stetocinje_jagode_0.pdf

7/23/2019 stetocinje_jagode_0.pdf

1/10

Jagodina pipa Ortiorhynchus mastix., O. Rugosustriatus

Razlikuje se po obliku i rasprostranjenosti. Prva je vrsta velika 8-12 mm irasprostranjena uglavnom u Istri i Slovenskom primorju, gdje povremeno nanosi vrlo veliketete.

Druga je vrsta malena (4-5 mm) i prisutna je i u drugim krajevima nae zemlje.Odrasli kukci hrane se liem, no glavne tete nanose liinke koje ive u tlu, hranei se

korijenjem jagoda. Napadnute biljke krljaju, slabo cvatu i sue se.Suzbijaju se eim mijenjanjem zemljita pod jagodama ili tretiranjem jagodnjaka u

vrijeme pojave imaga sredstvima na bazi fentiomna, fenitrotiona, acefata i dr., ali uzpridravanje propisanih karenci.

Jagodina votana titasta u Ceroputo pilosella

Mjestimice je najopasniji tetnik jagoda. Liinke su ukaste, enke crvenkasto smeeboje, jako ispupenog hrpta. Duljina im je 3-5 mm. Pokrivene su debljim slojem votanihizluevina. Prezime liinke na starom liu. Krajem zime poinju se hraniti i prelaze na mlaelie. Ipak su najbrojnije na starijem liu. Zadravaju se na naliju, no za jake zaraze prelazei na lice lista. Jedna enka lee prosjeno 150 mladih. U toku vegetacije ima dvije generacije.Liinka prve generacije javljaju se krajem svibnja, a liinke druge generacije krajem srpnja,no najee se zbog dugog razdoblja leanja mladih obije generacije poklapaju. Pokretne sucijelog ivota. Najee napadaju jae zakorovljene jagode. Zaraene se biljke sue i ugibaju.Zaraza se iri u krugovima to se jasno zapaa.

Suzbijaju se u vrijeme poetka napada malationom , diazinonom, fosalonom i sl.Insekticidima, a na manjim povrinama i unitavanjem zaraenog lia pa i cijelih biljaka dabi se sprijeilo irenje zaraze.

Jagodina mala lisna u Aphis forbesii

Proirena je u cijeloj naoj zemlji. Dolazi na divljim i kultiviranimfragrariavrstama.Tamnozelene je boje, duga je 1,3-1,8 mm. Prezime jaja na lisnim peteljkama, rijee na liu.U oujku se javljaju ui osnivaice. Tijekom godineA. Forbesiiima 14-16 generacija. Sve segeneracije zadravaju na jagodama. Napada lisne i cvijetne drke, cvjetne izdanke i vrhovevrijea jagoda, no esto se hrane i na korijenju. U simbiotskom je odnosu s mravima, koji okozaraenih biljaka rade zemljane humke pa mlado lie etiolira i postaje povoljnije za ishranuuiju.

Jagodina lisna u Chaetosiphon/Pentatrichopus/fragaefolii


2/10

Blijedozelene je boje pa je neki nazivaju utom ili bijelom jagodinom ui. Ima crnosmeu dorzalnu pjegu. Duljine je 1,3-1,8 mm. Napada preteno mlado lie. Prenosi vievirusa jagode. Selekcijom je uspjelo uzgojiti otporne hibride jagode na neke viroze.

Jagodina grinja Phytonemus /Tarsonemus/ pallidus

Javlaj se preteno u vlanim podrujima i u vlanim podrujima zbog potrebe za

relativno visokom vlagom zraka (80-100%). Naj jai su napadi na tekim tlima i u starijimnasadima. Tijelo grinje je prozirno, dugo 0,1-0,15 mm. Zapaa se samo povealom. No tetesu jasno uoljive. Zadrava se na liu na kojem se pojavljuju pjege koje se naglo poveavaju.Mlado lie zaostaje u razvoju naborano je i deformirano. Za jaka napada lie uti, smei iugiba, a uskoro ugiba cijela biljka. To se dogaa redovito u aritima, koja se jakopoveavaju. Pema nekim podacima 45 grinja po listu smanji razvoj biljaka za jednu treinu.

Prezime odrasle enke u sredinjem dijelu biljke. U oujku odlau jaja. Liinke siu naliu i za desetak dana perobraze se u odrasle grinje. Ciklus razvoja jedne generacije traje okotri tjedna. Stoga tetnik ima 5-7 generacija godinje. Generacije se meusobno isprepleu, pase cijele godine nalaze istovremeno jaja, liinke i odrasli oblici. Na zaraenim biljkamaplodovi ostaju sitni i ne dozrijevaju.

Zaraza jagodinom grinjom saprjeava se nabavom i sadnjom nezaraenih sadnica ilimoenjem njihovih nadzemnih dijelova prije sadnje u sredstva na bazi endosulfana. Pri tomese korijen ne smije namoiti u sredstvo. Taj se tetnik suzbija i prskanjem jagoda rano uproljee ili poslije berbe insekticidima endosulfanom ili diazinonom. Pragom odluke nekinavode 15-20 grinja po listu. Potrebno je troiti mnogo vode ( na svakih 25 m2 oko 5ltekuine). Osim navedenih insekticida djeluju i neki akaricidi, npr. dikofol. Tretiranje tijekomvegetacije treba ponoviti nakon 3-5 dana. Ostali akaricidi i organofosforni insekticidi imajusamo djelomino djelovanje na jagodinu grinju. Rokove tretiranja i izbor sredstava valjapodeavati karenci i terminu izbora zriobe plodova.

SavijaAcleris /Acalla/ comariana

Zelene se gusjenice pojavljuju ve u travnju te se hrani mladim liem kojemusljepljuje plojke. Unutar tako slijepljenog lista nalazi se gusjenica koja naraste do 15 mm.Leptir je sivosmee do utosmee boje, a raspon krila im je oko 15 mm. Ljeti leti. Prezime

jaja na naliju lia. U sluaju jaeg napada insekticide treba primjeniti to ranije da bi seizbjegla opasnost za pele.


3/10

HrutMelolontha melolontha

Liinke tog insekta napadaju korijenov sustav. One grickaju najprije mlado korijenje,potom prelaze na vee i konano na korijenov vrat. U tlu ive 3-4 godine. Odrastao kukacpravi takoer velike tete u nasadima. este su pojave u starim zaputenim nasadima.Napadaju i mlade, tek posaene jagode. Primjeuju se uvele sadnice, a lako ih isupamo jer suostale bez korijenja. Taj tetnik je vrlo opasan, to vie to se liinke sele od grma do grma.

Suzbijanje sredstvima : Furadan, lindan S-25, Bilan S-1, lindapin, te sredstav za

tretiranje tla prije sadnje (Basamid granulat, Brasicol, vapam)

iari Elateridae

Unitavamo ih istim sredstvima i u isto vrijeme kao i hrutove grice.

PueviDeroceras reticulatum

Tijekom zriobe plodova puevi mogu nainiti dosta teta, jer jedu plodove i oni ostajus veim rupama te nisu za daljnju upotrebu.

Suzbijanje: Puomor, polopin, Mesarol i sl.


4/10

Poljski mievi Microtus orvalis i voluharice - Arvicola terestris

Oni prave tete tijekom zime, pravei hodnike u tlu i grickajui srce biljke.

BOLESTI JAGODE

Siva pjegavost lista Mycosphaerella fragariae peritecijski stadij- Ramularia tulashei konidijski stadij

Bolest se susree u svim podrujima uzgoja jagode. Simptomi bolesti oituju se u pojavipravilno okruglih pjega tamnocrvene boje promjera 2-3 mm. Pjege postaju malo vee isvjetlosive do bijele u centru. Rub pjega je tamnije crvenosmee obojen, zbog tvorbeantociana. U poetku zaraze simptomi na naliju lista su jedva zamjetljivi.

Unutar pjega nastaje konidijski stadij, najei razvojni oblik parazita, u kojem susimptomi vidljivi i na naliju lista. Mogu biti inficirani: peteljka lista, cvijetna stapka i plod.

Na njima nastaju duge eliptine pjege veliine do 1 cm, a list i plod se sue zbog slabijegdotoka hranjiva. Osobito zabrinjava ako u nasadu mlado lie podlegne napadu te bolesti.

Crvenana pjegavost lia (Marssonia fragariae)

Tu bolest uzrokuje gljivica Diplacarpon earliana. Javljase istodobno s bijelompjegavou i nanosi jednake tete. Simptomi su im slini, a razlikuju se od simptoma bijelepjegavosti po tome to im pjege nemaju svjetliji centar, ve su nepravilnog oblika icrvenkasti, a pri jaem napadu pjege se stapaju i zahvaaju cijeli list.


5/10

Smea pjegavost lia Gnomonia comori

Ta se bolest u naem podneblju pojavljuje na starijem liu, nakon berbe. Pjege nalistovima su nepravilna jajolika oblika. S poetka su tamnoljubiaste, a kasnije zbog nekrozetkiva u centru postaju smee s jedva primjetljivom ljubiastom zonom oko te pjege (lezije).

Lezije se mogu spajati i zahvatiti vei dio lisne plojke koja se zbog toga sui. Peteljkatakoet moe biti napadnuta. Pojavi li se ranije bolest, iznimno moe napasti i plodove, kojignjiju i mjenja im se boja, ali zadravaju vrstu konzistenciju. U razvojnom su ciklusu dvastadija: peritecijski G. Comorii piknidniZythia fragrariae. Gljive prezimljuju u obe forme iza nas je ini se piknidni stadij vaniji, jer se stavra vei broj piknida nego peritecija.

Glede osjetljivosti pojedinih sorata postoje razlike. Od vodeih sorata red Gauntlet jenajotpornija sorta, zatim Gorella i Pocahontas, a Senga Sengana je veosjetljiva. Suzbijanje:preventivna i kurativna zatita je istovjetna zatiti od bijele pjegavosti.

Pepelnica Sphaerotheca humuli ilimacularis- Sph. Fragariae i Oidium fragariae konidijski stadij

Tijekom vegetacije, osobito na vlanim i slabo prozranim poloajima, za kinihgodina, bez intezivne zatite pepelnica se esto javlja na liu. Na naliju listova stvaraju sepepeljaste, slabo vidljive prevlake, ali se rubovi zaraena lia uvijaju prema gore, ona nanaliju lagano crveni, a zaraza se iri i na cvjetove i na pldove.

Ako je bolest uznapredovala, smanjuje kvalitetu plodova i mladih sadnica.Pojavi li se rano, izaziva tete u cvatnji, razvoju grmova, a plodovi ostaju sitni.

Pepelnica moe prezimiti u biljnim ostacima, pa je stoga potrebno uklanjatistaro lie i paliti ga izvan nasada. Suzbijanje najbolje odmah kod prvih simptoma ilipreventivno, tretirati s: Euparenom, bayletonom specijal, Tiltom i dr. Prska se prije cvatnje, zacvatnje i nakon vatnje, i po potrebi 7-14 dana nakon berbe.


6/10

Siva plijesan plodova Botritis cinerea konidijski stadij

- Sclerotinia fuckelina

Ovo gljivino oboljenje dolazi na svim nadzemnim organima, a najvee tetepriinjava na cvjetovima i plodovima. irenju bolesti pogoduju prohladno i vlano vrijeme tegusti nasadi na zatvorenim poloajima. Zaraeni plod brzo trune, smei, a na plodu se

pojavljuje siva pepeljasta prevlaka.Botritis se na napadnutim plodovima iri i u transportu i u skladitu. U uzgoju jagodeprotiv botritisa potrebno je obaviti tretiranje specifinim fungicidima botriticidima, posebnovodei rauna o karenci. U naim uvjetima najee je potrebno obaviti tri tretiranja:poetkom cvatnje, u punoj cvatnji i pri kraju cvatnje. Kao preventivne mjere koje utjeu nasmanjenje vlage u nasadu kao pravilan poloaj, izbor manje bujnih sorti, redovito unitavanjekorova i izbalansirana gnojidba.

Direktno (kurativno) bolest se suzbija im se zaraza primjeti. Ipak je najboljeredovito prskati prije poetka cvatnje i kasnije , kad plodovi dosegnu 1/3 normalne krupnoe,tj u vrijeme cvatnje prska se tri puta: prvi put kad je 15-20% i drugi put oko 80% otvorenihcvjetova, a trei put 8 dana kasnije.

Protiv botritisa mogu se uspjeno upotrijebiti sljedea sredstva: Orthocid 50,Dithan M-45, Euparen, Bakreni euparen, Kaptan, Tilt, a za kasnija tretiranja treba upotrijebitispecifine botricide Rovral, Ronilan, Sumilex. Orthocidom 50 i kaptanom ne smije seprskati plodove za preradu pulpu.

Venjenje jagoda (traheoverticilioza) Verticillium albo-atrum i V. Dahliae

Ta najtea i najrairenija bolest jagoda je posljedica napada gljivica koje ostaju u tluvrlo dugo, posebice nakon bolesti i neodravanja nasada jagoda, a bolest se ee javlja nakonuzgoja rajice, krumpira, paprike i feferona. Najizraeniji simptomi se javljaju prije zriobe inakon nje, ali se oni mogu pojaviti i u sunu razdoblju, u nbilo kojem stadiju vegetacije.

Zbog napada bolesti vanjski listovi rozete grma venu najprije na rubovima, a kasnijeoko nerva listova, dok se konano ne osue.Na peteljkama se vide uzdune zasuene

(nekrotske) zone pri osnovi.


7/10

Izvna se an korijenju ne vide promjene, ali se on lako lomi. Na uzdunom presjekukorijena i ila vidi se potamnjenje izmeu centralnog cilindra i primarne kore. Uendodermnom presjeku pod mikroskopom uoavaju se zatvoreni provodni snopovi jer su unjima paraziti. Sve to uzrokuje poremeaj opskrbe vodom ili venue grmova.

Na intenzitet pojave utjee klima, tlo i ishrana.

este izmjene hladna i topla vremena potiu irenje te opake bolesti. Nadalje, bujnesorte zbog preobilne gnojidbe duikom lake podlijeu napadu bolesti nego kad je gnojidbaumjerena.

Bolest je to opasnija to njezini uzronici gljivice ostaju u tlu vie godina (ak 5-7godina do dubine 50-70 cm), a kad dou u povoljne uvjete, dalje nesmetano nastavljajusvojim tetnim djelovanjem.

Traheoverticilioza se moe brzo razvijati kad grmovi ugibaju za smo nekoliko dana isporo kad napadnuti grmovi ivotare due vrijeme, ali svakako venu slijedeeg ljeta.Na vericilijum i fitoftoru osjetljive su sorte: Senga Sengana, senga Precosa, MacherauchDeuernte, Gorela, Clasa i pocahontas. Otporna je nizozemska sorta Tamella.

Suzbijanje: djelotvorna preventivna sredstva protiv te bolesti su na osnovi : klorpikrina

i metilbromida, a mogu se mijeati u omjeru 2/3 klorpikrina i 1/3 metalbromida i upotrijebitido 400 kg/ha, tj 4kg/100m2, najmanje dva, a najbolje nekoliko mjeseci prije sadnje.

Ako je bolest mjestimice uhvatila neke grmove, a ne cijeli nasad, moe se zaustaviti,no ne i unititi tretiranjem nasada Previcurom, ali se jagode ne prskaju, nego s 2000 5000lotopine za 1 ha zaliju jagode ispod prostirke (folije, slame i sl.). porom se istom vodom izprskalice spere eventualno sredstvo s listova, kako ne bi vea koncentracija sluajno spalilalistove.

Dakle kad se bolest ve pojavi, nema djelotvornog sredstva za njezino potpunosuzbijanje.

Gnjilenje korijena ili fitoftora

Uzronici ove bolesti su parazitne gljivice Phytophtora cactorum i Ph. Fragariae.Ako je prisutna Ph. Cactorum, plodovi imaju gorak okus. Zeleni plodovi dobivaju

rastosmeu (crvenosmeu) boju. Zreli plodovi gube crvenu i dobivaju mlijenobijelu boju, ameso otvrdne poput koe.

Napadnute biljke pokazuju simptome venua za najtoplijih sati tijekom dana. Zarazliku od drugih venua, ovdje se gubitak turgora (uzgonskog toka hranjiva kroz biljni sok)najvie primjeuje na listovima unutar rozete grma. Tada za nekoliko dana listovi mijenjajuboju u tamnozelenu, a bolest se iri i zahvaa cijeli grm, koji na kraju vene.

Korijen izvana nema uoljivih bitnih promjena. Na uzdunu presjeku se uoavaju

crvenosme

e zone veliine 10-12 mm naj

ee u centru korijena. Ph. Cactorummoe izazvatii vee tete u kinim podrujima, ako je nasad podignut na slabo propusnim tlima.


8/10

Ph. Fragariaenapada vie vegetativni dio. Listovi su manji, u poetku tamnozeleni, akasnije klorotini. Bolest se primjeuje s proljea i poetkom ljeta na dotad zdravimgrmovimakoji zaostaju u rastu, a sue se cvjetni drci i mladi listovi. Posljedice svega toga je crvenkastognjilenje sri korijenja, a postrano korijenje posivi.

Plodovi su sitni, a berba esto izostaje. Grmovi daju malo vrijea u matinjaku.

Posljedica bolesti je venjenje grmova, obino prije berbe.Fitoftora je opasna i vrlo tetna bolest. Gljivice, uzronici bolesti ostaju u tlu nekolikogodina, pa su to opasnije i tetnije, jer ih je teko suzbiti. Kada se vepojave, nema zasadpotpuno djelotvorne zatite. Suzbijanje: Mjere preventivne i djelomine zatite istovjetne sumjerama za sprijeavanje bolesti venjenja (Verticillium). U jesen suzbija se Previcurom N,Ridomilom, Aliettom, zalijevanjem tla s veom koliinom otopine. Posebno je vanozalijevati tlo oko samog srca biljke. Pojedini grmovi se zalijevaju s oko 1 dcl otopine pobiljci.

Rhizoctonia fragariae

Simptomi se oituju u reduciranom broju listova i cvjetova. Osnova peteljke jenekrotizirana, a zbog prstenovanja peteljka lista se sui. Ti su simptomi izraeniji u proljee,

osobito u kinom razdoblju ili nakon irigacije.Plodovi nakon drugog i treeg turnusa berbe fomiraju se oskudno, uz to su i slabije

obojeni, a neki se sue prije zriobe. Usporedo stim promjenama na plodovima sui se itavabiljak. Simptomi to nastaju na nadzemnim dijelovima rezultat su propadanja podzemnogdijela biljke. Simptomi to nastaju na nadzemnim dijelovima rezultat su propadanjapodzemnog dijela biljke. Na uzdunom presjeku korijena vidi se promjena boje na stanicamaparenhima kore i taj dio korijena ima smeu boju. Ta se bolest suzbija metodama i sredstvimakao Verticillium.

Ostale bolesti korijena jagode su: crno gnjilenje korijena (uzronik nepoznat),Idriella lunata, Pythium ultimum (vodena plijesan) skupa sa Cylindrocarpa radicola(saprofitska gljiva), Puccinia fragariae (ra), Almillaria melea (gnjilenje korijena i stabla),gnjilenje pupova uzronici su: Rizoctonia fragariae, Botrytis cinerea, Sclerotinia

sclerotiorum iMacrophomina phaseolina.

utozeleno oboljenje

To je fizioloka bolest, pojavljuje se u proljee na nekim sadnicama, a katkad i unekim nasadima. Mnogi ljudi grijee ako odmah dodaju poveane koliine duinog gnojiva,to se moe poslije negativno odraziti. To se en smije initi, jer je bolest poslijedica zimskihmrazova, koji tada izazivaju poremeaje u ishrani. Naime, ako se u vrijeme rasta korijenovihdlaica pojave kasni proljetni mrazovi, oni oteuju sitno korijenje pa tako i sadnice, jer je

izostao dobar spoj korijenja s tlom. To jeesta pojava na vrlo laganim i tekim tlima ukontinentalnom dijelu zemlje.


9/10

Stoga je najbolje tlo oko sadnica jednostavno zbiti rukom ili nogom, ili prikladnimteim kotaem da bi se osigurao spoj korijenja i tla. Ako je nasad na tlu i poloaju koji jeesto izloen mrazu, najbolje ga je po zimi pokriti slamom, kompostom, folijom ili drugimmaterijalom da bi se zatitio od mrazova. Te izolacijske materije bezuvjetno valja skinuti sgrmova u poetku vegetacije.

Virusi

Virusi imaju puno odlika i na jednoj biljci moe ih biti nekoliko. Napadnute biljkeredovito su slabije razvijene i manje vitalne, a grmovi su manji i zbijeniji. Lie gubi svojuzdravu zelenu boju, oblik i veliinu. Plodovi se takoer deformiraju, gube boju, loijeg suokusa i sitniji, te su veinom neuporabivi za prodaju. Prirodi su znatno manji. Praktiariuoavaju viroze ako su jedan ili dva ploda dosta krupniji, a ostali ostaju sitniji nego je to

sortna karakteristika. Uz to su neki i deformirani.

Virus utila ila (nerva) listova (Stawberry Vein Bading virus) uzrokuje utilonerava i savijanje rubova listova.

Virus utila rubova listova (Stawberry jellow-edge virus) uzrokuje periferno utilolia, a bolesni dijelovi poslije postupno odumiru.

Virusi zelenih lapova (Gren petal virus) izaziva poveanje ainih listia, akrljanje i zelenjenje lapova.

Virusi kovravosti lia (Strawberry crinkle virus) izaziva kovranje i uvijanjelistova prema licu, a zahvaeni dijelovi nerava ugibaju te nastaju kloroze.

Virus arenila lia (Strawberry mottle virus) uzrokuje klorozu i meuilnupjegavost lia.

Sve su to vanjski pokazatelji ili posljedice napada virusa koji prenose uglavnom lisneui, grice, nematode, cikade itd.Preventivne mjere: podizati jagodnjake provjerenim sadnim materijalom.


10/10

Nematode

Za jagodu su najopasnije ove vrste nematoda:

Korjenove kvrne nematode (Meloidogyne spp.) koje stvaraju kvrice na korijenujagoda. Te kvrice su sitne, ali nekad mogu narasti i do 2,5 cm u promjeru. Njihovim

djelovanjem glavni korijen se smanjuje u rastu. Zaraeni grmovi krljaju, rast im je usporen,broj mladih sadnica je znatno smanjen, a prirod je osjetno smanjen. Grmovi postaju osjetljivina suu. Kada iscrpe jedan grm, te nematode polagano prelaze na drugi i zaraza se tako iri.tete od napada te vrste nematoda su izrazitije na svjetlom pjeskovitu tlu.

Kvrne livadske nematode (Meloidogyne hapla) siu hranu na korijenu, zavlae se unj i tako stvaraju rane krozkoje se poslije iri zaraza parazitskim gljivicama, osobitoPhytophtora fragariaei Ph. cactorum.

Grmovi jagoda krljaju, a lie je klorotino i pocrveni. Smanjen je broj mladihsadnica i prirod plodova. Za sue grmovi lako venu.

Slobodnoivue nematode (ima ih vie rodova: Rotylenchus, Helicotylenchus,Criconemoides, Trichodorus, Pratylenchus, Xiphinema, Longidorus i druge). Vrlo suopasne jer ne ive u kolonijama, vese slobodno vrlo brzo kreu od grma do grma. Kako ihobino ima puno, izazivaju velike tete siui korijenje, omoguujui ulazak parazitskihgljivica kroz rane na korijenju. Neke vrste nematoda prijenosnici su virusa: rodoviXiphinemai Longidorus iz porodice Tylencholamidae, i vie vrsta iz roda Trichodorus iz porodiceTrichodoridae. Jagode napadaju i druge nematode, kao to su Pratylenchus sp, Ditylenchusdipsaci i Aphelenchoides fragariae koje mogu biti znatno tetnije od slobodnoivuihnematoda.

Mjere suzbijanja nematoda su kulturalne, mehanike i kemijske.Od kulturalnih metoda najee je plodored. Najdjelotvorniji bi bio uzgoj na nematode

otpornih sorti, ali je selekcija u tom podruju tek na poetku.Fizikalne metode su sterilizacija tla visokim temperaturama (vodenom parom na 440Ckroz 4 sata).

Kemijske metode su najjednostavnije i najdjelotvornije, ali u isto vrijeme najopasnijeako je izvedba nestruna.

Dr.sc. anfranko Pribeti, dipl.ing.agr.

Documents

stetocinje_jagode_0.pdf