remena. jzi-an3

~!iCllri: tako 1

;i $1'3•

svt te u čelU

nizacija to očit tadina

i znJi, am je !!Ofilll u zali' 05~ .. fttolom Bog se 1ch;siU.

.. brat )l

p;kJ.

~

LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

GODINA VIT. BROJ 35.

SIBEN IK, 30. kolovozo 1936.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNišTVA l UPRAVE: SIBEN IK pp. 17.

Ko to prijeti? U svibnju je bilo. U mjesecu

novog, mladog i radosnog ž ivota. Englezi su slavili »D a n d o b r e v o l j e«, dan posvećen svjetskom, međunarodnom miru. Tom prili­kom i engleska djeca iz Walesa .htjedoše nešto učiniti za mir.

. Zato su se, preko radija, čitavom -svijetu, osobito djeci i mladeži, o­bratili ovim riječima:

»Dječaci i djevojčice čifavo,g

-svijeta! Mi, djeca iz Walesa, po­.zdravljamo vas preko mora i po­krajina. Pozdravljamo vas na da­našnji dan 'dobre volje u ime istra­živača, mornara i pionira svih sto­. /jeća, koji su o,dlazili u nepoznati svijet i raširili nam granice znanja i znanosti. U sprkos neprilika i opasnosti: oni su u morima i po­krajinama znali pronaći njihovu tajnost. što o,dlučiše postignuti, po­stigoše, a da ne odustaše· od svo­jih namjera.

Mi stojimo iza svih onih koji -su, u prošlosti i sadašnjosti, znali izvršiti nemoguće stvari. I zar da ne po,kušamo s jednakim smionim. zanosom osvojiti najviše što je danas moguće: mir za sve naro-

·de?! Zašto se ne bismo posvetili toj najvećoj dužnosti našega vre­

. mena? - S prijateljstvom i od­važnošću postići ćemo svjetovni mir!<c

Eto, i djeca počeše govoriti o .miru. Iako, mo_žda, do te ideje nisu došli svojom vlastitom pobu­dom, ipak •je to veliki, prijeteći

znak silne oluje koja se sprema iza brda i približava se stanovnicima

..sela i gradova. Neki nemir, zapravo užas, ulazi

.u sve narode, jer svaki dan ih sve više uvjerava, kako ne mogu biti sigurni za svoj goli život, a kamoli za krov nad glavom.

Ko to pri)eti? Ko unaša u du­še nemir, želeći rat? - Zar to žele

. pojedini naro,di? Sigurni smo da nema naroda

. koji bi želio rat! Zele /i rat državnici, političari

i narodni vode? - i oni bi, u o­gromnoj većini, željeli da njihovi narodi na mirnim ognjištima pro­vode miran živo.t.

E, pa onda ko nas to tjera pred topovska ždrijela i najozbilj­nije prijeti uništenju čitave evrop­ske kulture i naših života?

Težak je taj upit, ali nije tako težak odgovor. Gr a m z i v a

.s e b i č n o s t, a o n d a p o u z d a-

Kad narn se pruž i prilika da bira10o

Vodstvo najboljima! ije vaka kapa za vačiju glaVlt.

Ljude možemo dijeliti na više ka-tegorija, pPma umnim\ i živo!Jnim s[>O­obno tima, pa i prema položaj u i lužb1 koju vrše. ad je poredno da' e ra pravlja o tomu, ko je pozvan

da vrši upravo ovaj ili onaj posao, all nije pored'no kad rečemo: amo ljudi izgrađenih značajeva morali bi Imati odgo,orna mje ta.

Od nnica u ličnom životu ne možemo očekivati veličinu u javnom ži atu. Covjek velikih sposobnosti i od li čnih o ebina može i ne biti od osobite kori ti za ši roku javnost, jer mu nije podana prilika da bi došao do potpunog · izražaja, ali sa igur­nošću e može reći, da onaj koji je po ta ljen na uzvišeno mje to, a ne po jeduje odlike jake lično ti, neće l:Yiti od velike kori ti za javn i i od­govorni položaj. - a ve Je dobro paziti, ali osob'ite potpore u vrijedna s a udruženja i u tanove koje jačaj u 1 razvijaju l ične moralne i duhovne vrednote.

atjecanje, a jo više guranje, Čl to je razumljivo. Toga je bilo u­vijek, a da ga je danas više 111ego o­bično, hvatljivo je, kad e uzme u obzir život sa vim njegovim poja­vama.

Jedna tvar, ipak, nikada ne mi­je sač1 u ma : u t o m e g u ra n j u p o b j e d u m o r a j u i z n i lj et i o n i na jo d a braniji .

A to je, upravo, ono u čemu se dolaZI do po ve obratnog rezultata, da na vrhove 1 pliva ju oni koji nasj­manje to za lužuju. i rkdji po nijednom prirodnom zakonu ne bi smjeli doći do tako odgovornih mje ta u javno­me Žt\·o tu. Javni život, u tom slučaju, mora doživiti potpuni slom, jer nje­govom s~:Obinom upra ljaju oni koji nema ju posobnostt ni da ode si­gurnu skr b :nad ono nekoliko člano ... va voje obitel j i.

nje samo u svo ju v lastitu m o ć, u s v o j » z d r a v i r a -z u m <c i n a r a v n u d o b r o t u dovela nas je c[o ponora, nad ko­jim se, u ovom trenutku, nalazimo i /ebdimo , kao bolesnik u agoniji,

kpP. ;u.oiz-umlhwyymlhwyym~hy l

izmedu života i smrti . Prva je : GRAMZIV A SEBIC­

NOST . Nikad nam nije dosta . Neza­

dovoljni smo, s onim što je naše, pa bismo htjeli imati i tude. N e­zasitljiva pohlepa upaljuje u nama požar osvaja/ačkog bijesa i ulaže milijarde narodnog imetka u brato­ubilačke svrhe.

A onda: POUZD ANJE U VLASTITE SILE, U NARAVNU DOBROTU I PLEMENITOST. Oni koji sjede na najvišim položa­jima; počeše ; obmamljivati sebe i

Pokvaren i neznačajan čovjek e puno lakše progura u prve redove. n je surov 1 na rtljiv. Takav po tupak je tud 2lTlačajnu čovjeku. Značajevi se u tom guranju povlač-e, i kao da ka­ž-4: što ću pokvarenjacima imati posla, eno im kad baš hoće, a ja se lijepo povlačim. Mnogi po'tenjak matra da mu je dužno t povlačiti se

1 ne prljati e u društvu kojekakvim osobama. Tako se dešava i na poli­tičkom, i na kulturnom, i na go podar­skom područ j u.

Taj nerazuman i nepametan način mora e posve i korijeniti.

Tako, javni, po lovi pripadnu lju­dima najmanjom vri~ednosti. To ni­je niti može biti dobro. rijedni Iju­dt moraju ima-ti i hrabrosti i znahja, da odgovorna mje ta uzmu u voje ruke, a poJ...--vareni i bewbzimi moraju po tideni otpasti. Guranje i natjeca­nje onoga koji zbilja za lužuje vi oki položaj mora se hvatiti kao dužno t ko ju od njeg<t tražt ljubav k općem pobru 1 dru tvenoj zajednici. ajideal ­ni je bi bilo kad bi se sam narod ot o­reno IZjavio za .naj posobnrje u vojoj recfini, ali, jer se uvijek ne dešava

tako, to spa oban čovjek, kad ' ' ibi potrebu mora sam ot kočiti, i njego­\'O 1 licanje i natjecanje ne mije se taviti u i ti red1 onim nečasnim gu­

ranjem, koje prak iraju oni koji za to nemaju nt preme ni povjerenja.

Knvo je hvaćanje, da je samo onaj i pravan ko "po ten i č tit" sje­dt odgurnut u zap ćku. a to čudno mišljenje o ispravno ti ne bi e mjeli oltzira1i naši naj pr mnijj i najznačaj­niji inovi. Hrvat ki narod želi da vagdje vidi voje natj"lio­lj e sinove na odgovornim po­ložapma. Ont naj posobnij i moraju i ći naprijed, jer će e s njtm a n arod oduševljenije !)oriti i igurni j e pobj di a­ti.

narod: N e treba nam Bož je po­moći, ne priznajemo nikakvih nad­naravnih načela. Covjek je već

toliko razuman i uzgojen, da može sam sebi, bez ikoje više pomo,ć i ,

prostirati meku postelju i stvarati sretnu budućnost.

Tako je i W ilson anjao, kad je postavljao temelje današnjem Društvu Naroda. Mi lio, je: Ono će uspješno riješavati sve medu­narodne sukobe, zapletaje i razmi­rice.

Pa? Potpi uju se, dodu:-~e, sve­čani sporazumi, pr imir ja i nagod­be, ali ipak se moramo složili s mišlju jednog novinara: >>Previše smo svijesni, da je put do drugog svjetskog rata posut samim >>prija­teljskim(( pogodbama i najsrdačni­

jim :osporazumima<c. Za sve što trpimo doiivlja-

To u mi li, koje važe za sva vrem ena. apisali mo ih bez naro­čite tendence, ali ipak ih je bilo vri­jedno zapisati i naglasiti.

J uni or

Katoličke pobjede

SVIJ E T I 2RT

Kamerun je u Africi, a Bota u l(amerunu. ' u nt u Bati kao ni u či­tavom !(am mnu nema velikog bo­gat tva. ađe e i tamo po koji boga­taš, alt narod živi u veoma skromnim prilikama.

Zato nije malenkost, kad su ka­tolički vjernici u Boti od'lučili podig­nuti eličanstveni hram svom Bogu. l podigoše ga. Diže se na mar kom bri­jegu tako, da je vid;w svim pomor­ctma koji putuju onim krajevima .

Crkva je u Bob velika i lijepa, a tala je 2300 engleskih funta ili pol

milijuna dinara . - Tarrtošnji mi ionar je izračunao, da· su njegovi jernici, kroz pune tri godine, žrtvovali u vjer­ke s rh e 15 po tota ka od svih svo j ih dohodaka!

A O IJE SAM!

l 36 godine je umro znameniti francu kt fizičar i matematičar m­pere. - Dakle upravo pred to godina.

Ampere je vršio velike i ča ne dužno ti u vom životu. Bio je profe­sor matematike i fizike u Bourgesu i Lyonu, profesor f izike u College de France, generalni in pektor na veu­či liš1:u i ,(:lan Francu ke Akademije. -A što je za nas najutješnije: bio je uvjereni, uzorni i praktični katolik.

Ampero\ životopisac Bel on u kn j tzi "La vie et le travau. d' Am­pere" (Zivot i djela Am perova) kaže za njega da je "vjeru :naviještao \ll vojim djelima i predavanjima pla­

menom riječju; pr0dubljivao je u a­nalitičkim meditaci jama i propo ijedao apo tol kim žarom, a sam je po njoj živio naporom a keze do tajne jed­noga veca".

vamo, krivimo sami sebe/ - Samo naša je krivda, krivda sebičnog i preuze/nog čovjeka, da je danas zagušljiviji zrak i veća napetost ne­go godine 1914, kad je u evrop­skom paklu zaigralo vrzino kolo.

Dok budemo mislili samo svo­jo,m glavom i di ali današnjim du­hom, duhom pohlebne, nebratske sebičnosti i naravnog bezbožnog ćudoreda, svi mirovni kongresi i paci/ističke večanosfi, priredivale se one u ženevi, Parizu, Londonu, Berlinu ili Beču, biće samo_ zavara­vanje i izrugivanje tih i tih mirov­nih načela.

Br i n i m o s e z a s v o j e, a l i p u s t i m o t u d el P o tt z d a j i­

m o s e u s e b e, a l i n e z a b o­ravlj ajmo ni na Božju p o moć.

lg .

l

BROJ 3S.. STRANA 2 • K A T O L l K e · -------------------------------------------------------------------------------------------------------------lako učenjak, i u radne dane je

pri u. h·m·~w v. Misi i dvorio ·vd·e­nika kao mal i min istr:~nt.

Takav j bto mpcre. A imao je on , kao vjern ik i uč njak, mnogo voj ih pred a. nika i sljcdb nika.

Dl T DJ t.CJIII DUS !'ol iko dana fi lm, knjiga i no­

vina u naŠ\ u rca m ladeži nereda } t~udo red n tr ul ž i, znaju naj bol je uz­goj ilelj i i roditelji: Z..1 lo _su - ~am i razumljivi _ vr ment pokr h kOJ I u t a~ ju, ,·om odlu vnoxću , proti njihovoj prljavštini. O obilo u li pokreti jaki u mcrici. Tako u amcri~koj c.lr-/..avi Indiana mladež od 10 c.1 l god ina organtzirab e u J• rižar ku I' Of/lll dj ece za promimuje l i fl' kujižt' I'IIO-ti". Ta organ izacija broji ~da 60.000

č lanm ·a. e\o t od l u č i še: bve 7 u j c-

m o se d a n fe mo č it a li nije­d n e kn j i rr , č a o p i a n i n o -v t n , koja d o n o i n ć u do r e­d n p r 1 p o v i j e ! i i l i z l o č_ i n, ~ -čk e r o m a n e ; ne cemo p os j ec t ­v a lt n i j e d n o g ,n p r i t o j n o g ft l m a, n1 . lu a ti nij e dn _ _ l~e­-:: u d o r e clne r a d ij k e mi S t Je;

vtm r ed tv ima 'cm o pocl u -p t r a1 i ka to l iv k u -.:ta m p u i k n j 1 ž ,. ~1 o t .

OPET J E t OBRACE JE Dok vidimo ela dana mnogi , ko­

jt ne zna ju pra\ o či ta ti ni pi ::;a.ti, ni je­ču Boga 1 po ri ču potrebu vj_ere, p~e­tavntci na jumnijih duhova javno 1 -

povi jedaj u vj ru u Boga i u ka to-l i čku rkvu.

Tako je ov ih dana pristupio . č~ti katoli čk i h obrać nika u -ngle koJ 1 -taknult intelektualac J. Lewi May, koj i je o nivač i izdavač poznate .,En-gle ko-lc.'rancu ke R vije" . ( ngl"_)-French Revi w). jegovo obraćenj e nije i lo lak . a kon dugih i te kih borba došao je do i tine.

OVI D E , IK

!(oliko i " u Polj koj jaka kato­li vka vjie t dokazuj poku šaj izdava­n ja, sa t rane pol j k i h fran j evaca, no­vog kato ličkog dn e\11ika pod na lovom 11 Maly Dziennik" (" .t\1\ali Dne,•nik" ).

Ta j nm 1 polj ki katolički dn evnik 1ma već dosad 40.000 pretplatnika .

JOS Nil DA TOLIKO! God išnjak katol i čkih mi ija do­

naša utj evne podatke o radu Iran ih m1 ionara i urođeničkih većenika u 1(111 i.

Dana u !(ini ima 2, l .235 ka­tolika. Broj obraćenika vake godine se diže. Tako je prošle godine prev lo na kato licizam o ko l 00.000 Kineza. Ovol iki broj jo nikada ni je bio po­stignut otkada mi ionari rade u I(ini! -- A to u nove i vježe katoličke. snage.

Hruats~i oreooro~ u Dalmaciji ko b1 netko kazao, makar bilo

to i u samom f(rapnju, da u do ad "gospoda", u smislu ne el ja ka i inte­ligencije, hrvat ki narod vodi la iz ropstva u rop tvo, taj bi bio zl oban ili neupu ćen.

itav narod , o obito mi om la­dinci, koji mnogoštošta u pro losti i sadašnjosti obaramo kao nevaljalo, zlo 1 preživjelo, ne mijemo prctjeravati, već, po tavljajuć i sve na voje mj to, moramo raz l u č iti vri jed'no, dobro i prihvatl j ivo od iskvarenog i rđavog. Moramo nepri lrano prosuđ iva t i d je­la starijih generaci ja , pa i onih inte­l ktua lnih .

Kao što Banska I lrvat ka nikad neće moć t mu čke da predc preko l i č­mostl i 'djela A. Starčevi ća , E. !(val r­nika, braće Radića i ostalih narocl'n ih radni ka, tako ne može niti Dalmatin-ka J !rva tska da s omalovaž..avan jem,

još manje grdn jom, pomin j imena M. !( la i ća , Don M. Pavlin ov ića. i Don I. Prodana. Ta su imena slo/er i, sre­dišta. oko ko jih su sc, u istom radu i pregaran ju, okupljali mnogi drug i na­rodni pregaoci.

Da lmaci ja je u doba mletačkog vladanj a bila u teškom konom kom, kulturnom i soci ja lnom tan ju. Mle­čani su vodili računa o n joj jedino kao

provin ci ji, odakle se regru1uju na j-

N djeljno ~vanđelje s poukom

Xlii. nedjelja po Duhovima t DCL.J L . LU! E. 17,

J 1- 19. U 0110 Pri jrmr, kad itfa 'f! I sus u J r ru {lli m , pr olaža e posred am ari je t Gali l rjl'. l kad je ulazio u jed11o r l o sr l'fošr [{n df'. el guba11ih ljudi, /..o­

ii tado§e it d'nH·a; i podiffOŠe [tla go11orcći: I suse učitelju, miluj 11am st' . l l' irl j!! l' i ih f'l't'e: I dite, po/~ažite sr l' f!Ćtmirima. l dogodi . e, da se, đok ida/ut ofis lise. A jedan od ~tjih l' i ­rljr l' f da je olišćrn , poPrati e h , ,a feći Boga i za ula 11 _, i pade ničice prNl 11 0-ge njeuopr•, i zah 1'afi 111 11: i to bje e aman~a11a r . A l us ocfgo porajući re­

Čt>: fi je fi i!t e de. r t oli tito? Odit' je dakle o. tali/t de11el? ije e na ao !wji bi e 11ralio. i dao La 11u Bogu , 11 l'go am oraj ludin . l reče mu : Usta­ni, pođi: vjera tr j e tvoja pasi/a.

l O l A : Gubav 1 u ži,·jeli, m e i ž ivjeće.

ubavct na lij lu , a la i na du i. li koj i mo uvjereni da je čovj

~j, tij elo plemeni ta pn. uda, pravi !tram Du ha ,-doga, bnnućemo e za n jc­rrovo zdravlje 1 nj !!U. u jo vive će nava briga biti po većena zdravl ju du e.

Bez natezan ja u tumačenj u da­naxn ij h evandeo kih rij č i : guba nam pr t !.avija 1 bole t du e, du xu Wen u milo l t Božj . I niko nij e po oban izli j č iti na u obolj elu dušu o ·im

Socijalni pogledi • rm

Kn ta ! anašnj t ljudi bolu ju. Više du­

ševno nego li tjele no. Dnevno e po­čm jaju milijuni grijeha : mržnje, n~­pravde, ubo j ·tva, jeti! ne pokvar no lt, 1 ti gri je i razdiru bijelu i vil enu halj tn u du a, da je onda obuku u su­rovo prteno oa ijelo ili je o tave pot­pHno go lu, na sablazan ti suća .

To je bolest, guba duše. Priča j u nam stare knj ige, kako

u u reanjem vijeku razne ku l:ne bo­le !1 po j cćiva t i gradove i sela. Dnev­no je um iralo tot ine ljud i, da pogrep­ct ni u mogli vc n i s.'\h ranjivati. I tada , e tz vih duša izvi jao /.ajcdn ičk i , u rdnt uzdah: ospodinc, ne zab'orav i na a. vtm ! Pokaži nad nama voju Jll OĆ , 't ilzb vi na od igunl{e i veopće smrti! -- Priređival i bi e k"U pn e pobožno t1 : moli tve, proce ije i ho­doča C:·a.

Ta ko ljudt po tupaj u uvi jek, kad je ti jelo u opasno ti . I ne možemo za to nikoga pr koriti, jer je tijelo pr e­kra no cfjelo ruku Božj ih, jer je ono Žl i hram ve tog Duha. u zato mo­ramo više prekoravati ebe i dr uge radi one pomate malomarno ti ko ja e pokazuje prema b le t1ma duše. Go­

dine živimo u grijehu, a da nam niti ne pada na nm : T ko sam bole tan, moram i ć i k l iječn i k u .

De et gubavaca _ jednom približi­lo I u u i i kreno zavapi lo : l u e, uč i ­t Ij u, smi luj nam e ! - I ozdravi e.

Zar 1 na ne bi ozdravio jedan taka 1 kreni , pouzdani i pokajn ičk i vapaj?

Nova taktika židomarks1sta-Puč.l<a fronta Cu ju e gla, O\ i o pučkoj front i

i vi, koj i pravi lno m· le i zaklju­čuj u, drže da je to nov1 takti čki i p ret m manevar kom un izma ko j i e

nada da će pod novim imenom na tu­pit i tamo gdj e d sad nije bio moguć.

' aki dana vidi da e tu kriju pr tt Mo kve. -- Evropa se zgra/..a la nad milijun kim žrtvama, nad divlja­štvom koje je počinio židokom unizam u Ru-lj i. Zato treba promijen iti ta J..i i­ku, i u pjeh je gotov.

Pred nekoliko godina je rekao jeaan ru k1 pisac: Unaprijed nam vi ne ide za na nauk, nego samo za taktiku. -- Znači da ne treba više. evrop kim narod ima tu mači ti i doka­ziva ti komuni tički program . ad mu je g lavno da dođe do naroda, mase.

On i u dlak"U promijen il i, al i ću­dl nisu. i u e odrekl i kom uni tičkog programa, već u ostvarenje svog ci­lja odgodi li, dok im nova metoda raaa ne p rivuče ma e. Kom un i t i čka taktika ima vrhu da o labi ve voje prot tvn ike : -- i ocijalne demokrate, 1 fakovj erne katolike.

Uptsali su e u sve orga nizacije:

bolji vojnici. Pro vjećenost i vije t tog naroda u tome bi ih samo ometala , j e r s vijesta n č ov je k n e sl u ž i tuđ· in u .

O težini položaja vjedoče na m bune u XVI vijeku diljem Dalmaciv . G !avna je bu kn ula u li varu, u k o­joj je pobu n jen i m p učanima , p r o t i v p l e m i ć a , b i I o n a 'č e l u n t že ve ć n tvo.

ladan j , pak, Napoleono,·o je bi­lo kratkotrajno i brzo je n ta lo nije­govo plođono no djelovanje. l ropada­lo je 1 išč zava lo ve što j apoleo­nov namje nik pod izao na dob'robil naroda ! ( l(ro:t lo rijeme je i zi la prva nov1na pisana hrva tski, francuski i ta­lijnn ki !)

Za vri jem~ i tnakon Bacho og ap-oluttzma (r e ži m a ) Dalmacija je bi­

la materija lno i ku lturno u nepojmlji­vo t kom tanju. odine 1 60 je u č it a oj Dalmaciji bi lo 67 pučkih ško la, većinom po gradovima. eke u ll rva lt mi uzdra vali, kao u Pa-

gu, l eras lu i Prčn j u . U čitavom ko­tam ocnlcova.čkom bile u 2 puč . ko­lc, u knin kom 2, imot kom l , a u i­tavom sin j Idom ni jcd'nc. Kolni i že­lj znički putevi , voda, privred , ko­munalna politika (općine ) - sve je to bilo zapušteno. U rukama 11 Vi ih" .

11 l(lobuk sc držao daleko od ka­P , pa ju je prezirao". Govoreći tali­ja n kt: klobuk je ·malrao nižom kapu, koja je govorila hrva tski.

Tako su jadne pri like blile u D.1 l­macij i oko 1860, kad je poč lo 'javn djelovanje " arod ne Stran ke" u kojoj u bili prvaci M . !(l aić i M. Pavli-

po l iti čk , go podar ke, vjer ke, port­ke 1· dobr tvorn .

Sve mora bi ti upereno proti fa-Izmu. -- favista je vak i onaj koj i

nij e u n j ihovi m redo ima. Otac koji kara sina - fa i t je;

blagajn ik koji utjera,·a u dru tvu čla­narinu -- fa i t je ; radn ik koji v ted i - IZda j ica je proletari jata.

Prikazuju se za branioce mi ra , de­mokraci j i lobode. M đuti m je za njih i mi r, i red, i obitelj, i cr kva favi ti čka .

Drugom prigodom ćemo ih vidje­h i j(:uti kako u oni opu til i razred'n i boj i po tal i pri ja telji ocijalne vo­lucije. ni će braniti domovinu, na­roa, o bitelj, privatno via ištvo i vjet-ki m ir.

U drugoj zeml j i oni će vikat i o maloj pl a ći radnika, o labom tano­vanj u, o radu dj ece, prot i kućn om ognjištu.

Pu čka fronta zna ra pal iti ma e mržn}om i 11ezad'ovolj lvom. a vo· j1m zborov ima sad poziva omlad inu, sacl činovn ike, sad radništvo .

U vima na to j i ubit i nad u da će1

novi ć. 1iho,·il !(laić roc!en 1 30 u

Dubrovniku, a umro 1 96 u Zacfru . Prof ·or ku t' doktor ku diplomu je tekao na ve 1.1č il ištu u Padovi. Cov.jek

vel ike in t ligcncije i dobrote rca. Premda kla ično :naobražen i vi okih duhovnih potr ba općio j naro­elom : brat ki i kr eno i ljubazno. Po­magao je vak.ome: i političkom ne­pri ja telju! To tjc u o no doba ta li­jan ke ari tokraci j i "p lave kr vi" zna­čilo p r a v u o e i j a l n u r e v o lu e i ­j u. n je ~ i tavim oj im pokretom " a rodne tranke" razbio onaj izvje -tače nt , umj toi, ne ocija lni !jaz ., izme­đu klobttka i kape". I eljak je Č'O­vjek, a pošto je ·u već in~ i hraJnite lj viju, tr ba da va politika bude o­

dena n jegov im po tr bama -- takva u b•il a nj ihova•alaxela, kao to i lo­ni je Radićeva u Banskoj lirvat koj .

R elom j iQd l 65 do mrll bira n za na r. za tupnika u Zadru, Zagr bu l' Beču. I ti cao e ka d l i čan parl a­menta rac. Bi je prva lično t. Ipak e ni j izn vj rio nar du. Pod iže kole 1 ci tern , pr lresa želj zničko pitanje n 1 3eču , gracl t puteve, vod i f inanci­ja lnu pol itiku opći n i Dalmaci je, p -diže privredu. Dak! : mnogošta kori-n , to vidi mo da je pocl igm uto u

na oj bijednoj Da lmaciji , dužni smo njemu i njegovom pokretu.

Uz to u e boril i za jed inj -nj Da l ma ij a I l r va t kom, pr o t i v " a u t o n o m a š a." i k a ill i-j e - r ba .

Bili su proganjeni, na. izbbrima' varani, tu č ni, o ud tvani -- ali su ti

se društveno stanje promijeniti. Da kle sve im je dozvoljeno da-.

aodu do cilja. Pa. i 5am Lenjin, njihov.­otac rekao je da je sve dozvoljeno. za postign uće diktature pro letarijata.

A znamo svi što znači diktatura pro! tari ja ta !

Više vjere, pa će bfiti i više kruha .. jer sve što iz vjere ra te -- ostane.

Dogođa j i u Spanjolskoj .su narn primjer. I tu su n~m . se otknle kal}:~ pu čke f ronte -- rfJeZll1a . b<?r~ proh tobožnjem fašizm u. Sve je btlo samo laž -- laž - laž.

Mi znamo proti komu se bbrimo. Proti kap:tali tima i 'klomunisti ma.. Pro­ti vakome koj i ubija u čov j eku št()' je čovj ečje! . .

F.vropa je obremen Jena vel1kom dužnošću: da uredi soci ja lne odno aje NA T MLLJ U LJU B VI I PRAVDE~

Ro-Da

Po dr: vi V 2. IZJA A DRA MACEKA. Za-

grebačkom surad niku beogradskog ,.Vreme­na" politi č- k i voda t-lrvata dr !atko Maček: proš lih da na dao je ovu vrlo vrin,u i zna­čaj nu ilj avu: " .. . Svakako jasno je, tla 7 fokr tori u današnjoj vladi ozfj.jl jno 110fie roćuntl' o potrebi, da se već jednom izade Jz dana!­njeft ćorsol1alw. 1Hcni je irelevantno, s IN.nr f n sklopili dcfinifii'Oil porazum, Sll lllO alto­je toj kontrahent lwdar, da pro11ede ono., što l!rl'al lli narod smatra, da je jedino l rje enje. Po mome uvjerenju postoji u ovo­me ćosu samo jedna fak/ićna mogućnost., uzevši u obzir realno slanje sll'ari, da sei lo rješen je provede. l la je mogućnost, da sc Sl'i fa/dori, Ito j,· imaju osnova u narodu, sporazum;ju i u delalj~na o prpvođenju u ži11ot moje koncepcije, mojJh već svim.a poznatih prijedloga, od kojJh ja ne mogu odstupili , jN je to volja naroda, u čije imc rodim. T o t;:. bila ona ,,lwncenl racijd' ~ o kojoj sam toliko go11orio. Onda fj.j se, sa dosta sigam osti 'i liez narcćitog glastlllja moglo uzeli, da su svi držav/jan.!. za to .. • Faktori srbijanske I'Onparlamentame opo~­cije nijesu do ovoga ćosa pokazol.f. do 1•oljno spremnosti. da pri tupe rješwjll ,)1n•ot !iog pitanja'' na nači11 , za koF cjelokupni hrvatsk narod smatra, da je jerrini. Da U će ipa/t doći do sporazuma sa njim.a ~ sa d.ragim politićl/lim fo/dorimo, ko ji imaju osnova t•

narodu, da li će doći do te koncenfraN.j - o lome ćemo se, možda, doslw ra uvjeri/t .

vakako izuzevši fa!ističlle gmpe, koje ne­majn o novo ll narodu - J NS, Z/Jor, soci­jaliste i t . d . - ostale po/1/ićli e grupe izvan udružene opozi~je V fa/doli na l'ladi nijesu, svojim držanjem .:skljućili ''altu mo• gućnost moga kon takta i sa njim a .. . Sa­m o jedno treba da bude i zv jesno vinw : Narodni zaslupnic~ hrvatskoga naroda 11c će ulaziti ll 0 1 oj parlameJwt, nil i e' e prisu" sti'OI'Oli ma kakvim odgovorn.im rado11im bilo ll parlamentu il.i inače, sve do momen­ta, kada se bu dl' rie ·avalo o sporazuma i spro11odenja loga porozumo ll život. To

karakt rm borci pobijedili . P o hr v a­t ili u o p ći ne,ur e d' e i o vilj e ­

t il i na r od, k10 g a su m a teri~ j a l n o 1 d u h o v :n o p o d i g l i . Pr· vemn tome moramo imati na um~

da je " u eopćoj zarazi političke špe~ kulaci je l la i ć o tao neokaljan, č i t · vjetao." (Dr. . Pol iteo)

Do njega je tajao značaj, tvrdi nače la 1 nesalomiva u jerenja, čvrs kao rodno Biokovo, Don Miho' il Pav lino ić iz Podgore (1 83 1) , gd je j župnikovao i ilm ro (1 87) . To je bi<lj pravt uzor narodnog hrvat kog veće nika, kakvih mo mi, hvala Bogu, i­mah pri l ičan broj .

B10 je pj . nik, književnik, govor-nik, sakuplja na rodno blago, pje~ me, pripovij~ ti i k:Joslovice, kao vrsni

poznavalac hrvat kog jezika. Proputovao je Dalmaciju, Bosnu,

H rc govinu i I-J rva t ku , 'kao Radić obilazeći ela i ireći v i j e t l o p r o -

j i 1 v ije ti . Već je l 49 bio na čelu regim nte

" bo j e" pod ge lom " Bog 'i :n;:t'­rod~'. t.>rek de et god ina ga sudski proganjaju -- proglašulju vel izdajni­kom, a nj e ovu podlgorsku župu kaž­nj-avaju, budući da :n ije htjela vjeđe­č i ti prot iv njega. Obilazio je narod1, održavao preda anja, o 1ivao dru§tva, itaonice u Zadru, Splitu, Je! i, Imot­

skom, Murt ru ... kao apo to! naroda. Godin l 79 M. !(laić je propao

na ii bo rima, budući da u benkovački rbt gla ovali protiv nj ega. Don Mi­

hovil l avi inov ić e o d re e mandata, t mu u tupi voj kotar ... -- A d'a~ na ? Pri javljuju se i kandidiraju hi-

BROJ 35

nije neki ka/Xnrtski zakljufak, to jL' ap o­lu/na I'Oija /zrt•atskoJJa naroda, koju jn, /,·ao l Sl'i, koj~ma narod da povjt•unjc, d'a otflu­luju o njt•goPoj sudWni ~ ialrrrsi.JIIn, ll i! somo da moramo, nego i hot'NIIO da lo­jalno prot•l'drmo . . !'

OPC I l T l/B Rl U AV 1'0.1 13A· NOVINI. U nedjelju 13. lX , olxlvlt će e općin ki Izbori u duljnj ih .JO općina ~av·

s ke banovine. Ta ko će e 30. t. mj . i l 3. IX. općinski izbori obavili u O opći na

savske bnnodn . "DAl MATr 1 l T l F Tl' ' . U Erve-

niku kod l i !:Inja o novano j pothll\:ćc ,

koje je regi trovano pod firmom " Dalma· tinsk l fo fali". Pokrenulo je kao podružnica Tvornice kcm ičkih proizvoda u li ra !niku. Doskora bi ' C u rvcniku imala izgradili tvornica, koja bi proizvodi la r:tzne fosfate.

POTPRLDS.JI::D lJKOM l AT I'E KOMORE U Pl !TU rnje to pk. Kulića izabran je g. 'ime Zenić iz ibcni· ka. l red jedni kom financij , kog odbora iLa· bran je g. t ikoln l užina iz 'ibenika.

i'NACAJNI ET IC!(! PR GL A . U selu trmiri održana je kupxti un četničkog­

odbora kn in kog okruga, :t koje je vima četnicima upućen ovaj proglas : " ad otndž· binom našom viju tam ni oblaci. ' ujete glas predaka na ih, koji nad nama ru no i povjetarac od .Jad rana do Vardl~ l od Tri­glava do l(aj makča l ana. Zar mi, njihovi i­novi, u ovim te kim danima moi mo sta­jati skrštenih ruku . l rV naših predaka vapije na nebo. t\\i ćemo braniti Čl t i obraz naxe otadžbine. I povezat;i u čvrste redove ta­jat ćemo na braniku uz našeg."

OVI,\\ BA 10M RDAR I(f BA-NOVI E imenovan je g. Svetislav l aun o· vlč, dosada' nji ban dunav ke banovine.

OVOGODIS J BERBA DUH A u Primor koj banovini dat će , kako i1gleda, vrlo dobre rezultate, kako po količ ini tako i po kvali ,etu. Ovogodišnji prino duhana u Primorskoj banovi ni cijeni se na 500 vagona.

PRODUlE ROK Z UVOZ I A U CEHO LO CI(U . !(ako je do l. t. mj . od 200 vagona na ih vina , čij i je uvoz o· dobrila čehoslovačka vlada, uvezeno samo 90 vagona, produžen je rok uvoza naših vina u Cehoslovačku do 3 1 X. t. g.

SLOBODNA PRODAJA IGARET· NOG PAPIRA. Monopolska uprava dozvo­lila je, da sc odsad slobodno može proavati Cigaretni papir, i ako se istodobno ne \;upi i ~uhan.

"SKROMNA" AORAD . Općinska u­prava u ovom Sadu riješila je, da g. prof. Slobodanu Petro iću iz Beograda, za izrad­bu nacrta za kanalizaciju grada, dade skro­mnu nagradu od samih 600 hiljada dinara!

UBILA GA MUHA. Posjednik voćnih

rasad'nika Franjo Mlinarić iz l(opr(vnice umro je u tamošnjoj bolnici u teškim mu· kama od posljedica uboda jedne muhe, ko­ja g4 je ubola u glavu.

v

Saljite pretplatu !

ljaae, jer od toga imaj u kori ti, a ne - žrtava.

Kasnije na tavi rad u njihovom tl'uhu Don Ivo Prodan . S o ci j a l n o : po'dizanje čovječjeg do tajanstva ma­log čovjeka, te materi ja lne i duhoVIJ1e uslove njegova života. P o l i t i y k i : Sjed in jen je H rva t kom te njezinu samo talno t, ditući svij t i borben t naroda . ređivao je u Zadru hrvat­ske li. tove, kojima je hio ured'nik, je­cini sarad nik i slagar. Vodi.:" je oštru borbu pro tiv odnarođenih ta lijanaša 1 srbofila. Propovijedao je narodu dr­žavno pravo Hrvata na programu Star­čevićeve politi ke, ko ja je i la za tim d a - s v 1 j e š ć u j e d i n s t v e n n a · rod ačeka povo lj ne dane meJ đun aro d ne politike i iskori~ sti ih, ocjepivši se u nezavi ­snu hr v a t s k u dr ž a v u . Mnogo je trpiO kao i svi pravi narodn i b~rci : i progonstva, i ~apar<\ i s iromaštva.

Ia ko je to bi lo te§ko i opasno u ono vrijeme, ipak je pisao: "Kad' se hrvatski kralj bude krunio krunom hr­vatskih kraljeva, kad stečemo svoju potpunu n ezavis no t u 7.akonodavstvu 1 upravi, kad I:Yudemo kovali hrvatski novac, kad budemo imali svoju voj­sku, svoje posebne poklisare u ino­zemstvu ... . onda će se ispu!11iti naš program." (Uspomene I "Naš pro­gram" 1855, Za d'ar) .

-- "Bog jest i ima biti zadnj i cilj svačijeg rada ... nema prava rod o l j u b l j a b e z v•j er o l j u b· lj a." (45)

On je sve to i d'jelima doka2Jivao. Z. V. M.

•KATOLIKe Strana 3 --- ---- -----Kako neki gledaju nu Krlžnrc

Malo razjašnjenje j ·na n je split ki dn vnik donio

prika11 izl ·ta ,, a clj č kom ]()go ll\ ll l(rapn ju" tz pera v. tom ·e č l a n ­ku čita:

"1 ri /a r ki tambll ra:( i ' ' ira ju . - Pa 1 to u lln·a li!

Je u, ali oni u vi~c rr cl u tje­ca jem ~vcćcn stva .. . " · znamo ela li j to p i šč·va rij •č ili je samo ;abi lje­ŽIO što j čuo go or i li. M i '•cm o, mc­đutim, reć i voju.

l riža r ka orga ni7.acij<l je vje tov­n jačka . Vod tvo L i t m ll \'je lov­njačkog kara ktera . već n t v o i­m a t o l 1 k o ll p l i v a k o l i k o b i m o­raloimatiina ak ogp r avo g k a tolik a: d a v o di nj egov d u­h o ,· n L ž iv o t . a v lan, av remeno l 1 prodorno. t kr iža r ke o rganizac ije je t upravo ll to me to ocl'gova ra vjetov­n j ačkom Živo tu i radu . na u klad llj e odno vJe1.ovnja ka i vc(· nika.

- Kri žari u I !rva ti; pot puni i sadržajni. d njih traži organizac ija, da se po vetc B g ll i hrva t kom na­rodu, ne tražeĆI n'ika h nagrade i ča h. D a u , v o m ž i v o t u r a -na j u Kri · t ov im n ače lima, (a ne " u živo tno j borbi je ve d opu e­no") . Kao ta kovi u m'ili i hrva t kom

nat·oau 1 n j<..'gO\otn pravom vod tv u. (;ornja rcčcnira je p lo d l a i č:­

l< og , liberalnog 11 aziranja na S\ i jet. Teorijo m: VJe ra je privatna stvar, i praksom, da b1 sc l(ri/ari matra li drugorcdnim ll r\'atllna, j ·r su oni "vi­š' pod utjecajem s \· ećcnstva", i kao t-lkO\e tla ih sc gkda drugim o villla tc gura iz javnog /ivo ta tim sc ot-; tu pa od idcologijć i prak e hrvat. c l jačkog pokreta 1 nj govog \'Od e Dr.

V . .Mačeb. amom narodu e, pak, ne korist i, već štetu] .

B ezbojni l i b •ralizam je o t r o v z a h r v a t k 1 n a r o d1 i n J' • ga b 1 t re b a l o u ko r jcnu ug u -y . • l

l l .

l ri ža r i imaju ,vct i 7.a.datak kak ve li am Dr. V. Mač k da u Životu hrva t kog naroda, naj'pri je kod pojedi nac.:'!, išču paju goizam, mržnj u, pravdaš tvo 1 nemora l, e da "s l oga

l j a k a , r ad n i k a i g r ađ a na" p oč i va n a "vje r i u B oga". Mo­žemo rećt da ti me nadopunja jednu tačku progra ma hrva t. elj. pokreta.

l ao ta kove ima d užno . t vaki pošteni javni hrvat ki radnik da Kri­žare prikate na rodu .

- Pa bez zamjere . - V-

Društvo Naroda-sluSJa jačeSJa vaki zna š to je Druxtvo a roda

sa jedištem u Zenevi. Olav"i m u je cil j: čuva ti i št ititi prava labi j ih na­roda .

I kad u us ta na ljali to dru tvo , pravi idea li ti u gledal i u toj u tano ­v J zaj ednicu medunarodnog pobra t im­Iva , u kojoj će vel iki i ma li na rod i

pravedno 1 porazumno odlu yi va ti o vojo j sudbini i 'pripravl ja li z latno do­

ba mira , kad će čovj ečan tvu još sa­mo ostati uta kmica za zaj edničko do­bro.

Da h da na Dru h ·o a roda vrxi svoje dužno ti ?

Prvi je u ud'ni udarac zadobilo Drušh·o aroda kad je Japan oku pi­rao Manduriju - gdje je jedna n je­gova članica zaplijenila zemlju drug j.

Pa onda vidimo 111emoć Društva Naroda u ratu Bolivije i Paragva ja radi rudnoga blaga. - Obe u drža­ve bile članice Društva arodb.. i ni smjele uhva titi u ruke oružje. Po čla­nu 11 Dru tva aroda morale su o ta­le članice posredovati i 'Zapriječiti na­stal i rat. Međutim je bi lo potrošeno nekoliko araka papira, i stva r je bila gotova.

A koji je da vao oružje tim zara­ćenim drža vama? francu ka i Engle­ska ! - Dakle one koje najviše brblja­ju o miru, i suradnji. I naprijed će francusk i i englesk i delegati vika ti o miru, a cvrop ko novin tvo, ko je je u rukama Zidova, pjeva ti će im hva­lospjeve i {Zva ti ih anđelima mira .

Društvo aroda je primilo za Yoga č l ana i Sovjd ku Ru iju i ti­

me pokaza lo voju iznemoglo t. ve države , koje su primile ovjete,

u voj•o j zeml j i proganjaju komun i­zam, jer e zna da on i pripravlja:ju

Socijalno zrnje .

ROTA PR TIV T LJ! A

eć je god. 1932 Trocki, na jbolji prijatelj i pomoćnik pk. L njina, sa Zinovjevom i l(amenjevom zami lio protibolj ševi tičku orga nizaciju . lrtva toga je bio Kirov. Sad se otkri la ta urota ](ooja je ima la smaknuti i samog1 Staljina; i 19 t. m. bi la je ra prava . Ta organizacija, kažu, u savewištvu je s jemcima. U toj orga nizaci-ji , koja 1ma svoje podružnice po cije loj Rusiji, velik je broj radništ va i vi<'ok i h f~1kci.L jonera same komuni tičke tranke, kao ta jn ik gradskog av jeta i tajnik vo j­ničkog savj eta komunističke stra nke u Oaes1. - O toj stvari ćemo još pisali.

STRIJ ELJ AN R D I KRAĐE

B1vši šef crkvenoga po licij koga naazomo g ur da Tuškov - strije ljao je. Sve crkvene dragocjenosti je to­p!KY i prodavao. Sam je priznao da je u zadnjih 5 gQdim ukrao 5 milijuna červonca. To je ona j Tuškov koji je

vjc ts ku komuni tičku re\ oluci ju. Svak sada zakl j u čuj e da j za rad ovj eta oagovorn o Dru vo naroda, premda je ono , već ponovno, prote tira lo u Mo kv1 pro tiv na il ja koje je Ru ija IZV la nacl Oeor gijom, gd je je bez voj ne napovijedi zapo jela međuna­rodn o prizna tu uveremt drL.avu i \'e­liki IYro j pučansh·a ubila .

Francu ka je ona koja ih je po­zvala , samo da može bolje zaokru / iti

jem ce !

Društvo a ro da bi moglo bar nešto uč in i ti na to likim konferencija­ma 1 ~dogovaran j ima , kad bi ih vodi la pravda 'i lj ubav. Duh koji vlada u · Ze­ne\ 1 je duh makjavel izma ( ve je doz­vol jeno da dođeš do cilja !) ebično t brani bru talnu silu jačega .

Društvo Naroda e pokaza lo ne­moćno 1 ve je na rode razočaralo . Kao što n ije moglo zapriječiti ra ta u Azij i i. Africi, utra ga neće moći za. priječi t i ni u Evro pi. Za to? - J er to dru tvo nema zajedni čkih nazo ra o pravo j naravi čovj ka , o n jegovom zadn jem cil j u.

Crkva propovij da pravdu i lju­bav. Svak! mora ta ja ti na trani prav­de, ako želi ra diti za zajedničko do­bro. Ona uči da smo vi ljudi braća, i nalaž : "Ljubite e medu sobom ka ko sam va ja ljuiJ'io " . na pro glašuje ljubav kao prvu od svih krepo ti. a-

ij šta dnevno mir - onima koji su dobre volje .

0\'a nače la pravila Dru vo biti, ne samo na iaštitn ik pravd čenih.

neka uvr ti u voja 1 aro da i o nda će papiru, nego u i tinu i zagovornik potla-

Ro-Da -

ubio i potjerao u progon tvo 42.000 što sv ·će nika yto redovnica. - Bog je spor, al! zato do t ižan .

SOE:IJAL A DJ ELU

ij teško ras prav lja ti o socijal­nim problemima . O obito to nije te­ško u kavani, a smo tko m u u tima i s crnom kavo m na to lu . lnogo je teže raditi u socijalno m d uhu .

avez katoličkih bolni ca u je-ainj nim meričkim Državama održao je prošlih da na u gra du Ba ltimo ru svoju 22 godišnju kupštinu. a toj kupštmi je izne ·eno i broj čano sta­

n je bo1mca , koje uzd1·žavaj u ta mošn ji ka tolici. A broj je prilično vel ik : 669 b'Oinica sa 85.04 2 kreveta.

Zar n ije to ogroma n ocija lni rad'?

Po svijetu Mll!JU I P PUT ll( N JED·

M AVIO U. Mil ijun i po os.1 nalazi se upravo na putu iz Bud impcš e u Kanadu.

Prije nekoga vremena bora·; llt J na ime u Mađarskoj n;tu t na komi iJa Iz l(a ade, te je ust:ll!ovila, da ~ u m.1darskc o .e o ,o hito po· g-odne 1:1 IHtl ~ lavanjc ~t etnik hrtl'•lcva u Kanadi / ,tlo je komisija naru ri lt u Ma­darskoj h j vel !ld tr:tnsport osa, pri č ·1n u su ,\\adari ul inill veoma dooor po ao

l NOli · !(A 01'1 f () VOJI! 1\ PLA· VU \'RI'UJ. J ngltsk i oriJ .tŠ~ i brod ,,(Jue<:n Mary" prcvalio j put preko Atl ~ ntskog o­e •ana n •l d:l!la 7 :ll i 12 minuta polu kav~ !

tim 7'1 1 s:tl: t ~ 'Hl minuta dosad mji r ·kord francuskog parobrod:t " . ormand ie". Time JC "<,Ju<:cn Mary" kona t no na t reco J vo/nji pn•Jw tlan ' ika osvojtla pl av u vrpcu Or l· tl.l , koju J<: sardo godi-lu dana imala u po. je­du " o rnwndic' '.

S\ fl d' ll l ST RCr V jr ROUC ll E· Lj l lu šal' l tehn ike na sveu č i i; tu u Parizu u nekoj [>Cr i crijskoj župi pouravaju djecu u kalck izm u t · idu s njima skupa svake nedjelje na v. akramen tc ispovijed i i pri­L ti

KJ'\;f:. l(l\ PRI. CLSA POSl l A l( .

101 ll( ! t J0.\ \. Pflst a la je ka to iktn jom ne­ćak i nja h iv~g kineskog kralja t\liuh-:\\uaka, koji JC polo\'i lom proqoga s toljeća upravo krvoločno progonio katol ike , 'jenom kršte­nju prisusl\·ovalo je veliko mnoštvo naroda.

RFDOV ' IC I PASI U TR KU A· RODNO T Irska Javi ove godi ne 100. go­d i ~ nj i cu i'ei\'Orice redovnika, za koje sc mo· že reć i , da u Splsili ir ku narodno>!. n! u na temelju tarih povelja, knjig:1 ~ ruko­

pi a, koJi su sve više nestajal i, napi ali po· vijest svoje zemlj i tako predali budućim

naraštaj ima pi anu knj igu o irskoj prošlosti . "l ime je u lanovljen kont inuitet irskog na­roda kao pol i t i čke i ku lturne jedin ice U nj ihov pomen pod ignu ta je u Doragelu cr­k-va, koJa ovjekovjc(ujc O\O nj ihovo monu· mentalno djelo o Irskoj .

VJ R l( ! U/ OOJ !'vlADARS KIH RF­DARA. ,\\ađarsk i redari imaju redovit u vjer­

ku pouku vakoga tjedna imaju vjersko predavanje Dvapu t na godi nu imaju za­j ed n i čku sv. pri t-es t. Ove godine za Uskrs primilo je v. pri čest ll O policijskih či­

novn ika i 1860 redara.

1\JEl\IAC'l(.\ POVECAVA OJSKU Z t\\lllj J LjUDI. Hitler je izdao na­redbu, po kojoj se vojni rok u jemačkoj ,

bez obzira na rod oružja, produžuje na dvi-< je god ine. To znač i , da se s taln i efekt iv! njemačke vojske povećavaj u na jedan mili­jun ljudi Općen ito se misli , da je ova mje­ra odgovor t jemačke na oru:lanje sovjetske Ru ije.

STO SE TO U RU IJI DOO DA ? U :\iosh." i završen je proces prot iv !(ame­mj eva, Zinovjeva i njihovih 14 drugova, koj i u bili optu/ ni radi urote protiv ta!. lj ina, sm rtnom kaznom. Oni su svi i trije­ljani, po~to je sred ivnje izvršno vijeće odbi­lo molbu za pom ilovanje. To su ve prvaci ruskog bolj;e\ izma, bivši predsjednici S R i R r R, pučki komesari , ambasado r1i i vo­de teške borbe pro tiv carskoga režima. Tom­ski , č lan tare Lenj inove garde i jedna od najv iđen ij ih li čnost i iz radntčkoga vijeta, učinio je amoubi Ivo, koje je logična po-ljed ica, mo kov kog proe a. Događaj i u

Ru ij i kreću sada vr toglavom brLinom. Dje­luju tim vive zapanj uj ući , jer se ne zna, koj i ll im pravi uzroci i kako će konačno \-r"iti. ada je na tao pravi val uapy nja

po S\'Oj Ru ij i, osobito na Volgi i Kavkazu. /al\·ori u pun i ru kih k o m u n i s t a .

Z\' J ER TV U SPA01JOL· nda.n ki rat u panjolskoj pretva ra

se ·e 'i e u lra'no klanje. Komuni ti i anarh i ti - nakon zapovijedi \o leve " Ko· lj ile!" - poi'injaju dnevno vc veća zvjer· s tva i <li\ ljaštva . Veličaj n i kip rca Isu ova. u bl izin i J\lad rida, koji je bio podignut na mje tu, koje je bilo oz.načeno kao zemljo­pi no središte Spanjolske, komu nL ti u me­cima iz puxaka ravni li a zemljom. A 1-mendr\!nOlll 38 i ll lmend ralehu O tao­: i 'l..a roblj nika zi\'e u razapeli na drv ne kt i:!evc, pol ili ih bcnzi110111 i palili. Dok su on i tako um irali ll najgroznij im mukama , kom uni ti u pravil i neopi ive orgi je. Pn je negoli u spa li li jednoga oca, koga su čvr­

sto vezal i za jedal icu, m koljen ima u mu pali li dj cu. U Bar Ion i je komuniJ stička i ana.rh " tička rulja na najgroznij i nač i n poubijala 150 mladih bogo lova. U

iguenzi komunist i su u biskup koj palač i

zatvor ili biskupa i nekoliko kanoni ka, naJ o u palaču L3 pal ili te je bi kup kupa s

drugima živ izgorio. Za ve&!nici ma orga· niziran je prav i lov. Do l 000 pezeta ( -1000 Din) nagrade raspisano za glavu svakoga. svećen i ka, n 3000 pezeta. ( 12.000 Din) za g lave \' fen ika, koj i u rad i \'oga dušo­brii.noga rada poznatij i i istaknutiji. ,'\\ol imo za. nesretnu braću u ~panjolskoj !

l

,.KATOL IK e BROJ 35 STRA A 4. ----------------------------------------- -------~------------~----------------------

DR N I Š l RFMJl n J LIPRA 1 'IK·\ PO~JE

nkon dvanaest godi'la s,·o~ bo; wka medu nama ostavio nl~ je g .Jo -ip Ur~ić, upr;t­vilel j po"re u Drn i' u l 'roz cijelo vrijl!me ,·ak .ic u nj 11111 glcdJo t:·ovjek:J. k:l.rnkterna,

do ·ljcdnJ ,·oj im načc' l m:t, koji Je upravo u.liv<IO kada je mogao ·va ko.~a zado,·oljili. SvoJ im podredenlm bio je pravi o:ac, a pb ·arnoj naravi vrlo kroman držao e je naj manjim od \ih . loga je po'vc naravno da ga o t6' iko ž;ll i po tansko osoblje kao i sv i mje'btni bc1. razlik· l ao pravi vjern~k

vazua je is t icao voje ka oi i č ko osvjctloč~nje. "im su bila o novana razna drušl\'a !(ato­li čke Akcije u Drnišu, !$· Urši ć se je odmah upi ao u dru.h·o ka o 1 i ~ kih mu/eva i vazcl:l o tao marn i č l an društva U slobodno vri­jeme rado e b:l\'i k:l.toli č korn apo'o~c t ikom

i povje·ću Crk\'c, p1 je it. lih p;edmcta o­držao nekoliko predavanj.1 koja u bi la ,-e~ i kim zanimanjem saslušana ada nam je po' ao u Benkovac za upra\i tel ja po"l ' a mi smo uvjereni , da će on i nada lje o ta ti jem n ·voj im uzviš.:n im ' j erskim i narod­

nim idealima, za nje e vazda žrt ovati i kori ti.i \ Ome narodu .

Bl . OD;\ V. R KA. Patron Drn i' a i ove je god ine do li čno proslavljen . Uoči

blagd:llla bio je bogat i vat romet, a g lazba !(at. Akcije dava la je koncerat, koji je uspio i ve imenadio . ve t ačke program:~ u bile nO\'e, a a velikim marom ih je veom!l dobro izvje/bao nov i kapeln ik g. . Treš­njak. \nogo je svijeta pri lupi lo na sv. kramente, a veliko mnoštvo je bilo u sve­čanoj procesiji tako, da se oda,rno ne pam­ti. Radničko dru lvo sv. Roka, imalo je zajedui čku v. Ntisu, kojoj su došli sa društvenom zastavom, praćen i glazbom Kat. Akcije.

PRIMOŠTEN ASE VECA O TJ. Dan 15 kolovo­

za bio je osobito svečan za cijelu primoš­ten ku župu . Toga dana pri tupi naši' mališani -- njih 190 - prvi put k Stolu Gospodnjem, da prime u svoja prsa e­osl-:vrnjenog Jaganjca. Dil•o ta bija e pogle­dati mnogobrojnu mu ku i žensku djeu1, kako sabrano očekuju voj najsretni) ča . J onačno za!XJčima u 8 sat i tiha sv. misa , preko koje je na župn ik don Petar Vlasa­nov i ć odriao djeci lijepu propovijed o Eu~ haris tijskom Spasite lju . Poslije mi e bila je proee ija prvopričesnika kroz selo, a zatim u crl,-vi obnova krsnog zavjeta. Treba dal i osobito priznanje našem župniku, koji je mnogo truda ulo l.io da pripravi mališane na ovaj veliki čin .

Istoga dana slavio je naš župn ik deset­godišnjicu svoje mlade mise. U l O sa tr bfla je večana sv. misa , preko koje je zbor l(rižara i l(rižarica otpjeva6 nekoliko J\-la­rijinih pjesama. Poslije je bio priređen u žup koj kuć i objed, na koji u pozvani mno­gobrojni župljani iL ela i s tanova. Za vri~

jeme objeda govorili su gg. 1-Iuljev Jakov, stud . med ., Luketa Paško i Grba ( iro . U ime Kri ža ra pozdravio je svečara Oobov josip, zaželivši mu vako dobro od Boga obećavši, da će mu Križari biti najbolji os­lonaq i njjme zajedno raditi za prošire­nje kr;~ ljevstva K?stova i za dobro hrvat­kog narocln. a koncu se velečasn i za hva-lio lijepim riječima , pozi vajući prisut ne d<t ga potpo mognu u njego,·om teškomi 1 od~ vornom radu oko pa avanja povjerenlh mu du a. - a·ern dragom svečaru srdačne

če !itke. -l(rižar

PREKO O 1(0 J ED - O PERETF. Domać i

šport ki klub , Galeb" priredio je ove go­dine svoj dan. lt reklame pli lskog ., o­vog Doba" ipak se oče kiva1o ne to . 111

watl er-poolo, po igri i i gračima, bila je smješnost. a je više zanimao drugi dio, opereta: ,.Vesel i študenti idu na more", u priredbi jednog domaćeg sina, profesora. La inform iranje javno ti dona mo temu komada:

Prvi rin e događa u Zagre bu . Pozadi­na: Grad ka Sted ionica, pomeni k Jel ač i ća

bana . Tu se tudenti sastaj u po prvi put sa S\'Oj im odabran icama.

Drug i i: ln događa se na plaži u Spli­tu . 2 ivot, \esel je, ra položenje na plai i ..

Pitamo gosp. profesora, kako mu je a ošlo na pamet, da k~o ,. domać i sin" ne pozna ka toli č ki osjećaj Prcka. Zar on ne . zna, da je Preko dalo i j<:dnoga biskup.!? !(ako se u uduje a nekol iko svoj ih ortaka vrijeđat i moral i kr·ćanskc osjećaj e naših mlad i ća i djevojaka? ašcrn Preku ne tre­ba plaže, ni slobodne ljubavi !

Uosp, profesor i tl rugovi reći će: ., i­je sc davalo ni•t.1 nemora lno!'' Istina da nije Al i Zli Š lo? Jer e cijelo p0štcno Preko diglo, p:1 u gospoda, iz stF<f lta, i pust il:1 sve što odi;e nemoralom.

Pošt ivajtc okol inu, u kojoj ste i od koje ž i ·ile!

PreL'anin

K ALl 7 \ PROPO\ l jLDAON fCU . a ~a žup-

ka erk\ a, koja je gr:~ dena već g. 1698, još nema propov ijcdaonicc. Buduć i je po tr lJna,. l rad i velii' ine i radi pol jepšanja crkve, odluč i l i smo O\'e god ine sakupl jati miloda­re za nju l jubav, koju su l(;tl jani uvijek po­kazi\ ali prema vojoj crl..-vi i ovaj put orilo pokazala. Lijepi broj vjernika već je dopri nio u tu svrhu, a drugi će sigurrto lijed iti nj ihov pri mjer Do sada mo sku­

pili I..J50 Din. I ako u godine slabe, vjer­nici rado otkidaj u od svoj ih u t i~u i dlt ju za dobru stvar. Za to neka im je svaka hvala. i ", t !

j ED tA RLO POTREB A TVAR. To je g radnj n novog župskog grobl ja. Do­sad·a nje je pred crkvom, a li pretijesno i nedoli čno . Već mnogo godina radi na tomu, da e groblje prenese na zgodnije mje to izvan ela. Ipa k još e nije postigla potp una ug la no t g lede položaja, na ko­jem bi sc imalo sagraditi novo groblje. Air ljudi, o obi to mladi, ve više uviđaju , da t''C treba ti žrtvova ti svoja pojedinai:11a mi Ije­itja đ ložiti e za jedno mjesto, te u spo­razumu a crkovnom vlašću čim prije po· četi graditi . -

SILBA D!JAMA T A Ml A. - Na Veliku

Gospu - 15 o. mj . - sveča no je proslavio ovdje svoj dijamantni jubilej starac sveće­

nik preč. don jozo Lovrovi ć. ijela se je župa, do ta vremena prije, pripravljala , da vidljivim na C:inom učestvuj e ovom rijetkom godu. Uoči svečanog dana podignuli u

Kalendar Kolovoz-Rujan

N. i 30

P. 31 J

13 nedJ. oo OUh.- ~ Rula um.

u. s. e.

2

RaJmund Nonat, pr. EgldiJ, op. Stjepan, kr.

3 Mansuet, o. P. 4 MoJsiJe, or.

cv u~tao 1

1 s. 5

1 Lovro JustiniJan, b.

1 ~~~-----------------

Sv. Ruža Ova vettca je jed~1a od prvih

cvije tova veto ti što je procvao na zemlji nov-ootkrivene Amerike. Rodila e •g. 1586 u gradu Limi, u južnoj

Am rici, od iromašnih rodi telja. a krvten ju dobi la je ime Izabela, a1i je kasni je, radi izvanredne ljepote, dob'i­la nad1mak Ruža. Izvanj ka ljepota bi­la je vjerna lika i izraz nutarnJe lje­pote j vetosti.

Ruža, još kao s.itno dijete, živjela je u pn utno ti Božjloj i na tojala da ne b r ni u najmanjo'j tvari o kvmula Ct toču VlOje du e. Po primjeru i u­zoru v. Katarine Sijen ke zavjerovala je već u najmlađim god'i11ama V'ječno 1 potpuno d jevičan tvo. ·

21 veći u rod i tel j Iro j 'kuć i na to­jala je da do u tanč ine i pun i č-etvrtu r?ožj u zapovi jed, nu ipak nikada pri

-

lavoluci izmedu crkve i kuće svečarove.

a dan pro lave župska crkva osvanula je u najsvečan ij cm ruhu . Sva čije li ce odavalo je rados t i vese lje koje je povećao takodter dola7ak na'cg apostolskog administratora PrctuvL enog J\11 ilete.

l O ati uputio se svečar u pratnji PreuLvišcnog Admi nistra tora, v l č . župnika vl č. don Mate 01rkov i ća i preč . Rasola. Pred crkvom ga je poLdravio u ime svih župljana dj cč.1 k - pre! jednik Malih l(ri­žara. Pod sv. mi om držao je propovijed arn Pretvvi'cn i, prlkazavši rad svećenika sa

aplikarljom na več-ara. Prije propovijedi' pro( itao je l.>reui.Višcni slijedeće : ,.PJ čas­

nom Don jo jpu Lovrodću, jubila rcu -Sil ba . ilba i bra ća svećenici vesele e sa svoj im apo lolskim admini tralororn prigo­dom Va e dijamantne Mise i:i šezdesctgodi

nj ice većen l r kog ređ enja, i to punim pra­vom, jer Vi lc kroL dugi Vaš većeni č kl ži­vot bil i sv ima uzor pa tirske svetosti , iskre­no ti , tako da se o Vama može reći kao o

atan:1el u : Evo do ba r L~rae l i t a, u kojemu nema zlobe. l(ao znak moje nak lono tl i harnosti prema Vama ja Va , ovom veča­

nom prigodom , kojoj i U čno prisu tvujem, imenujem zača nim prisjednikom ili savjet­ni/lom duhovnog stola s pravom da nosite crveni poj1s. Blago !ivljem Vas od rca že­le ć i da Va Bog poživi do zadnj ih gran ica ljud kog života . - ~ibenik, JO Vl!!. 1936. Biskup i Apo tolski admini trator" .

Prigodom objeda i zrečene u razne na­zdrav ice j rut).tke, na koje je tronuti starac odgovorio, nlwalj ujuć i naj prije Bogu, koji ga još drti zdrava tjelesno i umno, zali·m Preuzvišenom i ostaloj braći svećen i cim a i cijeloj župi. aveče r prirediše Mali l(rižariJ i dječj e 7.abavi le zabavu u zad rugarskol11 domu. Brojna publika ispunila je čitavu

dvoranu, premda je vladala silna vrućina .

Zabava je zapo če1a i svrHa himnom Malih l ri /a ra, koju i pjeva"e uz pratnju harmoni­uma. ljeli program zabave i'Z\·eden je na za­dovolj tvo. - Ova pro lava o tati će župlja­nima u pameti kao mila uspomena.

tom e ni je zaborav ila da se treba više poJ<.oravati Bogu nego ljudima.

Majka je htj ela na vaki način da Ruža tupi u brak, pa ju radi toga nagovarala, da se što više kiti i d1otje­ru je. Pa kad u najodlični'ji i najbb­gati j i momci zatražili Ružinu ruku , rodbina je upr la ve ile da veticu pn il i na brak. Priča e d'a u je p o­,·ali, grcfili, ćuška l i i, pače, nogama gaziJi. - li svetica o tade tvrda pri voj j od1uci i, bez ikakvog otezanja,

o triže ~<Jo u, pa tako u korj 'enu presi­ječe vaku nadu 1 pomisao na brak.

U 20 god'ini nalron tolikih borbi 1 vladanih zapreka, po tane dlomini­kanka trećoretkinj.a. U jednom kulu očin ko g vrta sa-grad ila je koli bjcu. ure ila j u sa v. likamn. i tu, u najve­ćoj ti ini i :tdružt~rmSiti Bogom, pro­vađakl. je trogi pokornič ki život. 12 sat t d'n vno je moli la, 10 sati radila a o tala 2 sata počivala .

Stara j riječ: koga Go podin ljub-i, onoga i kara . I tako je bilo kod na e vet ice, koja je punih 15 gomna proživ jela u traŠTlim duševnim 1 tj el nim mukama. Vi e puta o ječala b1 e zapuštenom 1 od Boga i od ljudi, pa bi molila Oo podina neka uzme od nje tu gorku čašu, al i u ijek

dodatkom: nek se vrši Božja volja. jednom drugom prilikom gO\•odla

je Bogu: "Gospodine, povećaj, po­v ćaj boli, a li povećaj i ]:jubav!"

O. 1617, u 32 godini života , mir­no 1 poko jn o, pre eli se u vječno t ova či ta i djevičan ka duša. Zadnje joj riječt' bi le: "I u e, I u e, budi u vi jek sa mnom!"

Zivot Sibenik.a PR MJ E! SVf T I( VANJA BLAG-

lJANA BL. NJI(OI.E TAV ELT CA. Reskrip­tom v. l(ongregacij obreda od 20 augusta 193(1, od ove godine unapred' lavi će se Bl.

iko la Tavcli ć u "iben koj biskup'~j~ i a~­stolskoj ad ministraciji na dan njegove mrti~

l. j I 4 novembra, a izvanjska večanos l

u nedjelju koja pada na 14 novembra ili iza toga dana. Ove godine bi će izvanj ka ve­čanost u Jledjelju na 15 novembra. Radi to­ga počev" ! od ove godine neće sc vi?le vet­kovati vanjska svečanos t Bl. Nikole Tave· lJ ć:t prve nedjelje septembra .

DEVET I A MALOJ O PI - poli· nje u katedrali u nedjelju na 30 ov. mj.

vak večeri u 7 s. t1t t7arij, a '7..3 \Lm ~·evelni­

ca. Isto tako po 'nje d'eveht' ·1 j u varo koj i upskoj crkvi u 61/2 s. navečer.

13L OO LOV Z DOBRU \\RT ~ bi će ll kal1•drali ll zadnj u Jtedjelju ovog mje eca u 6 s.

PRVI l l l \1( - biće ll crkvi v. Ivana ujutr0 ll tl 1 :! . 1.ajed\1 i čka v. Mi a, pri čcs t 7.a J(riiari ce, a ll\'e11er u 7 s. 'b1ago­lov i tposv ta . l(ribl .1i i ka t. Mu/evi imaće

u ovoj rkv i blago l v u 8 . llV C r. T OR ICA ALUMl lU \A grad! se

n:~ slapovima l rke. trag 1: ko' iko dana započela je izgradnja, koja će s a 'ati oko 2 milijuna dinara.

ORADEVNA ZADRUGA s. o. j . u ibeniku odr7at i će dne 31 tek. u B sati

navečer u dvorani J(ato l i čkog Doma svoju redovitu godišnju skup·tin u sa ovim d'nev­lliiJl redom : l) Konstituiranje skupštine. 2) Izvještaj l'avnateljstva o radu zad ruge kroz 1935. 3) Izvještaj ravnateljst.VQ i nadlz. odbora o !:,Ol1i .tje:n la·u '1 u. Rije""e 1j,C i<>):!~­brenje ra čuna i davanje raae ni e vod (vu. 4) Izbor no\ i:t č l anova ravnatel jstva i nap'z. oabora. 5) Prijedlog ravnateljstva o lil..-vi­daciji Llldruge. 6) Slučaj nos ti. - Prepo­poruča se čla novima da li čno prisustvuju skup tini ili da se dadu zast upati.

POSJET ZAGREBU. Prošle nedjelje povratišc se it Zagreba narodni poslanik za srez Sibenik g. Dane Skarica i pretsjedni,k kotarske organi;..acije b. HSS g. Sime Be­lamari ć . U l(upincu su po je!ili g. dra Ma­čeka, a u Zagrebu tajnika Mačekove poli­t i čke kancelarije g. Jakova Jelaši ć. Prilikom Uh posjeta izložili su politički položaj u Da lmaciji , a s vod tvom Gospodarske Slo­ge razgovarali su o ekonoms kom stanju dal­matinskog selja~ i o prodaji njegovih pro­izvoda. !(ako se pri bli 7.ava ovogodišnja ber­ba vinograda, to će sc u p~itu doskora o­držali naročiti sastanak, gdje bi se imala uglaviti cijena groždu l mas:u .

PREDAVANJ E O. BOZIDARA MA­GOVCA. U ponedjeljak, 25 t. mj . održao je u prosto· ijama Hrva:skog Doma veoma us­pjelo predavanje tajnik .,Seljačke Sloge" iz Zagreba go P. Božidar Magovac. Gosp. Ma"l. govac je predavao o temi: .,Seljačka Sloga na djelu" ; prikazao je svrhu Sloge u hrvat­skom narodu : da hrvatski narod kulturno pod igne i da ga ta ko ojača. Predavač je naročito naglasio kako naš seljak ne smije da vjeruje onoj iznarodenoj gospodi koja u l j e v i č a r s k i r a s po l o ž e n a , jer sul

oni sve prije nego J·lrvatl. Glavna sa la kao i sve . susjedne o be, skupa sa stepenicamai bile su prenatrpane svijeta tako, da j ~ pre­davanju prisu tvova lo preko 400 osoba. S pjevanjem .,Lijepe naše" slušaoci se u miru raziđoše .

I PITl NA DR2. REAL OJ OIMNA­ZlJI U SIBE !KU. Popravn i ispili za sve razrede od ržan i su bili u srijed'U 26 augu­sl:!; razred'ni ispiti po § 52 'i iliaknad'ni pri­jem ni ispit 27 augusta, nili tečajni ispit 28 augusta, viši tečajni ispit pismeno 28 augusta, a usmeno 29 augusta.

PREC. DO JOSO LOVROVIC po-klonio je Biskupskom jemeništu prigodom voje dijamau tne Mi e Din 300. Vlč. D o n

P e t a r Wi e ld er eker Din 150 za sje­menište i Dht ISO za Ljetnikovac. U prava oboji ci harno za hvaljuje.

UPOZOREN J E PITOMC!!'I'IA BIS-KUP. JEME !'T . Sd pi 'ornc:i d u7ni su dil se sami upišu u gimnaziju u dane kako je bilo javl jeno u prošlom broju ., Ka olika". Dana 7 rujna 1936 treba da se vi pitomci bez razlike koli oni iz g rada toli oni izvana nadu u zavodu. - Uprava bi kup . dač.

sjemeni ta .

ZE ~ KA Z NATSKA SKOLA (sv. Luce). - Upi ivanje za šk. god. 1936/37 biće l , 2 i 3 9ep!embra od 9 do ll pr. ·P. ~ 4 kio 6 p. p. Uvjeti obi čni kao i do sada. Druge informacije kod upi :>n. - Upra­va · kole.

AJVECA 2ETV A PSENICE, što smo je dosad imali, bit će ove godine. Prema

lužbenim podacima ovogodišnji izvozni vi; šak pšenice iwosit će 80 hiljada vagona. Ta je neočekivani rekord. Usprko ovog velih"'g izvoznog viška cijene ne će padati, jer je žetva na cijelom svijetu o im Podunavlja pou bacila.

proizvađa

jedino

H. ULA_,~ ŠIBENIK

VLASNIK l ODGOVORNI UREDNIK: SVEC. DON KREaE ZORIC ML. ULICA KRALJA TOMISLAVA 53. - SIBI:NIK- TISKARA •KACIC• (0. B. BUUEVIćl

Ri 'Osobi/ očekuj

izreče

Ta ću/i.

JT1jeslu -vjer ' l

.hrvat sl JHrval o h~ .P o k~

ft! zivaju .komu

Doći ' zeri, d ·crno i -čkog

Si lim p

-vaju ·kline i jako: .kreta.