7/26/2019 STAVOVI I PORIJEKLO STAVOVA.doc

1/3

STAVOVI I PORIJEKLO STAVOVA

STAV se definira kao vrednovanje ljudi, objekata ili ideja ili nauena sklonost ka

reaovanju na !o"itivan ili neativan nain !re#a objektu stava$

Objekat stava je

Ljudi nisu neutralni promatrai svijeta oko sebe, nego stalno procjenjuju neto to vide.Stavovi se sastoje od tri komponente:

1. Emocionalne- emocionalne reakcije prema objektu stava2. Spoznajne koju ine misli i vjerovanja o objektu stava3. Ponaajne /konativne komponente- koju ine postupci ili viljivo ponaanje

prema objektu stava.

Npr. stav prema odreenom modelu automobila.

KO! ! "O#$!KLO S%&'O'&(

&bra)am %esser *+- nudi provokativan odgovor na pitanje o porijeklu stavova,

naglaavaju/i genetsku osnovu. Kao argument navodi da jednojajani bli0anci, ak i kada su

odrasli u ra0liitim domovima i nikada se nisu po0navali, imaju slinije bli0ance nego

dvojajani bli0anci *npr stav prema smrtnoj ka0ni i prema ja0 mu0ici. %o ne 0nai da postoje

posebni geni koji odreuju nae stavove, nego da su stavovi pove0ani sa dispo0icijama kao

to su temperamnet i linost koje su i0ravno pove0ane sa naim genima. 1enetske slinosti u

temperamentu, inteligenciji, linosti nas mogu usmjeravati ga slinim stavovima prema

smrtnoj ka0ni i ja0u.

2ak i ako postoji genetska osnova stavova, socijalna iskustva igraju 0naajnu ulogu u

nji)ovom nastanku. Socijalni psi)olo0i su se usmjerili na proces 3ormiranja stavova kro0

spo0najna, emocionalna i ponaajna iskustva. $ako svi stavovi imaju sve tri komponente,

svaki stav je 0asnovan vie na jednoj od ovi) komponenata.

S"O4N&NO 4&SNO'&N$ S%&'O'$Nekada se nai stavovi primarno 0asnivaju na pomnoj anali0i relevantni) injenica, kao to su

objektivne vrijednosti automobila. Koliko prosjeno troi( $ma li 3ul opremu( &ko se

vrednovanje 0asniva primarno na procjeni obilje5ja objekta, ka5emo da je rije o spo0najno

0asnovanim stavovima. Nji)ova je 3unkcija procjena objekta6 klasi3ikacija prema nagradam i

7/26/2019 STAVOVI I PORIJEKLO STAVOVA.doc

2/3

ka0nama koje nam omogu/uju, klasi3icirati prednosti i nedostatke i procijeniti je li objekt

stava vrijedan naeg truda.

!7O8$ON&LNO 4&SNO'&N$ S%&'O'$

Stav koji se vie 0asniva na emocijama i vrijednostim nego na objektivnoj anali0i prednosti i

nedostataka na0ivamo emocionalno 0asnovanim stavovima. Naravno objekti stava se

ra0likuju i neki su normalno vie spo0najno neki emocionalno 0asnovani *usisiva, auto9

politika, seks, religija, ali se ra0likuju i osobe prema sklonosti puta 3ormiranja stavova.

&ko emocionalno 0asnovani stavovi ne proi0ila0e i0 ra0matranja injenica, koje je nji)ovo

porijeklo(

1. 7ogu proi0ila0iti i0 vrijednosti i uvjerenja *npr, moralni) ili religijski).

'#$!NOS%$ su etika naela, kulturalne i drutvene norme. ;'!#!N& su

0nanje koje imamo o svijetu i ljudima i koje varira prema tome koliko nam je to

0nanje va5no. ;vjerenja predstavljaju ono to mislimo o svijetu, a vrijednosti ono to

do5ivljavamo emotivno o svijetu.Odnos prema pitanjima pobaaj, eutana0iji, smrtna ka0na, esto se vie temelji na

vrijednostima nego na )ladnoj anali0i injenica. %unk&ija takvi' stavova je vi(e

i"ra)avanje i !otvr*ivanje te#eljno siste#a vrijednosti neo odra)anje tane

slike svijeta.

7/26/2019 STAVOVI I PORIJEKLO STAVOVA.doc

3/3

Stavovi se ra0likuju ne samo po sa0najnoj, emocionalnoj i ponaajnoj komponenti nego i po

sna0i. "rimjer stav prema trenutnoj cijeni paradaj0a, prema voljenoj osobi, prema globalnom

unitenju, prema teroristikim napadima, prema neodr5avanju nastave ili nereali0aciji

seminarskog rada.

+ta odre*uje na(u snau stava

"ostoje ra0na gledita. %esser smatra da snagu stava odreuje njegova genetska uslovljenost,

to je stav u ve/oj mjeri odreen naslijeem, to /e biti sna5niji.

"rema drugima je injenica koliko nam je stav va5an i koliko 0namo o toj temi.

7eutim, postoji saglasnost oko dvije stvari:

-$ .obar nain "a #jerenje snae stava je utvr*ivanje !obudljivosti to stava i" !a#/enja0$ +to je stav sna)niji to je ot!orniji na !ro#jene$

Pobudljivost stavaje snaga asocijacije i0meu objekta stava i vrednovanja tog objekta6 mjeri

se br0inom i0janjavanja o tom pitanju. Npr. kakav je 'a stav o abortusu(

"obudljiviji stav je takoe i otporniji na promjene i dosljednije je potvruje ponaanjem

pojedinca.