STRANCI - mup.hr · PDF fileNadležnoj policijskoj upravi /postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku. Upravna pristojba:

STRANCI

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske


Sadržaj Državljani trećih zemalja ......................................................................................................................... 3

Boravak državljana trećih zemalja ........................................................................................................... 3

UPUTE ZA PRUŽATELJE SMJEŠTAJA: Prijava stranaca na kratkotrajnom boravku ..................................... 3

OBAVIJEST CHARTER PLOVILIMA ......................................................................................................... 3

UPUTE ZA IZNAJMLJIVAČE ................................................................................................................... 4

PODRŠKA KORISNICIMA .......................................................................................................................... 4

Reguliranje statusa malodobne djece - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj .......................... 4

Rad državljana trećih zemalja .................................................................................................................. 8

Stalni boravak ........................................................................................................................................ 19

Biometrijska dozvola boravka ............................................................................................................... 21

Biometrijska posebna putovnica za strance .......................................................................................... 22

Pogranične propusnice – Bosna i Hercegovina ..................................................................................... 22

Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka ........................................... 23

Boravak i rad državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji ............................................. 24

Kratkotrajni, privremeni i stalni boravak državljanina države članice EGP-a............................................ 25

Kratkotrajni boravak ........................................................................................................................... 25

Privremeni boravak ........................................................................................................................... 25

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u svrhu rada ................. 25

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u svrhu studiranja ili strukovne izobrazbe ........................................................................................................................... 25

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u druge svrhe ............... 25

Potvrda o prijavi privremenog boravka člana obitelji koji je državljanin države članice EGP-a ........... 26

Stalni boravak državljanina države članice EGP-a ............................................................................. 26



Stalni boravak .................................................................................................................................... 27

Boravišna iskaznica ............................................................................................................................. 28

Upućeni radnici ...................................................................................................................................... 29

Boravak i rad državljana trećih zemalja koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici EGP-a i članova njihovih obitelji ......................................................................................................................... 29



Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih zemalja ................................................................. 30

Izdavanje dozvole boravka i rada »EU plave karte« .......................................................................... 30

Rad na temelju »EU plave karte« ...................................................................................................... 32

Produženje »EU plave karte« ............................................................................................................ 32

Privremeni boravak za člana obitelji nositelja »EU plave karte« ...................................................... 32

Stalni boravak nositelja »EU plave karte« ......................................................................................... 32

Treba li vam viza? .................................................................................................................................. 32


Međunarodna zaštita ............................................................................................................................ 36

Gdje se podnosi zahtjev za međunarodnu zaštitu? ........................................................................... 36

Tijela nadležna za odlučivanje ........................................................................................................... 37

Prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite ................................................................................. 37

Azil i supsidijarna zaštita .................................................................................................................... 38

Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom .......................................................... 38

Privremena zaštita ............................................................................................................................. 39

Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom ........................................................................ 39


3/34

Državljani trećih zemalja Državljani trećih zemalja su stranci koji nisu državljani država članica Europskog

gospodarskog prostora (Europska unija, Kneževina Lihtenštajn, Kraljevina Norveška,

Republika Island). Na državljane Švicarske Konfederacije primjenjuju se odredbe Zakona o

strancima koje se odnose na državljane država članica EGP-a.

Zakonom o strancima (NN 130/11, 74/13 i 69/17) propisani su uvjeti ulaska, kretanja i

boravka, rad stranaca i uvjeti rada i prava upućenih radnika u Republici Hrvatskoj.

Boravak državljana trećih zemalja Državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može boraviti na:

• kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

• privremenom boravku (do godine dana)

• stalnom boravku (neograničeno)

Kratkotrajni boravak je boravak državljana treće zemlje određen člankom 6. Zakonika o

schengenskim granicama (Uredba (EU) 2016/399 od 9. ožujka 2016.).

UPUTE ZA PRUŽATELJE SMJEŠTAJA: Prijava stranaca na kratkotrajnom

boravku Od 1. siječnja 2016. godine mijenja se način prijave stranaca na kratkotrajnom boravku

Ministarstvu unutarnjih poslova.

U cilju pojednostavljenja postupka obvezatne prijave stranih gostiju, Ministarstvo unutarnjih

poslova dogovorilo je suradnju o razmjeni podataka s Ministarstvom turizma i Hrvatskom

turističkom zajednicom.

Stoga se od 1. siječnja prijava stranih gostiju (osim za charter plovila) provodi korištenjem

sustava eVisitor, s kojeg se Ministarstvu unutarnjih poslova automatski, elektronskim putem,

prosljeđuju podaci, dosad sadržani u datoteci pbsmup.txt.

Automatska razmjena podataka provodit će se na temelju korisničkog imena (šifre objekta

smještaja - šifra od 9 brojeva) koju će biti potrebno upisati kod prijave u sustav eVisitor.

Eventualne greške bit će vidljive u sklopu sustava eVisitor te će se posredstvom sustava

greške i ispravljati.

Slanje datoteke pbsmup.txt posredstvom ove stranice bilo je dostupno do 1. siječnja 2016.

godine

OBAVIJEST CHARTER PLOVILIMA

Do prilagodbe sustava eVisitor za prihvat podatka gostiju sa charter plovila, unos podataka

obavljat će se slanjem datoteke posredstvom aplikacije ili direktnim upisom podataka u web

aplikaciju MUP-a, za koju je potrebno dobiti nove pristupne podatke slanjem e-poruke s

korisničkim imenom i s naznakom predmeta : PRIJAVA STRANACA-CHARTER PLOVILA na

adresu elektroničke pošte [email protected].

mailto:[email protected]


4/34

Radi otklanjanja nesporazuma prilikom kontrole plovila preporučujemo da se unosi podatak

– 'datum do korištenja najma plovila'. Datum se upisuje u polje 'adresa' na prvom mjestu,

prije podatka o adresi, kako se ne bi morala mijenjati struktura podataka u datoteci.

UPUTE ZA IZNAJMLJIVAČE KOMERCIJALNI (imaju rješenje o obavljanju turističke djelatnosti – fizičke, pravne osobe i

obrtnici)

• Potrebno je podnijeti pisani zahtjev u nadležnu PU/PP po adresi smještajnog objekta,

koji se podnaša na Zahtjev. Treba priložiti i dokumente iz kojih su vidljivi potrebni

podaci za popunu zahtjeva.

• zahtjev se može podnijeti i elektronski - svaka fizička osoba vlasnik objekta ili

odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ima otvoren osobni korisnički pretinac putem

aplikacije e-Građani (PBS registracija objekta). Potrebno je imati dokumente u

digitalnom obliku koji se elektronski prilažu u aplikaciji iz koje se podnosi zahtjev.

NEKOMERCIJALNI (prijava rodbine, prijatelja, strani vlasnici objekata i dr.)

• Osobno - prijava u nadležnoj policijskoj upravi/postaji

• elektronskim putem - navedene osobe ne trebaju podnositi zahtjev za otvaranje šifre

u MUP-u već će biti potrebno obaviti registraciju u nadležnoj turističkoj zajednici i

prijaviti osobe putem sustava eVisitor. Podaci će se iz sustava eVisitor automatski

prosljeđivati u MUP.

PODRŠKA KORISNICIMA Molimo u kontaktima uvijek navesti Vaše korisničko ime (šifru od 9 brojeva).

e-pošta: [email protected]

Telefon: 00 385 1 6122 912 (pon-pet od 8-16 sati).

Reguliranje statusa malodobne djece - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj Sukladno odredbama Zakona o strancima malodobnoj djeci - državljanima trećih zemalja može se odobriti privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, uz ispunjenje uvjeta propisanih Zakona o strancima i podzakonskim propisima, u sljedeće svrhe:

• spajanja obitelji (primjerice malodobnoj djeci čiji roditelji ili posvojitelji imaju

odobren privremeni/stalni boravak ili su državljani trećih zemalja kojima je odobrena

zaštita sukladno posebnom propisu kojim se regulira međunarodna zaštita ili su

hrvatski državljani). Sukladno odredbi članka 51. Zakona o strancima, dužnost je

roditelja ili skrbnika djeteta rođenog na teritoriju Republike Hrvatske podnijeti

zahtjev za odobrenje privremenog boravaka do navršenih tri mjeseca života djeteta

• srednjoškolskog obrazovanja (može se odobriti maloljetniku koji dolazi temeljem

priznatog programa razmjene učenika kojeg je odobrilo ministarstvo nadležno za

poslove obrazovanja i znanosti)

• humanitarnog razloga (može se odobriti maloljetniku - žrtvi trgovanja ljudima ili

maloljetniku - stranom državljaninu koji je napušten ili je žrtva organiziranog

kriminala ili je iz drugih razloga ostao bez roditeljske zaštite, skrbi ili bez pratnje).

mailto:[email protected]


5/34

Napomena: zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak navedene

kategorije maloljetnika podnosi skrbnik u prisutnosti maloljetnika (članak 13. stavak

1. Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj)

• u druge svrhe (primjerice u svrhu liječenja ili ostalo - dokazuje se dokumentacijom

propisanom člankom 17. Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u

Republici Hrvatskoj).

Za izdavanje odobrenja za privremeni boravak za malodobno dijete potrebna je suglasnost

drugog roditelja, koja se daje vlastoručnim potpisom zahtjeva, uz zabilješku službene osobe o

utvrđenom identitetu roditelja. Ukoliko je jedan od roditelja odsutan, suglasnost se može

dati pisanom izjavom kod javnog bilježnika, a suglasnost nije potrebna ako je dijete dano na

skrb jednom roditelju.

Za malodobnu djecu koja se u Republici Hrvatskoj nalaze bez zakonskog zastupnika - roditelja

ili skrbnika, a nisu kategorija državljana trećih zemalja koja status regulira u svrhu

srednjoškolskog obrazovanja sukladno odredbama navedenog Zakona, potrebno se u svrhu

zaštite prava i interesa djeteta prije podnošenja zahtjeva radi reguliranja statusa državljana

treće zemlje temeljem odredbi Zakona o strancima, obratiti nadležnim centrima za socijalnu

skrb radi određivanja skrbnika/posebnog skrbnika sukladno odredbama Obiteljskog zakona,

za vrijeme boravka malodobne djece u Republici Hrvatskoj.

Privremeni boravak državljana trećih zemalja Podnošenje zahtjeva Zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi se u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Zahtjev za odobrenje privremenog boravka za državljanina treće zemlje kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza, može se podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje, sjedištu poslodavca ili mjestu rada državljanina treće zemlje. Iznimno, državljanin treće zemlje kojem je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza može zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ako: 1. dolazi radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, 2. je znanstveni istraživač koji dolazi temeljem ugovora o gostovanju, 3. dolazi radi obavljanja poslova propisanih člankom 76. stavkom 1. točkama 12., 13., 14. i 15. Zakona o strancima, 4. je član uže obitelji državljana treće zemlje iz naprijed navedene točke 1., 2. ili 3., 5. je član uže obitelji hrvatskog državljanina, 6. je životni ili neformalni životni partner hrvatskog državljanina. Svrhe privremenog boravka Privremeni boravak odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu: 1. spajanja obitelji, 2. srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, 3. znanstvenog istraživanja,


6/34

4. humanitarnog razloga, 5. životnog partnerstva, 6. rada i 7. rada upućenog radnika. Privremeni boravak u svrhu rada odobrava se kao dozvola za boravak i rad. Iznimno, državljaninu treće zemlje se može odobriti privremeni boravak i u druge svrhe do godine dana. Zahtjev za reguliranje boravka u druge svrhe državljanin treće zemlje može podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka važenja privremenog boravka koji je bio odobren u druge svrhe.

Uvjeti za odobrenje privremenog boravka Državljaninu treće zemlje odobrit će se privremeni boravak ako: 1. dokaže svrhu privremenog boravka, 2. ima valjanu putnu ispravu, 3. ima sredstva za uzdržavanje, 4. ima zdravstveno osiguranje, 5. nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj i 6. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Rok važenja privremenog boravka Odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana. Rok važenja putne isprave mora biti najmanje 3 mjeseca duži od roka na koji se izdaje odobrenje za privremeni boravak.

Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje biometrijska dozvola boravka. Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu - stranac će biti obaviješten da je zahtjev riješen te da dođe u nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi davanja biometrijskih podataka za izdavanje dozvole boravka. Nadležnoj policijskoj upravi /postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku. Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi / postaji stranac je obvezan platiti iznos od 350 kuna za izdavanje privremenog boravka te iznos 240 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji. Uplaćuje se i 70 kuna upravnih pristojbi za izdavanje biometrijske dozvole boravka na IBAN državnog proračuna ili državnim biljezima.

NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje privremenog boravka (350 kuna) može se

izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog

proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se

OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne

isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste

se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv

na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojčanih


7/34

oznaka).

Uplata naknade u iznosu od 240 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti

i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog


OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj predmeta.

Uplata upravne pristojbe u iznosu od 70 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može

se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog

proračuna HR1210010051863000160, MODEL HR64, POZIV NA BROJ: 5002-713-OIB.

Za strance koji nemaju OIB poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne

iskaznice.



Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može se odobriti državljaninu treće zemlje koji ispunjava opće uvjete za odobrenje privremenog boravka i koji je član uže obitelji:

1. hrvatskog državljanina,

2. državljanina treće zemlje koji ima odobren stalni boravak,

3. državljanina treće zemlje koji ima odobren privremeni boravak,

4. državljanina treće zemlje kojemu je odobrena zaštita sukladno odredbama posebnog propisa kojim se regulira međunarodna zaštita.

PAŽNJA: Članu uže obitelji državljanina treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj boravi na temelju važeće dozvole za boravak i rad odobrene na godinu dana sukladno godišnjoj kvoti za zapošljavanje stranaca, može se odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji samo ako je državljanin treće zemlje s kojim se traži spajanje obitelji u Republici Hrvatskoj imao najmanje 2 godine odobren privremeni boravak.

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji neće se odobriti članu obitelji državljanina treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad za sezonski rad, kojem je odobren privremeni boravak u druge svrhe, pružatelju usluga, upućenim radnicima i pograničnom radniku.

Članovi uže obitelji u smislu Zakona o strancima su:

1. bračni drugovi,

2. osobe koje su u izvanbračnoj zajednici,

3. maloljetna zajednička djeca bračnih i izvanbračnih drugova, njihova maloljetna posvojena djeca te maloljetna djeca svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj,

4. roditelji ili posvojitelji maloljetne djece.

Iznimno, članom uže obitelji hrvatskog državljanina, državljanina treće zemlje kojem je odobren privremeni ili stalni boravak i državljanina treće zemlje koji ima status azilanta, može se


8/34

smatrati i drugi srodnik, ako postoje posebni osobni ili ozbiljni humanitarni razlozi za spajanje obitelji u Republici Hrvatskoj.

Napomena: članovi obitelji hrvatskih državljana ne trebaju prilagati izvatke iz matice rođenih

ili rodnog lista, vjenčanog lista ili izvatka iz matice vjenčanih, već će se isti pribaviti iz Matičnog

ureda po službenoj dužnosti.

Rad državljana trećih zemalja Zakonom o strancima propisano je da državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako Zakonom nije drugačije propisano. Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se državljaninu treće zemlje dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote. Odluku o godišnjoj kvoti dozvola donosi Vlada Republike Hrvatske te se objavljuje u 'Narodnim novinama'.

PAŽNJA: Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.

Poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada.

Poslodavac ne smije zapošljavati državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj niti se koristiti njegovim radom. Prekršajnim odredbama Zakona o strancima propisane su novčane kazne i mjere u slučaju nepoštivanja naprijed navedenih pravila. PREKRŠAJNE SANKCIJE → Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja je sa državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad, a novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je sa državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad: 1. ako zapošljava državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 73. stavak 1. Zakona o strancima), 2. ako zaposli državljanina treće zemlje protivno odredbi članka 73. stavka 6. ovoga Zakona (zapošljava državljanina treće zemlje na onim poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada). Za navedene prekršaje iz točke 1. i 2. može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. → Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj, a novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 150.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito


9/34

boravi u Republici Hrvatskoj (članak 73. stavak 7. Zakona o strancima). Za navedeni prekršaj može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. → Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja nije obavijestila policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 91. stavak 2. Zakona o strancima). → Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja nije obavijestila policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 91. stavak 2. Zakona o strancima). PRESTANAK VAŽENJA DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD Dozvola za boravak i rad prestaje važiti ako: 1. su ispunjeni uvjeti iz članka 72. stavka 1. Zakona o strancima, 2. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana, 3. državljanin treće zemlje obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad, 4. državljanin treće zemlje radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad, 5. državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati. PRESTANAK PRIVREMENOG BORAVKA Sukladno članku 72. Zakona o strancima, privremeni boravak prestaje državljaninu treće zemlje: 1. prestankom postojanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka, 2. ako ima zabranu ulaska i boravka, 3. ako u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ne prijavi svoje boravište policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, 4. ako se iselio iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od 30 dana, 5. ako boravi u Republici Hrvatskoj suprotno svrsi odobrenja privremenog boravka. Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:

• 1. stalni boravak,

• 2. međunarodnu ili privremenu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite pod uvjetima propisanim posebnim propisom,

• 3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku, azilantom te državljaninom treće zemlje kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita,

• 4. privremeni boravak iz humanitarnih razloga,

• 5. privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili privremena zaštita,

• 6. autonomni boravak,

• 7. status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,


10/34

• 8. privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja temeljem ugovora o gostovanju.

Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za

zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. (NN 122/17).

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad (Obrazac 9a) na temelju godišnje kvote

stranac je dužan priložiti:

• fotografiju u boji veličine 35x45 mm

• presliku važeće putne isprave

• dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju

• dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje

• ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi

odgovarajući ugovor

• dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca

• dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz

odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci) te

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima) može se izdati:

• pograničnim radnicima pod uvjetom uzajamnosti,

• strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima,

• ostalim neophodnim osobama kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

• državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51% ili u obrtu u kojem je jedini vlasnik,

• radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a,

• učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

• profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj,

• umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj,

• strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri države,

• strancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj,

• strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama,


11/34

• znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama,

• profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika,

• strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. Zakona o strancima,

• osobi s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a,

• ključnom osoblju, radniku i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,

• državljaninu treće zemlje premještenom unutar društva u svrhu dugoročne mobilnosti sukladno članku 79.c Zakona o strancima.

Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad propisani su člankom 77. i člankom 78. Zakona o

strancima.

INVESTITORI - Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se odobriti državljaninu

treće zemlje koji ispunjava uvjete za privremeni boravak i :

• koji u trgovačkom društvu obavlja ključne poslove sukladno članku 76. stavku 2.

Zakona o strancima ili u tom trgovačkom društvu ima vlasnički udio od najmanje 51

posto, a trgovačko društvo:

o je nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja, ili

o provodi strateške investicijske projekte sukladno propisu o strateškim

investicijskim projektima Republike Hrvatske

• koji u Republici Hrvatskoj obavlja poslove ili provodi projekte na temelju

međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je Republika Hrvatska

sklopila s Europskom unijom, drugom državom ili međunarodnom organizacijom.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote državljanin treće zemlje je dužan priložiti:

• fotografiju u boji veličine 35x45 mm

• presliku važeće putne isprave

• dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju

• dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje • ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi

odgovarajući ugovor (osim državljanina treće zemlje koji se samozapošljava u

vlastitom obrtu)

• dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti (nije potrebno ako se radi

o državljanima trećih zemalja iz članka 76. stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 8., 10., 11., 12.

i 15. Zakona o strancima)

• dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili

ustanove u Republici Hrvatskoj (izvadci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji

od šest mjeseci)


12/34

• obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja državljanina treće zemlje koje sadrži

podatke o stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu stranca, te iz kojih

razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage (osim u

slučaju iz članka 76. stavka 1. točke 2., 4., 5., 6. i 13.)

• druge dokaze kako je u daljnjem tekstu navedeno, ovisno temeljem koje zakonske

odredbe se traži izdavanje dozvole za boravak i rad.

Protiv odluke nadležne policijske uprave/postaje u predmetu izdavanja dozvole za boravak i rad može se izjaviti žalba (osim u slučaju popunjenosti godišnje kvote ili kad ista nije određena, u kojem slučaju se može pokrenuti upravni spor).

Ako je zahtjev pozitivno riješen, izdaje se biometrijska dozvola boravka.

Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu – državljanin treće zemlje

će biti obaviješten da je zahtjev riješen te da dođe u nadležnu policijsku upravu odnosno

policijsku postaju radi davanja biometrijskih podataka za izdavanje dozvole boravka.

Nadležnoj policijskoj upravi /postaji državljanin treće zemlje je obvezan prijaviti boravište u

roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.

Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi / postaji stranac je obvezan

platiti iznos od 560 kuna za izdavanje dozvole za boravak i rad i iznos 240 kuna za izradu

biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe),

na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji.

Naplaćuje se i 70 kuna upravnih pristojbi za izdavanje biometrijske dozvole za boravak i rad na IBAN državnog proračuna ili državnim biljezima.

NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje dozvole za boravak i rad (560 kuna)

može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog








na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojčanih

oznaka).


i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog







13/34



iskaznice. (VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule

(0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

PRODUŽENJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD

Zahtjev za produženje podnosi se policijskoj upravi/policijskoj postaji najkasnije 60 dana prije

isteka roka važeće dozvole za boravak i rad. Ako državljanin treće zemlje u propisanom roku

ne podnese zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad, kaznit će se novčanom kaznom.

SEZONSKI RADNICI

Državljanima trećih zemalja koji će raditi sezonske poslove mogu se izdati dozvole za boravak i

rad sukladno godišnjoj kvoti dozvola koje donosi Vlada RH.

Sezonski radnik može raditi temeljem: – dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili – dozvole za boravak i rad za sezonski rad do šest mjeseci.

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad može se odobriti sezonskom radniku ako:

1. ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad,

2. ima valjani ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili obvezujuću ponudu poslodavca za posao u kojoj je naveden obvezni sadržaj ugovora o radu,

3. ima zdravstveno osiguranje,

4. ima osiguran primjeren smještaj,

5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje,

6. nema zabranu ulaska i boravka u EGP-u odnosno u Republici Hrvatskoj.

Uvjeti za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad iz točke 2., 3. i 4. moraju biti u skladu s propisima Republike Hrvatske i kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca.

Pod osiguranim primjerenim smještajem za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad smatra se smještaj koji sezonskom radniku osigurava primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka. O svakoj promjeni smještaja sezonski radnik i poslodavac obavještava policijsku upravu, odnosno policijsku postaju u roku od osam dana od dana promjene.

Primjerenim smještajem smatra se prostor:

1. u čvrstom objektu u kojem stambeni prostor mora imati sanitarni čvor koji mora biti fizički odvojen od prostorija za boravak i spavanje,

2. u kojem je osigurana opskrba tekućom vodom, grijanjem (osim u objektu u kojem radnici borave ljeti) i električnom energijom i

3. koji ispunjava ostale zdravstvene i higijenske uvjete za stanovanje sukladno posebnim propisima.


14/34

U prostoru koji je namijenjen boravku, spavanju i pripremi hrane može boraviti najviše šest radnika.

Oprema i uređaji u objektu ne smiju biti dotrajali i oštećeni te moraju biti u funkcionalnom stanju.

Visina prostorija u objektu (visina od poda do stropa) mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje radnika.

Prostorije namijenjene za spavanje muških i ženskih osoba moraju biti fizički odvojene, osim ako se radi o članovima obitelji koji su sezonski radnici te prostor za pripremu hrane mora biti postavljen tako da se može obavljati samostalna priprema hrane.

Najmanja osigurana kvadratura za smještaj sezonskog radnika iznosi 14 m2 po osobi (uključujući prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarne prostorije):

broj osoba najmanja površina

1 14 m2

2 20 m2

3 26 m2

4 32 m2

5 38 m2

6 44 m2

Ako smještaj osigurava poslodavac ili je posrednik u osiguravanju smještaja, trošak

smještaja: - mora biti primjeren visini plaće sezonskog radnika i ne smije iznositi više od 30% neto

iznosa plaće i ne smije se automatski ustegnuti iz plaće i - poslodavac treba sezonskom radniku dostaviti ugovor o najmu ili jednakovrijedan

dokument u kojem se jasno navode uvjeti najma za smještaj. Ako poslodavac osigurava smještaj sezonskom radniku bez naknade, mora sezonskom

radniku izdati dokument u kojem se jasno navode uvjeti smještaja.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za rad sezonskog radnika, podnositelj zahtjeva potpisuje izjavu da smještaj odgovara naprijed navedenim standardima.

Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Republici Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti Republiku Hrvatsku.

Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produžiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.

Zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad za sezonski rad podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije 30 dana prije isteka roka važenja navedene dozvole.

Prava sezonskog radnika

Sezonski radnici imaju jednaka prava kao i hrvatski državljani u odnosu na:

1. uvjete zapošljavanja, uključujući najnižu dob za zaposlenje, i radne uvjete, uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, radno vrijeme, odmore, dopuste, blagdane i neradne dane, kao i zdravstvene i sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;

2. pravo na sudjelovanje u štrajku i industrijskoj akciji, na slobodu sindikalnog organiziranja i članstva u sindikatu ili u bilo kojoj strukovnoj organizaciji, kao i na prava i povlastice koje pružaju te organizacije, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, ne dovodeći u pitanje odredbe o javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti,


15/34

3. zaostale isplate od poslodavaca, u vezi s eventualnim nepodmirenim primicima od rada, prema državljaninu treće zemlje;

4. grane socijalne sigurnosti, kako su određene u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004,

5. pristup robi i uslugama te ponudi robe i usluga koje su dostupne javnosti, osim stanovanja, ne dovodeći u pitanje slobodu sklapanja ugovora u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom;

6. usluge savjetovanja o sezonskom radu koje pruža nadležna javna služba zapošljavanja;

7. obrazovanje i strukovno osposobljavanje;

8. priznavanja diploma, potvrda i drugih stručnih kvalifikacija, u skladu s posebnim propisima;

9. porezne povlastice, u mjeri u kojoj se smatra da sezonski radnik za porezne svrhe ima boravište u Republici Hrvatskoj.

Sezonski radnici koji se presele u treću zemlju, ili nadživjele osobe takvih sezonskih radnika koje borave u trećoj zemlji te koje su stekle prava od sezonskih radnika, primaju mirovine na temelju prethodnog zaposlenja sezonskog radnika i koje su stečene u skladu sa zakonodavstvom navedenim u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004 pod istim uvjetima kao hrvatski državljani kada se presele u treću zemlju.

Sezonski radnik ostvaruje naprijed navedena prava sukladno propisima Republike Hrvatske i kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca, ako takav postoji, a kojima se uređuju naprijed navedena područja. Nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja sezonskom radniku izdat će obrazac koji sadrži informacije o njegovim pravima i obvezama za vrijeme boravka i rada u Republici Hrvatskoj.

Sudska zaštita

Sezonski radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom može radi zaštite i ostvarivanja tih prava protiv poslodavca pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, državnim tijelima ili pravnim osobama s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, u skladu s propisima Republike Hrvatske.

Sezonski radnik može i nakon prestanka radnoga odnosa s poslodavcem pokrenuti naprijed navedeni postupak u skladu s propisima Republike Hrvatske.

Sezonski radnik koji je pokrenuo postupak zaštite prava iz prvog odlomka ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zaposlenih kod poslodavca niti ta okolnost smije štetno utjecati na ostvarenje njegovih prava iz radnoga odnosa.

U postupku zaštite prava sezonskog radnika po njegovu ovlaštenju mogu zastupati osobe ovlaštene za pružanje pravne pomoći, odnosno udruge ili druge organizacije koje su na to ovlaštene u skladu s posebnim propisima.

Osoba premještena unutar društva (ICT)

Osobama premještenima unutar društva mogu se izdati dozvole za boravak i rad sukladno godišnjoj kvoti koju donosi Vlada RH.

Osoba premještena unutar društva je državljanin treće zemlje koji je rukovoditelj, stručnjak ili


16/34

pripravnik vezan ugovorom o radu s trgovačkim društvom, podružnicom ili predstavništvom koje ima poslovni nastan u trećoj zemlji koje ga privremeno premješta za profesionalne potrebe ili za potrebe osposobljavanja u trgovačko društvo, podružnicu ili predstavništvo s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava.

Kratkoročna mobilnost

Državljanin treće zemlje koji ima valjanu dozvolu izdanu u svrhu premještaja unutar društva, koju je izdala druga država članica EGP-a, može raditi u subjektu s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava u razdoblju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, bez obveze ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Dugoročna mobilnost

Državljaninu treće zemlje, koji ima valjanu dozvolu izdanu u svrhu premještaja unutar društva, a koju je izdala druga država članica EGP-a i koji namjerava raditi dulje od 90 dana u subjektu s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava, može se odobriti dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost izvan godišnje kvote.

Potvrda o prijavi rada

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći

državljani trećih zemalja:

1. prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,

2. pružatelji usluga u turizmu, turistički zastupnici, odnosno animatori sukladno posebnim propisima,

3. znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici – predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,

4. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije,

5. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,

6. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,

7. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,

8. koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima odnosno koji dolaze na praksu u diplomatske misije ili konzularne urede akreditirane u Republici Hrvatskoj,


17/34

9. volonteri koji volontiraju u neprofitnim udrugama i ustanovama u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima, odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera,

10. koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova, odnosno državljani treće zemlje koji obavljaju poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja,

11. koji rade na plovilima i upisani su u popis posade,

12. koji obavljaju stručnu praksu, usavršavanje ili volontiranje u okviru Programa Unije, programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i njegovih sljednika, kao i ostalih međunarodnih programa te ostalih programa i inicijativa koje provodi tijelo nadležno za poslove obrazovanja i znanosti i tijela u čijoj je nadležnosti volonterstvo,

13. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,

14. koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školovanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,

15. koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,

16. koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,

17. koji dolaze kod hrvatskih pravnih ili fizičkih osoba, ustanova ili udruga obaviti vježbenički staž za koji ne primaju naknadu i

18. umjetnici, autori, tehničko i ostalo osoblje koje sudjeluje na snimanju visokobudžetnog filma.

Državljanima trećih zemalja iz stavka 1. točke 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 17. i 18. koji namjeravaju boraviti i raditi u Republici Hrvatskoj dulje od 90 dana može se odobriti dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote ako ispunjavaju opće uvjete za odobrenje boravka iz članka 54. Zakona o strancima i prilože dokaz o obavljanju i trajanju poslova u Republici Hrvatskoj.

VAŽNO: Državljani trećih zemalja iz točke 12. koji sudjeluju u programu za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ nisu dužni priložiti dokaz o zdravstvenom osiguranju, osim ako drugačije propisuju programska pravila.

Volonterima se dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može izdati ako imaju od 18 do 65 godina života i zaključen ugovor o volontiranju sukladno posebnim propisima o volontiranju. Organizacija u kojoj će stranac volontirati mora preuzeti punu odgovornost za stranca za vrijeme volontiranja, što uključuje troškove uzdržavanja, smještaja, prehrane te troškove zdravstvenog osiguranja i povratka. Volonteru se dozvola za boravak i rad može odobriti na rok važenja do godine dana, a iznimno se može produžiti samo na još šest mjeseci, ako to zahtijeva volonterski program.

Državljanima trećih zemalja iz točke 17. dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može

se izdati ako prilože dokaz o obavljanju vježbeničkog staža u pravnoj ili fizičkoj osobi,

ustanovi ili udruzi, koju priznaje nadležno tijelo prema djelatnosti u kojoj se obavlja

vježbenički staž.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći


18/34

državljani trećih zemalja:

• pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga

• predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima

• umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge

kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske

umjetnosti

• radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 30 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi državljani trećih zemalja:

1. autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,

2. prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje na sportskim priredbama i natjecanjima,

3. na snimanju modnih editorijala ili reklamnih kampanja,

4. na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac.

VAŽNO: Državljani trećih zemalja ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama,

dužni su prije početka rada, od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje,

pribaviti potvrdu o prijavi rada prema mjestu obavljanja poslova ili sjedištu poslodavca.

Potvrde o prijavi rada izdaje nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja temeljem

slijedeće dokumentacije:

• pisanog zahtjeva za izdavanje potvrde o prijavi rada (koji sadrži osobne podatke o

državljaninu treće zemlje, vremenu potrebnom za obavljanje posla i vrsti poslova koje

će stranac obavljati), te uz

• predočenje ovjere preslike važeće putne isprave stranca odnosno druge isprave koja

služi za prelazak državne granice i

• dokumentacije iz koje je vidljivo da se radi o poslovima za koje se traži izdavanje

potvrde o prijavi rada

Na temelju izdane potvrde o prijavi rada državljanin treće zemlje za istog poslodavca ili

primatelja usluge može raditi na cijelom području Republike Hrvatske.

Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge naprijed navedenih državljana trećih

zemalja mora imati sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa

strancem ili inozemnim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Republiku Hrvatsku.

Za izdavanje potvrde o prijavi rada nije potrebna punomoć.

Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja potvrde o prijavi rada stranac je obavezan kod

preuzimanja potvrde o prijavi rada uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 105 kuna, koja se

plaća putem opće uplatnice na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj

policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.

NAPOMENA: Uplata upravne pristojbe za izdavanje potvrde o prijavi rada u iznosu od 105

kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN


19/34

državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB

(upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).



(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0),

iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).


na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do deset brojčanih

oznaka).

Stalni boravak Stalni boravak može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u

Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina zakoniti boravak, što uključuje odobren

privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu.

Smatra se da je državljanin treće zemlje neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u

razdoblju od pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci.

U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka državljanin treće zemlje

mora imati odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.

Stalni boravak neće se odobriti državljaninu treće zemlje ako mu je poništen azil ili supsidijarna zaštita.

Zahtjev za odobrenje stalnog boravka (Obrazac 1a) podnosi se u policijskoj upravi/postaji

nadležnoj prema mjestu boravišta stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo unutarnjih

poslova.

U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se: - boravak na temelju izdane dozvole za boravak i rad sezonskim radnicima, pružateljima

usluga, pograničnim radnicima, upućenim radnicima, osobama premještenim unutar društva, ostalim neophodnim osobama kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije te boravak odobren članovima obitelji osoba premještenih unutar društva i članovima obitelji ostalih neophodnih osoba kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

- vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora. Državljaninu treće zemlje kojem je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka, računa se samo polovica vremena provedenog na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu studiranja.

Za državljane treće zemlje koji imaju status azilanta ili supsidijarnu zaštitu u vrijeme

potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se polovica razdoblja od dana podnošenja

zahtjeva za odobrenje međunarodne zaštite na temelju kojeg mu je odobren status pa do

dana odobrenja međunarodne zaštite ili cjelokupno razdoblje ako je ono dulje od 18

mjeseci.


20/34

Također, stalni boravak može se odobriti i:

• državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno tri

godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje deset

godina, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice

• državljaninu treće zemlje koji je imao prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan

8.listopada 1991. godine, a koji je korisnik programa povratka ili obnove ili

stambenog zbrinjavanja, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za

izbjeglice i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Republici

Hrvatskoj

• djetetu koje živi u Republici Hrvatskoj:

• čija oba roditelja u trenutku rođenja djeteta imaju odobren stalni boravak

• čiji jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta ima odobren stalni boravak (uz

suglasnost drugog roditelja)

• čiji jedan roditelj, u trenutku rođenja djeteta, ima odobren stalni boravak u Republici

Hrvatskoj, a drugi je roditelj nepoznat, umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi

ili potpuno, odnosno djelomično lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku

skrb

• državljaninu treće zemlje koji je rođen i od rođenja živi na području Republike

Hrvatske, ali zbog opravdanih razloga na koje nije mogao utjecati, nije imao reguliran

boravak (što se dokazuje izvodom iz matične knjige rođenih, dokazom o pohađanju

predškolske i školske ustanove, dokazom o zaposlenju, dokazom o korištenju

zdravstvene zaštite, dokazom o korištenju socijalnih prava kao i drugim dokazima

kojima stranac potkrepljuje činjenicu življenja na području Republike Hrvatske).

Uvjeti za odobrenje stalnog boravka Stalni boravak odobrit će se strancu koji:

1. ima valjanu stranu putnu ispravu, 2. ima sredstva za uzdržavanje, 3. ima zdravstveno osiguranje, 4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, 5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Stalni boravak odobrit će se državljaninu treće zemlje iz članka 94. stavka 1. Zakona o strancima (izbjeglice, povratnici, djeca koja žive u RH, osobe rođene u RH koje nisu regulirale status) ako ima valjanu stranu putnu ispravu i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma provode Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Temeljem obavijesti Ministarstva znanosti i obrazovanja sljedeće ustanove su obavijestile da će također provoditi navedeni ispit: ŠKOLA STRANIH JEZIKA-ŽIGER, Stanka Vraza 37, Varaždin; EDUKACIJSKI CENTAR, Ustanova za obrazovanje, Domovinskog rata 46, Split; SVIJET JEZIKA, Ustanova za obrazovanje odraslih, Vodnikova 12, Zagreb; SOVA JEZIČNO UČILIŠTE, Ustanova za obrazovanje odraslih, Varšavska 14, Zagreb, Ustanova za obrazovanje odraslih DANTE,


21/34

Pomerio 23, Rijeka, Šibenska privatna gimnazija s pravom javnosti iz Šibenika, Andrija Kačića Miošića 11 i Pučko otvoreno učilište POUKA iz Karlovca, Bogoslava Šuleka 29. Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma ne moraju položiti:

• djeca predškolske dobi • polaznici, odnosno osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u

Republici Hrvatskoj • osobe starije od 65 godina ako nisu u radnom odnosu.

Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja stalnog boravka stranac je obvezan platiti kod

preuzimanja rješenja o odobrenju stalnog boravka uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 630

kuna i iznos od 240 kuna za izdavanje biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se plaćaju

putem opće uplatnice na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj

upravi, odnosno policijskoj postaji.

Za ovjereni prijepis odobrenja za stalni boravak plaća se upravna pristojba od 105 kuna.

NAPOMENA: Uplata upravne pristojbe za odobrenje stalnog boravka u iznosu od 630 kuna









na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do deset brojčanih

oznaka).


i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna

HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca

za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj premeta.

Biometrijska dozvola boravka Dozvola boravka izdaje se državljaninu treće zemlje na odobrenom privremenom ili stalnom boravku. Za izdavanje biometrijske dozvole boravka prilaže se fotografija veličine 30x35 mm. Potrebno je dati na uvid važeću putnu ispravu, odnosno drugu ispravu o identitetu, a službena osoba koja zaprima zahtjev za izdavanje dozvole boravka dužna je utvrditi identitet osobe koj podnosi zahtjev. Cijena biometrijske dozvole boravka iznosi 240 kuna. Također se nplaćuje i upravna pristojba od 70 kuna (ne uplaćuju državljani trećih zemalja na stalnom boravku) na IBAN državnog proračuna ili državnim biljezima. Iznos od 240 kn uplaćuje se na šalteru pošte / FINA-e / banke na IBAN državnog proračuna.


22/34

Iznos koji se plaća za navedenu ispravu može se uplaćivati samo putem uplatnica koje se dobiju u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, obzirom da navedene uplatnice sadrže serijski kontrolni broj. Nadležni službenik izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o podnijetom zahtjevu, a dozvolu boravka stranac osobno podiže u policijskoj upravi / policijskoj postaji (PU/PP) u kojoj je zahtjev predan.

NAPOMENA:

Uplata pristojbi za dozvolu boravka u iznosu od 240 kuna može se izvršiti i putem Internet

bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna

HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj 7005-485-OIB (navodi se OIB osobe

kojoj će se izraditi dozvola boravka).






iskaznice.

Biometrijska posebna putovnica za strance Radi se o novom dokumentu – putnoj ispravi koja će se izdavati državljanima treće zemlje s

odobrenom supsidijarnom zaštitom, a koji bez svoje krivnje ne mogu ishoditi putnu ispravu

države čiji su državljani.

Cijena Biometrijska posebna putovnica za strance iznosi 320 kuna i upravna pristojba od 35

kuna.

Za izdavanje biometrijske posebne putne isprave za stranca umjesto oštećene ili nestale

plaća se upravna pristojba od 105 kuna.

NAPOMENA: Uplata naknade u iznosu od 320 kuna za izradu posebne putovnice za stranca


proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005- 477-OIB (upisuje se


Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005- 477-RKP-broj predmeta.

Pogranične propusnice – Bosna i Hercegovina Pograničnu propusnicu mogu izvaditi osobe s boravištem u pograničnom području Bosne i

Hercegovine u dubini od pet kilometara i izdaje se na rok važenja od pet godina, od datuma

njezina izdavanja, odnosno do isteka valjanosti putne isprave na temelju koje je pogranična

propusnica izdana.

Republika Hrvatska pogranične propusnice izdaje stanovnicima pograničnog područja u

Bosni i Hercegovini, a Bosna i Hercegovina stanovnicima pograničnog područja u Republici

Hrvatskoj.


23/34

Propusnice se izdaju kada postoji ekonomska, socijalna, obiteljska ili druga opravdana

poveznica s pograničnim područjem (posao, škola, nekretnina itd.).

Zahtjev za izdavanje pogranične propusnice podnosi se nadležnoj policijskoj upravi, odnosno

policijskoj postaji ili u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u

Bosni i Hercegovini. O zahtjevu za izdavanje pogranične propusnice odlučuje nadležna

policijska uprava, odnosno policijska postaja. Izrađena pogranična propusnica preuzima se

kod nadležnog tijela kod kojeg je podnesen zahtjev za izdavanje.

Pogranična propusnica se izdaje na neposredni osobni zahtjev osobe koja popunjava obrazac

zahtjeva za izdavanje pogranične propusnice sukladno članku 7. Sporazuma između

Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu – Prilog D, potpisanog u

Bruxellesu lipnja 2013.

Zahtjevu se prilaže:

• preslika valjane putne isprave koju će službena osoba ovjeriti nakon uvida u original

• 2 fotografije veličine 30×35 mm

• dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redoviti prelazak zajedničke

državne granice pod uvjetima pograničnog režima, odnosno ekonomska, socijalna,

obiteljska ili druga opravdana poveznica (preslika radne knjižice, ugovor o radu,

potvrda o pohađanju škole, preslika vlasničkog lista zemljišta koje se obrađuje i

slično), a koji nije stariji od šest mjeseci, računajući od datuma podnošenja zahtjeva

• dokument kojim se može dokazati boravište u pograničnom području, na način

propisan odredbama Sporazuma.

Pogranična propusnica izdaje se s rokom važenja od pet godina od datuma izdavanja,

odnosno do isteka roka valjanosti putne isprave na temelju koje je pogranična propusnica

izdana, ako je rok kraći. Isprave koje se prilažu uz zahtjev moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj

preslici, a strane isprave i u prijevodu na hrvatski jezik, ovjerene sukladno posebnim

propisima.

Od 1. srpnja 2013. godine izdaju se nove pogranične propusnice koje sadržavaju elektronički

nosač podataka (RFID čip).

Cijena biometrijske pogranične propusnice iznosi 225 kuna.

NAPOMENA: Uplata naknade u iznosu od 225 kuna za izradu biometrijske pogranične

propusnice može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na

IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-477-

OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).


Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih

oznaka U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka,

policijski službenik koji je bio na očevidu prometne nesreće dužan je vlasniku vozila izdati

Potvrdu o oštećenju vozila, koja je neophodna za prelazak državne granice.


24/34

Ne postoje propisani dokumenti koje bi policijska postaja, na čijem se području dogodila

prometna nesreća, morala izdati stranom državljaninu, sudioniku prometne nesreće, već

dostavlja dokumente tražene u pisanom zahtjevu.

Najtraženiji dokument koji strani državljani ili osiguravatelji traže jest Zapisnik o očevidu

prometne nesreće.

Boravak i rad državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji Državljanin države članice EGP-a i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i

pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.

Odredbe Zakona o strancima koje se odnose na državljane država članica EGP-a, odnose se i

na državljane Švicarske Konfederacije.

NAPOMENA: 1. srpnja 2013. godine stupila je na snagu Uredba o privremenoj primjeni

pravila o radu državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji (NN 79/13),

kojom se utvrđuje privremena primjena pravila o radu državljana država članica Europske

unije i članova njihovih obitelji koji su državljani one države članice Europske unije koja na

rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere ili

mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma.

U odnosu na rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji bez

obzira jesu li državljani država članica Europske unije ili trećih država, primjenjivat će se

istovrsne mjere temeljene na uzajamnosti.

Mjere se primjenjuju na rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih

obitelji sve dok države članice Europske unije budu primjenjivale istovrsne nacionalne mjere

ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma u odnosu na rad državljana Republike

Hrvatske i članova njihovih obitelji.

Državljani država članica Europske unije i članovi njihovih obitelji na koje se primjenjuje

Uredba svoj radno pravni status u Republici Hrvatskoj mogu regulirati sukladno odredbama

Zakona o strancima, na slijedeći način:

- ako žele raditi do 90 dana godišnje, temeljem potvrde o prijavi rada (članak 82. i članak

83. Zakona o strancima)

- ako žele raditi duže od 90 dana godišnje te zasnivaju radni odnos u Republici Hrvatskoj,

moraju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote.

Popis država na koje se Uredba odnosi nalazi se na web stranicama Ministarstva rada i

mirovinskoga sustava.

Mjere ograničenja ne primjenjuju se na slobodu osnivanja poslovnog nastana državljana

jedne države članice na državnom području druge države članice niti na slobodu pružanja

usluga.

Slijedom navedenog, svi državljani država članica Europske unije (neovisno o tome jesu li

državljani države EU koja je donijela mjeru ograničenja za hrvatske državljane) koji se

samozapošljavaju u vlastitom trgovačkom društvu ili obrtu, odnosno koji pružaju usluge ili su

upućeni radnici, svoj status reguliraju sukladno glavi X. Zakona o strancima, a što znači da


25/34

mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Navedena kategorija osoba do tri mjeseca može raditi bez prijave privremenog boravka, a

ukoliko namjeravaju raditi duže od tri mjeseca, prijavit će privremeni boravak u svrhu rada

temeljem članka 158. Zakona o strancima, te će im biti izdana potvrda o prijavi privremenog

boravka u svrhu rada. Boravišna iskaznica će im se izdati na njihov zahtjev.

Kratkotrajni, privremeni i stalni boravak državljanina države

članice EGP-a

Kratkotrajni boravak

Državljanin države članice EGP-aima pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca od

dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduje valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu.

Privremeni boravak Državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici

Hrvatskoj, dužan je, najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti

privremeni boravak (Obrazac 1b) nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji

prema mjestu boravka.

Uz prijavu se prilaže i preslika važeće osobne iskaznice ili putne isprave, koju službena osoba

ovjerava nakon uvida u original.

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a ispisuje se iz

informacijskog sustava bez naknade. Biometrijska boravišna iskaznica izdaje se na zahtjev

državljanina EGP-a s rokom važenja od 5 godina.

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u svrhu rada Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka ako ima:

• valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i

• potvrdu o radnom odnosu ili dokaz da je samostalni djelatnik.

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u svrhu

studiranja ili strukovne izobrazbe

Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka ako ima:

• valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu,

• pohađa strukovnu izobrazbu ili je upisan na visoko učilište u Republici Hrvatskoj, dolazi u okviru razmjene studenata odnosno mobilnosti mladih ili dolazi na stručnu praksu putem ovlaštene organizacije te na temelju međunarodnih ili međusveučilišnih sporazuma,

• priloži izjavu o sredstvima za uzdržavanje za sebe i članove svoje obitelji, kako ne bi

prilikom boravka u Republici Hrvatskoj bili na teret sustavu socijalne skrbi i

• zdravstveno osiguranje.

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u druge svrhe Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka ako ima:

• valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu,

• sredstva za uzdržavanje i


26/34

• zdravstveno osiguranje.

Potvrda o prijavi privremenog boravka člana obitelji koji je državljanin države

članice EGP-a Član obitelji državljanina države članice EGP-a koji ima državljanstvo države članice EGP-a, a

namjerava boraviti duže od tri mjeseca, dužan je najkasnije u roku od osam dana od isteka tri

mjeseca boravka, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka

prijaviti privremeni boravak (Obrazac 1b) i priložiti:

• presliku važeće osobne iskaznice ili putne isprave, koju službena osoba ovjerava

nakon uvida u original

• ispravu kojom dokazuje da je član obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 1. do 6.

Zakona o strancima

• odgovarajuće isprave kojima dokazuje da je zbog svoje materijalne i socijalne situacije

u državi iz koje dolazi u osiguranju osnovnih potreba ovisan o državljaninu države

članice EGP-a ili da je član njegovog kućanstva ili da mu je zbog ozbiljnih zdravstvenih

razloga potrebna osobna skrb državljanina države članice EGP-a ako je član obitelji iz

članka 162. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima.

Član obitelji hrvatskog državljanina iz članka 162. Zakona o strancima, koji je i sam

državljanin države članice EGP-a, može izvršiti prijavu privremenog boravka u svrhu spajanja

obitelji na opisan način.

Uz unaprijed navedenu dokumentaciju, član obitelji hrvatskog državljanina koji je državljanin

države članice EGP-a dužan je priložiti i dokaz da je hrvatski državljanin:

• zaposlen ili je samozaposlena osoba ili

• upisan na visoko učilište ili strukovnu izobrazbu, ima zdravstveno osiguranje te da

priloži izjavu da posjeduje sredstva za uzdržavanje ili

• ima sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje.

Napomena: članovi obitelji hrvatskih državljana koji su državljani država članica EGP-a ne

trebaju prilagati izvatke iz matice rođenih ili rodnog lista, vjenčanog lista ili izvatka iz matice

vjenčanih, već će se isti pribaviti iz Matičnog ureda po službenoj dužnosti.

Prijava privremenog boravka državljanina EGP-a ispisuje se iz informacijskog sustava ovoga

Ministarstva bez naplate.

Državljani EGP-a, koji to žele, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje biometrijske boravišne

iskaznice (residence card) po cijeni od 79,50 kuna.

Stalni boravak državljanina države članice EGP-a Državljanin države članice EGP-a ima pravo na stalni boravak nakon pet godina neprekidnog

zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj (članak 173. stavak 1. Zakona o strancima).

U iznimnim slučajevima državljanin države članice EGP-a ima pravo na stalni boravak i prije

pet godina neprekidnog zakonitog boravka.

Iznimke se propisane člankom 174. Zakona o strancima.

Državljanin države članice EGP-a policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu


27/34

boravka, prijavljuje stalni boravak (Obrazac 3b).

Državljaninu države članice EGP-a izdaje se biometrijska boravišna iskaznica s rokom važenja

od deset godina.

Kratkotrajni, privremeni i stalni boravak člana obitelji koji nije državljanin države članice EGP-a

Kratkotrajni boravak Član obitelji državljanina države članice EGP-a koji nema državljanstvo države članice EGP-a

ima pravo boraviti na području Republike Hrvatske do tri mjeseca od dana ulaska u

Republiku Hrvatsku ako ima valjanu putnu ispravu.

Privremeni boravak Član obitelji državljanina države članice EGP-a, koji nije državljanin države članice EGP-a, a

namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj duže od tri mjeseca, dužan je najkasnije u roku od

osam dana od isteka tri mjeseca boravka policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema

mjestu boravka, podnijeti zahtjev za boravišnu iskaznicu za člana obitelji državljanina Unije

(Obrazac 2b), kojom dokazuje pravo privremenog boravka, o čemu se bez odgode izdaje

potvrda.

Članu obitelji izdat će se boravišna iskaznica ako:

• ima valjanu putnu ispravu

• priloži ispravu kojom dokazuje da je član obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 1. do 6.

Zakona o strancima

• priloži ispravu koju je izdalo nadležno tijelo države iz koje dolazi, a kojom se službeno

potvrđuje da je uzdržavani član obitelji, odnosno član kućanstva državljanina država

članice EGP-a ili priloži dokaz o postojanju ozbiljnih zdravstvenih razloga zbog kojih je

neophodno da ga državljanin države članice EGP-a osobno njeguje, ako se radi o

članu obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima

• ne predstavlja prijetnju za javni poredak ili nacionalnu sigurnost

• nema zabranu ulaska i boravka u Republiku Hrvatsku.

Biometrijska boravišna iskaznica izdaje se s rokom važenja od pet godina, odnosno kraćim

ukoliko državljanin države članice EGP-a namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj kraće od

pet godina.

Stalni boravak Zahtjev za izdavanje dozvole stalnog boravka (Obrazac 3b) podnosi se policijskoj upravi,

odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, prije isteka važenja boravišne iskaznice za

člana obitelji državljanina EGP-a.

Član obitelji koji nije državljanin države članice EGP-a, a neprekidno zakonito boravi najmanje

pet godina s državljaninom države članice EGP-a u Republici Hrvatskoj ima pravo na stalni

boravak.

Iznimno, član obitelji iz članka 162. Zakona o strancima, koji s državljaninom države članice

EGP-a boravi u Republici Hrvatskoj manje od pet godina neprekidno ima pravo na stalni


28/34

boravak ako je:

• državljanin države članice EGP-a umro za vrijeme trajanja privremenog boravka u

svrhu rada koji je trajao neprekidno dvije godine prije smrti ili je smrt nastupila kao

posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti

• bračni drug koji je izgubio hrvatsko državljanstvo ženidbom/udajom za radnika ili

samostalnog djelatnika državljanina države članice EGP-a.

Pravo na stalni boravak, bez obzira na trajanje boravka u Republici Hrvatskoj, ima i član

obitelji koji boravi u Republici Hrvatskoj s državljaninom države članice EGP-a koji je stekao

pravo stalnog boravka sukladno članku 174. Zakona o strancima.

Članu obitelji iz članka 162. Zakona o strancima, koji nije državljanin države članice EGP-a, a

ima pravo na stalni boravak, izdat će se dozvola stalnog boravka u roku od šest mjeseci od

dana podnošenja zahtjeva.

Iskaznica stalnog boravka za člana obitelji državljanina države članice EGP-a, koji nije

državljanin države članice EGP-a, izdaje se s rokom važenja od deset godina.

Boravišna iskaznica Državljaninu države članice EGP-a na stalnom boravku i članu obitelji državljanina države

članice EGP-a koji nije državljanin države članice EGP-a, a ima privremeni ili stalni boravak

izdaje se boravišna iskaznica.

Državljanin države članice EGP-a koji ima prijavljen privremeni boravak, nije u obvezi ishoditi

boravišni iskaznicu.

Za izdavanje biometrijske boravišne iskaznice prilaže se fotografija veličine 30×35 mm.

Cijena biometrijske boravišne iskaznice za državljanina EGP-a i člana njegove obitelji iznosi

79,50 kuna.

Potrebno je dati na uvid važeću putnu ispravu, odnosno drugu ispravu o identitetu, a

službena osoba koja zaprima zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice dužna je utvrditi

identitet osobe koja podnosi zahtjev.

Nadležni službenik izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o podnijetom zahtjevu, a boravišnu

iskaznicu državljanin države EGP-a ili član njegove obitelji podiže osobno u policijskoj upravi /

policijskoj postaji (PU/PP) u kojoj je zahtjev predan.

NAPOMENE:

• na šalteru za kupovinu obrazaca i biljega dobiva se i uplatnica za uplatu iznosa od

79,50 kuna, koji se uplaćuje na šalteru pošte / FINA-e / banke

• iznos koji se plaća za navedenu ispravu može se uplaćivati samo putem uplatnica koje

se dobiju u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, obzirom da navedene

uplatnice sadrže serijski kontrolni broj koji ne može biti jednak kod dvije osobe

• uplata pristojbi za boravišnu iskaznicu u iznosu od 79,50 kuna, može se izvršiti i

putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog

proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj 7005-485-OIB

(navodi se OIB osobe kojoj će se izraditi boravišna iskaznica).


29/34

Za člana obitelji koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj predmeta.

Upućeni radnici Upućeni radnik je radnik kojeg strani poslodavac u okviru privremenog ili povremenog

prekograničnog pružanja usluga na ograničeno vrijeme upućuje na rad u RH, koja nije država

u kojoj uobičajeno radi:

• temeljem ugovora između korisnika usluge i poslodavca ili

• u svoju podružnicu ili u društvo u vlasništvu poslodavca – ili

• ga ustupa korisniku u RH kao agencija za privremeno zapošljavanje (radni odnos A-R).

Upućeni radnik može biti državljanin EGP-a ili treće zemlje koji su zakonito zaposleni kod stranog poslodavca na području druge države članice EGP-a.

Strani poslodavac: fizička ili pravna osoba koja ima poslovni nastan u EGP-u.

Strani poslodavac dužan je prije početka upućivanja podnijeti izjavu o upućivanju, pisano ili

elektroničkim putem tijelu koje je posebnim propisom određeno kao nadležno tijelo za

koordinaciju sustava socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

Upućeni radnici (državljani EGP-a i državljani trećih zemalja) moraju imati potvrdu A1, koju

im izdaje matična država iz koje su upućeni.

Upućeni radnici (državljani EGP-a i državljani trećih zemalja) mogu raditi u Republici

Hrvatskoj do 90 dana bez ishođenja potvrde o prijavi rada ili dozvole za boravak i rad.

Ako bi navedena kategorija stranih državljana radila u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana

reguliraju status na slijedeći način:

Upućenom radniku - državljaninu treće zemlje PU/PP odobrava privremeni boravak u svrhu

rada upućenog radnika ako ispunjava uvjete iz članka 54. i članka 86. stavka 1. Zakona o

strancima, te mu se izdaje biometrijska dozvola boravka.

Upućeni radnik - državljanin EGP-a u PU/PP prijavljuje privremeni boravak u svrhu rada

sukladno Glavi X. Zakona o strancima te mu se izdaje potvrda o prijavi rada koja se ispisuje iz

informacijskog sustava MUP-a bez naplate. Državljanin EGP-a ukoliko želi, može podnijeti

zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice.

Boravak i rad državljana trećih zemalja koji imaju odobren stalni

boravak u drugoj državi članici EGP-a i članova njihovih obitelji Ulazak i boravak državljanina treće zemlje koji ima odobrenje stalnog boravka u drugoj državi

članici EGP-a

Kratkotrajni boravak Državljanin treće zemlje koji u drugoj državi članici EGP-a ima odobren stalni boravak može

boraviti na području Republike Hrvatske do tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku,

odnosno do isteka roka na koji je izdana viza ili boravišna iskaznica koju je izdala druga

država članica EGP-a, ako je rok važenja vize ili boravišne iskaznice kraći od tri mjeseca.


30/34

Privremeni boravak Državljanin treće zemlje koji u drugoj državi članici EGP-a ima odobren stalni boravak, a

namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je prije isteka roka

valjanosti vize ili boravišne iskaznice koju je izdala druga država članica, policijskoj upravi,

odnosno policijskoj postaji podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka.

O podnesenom zahtjevu izdaje se potvrda.

Državljaninu treće zemlje koji u drugoj državi članici EGP-a ima odobren stalni boravak može se izdati dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote.

Privremeni boravak će se odobriti ako navedeni državljanin treće zemlje ima:

• valjanu putnu ispravu

• sredstva za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova obitelji

• zdravstveno osiguranje te

• ispunjava ostale uvjete za odobrenje privremenog boravka s obzirom na svrhu.

Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje odobrenje privremenog boravka u obliku

biometrijske dozvole boravka.

Odobrenje privremenog boravka članu obitelji

Članu obitelji državljanina treće zemlje iz članka 184. Zakona o strancima koji u Republici

Hrvatskoj ima odobren privremeni ili stalni boravak odobrit će se privremeni boravak u svrhu

spajanja obitelji:

• ako u drugoj državi članici EGP-a ima odobren boravak i

• ako je s državljaninom treće države boravio u zajedničkom kućanstvu u državi u kojoj

državljanin treće države ima stalni boravak.

Članovima obitelji državljanina treće zemlje iz članka 184. Zakona smatraju se:

• bračni drugovi

• maloljetna zajednička djeca bračnih drugova, njihova maloljetna posvojena djeca te

maloljetna djeca svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj

• roditelji ili posvojitelji maloljetne djece.

Podnošenje zahtjeva za privremeni boravak

Državljanin treće zemlje iz članka 184. Zakona o strancima i član njegove obitelji zahtjev za

odobrenje privremenog boravka mogu podnijeti u policijskoj upravi/postaji ili u diplomatskoj

misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imaju

odobren boravak.

Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih zemalja

Izdavanje dozvole boravka i rada »EU plave karte« Državljanin treće zemlje koji je visokokvalificirani radnik dužan je podnijeti zahtjev za

izdavanje dozvole boravka i rada (Obrazac 1 - Pravilnik o boravku i radu visokokvalificiranih

državljana trećih država u Republici Hrvatskoj, NN 120/12, 81/13 i 38/15) u diplomatskoj

misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske ili policijskoj upravi, odnosno


31/34

policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Dozvola boravka i rada (»EU plava karta«) za državljanina treće zemlje koji je

visokokvalificirani radnik istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području

Republike Hrvatske.

Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće zemlje koji uz ispunjavanje općih

uvjeta za odobrenje boravka iz članka 54. Zakona o strancima priloži:

- ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor za obavljanje poslova visokokvalificiranog

radnika, u vremenskom trajanju od najmanje godinu dana (U priloženom ugovoru o radu

ili drugom odgovarajućem ugovoru mora biti naznačena i bruto godišnja plaća u iznosu

koji ne smije biti manji od 1,5 prosječne bruto godišnje plaće prema službeno

objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku)

- dokaz o visokoškolskoj izobrazbi ili završenom preddiplomskom i diplomskom

sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju

ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju.

Odobrenje za boravak i rad (»EU plava karta«) izdaje se državljaninu treće zemlje u obliku

dozvole boravka.

Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi/postaji stranac je obvezan

platiti iznos od 560 kuna za izdavanje dozvole boravka i rada i iznos 240 kuna za izdavanje

biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe),

na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji.

Za izdavanje biometrijske dozvole boravka naplaćuje se i 70 kuna upravnih pristojbi na IBAN

državnog proračuna ili državnim biljezima.

NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje dozvole za boravak i rad (560,00 kuna)









na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do 10 brojčanih

oznaka).

Uplata naknade za izradu biometrijske dozvole boravka u iznosu od 240 kuna može se izvršiti

i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna

HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca

za kojeg se vrši plaćanje).




32/34




iskaznice.

Rad na temelju »EU plave karte« Državljanin treće zemlje kojem je izdana »EU plava karta« (u daljnjem tekstu: nositelj »EU

plave karte«) može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana

dozvola za boravak i rad i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.

Produženje »EU plave karte« Zahtjev za produženjem »EU plave karte« podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj

postaji prema mjestu boravišta nositelja »EU plave karte« najkasnije 30 dana prije isteka

roka važeće dozvole.

Nositelj »EU plave karte« koji je podnio zahtjev za produženjem dozvole boravka i rada prije

njezina isteka, može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu.

Privremeni boravak za člana obitelji nositelja »EU plave karte« Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može se odobriti članu obitelji nositelja »EU

plave karte« iz članka 56. Zakona o strancima pod uvjetima propisanim odredbama toga

Zakona.

Zahtjev za spajanje obitelji (Obrazac 1a - Pravilnik o statusu i radu državljana trećih zemalja u

Republici Hrvatskoj) može se podnijeti u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu

Republike Hrvatske ili u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji dokazuje se sukladno odredbama važećeg

Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, a odobrava se na

vrijeme na koje je izdana »EU plava karta« državljaninu treće države s kojim se traži spajanje

u Republici Hrvatskoj.

Stalni boravak nositelja »EU plave karte« Stalni boravak može se odobriti nositelju »EU plave karte« koji do dana podnošenja zahtjeva

ima u Republici Hrvatskoj odobrenu »EU plavu kartu« u neprekidnom trajanju od pet godina.

Iznimno, stalni boravak može se odobriti državljaninu treće države koji je na području drugih

država članica Europske unije boravio neprekidno pet godina kao nositelj »EU plave karte«, a

od čega najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva kao nositelj »EU plave karte« u

Republici Hrvatskoj.

Stalni boravak može se odobriti nositelju »EU plave karte« koji ispunjava uvjete iz članka 96.

stavka 1. Zakona o strancima.

Treba li vam viza? Republika Hrvatska od 1.srpnja 2013. godine, kao država članica Europske unije, primjenjuje

zajedničku viznu politiku Unije u dijelu koji se odnosi na zajednički vizni režim, što

podrazumijeva izravnu primjenu slijedećih pravnih instrumenata:


33/34

• Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. godine o popisu trećih zemalja

čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani

izuzeti od tog zahtjeva (Sl. list EU, L br. 81 od 21.ožujka 2001.)

• članak 3. i Dodatak IV Zakoniku o vizama (Uredba – EZ – br. 810/2009 Europskog

parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o Zakoniku Zajednice o vizama (Zakonik o

vizama); Sl. list EU, L br. 243 od 15.rujna 2009.)

Viza je odobrenje za:

• tranzit kroz područje Republike Hrvatske ili boravak na području Republike Hrvatske u

najduljem trajanju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana,

• tranzit kroz međunarodni tranzitni prostor zračne luke.

• Vrste viza su:

• zrakoplovno-tranzitna viza (viza A)

• kratkotrajna viza (viza C).

Na temelju vize državljanin treće zemlje ne može raditi na području Republike Hrvatske.

Uredbom o viznom sustavu (NN 55/15) je propisana i visina sredstava potrebnih strancu za

uzdržavanje tijekom kratkotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz

koje je došao ili za putovanje u treću državu.“

Vize izdaju diplomatske misije, odnosno konzularni uredi Republike Hrvatske, a može je izdati

i diplomatska misija, odnosno konzularni ured druge države s kojom je Republika Hrvatska

sklopila ugovor o zastupanju u izdavanju viza.

Zahtjev za izdavanje vize podnosi se na propisanom obrascu najviše tri mjeseca prije početka

namjeravanog putovanja.

Državljanina treće zemlje koji je upisan u putnu ispravu državljanin treće zemlje koji podnosi

zahtjev za izdavanje vize, podnosi zahtjev za izdavanje vize na zasebnom obrascu.

Od državljanina treće zemlje koji dolazi u privatni ili poslovni posjet fizičkoj ili pravnoj osobi u

RH može se zatražiti da priloži jamstveno pismo i/ili drugi dokaz da će ta fizička ili pravna

osoba snositi troškove njegova boravka u RH, uključujući i troškove smještaja i uzdržavanja te

troškove napuštanja RH.

Državljanin treće zemlje koji podnosi zahtjev za izdavanje kratkotrajne vize za JEDAN ili DVA

ulaska dužan je dokazati da ima odgovarajuće i valjano PUTNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

za pokriće troškova koji mogu nastati tijekom njegovog boravka u RH zbog:

• hitne medicinske pomoći i/ili hitnog bolničkog liječenja ili

• povratka u državu stalnog boravka zbog zdravstvenih razloga ili prijevoza u slučaju

smrti.

Državljanin treće zemlje koji podnosi zahtjev za izdavanje kratkotrajne vize za VIŠEKRATNI

ulazak dužan je dokazati da ima odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje

pokriva vrijeme njegova PRVOG namjeravanog posjeta i POTPISATI IZJAVU O OBVEZI

POSJEDOVANJA PUTNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZA KASNIJE POSJETE.

Obrazac zahtjeva za izdavanje vize te obrazac jamstvenog pisma fizičke ili pravne osobe


34/34

moguće je preuzeti na stranicama MUP-a. Također, navedene obrasce kao i izjavu o obvezi

posjedovanja putnog zdravstvenog osiguranja za kasnije posjete moguće je preuzeti na

stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Iznimno, vize može izdati policijska postaja nadležna za kontrolu prelaska državne granice,

ako državljanin treće zemlje nije bio u položaju unaprijed podnijeti zahtjev za izdavanje vize u

diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske i priložio je, ako je

potrebno isprave kojima se dokazuju nepredviđeni i neodložni razlozi za ulazak u Republiku

Hrvatsku.

Rok valjanosti vize i/ili trajanje boravka odobrenog na temelju izdane vize može se produljiti,

ako Ministarstvo smatra da je nositelj vize dostavio dokaz o:

-višoj sili ili humanitarnim razlozima, koji ga sprječavaju u napuštanju područja RH prije

isteka roka valjanosti ili trajanja boravka odobrenog vizom

-postojanju ozbiljnih osobnih razloga koji opravdavaju produljenje roka valjanosti ili trajanja

boravka

Podnositelj zahtjeva za produljenjem roka valjanosti vize i/ili trajanja boravka dužan je:

ispuniti obrazac zahtjeva za vizu i vlastoručno ga potpisati

predočiti valjanu putnu ispravu u skladu s člankom 24. Zakona

priložiti dokumentaciju kojom se dokazuje postojanje već navedenih razloga za produljenje

predočiti dokaz o posjedovanju dovoljno sredstava za uzdržavanje za dodatno razdoblje

boravka

predočiti dokaz o putnom zdravstvenom osiguranju za dodatno razdoblje boravka.

Napomena: I u slučaju produljenja vize stranac NE može boraviti u Republici Hrvatskoj duže

od 90 dana u razdoblju od 180 dana.

NAPLATA PRISTOJBI: Na zahtjeve za produljenje roka valjanosti i/ili trajanja boravka

odobrenog na temelju izdane vize zbog ozbiljnog osobnog razloga naplaćuje se pristojba u

iznosu 30 eura – protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke

na dan uplate. Uplata pristojbe za produljenje vize može se izvršiti i putem Internet

bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna

HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-410. Pristojba se ne

naplaćuje na zahtjeva za produljenje roka valjanosti i/ili trajanja boravka odobrenog na

temelju izdane vize zbog više sile ili humanitarnih razloga.

Zahtjev za produljenje roka valjanosti vize i/ili trajanja boravka podnosi se u policijskoj

upravi/postaji, prije isteka valjanosti vize i/ili trajanja boravka odobrenog na temelju izdane

vize. Produljenu vizu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja. Prije produljenja

izdane vize policijska uprava, odnosno policijska postaja dužna je zatražiti prethodnu

suglasnost Ministarstva.

Do donošenja odluke o produljenju vize državljanin treće zemlje može boraviti na području

Republike Hrvatske. Viza se produljuje u obliku nove naljepnice vize.


35/34

Odluka o odbijanju produljenja roka valjanosti vize i/ili trajanja boravka, poništenju ili

ukidanju vize i razlozi na kojima je zasnovana dostavlja se državljaninu treće zemlje na

propisanom obrascu. Protiv takve odluke državljanin treće zemlje ima pravo izjaviti žalbu u

roku od 15 dana od dana dostave odluke, putem nadležne diplomatske misije, odnosno

konzularnog ureda RH. Viza se može ukinuti i na zahtjev državljanina treće zemlje kojemu je

viza izdana, u kojem slučaju žalba NIJE DOPUŠTENA. O žalbi odlučuje ministarstvo

nadležno za vanjske poslove. Ako stranka odustane od zahtjeva za produljenje vize i/ili

trajanja boravka policijska uprava, odnosno policijska postaja donijet će rješenje o obustavi

postupka.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 10. srpnja 2014. godine, donijela je Odluku o

jednostranom priznavanju određenih isprava kao jednakovrijednih hrvatskoj vizi, za tranzit ili

namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom

razdoblju od 180 dana (NN 84/14). Navedena Odluka stupila je na snagu 22. srpnja 2014.

godine, a prestat će vrijediti od dana potpune primjene odredaba schengenske pravne

stečevine u Republici Hrvatskoj.

Odluka je donesena na temelju članka 2. i 3. Odluke br. 565/2014/EU Europskoga

parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju pojednostavljenog režima kontrole

osoba na vanjskim granicama na temelju jednostranog priznanja od strane Bugarske,

Hrvatske, Cipra i Rumunjske određenih isprava kao jednakovrijednih njihovim nacionalnim

vizama za tranzit ili namjeravani boravak na njihovim državnim područjima koji ne premašuje

90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.

Navedenom Odlukom, sljedeće isprave priznaju se kao ekvivalentne hrvatskoj vizi za tranzit

ili namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom

razdoblju od 180 dana, a koje su izdale države članice Europske unije i pridružene države koje

u potpunosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu, neovisno o državljanstvu nositelja

tih isprava:

• jedinstvena viza koja vrijedi za čitavo područje država Schengenskoga prostora,

valjana za dva ili više ulazaka

• viza s ograničenom područnom valjanošću izdana nositelju putne isprave što je ne

priznaju jedna ili više, ali ne sve države Schengenskoga prostora, a koja vrijedi za

područje država koje priznaju tu putnu ispravu, valjana za dva ili više ulazaka

• dugotrajna viza za boravak dulji od 90 dana, koju je izdala jedna od država

Schengenskoga prostora

• dozvola boravka koju je izdala jedna od država Schengenskoga prostora

• vize i dozvole boravka Republike Bugarske, taksativno navedene u točki III. Odluke

• vize i dozvole boravka Republike Cipra, taksativno navedene u točki IV. Odluke

• vize i dozvole boravka Rumunjske, taksativno navedene u točki V. Odluke.

Rok valjanosti isprava navedenih u točkama II., III., IV. i V. Odluke mora pokrivati trajanje

tranzita ili boravka na državnom području Republike Hrvatske.

Vize se izdaju iznimno, samo na određenim graničnim prijelazima za međunarodni promet, i

to na granici:

1. sa Slovenijom: Kaštel, Rupa, Pasjak, Jurovski Brod, Bregana, Macelj i Dubrava


36/34

Križovljanska;

2. sa Mađarskom: Goričan, Terezino Polje i Donji Miholjac;

3. sa Srbijom: Erdut i Bajakovo;

4. sa Crnom Gorom: Karasovići;

5. s Bosnom i Hercegovinom: Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Maljevac,

Jasenovac, Hrvatska Kostajnica, Ličko Petrovo Selo, Kamensko, Vinjani Donji,

Metković i Nova Sela;

6. na svim međunarodnim graničnim prijelazima za pomorski i zračni promet;

7. na graničnim prijelazima za riječni promet: Osijek, Vukovar i Slavonski Brod.

Na graničnim se prijelazima izdaje samo putna viza za jedan ulazak, tranzitna viza za jedan

tranzit te se zahtjev naplaćuje u kunskoj protuvrijednosti 60 € (sukladno članku 5. Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama NN 80/13) prema srednjem tečaju

Hrvatske narodne banke na dan uplate.

Međunarodna zaštita Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 2. srpnja 2015. godine,

propisuje načela, uvjete i postupak odobrenja međunarodne i privremene zaštite, status,

prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom

zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjete i postupak poništenja i prestanak

azila, supsidijarne i privremene zaštite.

Sukladno navedenom Zakonu smatra se da je:

• tražitelj međunarodne zaštite – stranac koji izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva

za međunarodnu zaštitu do izvršnosti odluke o zahtjevu

• azilant – izbjeglica u smislu Ženevske konvencije koji ispunjava uvjete za priznavanje

azila

• stranac pod supsidijarnom zaštitom – stranac kojem je priznata zaštita, u slučaju kada

ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg postoje opravdani razlozi da bi povratkom u

zemlju podrijetla bio suočen sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde

• stranac pod privremenom zaštitom - stranac kojem je odobrena privremena zaštita u

slučaju kada stranci u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je

zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja

ljudskih prava.

Gdje se podnosi zahtjev za međunarodnu zaštitu? Namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu stranac može izraziti:

• prilikom obavljanja granične kontrole na graničnom prijelazu

• u svakoj policijskoj upravi, odnosno postaji te u prihvatnom centru za strance ako se

nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

Stranac koji je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku, a došao je izravno s područja na kojem

je proganjan u smislu Ženevske konvencije te kad postoji stvarni rizik da će povratkom u

zemlju

podrijetla biti izložen ozbiljnoj nepravdi, neće se kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka,

ukoliko bez odgode izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i ako


37/34

predoči valjane razloge svog nezakonitog ulaska ili boravka.

Zahtjev za međunarodnu zaštitu podnosi se u Prihvatilištu za tražitelje azila, Sarajevska 41,

10000 Zagreb.

Tijela nadležna za odlučivanje U prvostupanjskom postupku o zahtjevu za međunarodnu zaštitu odlučuje Ministarstvo

unutarnjih poslova, Služba za strance i azil, dok se protiv odluke Ministarstva može pokrenuti

upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite Stranac koji izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu (tražitelj

međunarodne zaštite) ima pravo na smještaj u Prihvatilištu, hranu i odjeću osiguranu u

naravi, naknadu troškova javnog prijevoza za potrebe postupka odobrenja međunarodne

zaštite te novčanu pomoć. Tražitelj međunarodne zaštite ima pravo na novčanu pomoć, osim

ako je u radnom odnosu i ostvaruje primanja dovoljna za osiguravanje odgovarajućeg

životnog standarda, odnosno ako posjeduje novčana sredstva ili su mu novčana sredstva

osigurana na drugi način. Ukoliko posjeduje vlastita sredstva tražitelj međunarodne zaštite

može o svom trošku boraviti na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj, uz prethodnu

suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

Osim toga, tražitelj međunarodne zaštite ima pravo na:

• boravak u Republici Hrvatskoj

• vođenje postupka na jeziku koji tražitelj međunarodne zaštite razumije

• informacije o pravima, obvezama i postupku odobrenja međunarodne zaštite te

pravno savjetovanje

• osiguranje odgovarajućih materijalnih uvjeta prihvata

• zdravstvenu zaštitu

• osnovno i srednje obrazovanje

• besplatnu pravnu pomoć pred prvostupanjskim upravnim sudom

• slobodu vjeroispovijesti

• rad ako se u roku od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva bez krivnje tražitelja

nije donijela odluka, postavljanje skrbnika maloljetnim i poslovno nesposobnim

osobama u postupku.

Tražitelj međunarodne zaštite ima pravo boravka u Republici Hrvatskoj od dana izražavanja

namjere za podnošenje zahtjeva do okončanja postupka, što omogućava tražitelju

međunarodne zaštite slobodu kretanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, osim u

slučajevima propisanim zakonom kada mu se može ograničiti kretanje. Nakon podnošenja

zahtjeva, tražitelju međunarodne zaštite izdaje se iskaznica koja mu služi kao dokaz prava

boravka u Republici Hrvatskoj.

Tražitelj međunarodne zaštite dužan je:

• poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske

• surađivati s nadležnim državnim tijelima Republike Hrvatske te postupati po njihovim

mjerama i uputama

• podvrgnuti se provjeri i utvrđivanju identiteta


38/34

• podvrgnuti se zdravstvenom pregledu

• poštivati Kućni red Prihvatilišta

• odazvati se pozivu Ministarstva za saslušanje i surađivati tijekom cijelog postupka

odobrenja međunarodne zaštite

• ostati na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka odobrenja

međunarodne zaštite

• javiti promjenu adrese Ministarstvu u roku od dva dana od dana promjene

• pridržavati se uputa i mjera Ministarstva o ograničenju slobode kretanja.

Azil i supsidijarna zaštita Azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju

podrijetla.

Azil se priznaje strancu koji priloži svu raspoloživu dokumentaciju i vjerodostojno obrazloži

da je u zemlji podrijetla proganjan zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti

određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.

Supsidijarna zaštita priznaje se strancu koji ne ispunjava uvjete za azil, ali koji priloži svu

raspoloživu dokumentaciju i vjerodostojno obrazloži da bi se povratkom u zemlju podrijetla

suočio sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde (smrtna kazna, smaknuće, mučenje,

nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, ozbiljna i individualna prijetnja životu

zbog proizvoljnog nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba).

Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom Kad se strancu prizna azil ili supsidijarna zaštita u Republici Hrvatskoj, on ima pravo na

boravak te mu se osigurava smještaj na teret državnog proračuna, najduže dvije godine od

dana izvršnosti odluke kojom se priznaje azil, odnosno supsidijarna zaštita.

Osim toga, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na:

• pristup tržištu rada te im nije potrebna radna ili poslovna dozvola


• obrazovanje

• slobodu vjeroispovijesti

• besplatnu pravnu pomoć koja se odnosi na pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje

pred prvostupanjskim upravnim sudom u slučaju prestanka ili poništenja azila

odnosno supsidijarne zaštite

• socijalnu skrb sukladno propisima o socijalnoj skrbi hrvatskih državljana

• spajanje obitelji s članom obitelji (bračnim/izvanbračnim drugom, životnim

partnerom ili neformalnim životnim partnerom, maloljetnom djecom/punoljetnom

nevjenčanom djecom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti

za svoje potrebe,

roditelj ili drugi zakonski zastupnik, srodnikom prvog stupnja u ravnoj lozi s kojim je

živio u zajedničkom kućanstvu te o njemu skrbi)

• pomoć pri uključivanju u društveni život

• dozvola boravka za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom(izdaje se na pet

godina azilantu, a na tri godine strancu pod supidijarnom zaštitom)

• putnu ispravu za azilanta (izdaje se na rok od pet godina)


39/34

• vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951.

• stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

Član obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom, koji boravi zakonito u Republici

Hrvatskoj ima jednaka prava kao azilant, odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je:

• poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske

• prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od uručenja odluke o odobrenju

međunarodne zaštite

• imati kod sebe dozvolu boravka i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama

• pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture.

Privremena zaštita Privremena zaštita odobrava se strancima koji u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku

iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo

do kršenja ljudskih prava, ako ih zemlja podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi

te ukoliko zbog velikog broja osoba nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje

azila u interesu svih osoba koje traže zaštitu.

Odluku o uvođenju privremene zaštite donosi Vlada Republike Hrvatske temeljem

odluke Vijeća Europske unije.

Strancima će se odobriti privremena zaštita pod uvjetom da su:

• prije nastanka stanja imali prebivalište ili boravište u toj zemlji te su zbog nastalog

stanja neposredno došli u Republiku Hrvatsku

• za vrijeme nastanka takvog stanja zakonito boravili u Republici Hrvatskoj, a po isteku

zakonitog boravka povratak u zemlju podrijetla im je privremeno onemogućen.

Privremena zaštitu odobrava se na vrijeme od jedne godine.

Privremena zaštita može se produžavati na vrijeme od šest mjeseci ako postoje opravdani

razlozi za njezino odobrenje, a ukupno može trajati najduže tri godine.

Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom Stranci na privremenoj zaštiti imaju pravo na:

• boravak

• iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom (izdaje se na rok od jedne godine)

• osnovna sredstva za život i smještaj


• osnovno i srednje obrazovanje

• informacije o pravima i obvezama

• rad

• spajanje obitelji

• slobodu vjeroispovijesti.

Stranac koji tijekom trajanja privremene zaštite podnese zahtjev za međunarodnu zaštitu ne


40/34

može koristiti prava tražitelja međunarodne zaštite dok traje privremena zaštita.

Obveze propisane za tražitelja međunarodne zaštite na odgovarajući način se primjenjuju i na

stranca pod privremenom zaštitom.

Lista pružatelja besplatne pravne pomoći u postupku međunarodne zaštite

Documents

STRANCI - mup.hr · PDF fileNadležnoj policijskoj upravi /postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku. Upravna pristojba: