANJE: Koliko dugo (u godinama)?

Ova su pitanja poslužila da bi se u kasnijoj analizi moglo utvrditi da li i koliko utjecaja na stavove o potrebitosti pojedinih jezičnih vještina njemačkog jezika za posao pravnika ima okolnost dosadašnjeg učenja ili neučenja toga jezika u školi, i ima li kakvoga utjecaja na te stavove duljina učenja toga jezika.

Anketa je pokazala da je u skupini znanstvenih djelatnika 18 ispitanika učilo njemački (18/23), od kojih sedmoro ne smatra da njime dostatno vladaju; od pravnika praktičara otprilike je polovina učila taj jezik (17/35), ali samo petoro smatraju da njime i vladaju, dok su u studentskoj skupini svi učili (uče) taj jezik, a samo jedan ispitanik smatra da ne vlada tim jezikom.

Raznoliki su podaci unutar skupina o duljini učenja njemačkoga jezika u školi. Tako je među profesorima i novacima najveći broj ispitanika učio njemački 4 godine (6 ispitanika), troje njih učilo je njemački 2 godine, dvoje ih je učilo taj jezik 5 godina, a dvoje 9 godina, dok su pojedini ispitanici po jednu godinu, odnosno 8 ili 10 godina. U skupini pravnika «praktičara» 6 je ispitanika učilo njemački 4 godine, troje 2 godine, troje 6 godina, dvoje po osam godina te dvoje po godinu dana. U studentskoj skupini ne postoji tolika raznolikost jer ih je većina učila njemački 9 godina (38 ispitanika), no neki su taj jezik učili 10 godina (12 ispitanika), dok ga je jedan ispitanik učio 11 godina, a jedan 5.

Tablica broj 4: Trajanje školskog učenja njemačkog jezika

TRAJANJE U GODINAMA



STUDENTI PRAVA

UKUPNO

1 2 2 0 42 3 3 0 64 6 6 0 125 2 0 1 36 0 3 0 38 1 2 0 39 3 0 38 41

10/11 1 0 13 14UKUPNO 18 16 52 86

Školski su njemački jezik pravnici «teoretičari» učili prosječno 4,9 godina, pravnici »praktičari» 4,1 godinu, a studenti 9,3 godine2.

2 Kao što je na početku rada naglašeno, radi se o populaciji studenata koji na Pravnom fakultetu u Osijeku uče njemački kao prvi strani jezik. Među djelatnim pravnicima većinu čine oni koji su dulje učili engleski jezik, a zanimljivo je da starii ispitanici među njima uopće nisu učili straje

9

2. 2. II DIO –Najpotrebnija znanja i vještine njemačkoga jezika u pravnoj praksi i nastavi

5. PITANJE: Koja Vam znanja i vještine u okviru njemačkog jezika nedostaju u Vašem stručnom radu (za studente: … u Vašem praćenju nastave njemačkog jezika na Fakultetu)?

U skupini «teoretičara» najvećem broju ispitanika (8/23) nedostaje tečnost i korektnost u govornom izražavanju, 5 ih smatraju da im sve vještine podjednako nedostaju (5/23), 4 ispitanika smatra da im je nedostatno poznavanje stručnog vokabulara (4/23), a po troje nedostatkom u svome znanju smatra poznavanje gramatičkih pravila (3/23) i nedostatnu sposobnost gramatički točnog pismenog izražavanja (3/23).

Najveći broj pravnika «praktičara» odgovorio je da im u radu nedostaje poznavanje stručnog vokabulara (8/35), nešto ih manji broj smatra da im podjednako nedostaju sva znanja i vještine u okviru njemačkog jezika (7/35); isto toliki broj ispitanika smatra kako im najviše nedostaje gramatički točno pismeno izražavanje (7/35), a neznatno manji broj ih se opredijelio za tečnost i korektnost u govornom izražavanju kao jezičnu vještinu koja im u okviru njemačkog jezika najviše nedostaje u radu (6/35). Dvoje ispitanika (2/35) poznavanje gramatike smatra svojim najvećim nedostatkom u okviru znanja i vještina u njemačkom jeziku u struci.

Studentima Pravnoga fakulteta u Osijeku u praćenju nastave njemačkog jezika pravne struke najviše nedostaje vještina tečnog i korektnog govornog izražavanja (29/52), zatim poznavanje stručnog vokabulara (20/52); nakon toga slijede oni koji smatraju da im sve vještine i znanja podjednako nedostaju (9/52), 7 studenata smatra da im u znanju najviše nedostaje dobro poznavanje njemačke gramatike (7/52), a 6 ispitanika svojim najvećim nedostatkom u znanju smatra nemogućnost gramatički točnog pismenog izražavanja (6/52). Jedan ispitanik naveo je da mu u znanju nedostaje i «nešto drugo», što je definirao kao «više prilike za konverzaciju s izvornim govornikom». Ovdje je zanimljivo dodati da i analiza potreba provedena prije nekoliko godina na osječkom Ekonomskom i Građevinskom fakultetu ukazuje na to kako i studenti ovih fakulteta daju visoko mjesto na ljestvici potrebnih jezičnih vještina, doduše u okviru engleskog kao jezika struke, upravo govornom izražavanju i razumijevanju govornog ili pisanog teksta (Sedlan-König-Kraljević:162).

Ako se analiziraju odgovori svih triju skupina, proizlazi da je od 110 ispitanika najviše njih zaokružilo odgovor pod c), tj. gotovo polovina ih smatra da im najviše nedostaju tečnost i korektnost govornog izražavanja na njemačkom jeziku (44/110) , zatim im najviše nedostaje poznavanje stručnog vokabulara (32/110). Gotovo petina ispitanika (21/110) smatra da im podjednako nedostaju sva znanja i vještine u okviru njemačkog jezika struke, a najučestaliji odgovor nakon toga je nesposobnost gramatički točnog pismenog izražavanja (16/110).

10

Tablica broj 5: Jezične vještine i znanja koja najviše nedostaju ispitanicima (u %):

JEZIČNA VJEŠTINA



STUDENTI PRAVA

UKUPNO

TEČNOST U GOV. IZRAŽ.

34,78 17,14 55,77 40 ,00

SVE VJEŠTINEPODJEDNAKO

21,74 20,00 17,38 19,09

POZN. STRUČ.VOKABULARA

17,39 22,86 38,46 29,09

GRAM.TOČNOPISM. IZRAŽ.

13,04 20,00 11,53 14,55

6. PITANJE: Navedite situacije u profesionalnom životu u kojima vam je potrebno znanje njemačkoga jezika /…će Vam biti potrebno znanje njemačkoga jezika/. (Više odgovora)

U ukupnom korpusu ispitanika najviše su zastupljeni odgovori: d) u svakodnevnim životnim situacijama za boravka u inozemstvu, zatim redom; a) u čitanju stručne literature, c) na stručnim skupovima te b) u pisanju stručnih radova (koji nije zastupljen u skupini pravnika-praktičara).

U skupini pravnika «teoretičara» najveći broj ispitanika smatra da im je znanje njemačkog jezika potrebno u čitanju stručne literature (21/23); nešto manji broj smatra da je potrebno na stručnim skupovima (15/23). Treće mjesto po zastupljenosti zauzima shvaćanje da je znanje njemačkog jezika potrebno u svakodnevnim životnim situacijama pri boravku u inozemstvu (13/23), a na četvrtom je mjestu odgovor da je znanje tog jezika potrebno za pisanje stručnih radova (12/23).

Skupina pravnika «praktičara» veliku je prednost dala svakodnevnim životnim situacijama u kojima je potrebno znanje njemačkoga jezika (21/35); zatim slijedi korisnost njemačkog jezika u čitanju stručne literature (7/35), a nakon toga potreba za znanjem jezika na stručnim skupovima (4/35). Zanimljivo je da 4 ispitanika smatraju da im znanje njemačkoga nije potrebno ni u struci, ni za poslovnog boravka u inozemstvu (4/35).

Studenti daju prednost istim profesionalnim i životnim situacijama kao i pravnici «praktičari», s tom razlikom što nijedan ispitanik studentske skupine ne smatra da mu znanje njemačkog jezika neće trebati u njegovu budućem profesionalnom životu. Odgovori studenata su sljedeći: najveći broj ispitanika smatra da će im znanje njemačkog jezika biti potrebno u svakodnevnim životnim situacijama za boravka u inozemstvu (35/52); nakon toga prednost daju korisnosti njemačkoga jezika na stručnim skupovima pravnika (33/52), zatim za čitanje stručne literature (30/52), a nakon toga po zastupljenosti slijedi odgovor o korisnosti znanja njemačkog jezika za pisanje stručnih radova (13/52).

11

Tablica broj 6: Situacuje u kojima je potrebno znanje njemačkoga jezika (Rang-lista u %)

PROFES. I ŽIV.SITUACIJE

PRAVNICI-«TEORETIČARI»

PRAVNICI«PRAKTIČARI»

STUDENTIPRAVA

UKUPNO

SVAKODN. ŽIVOTNE SIT.

56,52 60 ,00 67,30 62,73

STRUČNI SKUPOVI

65,22 11,43 63,46 47,27

ČITANJE STR.LITERATURE

91,30 20,00 57,69 52,73

PISANJE STR.RADOVA

52,17 0,00 25,00 22,73

7. PITANJE: Koje vještine i znanja u okviru njemačkog jezika pravne struke smatrate najpotrebnijima za Vaš (budući) posao i poslovne kontakte? (Rangiranje odgovora ili: g)

Polovina od ukupnog broja ispitanika (točnije:56 ispitanika) zaokružila je odgovor g, smatrajući sve navedene jezične vještine jednako važnima za posao pravnika i njegove poslovne kontakte. Zanimljivo je da postoje znatne razlike u rangiranju vještina između skupina, no znakovito je da kod svih triju skupina značajno mjesto zauzima vještina govora, odnosno konverzacije. No razmotrimo rangiranje vještina po važnosti u svakoj skupini posebno, nakon čega će se napraviti poredak najpotrebnijih vještina za sve ispitanike zajedno.

Pravnici «teoretičari», sukladno prirodi svoga posla, prednost daju razumijevanju stručnoga teksta (11/23). Devetoro ispitanika u skupini sve vještine smatra jednako važnima (9/23), a sedmoro prednost u svome poslu daje pismenom prevođenju s njemačkog na hrvatski jezik (7/23), dok je 5 ispitanika na prvo mjesto rang-liste važnosti stavilo vještinu govornog izražavanja i vođenja konverzacije (5/23).

Skupina «praktičara» u većini smatra da su sve vještine jednako važne u njihovu poslu (19/35); 9 je ispitanika u skupini izdvojilo kao najvažniju vještinu u svojim poslovnim kontaktima vještinu govornog izražavanja i konverzacije (9/35), a drugom po važnosti smatraju sposobnost razumijevanja stručnog teksta (6/35), dok treće mjesto zauzima sposobnost razumijevanja govora izvornog govornika (2/35).

Rezultati studentske skupine po rasporedu su vještina za koje smatraju da će im biti najpotrebnije u budućem stručnom radu vrlo slični ovima prethodne skupine, samo što sposobnost pismenog izražavanja stavljaju ispred razumijevanja stručnog teksta. I u ovoj skupini većina ispitanika sve vještine smatra jednako potrebnima u budućem poslu i poslovnim kontaktima (28/52), no na rang listi navedenih vještina prvo mjesto zauzima vještina govornog izražavanja na njemačkom jeziku (22/52), dok vještine razumijevanja govora izvornog govornika i pismeno izražavanje na njemačkom jeziku dijele treće mjesto (10/52).

12

Tablica broj 7: Rangiranje vještina njemačkog jezika najpotrebnijih u pravnoj praksi (u %)

NAJPOTREBNIJEJEZ. VJEŠTINE



STUDENTI PRAVA

UKUPNO

SVE - JEDNAKO VAŽNE

39,13 54,28 53,85 50,90

GOVOR (KONVERZACIJA)

21,74 25,71 42,31 32,73

RAZUMIJEVANJESTR. TEKSTA

47,83 17,14 15,38 22,73

RAZUM.GOVORAIZV. GOVORNIKA

17,39 5,71 19,23 14,55

PISM. PREVOĐ. SNJEM. NA HRV.

30,43 2,86 1,92 8,18

PISMENO IZRAŽ. 0,00 2,86 19,23 10 ,00

8. PITANJE: Kojim se znanjima i vještinama tijekom Vašeg studija prava nije poklanjalo (ne poklanja se) dovoljno pozornosti na nastavi stranoga jezika?

U svim trima skupinama ispitanika dominiraju konverzacija i svakodnevno govorno izražavanje te uvježbavanje stručnog vokabulara kao vještine za koje drže da im nije poklanjano dovoljno pozornosti u učenju stranog jezika pravne struke (ova druga vještina nešto je slabija zastupljena u odgovorima studenata). Rad na gramatičkim strukturama koje su najzastupljenije u njemačkom jeziku pravne struke također zauzima značajno mjesto u odgovorima studenata i pravnika «teoretičara», a isto tako značajan broj studenata i pravnika «praktičara» smatra kako su sve vještine bile (odnosno jesu) ravnomjerno zastupljene u učenju stranog jezika tijekom njihova studija.

Preciznije, u skupini «teoretičara» njih 7 smatra da se nedovoljna pozornost poklanjala stručnom vokabularu i obradi stručnih tekstova (7/23), zatim konverzaciji i svakodnevnom govornom izražavanju (5/23), a treće mjesto zauzima uvjerenje da nisu dostatno obrađivane gramatičke strukture koje se učestalo javljaju u pravnim tekstovima (5/23). Ostali se odgovori čine irelevantnima jer ih je zaokružio po jedan ili dva ispitanika.

Pravnici «praktičari», slično tomu, smatraju da je konverzacija bila zapostavljena u nastavi stranoga jezika (12/35), nakon toga slijedi nedovoljno bavljenje stručnim vokabularom i stručnim tekstovima (10/35), a 5 ispitanika smatra da su sve vještine bile ravnomjerno zastupljene (5/35).

Izrazito veliki broj studenata smatra da se nedovoljna pozornost posvećuje konverzaciji i svakodnevnom govornom izražavanju (44/52), dok su preostala mišljenja podijeljena između stava da su sve vještine ravnomjerno zastupljene (4/52) i da treba više pozornosti posvetiti uvježbavanju gramatičkih struktura koje se najčešće pojavljuju u pravnim tekstovima (3/52).

13

Tablica broj 8: Vještine nedovoljno zastupljene na nastavi stranog jezika na fakultetu (u %)

JEZIČNA VJEŠTINA



STUDENTI PRAVA

UKUPNO

GOVORNO IZR.(KONVERZACIJA)

21,74 34,28 84,62 55,45

UVJEŽB. STRUČ. VOKABULARA

30,43 28,57 1,92 16,36

UVJEŽB. GRAM. STRUKTURA

21,74 5,71 5,77 9,09

SVE VJEŠTINE –JEDNAKO ZAST.

7,69 14,28 7,69 10,00

9. PITANJE: Jesu li prve dvije godine studija dostatne za stjecanje znanja iz stranog jezika struke na studiju prava?

Točno 90% ispitanika odgovorilo je negativno (99/110), što je doista pokazatelj potrebe da se nastava stranoga jezika, bilo kao izborni ili obvezan kolegij, uvede i na 3. i 4. godini studija.

Gledajući po skupinama, nešto se manji postotak negativnih odgovora zamjećuje kod pravnika «praktičara» (85,72 % ili 30 od 35 ispitanika) dok je postotak istoga odgovora kod teoretičara 95,66 % (22/23), a kod studenata 90,39 % (47/52).

Tablica broj 9: Dostatnost sadašnjeg trajanja učenja stranih jezika na studiju prava (u %)

Str. jezik samo na prve 2 god. studija prava?



STUDENTI PRAVA

UKUPNO(U %)

a) DA 4,34 11,43 9,61 10,00 b) NE 95,66 85,72 90,39 90,00

14

2. 3. III DIO – Očekivane kvalitete dobroga udžbenika stranog jezika za pravnu struku

10. PITANJE: Treba li po vašem mišljenju dobar udžbenik stranog jezika za pravnike sadržavati isključivo tekstove tematski vezane za pravnu struku?

Odgovori na ovo pitanje donekle se razlikuju od skupine do skupine, s tim da su u odgovorima bliži studenti i pravnici «teoretičari», kod kojih u većini vlada uvjerenje da tekstovi ne bi trebali biti isključivo vezani za pravo ( 42 od ukupno 52 studenta, odnosno 16 od ukupno 23 profesora/asistenta/znanst. novaka), dok pravnici djelatni u upravi, sudstvu i odvjetništvu (njih 57,14 % ili 14 od 35 ispitanika) misli kako bi tekstovi trebali biti vezani isključivo za struku. Ipak, u cjelini gledano, većina ispitanika smatra kako bi se uz stručne tekstove trebalo baviti i drugim temama, o čemu konkretnije podatke daju njihovi odgovori na posljednja dva pitanja u anketi. Tablica broj 10: Tteba li udžbenik stranog jezika struke sadržavati isključivo stručne tekstove

(u %)?

Isključivo stručni tekstovi u udžbeniku str. jezika na pravn.Fakultetu?


PRAVNICI «PRAKTIČARI»(jedan ispitanikbez odgovora)

STUDENTI PRAVA

UKUPNO

a) DA 30,43 57,14 19,23 33,64 b) NE 69,57 40,00 80,77 65,45

11. PITANJE: Koje biste teme stručnih i drugih tekstova Vi predložili za obradu u nastavi njemačkog jezika pravne struke, vodeći računa o njihovoj praktičnoj vrijednosti za Vašu struku?

Ispitanici su zamoljeni predložiti teme koje njih zanimaju najprije u području struke, a zatim «opće « teme koje nisu usko vezane za područje prava. Zanimljivo je da se desetak stručnih tema jednakom učestalošću javlja u svim trima skupinama ispitanika, s tim da se u svakoj skupini mogu naći i ona interesna područja isključivo vezana za područje prava kojima se oni bave ili očekuju da će njima baviti. Tako se u području stručnih tema u sve tri skupine ispitanika javljaju sljedeće teme:

1. kazneno pravo2. obiteljsko i brakorazvodno pravo3. građansko pravo4. ustavno pravo5. konkretni slučajevi iz pravne prakse6. politički i izborni sustav SRNJ7. pravni sustav i sudstvo u SRNJ8. nasljedno pravo i imovinski odnosi

15

9. međunarodno pravo10. originalni dokumenti: ugovori, sporazumi, pravni akti11. organi lokalne samouprave u SRNJ

Osim navedenih tema, pravnici «teoretičari» predlažu sljedeće stručne teme:- europsko pravo i pravo EU- etika javne službe- ljudska prava- slobode i prava građana- usporedba: Ustav RH i Ustav SRNJ- građanske inicijative- trgovačko pravo- procesno pravo - materijalno pravo- javne financije- trgovina i prava potrošača- vježbe improviziranog sudišta.

Pravnici «praktičari», uz 11 gore navedenih tema, predlažu i:- upravne institucije u RH i SRNJ: usporedba- zemljišno-knjižno pravo- pravo intelektualnog vlasništva (autorsko pravo)- radno pravo- parnični postupak.

Osim ovih 11 tema, zajedničkih svim promatranim skupinama, studente prava zanimaju i sljedeća stručna područja:-kršenje zakona u Njemačkoj (konkretni primjeri iz područja kaznenog prava)-zakonodavna i izvršna vlast u SRNJ-sudska psihijatrija-životne priče i iskustva pravnika u Njemačkoj.

Među predloženim općim temama također je niz onih koje su zastupljene kod svih triju skupina ispitanika, pa ćemo navesti prvo te teme kao najzastupljenije: 1. konverzacija i modeli ponašanja u stručnim pravnim krugovima

2. konverzacija na stručnim skupovima3. kulturna i povijesna baština Njemačke4. civilizacijska obilježja njemačkog naroda, jezika i kulture5. konverzacija u svakodnevnim životnim situacijama za vrijeme

putovanja i boravka i NjemačkojUz navedene opće teme, «teoretičari» predlažu još i:

- povijest Njemačke- ekonomija Njemačke- znanost i tehnologija u Njemačkoj- utjecaj medija na javno mnijenje

U skupini «praktičara» pojavili su se sljedeći prijedlozi:- promet i pomoć na cesti (konverzacija)- konverzacija u sustavu primanja i davanja usluga (odvjetnici)

16

- uloga konzulata i veleposlanstava;

dok su studenti, uz 5 navedenih zajedničkih tema, još zainteresirani za:-obrazovanje u Njemačkoj, pogotovo mogućnost studiranja za inozemne studente-zaštita okoliša-teme iz svakodnevnog života mladih u Njemačkoj.

12. PITANJE: Koje su po Vašem mišljenju kvalitete dobroga udžbenika za podučavanje stranoga jezika za buduće pravnike u sadržajnom i vizualnom smislu?

I ovdje se pokazalo da su interesi i mišljenja djelatnih i budućih pravnika u mnogome podudarna, poglavito kad se radi o sadržajnim kvalitetama dobroga udžbenika za strani jezik na studiju prava. Tako se javljaju identične ili slične primjedbe o tim kvalitetama u svim trima skupinama, kao primjerice:

1. trebaju biti zastupljeni aktualni sadržaji u stručnim tekstovima2. obilna pravna terminologija3. stručni tekstovi iz svih pravnih područja4. tekstovi trebaju biti popraćeni jasnom, opširnom i preglednom gramatikom5. potrebna kombinacija stručnih i općih tema6. jasna i pregledna gramatička pravila na zasebnim stranicama7. posebno istaknuti stručne izraze uz svaku stručnu temu.

Uz navedene prijedloge, ispitanici u skupini profesora, asistenata i znanstvenih novaka dodali su još i sljedeće sadržajne kvalitete:

- tekstovi trebaju biti popraćeni govornim vježbama za rad u parovima ili grupi

- uporabu gramatičkih pravila objasniti i na hrvatskom za one sa slabijim predznanjem

- raznovrsnost, jednostavnost, poticajnost teksta.

Studenti su u svojim prijedlozima praktični:

- tekstovi trebaju biti zanimljivi, kratki, ne «preteški»- uz svaki tekst navesti ključne riječi (posebno istaknuti stručne)- bogatiji rječnik na kraju udžbenika- kompletan pregled gramatike na kraju udžbenika.

Pravnici «praktičari» nisu bili toliko izdašni u svojim prijedlozima, pa uz već navedene treba dodati i sugestiju kako treba primijeniti «konverzacijski pristup» što većem broju tema.

Prijedlozi za vizualne kvalitete dobroga udžbenika stranog jezika za studente prava također su brojni, poglavito u skupini studenata i profesora prava. Niz je prijedloga koje su naveli ispitanici svih triju skupina, pa ćemo prvo istaknuti te prijedloge, koji su u skladu s mišljenjem većine ispitanika:

17

1. tekstovima dodati fotografije i ilustracije2. ponuditi skice i grafikone (primjerice pravnog sustava ili ustrojstva sudova)3. vizualno izdvojiti gramatička pravila4. vizualno izdvojiti ključne riječi i stručne izraze5. uz tekstove dodati praktične primjere i dokumente iz pravne prakse6. bojom istaknuti ključne dijelove7. preglednost tekstova i gramatike8. povezanost tekstova s različitim medijima.

Među djelatnim pravnicima, poglavito onima iz gradske uprave, pojavila su se i rijetka mišljenja kako «nisu bitne fotografije», te kako je «vizualna strana manje bitna od sadržajne».Odgovori studenata detaljniji su i maštovitiji:

- upotrijebiti različite boje za stranice s tekstom i one s gramatičkim sadržajima,

- «gramatičke stranice» izdvojiti od stručnih tekstova i istaknuti ih «živim bojama», ili, primjerice:

- «udžbenik bi trebao biti veseliji».

2. Zaključna riječ

Provedenim upitnikom načinili smo analizu potreba u nastavi njemačkog jezika na pravnim fakultetima (pod pretpostavkom da bi studenti i djelatni pravnici i u drugim sredinama u Hrvatskoj dali slične odgovore). Istraživanjem je obuhvaćeno 110 ispitanika, od kojih su polovina djelatni pravnici u različitim oblastima prava, a druga polovina studenti Pravnog fakulteta u Osijeku koji uče njemački kao strani jezik.

Na temelju analize triju ključnih dijelova Upitnika dobili smo sljedeće rezultate:

1. Više od trećine ukupnog broja ispitanika smatra znanje stranih jezika prilično korisnim za pravnu struku (37,28%). Uočljiva je pri tome velika disperzija među promatranim skupinama ispitanika, pa tako skupina djelatnih pravnika zaposlenih na Pravnom fakultetu u Osijeku poznavanje stranih jezika smatra veoma korisnim (69,57% ispitanika), studenti prava ga u prosjeku smatraju prilično korisnim (55,77%), dok ga jedino većina iz skupine pravnika zaposlenih u gradskoj upravi, sudstvu i odvjetništvu smatra «malo korisnim» (57,14 % ispitanika te skupine). Ove su razlike rezultat više čimbenika: njihova predznanja u okviru stranog jezika kojeg su učili u školi i/ili na fakultetu i broja stranih jezika kojima vladaju, prirode posla kojim se bave, a time i potrebe za uporabom stranog jezika u njihovu poslu (što ilistrira podatak da se u skupini «praktičara», koji u prosjeku korisnost stranog jezika za njihovu struku smatraju malo korisnim, izdvaja podskupina odvjetnika, od kojih njih 50% smatra znanje stranog jezika veoma korisnim u struci) te dobi ispitanika (skupina pravnika «praktičara» obuhvaća u prosjeku ispitanike starije dobi). Zanimljiv je podatak da velika većina pravnika «teoretičara» (56,52%), dakle onih koji smatraju strane jezike veoma korisnim za svoj posao, u prosjeku vlada s više stranih jezika (dva, tri pa čak i s pet), pa je to, uz specifičnost posla u znanosti, očito u uzročno-posljedičnoj vezi i s njihovim stavom prema korisnosti stranih jezika općenito. S druge strane, u skupini «praktičara», koji u prosjeku smatraju da im strani jezik «malo» koristi u njihovu radu, samo 20% ispitanika vlada dvama jezicima, a tek 5 ispitanika u skupini vlada njemačkim jezikom (oko 14 %). Možemo reći da

18

je u prosjeku stav prema korisnosti stranih jezika u poslu pravnika pozitivan («prilično mi koristi»).

2. Iz analize rezultata drugog dijela Upitnika, koji se bavi konkretnim znanjima i vještinama u okviru njemačkog jezika pravne struke, proizlazi da se u nastavi njemačkog jezika na studiju prava treba više pozornosti poklanjati govornim vježbama, jer ispitanici tu vještinu ističu kao onu koja im najviše nedostaje (40% ukupno ispitanih), kao onu koja im najviše treba ili će im trebati u poslovnom životu i kontaktima (62,73 % ispitanika navelo je da im je znanje stranog jezika najpotrebnije u svakodnevnim životnim situacijama za vrijeme boravka u inozemstvu), te kao onu kojoj je poklanjano ili se poklanja najmanje pozornosti i vremena u nastavi stranog jezika struke (55,45 % od ukupnog broja ispitanika). Ova vještina također zauzima visoku drugu poziciju na rang -listi vještina koje ispitanici smatraju najpotrebnijima u profesionalnom životu: većina ispitanika (50,9 %) smatra sve jezične vještine i znanja jednako važnima, a odmah zatim slijedi govorno izražavanje i konverzacija kao vještina kojoj prednost daje 32,73 % ukupnog broja ispitanika.

3. Pitanje koje se odnosi na vremensko trajanje učenja stranog jezika na fakultetu po svojoj koncepciji možda ne spada u skupinu prethodnih pitanja II. dijela, no smatralo se potrebitim uvrstiti ga u anketu upravo radi davanja smjernica za zauzimanje jedinstvenog stava o potrebitosti kontinuiranog učenja stranih jezika i na nefilološkim fakultetima, što postotak od 90% «glasova» ispitanika u korist kontinuiranog učenja stranog jezika na studiju prava nedvojbeno potvrđuje.

4. Rezultati III. dijela Upitnika predstavljaju koristan orijentir za koncipiranje suvremenog udžbenika u skladu s potrebama i željama ne samo studenata prava, nego i s praktičnim iskustvima svršenih pravnika. Neobično je važno da većina ispitanika smatra da se uz stručni jezik na fakultetskoj razini mora njegovati i opći jezik (65,45 % ukupno ispitanih), poglavito konverzacija u stručnom i svakodnevnom okruženju. Dragocjeni su i prijedlozi stručnih i općih tema koje zanimaju ispitanike, ali i sugestije glede sadržajne i vizualne koncepcije dobroga udžbenika. S druge strane, stavovi ispitanika, posebice onih iz uprave i pravosuđa, upućuju, osim na nedovoljnu zastupljenost konverzacijskih vježbi u postojećim udžbenicima, i na nedostatnost jezičnih i tematskih sadržaja koji bi bili od praktične koristi za pravnike zaposlene u pravosuđu i organima lokalne samouprave. Stoga je potrebno detaljnom analizom postojećih udžbenika stranog jezika utvrditi stvarnu zastupljenost ovih sadržaja te koncipirati takav udžbenik koji bi uklonio te nedostatke i bio usklađen s praktičnim potrebama djelatnih pravnika iz svih područja pravne prakse.

Naravno, teško je udovoljiti svim željama i uvažiti svaki prijedlog, ali smo uvjereni da su rezultati ove ankete dobar putokaz kojeg se treba držati u izradi kvalitetnog udžbenika koji će biti ne samo od praktične koristi budućim pravnicima, nego i od njih dobro prihvaćen. To bi povratno trebalo djelovati i na pojačanu motivaciju za učenje jezika struke, a samim tim i na postizanje boljih rezultata. Ukoliko se to postigne, ova je anketa ostvarila jedan od svojih ciljeva, a drugi će biti ostvareni kad se i na državnoj razini shvati i prihvati vrijednost multijezičnosti te kad se i na svim nefilološkim fakultetima njemački jezik bude, uz bok s engleskim, pa i drugim svjetskim jezicima, kontinuirano podučavao tijekom cijeloga studija, u skladu sa suvremenim kretanjima u području nastave stranih jezika i specifičnim potrebama studenata.

19

PRILOG: Upitnik za pravnike

PODACI O ISPITANIKUIme i prezime:Dob:Zvanje i stručna sprema:Zanimanje kojim se sada bavite:

I. DIO

1. Kojim stranim jezikom (jezicima) vladate:a) engleskimb) njemačkimc) francuskimd) ruskime) talijanskimf) -----------------g) nijednim

2. Koliko Vama osobno i Vašem stručnom radu koristi znanje stranoga jezika (zaokružiti samo jedan odgovor):a) nimalob) maloc) prilično mi koristid) veoma mi koristi

3. Jeste li do sada učili njemački jezik: a) da b) ne

4. Koliko dugo (u godinama): …………………………

II. DIO

5. Ako jeste, koja Vam jezična znanja i vještine u okviru njemačkoga jezika nedostaju u Vašem stručnom radu (moguće zaokružiti više odgovora):

b) poznavanje stručnog vokabularac) poznavanje gramatiked) tečnost i korektnost u govornom izražavanjue) sposobnost gramatički točnog pismenog izražavanjaf) sve gore navedenog) nešto drugo:………………………………………………………………..

20

6. Navedite situacije u svom profesionalnom životu u kojima Vam je potrebno znanje njemačkoga jezika:

b) u čitanju stručne literature (stručni časopisi, Internet)c) u pisanju stručnih radovad) na stručnim skupovimae) u svakodnevnim životnim situacijama za boravka u inozemstvu ( u restoranu, banci,

hotelu, zračnoj luci…)f) nešto drugo: ……………………………………………………………….g) nije mi potrebno

7. Koje jezične sposobnosti i vještine u okviru njemačkog jezika smatrate najpotrebnijima za Vaš posao i poslovne kontakte? Ako niste zaokružili odgovor pod g), rangirajte ostale ponuđene odgovore brojkama od 1 do 6.

b) razumijevanje stručnog (pisanog) tekstac) razumijevanje govora izvornog govornikad) pismeno izražavanjee) govor (konverzacija)f) pismeno prevođenje s njemačkog na hrvatski jezikg) pismeno prevođenje s hrvatskog na njemački jezikh) sve vještine smatram jednako važnima

8. Kojim znanjima o vještinama nije poklanjana dovoljna pozornost u nastavi stranoga jezika koji ste učili tijekom Vašega studija prava (moguće zaokružiti više odgovora):

b) stručnom vokabularu i obradi stručnih tekstovac) konverzaciji i svakodnevnom govornom izražavanjud) gramatičkim strukturama koje su najčešće zastupljene u pravnim tekstovimae) nečemu drugom: ……………………………………………………………..f) sve su jezične vještine bile ravnomjerno zastupljeneg) nijednoj vještini nije poklonjena dovoljna pozornost

9. Je li prema Vašem iskustvu učenje stranoga jezika tijekom prve dvije godine studija dovoljno za stjecanje svih jezičnih znanja i vještina potrebnih pravnicima za uspješno obavljanje njihova posla i poslovne kontakte?

a) dab) ne

III. DIO

10. Treba li po Vašem mišljenju dobar udžbenik njemačkog jezika za buduće pravnike sadržavati isključivo tekstove tematski vezane za pravnu struku?

a) da b) ne

21

11. Koje biste teme stručnih i drugih tekstova Vi predložili za obradu u nastavi njemačkog jezika pravne struke, vodeći računa o njihovoj praktičnoj vrijednosti za Vašu struku?

a) stručne teme b) opće teme

……………………………………………. ……………………………………..……………………………………………. ……………………………………..……………………………………………. ……………………………………..……………………………………………. ……………………………………..……………………………………………. ……………………………………..

12. Koje su po Vašem mišljenju kvalitete dobroga udžbenika za podučavanje stranoga jezika za buduće pravnike u sadržajnom i vizualnom smislu?

a) sadržajne kvalitete:…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

b) vizualne kvalitete:…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

22

M. Sc. Ljubica Kordić, Senior LecturerD. Sc. Nihada Mujić, Assistant ProfessorLaw Faculty in Osijek

SUMMARY

Foreign Language for Special Purposes: Viewpoints of Practicing Lawyers and the Law Students

The last century in Europe is distinguished by the change in attitude towards the role of the faculty education not only in the development of economy, but of the whole community. Membership in the European union being the main strategic goal of the Republic of Croatia, the harmonization of Croatian tertiary level education system to that of the countries of the EU becomes the necessary precondition of that way. The republic of Croatia has confiremed its commitment to this goal by joining the Bologne Declaration in 2001. As multy-linguality represents a precondition for the cooperation in creation of the most dynamic and the most progressive economy founded on knowledge (dead-line being the year 2010), this paper presents the results of the research of attitudes of practicing lawyers and the students of law about the importance of foreign language in the field of law. The emphasis is put on German, being the language which is neglected in foreign language teching programmes in Croatia, as well as in many other European countries.On the grounds of an questionnaire undertaken among lawyers (employed in the local self-government, judiciary and law practice) of the towns of Osijek and Zadar, as well as the law students of the Law Faculty in Osijek (only those learning German as foreign language), the paper deals with the needs analysis in German language teaching at the faculties of law in Croatia. One of the goals of the analysis is to research the level of achievement of FLT at our law faculties with specific reference to practical needs of lawyers in their professional life concerning skills and knowledge of foreign language, especially German for lawyers. The second goal of this needs analysis is to specify teaching aims and guidelines for the choice of themes and teaching materials according to the necessities and wishes of the practicing lawyers and the law students, in order to create solid grounds for designing a modern textbook of German for law students, in conformity with practical needs and interests of lawyers.

Mag. Ljubica KordićD.Sc. Nihada MujićJuristische Fakultät in Osijek

ZUSAMMENFASSUNGFachbezogener Fremdsprachenunterricht im Fachbereich Jura: Einstellungen der

berufstätigen Juristen und der Jurastudenten

Auf Grund einer Umfrage, die unter den Juristen (in der Stadtverwaltung, Gerichtsbarkeit und Anwaltschaft) der Städte Osijek und Zadar, sowie unter den Studenten der Fakultät für Rechtswissenschaften in Osijek durchgeführt wurde (mit der Umfrage wurden nur diejenigen

23

Studenten umfasst, die Deutsch als Fremdsprache an dieser Fakultät lernen), befasst sich diese Arbeit mit der Bedarfsanalyse für den Unterricht der Fachsprache Deutsch an den juristischen Fakultäten Kroatiens. Als eines der Ziele dieser Analyse ergibt sich die Feststellung aktueller praxisbezogener Leistungsebene des FSU im Bereich Jura unter besonderer Berücksichtigung von Deutsch als Fremdsprache. Das zweite Ziel wäre eine möglichtst zuverlässige Bestimmung von Unterrichtszielen und –aufgaben sowie einer thematischen Orientierung der Unterrichtsmaterialien, die tragfähige Fundamente für die Konzipierung eines modernen, in Einklang mit praktischen Bedürfnissen und Interessen eines Juristen stehenden Lehrwerks von Deutsch im Bereich Jura bilden würden.

LITERATURA:

24

1. Buitkienne, Janina (1999): „Needs Analysis – What Does It Tell Us?“ in: Contradictions and Balances, Conference Proceedings (The British Council& HUPE). Split.

2. Kast, Bernd/Neuner, Gerhard (1994): Zur Analyse, Begutachtung und Entwicklung von Lehrwerken für den fremdsprachlichen Deutschunterricht. Langenscheidt, Berlin/München.

3. Schreiter, Ina (1989): „Die Struktur eines Fremdsprachenlehrbuchs – eine nur-organisatorische oder eine theoretisch-konzeptionelle Frage?“, in: Neuere Entwicklungen im Fach Deutsch als Fremdsprache (Wissenschaftliche Beiträge der Friedrich-Schiller-Universität Jena). Jena.

4. Sedlan-König, Ljerka / Kraljević, Lidija (1999): „Defining Preferences – a Need Analysis Project in ESP”, in: Contradictions and Balances, Conference Proceedings (The British Council & HUPE). Split.

5. Vilke-Pinter, Dubravka (1995): “Stavovi studenata Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u vezi učenja engleskog jezika kao stranog jezika na fakultetu i njihovi razlozi za biranje ovog kolegija“, in: Strani jezici XXIV (3-4). Zagreb.

6. Vilke-Pinter, Dubravka/ Kereković, Snježana (1997): „Strani jezik i struka“, in: Strani jezici, XXVI, br 1. Zagreb.

7. Vrhovac, Yvonne (1998): „Učenje jezika za novu Europu“, in: Strani jezici, XXVII, br. 1. Zagreb.

25

Documents

Strani jezik u pravnoj struci: istraživanje stavova djelatnih pravnika i