Stid Je Jedna Pohvalna Osobina Koja Nagoni

8/14/2019 Stid Je Jedna Pohvalna Osobina Koja Nagoni

1/31


2/31

U objanjenju ovog kratkog hadisa, koji i pored svojekratkoce sadri brojne pouke, ucenjaci su rekli dvijestvari:

Ukoliko se ne boji sramote za ono to cini, radi ono nato te nagoni tvoja pokvarena dua, a pred Allahom,s.v.t., ce polagati teak racun za ta djela i bice"nagraden" prema zasluzi. Vidimo da tekst hadisa dolaziu zapovjednom nacinu, a znacenje mu je prekor i

prijetnja. Pored toga, jo se naglaava da je ono tocovjeka sprjecava da pocini neko loe djelo, ustvari stidi ukoliko neko nema stida, tada je on poput zlocinca koji

se ne ustee od bilo kojeg grijeha.Drugo znacenje hadisa je: Ukoliko se za djelo koje eli da

pocini na stidi, niti od Allaha, s.v.t. , niti od ljudi, zatoto je to ibadet, plemenito djelo ili neka prosta i prirodnadozvoljena stvar, onda to i uradi. Kae imam Ibnul-Kajimu svojoj knjizi "Ed-da'u ved-deva'u": "Znacenje po

prvom govoru uleme je prijetnja kao i u govoru Allahas.v.t. kada se obraca nevjernicima: "...Radite ta hocete,On, zaista, vidi ta vi radite." (Prijevod znacenja -Fussilet, 40.), a po drugom govoru je dozvola za rad.Nije dozvoljeno razumijevati i tumaciti ovaj hadis sa obaznacenja istovremeno, zato to se prijetnja idozvoljavanje medusobno negiraju." Takoder kae uknjizi "Medaridus - salikin": "Prvo tumacenje jeispravnije i ono je govor vecine uleme."

Vrijednosti stida

Stid je kljuc svakog dobra, zato to je to osobina kojacovjeka najvie odvraca od pokvarenosti i upadanja ugrijehe. Pored toga, to je i osobina koja nagoni nacinjenje dobrih i plemenitih stvari, a Poslanik, s.a.v.s.,kae: "Stid ne dolazi osim sa dobrom," (mutefekunalejhi) a u drugom rivajetu: "Stid je svako dobro."


3/31

Stid je dio imana, kao to je rekao Poslanik, s.a.v.s., kada jeprolazio pored jednog ensarije, koji je savjetovao svogabrata vezano za stid, a taj brat je bio toliko stidljiv da biga njegov stid ponekad sprijecio da uzme ono to mu i

pripada, pa kae: "Pusti ga, jer, zaista, stid je dioimana." (Mutefekun alejhi)

Od Ibn Omera, r.a., se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,rekao: "Stid i iman su uvijek jedno pored drugog, pa ako

jednog nestane, nestace i drugog." (Hakim)

Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao:

"Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova, inajuzvieniji je: "La ilahe illellah," a najmanji jeuklanjanje prepreke sa puta, a i stid je dio imana."(mutefekun alejhi)

Kae Kadi Ijjad el-Malikijj: "Stid je dio imana zato to moebiti stecen kao i ostala dobra djela. Ponekad stid moebiti uroden, ali njegova primjena u skladu sa erijatomzahtijeva sticanje znanja i iskustva tako da i po tome

biva od imana. Poneko moe reci, znajuci da je svojstvoimana da odvraca od grijeha i nagoni na dobro: "Kakoto, a vidimo neke nevjernike koji pri sebi imaju stida?"Na ovo pitanje je odgovorio imam Ibn Kutejbe sljedecimrijecima: "Zaista stid sprjecava svoga vlasnika da cinigrijehe kao to ga i iman sprecava, pa je zbog toga inazvan imanom. Stid je temelj bogobojaznosti i pocetakimana, ali prisutnost pocetka neke stvari ne znaci i

prisutnost te stvari, kao to ni temelj ne cini zgradu.Naravno da prisutnost temelja ili pocetka neke stvariukazuje na to da je i ta stvar skoro prisutna, ali nemoj date zavaraju neki nevjernici koji posjeduju neto stida,zato to nema toga na dunjaluku kome nije dato netostida, i samo njihova nemarnost ih sprjecava da u njimaizraste stablo imana, tako da je stidljivi nevjernik poputonoga koji je skoro proao kroz vrata, ali jo uvijek nije

uao."


4/31

Stid je jedno od Allahovih svojstava

Kae Poslanik, s.a.v.s.: "Zaista je Allah Stidljiv i Plemenit.On se stidi da ruke Njegovog roba, koji ih je podigao

prema Njemu, vrati prazne i izjalovljene." (Ebu Davud,Tirmizi i Ibn Made)

Od Je'ala ibn Umejje, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,rekao: "Zaista je Allah Stidljiv i Onaj Koji pokriva, volistid i pokrivanje, pa ako se neki od vas bude kupao,neka se pokrije." (Ahmed, Ebu Davud, Nesai i dr.)

Kae imam Ibnul-Kajjim: "to se tice stida Allaha, s.v.t., od

Njegova roba to je drugacija vrsta stida koja se ne moeshvatiti, niti razum moe pojmiti na koji nacin se odvija.

A On je zaista Stidljiv, i Plemenit, i Dobrocinitelj, iDareljiv i Uzvien. On je Onaj Koji se stidi Svoga robakoji digne svoje ruke prema Njemu da mu ih vrati

prazne, i On je Onaj Koji se stidi da kazni svoga robakoji je osijedio u Islamu."

Allah, s.v.t., uprkos Svoje potpune neovisnosti od svihstvorenja, iz Svoje plemenitosti pokriva grijenika unjegovom grijehu, oprata mu i prelazi preko njegovegreke, ukazuje mu razne blagodati, a povrh svega toga

jo se stidi da rob vrati svoje ruke praznim nakon to Gaje ponizno molio.

Stid je osobina draga Allahu, s.v.t., i drag Mu je onaj ko jeposjeduje.

Rekao je Poslanik, s.a.v.s., Munziru ibn Aizu, r.a.: "Kod tebeimaju dvije osobine drage Allahu s.v.t.," pa je upitao: "Akoje su to osobine?" Poslanik, s.a.v.s., rece: "Blagost istid." Munzir ga upita: "Da li su one pri meni oduvijek ilisam ih stekao." Kae Poslanik s.a.v.s.: "Oduvijek," nato Munzir rece: "Hvala Allahu Koji me je stvorio sadvije osobine koje On voli." (Ahmed i Ibn ebi Asim).

Stid je najljepa odjeCa kojom se Covjek moe ukrasiti


5/31

Od Enesa, r.a., se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Nije bio razvrat pri bilo kojoj stvari osim da je nijeosramotio, i nije bio stid pri bilo kojoj stvari osim da jenije ukrasio." (Tirmizi, ibn Madze i dr.) Zato ibn Mesudkae: "Iman je nag, bogobojaznost mu je ukras a stidodjeca."

Stid je jedna od najvanijih osobina poslanika i odnajvanijih stvari kojima su pozivali.

Poslanik, s.a.v.s., nam objanjava u hadisu da je stidosobina koja je preporucivana u erijatima svih

prijanjih poslanika i to je stvar koja nije derogirana.Ljudi nakon njih su to prenosili i nasljedivali tako da jePoslanik, s.a.v.s., rekao: "Od rijeci koje je svijetzapamtio od pripovijedi prolih poslanika ..."

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da Poslanik, s.a.v.s., kae:"Musa, a.s., je bio veoma stidljiv covjek, koji se uvijek

pokrivao tako da se od njegove koe nije moglo nitavidjeti cega bi se stidio." (Ahmed, Buharija i Tirmizi).

Prenosi se od Ebu Seida, r.a., da je rekao: "Poslanik,s.a.v.s., je bio stidljiv poput djevice u njenoj sobi, takoda, kada bi vidio neto to mu se ne bi svidalo, znalibismo to po njegovom licu." (mutefekun alejhi) U tovrijeme su se djevice isticale po stidu i cak su navodeneza primjer u tome. Medutim, danas su mnogi mukarcistidljiviji od dananjih djevojaka. Cilj ovoga hadisa jeste

da Poslanik, s.a.v.s., kada bi vidio neto to bi prezirao,nije govorio o tome zbog svoga stida, ali bi se to daloprimijetiti na njegovom licu, tako da bi to ashabiprimjecivali. Iz ovoga se vidi na kom stepenu je bionjegov moral. Medutim, ovo je samo vezano za povredunjegovih prava i za uvrede koje su mu bile upucivane, aliako se radilo o Allahovom pravu ili pravu drugih ljudi, utom slucaju bi stao na stranu istine ne stideci se

negiranja nasilja i ne bojeci se pri tome nicijegprigovora.


6/31

Stid je islamska osobina

Zbog velike vrijednosti i traga koji stid ostavlja iza sebe,ova osobina je postala jedna od vodecih osobina u

ovom ummetu. Prenosi se da je Zejd ibn Talha prenio odPoslanika, s.a.v.s.: "Svaka vjera ima svoju moralnuosobinu, a moralna osobina Islama je stid." (Malik, IbnMade, a Albani kae da je sahih) Znacenje ovog hadisa

je to da svaki ummet ima neku osobinu koja prevladavakod njih osim stida, a osobina koja prevladava kodnaeg ummeta je stid zato to stid upotpunjuje moral, aPoslanik, s.a.v.s., je poslan da upotpuni moral. Zato to

je Islam najpotpunija vjera, Allah je dao da se odlikujeupravo najuzvienijom osobinom, a to je stid.

KORISTI I PLODOVI STIDA

Naputanje grijeenja zbog stida i straha od Allaha, s.v.t.

cinjenje svakog oblika pokornosti prema Allahu, s.v.t. izljubavi prema Njemu, iz elje za onim to je kod Njega i

iz stida zbog naeg uskracivanja u ibadetima premaNjemu. Kako da se ne stidimo zbog naeg uskracivanjau ibadetima prema Njemu kada vidimo meleke koji Munikada nepokornosti ne ucinie, niti im je dosta sedde itesbiha, a jo ce na Sudnjem danu reci: "Slavljen nekasi Ti! Nismo te oboavali onako kako si Ti dostojan."

Posljedice nepostojanja stida ili njegovog pomanjkanja

a. Srce postaje mrtvo. Kae Omer el-Faruk, r.a.: "Ciji stidopadne, opace i njegova pobonost, a cija pobonostopadne, njegovo srce ce umrijeti."

b. Mrnja drugih ljudi, kao to kae Sulejman, da mu seAllah smiluje: "Kada Allah eli da upropasti Svoga roba,oduzme mu stid, pa kada mu se oduzme stid, moe ganaci samo kako mrzi ljude i kako ljudi njega mrze."


7/31

c. Pomanjkanje stida je od znakova nesrece, kao to kae"pobonjak dvaju harema" Fudajl ibn Ijjad: "Pet stvarisu znakovi nasrece: Tvrdo srce, oci koje ne placu izstraha od Allaha, s.v.t., pomanjkanje stida, elja zadunjalukom i dugo nadanje (tj. miljenje da je smrtdaleko)."

d. Slabost imana, zato to rob, kada izgubi stid, nema nitato bi ga sprijecilo od upadanja u loa djela, tako da

postaje poput onog ko nema imana. Kae Poslanik,s.a.v.s.: "Stid je dio imana, a iman vodi u Dennet, dok jerazvratnost dio grubosti, a grubost vodi u Dehennem."

(Ahmed, Tirmizi i Ibn Hibban)e. Ulazak u vatru, zato to je izmedu pomanjkanja stida i

cinjenja grijeha veoma jaka veza, tako da svako od todvoje vodi ka onome drugom. Kae hafiz Ibn Hibban:"Kada se covjek dri stida, tada su uzroci dobra prinjemu, a bestidnik ako se dri razvratnosti je uskracen

prisutnosti dobra, a svako zlo mu postaje blisko zato toje stid brana izmedu covjeka i svega prezrenog. Upravosa snagom stida smanjuje se i covjekov pristup svemu

prezrenom, a sa slabljenjem stida svako zlo ce ciniti jovie."

f. Pomanjkanje stida vodi ka stanju u kome covjek prestajebiti svjestan Allahovog nadzora nad njime i u kome se

prestaje bojati Allaha, s.v.t., to ga ohrabruje u cinjenjugrijeha. To stanje moe otici do te granice da covjek

pocinje javno ciniti grijehe, cime ce i zasluiti vatru.Kae Poslanik, s.a.v.s.: "Cijelom mom ummetu ce bitioproteno osim onima koji javno cine grijehe, a od

javnog cinjenja grijeha je da covjek nocu neto uradi paosvane, a Allah ga je vec zaklonio, i kae: "Sinoc samuradio to i to..." (mutefekun alejhi)


8/31

Kae imam Ibnul-Kajjim: "Od kazne grjenicima je i odlazakstida koji predstavlja supstancu ivota srca i koji jeosnova svakog dobra, pa tako odlazak stida predstavljaodlazak svakog dobra. Do mene je dopro sahih hadis:"Stid je svako dobro," a smisao je u tome da grijesislabe covjekov stid toliko da ga moda potpuno nestanetako da se covjek ne osvrce na znanje drugih onjegovom loem stanju ili na to to ga oni gledaju. Kadacovjek zapadne u ovo stanje, tada je ostalo vrlo malonade za njegov oporavak, a ko nema stida, on je mrtvacna dunjaluku, a nesrecnik na Ahiretu."

Stvari koje nisu od stidaPohvalan stid je onaj stid koji odvraca od svega to je

runo i koji zabranjuje uskracivanje tudih prava. Ovajstid se poznaje po svojim plodovima: ukoliko

prouzrokuje dobro onda je pohvalan, a ukolikoprouzrokuje zlo onda je to samo slabost i posljedicaejtanskog uplitanja, poput stida zbog kojeg se krijeistina ili naruavaju tuda prava. Kae Allah, s.v.t.: "I uPoslaniku vam je dat najbolji uzor," i kae Poslanik,s.a.v.s.: "....a najbolja uputa je Muhamedova uputa...", pakae imam Sufjan ibn Ujejne: " Poslanik, s.a.v.s., jenajbolje mjerilo i prema njemu se porede sve stvari:Prema njegovom ponaanju, ivotu i uputi, pa ako se

poklapaju, onda su istina, a ako se razilaze, onda subatil."


9/31

Poslanik, s.a.v.s., je bio stidljiviji od djevice, ali ga to nijesprjecavalo da na krenje Allahovih granica reaguje kaorazljucen lav. Kae imam Kurtubi: "Poslanik, s.a.v.s., jesam bio stidljiv, naredivao je i bodrio druge da budustidljivi, ali ga stid nije sprjecavao da kae istinu ili daradi neto iz vjere, a sve to dreci se rijeci: "Allah se nestidi istine." Ovo je najljepi i najpotpuniji stid jer onajkojeg njegov pretjerani stid odvrati od istine je vecostavio stid od Allaha stideci se ljudi. Takvi nemajunikakve koristi od stida i njihove osobine su postalinifak i rija.' Stid od Allaha je temelj i osnova zato to je

Allah najpreci da se stidi od njega."

I pored visokog poloaja koji daje stidu, Islam zabranjujestid na nekim mjestima, a sve to zbog tete, zakidanja

prava i krenja Allahovih granica koji se deavaju zbogstida u tim prilikama. Gledajuci ashabe koji su bili

primjer u stidu, vidimo da se oni nisu stidjeli udostavljanju erijatskih propisa prilikom poducavanjadrugih ljudi. To su preuzeli od Poslanika, s.a.v.s., koji im

je rekao jednog dana: "Ja vas poducavam kao toroditelj poducava svoje dijete: "Kada dodete u "gait", neokrecite se kibli licem, a ni ledima (gait-mjesto udaljenood kuca i namijenjeno za obavljanje nude)." (EbuDavud i Ibn Made)

Jednog dana mu je doao jedan beduin i upitao ga: "OBoiji Poslanice (ta da radimo) Dok smo u pustinji aneko od nas pusti vjetar?" Kae Poslanik, s.a.v.s.: "Allahse ne stidi istine! Ako to uradi neki od vas, neka uzmeabdest i nemojte opciti sa enama u njihove stranjice."(Ahmed)


10/31

Ovakve su bile i majke mu'mina kako prenosi Seid ibnMusejjib da je Ebu Musa el-Eari rekao Aii, r.a.: "Hocuda te neto pitam, ali se stidim." Ona rece: "Pitaj i nestidi se, jer ja sam tvoja majka." Pa ju je pitao o covjekukoji opci sa svojom enom, ali ne polucira, na ta muona rece: "Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: "Ako se polniorgani spoje, kupanje postaje obavezno." (Ahmed,Muslim i Tirmizi)

Primjeri pokudenog stida

Da se mukarac rukuje sa enom kojoj nije mahrem tvrdeci

da to radi zbog stida od nje. Kae Poslanik, s.a.v.s.: "Daneko od vas bude uboden iglom u glavu, bolje mu jenego da dotakne enu koja mu nije dozvoljena."(Taberani, Bejheki, a Albani kae da je sahih)

Da neko pozajmi novac covjeku koji mu nije banajpovjerljiviji i poeli da uzme svjedoke za zajam, ali sei pored toga stidi da trai zapisivanje duga uz svjedoke.

Da neko dopusti nerazumnom covjeku da troi njegovnovac stideci se da mu to zabrani. Od Ebu Musaa el-Earije, r.a., se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Trojica ce prizivati Allaha, s.v.t., pa im se neceodazvati: Covjek cija ce ena biti pokvarena, pa je on ne

pusti, covjek koji ce imati neki imetak kod drugogcovjeka, pa ne uzme svjedoke za to i covjek koji danerazumnom covjeku svoj imetak, a Allah, s.v.t., je

rekao: "I ne dajite nerazumnim ljudima vae imetke."(Hakim, a Albani kae da je sahih)

Stid od protivljenja onima koji ogovaraju druge tako da timpostupkom saucestvuje sa njima u grijehu i jedenjumesa svoje brace.


11/31

Neustajanje iz sijela u kome se vodi beskoristan i laangovor, ili to je jo gore, sijela u kome se napada vjera,ismijava Allah, s.v.t., Njegovi ajeti ili Poslanik, s.a.v.s..Kae Uzvieni: "0n vam je vec u Knjizi objavio: kadcujete da Allahove rijeci poricu i da im se rugaju, nesjedite sa onima koji to cine dok ne stupe u drugi govor,inace, bicete kao i oni." (Prijevod znacenja - En-Nisa,140.)

Ostavljanje erijatski propisanog hidaba od strane nekihdjevojaka zbog stida od ljudi

O BRAKU


12/31

Kada se govori o bracnim obavezama i pravima,uglavnom se misli na supruge i trai da one izvresvoje obaveze,dok su rijetka obracanja mukarcimakako bismo saznali prava koja imaju njihove supruge.

Povodeci se za hadisom Allahova Poslanika s.a.v.s.:

Najbolji medu vama su oni koji su najbolji prema svojojporodici, a ja sam najbolji prema svojoj, predocavamobracnim drugovima muslimanima neke savjete koji ceim pomoci da ostvare ovo dobro i da se oivotvori

Allahova naredba

Sa njima (enama) lijepo postupajte (ivite).(En-Nisa19.)

1. Bogobojaznost u svakom pogledu, a posebno uophodjenju sa porodicom.

2. Stalno podsjecanje na to da je lijepo ophodjenje saporodicom nacin da se priblii Uzvienom Allahu.

3.Medjusobno potpomaganje sa suprugom u pokornostiAllahu d. .; da mu podstice suprugu da ucestvuje sanjim u davi, kako bi na tom putu rtvovala neka svoja

prava

4. Okititi se nekim istinski dobrim svojstvima kao to su:

: istinoljubivost, povjerljivost, lijepo ophodjenje ipodnoenje (prihvatanje) odgovornosti 5.Istinskorazumijevanje skrbnitva kroz lijepo ophodjenje,

prihvatanje odgovornosti, panje, njenosti, a ne kao


13/31

vladavinu i totalnu dominaciju.

6.cuvanje suprugine tajne (bracne tajne).

7.Ljubomora je pohvalna bez loeg miljenja iistraivanja negativnosti.

8.Odvoji dio vremena da sjedne sa svojom suprugomradi razgovora, razonode, ale, zabave, bez obzira kolikobio zaposlen.

9. Dozivaj je najdraim joj imenima, razgovaraj sa njom

njeno i prijatno.

10.Otkrivaj joj ono to ti se kod nje svidja, hvali njenuljepotu i skladnost prilikom spravljanja hrane kao i usvakoj drugoj prilici.

11.Ne propusti priliku da je ljupko pogleda, osobito unekim prilikama.

12.Postupaj sa njom uvijek blago i njeno, a svojezahtjeve formulii kao prijedloge, a ne kao naredbe.

13.Ne smatraj da je naputanje dostojanstva jedna vrstazabave jer ce to prouzrokovati formiranje runihosjecaja.

14.Razgovaraj sa suprugom o svojim eljama iplanovima, trai njeno miljenje i prihvati ga, tesaobracaj sa njom kao sa svojom ivotnom saputnicom.

15.Ukai joj puno povjerenje i povjeri joj tajne.

16.Pohvali je i cijeni sve to ucini za tebe, bez obzira

koliko malo bilo, pa iako si na to vec navikao.


14/31

17. Obrati posebnu panju na njen ivot, njenu licnost idaj joj do znanja da je ona u sreditu tvoje panje, a nena margini tvojih misli.

18. Ne propusti priliku da joj se pridrui u etnji iliizletu.

19. Izvini joj se kada bude ubijedjen da si pogrijeio,kako bi tvoje izvinjenje bilo u duhu razumijevanja a ne

jadanja.

20. Uljepaj se svojoj eni kao to se ona uljepava tebi.

21. Budi na njenoj strani sa naklonocu i milocu,pogotovu kada ima zdravstvenih problema.

22. Ne zaboravi ono to trai da donese iz grada, bezobzira koliko to bilo neznatno.

23. Budi blag u razgovoru i raspravi sa njom, prikloni seispravnom miljenju makar se sukobljavalo sa tvojimmiljenjem.

24. Stalno sa njom kontaktiraj (telefonom) kada siodsutan, na putu.

25. Uputi joj osmijeh pun ljubavi, osjecaj velikodunostiprilikom susreta sa njom nakon odsustva.

26. Osmjehni se kada ulazi u kucu, a ne mrgodi se, stim to ce svoj dolazak najaviti zvonom ili telefonom.Izlivom ljubavi i naklonosti i iri atmosferu ushicenja iradosti u kuci.

27. Voditi racuna o njenim duevnim i tjelesnim stanjima


15/31

u vrijeme hajza, trudnoce, nakon racanja; prema njoj seodnositi blago i sa osjecanjem, uz strpljivost.

28. Nemoj zanemariti cinjenicu da je pokatkad spopadnuosjecaji bola i tjeskobe, nego nastoj da to prije saznauzroke i probaj da to prevlada ljubavlju i iskrenimnijjetom.

29. Postupaj mudro i s umijecem u situacijama kada suena i majka zajedno, tako da bude faktor njihovogzbliavanja, a ne obrnuto.

30. Ne kritikuj enu, osobito pred drugim, vec upotrijebiblagost da bi doao do onoga to eli.

31. Ne kritikuj njen nain pripremanja jela i uredjenjastana i nemoj je porediti sa nekom drugom (svojommajkom, svojom sestrom, suprugom prijatelja i ostalimenama).

32. Potuj punca i punicu i smatraj ih za svoje roditelje.

33. Obrati panju na njenu porodicu, njene prijateljice isvima im cast ukai.

34. Proucavaj medjusobne probleme, ali razumno imudro, oprezno i promiljeno.

35. Nastoj da se vai problemi uvijek potraisavjet,onda to cini u najvecoj nudi. Ne ali se nikom nanju, pa ni njenoj porodici.

36. Nemoj se uplitati roditeljima, puncu i punici u bracneprobleme, jer oni su neobicno pristrasni prema sinu ilikcerki i probaj da se medju vas ulazi sa ljubavlju isamilosno.


16/31

37. Izbjegavaj emocije, srdbu za najsitnije stvari, aemocije uskladi sa datom situacijom, tako da budu

pomoc, a ne obrnuto.

38. Uvaavaj suprugin poredak stvari u kuci i uskladiprema tome svoje zahtjeve (da ne prima goste kadaona cisti ili sredjuje kucu).

39. Trai da joj pomogne u njenim obavezama ako ti tovrijeme dozvoljava, bez obzira o kakvoj se vrsti pomociradilo: da sjedne sa djecom, zabavlja ih, ili joj

pomogne u tekim poslovima, kupovini, popravci,

noenju tereta, kao to je namjetaj itd.

40. Kada dodju gosti tvojoj supruzi, nastoj, skladnosvojim mogucnostima, da joj pomogne u posluivanju,tako da joj da vie prilike da sjedne sa gostima.

Sa arapskog preveo: Duznosti i obaveze muza premazeni Muz ima slijedece obaveze prema supruzi: -Da joj

potpuno ispuni njena moralna i materijalna prava, kao ifizicka, tjelasna; da joj isplati mehr, dadne opskrbu, da

je cuva, stiti i pazi ziveci sa njom na lijep pristojan ipropisan nacin, da je hrani, odijeva i obuva, obezbijedistan, da joj obezbjedi sve sto voli i sto je u granicamaserijata a njemu ne predstavlja poteskocu, da je odgajana propisan nacin lijepim savjetom i govorom. ako se ne

pokori, onda seksualnom apstinencijom jedno vrijeme,

(to pravo je pravo supruga, a ne i zene, tako da zena nesmije nikada seksualno odbiti muza), a ako se opet ne

pokori, onda je istuce pazeci da je ne rani, ne slomi nekidio tijela ili udari po licu. Allah dz.s. kaze:.. A one cijegse neposluha bojite, posavjetujte, a onda se od njih u

posteljama rastavite, pa ih i udarite; kad vam poslusnepostanu, onda im zulum ne cinite! (En-Nisa:34),dalje -Daje pouci osnovnim stvarima vjere, ako to ne zna, ili da je

pusti da ide na za to odredjena mjesta gdje moze


17/31

nauciti( mejtefi,seminari,predavanja,skola itd.),postoduhovna potreba u islamu ne zaostaje za materijalnom.-Da je prisili na ucenje, usvajanje i preakticiranjenajosnovnijih islamskih propisa; da joj zabranineislamsku nosnju i otkrivanje, nedopusteno mijesanje ikontaktiranje sa drugim muskarcima, osim u prisustvumehrema, da joj ne pruzi priliku da se ,oralno pokvari,

jer Poslanik a.s. kaze: Covjek je pastir u svojoj porodici iodgovoran je za svoje stado. -Da ne iznosi njene tajne

pred svijet -Da ima sa njom seksulane odnose, makar ucetiri mjeseca, osim ako nema neki poseban uzrok iopravdanje, kao sto je odsutnost na putu i sl. Naravno,

ovdje bi trebalo ,alo sire obrazloziti i elaborirati ovopitanje, zbog njegove vaznosti u bracnim odnosima,posto se i sami islamski pravnici razilaze po ovomepitanju. Hanbelijski ucenjaci smatraju da bi to moralobiti makar u cetiri mjeseca obavezno, osim izopravdanog razloga. Tako, ako bi muz odbio

priblizavanje zeni nakon cetiri mjeseca seksualnogapstiniranja, zena bi imala pravo da trazi razvod braka.

Medjutim ako bi muz otisao na put radi potreba pamakar se to oduzilo, to bi bio opravdan razlogodgadjanja intimnih odnosa. Ako bi muz otputovao i

proboravio sest mjeseci, a ne bi imao opravdanja zadalji boravak, pa ga zena pozvala, trebao bi da se vrati,kao sto je Omer r.a. donio odluku za ozenjenemudzahide; da sest mjeseci proborave sa vojskom naratistu, cetiri kod svojih zena, a dva mjeseca na putu, po

,jesec u dolasku i odlasku. -Da spava i zanocava kodnje. Ako je u poligamnom braku(vise zena), onda jeobaveza da boravi kod nje kad dodje njena reda unocima. -Lijepo bi bilo da joj dadne dozvolu kako bimogla u slucaju potrebe sluziti svoju bolesnu rodbinu,klanjati im dzenazu u slucaju smrti i posjecivati ih poduslovom da to nije na stetu porodice i muza. -U slucaju

pokornosti zene, muz nema prava da je udara ili ostavlja

u krevetu. -Muz je vodja i nadredjeni u domu supruznika


18/31

-Da je ne prisiljava na odvratne i mrske stvari -Da jojdozvoli pravo misljenja i da se konsultuje sa njom. -Dase lijepo ophodi prema njezinim roditeljima i rodbini -Da

je ne iznenadjuje povratkom sa puta, da je obavjesti otome i trazi dozvolu ulaska kod nje kada se vrati ( da jene bi zatekao u neurednom i nepozeljnom stanju stomoze imati nepozeljne konsenkvence u daljem bracnomzivotu).


19/31

Bratstvo u ime Allaha s. w. a. je poslije imana najboljidar od Gospodara svjetova, to je blagodat koju Allah s.w. a. usauje u srca iskrenih, istih i bogobojaznihrobova, Njegovih stvorenja.

Kae Uzvieni : ''I On je sjedinio srca njihova. Da si tipotroio sve ono to na Zemlji postoji, ti ne bi sjediniosrca njihova, ali je Allah sjedinio, - On je zaista silan imudar.'' (El-Enfal, 63. ajet)

Islamsko bratsvo je imanska snaga koja u dubini duebudi plemenita osjeanja ljubavi, uvaavanja i

povjerenja kod svih onih koji su povezani vezomislamske akide.

Ovaj bratski osjeaj je uzrok za uzimanje pozitivnog,ivotnog stava kroz meusobno pomaganje (posebno u

tekim trenucima), udruivanje, samilost, opratanje iudaljavanje od svih negativnosti i izbjegavanje svegato moe nanijeti tetu bratu muslimanu ilimuslimanskom drutvu, zato je bratstvo u ime Allaha Isvojstvo koje je neodvojivo od imana i osobina koja je

pratilac bogobojaznosti.

I nema bratstva bez imana, niti imana bez bratstva, kao

to nema prijateljstva bez bogobojaznosti i obrnuto.Tvrdnju da nema bratstva bez imana potvruju rijei

Allaha I: ''Zaista su mu'mini braa.'' (El-Hudurat, 10.ajet) A dokaz da nema prijateljstva bez takvaluka surijei Uzvienog I: ''Tog Dana e oni koji su jednidrugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neebiti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.'' (Ez-Zuhruf, 67. ajet)


20/31

I kada se kod muslimana nau iman i bogobojaznostbez iskrenog bratstva i prijateljstva takav iman je krnjavi ta bogobojaznost je samozamiljanje ili samo-

pretpostavka. Dokaz za ovo jeste hadis: ''Niko od vasnee biti potpuni vjernik dok ne bude elio svome bratuto eli i samom sebi.'' (Biljee Buharija i Muslim)Ljudska dua koja je zasnovana na imanu i pomijeanasa bogobojaznou, istog trenutka kad se sretne sa sebislinom duom ona osjea bliskost, i ne samo to, negose te due spoje kao da su jedna dua i srca se zbliekao da su jedno srce.

Na ovakvo znaenje islamskog bratstva aludira hadis ukome kae Poslanik r: ''Ljudi su poput ruda, zlata isrebra, najbolji u dahilijetu su najbolji i u Islamu kadase poue propisima vjere, a due su regrutirane vojske;one koje se poznaju, zblie se i ujedine, a one koje se ne

poznaju razdvoje se.'' (Biljee Buharija i Muslim)


21/31

Tekst:Dip.prav. erijata Semir Imamovi

Prenosi Ebu Nuajm u Hilji da je Abdul-Melik ibn Omeribn Abdulaziz, uao kod svoga oca Omera ibn

Abdulaziza i rekao mu:

"O vladaru pravovjernih, trebao sam te nasamo."

Rece mu Omer:

"Zar ima neto to bi sakrio od svoga amide?"

"Da." - rece Abdul Melik.

Na to ustade njegov amida Mesleme i izade, a on prideocu, sjede pred njega i obrati mu se:

"O vladaru pravovjernih! ta ce sutra reci svomeGospodaru kada te bude pitao: "Vidio si novotariju, anisi je uklonio i sunnet Allahovog Poslanika (s.a.v.s.) i

nisi ga oivio medu ljudima."

"Sinko moj, da li je to to veli, tvoje miljenje, ili su tenagovorili moji podanici da mi to kae?" - upita gaOmer.

Rece: "Ne, tako mi Allaha, nisu me nagovorili podanici,nego je ovo moje vlastito miljenje. Znam zasigurno da

ce biti pitan, pa ta ce odgovoriti?".

"Allah ti se smilovao, i nagradio te najljepomnagradom. Tako mi Allaha, od tebe se nadam da ce me

pomoci u dobru. Sinko moj! Tvoj narod je, stvar o kojojgovori, gradio postepeno, stopu po stopu, kariku po

kariku. Nisam siguran da, ako im se otvoreno


22/31

suprostavim u onome to rade, ne ucine spletku koja cebiti uzrokom prolijevanja mnoge krvi.

Tako mi Allaha, lake bi mi bilo da propadne ovaj svijet,nego da prouzrokujem pralijevanje kapljice krvi. Nisi lizadovoljan da dode dan u kome ce tvoj otac otklonuti(umrtviti) novotariju i oivjeti sunnet, to bi potrajalo svedok Allah d.. ne presudi pravedno izmedu nas i naegnaroda, a On najpravednije sudi." - uzvrati mu Omer.(Hilijetu-l-evlijai 5/283)

Ova lijepa i mudra rasprava izmedu pravednog

islamskog vladara i njegovog pobonog i skromnogsina, uci nas slijedecim stvarima:

1 - Postojanje pobonih i bogobojaznih ljudi uvladarevoj blizini moe odigrati znacajnu ulogu uispravnom usmjeravanju vladara i drutva kojim valda,narocito ako su ti ljudi u srodstvu sa vladarem. Ovo je

jedan od znakova (pokazatelja) da Allah d.. eli uputiti

vladara na pravi put i odrati ga na njemu. Medutim,nuno se namece slijedece pitanje; kada lijepo drutvomoe ostaviti traga na vladara?

Sigurno je jedno, a to je da lijepo drutvo nece ostavititraga na vladara sve dok kod njega ne bude postojalaiskrena elja za takvim necim, to se moe vidjeti kroznjegov lijep odnos prema dobrim ljudima i nastojanje da

ih priblii sebi i kroz preziranje loih ljudi i licemjera injihovo izbjegavanje. Ako se dogodi suprotno ovome,uticaj ce biti slab ili nikakav.

2 - Nalaenje opravdanja daijama (misionarima) uslucaju da ne budu u mogucnosti izvriti brzu reformu(popravak) i uklonuti svako zlo kojeg cine ljudi unjihovoj okolini. Dovoljno je da ih vidimo aurne u

pokuajima da poprave stanje i da vidimo da se, iz dana


23/31

u dan, povecava dobro, a zlo smanjuje, pa makar to bilomanjih razmjera. Ovo pravilo posebno se sprovodi naonome ko preuzme vlast u nekoj od muslimanskihdrava, istinski eli da vlada po Allahovom zakonu(eriatu) i da se bori protiv velikog nereda u svimsegmentima ivota, prouzrokovanom od strane prijanjevlasti.

U ovom slucaju, sprovest cemo rijeci Omera ibn AbdulAziza, koje je izgovorio nekon to je njegov sin traio odnjega brzu i sveobuhvatnu promjenu (popravak) i traitcemo opravdanja (isprike) za iskrenog vladara koji eli

postepenu promjenu. Dovoljno je da kod njegaprimijetimo iskrenost i cvrstu elju za popravljanjemstanja, a moda je jedna od najjasnijih indicija(smjernica) koje nas upucuju na njegovu istinskuodlucnost udaljavanje loe svite iz njegove okoline(blizine) i uticajnih mjesta i dovodenje bogobojaznihljudi na njihovo mjesto. Ako bi se dogodilo da

pokvarenjaci ostanu na ovim mjestima, a dobri ljudi

daleko od njih, onda to ukazuje da vladar nije bio iskrenu svojim tvrdnjama i da je time samo nastojao pridobitiemocije i podrku muslimanskog naroda.

Ovo nas podsjeca na nau gorku stvarnost, u kojoj secesto moe cuti da je vladar neke drave proglasioeriat i sudenje po njemu, te se, nakon to mnogi buduobmanuti takvom informacijom, pokae da je to bila

cista la i da je doticni vladar veliki prevarant i licemjer.Kod takvih vladara se ne vide ni najmanji tragovi

popravka, nego naprotiv, vidimo mnoge pokazatelje zla,kao to je zatvaranje ljudi koji se pridravaju za vjeru injihovo udaljavanje sa pozicija sa kojih se podobromoe uticati na poromjenu stanja.

3 - Postepenost u pozivanu ljudi u Allahovu vjeru i

nezahtijevanje od njih da se naglo mijenjaju, jer su ono


24/31

na cemu se nalaze, od ubjedenja i runih navika, sticaligodinama i duboko se uvrijeilo u njima. Ovakvo netomoraju imati na umu odgajatelji, ucitelji i roditelji i netraiti u samom pocetku od djece i ucenika da cine onoto cine oni sami, ili to cine ljudi koji se odgajaju i

poducavaju vec godinama.

Prenosi se da je jedan od mudraca rekao: "Nikako se nesmije dogoditi da se covjekov asketizam (odricanja oddunjaluka), pretvori u kaznu za njegovu porodicu i bracuMuslimane."

Ovdje je bitno napomenuti da postoje da'ije koje podparolom "postepenog pozivanja" zapostave mnogestvari u da'vetu i moda odu do tih granica da potpunozanemare pozivanje u sunnet Allahovog Poslanika(s.a.v.s.) ili njegov najveci dio, pravdajuci se time daljudi ne razumiju sunnet, da ce naici na estok otpor, dace odbiti ljude i sl. Takvi ostaju medu ljudima godinama,a da ih ne poduce znacaju sunneta Allahovog Poslanika

(s.a.v.s.), njegovoj neprikosnovenosti i izvornosti. Nemasumnje da se ljudima pocetnicima u Islamu prvo govorio Allahovoj jednoci (tevhidu), temeljima Islama,

posebno namazu i temeljima vjerovanja (imana), medukojima je najistaknutije vjerovanje u Ahiret (onaj svijet) iobracun pred Allahom d.., ali se ne smije dogoditi dada'ija ostavlja sunnet i ne poduci njemu svoju porodicu iljude koji se vec stasali u vjeri.

Allah se smilovao ejhu Albaniju, koji je rekao:"Prigovaraju nam da irimo smutnju meduMuslimanima, samim time to prakticiramo sunnet(tradiciju Allahovog Poslanika) i pozivamo njemu. Zarnisu smutljivci oni koji su ostavili sunnet, ire novotarijei rade sve samo da ocrne sljedbenike sunneta."


25/31

Molim Allaha da mene i sve Muslimane uputi na praviput.


26/31

O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, nekasumnjienja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge ine ogovarajte jedni druge!

Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrlogabrata svoga, - a vama je to odvratno -, zato se bojte

Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.

U ajetu kojeg smo citirali Allah subhanehu ve te'alazabranjuje tri stvari. Sve ove stvari su prisutne u ovomummetu.

Prvo to Allah subhanehu ve te'ala zabranjujevjernicima u ovom ajetu je sumnjienje. O vjernici,klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su,zaista, grijeh. Allah subhanehu ve te'ala je zabranioSvojim robovima mnoga sumnjienja, a u to spadauvreda prema porodici, blinjima i ljudima, bez ikakvograzloga, jer neto od toga je isti grijeh, pa neka se toga

klone iz opreza.

Mufesiri kau da se ovo sumnjienje odnosi naoptuivanje ljudi da su uradili neku stvar, a moda oni tonisu uradili. ovjek e biti odgovoran za ta sumnjienja,

jer Allah subhanehu ve te'ala kae da su ona grijeh.Allah subhanehu ve te'ala zabranjuje vjernicima daimaju loe miljenje o muminima.

Rekao je Omer ibn el-Hattab radijallahu anhu: "Nikakone sumnjaj, ni za jednu rije koja je izila iz usta tvogabrata vjernika, da je ona neto drugo osim istina, a ti e

joj u dobru pronai osnovu."

Prenosi Malik od Ebu Hurejre radijallahu anhu koji kae


27/31

da je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem rekao:"uvajte se sumnjienja, jer je sumnjienje najvea la.Nemojte jedan drugog uhoditi, niti prislukivati. Nemojte

jedan drugom zavidjeti, niti se meusobno mrziti, nitijedan drugom lea okretati. Budite, o Allahovi robovibraa." Ovo prenose Buharija, Muslim, Ebu Davud.

Drugo to Allah subhanehu ve te'ala zabranjujevjernicima u ovom ajetu je uhoenje. "Nemojte jednidruge uhoditi...", tj. motriti i pijunirati jedan drugoga, arije "uhoditi" najee se odnosi ili vee sa zlom. Odtoga je izvedena i rije "uhoda" (pijun), dok se rije

"raspitivanje" veinom odnosi na dobro.

Dozvoljeno pijuniranje je kada muslimani hoe napastinevjernike, kao to je to radio Resulullah sallallahualejhi ve sellem aljui izviae prije svake bitke dapijuniraju neprijatelje. Meutim pijunaa koja je

poznata kod nas je strogo zabranjena.

Prenosi Ebu Davud od Ebu Burdeta el-Belevija koji kaeda je rekao Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: "O vikoji vjerujete samo jezikom i u ija srca iman jo nijeuao, ne pratite i ne istraujte mahane muslimana, jeronome ko istrauje tue mahane Allah e istraitinjegove mahane. A iju mahanu Allah istrai, razotkrit ega meu njegovim najbliim."

Tree to Allah subhanehu ve te'ala zabranjujevjernicima u ovom ajetu je ogovaranje. "...i neogovarajte jedni druge..." i to je parazit, rak, koji je

pogodio ovaj ummet tako da nema sijela na kojem seneko ne ogovara, ne sastanu se dvojica da ne ogovarajutreeg, ne sastanu se dvije ene, a da ne uzmu globusda ogovaraju pola svijeta. Ova bolest se na alostrairila i meu ulemom, tako da gibete druge uenjake.


28/31

Rije gibet izvedena je od glagola gabe-jegibuiliigtabe-jegtabu to znai govoriti o nekom odsutnom.

erijatska definicija gibeta izvedena je iz hadisa kojegprenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Resulullahsallallahu alejhi ve sellem rekao: Znate li ta je gibet?Prisutni rekoe: Allah i Njegov Poslanik najboljeznaju. (Iz ovog dijela hadisa se izvodi pouka da ovjekkoji nema znanje o neemu treba da kae Allah najboljezna, ali ne smije rei Allah i Njegov Poslanik najboljeznaju, jer Resulullah sallallahu alejhi ve sellem nije iv).Ogovaranje je da svoga brata muslimana spominje po

onome to on ne voli. ree Resulullah sallallahualejhi ve sellem. A ta ako pri njemu bude prisutno toto se spominje? upitae. Resulullah sallallahu alejhive sellem ree: Ako pri njemu bude to to spominjeogovorio si ga, a ako ne bude potvorio si ga. BiljeiMuslim.

Ogovaranje je sa stanovita idmaa grijeh, dok je

izuzetak iz toga ono ogovaranje kod kojegpreovladava ope drutveni interes, kao to je kodiznoenja dobrih i loih osobina prenosioca hadisa i kodukazivanja savjeta i sl. Sve drugo je strogo zabranjeno.

Zbog ovoga je ogovaranje Uzvieni usporedio sajedenjem mesa mrtvog insana, kao to kae: "Zar binekom od vas bilo drago jesti meso umrlog brata svoga

- a vama je to odvratno...", tj. prirodno je da vam je tomrsko, pa prihvatite ga kao erijatsku zabranu, jer jekazna gora od toga. Na ovaj nain eli se izazvatiodvratnost prema tom inu.

Prenosi Ebu Davud od Enesa ibn Malika radijallahuanhu koji kae da je rekao Resulullah sallallahu alejhi vesellem: "Kada sam bio na Miradu, proao sam pored

skupine ljudi koji su imali bakrene nokte kojima su trgali


29/31

svoja lica i prsa." "Ko su ovi, Dibrile?" - upitao sam ga,a on mi odgovori: "To su oni to su klevetali ljude ikaljali njihovu ast." Ovaj hadis prenosi i Ahmed.

A navodi Ibn Ebi Hatim od Ebu Seida el-Hudrijaradijallahu anhu koji kae: "Rekli smo: 'O AllahovPoslanie, ispriaj nam ta si vidio u noi Lejletul-Miradu', pa je odgovorio: '...Zatim me je odveo do

jednog dijela Allahovih stvorenja. To je narod ijipredstavnici prilaze sa strane jedni drugima i sijeku snjih komadie tijela, poput obue; pa kada se nekom odnjih stavi u usta, kae mu se: Jedi, kao to si jeo - a on

e u tom jelu nalaziti samo smrt.'" "O Muhammede, i kadbi u tome naao smrt, ona mu je mrska." Pa sam pitao:'O Dibrile, ko su ovi?' 'To su klevetnici, podrugljivci' -odgovori on. Pa se kae: 'Zar bi nekom od vas bilodrago jesti meso umrlog brata svoga - a vama je toodvratno.' Ta odvratnost odnosi se upravo na ovo

jedenje mesa."

Prenosi hafiz Ebu Jala u svom rivajetu o dogaajuvezanom za kamenovanje Maiza radijallahu anhu kadakae: ...uo je Resulullah sallallahu alejhi ve sellemdvojicu ljudi kako jedan drugome govore: "Zar ne vidiovoga koga je Allah zatitio, a strast ga je dovela dotoga da je kamenovan poput psa?" Zatim je produioResulullah sallallahu alejhi ve sellem dok nije naiao dolea od magarca, pa je rekao: "Gdje su ona dvojica,

neka dou i neka jedu ovog magarca?" A njih dvojicapovikae: "Allah ti oprostio, o Allahov Poslanie, pa zarse ovo jede?" "Ono to ste govorili o svome bratu malo

prije gore je od jedenja mrtvog magarca" - odgovoriResulullah sallallahu alejhi ve sellem: "Tako mi Onoga uijim je rukama moja dua, on (Maiz) sada uiva uljepotama denetskih rijeka." Prenosioci ovog hadisa su

pouzdani.


30/31

Navodi Imam Ahmed od Dabira ibn Abdullaharadijallahu anhu koji kae: Bili smo sa Resulullahomsallallahu alejhi ve sellem kada se zauo smrad leine,

pa ree Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: "Znate livi kakav je ovo smrad?" "To je smrad onih kojiogovaraju ljude."

A rijei Uzvienog: "I bojte se Allaha", tj. u onome tovam je naredio i u onome to vam je zabranio, te se

pazite toga i uvajte ga se. Allah subhanehu ve te'ala nakraju kae bojte se Allaha kako bi poslije spominjanjazabrana, naredba bogobojaznosti imala veeg efekta, jer

kada bi bilo na poetku manje bi uticalo na srca.

"Allah, zaista, prima pokajanje i Milostiv je", znai primapokajanje onoga ko Mu se pokaje, a Milostiv je premaonome ko Mu se povrati i osloni na Njega.

Vei dio uleme kae: "Put onih koji ogovaraju ljude kakobi se pokajali i iupali iz toga jeste da vrsto odlue da

se tome vie ne vraaju, te da se pokaju za ono to jeprolo i da trae halala od onoga koga su ogovorili."

Tako kau jedni, dok drugi smatraju: "Nije potrebnotraenje halala, zato to postoji mogunost da bi nakon

javne izjave moglo doi do jo veeg ezijeta od onogakoji se ve zbio."

Ima jo i nain da oteenog pohvali pred skupinomljudi pred kojom ga je i ponizio, te da ga pohvali uonolikoj mjeri u kolikoj ga je ranije i ponizio, pa da takobude jedno za drugo. Tako navodi Imam Ahmed odMuaza ibn Enesa el-Duhenija radijallahu anhu da jeResulullah sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Ko uzme uzatitu vjernika od munafika koji ga ogovara, Allahsubhanehu ve te'ala e mu na Sudnjem danu poslati

meleka koji e tititi njegovo tijelo od dehenemske


31/31

vatre. A ko napadne muslimana elei ga takoosramotiti, Allah e ga zadrati na dehenemskoj uprijisve dok ne iskusi zasluenu kaznu zbog onoga koga jeoklevetao." To isto navodi i Ebu Davud. Molim Allahasubhanehu ve te'ala da ove rijei budu pouka zarazumne i da budu dokaz za nas, a ne protiv nas. Naa

posljednja dova neka je hvala Allahu Gospodarusvjetova.

Documents

Stid Je Jedna Pohvalna Osobina Koja Nagoni