Prof.dr.sc. Edita ulinovi Herc

TEMEI. STEAJNI DUNIK II. STEAJNI RAZLOZI III. TIJELA STEAJNOG POSTUPKA IV. STEAJNI POSTUPAK V. POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA VI. PRETHODNI POSTUPAK VII. OTVARANJE SP-a VIII. STEAJNA MASA I STEAJNI VJEROVNICI IX. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA SP-a X. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOGA DUNIKA XI. UPRAVLJANJE ST MASOM I UNOVENJE SP-a XII. NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKA XIII. ZAKLJUENJE SP-a XIV. OBUSTAVA SP-a XV. STEAJNI PLAN XVI. STEAJ MALE VRIJEDNOSTI

I. STEAJNI DUNIKNad kime se provodi steajni postupak?l. 3. SZ-a Pravna osoba Dunik pojedinac: trgovac pojedinac i obrtnik

I. STEAJNI DUNIKTko je iskljuen od SP-a?RH, fondovi koji se financiraju iz prorauna RH, mirovinski i invalidski fondovi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, jedinice lokalne samouprave i uprave samostalni gospodarstvenici i individualni poljoprivrednici pravna osoba ija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoruanja i vojne opreme (Ministarstvo obrane moe dati prethodnu suglasnost) Na temelju drugih zakona je iskljuena mogunost steaja nad imovinom neke pravne osobe

1. Nesposobnost za plaanjeNovela 2006 pootrava zahtjeve prema duniku za voenje njegova financijskoga poslovanja

1

DEF: Dunik je nesposoban za plaanje ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze. Presumpcija NZP: Smatrat e se da je dunik nesposoban za plaanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg od njegovih rauna. Okolnost da je dunik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim raunima kojima su se mogle namiriti sve te trabine ne znai da je on sposoban za plaanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa

2. Prijetea nesposobnost za plaanjeDEF: Dunik moe predloiti otvaranje steajnoga postupka i ako uini vjerojatnim da svoje ve postojee obveze nee moi ispuniti po dospijeu Samo na prijedlog dunika

3. PrezaduenostSamo nad pravnom osobom DEF: Smatrat e se da je dunik prezaduen ako njegova imovina ne pokriva postojee obveze Nee se smatrati da je dunik prezaduen, ako se prema okolnostima sluaja (razvojnom programu, raspoloivim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) moe osnovano pretpostaviti da e nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeu. Nee se smatrati da je prezadueno trgovako drutvo osoba (javno trgovako drutvo, komanditno drutvo) ako je koji od njegovih lanova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizika osoba.

Obveza uprave trgovakog drutvaZa sve razloge uprava mora u roku od 21 dan od nastanka razloga predloiti otvaranje steajnog postupka

III. TIJELA SP-aSteajni sudac Steajni upravitelj Odbor vjerovnika Skuptina vjerovnika

Steajni sudac

2

OVLASTI: (l. 17 SZ-a) 1. odluuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrivanja postojanja steajnog razloga i provodi taj postupak 2. odluuje o otvaranju sp-a 3. imenuje i razrjeava steajnog upravitelja, nadzire nj rad i daje mu obvezatne upute, u skladu sa SZ-om 4. nadzire rad odbora vjerovnika 5. odreuje zapoete poslove koje treba zavriti tijekom sp-a 6. odobrava predraun trokova sp-a i odreuje nagradu steajnom upravitelju 7. odobrava isplatu vjerovnika 8. donosi odluke o zakljuenju i obustavi sp-a 9. odluuje i o svim drugim pitanjima, osim o onima o kojima odluuje koje drugo tijelo sp-a (supsidijarna nadlenost)

2. Steajni upravitelj TKO MOE BITI IMENOVAN? (l. 20 SZ-a) - fizika osoba koja ima visoku strunu spremu, poloen struni ispit za steajnog upravitelja, te se nalazi na listi steajnih upravitelja - odvjetnik koji zadovoljava uvjete iz l. 20 SZ-a TKO NE MOE BITI IMENOVAN? (l. 20 SZ-a) - osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u sp-u - osoba koja ne bi mogla biti imenovana za lana uprave dunika, nadzornog odbora ili slinog tijela - osoba pravomono osuena za poinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja te za druga kaznena djela koja ju ine nedostojnom za obavljanje dunosti steajnog upravitelja

2. Steajni upravitelj LISTA STEAJNIH UPRAVITELJA - utvruje ju ministar nadlean za poslove pravosua i objavljuje se u Narodnim novinama IMENOVANJE STEAJNOG UPRAVITELJA - imenuje se rjeenjem o otvaranju sp-a - moe se pobijati albom protiv rjeenja o otvaranju sp-a IMENOVANJE DRUGOGA STEAJNOG UPRAVITELJA - na prvom ili kojem kasnijem roitu nakon imenovanja steajnog upravitelja, skuptina vjerovnika moe izabrati drugoga steajnog upravitelja koji ne mora biti na listi steajnih upravitelja - steajni sudac donosi rjeenje kojim se potvruje imenovanje steajnog upravitelja, ako ispunjava sve uvjete iz l. 20 SZ-a

2. Steajni upravitelj3

OVLASTI: (l. 24 SZ-a)- ima prava i obveze tijela dunika pravne osobe - vodi poslove steajnog dunika - zastupa dunika - vodi samo one poslove dunika pojedinca koji se odnose na steajnu masu i zastupa ga kao steajnog dunika s ovlastima zakonskog zastupnika

2. Steajni upravitelj DUNOSTI: (l. 25 SZ-a) Duan je postupati savjesno i uredno, a osobito: - dovesti u red oevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja sp-a - sastaviti, u suglasnosti sa steajnim sucem, predraun trokova sp-a i podnijeti ga na odobrenje steajnom sucu - odrediti povjerenstvo za popis imovine - sastaviti poetno stanje imovine dunika - kao dobar gospodar brinuti se o zavretku zapoetih, a neizvrenih poslova dunika i poslova potrebnih da bi se sprijeilo nastupanje tete nad sredstvima dunika - brinuti se o ostvarivanju trabine dunika - savjesno voditi poslovanje dunika - i dr.

2. Steajni upravitelj NADZOR NAD STEAJNIM UPRAVITELJEM - nadziru ga steajni sudac, odbor vjerovnika i skuptina vjerovnika RAZRJEENJE - na vlastiti zahtjev (l.27 st. 5) - steajni sudac ako st. upravitelj ne ispuni odreene uvjete : l. 27. st. 1 i st. 2 ODGOVORNOST ST. UPRAVITELJA

- duan je naknaditi tetu svim sudionicima ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dunosti - ne odgovara za tetu zbog radnje koju je odobrio steajni sudac - podnoenje zahtjeva: objektivni rok: 3 god od zakljuenja sp-a; subjektivni rok: 3 god od saznanja NAGRADA ZA RAD - ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih trokova

3. ODBOR VJEROVNIKA OSNIVANJE ODBORA VJEROVNIKA PRIJE ROITA VJEROVNIKA (inicijativa steajnog suca) - radi zatite interesa vjerovnika u sp-u, prije prvog roita vjerovnika, steajni sudac moe osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove lanove

4

- u njemu moraju biti vjerovnici s najniim i najviim trabinama i predstavnik radnika (razluni mogu); broj ne vei od 7, neparan (ako je broj svih vjerovnika manji od 5 svi su u odboru) OSNIVANJE ODBORA VJEROVNIKA NA SKUPTINI VJEROVNIKA (inicijativa vjerovnika) - na prvoj skuptini vjerovnika - skuptina vjerovnika moe iz odbora vjerovnika iskljuiti sve ili pojedine lanove koje je izabrao steajni sudac i imenovati druge

3. ODBOR VJEROVNIKA ZADACI - nadzirati steajnog upravitelja i pomagati mu u voenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naloiti provjeru prometa i iznosa gotovine DONOENJE ODLUKE - odluuje se na sjednicama, ako je nazona veina ukupnog broja nj. lanova RAZRJEENJE LANA ODBORA - na vlastiti zahtjev - steajni sudac na zahtjev vjerovnika ili po slubenoj dunosti

4. SKUPTINA VJEROVNIKA OVLASTI: - osnovati, mijenjati ili ukinuti odbor vjerovnika - imenovati novoga steajnog upravitelja - odluiti o nastavku poslovanja dunika i o nainu i uvjetima unovenja nj imovine - naloiti st. upravitelju izradu steajnog plana - donijeti sve odluke iz nadlenosti odbora vjerovnika - odluiti i o dr. pitanjima u skladu sa SZ-om

4. SKUPTINA VJEROVNIKA SAZIVANJE - saziva ju steajni sudac - pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi steajni vjerovnici, steajni upravitelj i dunik pojedinac VOENJE - vodi ju steajni sudac

5

- smatrat e se da je donesena odluka ako zbroj iznosa trabina steajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi vie od zbroja iznosa trabina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke

4. SKUPTINA VJEROVNIKA PRAVO GLASA

- Pravo glasa na skuptini vjerovnika imaju steajni vjerovnici ije su trabine utvrene- Novela 2006 poznaje 2 presumpcije kada vjerovnik osporene trabine ima pravo glasa: 1. ima pravo glasa, iako je njegova trabina osporena, ako postojanje svoje trabine dokazuje ovrnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak postojanja trabine 2. razluni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje trabine osigurane razlunim pravom koju je prijavio u steajnom postupku, iako je ta njegova trabina osporena, ako je osigurana razlunim pravom upisanim u zemljinoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako dunik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak postojanja trabine

IV. STEAJNI POSTUPAKNADLENOST: U steajnom postupku iskljuivo je stvarno i mjesno nadlean trgovaki sud na ijem se podruju nalazi sjedite dunika pravne osobe, odnosno sjedite dunika pojedinca. PRIMJENA PRAVILA PARNINOG POSTUPKA: U steajnom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju pravila parninog postupka u postupku pred trgovakim sudovima TROKOVI SP-a: Svaki vjerovnik snosi svoje trokove u steajnom postupku

NAELA SP-a: Pokree se samo prijedlogom ovlatene osobe Hitnost steajnog postupka Mogunost izvoenja svih potrebnih dokaza Mogunost donoenja odluke i bez usmene rasprave NE MOE se traiti povrat u prijanje stanje IZUZEE STEAJNOG SUCA Zahtjev za izuzee mora biti odreen i obrazloen Nakon izuzea ukinut e se radnje koje je on poduzeo ili u ijem je poduzimanju sudjelovao Ne moe se traiti izuzee svih sudaca i predsjednika nekog suda Kratak rok 3 dana za odluivanje

6

DOSTAVA Dostava se obavlja na adresu sjedita osobe u upisniku Ako takva dostava ne uspije, dostavlja se na oglasnu plou suda Dostava se smatra obavljenom protekom treega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou

JAVNA PRIOPENJA: Novela 2006 uvodi mogunost da se sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti u Narodnim novinama, na oglasnoj ploi suda, objave i u elektronikom obliku ako to doputaju uvjeti u sudu ODLUKE U STEAJNOM POSTUPKU Odluke u steajnom postupku donose se u obliku rjeenja i zakljuka (prvo je meritornog, drugo procesnog znaenja) Novela 2006 izrazom zakljuak zamijenila je prijanji izraz naredba Zakljukom se izdaje nalog slubenoj osobi ili tijelu steajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predvieno

PRAVNI LIJEKOVI Novela 2006 iznova ureuje ope odredbe o pravnim lijekovima u SP-u Protiv rjeenja je doputena alba Rok za albu je 8 dana alba NE zadrava ovrhu rjeenja (nije suspenzivna) Novela 2006 uvodi pravilo da protiv zakljuka NIJE doputena alba

Novela 2006 uvodi instruktivne rokove: prvostupanjski sud duan je podobnu albu dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od 8 dana, a drugostupanjski sud je duan o albi odluiti u roku od 60 dana Odraz hitnosti postupka Izvanredni pravni lijekovi: Ne moe se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka Novela 2006 uvodi ogranienu mogunost revizije - samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana Razlika postupak se ponavlja pred sudom koji je odluivao u prvom stupnju a revizorna ovlatenja dana su uvijek viem sudu

V. POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKAPRIJEDLOG ZA OTVARANJE SP-a:

7

1. VJEROVNIK Vjerovnik je ovlaten podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ako uini vjerojatnim postojanje svoje trabine i kojega od steajnih razloga Novela 2006 izrijekom rjeava pitanje razlunog vjerovnika oni mogu predlagati otvaranje steajnog postupka nad dunikom samo ako uine vjerojatnim da se njihova trabina nee moi potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razluno pravo

2. DUNIK Dunik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad svojom imovinom Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad pravnom osobom moe u ime dunika podnijeti svaka osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator 3. ZAKON MOE I DRUGAIJE ODREDITI Novela 2006 proiruje krug osoba tj tijela nadlenih za podnoenje prijedloga za pokretanje SP-a npr. prijedlogom neke druge osobe ili tijela Upuivanje na posebne propise ROK ZA PODNOENJE PRIJEDLOGA ZA POKRETAJE SP-a Osobe ovlatene za zastupanje dunika po zakonu, odnosno dunik pojedinac duni su podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaanje Te osobe osobno odgovaraju vjerovnicima za tetu koju su im prouzroili propustom tog roka

DODATNA PRISTOJBA ZA VOENJE SP-aNovela 2006 uvodi dodatnu pristojbu za voenje SP-a Vjerovnik koji predlae pokretanje steajnoga postupka duan je pri podnoenju prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje steajnoga postupka uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokrie trokova steajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dunika, odnosno za predujmljivanje sredstava za voenje steajnog postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva POVLAENJE PRIJEDLOGA

8

Prijedlog se moe povui sve do isticanja oglasa o otvaranju steajnoga postupka na oglasnu plou suda ili do donoenja negativnog rjeenja (o odbacivanju ili odbijanju prijedloga) PREDUJMLJIVANJE TROKOVA PRETHODNOG POSTUPKA (nezavisno od pristojbe) Novela 2006 iznova ureuje ovo pitanje, ime je postroen postupak za steajne vjerovnike Steajni vjerovnik, kao predlagatelj, duan je uplatiti predujam za pokrie trokova prethodnog postupka u iznosu koji zakljukom odredi steajni sudac Ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, steajni sudac rjeenjem e odbaciti prijedlog Novela 2006, dakle, predvia da se vjerovnik NE MOE osloboditi plaanja predujma

VI. PRETHODNI POSTUPAKPOKRETANJE PRETHODNOG POSTUPKA Na temelju 1) prijedloga za otvaranje steajnoga postupka steajni sudac donosi 2a) rjeenje o pokretanju postupka radi utvrivanja uvjeta za otvaranje steajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega 3a) nije doputena posebna alba ili taj 2b) prijedlog odbacuje rjeenjem Kada se radi o rjeenju doputena je alba (3b) U rjeenju o pokretanju prethodnoga postupka steajni sudac moe imenovati privremenoga steajnog upravitelja Novela 2006 uvodi instruktivan rok za trajanje prethodnog postupka - najdue tri mjeseca od donoenja rjeenja o pokretanju prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok OBVEZA DAVANJA PODATAKA TIJEKOM PRETHODNOG POSTUPKA Osobe koje vode poslove dunika (najee uprava) i lanovi nadzornog odbora dunika, kao i radnici dunika, i u sluaju ako im je prestalo zaposlenje, duni su steajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pruiti sve potrebne podatke i obavijesti Steajni sudac tim osobama moe narediti i davanje tzv. prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe Kaznena odgovornost u sluaju davanja neistinitih podataka te odtetna osobna prema vjerovnicima MJERE OSIGURANJA - sve mjere koje steajni sudac smatra potrebnim kako bi se sprijeilo da do donoenja odluke o prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga poloaja dunika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne To su posebice (lista je primjerina): 1) postavljanje privremenog steajnog upravitelja, 2) zabrana raspolaganja imovinom dunika, 3) zabrana ili privremena odgoda provedbe prisilne ovrhe nad dunikom, 4) zabrana isplate s rauna dunika. Osobe koje moraju dati podatke mogu se i prisilno privesti te odrediti novanu kaznu do 50.000,00 KN PRIVREMENI STEAJNI UPRAVITELJ Postavlja ga steajni sudac u prethodnom postupku kao mjeru osiguranja Na njega prelazi ovlast za raspolaganje imovinom dunika, posebice da: zatiti i odrava imovinu dunika, da nastavi s voenjem dunikova poduzea sve do odluke o otvaranju steajnoga postupka, da ispita mogu li se imovinom dunika pokriti trokovi postupka. OBJAVA OGRANIENJA RASPOLAGANJA

9

Rjeenje kojim se odreuje ogranienje raspolaganja imovinom, kao i postavljanje privremenog steajnog upravitelja, javno e se objaviti i upisati u upisnik u kojem je dunik upisan UINCI OGRANIENJA RASPOLAGANJA U sluaju povrede, nastupaju SZ-om predviene pravne posljedice u naelu su bez pravnog uinka, osim onih raspolaganja koja su upisana u javne knjige Ako je imenovan privremeni steajni upravitelj, primjenjuju se pravila SZ-a o njegovom preuzimanju parnica nakon otvaranja steajnog postupka (samo parnice koje se tiu imovine ali ne i one koje se tiu trabina koje se prijavljuju) UKIDANJE MJERA OSIGURANJA Rjeenje o ukidanju mjera osiguranja objavljuje se na isti nain na koji je objavljeno rjeenje kojim se odreuju ROITE RADI IZJANJENJA O PRIJEDLOGU ZA OTVARANJE STEAJNOG POSTUPKA Nakon to donese rjeenje o pokretanju prethodnoga postupka steajni sudac e odmah zakazati roite na koje e pozvati zastupnike dunika po zakonu, odnosno dunika pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dunika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga steajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe Novela 2006 uvodi da trea osoba moe na ovome roitu dati izjavu o pristupanju dugu steajnog dunika (pokuaj spaavanja od steaja) IZJAVA O PRISTUPANJU DUGU - Trea osoba moe dati izjavu o pristupanju duga - Novela 2006 uvodi pravilo da NIJE dovoljna samo usmena izjava, ve ovjerovljena isprava o sadraju i nainu podmirenja dunikovih obveza Ako se pokae da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokria, njen davatelj odgovara za prouzroenu tetu i trokove postupka Pristupatelj dugu mora se obvezati da e u roku od 2 mjeseca od rjeenja o pristupanju dugu podmiriti sve dospjele obveze dunika Rjeenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, steajni sudac e obustaviti steajni postupak Dunik odgovara solidarno s pristupateljem dugu za preuzete obveze ISPITIVANJE GOSPODARSKO-FINANCIJSKOGA STANJA DUNIKA Steajni sudac e odrediti jednog ili vie vjetaka koji e u roku od 15 dana, zajedno s njime i s privremenim steajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dunik nesposoban za plaanje ili prezaduen Zakon ne kae da li e odrediti vjetake na roitu ili izvan njega, ipak sve se mora zavriti unutar 3 mjeseca (instruktivni rok) SLUAJEVI U KOJIMA SE NEE ODREDITI ISPITIVANJE GOSPODARSKO-FINANCIJSKOGA STANJA DUNIKA a) Ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje steajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dunika za plaanje ili njegove prezaduenosti b) Ako se nesposobnost dunika za plaanje moe nedvojbeno utvrditi iz okolnosti to je obustavio plaanje. Okolnost da je dunik obustavio plaanje moe se osobito utvrditi na temelju izvjea pravnih osoba koje za dunika obavljaju poslove platnoga prometa

VII. OTVARANJE SP-ARASPRAVA I ODLUIVANJA O OTVARANJU SP-A - steajni sudac saziva roite radi rasprave o uvjetima za otvaranje sp-a

10

- na raspravu se pozivaju: predlagatelj, dunik pojedinac ili nj zastupnici po zakonu, privremeni steajni upravitelj, vjetaci (ako je potrebno) - sudac donosi rjeenje o otvaranju sp-a ili o odbijanju prijedloga za nj otvaranje, na roitu ili u roku od 3 dana nakon nj zakljuenja SADRAJ RJEENJA O OTVARANJU SP-A - imenovanje steajnog upravitelja - pozvat e se vjerovnici da u odreenom roku prijave svoje trabine - ovo rjeenje upisuje se u zemljine knjige, upisnik brodova - zakazuje se: ispitno i izvjetajno roite

VII. OTVARANJE SP-ASLUAJEVI U KOJIMA SE OTVORENI STEAJNI POSTUPAK NE PROVODI - Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, steajni sudac e donijeti odluku o otvaranju i zakljuenju steajnoga postupka. OGLAS O OTVARANJU STEAJNOGA POSTUPKA - O otvaranju steajnoga postupka vjerovnici se obavjeuju oglasom DOSTAVA I OBJAVA RJEENJA O OTVARANJU STEAJNOGA POSTUPKA - Rjeenje o otvaranju steajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, duniku, pravnim osobama koje za dunika obavljaju poslove platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjeditu dunika i dravnom odvjetnitvu

VIII. STEAJNA MASA I STEAJNI VJEROVNICI (67-87)STEAJNA MASA (imovina u vrijeme otvaranja + naknadno steena imovina) Steajna masa obuhvaa cjelokupnu imovinu dunika u vrijeme otvaranja steajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom steajnoga postupka Steajna masa slui namirenju trokova steajnoga postupka te trabine vjerovnika steajnoga dunika STEAJNI VJEROVNIK Steajni vjerovnici su osobni vjerovnici dunika koji u vrijeme otvaranja steajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu trabinu prema njemu Steajni vjerovnici se prema svojim trabinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek poto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda

IZLUNI VJEROVNIK Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava moe dokazati da neki predmet ne spada u steajnu masu Nije steajni vjerovnik Izluni vjerovnik ima pravo na vraanje stvari ako je prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaena u cijelosti a roba koja je poslana duniku prije dana otvaranja steajnoga postupka, nije do dana otvaranja toga postupka prispjela u odredino mjesto, odnosno ako je do toga dana dunik nije preuzeo Prodavatelj, komisionar, davatelj leasinga, ali ne i zastupnik RAZLUNI VJEROVNICI Tri kategorije: 1 ) vjerovnici ija prava proizlaze iz sudskog ili javnobiljenikog osiguranja trabine prijenosom vlasnitva stvari ili prijenosom prava, oni su inae fiducijarni vlasnici pa bi po tome morali biti izluni (zakon polazi od funkcije)Novela 2006 im uskrauje pravo da zadre predmet osiguranja ako se on ne uspije unoviti za cijenu koja bi odgovarala njihovoj trabini

11

2) vjerovnici koji imaju zalono pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljinoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasnitva i sl.)oni imaju pravo pokrenuti ovrni postupak radi prodaje stvari ili unovenja prava

3) vjerovnici koji na nekom predmetu iz steajne mase imaju kakvo zalono pravo koje nije upisano u javnu knjigu,pravo na odvojeno namirenje svoje trabine, kamata i trokova iz vrijednosti zalonoga predmeta, ostvaruju ga u steaju.

Ostali razluni vjerovnici1. vjerovnici kojima je dunik radi osiguranja njihove trabine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo, 2. vjerovnici koji imaju pravo zadranja nekoga predmeta, jer su neto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova trabina po toj osnovi ne prelazi jo postojeu korist, 3. vjerovnici koji pravo zadranja imaju na temelju zakona, 4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaanja carine ili poreza po zakonu slui osiguranju javnih davanja. Razluni vjerovnici su steajni vjerovnici samo ako im je dunik i osobno odgovoranNpr. netko je dao osiguranje za drugoga on nije steajni vjerovnik Ako se razluni ne uspiju namiriti ili ako se odreknu odvojenog namirenja tada se mogu namiriti iz steajne mase kao steajni vjerovnici

VJEROVNICI STEAJNE MASE - OBVEZE STEAJNE MASE Novela 2006 naputa prioritetno namirenje trokova steajnog postupka, poravnava ih po redoslijedu sa obvezama steajne mase Steajni upravitelj e ih namiriti redom kojim one dospijevaju

U trokove spadaju: 1. sudski trokovi 2. nagrade i izdaci privremenoga steajnoga upravitelja, steajnoga upravitelja i lanova odbora vjerovnika, 3. drugi trokovi za koje je zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi steajnoga postupka U obveze steajne mase spadaju obveze: 1. zasnovane radnjama steajnoga upravitelja ili na drugi nain upravljanjem, unovenjem i podjelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnoga postupka, 2. trabine odvjetnika za pruene usluge tijekom posljednjih est mjeseci prije otvaranja steajnoga postupka u svezi sa zatitom i ostvarenjem prava dunika koja ulaze u steajnu masu, 3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje trai za steajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja steajnoga postupka, 4. na temelju neosnovanoga obogaenja mase, 5. trabine radnika steajnoga dunika nastale nakon otvaranja steajnoga postupka.

Steajni vjerovniciSTEAJNI VJEROVNICI VIIH ISPLATNIH REDOVA Novela 2006 radikalno mijenja poloaj trabina radnika jer ukida ogranienja s obzirom na osnovu, nastanak i visinu trabina U trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih radnika steajnog dunika nastale do dana otvaranja steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine i trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti U trabine drugog vieg isplatnog reda ulaze sve ostale trabine prema duniku, osim onih koje su razvrstane u nie isplatne redove (trabine dobavljaa i sl.)

STEAJNI VJEROVNICI NIIH ISPLATNIH REDOVA Nakon namirenja trabina viih isplatnih redova, namiruju se trabine niih isplatnih redova redoslijedom kako odreuje SZ, l. 72

1. kamate na trabine steajnih vjerovnika od otvaranja steajnoga postupka, 2. trokovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku,

12

3. novane kazne za kazneno ili prekrajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekrajnoga djela kojima se namee obveza plaanja novca, 4. trabine za besplatnu inidbu dunika, 5. trabine za povrat zajma kojim se nadomjeta kapital nekoga lana drutva ili odgovarajue trabine

TrabineNEDOSPJELE TRABINE Nedospjele trabine dospijevaju otvaranjem steajnoga postupka TRABINE VEZANE UZ RASKIDNI UVJET Novela 2006 redakcijski naglaava da se trabine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja steajnog postupka, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne trabine PRERAUNAVANJE TRABINA Novela 2006 precizira da nenovane trabine ili one iji je novani iznos neodreen, istiu se u novanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja steajnoga postupka

IX. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA SPVRIJEME NASTUPANJA PRAVNIH POSLJEDICA - nastupaju poetkom dana kojega je oglas o otvaranju steajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploi suda. PRIJELAZ PRAVA DUNIKOVIH TIJELA, ODNOSNO DUNIKA POJEDINCA NA STEAJNOGA UPRAVITELJA - Otvaranjem steajnoga postupka prava tijela dunika pravne osobe prestaju i prelaze na steajnoga upravitelja ZABRANE OTUENJA ILI OPTEREENJA - Zabrana otuenja ili optereenja koja je protiv dunika odreena prema opim pravilima samo radi zatite interesa odreenih osoba, u sp-u je bez uinka, osim ako je tako odreenu u postupku ovrhe ili osiguranjaPODJELA IMOVINE PRAVNE ZAJEDNICE - Ako je dunik s nekom treom osobom u suvlasnikoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortatvu, podjela imovine obavit e se izvan steajnoga postupka - Za obveze iz takvoga odnosa moe se iz udjela dunika traiti odvojeno namirenje PREUZIMANJE PARNICA - Parnice o imovini koja ulazi u steajnu masu, ukljuujui i arbitrane postupke, koji su u vrijeme otvaranja steajnog postupka bili u tijeku, steajni upravitelj preuzet e u ime i za raun steajnog dunika - Parnice koje su u vrijeme otvaranja steajnog postupka bile u tijeku protiv steajnog dunika preuzet e u njegovo ime steajni upravitelj ako se tiu: 1. izluenja nekog predmeta iz steajne mase, 2. odvojenog namirenja, 3. obveza steajne mase. TRABINE STEAJNIH VJEROVNIKA - Steajni vjerovnici mogu svoje trabine prema duniku ostvarivati samo u steajnom postupku

ZADRAVANJE PRAVA NA PRIJEBOJ

13

- Ako je steajni vjerovnik u vrijeme otvaranja steajnoga postupka imao, na temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje steajnoga postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo NEDOPUSTIVOST PRIJEBOJA - Prijeboj nije doputen ako je obveza steajnoga vjerovnika prema steajnoj masi nastala tek nakon otvaranja steajnoga postupka, ako je steajni vjerovnik mogunost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom, ako vjerovnik ija se trabina treba namiriti iz slobodne imovine dunika, duguje steajnoj masi i dr.

X. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOGA DUNIKASteajni upravitelj u ime steajnoga dunika i steajni vjerovnici (dobili su to pravo Novelom 2006), mogu pobijati pravne radnje poduzete prije otvaranja steajnoga postupka kojima se remeti ujednaeno namirenje steajnih vjerovnika (oteenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini steajni vjerovnici stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje vjerovnika) - Novela 2006 pojanjava znaenje pojma proputanje - izjednaeno je s pravnom radnjom zbog kojeg je steajni dunik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, odrani ili osigurani KONGRUENTNO NAMIRENJE (3mj+NZP+znanje za NZP) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka, kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava osiguranje ili namirenje na nain i u vrijeme u skladu sa sadrajem njegova prava, moe se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dunik bio nesposoban za plaanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost INKONGRUENTNO NAMIRENJE (I-1mj; II 2-3mj+NZP; III 2-3mj+znanje za ot.) Pravna radnja kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj nain ili u to vrijeme, moe se pobijati ako je ta pravna radnja poinjena u odreenim vremenskim rokovima u odnosu na pokretanje steajnog postupka, ako je dunik bio nesposoban za plaanje, ako je vjerovnik znao da se time oteuju drugi steajni vjerovnici, to je detaljno ureeno l. 129 SZ-a PRAVNE RADNJE KOJIMA SE VJEROVNICI IZRAVNO OTEUJU I - 3mj prije POSP+NZP+znanje za NZP; II - nakon POSP+ znanje za NZP ili POSP Pravni posao dunika kojim se steajni vjerovnici izravno oteuju moe se pobijati ako je ta pravna radnja poinjena u odreenim vremenskim rokovima u odnosu na pokretanje steajnog postupka, ako je dunik bio nesposoban za plaanje, ako je vjerovnik znao da se time oteuju drugi steajni vjerovnici, to je detaljno ureeno l. 130 SZ-a Npr. prodaja nekretnine iz ruke u ruku NAMJERNO OTEENJE Pravna radnja koju je dunik poduzeo u posljednjih deset godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da oteti svoje vjerovnike, moe se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dunika OVRNA ISPRAVA

14

- Moe se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovrna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe

PRAVNE RADNJE BEZ NAKNADE ILI UZ NEZNATNU NAKNADU Pravna radnja dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se pobijati, osim ako je poduzeta etiri godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka Ako se radi o uobiajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne moe pobijati ZAJAM KOJIM SE NADOMJETAVA KAPITAL Pobojna je pravna radnja kojom se za trabinu lana drutva za vraanje zajma kojim se nadomjetava kapital ili za neku njemu odgovarajuu trabinu: 1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga 2. jami namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga. TAJNO DRUTVO Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom lanu drutva ulog u potpunosti ili djelomino vraen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomino oproten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka nad trgovakim drutvom ili nakon toga Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno drutvo likvidira Pravna radnja ne moe se pobijati ako je razlog za otvaranje steajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma ISPLATA MJENINIH I EKOVNIH OBVEZA Od primatelja se u sluaju kongruentnog namirenja ne moe traiti vraanje onoga to mu je dunik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeninom pravu primatelj u sluaju odbijanja primanja plaanja izgubio mjenini zahtjev prema drugim mjeninim obveznicima

BLISKE OSOBE SZ posebno regulira teret dokaza za tzv. blisku osobu dunika kao uvjet pobijanja pravne radnje Bliska osoba dunika - pretpostavlja se da je u vrijeme poduzimanja radnje znala za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje postupka Bliskim osobama dunika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:1. brani drug dunika, ak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje 2. srodnici dunika ili branog druga u ravnoj liniji te braa i sestre, odnosno polubraa i polusestre dunika ili branog druga, kao i brani drugovi tih osoba 3. osobe koje ive u domainstvu s dunikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji ivjele u domainstvu s dunikom

Bliskim osobama dunika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:1. lanovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni lanovi dunika kao i osobe koje u kapitalu dunika sudjeluju s vie od jedne etvrtine 2. osoba ili drutvo koji zbog svoje poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dunikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim poloajem dunika

PRAVNE RADNJE NAKON OTVARANJA STEAJNOGA POSTUPKA

15

Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja steajnoga postupka koja ostaje na snazi prema pravilima o zatiti povjerenja u javne knjige, moe se pobijati po pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja steaja PRAVNA SREDSTVA I PRAVNE POSLJEDICE POBIJANJA Pravne radnje steajnoga dunika ovlateni su pobijati steajni vjerovnici te steajni upravitelj u ime steajnoga dunika Novela 2006 uvodi da se tuba za pobijanje pravni radnji moe podnijeti u roku od 2 godine od otvaranja SP-a i to neovisno da li je steajni postupak zakljuen ili nije Tuba se podnosi protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta Novela 2006 uvodi da pravomona presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema steajnom duniku, odnosno steajnoj masi te svim steajnim vjerovnicima

XI. UPRAVLJANJE STEAJNOM MASOM I UNOVENJE STEAJNE MASE1. OSIGURANJE STEAJNE MASE- Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni upravitelj je duan cjelokupnu imovinu koja ulazi u steajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati - Danom otvaranja steajnoga postupka gase se rauni dunika i prestaju prava osoba koje su bile ovlatene raspolagati imovinom dunika na tim raunima - Steajni upravitelj duan je sastaviti popis pojedinih predmeta steajne mase - Steajni upravitelj moe radi osiguranja stvari koje ulaze u steajnu masu zatraiti da slubena osoba suda ili javni biljenik popie i zapeati dunikove stvari - Steajni upravitelj duan je sastaviti popis svih dunikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dunika, iz drugih podataka dunika, prijava njihovih trabina ili na koji drugi nain

2. ODLUKA O UNOVENJUIzvjetajno roite: steajni upravitelj je duan podnijeti izvjee o gospodarskom poloaju dunika i njegovim uzrocima. Posebno treba istaknuti postoje li izgledi da se poslovanje poduzea dunika nastavi u cijelosti ili djelomino i kakve bi uinke to moglo imati na namirenje vjerovnika Nakon izvjetajnoga roita steajni upravitelj je duan bez odgode unoviti imovinu koja ulazi u steajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom skuptine vjerovnika

3. UNOVENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUNO PRAVO - Unovenje nekretnina, brodova i zrakoplova: o prodaji odluuje steajni sudac rjeenjem protiv kojeg pravo albe imaju steajni upravitelj i razluni vjerovnici.

16

Steajni sudac e zakljukom o prodaji utvrditi vrijednost nekretnine, nain prodaje i uvjete prodaje. - Unovenje drugih pokretnih stvari i prava: Pokretnu stvar na kojoj postoji razluno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, steajni upravitelj unovit e uz odgovarajuu primjenu pravila ovrhe ili slobodnom pogodbom

XII. NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKAPRIJAVLJIVANJE TRABINA STEAJNIH VJEROVNIKA I OBAVJETAVANJE O IZLUNIM I RAZLUNIM PRAVIMA Novela 2006 u cijelosti iznova ureuje ovo pitanje Steajni vjerovnici, 1) prijavljuju svoje trabine, pravnu osnovu, predmet ili dio imovine na koji se trabina odnosi steajnom upravitelju Prijavljuju se i trabine o kojima se vodi parnica izluni vjerovnici, razluni vjerovnici samo obavjetavaju Razluni mogu prijaviti ako im je dunik osobno odgovoran Ako razluni ne obavijeste - opasnost da izgube pravo odvojenog namirenja 173/6 TABLICE Steajni upravitelj svaku prijavljenu trabinu s podacima navedenim u prijavi trabine 2) upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga roita, zajedno s prijavama kao i priloenim ispravama, 3) izlae u pisarnici steajnoga suda na uvid sudionicima Izluna i razluna prava upisuju se u posebne tablice

TIJEK ISPITNOG ROITA Na ispitnom roitu se prijavljene trabine ispituju prema svojim iznosima i redu Steajni upravitelj je duan odreeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu trabinu Izluna i razluna prava NISU predmet ispitivanja NAKNADNE PRIJAVE TRABINE najkasnije 3 mjeseca nakon prvog ispitnog roita, za ta roita zakanjeli vjerovnici moraju dati predujam trokova roita UTVRIVANJE TRABINE Trabina se smatra utvrenom ako ju na ispitnom roitu prizna steajni upravitelj, a ne ospori ju, koji od steajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno OSPORENE TRABINE Novela 2006 uvodi da ako je steajni upravitelj osporio trabinu, steajni sudac e vjerovnika uputiti na parnicu protiv steajnog dunika radi utvrivanja osporene trabine

NASTAVLJANJE PARNICE Novela 2006 odreuje da ako je u vrijeme otvaranja steajnog postupka ve pokrenut parnini postupak o trabini pred dravnim ili arbitranim sudom, postupak radi utvrivanja trabine nastavit e se preuzimanjem te parnice UINAK ODLUKE

17

Pravomona odluka kojom se utvruje trabina i njezin isplatni red ili kojom se utvruje da trabina ne postoji, djeluje prema steajnom duniku i svim steajnim vjerovnicima NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKA S namirenjem steajnih vjerovnika moe se zapoeti tek nakon opeg ispitnoga roita Diobe obavlja steajni upravitelj Novela 2006 naputa kumulativno, ve trai alternativno traenje suglasnosti tj. steajni upravitelj je prije svake diobe duan pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, a ako odbor vjerovnika nije osnovan, tek tada je duan pribaviti suglasnost steajnoga suca

DIOBNI POPIS Novela 2006 odreuje da e steajni upravitelj prije diobe sastaviti popis trabina koje se uzimaju u obzir pri diobi Taj se popis izlae u pisarnici steajnoga suda na uvid sudionicima Vjerovnici ije su trabine osporene moraju pruiti dokaz da su pokrenuli parnini postupak pa se i iznosi koje bi oni dobili stavljaju na stranu do pravomonog okonanja parnice (15 dana od diobnog popisa) Trabine razlunih takoer ulaze u diobni popis ali ako su se odrekli odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli u potpunosti namiriti (15 dana od diobnog popisa) Mogue izmjene diobnog popisa i naknadno uzimanje u obzir PRIGOVORI NA DIOBNI POPIS Kod djelomine diobe vjerovnici mogu steajnom sucu podnijeti prigovor na popis u roku od osam dana nakon proteka 15 dana od javne objave u pisarnici steajnoga suda ODREIVANJE VISINE DIJELA (%) KOJI SE ISPLAUJE U rukama odbora vjerovnika - odreuje postotak namirenja trabina djelominom diobom na prijedlog steajnoga upravitelja nakon to istekne rok od 15 dana od objave diobnog popisa / 3 dana od izmjenjenog / od pravomonog ispravljenog diobnog popisa Ako odbor vjerovnika nije osnovan, postotak odreuje steajni sudac

ZAVRNA DIOBA Novela 2006 naputa rjeenje koje je omoguavalo da se zavrnoj diobi pristupi prije definitivnoga unovenja steajne mase, te odreuje da se zavrnoj diobi pristupa se im se okona unovenje steajne mase Zavrna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost steajnoga suca ZAVRNO ROITE (najkasnije 1,5 god od izvjetajnog) Novela 2006 odreuje da steajni sudac prigodom davanja suglasnosti za zavrnu diobu odreuje zavrno roite vjerovnika, gdje se, raspravlja o 1) zavrnom raunu steajnoga upravitelja, 2) podnose prigovori na zavrni popis i 3) vjerovnici odluuju o neunovivim predmetima steajne mase Poziv Roite min 30, max 60 dana Izdvojeni iznosi (parnice u tijeku) kod suda ili JB VIAK PRI ZAVRNOJ DIOBI Ako se pri zavrnoj diobi mogu u punoj visini namiriti trabine svih steajnih vjerovnika, steajni upravitelj e preostali viak predati duniku pojedincu, odnosno osobama koje imaju udjele u pravnoj osobi

XIII. ZAKLJUENJE SP-aRJEENJE O ZAKLJUENJU STEAJNOGA POSTUPKA - odmah nakon okonanja zavrne diobe steajni sudac e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka PRAVA STEAJNIH VJEROVNIKA NAKON ZAKLJUENJA POSTUPKA - Steajni vjerovnici mogu nakon zakljuenja steajnoga postupka protiv dunika pojedinca neogranieno ostvarivati svoje preostale trabine

18

NAKNADNA DIOBA - ako se nakon zavrnoga roita stvore uvjeti da se zadrani iznosi podijele steajnim vjerovnicima, iznosi koji su isplaeni iz steajne mase vrate natrag u masu ili se pronae imovina koja ulazi u steajnu masu.

XIV. OBUSTAVA SP-aOBUSTAVA ZBOG NEDOSTATNOSTI MASE ZA POKRIE TROKOVA STEAJNOGA POSTUPKA OBUSTAVA ZBOG NEDOSTATNOSTI MASE ZA ISPUNJENJE OSTALIH OBVEZA STEAJNE MASE (iako su steajni trokovi pokriveni) OBUSTAVA ZBOG NAKNADNOGA NESTANKA STEAJNOGA RAZLOGA OBUSTAVA UZ SUGLASNOST VJEROVNIKA UINAK OBUSTAVE - dunik ponovno stjee pravo na slobodno raspolaganje steajnom masom

XV. STEAJNI PLAN1. PRIPREMA STEAJNOG PLANA PODNOENJE PLANA - Dunik moe steajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje steajnoga postupka. Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni plan imaju pravo steajnom sucu podnijeti steajni upravitelj i dunik pojedinac SADRAJ PLANA - Steajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove

1. PRIPREMA STEAJNOG PLANAPRIPREMNA OSNOVA - U pripremnoj se osnovi steajnoga plana navode mjere koje su poduzete prije otvaranja steajnoga postupka ili se jo trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika PROVEDBENA OSNOVA - Provedbena osnova sadri odredbe o tome kako e se planom izmijeniti pravni poloaj dunika i drugih sudionika u postupku RAZVRSTAVANJE SUDIONIKA U STEAJNOM PLANU - Sudionici u steajnom planu razvrstavaju se pri utvrivanju njihovih prava u skupine - Vjerovnici s razliitim pravnim poloajem razvrstavaju se u steajnom planu u posebne skupine: vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava, steajne vjerovnike koji nisu nieg isplatnoga reda, steajne vjerovnike pojedinih niih isplatnih redova

19

1. PRIPREMA STEAJNOG PLANANAELO JEDNAKOGA POSTUPANJA PREMA SVIM SUDIONICIMA - Svim sudionicima pojedine skupine steajnim planom moraju se osigurati ista prava PRAVA RAZLUNIH VJEROVNIKA - Steajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlunih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukije odreeno PRAVA STEAJNIH VJEROVNIKA - Za vjerovnike koji nisu niih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u kojem se dijelu njihove trabine smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima PRAVA STEAJNIH VJEROVNIKA NIIH ISPLATNIH REDOVA - Ako steajnim planom nije drukije odreeno, smatrat e se da su njegovim prihvaanjem trabine steajnih vjerovnika niih isplatnih redova prestale

1. PRIPREMA STEAJNOG PLANAODGOVORNOST DUNIKA - Ako steajnim planom nije drukije odreeno, dunik se namirenjem steajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobaa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima

- Ako je dunik pojedinac, moe se i osloboditi svojih obveza prema steajnim vjerovnicima koje su usteajnom postupku ostale nenamirene, u skladu sa odredbama SZ-a - Ako je steajnim planom predvieno da dunik pojedinac nastavlja voditi poduzee, odnosno obrt, planu treba priloiti izjavu dunika da je spreman nastaviti s voenjem poduzea, odnosno obrta na osnovi plana

2. PRIHVAANJE I POTVRDA ST PLANAROITE ZA RASPRAVLJANJE I GLASOVANJE O PLANU - Steajni sudac e zakazati roite na kojem e se raspravljati i glasovati o steajnom planu GLASOVANJE PO SKUPINAMA - Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o steajnom planu POTREBNE VEINE - Smatrat e se da su vjerovnici prihvatili steajni plan ako je u svakoj skupini glasovala veina vjerovnika i ako zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premauje zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati

2. PRIHVAANJE I POTVRDA ST PLANA

20

ZABRANA OPSTRUKCIJE - Smatrat e se da je glasaka skupina prihvatila plan, iako potrebna veina nije postignuta, ako vjerovnici te skupine steajnim planom nisu stavljeni u loiji poloaj od onoga u kojem bi bili da plana nema POTVRDA PLANA - Nakon to steajni plan prihvate vjerovnici i nakon to na njega pristane dunik, steajni sudac e odluiti o tome hoe li plan potvrditi

3. UINCI POTVRENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANAOSNOVNI UINCI PLANA - Rjeenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje pravomonosti OVRHA NA RJEENJA O POTVRDI STEAJNOGA PLANA - Na osnovi pravomonoga rjeenja o potvrdi steajnoga plana steajni vjerovnici ije su trabine utvrene i koje na ispitnom roitu dunik nije osporio, mogu pokrenuti postupak prisilne ovrhe protiv dunika ZAKLJUENJE STEAJNOGA POSTUPKA - Steajni sudac e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka im rjeenje o potvrdi steajnoga plana postane pravomono UINCI ZAKLJUENJA STEAJNOGA POSTUPKA - prestaju slube steajnoga upravitelja i lanova odbora vjerovnika - Dunik ponovno stjee pravo slobodnoga raspolaganja steajnom masom

3. UINCI POTVRENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANANADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA - nije obvezan - Nadzor obavljaju steajni upravitelj i odbor vjerovnika te steajni sud UKIDANJE NADZORA - Steajni sudac e donijeti rjeenje o ukidanju nadzora ako su trabine ije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili ako je od zakljuenja steajnoga postupka prolo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novoga steajnoga postupka.

XVI. STEAJ MALE VRIJEDNOSTIAko se tijekom prethodnoga postupka ocijeni da imovina steajnoga dunika ne prelazi iznos od 2.000.000,00 kuna Ne zasniva se odbor vjerovnika

21