Stepinčevo u Njemačkoj - KROATENSEELSORGEkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz03-2010.pdf · tao sjedište katoličke biskupije, a u osobi mons. dr. Vlade Košića

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Stepinčevo u Njemačkoj

D 2384 E - 1,50E - OŽUJAK/MÄRZ 2010 - BR./NR.3 (302)

„In te Domine, speravi!“Bl. Alojzije Stepinac

St. Blasiusfest in Dubrovnik

Dubrovnik — biser HrvatskeOve godine sam imao sreću

sudjelovati na svečanostima za feš tu sv. Vlaha, zaštitnika — parcagrada Dubrovnika. Taj svetac je ži-vio u 4. stoljeću u Maloj Aziji i većsu ga tada štovali u svim kršćan -skim crkvama Istoka i Zapada.Građani grada-države Dubrovnikasu ga u 10. stoljeću također izab -rali za svog zagovornika i zaš -titnika grada. Od tog trenutkasv.Vlaho je bio svenazočan u živo -tu građana.

Koliko ovom gradu znači slo-boda vidi se kad posjetimo Dub rov -nik. Već neko vrijeme pripada svjet -skom kulturnom blagu. Prošle godi-ne je procesija sv. Vlaha takođeruvrštena u svjetsko duhovno blago.Građani Dubrovnika su imali vrloistančan osjećaj za slobodu, za li-je po, pravednost i opće dobro. Nasvim životnim razinama se postigloi ono nevjerojatno. Oso bito se tre-ba spomenuti povezanost izmeđumaterijalnih i duhovnih interesa.

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2010 3

Ispovijedajte vjeru javno u tuđini!

Jedno od najvećih dobara hrvatske domovine jest vjera katoličkana kojoj je sazidana sva lijepa i časna naša prošlost, napisao je bl.Alojzije Stepinac.

Bl. Alojziju Stepincu su bili na srcunaši radnici u Europi. Godine

1941. poslao je dva pisma našimradnicima u Njemačku. U jednom odpisama spominje kako ga boli dušazbog nedostatka svećenika, koji bitrebali biti na pomoći svima koji suostavili svoju rodbinu i pošli u stranisvijet u želji da prehrane svoju obi -telj. Oni nisu imali prilike čuti mate-rinsku riječ. Stoga im je pisao pismai slao ih po nekim ljudima. Bili su topočeci duhovne skrbi Crkve u Hrva-ta, kazao je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac ovih dana u Aalenuna proslavi Stepinčeva. U jednomdrugom pismu bl. Alojzije Stepinacpiše: „Ako ste daleko od svojim milihi dragih, ako ste daleko od svoje do-movine Hrvatske, Bog nije daleko odvas. Njegovo očinsko oko gleda i ta-mo. Njegova nas očin ska ljubavokružuje. Njegova božanska rukaštiti. Pokažite se i u tuđini pravomdjecom Božjom i pravom djecomhrvatske domovine. To vam neće biti

teško, ako izvršite ono prvo, to jestduž nost prema Bogu. Jedno od naj-većih dobara vaše hrvatske domovi-ne jest vjera katolička na kojoj je sa-zidana sva lijepa i časna prošlost na-ša. Ispovijedajte tu vjeru i javno u tuđini.Uvjeren sam,da vas nitko poš -ten radi toga neće prezirati, jer prezirzaslužuju samo kuka vice, izdajice,ali nikada junaci”, napisao je blaže-nik. Riječi bl. Alojzija Stepinca aktu-lane su i danas. U kasnijem vremenuCrkva u Hrvata je organizirala pas -toralnu skrb osnivajući hrvat ske ka-toličke misije. Jamstvo opstojnosti iHrvata katolika u inozemstvu, a ihrvatskih katoličkih misija uvijek setemeljilo na tri blaženikove temeljnepostavke: bogoljublju, čovjekoljubljui domoljublju. Vrijeme u kojem živi-mo i danas je na svoj način breme-nito. I danas je odvažno svjedočiti tevrijednosti. Vrijeme korizme je pri-godno vrijeme za donošenje odlukai drukčijeg postavljanja životnih prio-riteta. Urednik

� REGIONALNE SJEDNICE:

IZ CRKVE U SVIJETU:Tko će zaustaviti progon kršćana?Biskupi su upozorili na strašnu činjeni-cu da se svake godine u svijetu zbogvjere ubije 170.000 kršćana.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4IZ CRKVE U DOMOVINI:Domovinska proslava StepinčevaGrad Sisak provedbom odredaba izbule pape Benedikta XVI. „Antiquamfidem“ ponovno je postao sjedištekatoličke biskupije, a u osobi mons.dr. Vlade Košića dobio je novoga si-sačkog biskupa.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5SVIJET MLADIH — JUGENDWELT:Ako mladi ne promijene Crkvu,tko će!?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23KRŠĆANI U SUVREMENOM SVIJETU: Smisao ljudskog života

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Dubrovnik — PerleKroatiens

ZEITGEIST: Wolf im Schafspelz. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Jedna Crkva u različitosti

� AKTUALNO

S vrijednos -tima hrabrou svijet

Bl. AlojzijeStepinac —dični uzor

� STEPINČEVO 2010: München

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

Grad je svim svojim sred stvima pot-pomagao duhovni život, što se mo-že primijetiti i na velikim crkvama,samostanima i školama. Vijeće gra-da je davalo poticaj reli gioznomži votu; u vrijeme došašća i korizmegrad su posjećivali poznati europ -ski propovjednici, kao npr. BernardSijenski. Cr k va je utemeljivala bra-tov štine koje su se angažirale nakaritativnom i kulturnom po lju. Uovom trenutku zahvalan sam svojojbraći franjevcima što sam smio uži -vati u njihovom gostoprim stvu, bis -ku pu dr. Želimiru Puljiću, ko jem samujedno mogao čestitati njegovu 20.obljetnicu biskupske službe u Dub -rovačkoj biskupiji. Posebnu zah valuupućujem dr. fra Rafaelu Romiću,koji mi je s ljubavlju u nekoliko da-na pokazao znamenitosti grada.Dubrovčani imaju jednu izreku:„Živio sv. Vlaho!”, a ja k to me ka-žem:„Neka živi grad Dub rov nik imoja lijepa domovina Hrvat ska!”

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 10

str. 8

50. OBLJETNICA SMRTI BL. ALOJZIJA STEPINCA

Blaženi Alojzije ViktorStepinac, zagrebačkinabiskup i kardinal

— 8. svibnja 1898. Alojzije Stepinac rođen je u Brezariću, župa Krašić, udaljenom 50 km od Zagreba.

— Ljeto 1916. nakon mature u Zagrebu unovačen je u Prvi svjetski rat, na talijanskobojište, gdje je zarobljen. Kasnije je kao dragovoljac otišao na Solunsko bojište.

— Proljeće 1919. vraća se u Krašić i posvećuje se poljoprivredi. To je razdoblje važnih odluka. Upisuje fakultet i zaručuje se (1923.).

— Srpanj 1924. odlučuje postati svećenik.— 28. listopada 1924. poslan je u Papinski zavod Germanicum et Hungaricum u

Rimu. Pohađa Papinsko sveučilište Gregorianu sedam godina i na njemu završavastudij doktoratom iz filozofije i teologije.

— 26. listopada 1930. na svetkovinu Krista kralja u Rimu zaređen je za svećenika.Mladu misu slavio je 1. studenoga u bazilici svete Marije Velike.

— 19. srpnja 1931. slavi mladu misu u Krašiću.— 1. listopada 1931. postaje nadbiskupski ceremonijar.— 24.prosinca 1931. Na njegov prijedlog osniva se Caritas Zagrebačke nadbiskupije.— 28. svibnja 1934. Papa Pio XI. imenuje ga nadbiskupom koadjutorom s pravom

nasljedstva nadbiskupa Antuna Bauera.Njegovo biskupsko geslo je: In te Domine, speravi! (U tebe se, Gospodine, uzdam!)

— 24. lipnja 1934. zaređen je za nadbiskupa koadjutora. — Srpanj 1937. Hodočašće u Svetu Zemlju.— 7. prosinca 1937. umire nadbiskup Bauer i Stepinac postaje zagrebačkim nadbis-

kupom. Neumorno se zauzima za ljudska prava, prvo u Kraljevini Jugoslaviji, azatim tijekom Drugoga svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Za nacis ti -č ke okupacije nije se plašio javno i hrabro braniti prava progonjenih Srba,Ži dova, Roma te politički progonjenih Hrvata.

— 17. svibnja 1945. nadbiskup Stepinac uhićen je prvi put, devet dana nakon što sukomunisti došli na vlast. Pušten je 3. lipnja.

— 22. rujna 1945. zajedničko pastoralno pismo hrvatskih biskupa ukazuje na pos- tojanje komunističkog nasilja.

— 4. studenoga 1945. Pokušaj ubojstva Stepinca u Zaprešiću. Primoran je prekinutipastoralne pohode izvan Zagreba.

— 18. rujna 1946. u 5 sati i 30 minuta uhićen je u Nadbiskupskom dvoru dok sepripremao za misu.

— 30. rujna 1946. počeo je montiran sudski proces.— 3. listopada 1946. Stepinac je održao smiren, ali odlučan govor na suđenju. — 11. listopada 1946. komunistički sud osudio je Stepinca na 16 godina zatvora i

gubitak svih građanskih prava na pet godina.— 19. listopada 1946. zatočen je u zatvor u Lepoglavi.— 5. prosinca 1951. premješten je u kućni pritvor u krašićki župni dvor, gdje ostaje

do smrti.— 12. siječnja 1953. Papa Pio XII. imenovao je Stepinca kardinalom.— 10. veljače 1960. Stepinac umire u Krašiću.— 13. veljače 1960. sprovodna misa u zagrebačkoj katedrali, gdje je i pokopan.— 4. prosinca 1980. započeo je proces kanonizacije. — 14. veljače 1992. Hrvatski sabor ukinuo je osudu protiv Stepinca.— 3. listopada 1998. Prigodom drugoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj papa

Ivan Pavao II. proglasio je Stepinca blaženim u Hrvatskom nacionalnom sve tiš-tu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Prema: www.glas-koncila.hr

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Pretplate i narudžbe/Bestellungen:Ana Drežnjak

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: S ovogodišnje proslave sv. Vlaha u Dubrovniku;

snimio: J. Bebić

Naslovnica: Za proslave Stepinčeva u Münchenu;

snimio: A. Polegubić

OBLJETNICE

lebendige gemeinde

Desetog veljače ove godine navršilo se 50 godina od mučeničke smrti bl. Alojzija Stepinca u Kra šiću. Proslava Stepinčeva orga nzirana je u brojnim hrvatskim misijamai zajednicama u Njemačkoj. Podsjetimo na važ nije datume iz života bl. Alojzija Stepinca:

Snim

ka: I

KA

Stepinčevo na 50. obljetnicu smrtibl. Alojzija Stepinca proslavljenoje u srijedu 10. veljače u zagre-

bačkoj katedrali. Misu je predvodiozagrebački nadbiskup kardinal JosipBozanić u nazočnosti velikog brojaštovatelja bl. Alojzija koji su hodo čas -tili iz svih hrvatskih krajeva. U konce-lebraciji su bili apostolski nuncij u Re-publici Hrvatskoj nadbiskup MarioRoberto Cassari, kotorski biskup IlijaJanjić, sisački biskup Vlado Košić, za-grebački pomoćni biskupi ValentinPozaić i Ivan Šaško, imenovani bjelo-varsko-križevački biskup VjekoslavHuzjak,generalni tajnik HBK mr.EncoRodinis, provincijali redovničkih za-jednica te još oko 150 svećenika.

U rodnom mjestu bl. Alojzija Ste-pinca u crkvi Presvetog Trojstva uz pe-desetak svećenika misnom slavljupredsjedao je vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić. U propovijedise između ostaloga osvrnuo na meto-de komunizma koji je želio zatrovati iuništiti vjeru. Stepinčevo je proslavlje-no u svim biskupijama i brojnim žu-pama diljem domovine.

Veleposlanik Republike Koreje uRH dr. Byun Dae-ho i Enrique Horca-jada, voditelj Ureda OESS-a u Zagre-bu, u četvrtak 11. veljače u Ordina -rijatu u Zadru susreli su se s kancela-rom Zadarske nadbiskupije don Josi-pom Lenkićem na njihov zahtjev.

Svečanost u Sisku

Grad Sisak u subotu 6. veljačeprovedbom odredaba iz bule papeBenedikta XVI. „Antiquam fidem”, od5. prosinca 2009. ponovno je pos -tao sjedište katoličke biskupije, a uosobi mons. dr. Vlade Košića dobioje novoga sisačkog biskupa. Sve -čanosti je nazočilo više tisuća vjerni-ka iz čitave domovine. Uz dvadesetšest (nad) biskupa, biskup Košić išaoje između dvojice kardinala: VinkaPuljića i zagrebačkoga nadbiskupa imetropolita Josipa Bozanića koji je usvetištu drevne crkve sv. Križa pred-vodio svečano misno slavlje. Bulu Be-nedikta XVI. o imenovanju sisačkogabiskupa pročitao je apostolski nuncij

u Hrvatskoj nadbiskup Mario Rober-to Cassari.

Predsjednik Vijeća HBK-a za obi -telj, krčki biskup Valter Župan, uputioje za Svjetski dan braka, 14. veljače,poruku u kojoj je zaželio da prosla-va Svjetskog dana braka, druge ned-

jelje u veljači, zaživi u što većem bro-ju župa.

Sjednica biskupa �akovačko-osječke crkvene pokrajine održana je1. veljače u prostorima Nadbiskup -skog doma u �akovu.

Novinarske nagrade zapromicanje redovništva

Povodom Dana posvećenog živo-ta predsjednik HKVRP-a fra Ivan Pa-ponja uručio je ovogodišnju šestu poredu novinarsku nagradu „Posvećeniživot” kao priznanje za najbolja no-vinarska dostignuća koja na vjero dos -tojan način prikazuju život i djelo-vanje redovničkih osoba i zajednica.Dobitnici nagrade su Marija Beloše-vić, novinarka Informativne katoličkeagencije, i Mihael Sokol, novinar Gla-sa Koncila.

Predstavljena trilogija „BlaženiAlojzije Stepinac svjedok Evanđeljaljubavi” u ponedjeljak 8. veljače udvorani „Vijenac” Nadbiskupskog pas toralnog centra na zagrebačkomeKaptolu.

Proslavljena je 1038. fešta sv.Vlahauz sudjelovanje u nazočnosti brojnihvjernika iz Dubrovnika i drugih krajeva.

Misa za 66 hercegovačkih frata-ra pobijenih od partizana slavljena jena Širokom Brijegu. Nakon kratke mo-litve i čitanja imena svih 66 ubijenih

fratara na grobu u crkvi, misu je pred -slavio fra Miljenko Šteko, vikar Her-cegovačke franjevačke provincije, ususlavlju sa 65 svećenika.

Hrvatska solidarnost nadjelu

U povodu proslave 18. svjetskogdana bolesnika, u petak 12. veljače uprostorijama Hrvatske komore medi-cinskih sestara (HKMS) u Zagrebupredstavljen je prvi broj glasila „Pulspacijenata”. Uređuju ga pacijenti raz-ličitih zvanja, zanimanja i iz različitihudruga, kao i stručnjaci iz zdravstvai ostalih zanimanja koji mogu i želepridonijeti poboljšanju zdravstvenogsustava u Republici Hrvatskoj.

U akciji Hrvatskog Caritasa za po-moć stradalima od potresa u Haitijudo 4. veljače prikupljeno je 2,7 miliju -na kuna. U prigodi II. međunarodnogdana molitve za mir u Svetoj zemlji, unedjelju 31. siječnja, u međugorskojžupnoj crkvi slavljena je na tu nakanumisa koju je predvodio dr. fra Miljen-ko Šteko. A.O

IZ CRKVE U DOMOVINI

Domovinska proslava Stepinčeva


Grad Sisak provedbom odredaba iz bule pape Benedikta XVI. „Antiquam fidem”ponovno je postao sjedište katoličke biskupije, a u osobi mons. dr. Vlade Košićadobio je novoga sisačkog biskupa.

Misnom slavlju u Krašiću predsjedao je kardinal Vinko Puljić

Snim

io: V

. Čut

ura

Tko će zaustaviti progon kršćana?IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2010

Idok iz više zemalja svijeta — po-sebno Egipta, Malezije i Indije —dolaze tragične vijesti o sve gorim

progonima kršćana, biskupi zemaljaEuropske Unije odlučili su dići svojglas, a priključili su im se i europskipoliti čari. Tako su katolički biskupi 27.siječ nja pozvali države članice EU-ada pojačaju svoju pomoć progonje-nim manjinama. Istodobno su poz-dravili odluku Europskoga parlamen-ta s kraja siječnja, kojom su osuđeninapadi na kršćane u Maleziji i u Egip-tu. Na temelju te odluke i zaključka vi-soka predstavnica EU-a za vanjskupolitiku Catherine Ashton mora doni-jeti mjere za pitanja ljudskih pravavjerskih manjina i istaknuli su biskupiComECE-a u Bruxellesu.

Godišnje ubiju 170.000 kršćana

Biskupi su upozorili na strašnu čin-jenicu da se svake godine u svijetuzbog vjere ubije 170.000 kršćana.Istodobno su najavili memorandum ukojemu će dati prijedloge i savjete Eu-ropskoj Uniji. Tekst bi trebao biti pre-dan sredinom travnja. Statistike govo-re jasno: danas se u svijetu kršćaneprogoni u visokom postotku: od svihprogonjenih, 75 do 85 posto otpadana kršćane, pa brojka brutalno progo -njenih kršćana prelazi brojku od 200milijuna, ističu biskupi ComECE-a, aprenosi austrijski Kathpress.

O teškim prilikama u kojima živekršćani u Egiptu govorio je u Berlinu28. siječnja koptsko-pravoslavni bis -kup za Njemačku Anba Damian. Urazgovoru za međunarodnu humani-tarnu karitativnu udrugu „Crkva u ne-volji“ biskup Damian je doslovno upo-zorio da se „nikoga ne sprječava uubijanja kršćana, ali mi se pri tomemoramo smiješiti i pokazivati kakosmo miroljubivi“. Kao što je poznato,početkom siječnja u južnoegiptskomegradu Nag Hammadi ubijeno je sed-mero kršćana i jedan musliman. Tripočinitelja su nakon mise polnoćke ot-vorili paljbu na vjernike. Puno je svje-tovnih ustanova i egipatsko velepos-lanstvo izrazilo sućut, no „nijedan še-ik, nijedan vjerski poglavar islama ni-je se distancirao od ovoga čina“. Za

ugnjetavanje kršćana u Egiptu nemapolitičkih razloga, smatra biskup, većje riječ samo o religijskoj netrpelji -vosti. Odgovorni su neki imami, kojisvojim propovijedima mržnje utječuna ina če mirne ljude. Zbog toga sukopt ski kršćani postali „Crkva muče-nika“, a Egipat bi morao hitno promi-jeniti svoje zakonodavstvo s obziromna vjer sku pripadnost. Naime, tamovlada šerijatski zakon koji je izvor i te-melj ostalih zakona, pa musliman mo-že nanijeti zlo kršćaninu, ali za to ne-će biti kažnjen. Svakome je jasno daje takav zakon ne samo nepravedannego i potpuno nemoralan.

U Indiji je pak 31. siječnja na uli-ce u gradu Mysoreu u saveznoj dr -žavi Karnataka izašlo 2.000 kršćana,jer je samo u protekloj 2009. godinizabilježeno 159 napada, a samo utoj državi 72. U pismu što su ga gu-verneru te države zajednički uputilikatolički biskup Thomas Vazhapilly ipredsjednik Globalnoga vijeća indijs-kih kršćana Sajan George, ističe seda su napadi prijetnja „sekularnoj du-ši indijske nacije, ljudskim pravima ineotuđivom pravu na slobodno ispo-vijedanje i promidžbu svoje vjere. Tasu prava zajamčena ustavom“. I u to-me se pismu ponavlja ono što je u Ber-linu rekao koptski biskup Damian: krš-ćani su mirni i na nasilje su uvijek od-govarali mirno. Međutim, država imeđunarodna zajednica morali bishvatiti, poručuju potpisnici pisma, da

je i u Indiji riječ o posebnom planuprogona kršćana, pa sve pozivaju nameđuvjerski dijalog.

Sv. Franjo sa sultanom

Na međureligijski dijalog pozvaoje i papa Benedikt XVI. na općoj au-di jenciji 27. siječnja. Tu je audijencijuSveti Otac iskoristio za katehezu o jošjednom velikanu Katoličke Crkve izsrednjega vijeka — svetome FranjiAsiš kom. Na audijenciji u dvorani ko-ju su ispunili vjernici iz cijeloga svije-ta Sveti Otac je uputio i apel u spo-men na žrtve šoe na „Dan sjećanja”,zauzimajući se za prestanak bilo kak-vih progona, bilo koje manjine u svi-jetu. U međureligijskom dijalogu uzormože biti sveti Franjo, Asiški siroma -šak, koji je 1219. dobio dozvolu da uEgiptu razgovara s muslimanskim sul -tanom Melekom-el-Kamelom, kako bise i ondje moglo naviještati evanđe lje.Ta je epizoda — u kontekstu progonakoje spominjemo — danas vrlo važna.„U doba u kojemu su se sukobljavalikršćanstvo i islam, Franjo, svojevolj-no, naoružan samo svojom vjerom isvojom osobnom blagošću, učinko vi -to je prošao putem dijaloga. Kronikenam govore o dobrohotnom i srdač -nom primanju kod muslimanskog sul -tana. To je model na kojemu bi se tre-bali nadahnjivati i odnosi između krš-ćana i muslimana danas: promica njedijaloga u istini, u međusobnom poš-tivanju i uzajamnom razumijevanju.Čini se da je sveti Franjo 1220. pos-jetio Svetu Zemlju bacajući tako sje-me koje će dati mnogo ploda: nje -govi su duhovni sinovi, naime, odmjesta na kojima je živio Isus učinilipovlašteni prostor svoga poslanja“,rekao je Papa i nakon kateheze daojoš jedan prilog razumijevanju međunarodima.

Papa je u pozdravu na njemač-kom podsjetio na Dan sjećanja na ho-lo kaust. „Točno prije 65. godinaCrvena Armija oslobodila je koncen-tracijski logor Auschwitz. Zastrašuju-ći izvještaji preživjelih svijetu poka-zuju do kakvih je odvratnih zločina uNjemačkoj dovela umišljenost koja ni-je poštivala čovjeka i rasna mržnjanacističke ideologije.“ M. K.

Biskupi su upozorili na strašnu činjenicu da se svake godine u svijetu zbog vjereubije 170.000 kršćana.

Prijateljski susret sv. Franje i sultanaMelek-el-Kamela

prošloga stoljeća, kao i biskupijske sino de osamdesetih godina prošlogastoljeća. Pritom je kazao kako je pot -rebno više činiti na procesu umreža-vanja između zajednica drugih mate-rinskih jezika i mjesnih zajednica. Pri-tom treba razlikovati pojmove inte-

gracije i asimilacije. Integracija da, aasimilacija ne! Integracija se trebashvatiti kao zajedništvo. U biskupijiRottenburg-Stuttgart djeluju 43 hrvat -ske katoličke zajednice te su najbroj-nije. Potom je talijanskih 35, portugal -skih 5, španjolske 3 i francuska jedna.Posebno je istaknuo kako hrvatske za-jendice treba prije svega razumjetikao dio mjesne Crkve na kojem pod -ručju djeluju, a ne kao filijale njihovedomovinske Crkve. Ne smiju biti ori-jen tirane samo na prvu generaciju,već na sve vjernike. Potrebna je

brižničke ponude: okupljan-je vjernika kako prve, tako idrugih generacija doselje-nika i pas toralnog djelo-vanja među njima. Mons.Miehle je ujedno podsjetiona temeljnu zadaću Katoli-čke Crkve, a to je liturgija,kerigma, dijakonija i koino-nia. Ujedno je potaknuo

hrvat ske pastoralne i socijalne djelat-nike da se više zauzmu u pravcu ve-ćeg uk lju členja Hrvata katolika u laič-ke orga nizacije u Njemačkoj. Pritomje neš to kazao i o sustavu crkvenih lai-čkih vije ća u Njemačkoj. Posebno jeistaknuo vrhovnu organizaciju katoli-čkih laika u Njemačkoj Centralni ko-mitet njemačkih katolika. Podsjetio jei na brojne katolike dobrotvorne usta-nove u ovoj zemlji. Nekoliko je riječikazao i o važnosti crkvenog poreza uNjemač koj istaknuvši kako glavnasred stva za potrebe Crkve u ovojzemlji do laze od crkvenoj poreza odkojega se pokriva oko 80 posto po-treba Cr k ve i njezinih raznolikih pro-jekata. G o vorio je i o međureligijskomdjalogu te ekumenskom zajedničkomdjelovanju. Svoje iscrpno i slikovnopopraćeno predavanje završio je mo-litvom Isusu Kristu u povodu Svećenič-ke godine.

Predavanje u Bruchsalu održao jereferent u Biskupiji Rotterburg-Stuttgartza pastoral zajednica Georg Gawazpod nazivom „Što očekuje mjesnaCrkva od zajednica drugih materinkihjezika?”. „Ne postoje njemačke župe,već katoličke župe u kojima se koristikod nas njemački jezik. Crkva je uvi-jek opća Crkva. U Crkvi nema strana -ca. Hrvatske su misije bile temeljenena identitetu, zajedništvu i vjeri.” Ka-zao je kako je suvremena osnova zapastoralno djelovanje među mig ran ti -ma Drugi vatikanski sabor,Opće sino -de biskupija sedamdesetih godina


Sa sjednice u Hildesheimu.Slijeva nadesno:vlč. Ante Kutleša, mons. dr. WernerSchreer i fra Josip Bebić.

gradnja mostova između generacijai različitog kulturalnog iskustva Crkve.Trebaju se obogatiti od iskustva dru-gih. U Hiledsheimu je predavanje podnazivom „Pastoral integracije pod vi-dom mjesne Crkve u Hildesheimu”održao generalni vikar Biskupije Hi-ledsheim mons. dr. Werner Schreer.Najprije je govorio o integraciji kaodruštvenom izazovu. Posebno je ista k -nuo kako je zajedničko djelovanjeizazov za Crkvu. U daljnjem dijelu iz-laganja osvrnuo se na teologiju kato-liciteta, potom je govorio o zajedniš -tvu iz perspektive katolika drugih ma-terinskih jezika, o zajednicama mate-rinskih jezika te se na kraju osvrnuo

na praktično stanje istaknuvši potebuzajedničkog djelovanja s više fleksi-bilnosti i međusobnog prihvaćanjauvažavanja. Nakon predavanja raz-vila se diskusija. Delegat o. Bebić je usvom izvješću podsjetio na stanje i ak-tivnosti u hrvatskom dušobrižništvu uNjemačkoj te je sve potaknuo na ve-ću zajedničku suradnju. Ravnatelj vlč.Kutleša je posebno podsjetio na 65.obljenticu komemoracije na Bleiburgukoja će se ove godine održati 15.svibnja.

Tekst i snimke: A. Polegubić

Sa sjednice u Ennepetalu

U Bruchsalu je predavanje održao Georg GawazRegionalne sjednice

hrvatskih pastoralnihi socijalnih djelatni-

ka iz Njemačke na čelu sdelegatom za hrvatskupastvu u Njemačkoj fraJosipom Bebićem održa-ne su 8. veljače za Ba-varsku regiju u hotelu„Poinger Hof” u Poingukod Münchena, vlasnikaHrvata Ive Sadrića, 9.veljače u Bruchsalu uHKM Srednji Baden zaregije Baden-Württem-berg I, Baden-Württem-berg II i Rajnsko-majnskuregiju, 10. veljače u En-nepetalu za regiju Sjeverna Rajna iVestfalija te 11. veljače u Hildesheimuza Sjevernu regiju.

Misno slavlje u povodu 50. obljet -nice smrti bl. Aojzija Stepinca u crk visv. Martina u Ennepetalu predvodio jeu srijedu 10. veljače mons. Miehle uzajedništvu s delegatom o. Bebićem ivoditeljem Hrvatske katoličke misijeEnnepetal-Lüdenscheid vlč. BrankomŠimovićem. Mons. Miehle je u toj pri-godi kazao kako je bl. Alojzije Stepi-nac primjer i opće Crkve kako se živiljubav prema Bogu i bližnjemu. Pro-povijedao je delegat o. Bebić istak-nuvši kako je bl. Alojzije Stepinac naj-svjetliji lik u hrvatskom narodu. U mis -nom slavlju molilo se i za nedavno

preminuloga pomoćnog biskupa bis -kupije Münster mons. Josefa Voßa kojije dugo godina bilo na čelu Komisije

XIV., zadužen za područje migracijeNjemačke biskupske konferencije.

Na sjednicama se okupilo okosto sudionika. Na sjednici u Hildes-heimu sudjelovao je i ravnatelj dušo-brižništva za Hrvate u inozemstvu vlč.Ante Kutleša koji je okupljene upoz-nao sa stanjem hrvatske inozemnepastve, zahvalio im na radu te im pre-nio pozdrave hrvatskog episkopata.

Na početku su pozdravnu riječuputili predstavnici regija i voditelji mi-sija i zajednica na čijim su se pod ruč -jima održavale sjednice. Predavanjeo pod nazivom „Jedna Crkva u mno-

gim jezicima, narodimai obredima” održao jenacionalni ravnatelj Nje-mačke biskupske konfe-rencije za dušobrižništvokatolika drugih materin -skih jazika iz Bonnamons. Wofgang Miehleu Poingu i Ennepetalu.

Mons. Miehle je napočetku predvanja pod -sjetio na brojčano stanjeKatoličke Crkve u Nje-mačkoj. Crkva u Njema-čkoj broji 27 njemačkihbisupija u kojima je oko25 milijuna katolika ko -ji se okupljaju u oko

12.000 župnih zajednica. Govoreći ovjerama i vjerskim zajednicama uNjemačkoj, kazao je kako u Njema-čkoj danas djeluje 25,1 milijuna ka-tolika, 24,8 milijuna protestanata, 1,4milijuna pravoslavnih, 4,2 milijunamuslimana te 26,5 milijuna onih kojine pripadaju nijednoj vjeri ili su ate -isti. „U Njemačkoj živi 6,73 milijunaljudi sa stranom putovnicom. Od togasu 3,3 milijuna kršćani i 3,2 musli -mani. Među kršćanima je oko 2 mili-juna katolika, 0,9 milijuna pravoslav-nih i 0,3 milijuna evangelika ili pri-padnika slobodnih Crkava. Mnogistrani sugrađani u Njemačkoj i njiho-va djeca posjeduju njemačko držav -ljanstvo. Zato se s pravom može rećikako 2 od 11 katolika u Njemačkojimaju strane korijene. Pritom treba jošdodati 0,3 i 0,5 milijuna katolika bezvrijedećih dokumenata koji su u Nje-mačkoj ilegalno. Također i oni imajupravo na pastoralnu i općeljudsku pot-poru.” Mons. Miehle je podsjetio i naraznolikost obreda. U općoj Katolič-koj Crkvi ima oko 25 različitih obre-da, od kojih je rimo-katolički obred(latinski) najrašireniji. U Njemačkoj jeoko 408 zajednica drugih materin -skih jezika. Dolaze iz oko 40 različi-tih narodnih ili jezičnih skupina. Oniimaju ulogu mostova prema domaćimmjesnim zajednicama. Zajednice ma-terisnkih jezika imaju sljedeće dužo-

REGIONALNE SJEDNICE


REGIONALNE SJEDNICE S DELEGATOM

Misno slavlje u povodu 50. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca uEnnepetalu je predvodio mons. Miehle u zajedništvu s delegatom o. Bebićem i vlč. Šimovićem

Jedna Crkva u različitostiPredavanja su održali mons. Wolgang Miehle iz Bonna, mons. dr. Werner Schreeriz Hiledesheima i Georg Gawaz iz Rottenburga.

Sa sjednice u Poingu. Predavanje je održao mons. Wolfgang Miehle.


Važnost Crkve i vjerskih zajednica

Prenoseći pozdrave potpredsjed-nika Vlade i ministra Darka Milinovi-ća, dr. Ante Zvonimir Golem, koji jeujedno EU koordinator za područjezdravstva, istaknuo je kako u prego-vorima s Europskom unijom nije bilonikakvih prisila. Naime, Europska uni-ja postavlja minimalne standarde začlanstvo. Mi se tim standardima tre-bamo prilagoditi, tj. riješiti na načinkako odgovara Hrvatskoj. Osvrćući sena ulogu Crkve kao i vjerskih zajed-nica uopće, Golem je istaknuo njiho-vu važnost u hrvatskom društvu. Svevjerske zajednice moraju biti savjestovoga društva, upozorio je.

Nedostatak vjernika laikau politici

Marijana Petir zahvalila je eu-ropskim parlamentarcima na zala -ganju za Hrvatsku, a posebno je zah-valu uputila Berndu Posseltu. Istaknulaje kako su oni kao vjernici laici „solzemlje” i da moraju biti svjesni da ćebez njih ta zemlja obljutaviti. Stoga jepred svima veliki zadatak i velika duž nost uključenja u javni život, tj. po-li tiku, jer je politika onakva kakvi suljudi u njoj. Podsjetila je i kako doku-menti II. vatikanskog sabora pozivajuna aktivnost u javnom životu, na sud-jelovanje u aktivnostima, jer u suprot-nom će naše mjesto zauzeti oni koji sumanje dobri, manje sposobni i manje

pošteni i koji će zastupati neke dru-gačije interese i druge vrijednosti, od-nosno nevrijednosti.

Evidentan je nedostatak vjernikalaika u politici, to se najbolje ocrtavau Hrvatskom saboru. Ako pogledamodonošenja samo dva zakona, onaj osuzbijanju diskriminacije i umjetnojoplodnji, onda vidimo da postoji ilinedostatak političke hrabrosti ili ne-dostatak vjerodostojnih vjernika lai-ka. No, tu valja istaknuti i pohvalitiaktivnost na području civilnog sekto-ra, osobito udruge „Grozd”, Hrvat -skog katoličkog liječničkog društva,Hrvatskog Caritasa. Oni su ne samoza zastupnike pripremili stručne argu -mente, nego su se potrudili svojemnogobrojno članstvo animirati iuputiti da se s argumentima obratedužnosnicima na razini Vlade i Sa-bora, i kao što se vidjelo, rezultat ni-je izostao. Bio je to dokaz da se za-jedno mogu zaštititi opće ljudske vri-jednosti dostojanstvo čovjeka, obite -lji, i da se u konačnici može utjecatina zakone koji se donose, premdanam se ponekad čini da sve to nijemoguće. Svi smo kao građani poz-vani baviti se politikom na ovaj ilionaj način, pa smo stoga pozvani iutjecati na stvari koje se događaju ina izbor ljudi koji će nas zastupati,rekla je Petir.

IKA

UHrvatskom saboru je u poned-jeljak 1. veljače održan ok rug -li stol s temom „Položaj obite -

lji, općeljudskih vrijednosti i ljud skihprava u procesu približavanja Hrvat -ske Europskoj uniji”. Na okrug lomstolu uvodnim izlaganjima sudje lo -vali su predsjednik Vijeća za obi teljHrvatske biskupske konferencije krč-ki biskup Valter Župan, glavni imamzagrebački i zamjenik muftije AzizHasanović, pastor Kršćan ske refor-mirane Crkve Branimir Bučanović,troje članova Europskog parlamentaBerndt Posselt, predsjednik Paneu-ropske unije Njemačke, član prego-varačkog odbora Europskog parla-

menta s Hrvatskom, Anna Zaborskaiz Slovačke, predsjednica Odboraza ženska prava i ravnopravnostspolova Europskog parlamenta, i Antonio Cancian iz Italije, član pre-govaračkog odbora Europ skog par-lamenta s Hrvatskom, Catherine Vier-ling, savjetnica u Europ skom parla-mentu, te zastupnici u Hrvat skom sa-boru Marijana Petir i Goran Marić,kao i predsjednik udruge „Glas rodi -telja za djecu — GROZD” LadislavIlčić. Biskup Župan istaknuo je kakopitanje vrijednosti, ljudskih prava,vrijednosti obitelji nije neki specifi-kum Katoličke Crkve, a niti vjerskihzajednica. Međutim, često se čuje u

našim medijima Crkva hoće to, nijeto pitanje Crkve, to je opće ljudskipatrimonij, to je nešto na čemu po či -va život ili nestanak uopće čitavihljudskih zajednica i ljudske vrste. Pos-lije dobivanja samostalnosti Repub -like Hrvatske često je isticano kako jeKatolička Crkva u Hrvatskoj odigra-la ključnu ulogu u očuvanju svijestihrvatskog naroda. Uvjeren sam da jeKatolička Crkva to uistinu i učinila,kao i druge vjerske zajednice. No,kako su to učinile? Ne silom, već pro-moviranjem vrijednosti upravo onihkoje mi sada ovdje zastupamo, riječje o odgoju za moralne vrijednosti“,upozorio je mons. Župan. IKA

ZAGREB O položaju obitelji, općeljudskih vrijednostii ljudskih prava

Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru sudjelovao je i predsjednik Vijeća zaobitelj Hrvatske biskupske konferencije krčki biskup Valter Župan.

Za okruglog stola o temi „Kako promovirati općeljudske vrijednosti na široj društvenoj ipolitičkoj razini?” u Zagrebu Snimka: IKA

Uorganizaciji udruge „Glas ro-ditelja za djecu — GROZD” upunoj dvorani „Vijenac” Nad-

biskupijskoga pastoralnog instituta uZagrebu održan je 31. siječnja okru-gli stol s temom „Kako promoviratiopćeljudske vrijednosti na široj druš -tvenoj i političkoj razini?” Sudjelova-li su članovi Europskoga parlamenta— Bernd Posselt, pred sjed nik Paneu-ropske unije Njemačke, član prego-varačkog odbora Europskog parla-menta s Hrvatskom, Anna Zaborskaiz Slovačke, predsjednica Odboraza ženska prava i ravnopravnost spo-lova Europskog parlamenta, i AntonioCancian iz Italije, član pregovarač-kog odbora Europskog parlamenta sHrvatskom, te pred sjednik KomisijeHrvatske biskupske konferencije zaodnose s državom varaždinski biskupJosip Mrzljak, glavni imam zagrebač-ki i zamjenik muftije Aziz Hasanović,državni tajnik u Ministarstvu zdrav stvai socijalne skrbi dr. Ante Zvonimir Go-lem i zastupnica u Hrvatskom saboruMarijana Petir. Moderator okruglogstola bio je predsjednik udruge „Glasroditelja za djecu — GROZD“ LadislavIlčić.

Postoji samo jedna Europa

Bernd Posselt istaknuo je da međukršćanima postoje dva nesporazumau pogledu kršćanskih vrijednosti u Europi. Jedni ističu kako Europska uni-ja može biti kršćanskija nego što sunjezine države članice. Posselt upo-zorava kako ne možemo vjerovati daće cjelina biti bolja od pojedinih dije-lova. Europa će biti onoliko kršćanskakoliko su njezini kršćani aktivni. Dru-ga pogreška je misliti da je Europskaunija antikršćanska mašinerija koja ćeuništiti kršćanstvo. EU je poput odre-đene vrste arene u kojoj se različite sile međusobno bore, a mi kao krš -ćani možemo biti uspješni samo akose bavimo europskim pitanjima, a neda se samo prepustimo, rekao je Pos-selt, te podsjetio kako je Rocco Butti-glione rekao: „Moramo se boriti zaovu Europu i u Europi zato što postojisamo jedna Europa.“ Stoga se mi kaokrš ćani moramo baviti europskim inte -gracijama. U EU kakva je sada, a toće biti još bolje kad će Hrvatska biti

u njoj, ukoliko kršćani kojih ima 80posto budu doista aktivni, niti jedanpolitičar ne bi mogao raditi što hoće.No, znamo da to nije stvarnost. Mo-

ramo puno raditi da budemo većinaili kvalificirana manjina. Ali, moći će-mo mnogo napraviti zato što većinaEuropljana jesu kršćani i zato što sukulturni korijeni u Europi kršćanski, re-kao je Posselt.

Teologizacija politike i ideologizacija religije

Anna Zaborska upozorila je kakotreba izbjegavati teologizaciju politi-ke kao i ideologizaciju religije. No,uključenje u javni život ne može stva-rati kompromise u pogledu načela poš tovanja ljudske osobe.Obitelj treba biti zaštiće-na u svojoj stabilnosti isvome jedinstvu moder-nim zakonima. Zakonimoraju poštovati sloboduroditelja u odgoju i obra-zovanju, a društvo moraštititi malo ljetnike i isto ta-ko osloboditi ih modernihoblika poroka kao što jedroga, prostitucija i sl., istaknula je.

Vrijednosti na aeropagusvijeta

Biskup Mrzljak istaknuo je da sepostavlja pitanje kako sa spomenutimvrijednostima izaći u tzv. arenu ovo-ga svijeta, ili Pavlovski, na areopagsvijeta. Na to se nadovezuju i drugapitanja poput onih zašto postoje fobi-je, strahovi, zašto pape Ivan Pavao II.i Benedikt XVI. moraju govoriti „nebojte se, ne bojte se otvoriti vrata Kri-stu i usvojiti kršćanske vrednote”. Zaš-to je takva zatvorenost u Europi, a da-kako i mi u Hrvatskoj svjesni smo togakad je bilo govora o križevima, do-

nošenju nekih zakona. Jednostavno,kao da ne možemo doprijeti u jav-nost, upozorio je biskup.

Također je podsjetio kako je II. va-tikanski sabor govoreći o ateistima pi-tao ne samo njih, nego i kršćane jesuli oni više otkrivali Božje lice ili su gamožda nekada sakrili svojim životom,nisu pokazali tu svoju vjeru, nisu svje-dočili. Dakle, važno je kako doći domedija, javnosti koja još nije sklonakršćanskim vrijednostima za koje semi zalažemo. To nas ne smije obes -hrabriti. Moramo izaći na taj areopagsvijeta i nuditi te vrijednosti za koje mivjerujemo da su dobre, stare, koje ču-vamo dvije tisuće godina. Moramohrabro s tim vrijednostima izaći predovaj svijet i svjedočiti riječima, ali isvojim životom, poručio je biskupMrzljak.

Hrvatska po svim kvalitetama Europa

Ef. Hasanović istaknuo je važnosttakve rasprave uopće, kako bi se pre-poznale određene kvalitete našegadruštva, te da se pošalje jasna poruka

Europi. Mi se ponosimo našim druš -tvom. Taj ponos proizlazi iz svih pravai vjerskih sloboda koje mi uživamo uovom društvu i bio bih sretan da takvaprava uživaju moja braća muslimani uEuropi, rekao je Hasanović, te podsje-tio kako su model rješenja musliman -skog pitanja uz Hrvatsku, riješile samojoš Austrija, Španjolska i Belgija. Sto-ga želimo poručiti da je Hrvatska posvim kvalitetama Europa, te nas čudikad ponekad iz Europe dođe drukčijaocjena, pa koristim priliku da poručimpreko ljudi koji će izravno odlučivati onašoj sudbini da se mi zajedno zauzi-mamo za dobra i opće ljudske vrijed-nosti koje trebaju biti poštovane svugd-je, rekao je ef. Hasanović.

Svi smo kao građani pozvani baviti sepolitikom na ovaj ili onaj način, pasmo stoga pozvani i utjecati na stvarikoje se događaju i na izbor ljudi kojiće nas zastupati, rekla je zastupnica uHrvatskom saboru Marijana Petir.

AKTUALNO


S vrijednostima hrabro u svijet

Moći ćemo mnogo napravitizato što većina Europljanajesu kršćani i zato što su kul-turni korijeni u Europi krš -ćanski, rekao je Posselt.

PROMOVIRANJE OPĆELJUDSKIH VRIJEDNOSTI NA DRUŠTVENOJ I POLITIČKOJ RAZINI


da je Krist istina, put i život i da ne-ma drugog puta osim Isusova kojivodi u život. „I mi Hrvati u svomkalendaru imamo zapisane onekoji su bili vjerni svjedoci istine iljubavi. Nije kršćanstvo za jednomjesto i jedno vrijeme. Kršćanskaporuka je za sva vremena. To jetako shvatio i naš dični uzor bl.Alojzije Stepinac. On je uzor na-šeg zajedničkog crkvenog i hrvat -skog kalendara. On je s našegaprostora, kojega je prije dvanaestgodina proglasio blaženim papaIvan Pavao II. Molimo se da gaCrkva proglasi i kao sveca. Bl.Alojzije nam u mnogočemu može bitiuzorom, a napose u vjernosti istini i lju-bavi. Nije se nikada poklonio nasiljui vlasti, a bio je izložen i jednome idrugome. Prisiljavali su ga 1945. da

O bl. Alojziju Stepincu nadahnuto je propovijedao mons. Bogović

prizna neistinu. S obzirom da je svje-dočio za istinu doživio je sudbinu dasu ga osudili. Kazao je kako komuni-zam nije spasitelj svijeta već je Bogposlao svoga Spasitelja Isusa Krista.Bl. Alojzije je svoje svjedočanstvo sku-po platio u zatvoru i u zatočeništvu.Mnoge je stalno hrabrio pa su i oniimali snagu nastaviti u ljubavi i istini“,kazao je mons. Bogović.

„U današnjem svijetu laž je dobi-la gotovo pravo javnosti. Laž prodirekroz sve pore društva i našega života.Nije također dobro ako se ističu dje-čja prava, a ne odgaja ih se u odgo-vornosti“, kazao je dodavši kako su ikomunizam i fašizam sustavi koji sugrađeni na sili i laži. „Mislili smo dasmo se oslobodili laži kada je ta silaprestala, ali vidimo da je korijen nasi -lju u laži, a ona je sveprisutna u druš -tvu. Liberalno društvo toliko rasteže

slobodu da ju je protegnulo i na laž.Sve se pretvara u relativizam. U lažije korijen svakoga nasilja. Svaka lažrađa nasilje.“ Mons. Bogović je pod -sjetio na riječi pape Ivana Pavla II. da

nasljedujemo one koji su znali svoj život žrtvovati za dobro, a prije togaih treba popisati. „Kao jedan vidljiviznak počeli smo graditi crkvu Hrvat -skih mučenika na Udbini, u središtuHrvat ske, svima onima koji su se kroznašu povijest žrtvovali za opće dobro.Njih trebamo pamtiti i nasljedovati.“

Na kraju misnog slavlja pozdrav-nu riječ uputio je mons. Huber koji jesve okupljene pozdravio u ime nadbis -kupa Reinharda Marxa. „Bl.AlojzijeStepinac je znak življene vjere. Hvalavam što taj znak dalje nastavljate živ-jeti u današnjem sekularnom društvu.“Misno slavlje uveličao je misijski mješo -viti zbor pod vodstvom s.Nikoline Bilić.

Stepinčeve dane otvorio je mons.Bogović u Schrannenhalle u Münche-nu koji je velikom broju okupljenihujedno i predstavio slikom i riječju pro-jekt crkve Hrvatskih mučenika. Zahva-

lio je svima koji su svojim prilogom natoj večeri omogućili gradnju spomenu-te crkve. Pozdravnu riječ uputili su i vo-ditelj misije o. Dukić, predsjednik mi-sijskog vijeća Dinko Grgić, organiza-tor večeri Stjepan Čuljak, u ime spon-zora koncerta Mijo Matić, a pročitanoje i pismo zagrebačkog gradonačelni-ka Milana Bandića, supokroviteljakoncerta. Pred slikom bl. Alojzija Ste-pinca molilo se, pjevalo i čitalo blaže-nikove izreke. Nastupile su brojne mi-sijske skupine, dječji zbor Hrvatski sla-vuji, Tamburaški orkestar, Zbor mladihod 7 do 11 razreda, klapa „Croatia“,ženska vokalna skupina „Lira“, folklor-na skupina A fra Andrija Kačić Mioš-ić, folklorna skupina B fra Andrija Ka-čić Miošić, folklorna skupina „Vetera-ni“, folklorna skupina dječjeg folklora„Bijeli golubovi“ od 3 do 6 godinakao i od 7 do 12 godina. Nastupili sui učenici koji pohađaju hrvatsku do-punsku školu u Münchenu. U drugomdijelu tijekom koncerta nastupili su pje-vači Ivan Mikulić, Vanna i MiroslavŠkoro te komičar Tomislav Žižić.

U utorak 9. veljače u kapeli bl.Alojzija Stepinca u Münchenu prika-zan je film „Pravednik Stepinac“, tekst:Živko Kustić; režija: Jakov Sedlar. Usrijedu 10. veljače na spomendan 50.obljetnice smrti bl. Alojzija Stepincamisu u kapeli bl. Alojzija Stepincapredvodio je o. Dukić. Od četvrtka 11.do subote 13. veljače u kapeli bl. Aloj-zija Stepinca duhovnu obnovu pred-vodio je dr. fra Ante Vučković, profe-sor na Katoličkom bogoslovnom fakul-tetu u Splitu. U nedjelju 14. veljače sre-dišnje euharistijsko slavlje u crkvi sv. Mihaela predvodio je o. Vučković.

U nedjelju 7. veljače prijam zamons. Bogovića i uzvanike organizi-rao je u svom hotelu „Poinger Hof” uPoingu Ivo Sadrić.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Vjernici za vrijeme misnog slavlja u crkvi sv. Mihaela u Münchenu

Stepinčevi dani svečano su otvo -reni u subotu 6. veljače u Hrvat -skoj katoličkoj misiji München

duhovno-kulturnim programom i kon-certom u Schrannenhalle u glavnomgradu Bavarske. Prihod od večeri bioje namijenjen za gradnju crkvuHrvatskih mučenika na Udbini.

Sutradan, u nedjelju 7. veljače upunoj crkvi sv. Mihaela u Münchenusvečano misno slavlje predvodio jegospićko-senjski biskup mons. MileBogović u suslavlju s voditeljem misi-je fra Tomislavom Dukićem, voditeljemReferata dušobrižništva stranih zajed-nica u Nadbiskupiji München-Freisingmons. Wolgangom Huberom, dušo-brižnicima u toj misiji fra Lukom Liva-

jom i fra Borisom Čarićem te uz asis -tenciju stalnog đakona Mate Kutleše.

Na početku misnog slavlja išlo seu ophodu kroz crkvu tijekom kojega

su mladi obučeni u narodne nošnje izsvih hrvatskih krajeva nosili hrvatsku ibavarsku zastavu te moći bl. AlojzijaStepinca, koje su potom položiliispred blaženikove slike pred oltarom.

Misnom slavlju izme-đu ostalih pribivali su ge-neralni konzuli Hrvatskei Bosne i Hercegovine uMünchenu Vladimir Duv -njak i Luka Džolan, tesponzori, hrvatski podu-zetnici iz Njemačke Mijo Matić i Ivo Sadrić.

Sve je na početkupozdravio o. Dukić ka-zavši kako u bl. AlojzijuStepincu gledamo lik Bo-žjeg pravednika i čovje-ka zaljubljena u Boga iu Crkvu. „Želimo se na-dahnuti na njegovu ži-votu, kako bi kroz nje-

gov lik Božja prisutnost bila očita i uovom trenutku naše ljudske i hrvatskepovijesti.“

„Doista mi je drago da u Mün-chenu mogu otvoriti Stepinčeve dane.On je veliki naš svetac i uzor svako-me od nas bez obzira gdje bili, u do-movini ili inozemstvu, bez obzira ukoje vrijeme živjeli, u prošlosti sadaš -njosti ili budućnosti. Uvijek će on bitisvjetli lik svakome od nas“, kazao jena početku mons. Bogović dodavšikad vidi toliki broj Hrvata u Münche-nu da ga obuzme radost, ali i strahzar je toliko Hrvata trebalo napustitinaše krajeve.

Mons. Bogović je u propovijedi ka-zao kako Crkva stoljećima naviješta


STEPINČEVO 2010.

STEPINČEVI DANI U MÜNCHENU

Bl. Alojzije Stepinac — dični uzor

„U današnjem svijetu laž jedobila gotovo pravo jav nosti.Laž prodire kroz sve poredruštva i našega života”, ka -zao je mons. Mile Bogović.

Mons. Bogović je predstavio projekt crkve Hrvatskih mučenika na Udbini

Oduševljeno mnoštvo mladih u Schrannenhalle u Münchenu

Dieses Jahr hatte ich das Glück,an den Feierlichkeiten zum Pa-trozinium des Hl. Vlaho (Blasius),

des Schutzpatrons der Stadt Dubrovnik,teilzunehmen. Die Verehrung diesesHeiligen, der im 4. Jahrhundert inKleinasien gelebt hat, war schon langein allen christlichen Kirchen des Ostensund Westens verbreitet. Auch die Bür-ger des Stadtstaates Dubrovnik er-wählten ihn im 10. Jahrhundert zu ih-rem Stadtpatron.

Seit dieser Zeit war der Stadtheili-ge im Leben der Bürger allgegenwär-tig. In den Amtsbüchern und -schriftenbegannen Erlasse und Verordnungenstets mit den Worten: „Im Namen desAllmächtigen Gottes und der ruhmvol-len Gottesmutter und unseres ruhmvol-len Beschützers, des Hl. Vlaho…“Auch auf den staatlichen Fahnen undMünzen findet sich sein Bild; überHauseingängen oder an Mauern wirddargestellt, wie er die Stadt Dubrovnikin seinen Händen hält. Im Jahre 1485erhielt Dubrovnik die Unabhängigkeit,die bis zum Jahre 1806, dem Einfallnapoleonischer Truppen, dauerte. Sei-ne Freiheit hütete der Stadtstaat eifer-süchtig, teilweise zahlte er auch großeSummen dafür. Das Wort „LIBERTAS“(Freiheit) befand sich auf allen Fahnender Republik. Für Dubrovnik war dieseFreiheit heilig, der Hl. Vlaho war ihr

Garant. Die Freiheit war das Funda-ment allen Erfolgs und aller Entwik-klung. Eine Inschrift an der Festung Lov-rijenac lautet: „Non bene pro toto, li-bertas venditur auro“ (frei übersetzt:„Für alles Gold sollte die Freiheit nichtverkauft werden“).

Was die Freiheit für diese Stadt be-deutet, sieht man, wenn man sie be-sucht. Seit einiger Zeit schon gehört siezum Weltkulturerbe; letztes Jahr wurdeauch die St. Blasius-Prozession zum

geistlichen Weltkulturerbe erklärt. DieBürger von Dubrovnik haben sich überdie Jahrhunderte hinweg ein stark aus-geprägtes Gefühl für Freiheit, für dasSchöne, für Gerechtigkeit und für dasGemeinwohl erhalten. Der Stadtstaatunterstützte mit allen Mitteln das geist-liche und kulturelle Leben, was man angroßen prächtigen Kirchen, Klösternund Schulen sehen kann. Der Rat derStadt förderte das religiöse Leben; zurAdvents- und Fastenzeit besuchten oftbekannte Prediger, wie z.B. Bernhardvon Siena im 15. Jahrhundert, dieStadt. Die Kirche gründete Bruder-schaften, die sich caritativ und kulturellengagierten. Wer sich für die Zeug-nisse der europäischen Kultur interes-siert, findet sie in den zahlreichen Kir-chen und Klöstern der Ordensgemein-schaften in Dubrovnik, ebenso im Bi-schofspalast und auch in den städti-

GEISTIGER IMPULS


Dubrovnik — Perle KroatiensVerehrte Leserinnen und Leser!

schen Museen.Im wahrsten Sin-ne des Wortesspiegelt die Stadtden christlich ge-prägten, kulturel-len und materiel-len Reichtum Eu-ropas wider. Die Welt kann stolz dar-auf sein, was der kroatische Geistselbst in schweren Zeiten geschaffenhat. Auch nach den Zerstörungendurch Kriege und Erdbeben haben diestarken Schutzmauern von Dubrovnikund der Schutzpatron der Stadt, St. Bla-sius, aber auch der Fleiß und der star-ke Wille der Bürger immer wieder ge-holfen, die Stadt aufzubauen. Auch derFreiheitswille anderer Völker wurde ge-achtet. Wer weiß z.B., dass die Regie-rung der Republik Dubrovnik als eineder ersten die amerikanische Unab-hängigkeit anerkannt hat? Diese Stadtist wirklich eine Perle Kroatiens.

Heute betont man in Kroatien undanderen europäischen Ländern dieVorzüge der Privatisierung. Dadurchwird oft das Gemeinwohl zugunstender Kapitalschöpfung vernachlässigt.Im früheren Regierungspalast (KneževDvor) findet sich über dem Eingang desSitzungssaales der Regierung eine la-teinische Inschrift: „Obliti privatorumpublica curate“ (frei übers.: Vergesstdas Private, kümmert euch um das Ge-meinwohl“). Die Entwicklung und Han-del der Republik beruhten auf gerech-ten Prinzipien, was man einer weiterenInschrift entnehmen kann: „…Mequepondero cum merces ponderat ipseDeus“. (frei übers.: „…So wie ich dieWaren wiege, so wird mich Gott selbstwiegen“.) Der Glaube durchdrang dasganze Leben der Bürger.

Zum Schluß möchte ich meinenMitbrüdern danken für ihre Gast-freundschaft besonders Pater Dr. RafaelRomić, der mir voll Freude die Sehens-würdigkeiten der Stadt zeigte. Ein gro-ßer Dank gilt auch Bischof dr. ŽelimirPuljić dem ich zu seinem 20-jährigenAmtsjubiläum gratulieren konnte.

Die Bürger von Dubrovnik habenzum Fest des Hl. Blasius einen Spruch:„Es lebe sv. Vlaho! Ich füge hinzu: „Eslebe die Stadt Dubrovnik und meineschöne Heimat Kroatien!“

Ihr Pater Josip Bebić, Delegat

„Non bene pro toto, libertas venditur auro“

Bischof von Dubrovnik, Msgr. Dr. Želimir Puljić erteilt am Fest des Schutzpatrons von Dubrovnik am 3. Februar in der Kirche St. Blasius den Gläubigen den Blasiussegen

Foto

s: J.

Beb

ić

Hl. Blasius in Dubrovnik

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.115


KRŠĆANI U SUVREMENOM SVIJETU

Poznate su riječi A. Camusa napočetku njegova „Mita o Sizifu“:„Postoji samo jedan doista ozbi -

ljan filozofski problem: sud o tomeima li ili nema smisla živjeti?“

Potreba novih odgovora

Premda čovjek suvremnog društvane voli puno razmišljati o životu u cje-lini svakodnevno iskustvo kad tad munametne potrebu postavljanja pitanjao konačnom smislu njegova života.Ako pogledamo čovječanstvo u cjeli-ni, onda moramo priznati da samomanjina njegovih stanovnika uživadostignuća znanstveno-tehničkog na-pretka i to najčešće na račun drugih.Međutim i oni koji uživaju, kad tadase susreću s iskustvom da u trenutkuispunjenja želje već nastaje pitanješto sljedeće treba doći, tako da do za-dovoljstva i ne dolazi upravo stogašto ga potkopava žurno traganje zanovim zadovoljstvom nakon ovoga.Što kada nema više ničega za uži-vanje i kada se sve preokrene u su-protnost? Što kada iskustvo neizmjer-na trpljenja, boli i nesreće dovede sveu pitanje? Nešto slično vrijedi i ondakada dosada života i iskustvo smrti sa-k riju, oduzmu ili razore svaki smisao.Tada svatko postavlja neumoljivo pi-tanje: isplati li se živjeti i tada kada suizvana gledajući onemogućeni užitakživota i postizanje zadovoljavajućihpojedinačnih ciljeva. Ima li i tada ži-vot još nekoga smisla?

Koliko god je pitanje o smislu ži-vota staro koliko i čovjek ipak ono ni-je u svim vremenima i na svim mjesti-ma imalo istu vrijednost i jednako va-žno značenje. Do početka Novoga vi-je ka pitanje o smislu života u našemdruštvu kretalo se uglavnom oko pro-blema prave životne orijentacije ov djena zemlji (kako ispravno živjeti?). Pos -ljednji smisao stvarnosti, za koju jam -či Bog, nije bio upitan. Međutim, uNovome vijeku pitanje o smislu živo-ta poprima drugi pravac. Ono se ra-dikalizira u problemu ima li uopće ne-koga konačnoga smisla, tj. ima li ne-ko zašto, neki cilj, koji je jasan sâm posebi, koji ne treba više nikakva dalj -

Što je veća i dublja povezanost i jedinstvo čovjeka s Bogom, to je veća i punija sloboda i život čovjeka.

Piše: s. NelaGašpar

tija, očaj, besmisao. Analizirajući ne-ke osnovne datosti ljudske egzistenci-je kao ljubav i smrt u svjetlu kršćanskeobjave njemački teolog G. Greshakepokazuje da se one savršeno slažu sonim, što kršćanska objava govori očovjeku u svijetu i njegovoj uronje nostiu vrijeme. Težnja za besmrtnošću do-lazi od ljudskog bića koje ljubi. U po-vijesti misli nije se vodilo dovoljno ra-čuna o toj čovjekovoj težnji. Čovjek jebio definiran kao animal rationale,premalo i rijetko kao animal amoror-sum. Često se zaboravljalo da je čov-jek slika Božja (Post 1,26), a „Bog jeljubav” (1 Iv 4,8. 16). Ipak, u tome jesrž ljudskog postojanja a sposobnostljubavi stoji u omjeru s nadom u bes -mrtnost. To je temelj ljudskog identite-ta i dostojanstva. Impresivno je, kakodanas u zapadnom svijetu goleme ma-se prihvaćaju ideju da je čovjeksmrtan, u smislu, gdje smrt znači total-no uništenje. Vjerojatno je, da je ova-

ko lako prihva ćanjesmrti kao definitiv-nog kraja uvje to -vano opadanjemspo sobnosti ljubavi,zaboravom onognaj bitnijeg u ljud s -kom životu. Inert-

nost, pasivnost, ravnodušnost nemajupotrebe za bes mrtnošću. Kršćanski mi-stici su uvijek sreću povezivali s lju-bavlju, a u sreći je budućnost mnogovažnija od sadaš njosti. Intenzitet sre-će ovisi o jakosti nade u vječni život.Bez nje bi sreća mogla biti samo tre-nutačna. Tako se nada u besmrtnostjavlja kao neophodan uvjet da bi sre-ća imala neku konzis tenciju.

Bog je jedina zaštita od prijetnjesmrti, jedini temelj sreće. A Isus namobjavljuje da Bog sâm jest communio(zajedništvo). Ako nema ovog jedin -stva s Bogom, ostajemo vječno jedniod drugih rastavljeni ponorima koji ni-kakva dobra volja ne može premosti-ti. Trojstvo je cilj i ostvarenje Božje ri-ječi u stvaranju čovjeka: 'Načinimočovjeka na svoju sliku i priliku! (Post1,26). Što je veća i dublja povezanosti jedinstvo čovjeka s Bogom, to je ve-ća i punija sloboda i život čovjeka. �

njega obrazloženja i koji sve, pa ičov jekovo djelovanje i trpljenje, us -pjeh i neuspjeh dovodi do svrhe i ispu -njenja. Njemački filozof L. Wittgen-stein odgovara da se ako ne prije on-da sigurno u tom iskustvu vjera uključ-uje u razgovor. „Vjerovati u Boga zna-či da s činjenicama svijeta još nije sveriješeno“.

Život ima smisla

Kršćanstvo kao i židovstvo ljudskupovijest doživljava kao privilegiranopodručje Božjeg djelovanja u kome suvrijeme zemaljskoga života i nebes -kog dovršenja uzajamno povezanikao sjetva i žetva, kao rad i uživanjezasluženog slobodnog vremena, kaovrijeme pripreme za budućnost puninezajedništva i s Bogom i s drugima.Tek odatle moguće je gledati na cje-lokupnu ljudsku pov ijest kao na po-vezanu i smislenu cjelinu, tj. kao napovijest spasenjačiji pozitivni ishodjamči sam Bog.Ono prošlo djelu-je u sadašnjosti ta-ko da se čovjeksada upire o Bož-ju već prije zaja-mčenu i provjerenu vjernost. Ova vjer-nost Božja jest jamstvo budućnosti ojoš većem i definitivnom Božjem zah-vaćanju u tijek povijesti koje će se do-goditi u „punini vremena” (usp. Gal 4,4-7). Ogromna je šansa živjeti u pra-vocrtnom vremenu, koje ide od stva -ranja svijeta do konačnog ispunjenja.To je vrijeme odgovornog napora, os-mišljene aktivnosti, to je sadašnjost os-novana na prošlosti i otvorena pos -ljednjem ispunjenju. Nikada kršćan -stvo ne bi preskočilo granice Palestine,da u svojoj srži nije bilo obećanje pu-nine radosti ponuđene čovječanstvu.To je radost zajedništva s Bogom, jed-nim, živim i istinitim, radost pobjedeljubavi nad zlom i smrću. Ovaj „već”prožet je s „još ne” kojim je naše vri-jeme otvoreno vrijeme a to je apsolut-no pot rebno za sretan život jer komeje budu ćnost zatvorena, bio to čovjekpojedinac ili društvo njemu prijeti apa-

Smisao ljudskog života

Intenzitet sreće ovisi o ja-kosti nade u vječni život.Bez nje bi sreća moglabiti samo trenutačna.

„Danas slavimo bl. Alojzija Stepinca.Vjerujem da nema ni jednog Hrvatakoji za njega nije čuo, a opet isto ta-ko mogu reći da premalo o njemu zna-mo. Neka nam naš blaženik budeprimjer ljubavi prema svojoj KatoličkojCrkvi i prema svome narodu.”


NAŠE ZAJEDNICE

AALEN Najveći hrvatski velikan 20. stoljeća

Hrvatska katolička zajednica bl.Alojzija Stepinca u Aalenu sve -

čano je proslavila svoga zaštitnika bl.Alojzija Stepinca misnim slavljem unedjelju 14. veljače.

Svečano misno slavlje u povodu50. obljetnice smrti bl. Alojzija Ste-

pinca i 800. obljetnice blaženikovasvećeničkog ređenja predvodio je ucrkvi sv. Mihaela u Aalenu vojni ordi-narij mons. Juraj Jezerinac u zajedni-štvu s voditeljem hrvatskih katoličkihzajednica Aalen i Heidenheim a.d.Brenz, svećenikom Zagrebačke nad-biskupije vlč. Vilimom Koretićem.

Mons. Jezerinca i okupljenehrvatske i njemačke vjernike nadah-nuto je pozdravio vlč. Koretić. „Dra-gi njemački vjernici, raduje me što na-

šega nebeskog zaštitnika bl. AlojzijaStepinca možemo slaviti zajedno s va-ma. Vidljivo je koliko hrvatski narodštuje ovoga svoga blaženika i muče-nika. I mi Hrvati u inozemstvu djelo-mice dijelimo sudbinu svoga blaženi-ka. I mi smo prognani prije više de-

setljeća iz svoje domovine i našli smoutočište u ovoj zemlji i ovom gradu,na čemu smo vam zahvalni. U ovojprigodi želimo zahvaliti i domovinskojCrkvi i hrvatskom episkopatu na čelus kardinalima Josipom Bozanićem iVinkom Puljićem za ljubav koju poka-zuju za izvandomovinsku Hrvatsku.”Uime članova pastoralnih vijeća i vjer-nika hrvatskih zajednica u Aalenu iHeidenheim a.d. Brenz mons. Jeze rin -ca je pozdravio Željko Dvojković.

Mons. Jezerinacje okupljenima preniopozdrave domovin skeCrkve. „Danas se spo-mi nje mo 50. ob lje -tnice smrti bl. AlojzijaStepin ca i 12. obljet-nice njegova prog la -šenja blaženim. PapaIvan Pavao II. je rekaoza njega da je kom-pas hrvatskom narodui naš zagovornik. Ne-ka nam to doista i bu-de!” U prikaznim da -ro vima prikazani sukalež, vino, hostije,kruh, svijeća i bista bl.Alojzija Stepinca. Nakraju misnog slavlja

predstavljeni su kandidati za župnavijeća iz hrvatskih zajednica u Aalenui Heidenheimu, a izbori će se održati14. ožujka.

Misno slavlje svojim je pjevanjemuveličao dječji zbor „Stepinčevi mali-šani” iz tih hrvatskih zajednica, koje-ga vodi Paula Matić, kao i vjernicisvojim pjevanjem uz orguljsku pratnjuBernda Ballea. Nakon misnog slavljasvi su pozvani na zajednički objed.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Okupljeno mnoštvo vjernika s biskupom mons. Jezerincem i voditeljem zajednice vlč. Koretićem

NIZOZEMSKA

Odlukom biskupije Rotterdam i Ni-zozemske biskupske konferenci-

je od 1. siječnja 2010. Hrvatska ka-tolička misija u Nizozemskoj postajepersonalna župa sv. Nikole Tavelićaza sve hrvatske vjernike koji žive napodručju Nizozemske.

Hrvatska župa je organizirana pomodelu svih nizozemskih župa. Pas -toralno vijeće, koje čini osam člano-va, dobilo je mandat na četiri godine.Plod je to velike angažiranosti vjerni-ka koji redovitim mjesečnim doprino-sima podupiru župu, te sve više uklju-čivanje vjernika u pastoralne aktivno-sti koje se odvijaju u župi. U mjeseč-

no financiranje hrvatske misije do sa-da se uključilo oko 50% vjernika

Župa sama sebe financira, te ne-ma ni od koga druge financijske po-moći. Hrvatska katolička misija u Ni -zo zemskoj broji do 6000 vjernika, aosnovana je 1971. godine.

Prvi svećenik koji je s Hrvatima uNizozemskoj dušobrižnički radio iutemeljio župu, bio je fra Josip Božić,koji je nakon studija u Njemačkoj biokapelan u jednoj njemačkoj župi, apotom misionar u Nizozemskoj. U tojse misiji zadržao od ožujka 1971. do1976. godine. Nakon njega misijomje od 1976. do 1978. upravljao fra

Dekret o uspostavi hrvatske župe

Bono Lekić, a potom od 1978. do1996. fra Lovro Bosankić. Od 1996.do 2005. na toj je službi bio fra PavoDominković, a od travnja 2005. dodanas misiju vodi fra Ivica Jurišić. Svisu oni članovi Franjevačke provincijeBosne Srebrene.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Sadašnji voditelj

misije fra Ivica

Jurišić

OBAVIJESTIVodič za 2010.

Iz tiska je izišao Vodič za 2010. godinu— adresar hrvatskih katoličkih misija, zajed -nica, župa i socijalnih ureda u Njemačkoj i usvijetu te drugih važnih ustanova. Predgovorje napisao predsjednik Vijeća Hrvatske bis -kup ske konferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine dubrovački biskup mons.Želimir Puljić.

Daljnje obavijesti i narudžbe:Hrvatski dušobrižnički ured, An den DreiSteinen 42 d., 60435 Frankfurt am Main, tel. 0049 69 9540480; fax. 0049 69 95 404824; E-mail: [email protected]

Und auch der Slogan „Geiz istgeil“, der den sozial schwächeren Bür-ger als wahren Gierschlund hinstelltund hemmungslose Raffgier jedemunterstellt, der seinen Cent zweimalumdrehen muss, verliert seine ganzeAggressivität in Anbetracht der Tatsa-che, dass selbst echte Geizkragen inder Regel nicht dazu neigen, Seniorendie Ersparnisse zu stehlen und zugun-sten eigener Bezüge Leute zu entlas-sen und Löhne zu kürzen.

Ob angeboren oder nicht, ob ver-erbbar oder aneigenbar, gegen kri-minelle Raffgier helfen Moralappelle,egal von welcher Seite sie kommen,und vor allem Selbstverpflichtungennichts. Es ist ähnlich wie beim Fußball:Bei groben Fouls brechen die Fansauch nicht in Wehklagen aus, son-dern fordern Freistoß und möglichstdie rote Karte — vom Schiedsrichter.

Und ist es schließlich überhauptSache der Banken und Unternehmen,an das Gemeinwohl zu denken undsoziales Engagement zu demonstrie-ren? Nein. Es sollte vorrangig Auf-gabe des Staates sein, das „Volk vonTeufeln“ durch Gesetze und effektiveMaßnahmen zur Verantwortung her-anzuziehen und auf die richtige Bahnzu bringen, um damit letztendlich einfriedliches Miteinander und denSchutz der Bürger zu gewährleisten.

Antonia Tomljanović-Brkić

Die Banken müssen in ihrem Tunnicht nur der so genannten realen

Wirtschaft dienen, wie es heißt, neinmehr noch: Sie müssen den Menschendienen.“ Dieser Satz stammt nicht et-wa aus dem Munde eines Kapita-listenkritikers unserer zeitgenössi-schen Gesellschaft und er ist auchkein moralischer Appell seitensder Kirchen an raffgierige Mana-ger und Vorstände, die vor allemdurch ihre überirdischen Einkünfte,häufig gepaart mit wirtschaftlichoder sozial indiskutablen Leistun-gen, in unserer krisengeschütteltenZeit für reichlich Empörung und Ver-trauensverlust beim Normalbürger sor-gen. Nein, dieser Satz stammt vom„neuen“ Josef Ackermann, dessenHaus mit patriotischem Namen wiederobenauf ist und im Krisenjahr 2009immerhin fünf Milliarden einstrich.

Man sollte es nicht glauben! Nein,wirklich nicht. Denn es ist gar nichtwahr! Es gibt ein Sprichwort im Kroa-tischen, das übersetzt etwa so lautet:„Ein Wolf wechselt sein Fell, aber sei-ne Natur nicht“. Und wenn manglaubt, dass einer, der meint, Leistungmüsse sich „lohnen“, von heute aufmorgen abstinent wird und beginnt,anstatt allein sich selbst, anderen in

der Gesellschaft zu dienen, wenn mandas glaubt, — dann ist man selbstschuld. Selbst schuld sind auch diezahlreichen Geldanleger, die im gu-ten Glauben und im Vertrauen auf ih-

re „Berater“ in letzter Zeit viel mühsamerspartes Geld durch die Banken ver-loren haben.

Woher kommt so viel Raffgier inunserer Gesellschaft? Liegt diese viel-leicht bereits in der Natur eines jedenMenschen und stimmt das lateinischeSprichwort „Homo homini lupus est“?

Dass das Virus Raffgier heutzuta-ge nicht zu einer Pandemie mutiert ist,sondern höchstens einen kleinen Teildieser Erdbevölkerung betrifft, dafürspricht so einiges, so etwa die großeSpendenbereitschaft vieler „Normal-bürger“ auf der ganzen Welt, wie amaktuellen Beispiel der Erdbebenkat-astrophe auf Haiti zu sehen ist.


ZEITGEIST

Wolf im Schafspelz

Hodočašće hrvatskih katoličkih misijau Lurd 2010.I ove godine veliki broj hrvatskih

katoličkih misija organizira o blag -danu Uzašašća hodočašće u Gospinosvetište Lurd.

Raspored u Lurdu je sljedeći:13. svibnja: u 17 sati sv. misa u

crkvi E. Bernadet Grotte — nasuprotGospine špilje, u 21 sat procesija sasvijećama u svetištu;

14. svibnja: u 8 sati sv. misa u ba-zilici sv. Krunice (Basilique N.D. Ro-saire), u 10.30 sati put križa na brdukalvarije uz svetište, od 13.30 do 15sati ispovijed i sat klanjanja u crkvi E. Bernadet Grotte, u 21 sat procesi-ja sa svijećama u svetištu;

15. svibnja: u 6.45 sati sv. misapred Gospinom špiljom (Grotte).

NOVO!

„Životna filozofija don Branka Sbutege”„Životna filozofija don Branka Sbutege” — monodrama, u kojoj glumi

Trpimir Jurkić iz Splita, bit će izvedena 25. travnja u Internationales Theater (Zoo Pasage, Hanauerlandstr. 5—7, Frankfurt am Main) u Frank-furtu na Majni s početkom u 19 sati. �

Više od tisuću i petsto hrvatskih vjernika okupilo se 7. ve -ljače na misnome slavlju koje je u frankfurtskoj katedra-

li sv. Bartolomeja u povodu spomendana bl. Alojzija Ste-pinca predslavio dominikanac iz Berlina o. Frano Prcela. Upropovijedi je istaknuo tri kreposti koje su krasile bl. Aloj-zija Stepinca: čovjekoljublje, domoljublje i bogoljublje. Utim krepostima, koje su vrlo aktualne i u ovo naše vrijeme,trebao bi se pronaći i svaki hrvatski vjernik ma gdje godbio, kao i svi mi ovdje u Frankfurtu po uzoru na bl. Alojzi-ja Stepinca — hrvatskog mučenika, rekao je o. Prcela. Ukoncelebraciji su sudjelovali i hrvatski župnik u Frankfurtufra Petar Klapež te don Mladen Ivišić, župnik župe Ričice iLokvičići. O. Prcela je predvodio i trodnevnicu za Stepin -čevo u toj misiji tijekom koje je održao i predavanja o ulo-zi Katoličke Crkve u hrvatskoj naciji i uloga obitelji i mo-gućnost odgoja djece i mladih u isljeništvu. Na misi je pje-vao župni zbor „Mato Lešćan” pod ravnanjem s. PavlimireŠimunović. IKA


FRANKFURT AM MAIN Proslavljeno Stepinčevo

BERLIN Hrvati i Nijemci zajedno slavili sv. Sebastijana

Svećenici i vjernici Hrvatske katolič-ke misije i njemačke župne zajed-

nice sv. Sebastiana, zajedno su pro-slavili sv. Sebastiana, zaštitnika župei crkve u Berlinu. Tom prigodom jeodržano zajedničko, dvojezično mis-no slavlje. Pjevalo se, molilo i čitalona njemačkom i hrvatskom jeziku. Sv.

nima, starima, uređuju crkvu, vodezborove, sviraju orgulje, čitaju, mini-striraju, vode folklor, vjeronauk, sveone koji radom u pastoralnom, žup-nom vijeću pomažu svećenicima davjerski život Hrvata i Nijemaca, una -toč smanjenom svećeničkom timu ipotpunom nedostatku časnih sestara,teče besprijekorno.

misu je predvodio zajedni-čki župnik fra Petar Čirko.Nakon misnog slavlja vjer-nici, aktivisti, dragovoljci isvećenici koji djeluju priHrvatskoj katoličkoj misijikao i pri njemačkoj župisv. Sebastiana, našli su sei na zajedničkom druženjui večeri. Fra Petar Čirko ireferent Bodo Borkenha-gen ovom su prigodomzahvalili pojedinačno svimdragovoljcima koji omo-gućavaju uspješno posto -janje i rad ove jedinstvenecrkvene zajednice u kojojdjeluju i Nijemci i Hrvati.Zahvalnost je tako sustiglasve one koji rade u dječ-jem vrtiću, pomažu boles-

„Evo sastali smo se na zajednič-kom misnom slavlju i druženju u po-vodu sv. Sebastiana. I mi smo Hrvatimalo čuli i naučili nešto i od njemač-ke mise. Ovo je i godišnja prigoda dase nađu zajedno i njemački i hrvatskidragovoljci. Bez njih ne možemo. Ta-ko je sada koncipirano djelovanje

župnih zajednica. Štednja je u bisku-piji, neka radna mjesta su ukinuta.Vjernici sada obavljaju puno toga.Zamislite da nema čitača, ministrana-ta, onih koji sviraju, pospremaju, ure -đuju crkvu, paze na red u sakristiji,onih koji pomažu u pažnji prema sta-rima i sirotinji, da nema pomoći tihvjernika, gdje bi i što mogli mi sami

svećenici kod ovakve brojne, dvojnei dvojezične zajednice od oko 13 ti-suća vjernika. Od svećenika ovdje uzmene s hrvatskim vjernicima djeluju ifra Radoslav Tolić i fra Stipe Čirko.Ostali zaposlenici su župski referentBodo Borkenhagen. Nedavno sam napomoć dobio i jednog đakona. To je

Olaf Tuszewski. Ta pomoć je više ne-go dobro došla, rekao je njemačko-hrvatski župnik fra Petar Čirko nakonzajedničkog misnog slavlja i druže njaNijemaca iz župne zajednice sv. Se-bas tiana i vjernika i svećenika Hrvat -ske katoličke misije prigodom pros -lave zaštitnika župe sv. Sebas tiana.

Sonja Breljak

NAŠE ZAJEDNICE


MÜNCHEN Godišnja skupština dobrotvorne udruge Ruke dobrote

Udomu bl. Alojzija Stepinca u Mün-chenu, u nedjelju 17. siječnja, odr -

žana je godišnja skupština dob rot -vorne udruge Ruke dobrote na kojoj jeujedno i proslavljena 15. obljetnicapostojanja te jedine iseljeničke udru-ge koja skrbi o invalidima i stradalni-cima Domovinskog rata. Udrugu jegodine 1995. blagoslovio i potpoma -gao blagopokojni zagrebački nad bis -kup kardinal Franjo Kuharić.

Ta dobrotvorna udruga za pomoćinvalidima Domovinskog rata, djeci iobiteljima poginulih hrvatskih brani-telja sa sjedištem u Münchenu nastalaje kao znak zahvalnosti prema hrvat -skim braniteljima koji su svoje životeugradili u temelje domovine. Gvardi-jan samostana sv. Gabrijel fra AnteVuk Buljan, ujedno i predsjednik Udru-ge, predvodio je misno slavlje u crkvisv. Pavla na kojemu se okupio velikibroj vjernika koji su se prisjetili svihpoginulih za hrvatsku slobodu u Do-movinskom ratu kao i svih dobročini-

telja te udruge koji već15 godina svojim nese-bičnim prilozima potpo-mažu one koji su da ro -vali svoje živote u obranidomovine. Fra Ante jena kraju misnog slavljazahvalio svima onimako ji u bolesnima i nemoć -nima prepoznaju Isusa iistaknuo kako je žalosnačinjenica da mali brojhrvatskih iseljenika u Ba-varskoj potpomaže tuudrugu. Pozvao ih je dapokažu svoju ljubav pre-ma onima koji su nas najviše zaduži-li i prema njihovim obiteljima.

Godišnja skupština održana je ukapeli bl. Alojzija Stepinca, gdje seokupilo stotinjak hrvatskih iseljenika.Tajnik udruge Božo Mihaljević, istak-nuti socijalni radnik u glavnom ba-varskom gradu, zahvalio je svim do-bročiniteljima koji materijalno i nov -

čano potpomažu Udru-gu. Fra Ante iznio jepodrobne podatke oobiteljima kojima jepružena pomoć u pro-tekloj godini, izraža-vajući svoju zahvalnostsvima onima koji susvojim prilozima po-mogli da se ublaži sil-na patnja kojoj su izlo-žene obitelji invalida ibranitelja Domovin -skog rata, kao i brojnesiromašne obitelji kojesu pogođene teškim

bolestima, a često se obraćaju udruziza pomoć. „Pomogli smo koliko smomogli s obzirom na skromni novčaniiznos koji je prikupljen protekle godi-ne. Za taj se iznos ne može financira-ti niti jedna operacija, a zamolbi zapomoću je mnogo i nažalost nekimanismo mogli ni pomoći”, istaknuo jeo. Buljan. IKA

Udruga pomaže invalidima Domovinskog rata,djeci i obi teljima poginulih hrvatskih branitelja.

Fra Ante-Vuk Buljan

Nakon subotnje priredbe na Ličkojvečeri Kulturno-umjetničko druš -

tvo Brinje bilo je gost i na nedjeljnojsv. misi 24. siječnja u Hrvatskoj kato-ličkoj zajednici Sindelfingen, koju jepredvodio velečasni Josip Štefančić izžupe u Križpolju.

Fra Marinko Vukman je potaknuovjernike na dobrovoljne priloge u

svrhu pomoći potrebnima na Haitiju.Prikupili su 3100 eura, 500 eura su ta-kođer darovali poplavljenom mjestuKosinju u Hrvatskoj te 500 eura zaobnovu župe u Križpolju.

Gosti su fra Marinku zahvalili da -ro vavši mu staru kulu Sokolac, koja senalazi u Brinju i ličku kuću. Nakonsvete mise KUD Brinje, koje postoji

već više od 50 godina i trenutno bro-ji 60 plesača i svirača, je ispred crkveokupljenim vjernicima priredilo nizpjesama i plesova Ličkog kraja.

Uz zvuke „Pjevaj mi, pjevaj soko-le”, „Preko Kapele”, „Lički bećarac”,„Ličko kolo” i „Moj Nevene”, mnogisu zapjevali i zaplesali.

Ivana Livaić

Solidarnost na djeluSINDELFINGEN

Unedjelju 7. veljače u Hrvat -skoj katoličkoj misiji Koblenz

bilo je svečano. Vjernici Koblen-za i okolice svečano su prosla vilidan svoje misije, a tim slavljemje započela priprema za 40.obljetnicu misije i njezinog stav -ljanja pod zagovor bl. AlojzijaStepinca i sv. Ante. Veliki brojvjernika pribivao je misnomslavlju koje je predvodio voditeljHrvatske katoličke misije Mainzfra Ante Bilić u zajedništvu s vo-diteljem misije vlč. Stjepanom Zad ravcem, a pjevao je zbormladih iz HKM Mainz.

U propovijedi je fra Antepohvalio vjernike što su ostalivjerni Bogu i domovini. Dio svo-je propovijedi posvetio je i za-govorniku misije bl. Alojziju Ste-pincu. Fra Ante je govoro o nje-govom životu, a posebno o pro-gonu koju je provodila ondaš nja ko-munistička vlast, koja ga je nepra-vedno osudila na 16 godina robije, au zatvoru u Lepoglavi ostao je do1951. Volio je svoj hrvatski narod, apomagao je i drugim: Srbima, Romi-ma, Židovima i drugima. Papa Ivan

Pavao II. ga je u Mariji Bistrici 3. li-stopada 1998. proglasio blaženim.

Nakon sv. mise u crkvenoj dvo -rani priređen je prigodni program izajednički objed. Nastupio je misij -ski mješoviti zbor pod vodstvom IveLesice. Zadovoljstvo je bilo slušati

mlade goste iz misije Mainz koji susvojim pjesmama doslovce digli pu-bliku na noge, a tu posebno valjaistaknuti soliste Manuelu Petrović iSaru Pirk. Na kraju je priređen za-bavni prog ram.

Tekst i snimke: Jakov Vranković


KOBLENZ Gostovanje mladih iz Mainza

REUTLINGEN Kršćansko poimanje obitelji

UHrvatskoj katoličkoj zajednici Sv.Obitelji u Reutlingenu, u dvorani

ispred crkve sv. Wolfganga, od 19. do31. siječnja održana je duhovna ob-nova. Predvoditelj obnove bio je prof.dr. Tomo Vukšić, generalni vikar Mos -tarsko-duvanjske biskupije, a govorioje o temi kršćanskog poimanja obiteljii obiteljskog morala. Obnova je zavr -

šila u nedjelju 31. siječnja svečanimmisnim slavljem u Reutlingenu. Istogadana misno slavlje služeno je i u Metz-in genu i Tübingenu, a predvodio ga jevlč. Vukšić u zajedništvu s voditeljemzajednica vlč. Ivicom Komadinom i dušobrižnikom vlč. Markom Šutalom.Pjevao je crkveni zbor pod vodstvom s. Mirjam Laco. U subotu 23. siječnja

u dvorani Augustin Bea Haus u Reut-lingenu organizirano je druženje začlanove crkvenih zborova, članove mi-sijskih vijeća i čitača hrvatskih katolič-kih zajednica Reutlingen, Tübingen iMetzingen. Pjevao je misijski zbor„Zlatni vezovi”. Uz domjenak, razgo-vor i pjesmu druženje je potrajalo dokasno u noć. Ante Kekez

S druženja u Reutlingenu

NAŠE ZAJEDNICE


SINDELFINGEN Gosti iz domovine uveličali slavlje

Svečano i pobožno vjernici izHrvatske katoličke zajednice Sin-

delfingen sudjelovali su u nedjelju 14.veljače u misnom slavlju u crkvi Pres-vetog Trojstva u tome gradu u povodu50. obljetnice smrti blaženog AlojzijaStepinca. Uz voditelja zajednice fraMarinka Vukmana misu je slavio gostiz domovine fra Kruno Bekavac, rav-natelj karitativne udruge „Panis vitae”,Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu, a u asistenciji je

bio đakon Ivan Jelač iz Stuttgarta. Sveje na početku pozdravio fra Marinkoistaknuvši kako već godinama slavimoStepinčevo, ali je svake godine novo,jedinstveno i neponovljivo. Ove godi-ne posebno, jer se sjećamo 50. ob ljet -nice smrti našeg blaženog kardinalakoji je doslovce živio i umro za Boga,Crkvu i svoj hrvatski narod. U nadah-nutoj i poučnoj propovijedi gost iz do-movine, fra Kruno Bekavac je govorioo blaženom Stepincu iznoseći i mno-

ge pojedinosti koje nisu bašsvima poznate.

Misno slavlje uveličali sučlanovi crkvenog zbora za-jednice pod vodstvom s. Ber-nadete Tomić te zbor mladihpod vodstvom Natalije Po -ljak. KUD „Zvona Zagore” izMirlović Zagore pod struč-nim vođstvom Vinka Bulatasu otpjevali nekoliko euharis -tijskih pjesama iz svoga dr -niš kog kraja.

Nakon svečanog euhari-stijskog slavlja nastavilo sedruženje uz bogati programu velikoj dvorani pokrajcrkve. Nazočne su svojompjesmom i plesovima oduše-vili gosti iz Mirlović ZagoreKUD „Zvona Zagore”. Prihod

od tombole će se darovati žrtvama po-tresa u Haitiju. Na kraju slavlja su gos ti iz Mirlović Zagore predali fraMarinku prikladne darove, a fra Ma-rinko je njima darovao monografije oSindelfingenu, pokrajini Baden-Würt-temberg i o toj hrvatskoj katoličkoj za-jednici, te novčani dar od 500 eura te100 pari cipela. Sve je pozdravilakonzulica mr. Mirjana Božić iz Stutt-garta.

Tekst i snimka: Bono Žepić

LONDON

Policija preporučuje molitvu protiv nasilja

Radi se zapravo o vrlo neobičnom obliku borbe protiv nasi ljai kriminala. Britansko ministarstvo unutarnjih poslova podu-

pire Udrugu kršćanskih policajaca s 10.000 funti. Vjerni čuvarireda žele molitvom spriječiti i zaustaviti nasilnike i kriminalce.Oni čvrsto vjeruju da se vjerom mogu boriti protiv kriminala i datime mogu zaštititi policajce. Nastoje također uspostaviti su-radnju s crkvenim i župnim zajednicama. Ova organizacija, ko-ja u cijeloj zemlji ima oko 2000 članova, uvjerena je da redo-viti molitveni sastanci mogu smanjiti stopu kriminaliteta i počini-telje privesti na pravi put. „Želimo da ljudi mole za policiju, naprimjer za razotkrivanje zločina i za zaštitu policajaca“, kažeDon Axcell, predsjednik ove udruge.

Les Isaacs, osnivač pokreta pastora, koji se angažiraju u pro-blematičnim četvrtima, kaže: „Polazište mora biti kako prag-matično tako i duhovno. Molitva donosi veliku razliku, što vidi-mo svaki dan. Ako molite za dobrobit svoje okoline, vidjet će-te, da će ljudi biti manje agresivni.“ Duhovnici su uvjereni dase molitvom može poboljšati javna sigurnost i antisocijalno po-našanje te da ona može smanjiti nasilje. �

STUTTGART

Humanitarni koncertHumanitarni koncert održan je u Hrvatskoj

katoličkoj misiji Stuttgart u petak 5. ve -ljače. „Drago mi je da sam se u Stuttgartu iMünchenu mogao susresti s hrvatskim iselje-nicima i da sam im mogao iznijeti svoje mis-li o crkvi Hrvatskih mučenika. Zahvaljujem fraNediljku Brečiću i fra Tomislavu Dukiću, vo-diteljima misija Stuttgart i München koji suomogućili da se održe koncerti, kojima je jošjednom povezana iseljena i domovinskaHrvatska. Posebno mi je drago da su u Mün-chenu dani blaženog Alojzija Stepinca po-vezani s našom crkvom Hrvatskih mučenika,jer je Alojzije Stepinac naš velikan koji ćenam uvijek biti nadahnuće. Oduševljen samovim münchenskim skupom, jer vidim da sui mladi naraštaji uključeni u život zajednice,a kada se mladi uključe onda se ne trebamobojati za našu budućnost“, izjavio je biskupBogović.

IKA

postala i članica NATO saveza. Iakone možemo biti zadovoljni razinomrazvijenosti gospodarstva, nekolikoproizvodnih grana naše industrije pre-poznatljivo je u svijetu. Hrvatska ula-že i u budućnost na području kulture,o čemu svjedoči novootvoreni mon-umentalni Muzej suvremene umjet -nosti u Zagrebu. Prema istraživanjukvaliteta života časopisa International

Living, Hrvatska se na listi od 193zemlje nalazi na visokom 18. mje-stu po poželjnosti”, ističe Božo Sko-ko u svom tekstu o europskim kra-jobrazima Hrvatske.

Edi Zelić pišući u Zborniku o in-tegracijskim perspektivama mladihu Njemačkoj kaže: „Drugi naraštajnjemačkih Hrvata ima prigo du svo-je stručne sposobnosti iskoristi nadobrobit društva u kojem živi, ali iHrvata u domovini njihovih rodite -lja. Odličan je primjer osmislilaUdruga hrvatskih ugos titelja i hote-li jera iz Sjeverne Rajne i Westfali-je, prepoznavši problem nedostat-ka stručnih suradnika u tamošnjemhrvatskom ugostiteljstvu te je prio-nula njegovu rješavanju na licumjesta surađujući s njemačkim ško-lama i institucijama. Iskustvom ovenaše udruge mogu profitirati mno-gi u Njemačkoj i Hrvatskoj. Novavremena traže drukčije načine dje-lo vanja. Dok su njihovi očevi ak-

tivno radili na očuvanju jezika, kultu-re i iden titeta, drugi naraštaj mora po-kušati svojom stručnošću ostvariti svi-jetlu, i prošlošću neopterećenu, per-spektivu hrvatskim naraštajima u Europ skoj uniji.”

Adolf Polegubić je u rubrici Du-hovnost priredio tekst o svecima i bla-ženicima.„U prilogu je riječ je ohrvatskim svecima: sv. Nikoli Taveliću,sv. Bogdanu Leopoldu Mandiću,sv. Marku Križevčaninu; te o hrvatskimblaženicima: nadbiskupu bl. AlojzijuStepincu, biskupu bl. Augustinu Kaž-otiću, bl. Ozani Kotorskoj, bl. JakovuZadraninu, bl. Graciju iz Mula, bl. Ju-lijanu iz Bala, bl. kraljici Katarini Kosača-Kotromanić, bl. Ivanu Merzu ibl. Mariji Propetog Isusa Petković. Uusporedbi s drugim narodima iz hrvat -skog naroda nema puno službenoproglašenih svetaca i blaženika.” �

tekstovima o našim uglednim znanst-venicima, književnicima iz hrvatskihmanjinskih zajednica, pjesnicima iprevoditeljima iz europskih metropo-la, kao i humanitarnim djelatnicima sasvih kontinenata. No, najdirljivija jepriča o dobrotvornim aktivnostimahrvatskih žena iz Chicaga, kojima is-kreno zahvaljujemo na iskazanoj ne-sebičnoj ljubavi prema osobama u po-

trebi. Među 38 samostalnih autorskihpriloga, koji povezuju iseljeništvo iztridesetak zemalja svijeta sa starim za-vičajem, izdvajamo priloge vezaneuz odlazak Slavonaca u Novi svijet,te onaj koji govori o reprezentativnojizložbi Slavonija, Baranja i Srijem —vrela europske civilizacije, koja je ovegodine našu najveću ravnicu pokaza-la u drukčijemu svjetlu, osobito s ka-pitalnim prinosima pretpovijesnih kul-tura kakva je vučedolska, koja mije njapovijesnu sliku onodobne Europe.

„Hrvatska je u završnici prego-vora o pristupanju Europskoj uniji pase u tom ozračju iščekuje vrijeme ka-da će Lijepa naša postati 28. članicate zajednice europskih država. Te-meljem svoga napretka i političke sta-bilnosti RH se već prepoznaje kao re-gionalni predvodnik. Zahvaljujući tak-voj percepciji od 2009. godine je


Osamnaest je godina od uspos -tave neovisnosti RepublikeHrvatske. Zajedničkim napori-

ma iseljeništva i matičnoga naroda Lijepa naša prolazi preobrazbu i ob-likuje se kao centar stabilnosti, sigur-nosti i suradnje u ovom dijelu Europe.Dva su desetljeća uspješnih društvenihmijena u domovini, koja postaje svepoželjnijim mjestom povratka ili baremturističkim odredištem ljudima hrvat -skoga podrijetla, koji su iskusili glo-balne društvene pokrete sedamde-setih i osamdesetih prošloga stolje-ća na raznim meridijanima pa ra-dosno iščekuju ulazak moderneHrvatske u planetarnu višejezičnuzajednicu bez premca — Europskuuniju, dajući i dalje potporu namau matičnoj zemlji, koji zacjeljujućiratne rane, katkada znamo i zato-miti svoj osmijeh na licu za europ -sku sutrašnjicu, ističe se u uvodnikuZbornika. Izgradnja institucija kojeodgovaraju potrebama čovjeka21. stoljeća naš je zajednički za-datak — institucija koje će se uspje-šno suočavati s daljnjim izazovimatranzicije i globalizacije, te pove-zivati naš raseljeni narod na novimosnovama. U tome su smislu u ovo-me godištu Zbornika poticajni pri-lozi koje su pisali mlađi stručnjaciiz iseljeništva poput E. Zelića, Lj. Z.Matin i M. Palatin. Njima su se pri-družili zanimljivim prilozima i naši re-nomirani poznavatelji migrantskih pri-lika kao što su Lj. Antić, S. Vulić, B. Pe-t rač, D. A. Jelinčić, Lj. Krasić, T. Nuić,G. Borić ili pak A. D. Bezić.

Bezićeva priča iz Južne Amerikesredišnja je tema ovoga broja Matič-ina godišnjaka, posvećena jednoj odnajmoćnijih obiteljskih kompanija svi-je ta u vlasništvu Luksicevih — čilean skeobitelji bračkih korijena koja djeluje iu Hrvatskoj, gdje se ističe inovativno-šću. Luksicevi u RH uspješno poslujuod njezina osamostaljenja, pretežitou turizmu. Slijedeći svjetske tendenci-je u korporativnoj filantropiji, javnostosvajaju dijeleći stipendije Hrvatimaza ugledno Sveučilište Harvard.

Tematske cjeline Znaci vremena,Baština, Kroatistički obzori, Mostovi,Povjesnica, Duhovnost, Znanost, teNove knjige bogate su raznorodnim

Hrvatski iseljenički zbornikKNJIGA

Hrvatski iseljenički zbornik 2010., (urednila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2009., 384 str.

Rijetko je koja mala, pa i veća za-jednica hrvatskih vjernika u Nje-

mačkoj istoga dana ispratila na po-činak dva svoja člana, koji su pre-minuli naravnom smrću, kao što je toučinila Hrvatska katolička misija uRüsselsheimu, 7. veljače.

Nakon mise zadušnice, koja jeslužena u misijskoj dvorani za pok.Vladislava Novačkog i Mihaela Živ čeca, župno vijeće te misijske za-jednice i ugostitelji Goran i Snje -žana Šošić pobrinuli su se kako bipogostili sve ljude koji su došli na

misu zadušnicu za pokojne članovemisije.

Iza Vladislava nije ostalo ži vogpotomstva, a iza Michaela os tao jesin i dvije kćeri s obiteljima, dva un-uka u Koblenzu.

Fra Berislav Nikić

NAŠE ZAJEDNICE


SIEGEN

Mladi Hrvat Luka Valjan iz Gies-sena napisao je hvale vrijedan

diplomski rad na njemačkom jezikuna Sveučilištu u Siegenu u Njemačkojo integraciji hrvatskih migranata u Sa-veznoj Republici Njemačkoj pod vi-dom kritičke analize, koji je ocijenjennajvišom ocjenom.

Luka Valjan je završio socijalnupedagogiju na spomenutom sveučiliš-tu, a njegov diplomski rad je krunanjegova višegodišnjeg studiranja natom njemačkom sveučilištu.

Rad se sastoji od pet dIjelova: 1)Migracije i multikulturalnost — feno-meni današnjeg vremena; 2) Jedannarod (hrvatski narod) na putu tra-

O integraciji hrvatskih migranata u Njemačkojženja sreće u tuđini; 3) Prvi koraci uSaveznoj Republici Njemačkoj; 4)Njemačko-hrvatske puzzle integracijete 5) Završne tvrdnje i pogled u bu-dućnost.

Tu je i hvale vrijedan popis važ-ne literature za daljnje sveobihvatnonacionalno i duhovno proučavanježivota i djelovanja Hrvata u Nje -mačkoj.

„Zadaća je Europe tražiti stabil-nost i dugoročnu perspektivu u hrvat -skom regionalnom okruženju. Samo utom slučaju može hrvatski narod, kojije dugo tražio sreću u tuđini, tu svojusreću pronaći i kod kuće”, tako LukaValjan zavšava svoju radnju. Ć. F.

Stjepan Kutnjak je rođen 21. kolovoza 1943. u Žab-niku od oca Franje i majke Margarete, rođene Kralj.

Najstariji je od četvoro djece, ima još tri sestre. Završioje osmogodišnju i srednju trgovačku školu. Kao poslo-vođa prehrambenog kombinata i trgovac radio je u Sta-netincu. Oženio se 26. prosinca 1970. u Sv. Martinu naMuri s Katicom r. Crnjčec s kojom ima kćerku Nives i sina Martina. Godine 1972. došao je u Njemačku. Odpočetka bio je zaposlen u „Elektro Schmidt”, gdje je ra-dio 36 godina kao cijenjeni radnik. Umirovljen je prijetri godine kad je i teško obolio. Umro je 6. veljače.

Stjepan Kutnjak je bio čovjek tihog tona i čvrsta karaktera. Bio je nadasve cijenjen i uvažavan član gies-senske hrvatske zajednice. Uvijek pripravan na pomoć,zlatnih ruku koje su znale vično sve praktične poslove ukući i šire. Bio je samozatajan. Nikada se nije gurao uprve redove, osim u situacijama kad je trebalo podmet-nuti leđa. Bio je tihog glasa, ali s izrazitim smislom zalijepu glazbu, lijepu i profinjenu pjesmu. Jedan je od suosnivača misijskog zbora. Uvijek je bio raspoložen zapjesmu i ples, igru i zabavu, izlet i razonodu, ali i zaozbiljne teme i razgovore. U takve je razgovore unosio

i dio svoga bogato-ga životnog iskustva.Sav jesnost i marlji-vost njegova su svoj -stva koja se nisu mo-gla skriti. Rada se ni-je bojao, rad ga jeveselio i na poslu ni-je bilo nerješivih prob lema. Uvijek jeznao naći praktičnorješenje na naokonerješive teškoće. Stjepan Kutnjak nije bio snagator, bioje čovjek srca i uma, ali i čovjek žilave i otporne na ravi.Bio je borac. Volio je život. Do zadnjih dana borio seprotiv opake bolesti, žilavo i uporno. Ipak, bolest je bila jača. U sjećanju će ostati kao ugodna osoba kojaje oko sebe širila mir i urav noteženost. Bio je mudri su-govornik, ugodni suputnik te pouzdani i odani prijatelj.Ispraćaj pok. Stjepana je bio u HKM Giessen 11. ve -ljače, a pokopan je 13. ve ljače u Sv. Martinu na Muri.

M.V.

††

Istoga dana ispraćaj dvojice pokojnikaRÜSSELSHEIM

IN MEMORIAM

Stjepan Pišta Kutnjak

Mjesna njemačka Crkva poz-nata je po sustavnom pasto-ralu mladih i radu s mladima.

Iako se slabim poznavateljima prilikau mjesnim njemačkim župama čini,da tu mladih uopće nema, ipak se va-raju. Na saveznoj te na biskupijskimrazinama djeluje u ovdašnjoj Katolič-koj Crkvi Savez njemačke katoličkemladeži (BDKJ) te nekoliko drugih vrlovažnih i utjecajnih udruga mladih vjer -nika. Rad s mladima je težak, ali upo-ran i koordiniran te se već sada raz-mišlja o korijentijoj pro -mjeni rada i pastoralamladih.

Na Konferenciji obudućnosti (Forumu mla -dih) Saveza njemačkekatoličke mladeži (BDKJ)sudjelovalo je ne davnooko 220 sudionika: mla-dih vjernika, dušobrižni-ka, svećenika… Pritomsu zacrtavali konkretnepokuse (eksperimente)za novi pastoral mladih.Forum mladih (Jugedn-forum) jedinstven je posvojoj praktičnosti: polazi od pokusaprema konceptu, a ne obrnuto, te jepoznat i po zajedničkom djelovanjumnoštva čimbenika u pastoralu mla-dih. Svaki prijedlog se ozbiljno raz-matrao, bez obzira tko ga je predlo-žio. Pokusi mogu dakako i propasti,ali i time se mogu zadobiti spoznaje,koje mogu pomoći u daljnjem razvi-janju pastorala mladih.

Pokusi odražavju raznolikost obli-ka pastorala mladih: flash-mob-akcije,religiozne video-klipove o životnimsredinama različitih miljea mladih,učeničke projekte pomoći na poseb-nim školama, duhovne doživljajno-pe-dagoške avanturističke vikende, inici-jativu za vlastitu „Crkvu mladih“…Svu tu paletu ideja valja iskušati u de-vetomjesečnoj pokusnoj fazi.

Sudionici skupa postaju time vjes-nicima za svoje pokuse u svojoj župite ondje traže druge partnere i pro-micatelje, koji zajedno s njima nosepokus. Pomoćni biskup Thomas MariaRenz ukazao je u tom okviru na dje-lovanje Duha Svetoga, a biskupijskivoditelj BDKJ/BJA ohrabrio je sve ri-


SVIJET MLADIH — JUGENDWELT

Ako mladi ne promijene Crkvu, tko će!?Mladi su pozvani promijeniti Crkvu i izvući je iz trenutne krize vjerodostojnosti, koju su između ostaloga zaoštrili najnoviji skandali zloupotrebe mladih u crkvenim školama u Njemačkoj, Irskoj i drugim zemljama.

ječima: „Ako mi ne promijenimoCrkvu, tko će onda?“

Zajednički rad nastavlja se i virtu-alno na jednoj skupnoj mreži. Na raz-nim društvenim web-zajednicama,kao što su facebook, twitter, StudiVz,SchülerVz i formspring.de ovaj Forummladih posjeduje vlastitu stranicu, ko-ja izbliza dokumenira cijeli tijek pro-cesa. U idealnom slučaju ondje će na-stati uz svaki od 50 pokusa vlastitiprofili, koji će se međusobno spojitiputem linka ili će se umrežiti s drugim

društvenim skupinama (social commu-nity). Korisnici interneta tako ne samoda dobivaju informacije o aktualnomtijeku pokusa, nego imaju mogućnostpreko komentara ohrabriti pokusnuskupinu, iznijeti vlastite ideje, te izre-ći pokudu ili pohvalu. Konačno ćeprve spoznaje dobivene pokusima za-jednički razmatrati i vrednovati13.11.2010., Konferencija za buduć-nost, svi sudionici pokusa i osobno bi-skup dr. Gebhard Fürst. „To će biti tre-nutak, kada ćemo morati vidjeti, ka-kav je pastoral mladih potreban u bu-dućnosti. Na to spada vjerojatno i od-luka da se za pastoral mladih izdvojiviše osoblja ili da se rastereti postoje-će osoblje za rad s mladima“, misli U.Müllerschön. Nakon što se na osnovisvega donesu preporuke i zaključciza djelovanje, doći će do konkretnihkoraka u provođenju, koji će u teme -lju promijeniti pastoral, odnosno crk -veni rad s mladima i za mlade. U po-jedinim njemačkim biskupijama pos to -je tematske „Crkve mladih“ s nazivi-ma „Jonakirche“ (Frankfurt) ili „Crossover“ (Limburg) itd. U njima se mladi

okupljaju i priređuju neobična bogos-lužja i susrete.

Slični pokusi odnosno projekti pro-vode se već nekoliko godina u poje-dinim njemačkim mjesnim župama. Unjima najviše sudjeluju ministranti ikrizmanici. Upravo je oko 40 krizma-nika na jednoj frankfurtskoj župi ne-davno priredilo misu za mlade, ali iza cijelu župu. U tečaju za krizmu neradi se samo o stjecanju katekizam -skoga znanja nego o konkretnim pro-jektima. Krizmanici se tako angažira-

ju u liturgiji, tečaju zaprvu pričest, glazbenomsastavu, karitativnoj sku-pini, internetskom prika-zivanju i povezivanjužupe, praktičnom raduna pripravi župnih pros -lava… Bilo je zanim -ljivo vidjeti kako zajed-no mole i pjevaju, kakostoje iza svoje vjere isvoje župe, kako se neboje zauzimanja zadruge. Veliku podrškudali su im stariji članovižupne zajednice, uživa-

jući u jednom posve drugačijem bo-goslužju, mladalački živom, opušte-nom, ved rom.

Upravo su mladi pozvani promi-jeniti Crkvu i izvući je iz trenutne krizevjerodostojnosti, koju su između osta -loga zaoštrili najnoviji skandali zlou-potrebe mladih u crkvenim školama,kako u Njemačkoj, tako i u Irskoj idrugim zemljama. Za mlade zauzetevjernike, kojima je uistinu stalo do vje-re i Crkve, ne bi smjelo biti tabu-tema.Oni su doista budućnost i vjere iCrkve, koliko to god istrošeno zvuča-lo. Zato im i u hrvatskim katoličkim za-jednicama treba dati pravu priliku, vri-jeme, mjesto i sredstva za sustavnijirad, za ozbiljno sučeljavanje sa sadr -žajima vjere, za suradnju s mjesnimnjemačkim katoličkim udrugama, zamolitvene susrete i bogoslužja, koji ćeih duhovno i vjerski obogatiti i ohrab-riti, a ne isključivo ulagati u folklor tepodupirati ili tolerirati sumnjive para-duhovne obnove i susrete, od kojih ve-ći na sudionika iščekuje čuda i senza-ci onalna ozdravljenja, a organizatorii voditelji materijalnu korist. T.G.

RÜSSELSHEIM

Humanitarna pomoć za Haiti

Dobrotvorna akcija skupljanja novčane pomoći u svim njemač-kim katoličkim crkvama i stranim misijama održana je 24. i 25.siječnja. Jedna od tih misija je i Hrvatska katolička misija u Rüs-

selsheimu. Vjernici iz te misije su prikupili i poslali na biskupijski Caritas u Mainz 600 eura.

Najmlađa darovateljica te akcije bila je jedna djevojčica od 8 godina,imenom Estel Džeko. Djevojčica je darovala svu svoju ušteđevinu, koja jeiznosila 11,20 eura. Tako je pokazala lijepi primjer i drugoj djeci.

Fra Berislav Nikić

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


Još uvijek smo zaokupljeni zimskim vremenom, iako s ožujkom dolazipolako proljetno razdoblje. U nadi da će nas ožujak razveseliti bla -žim temperaturama i obiljem sunca, pripremili smo vam pričicu za

bo lje raspoloženje. Budite nam i dalje dobro!

B io je običan zimski utorak, ali nešto neobično se do-godilo. Kad je mama došla po Tina u vrtić, on je biosav uzbuđen i odmah počeo pričati: „Mama, Leon

je danas slavio rođendan. On ima već 6 godina i pozvaome na svoje rođendansko slavlje kod kuće.” Dalje nastavižalosnim tonom: „I ja želim imati rođendan i to odmah.”Pokušavajući ga malo ubrzati s oblačenjem, mama se nas-miješi: „Pa, imat ćeš rođendan, ali moraš još čekati. Tvojrođendan je u proljeće, u svibnju.“ Tin se konačno obukao,pa su krenuli kući, ali još nije bio zadovoljan. Na putu ku-ći stalno je o tome pričao, kako on želi isto imati ubrzo ro-đendan. „Baš je to bezveze, što se mora čekati“, govorioje sav ražalošćen, „ja bih htio svaki dan imati rođendan,to bi bilo super. Svaki dan torta i darovi i mogu biti šef.“Tako je cijelim putem pričao o rođendanu, da je mami do-jadilo: „Moraš se s tim pomiriti. Svi imaju samo jedanputu godini rođendan. Tu ti ne vrijedi jadikovanje.“ Međutimkad se sljedeći dan pričanje o rođendanu na isti način nas -tavilo, mama obeća Tinu da će slaviti sutra „ne-pravi ro-đendan“. Tako je mama sljedeći dan, pripremila tortu, spa-kirala neke darove i okitila sobu, kao obično, kad slavepravi rođendan. Kad je Tin došao iz vrtića, bio je sretan.Čim je Tinova sestra Lea došla iz škole, mogli su početi saslavljem. Pomalo nesigurno Tin upita: „A, nisi pozvala mo-je prijatelje?“ „Na ovakav rođendan to ne ide, zlato, tvo-ji prijatelji onda neće znati, kad ti je uopće pravi rođen-dan“, odgovori smješkajući se mama. No, Tin je i ovakobio zadovoljan. S oduševljenjem je puhnuo šest svijećica

Neobičan rođendan

Zanimljiva pripovijest

na torti. Lea i mama su mu otpjevale ro-đendansku pjesmu i on je počeo odmah ot-varati darove. Razočaranje je bilo veliko, kad je otvorioprvi dar. „Pa, ovaj auto ja već imam, to je staro.“ Brzo jeotvorio drugi dar i bio još neraspoloženiji i počeo plaka-ti, kad je vidio da je to njegova omiljena knjiga o dino-saurima, koju već skoro napamet zna. Mama ga zagrli:„Zlato, na „ovakav rođendan“ se ne dobivaju novi darovi,jer nije pravi rođendan.“ Tin ogorčeno viknu: „To je glupo“i gurnu sve darove u stranu, a treći nije htio ni otvoriti. Leaga isto zagrli: „Znaš braco, pravi rođendan se čeka i sla-vi samo jednom u godini. To ti je to posebno. Zato je toposeban dan. Ja isto moram čekati i to još duže, nego ti.Ja moram čekati čak do jeseni.“ Tin se, polako smirujući,zamisli, a mama objasni: „Zamisli da slaviš svaki dan rođendan. Eto, danas si slavio kao 6. rođendan, sutra bibio 7., preksutra 8. i nakon deset dana bi ostario za 10 go-dina, a još nisi krenuo u školu. Nakon 30 dana bio bi sta-riji od tate i mene. I do mirovine ne bi bilo dugo. Jeli toide?“ Tin se nasmija: „Ma, to ne ide, ja nemogu biti stari-ji od tebe ili tate, a moj djed je u mirovini, ja ne mogu.“Lea nadoda: „Ti tako i tako ne želiš imati brkove kao ta-ta, ovako imaš još vremena, ali inače…“ Tin, pri pomislina brkove, se zgrozi: „O, ne, ne, meni se ne žuri. Radijeću čekati na pravi rođendan. Dobit ću prave darove i svimoji prijatelji mi mogu doći i neću tako brzo dobiti brko-ve kao tata.“ Svi se veselo nasmijaše i sjednu za stol kakobi pojeli pravu tortu za neobičan rođendan… �

SOCIJALNI SAVJETNIK


Radno tržište je mnogim stranicmajoš uvijek zatvoreno, odnosnopristup mu je popločen raznim

preprekama.

Otvorenost radnog tržišta

Stoga bi za integraciju od pre-sudne važnosti bilo otvaranje radnogtržišta svim strancima kojiimaju ograničeni boravak ili„duldung“ bez davanja pred-nosti samo domaćem stanov-ništvu, odnosno onima kojiimaju trajni boravak. Istovre-meno bi trebalo pojačati rad-nopolitičke poticaje s ciljemsmanjivanja, odnosno izbje-gavanja nezaposlenosti mi-granata koji su u prosjeku du-plo više pogođeni nego do-maće stanovništvo. Jedan od pred -uvjeta za jednake šanse bilo bi priz-navanje stručne spreme, odnosno di-

ploma sličnih kvalifikacija koje sustranci donijeli iz svojih domovina.Ako ta stručna sprema ne odgovara upotpunosti zahtjevima u Njemačkoj,trebalo bi ponuditi doškolovanje, od-nosno tečajeve koji bi služili kao na-dogradnja za stjecanje iste stručnespreme, uz priznavanje svega što suu inozemstvu naučili. Naravno da biim se onda morala dati i jednaka pla-ća za jednak posao.

Paralelno uz navedena nastojanjamoraju se poboljšati uvjeti za zapoš -ljavanje onih sa nižom naobrazbom.To bi se moglo postići modelom kom-

Tržište i sprječavanje diskriminacije

biniranih dohodaka ili nižim prilozi-ma u socijalno osiguranje.

Sprječavanje diskriminacije

Predrasude i strukture koje isklju-čuju ili izoliraju treba spriječiti, od-nosno odstraniti. Pristup radnom trži-štu, odnosno radni životni vijek, ne

smije ovisiti o spolu niti socijalnom inacionalnom porijeklu. Kod ureda zarad i kod mnogih poslodavaca pos -

toje određene paušalnepredrasude. Zbog togase za strance teže pro-nalaze odgovarajućaradna mjesta. Najčeš-će vlada mišljenje dasu oni dobri samo zateška i opasna radnamjesta, a ne za rad uuredima ili u javnomsektoru.

U praksi kod dobi-vanja radnog mjesta neodlučuje samo školska

izobrazba. Često se pos lodavcikod iste svjedodžbe i istih ocjenaprije odlučuju za domaće radni-ke nego za strance. To se čes todogađa i nesvjesno, npr. kad sekandidati podvrgavaju testovimau kojima se testira osnovno znanje pase postavljaju pitanja iz njemačke po-vijesti i slično.

Mnoga poduzeća su u međuvre-menu otkrila prednosti, odnosno do-datnu korist zapošljavanjem stranaca.Sve češće smo svjedoci interkultural-nog otvaranja svih javnih i socijalnihslužbi i ustanova. Tu treba nastaviti jer

će kompetencija migranata odjednomdobiti dodatnu vrijednost koja će kodzapošljavanja biti od presudne važ-nosti najprije za zaposlene, a onda iza populaciju migranata u društvu či-ji broj iz dana u dan raste.

Što čini Caritas?

Njemački Caritas podupire usvojim ustanovama i službama mig -rante u ostvarenju njihovih interesa.Uz savjetovanje pomaže im kod tra-ženja radnih mjesta i nudi određenekvalifikacije, odnosno otvara im mo-gućnost zapošljavanja u svojim usta-novama. Istovremeno Caritas sura -đuje s ustanovama za izobrazbu.Mlade migrante Caritas prati u svo-jim socijalnim službama za mladena njihovom putu o određeno zva njei zaposlenje. Mladima pronalazi tzv.iskusne „kumove“ koji ih na tom pu-tu prate. Caritas kao poslodavac že-

li da u njegovim ustanovama i služ-bama radi što više migranata pa pre-ma tome u posljednjih nekoliko go-dina određuje i svoju personalnu po-litiku. Kako svi migranti nisu katolici,Caritas očekuje od svojih nekatolič-kih zaposlenika da se poistovjećuju sciljevima socijalnog rada KatoličkeCrkve. �

Caritas kao poslodavac želi da u njegovim ustanovamai službama radi što više migranata pa prema tome upos ljednjih nekoliko godina određuje i svoju personalnu politiku.

Kompentencija migranata će do bitidodatnu vrijednost koja će kod za-pošljavanja biti od presudne važ-nosti najprije za zaposlene, a ondai za populaciju migranata u druš tvučiji broj iz dana u dan raste.

Jedan od preduvjeta za jedna-ke šanse bilo bi priznavanjestručne spreme, odnosno diplo-ma sličnih kvalifikacija koje sustranci donijeli iz svojih domo-vina. Ako ta stručna sprema neodgovara u potpunosti zahtjevi-ma u Njemačkoj, trebalo bi po-nuditi doškolovanje, odnosnotečajeve koji bi služili kao nado -g radnja za stjecanje iste struč nespreme, uz priznavanje svegašto su u inozemstvu naučili.

Kod ureda za rad i kod mnogih pos-lodavaca postoje određene paušal-ne predrasude. Zbog toga se zastrance teže pronalaze odgovaraju-ća radna mjesta. Najčešće vlada miš ljenje da su oni dobri samo za te-ška i opasna radna mjesta, a ne zarad u uredima ili u javnom sektoru.

Piše: Stjepan Herceg

NAGRADNA KRIŽALJKA

Tajland

MariofilSoldo

Koštaniorgan uustima

19. ožujka

… BDM

Rola(glavna

…)

DidimKućnobožanstvokod Rimlj.

Turskimetak

Osobe(pa -ze na red)

Nesreća,nevolja

Urugvaj

Gnojniušni

iscjedakKisik

Trkaće iliskakače

OgnjenNaglić

JunakGotov čeve

opereEgip. bož.

„Tona“Bijes,srdžba

„Litra“Pobjedau šahu

Leon Lučev

Fizički radnije …

Tehnikau šiva -

nju

Sitni otvor znojnihžlijezda

Muž Djevice Marije

Osmižidovskimjesec

Snažan,jak

OliverTihi

Jase -novodrvo

GlavnigradFran -cuske

FilmCosteGavrasa

Filmskikadar

Stanjesma-

nje ne svijesti

Čarob -njak

ŠvedskaglumicaEkberg

Načinliječenja

Otok uEgej -skommoru Uganda

Stanov-nikČada Dušik

Ulov sve ribe

Zazivatizlo

Da jebio …znamo

iz Mate je -

va evan -đe lja

„Obu-jam“

Njemač-ka glu -micaSommer

Saginja-ti, prigi-bati

Formatipapira

Irskatelevi -zija

Sortaruža


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Sv. Josip Rješenje poslati najkasnijedo 20. ožujka

Mons. Antun Škvorčević, biskup požeški

Rođen je 8. svibnja 1947. godi-ne u Davoru, od oca Ivana imajke Ljubice rođene Ivančić.

Osnovnu školu pohađao je u Davoru,Zagrebu i Slavonskom Brodu. Bio jezatim u Dječačkom sjemeništu na Ša-lati u Zagrebu, gdje je završio klasi-č nu gimnaziju. Studij teologije diplo-mirao je na Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Zagrebu, gdje je i magi-strirao 1976. godine. Otišao je po-tom na specijalizaciju u Rim. Na Pa-pinskom sveučilištu Gregorijana pos -tigao je 1981. doktorat iz teologije, aistovremeno na Papinskom liturgij -skom institutu sv. Anzelma završiostudij liturgike.

Za svećenika Zagrebačke nadbis -kupije zaređen je 25. lipnja 1972.godine. Od 1972. do 1976. godinebio je kapelan u zagrebačkoj župisv. Josipa. Od 1982. predavao je na

Katoličkom bogoslovnom fakultetu ina njegovim institutima. Od 1991. do

1999. bio je predstojnik Katehetsko-ga instituta Katoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Čla-nom Zbora prebendara Prvostolnecrkve zagrebačke imenovan je 1987.godine. Zauzeto je radio osobito napodručju kulture, a vršio je i mnogedruge službe u Zagrebačkoj nadbis -kupiji.

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovaoga je 5. srpnja 1997. prvim požeškimbiskupom. Za biskupa je zaređen uPožegi 27. rujna iste godine.

Službe u HBK:— predsjednik Biskupske komisijeHBK za liturgiju— član Mješovite komisije Hrvatskebiskupske konferencije, Hrvatske kon-ferencije viših redovničkih poglavarai Hrvatske unije viših redovničkih pog -lavarica Izvor: www.hbk.hr

RUBRIK RUBRIK

Uprva tri stoljeća nakon dolaska, društveni i politi-čki život Hrvata odvijao se u dalmatinskoj, pa-nonskoj i neretvanskoj kneževini.

Najpoznatiji knez Panonske Hrvatske Ljudevit, stva-rao je velike neprilike i ratne gubitke franačkoj državidugi niz godina. Osim Ljudevita (o.810—823) koji je os tao zapamćen kao prvi veliki borac za slobodu i ne-zavisnost Hrvata, spominju se još tri panonsko-hrvatskakneza; Vojnomir (791—o.810), Ratimir (829-838) i Bras-lav (880—897).

Kao prvi knez Dalmatinske Hrvatske spominje sePorga koji je vladao u drugoj polovici 7. st.. U drugoj po-lovici 8. st. odnosno oko god. 800., knez Višeslav ratujeprotiv Franaka. Iz njegovog doba sačuvana je krstionicaiz stolne crkve u Ninu. Nakon kneza Višeslava, Dalma-tinskom Hrvatskom vlada knez Borna (o.810.—821) koji jezajedno s Francima ratovao protiv tada bizantske Dalma-cije, te protiv kneza Ljudevita. U doba Bornina nasljedni-ka i sinovca, kneza Vladislava (821—835), započinju sto -ljetni sukobi između Hrvata i Mlečana za Jadransko more.Za vrijeme kneza Mislava (o.835—845) i kneza Trpimira(o.845—864), dalmatinsko-hrvatska kneževina sa svojomvojskom postaje sve jača. Djed kralja Tomislava, knez Trpi-mir bio je velik vladar i žestok ratnik koji je uspješno rato-vao s Mlečanima, Bizantincima i Bugarima. Kneza Trpi-mira naslijedio je knez Domagoj (o.864—876), koji je usp-ješno vodio ratove protiv Arapa, Mlečana i Bizantinaca,

te na kraju teški sedmogodišnji rat protiv Franaka u kojemsu Hrvati pobijedili i izborili potpunu nezavisnost. Nakonšto je uz pomoć Bizanta protjerao Domagojeve sinove(876—878), knez Zdeslav (878—879) doživio je sličnu sud-binu, kad ga je hrvatski narod nezadovoljan njegovom po-litikom uklonio. Na prijestolje je tada došao knez Branimir(879—o.892), koji je odmah zajedno s ninskim biskupomTeodozijem poslao pismo papi Ivanu VIII., u kojem su muobojica, u svoje i u ime hrvatskog naroda, izrazili odanosti povratak apostolskom prijestolju sv. Petra. Pismo je veo-ma razveselilo papu, čije je pismo-odgovor na našu veli-ku sreću ostalo sačuvano. U pismu iz god. 879. papa IvanVIII. piše kako je na blagdan Uzašašća Gospodnjega priz-nao nezavisnost hrvatske države. Poslije Branimira, na pri-jestolje dolazi knez Muncimir Trpimirović, otac posljed njeghrvatskog kneza i prvog hrvatskog kralja Tomislava.

Izvor: http://krk.fcpages.com/hr/pov/knez.html

IZ HRVATSKE POVIJESTI


Knin, jedno od sjedišta hrvatskih vladara

Dragom sinu Branimiru,

Čitajući pismo tvoga gospodstva, što si ga nama počasnom svećeniku Ivanu, uzdaniku našem, poslao,razabrah jasnije od sunca koliku vjeru i iskreno

štovanje gajiš prema Crkvi svetih apostola Petra i Pavla iprema nama. Pa jer s voljom Božjom ponizno ispovijedaši želiš kao dragi sin biti u svemu vjeran i pokoran svetomPetru i nama, koji smo po milosti Božjoj namjesto njega,uvelike zahvaljujemo gospodstvu tvojemu ovim našim pis-mom apostolskim pa te s očinskom ljubavlju kao najmili-jeg sina primamo i u duhu grlimo, gdje se vraćaš u kriloSvete Stolice apostolske, majke tvoje, u kojoj su se i pre-đi tvoji iz najbistrijega vrela pojili slatkim napitkom sve-toga nauka; i bit ćemo ti skloni apostolskom dobrotom,da bi vazda lebdjela nad tobom milost i blagoslov odapostolskih glava sv. Petra i Pavla, te da bi uvijek bio či-tav i siguran od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, koji nep-restano ljudskom spasu zasjedaju i staju na put, i da bilakše stekao žuđenu pobjedu nad neprijateljima, jer, ka-ko budeš nastojao, da se sam Bogu ponizno pokoriš i slu-šaš sveti nauk njegov i kako budeš iskazao za ljubav Bo-žju dužnu počast svećenicima i službenicima njegovim,tako ćeš bez sumnje biti pobjednik i gospodar nad svimasvojim neprijateljima i buntovnim protivnicima. I zato opo-minjemo revnost tvoju, da u svim svojim djelima imaš uvi-

jek pred očima Gospodina, da ga se bojiš i svim srcemljubiš, jer psalamist veli: „Blažen čovjek, koji se Boga bo-ji i komu su veoma omiljele zapovijedi njegove; jako ćebiti sjeme njegovo na zemlji”; a sam veli u evanđelju:„Tko mene ljubi, držat će riječ moju, i moj će otac ljubitinjega, i k njemu ćemo doći i kod njega ćemo se nastan-iti.” Kad je to tako, ako svojim dobrim djelima, što sadasjaju, proslaviš Boga, bez sumnje će te jednom ovjenča-ti vječna slava, jer on preko Mojsija sam svjedoči, da ta-ko čini, govoreći: „Proslavit ću one koji mene slave”. Pakako si preko spomenutog već svećenika Ivana od naševrhovne vlasti molio, da te za bolji spas tvoj blagoslovi-mo našom apostolskom riječju, to smo vrlo rado učinili.Kad smo naime na dan Uzašašća Gospodnjega služili mi-su na žrtveniku Sv. Petra, digosmo ruke u vis i blagoslo-vismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možešovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vla-dati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti da se na ne-besima veseliš s Bogom i da vječno vladaš. A budući dasmo spoznali da je ovaj isti svećenik Ivan u svemu tebi inama uistinu vjeran, podali smo mu naše apostolsko pis-mo, da ga preda bugarskom kralju. Stoga te molimo, dajza ljubav svetomu Petru i nama, da s tvojim dopuštenjemobavi to poslanstvo bez otezanja, pa zato tebi za ljubavmnogo puta zahvaljujemo.

Dano 7. dan mjeseca lipnja, 12 indikcije

Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru

Hrvatske kneževineŠALE — SAVJETI — RECEPTI

U V O D N I K �� B I S K U PZ A LJ U B LJ E N I H �� R T IA L A N �� I R A N �� K S �� RK E �� D O Č I T A V A T I ��

�� N A O R �� T O R �� R I M AS T O �� A �� K A T �� LR I N A T �� U K I D IO N A M O �� G U S A RK �� C A R �� E L E N A

Osjećajnost: Muškarci misle da ni-je dobro previše pokazivati osjećajejer ih to čini slabima. No, nitko nećepropasti ako se osjećajnost dozira umjeri da to i njemu i njoj odgovara.

Sigurnost: Žene su oduvijek priv-lačili muškarci koji su „snažni” i kojiće ženu zaštititi, čvrsto zagrliti i pru žitiim osjećaj sigurnosti.

Povjerenje: Jednom kada je pov-jerenje izgubljeno, teško se to moženadoknaditi. Žena želi muža u kojegima povjerenja i zbog čijih se postu-paka ne mora brinuti.

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađene: s. Regina Marjanović, Mainz;Dubravka Mihaljević, Hattersheim a. M.

BazeniPitali Cigu:

— Što mislite o zatvorenim baze-nima?

Cigo će:— Što ima tu da se kaže? Pa nek' ih otvore, da se narod kupa.

Isti takavVratio se Stipe iz Njemačke i

priča Juri svoje doživljaje:— Joj Jure, znaš li što sam sve na-kupovao, a tek koji sam džemperkupio.

Jure: — A koje ti je boje tajdžemper?

Stipe: — E, znaš li koje je bojetrula višnja? — Znam. — E, pa isti takav samo zelen.

PsihijatriSretnu se dva psihijatra.

— Dobar dan, dobro ste. Kakosam ja?— I Vi ste dobro.

BolestanUlazi čovjek kod doktora, a

doktor mu kaže:— Dobar dan, dugo Vas nisamvidio.— Znam, bio sam nešto bolestan.

OglasiProdajem sportskog fićeka.

Ništa mu ne valja osim sportskeloptice za tenis koja je nabijenana kuku.

Pjesnik— Znači vi ste pjesnik?— Da ja sam pjesnik.— Amater?— A mater nije, ona je doma -ćica, malo oko vrta i tako.

Kontrolni toranjKontrolni toranj u Albaniji se

obraća pilotu: — Molimo Vas kažite nam Vašuvisinu i položaj.

Pilot:— 180, sjedim.

Što žene žele od svoga muža?

Žene su nezadovoljne kada od svogmuža ne dobivaju ono što im tre-

ba, i ma koliko muškarci tvrdili da ježene teško razumjeti, ako se malo pot rude, shvatit će da to i nije takokomp licirano. Muškarci često zna-ju reći da ne razumiju žene, i dasmatraju da ih je nemoguće razu -mjeti. Ali u princi pu, shvatiti ženei nije tako teško, piše na straniciexaminer.com. Žene ima ju oče-kivanja, kao i muškarci, i to je uredu. A evo što žene žele od muža:

Vjernost: Ovo ne treba previše ob-jašnjavati, vrlo je jednostavno — ženene vole dijeliti svog muža. I da, emo-cionalna prevara se isto računa.

Otvorenost: Možda će se pone-kad naljutiti kada čuje nešto što joj neodgovara, ali dugoročno gledajući, uvezi će biti manje nesporazuma.

Pažnja: Žene uživaju kada odsvog muža dobivaju pažnju. To možebiti kompliment, ugodno iznenađenje,romantična gesta. Žene takve stvarizaista cijene.

Sastojci za 4 osobe:100 ml maslinova ulja; 200

g luka; 3 češnja, protisnutog češ njaka; 500 g očišćenih sipa;1 žličica Vegete; lovorov list; 2vre ćice crnila od sipe; 2 žlicenasjeckanog peršina; 200 ml bi-jelog vina; 250 g riže. Za posi-pavanje: ribani sir.

Priprema: Sipe operite i sitno narežite. Na

ulju popecite sitno nasjeckani luk, do-dajte češnjak, pripremljene sipei pirjajte oko 10 minuta. Zalijtevinom, dodajte Vegetu, lovorovlist, pa pirjajte još oko 30 mi-nuta. Pred kraj dodajte crnilo,nasjeckani peršin i napola ku-hanu rižu. Sve zajedno izmije -šajte i lagano kuhajte (pripa ziteda se riža ne prekuha).

Posluživanje:Poslužite odmah na toplom

tanjuru s naribanim sirom.Savjet:Da bi sačuvali svježinu crni-

la, ostavite ga u vlastitoj vrećici

Crni rižoto

u čaši s malo ulja, te ga tako spre miteu hladnjak.

Izvor: www.coolinarika.com

Documents

Stepinčevo u Njemačkoj - KROATENSEELSORGEkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz03-2010.pdf · tao sjedište katoličke biskupije, a u osobi mons. dr. Vlade Košića