STATUTI

FILOZOFSKOG FAKULTETA

DRUŽBE ISUSOVE U ZAGREBU

________________________

STATUTA

FACULTATIS PHILOSOPHIAE

S.I. ZAGRABIENSIS

- 2 -

Statuti Fakulteta

Povijesni uvod

Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu nastavlja višestoljetnu, dugo vremena i formalno sveučilišnu, tradiciju Družbe Isusove u poučavanju filozofije u Zagrebu. Predavanja filozofije započeta 6. studenog 1662. u Kolegiju Družbe Isusove u Zagrebu dovela su već poslije nekoliko godina do svečane i službene uspostave, od kralja Leopolda I. Habsburga 23. rujna 1669. unutar Zagrebačke Akademije, Filozofskog fakulteta s pravom podjeljivanja svih akademskih stupnjeva kao i na ostalim sveučilištima carstva. Taj Fakultet, skupa s Teološkim studijem s istim pravima u istom Zagrebačkom kolegiju D.I. s pravom se smatra početkom Zagrebačkog sveučilišta. Isusovci sve do ukinuća svoga Reda 1773. poučavaju na njemu filozofiju. U nanovo uspostavljenoj Družbi u Zagrebu iznova počinje Filozofski studij 1920.–1922. za studente iz Družbe Isusove. Napokon se g. 1937. osniva Filozofski institut D.I. u Zagrebu s trogodišnjim studijem, potpuno uređen prema Apostolskoj konstituciji Deus scientiarum Dominus i Ratio studiorum S.I. kao za licencijat iz filozofije na filozofskim fakultetima. Iako Filozofski institut nije mogao formalno podjeljivati akademskih stupnjeva, ipak se u praksi njegov studij priznavao na crkvenim fakultetima za daljnji studij i postizavanje doktorata. Rad Filozofskog instituta nije se odonda prekinuo, formirajući više stotina mladih ljudi, osobito isusovaca, u filozofskoj kršćanskoj refleksiji i pridonoseći svojom višestrukom aktivnošću istraživanju i širenju filozofske misli. Od g. 1953. Filozofski institut djeluje skupa s Teološkim studijem D.I. u Zagrebu unutar Filozofsko-teološkog instituta D.I., ipak i dalje na način potpuno odijeljen i neovisan u svom trogodišnjem programu kao i na filozofskim fakultetima za licencijat iz filozofije. Nakon obnove crkvenih studija po novim normama Crkve u duhu Drugog vatikanskog sabora, i Filozofski studij od g. 1970. drži dvogodišnji tečaj filozofije za postizanje bakalaureata iz filozofije, i po programu prvog stupnja crkvenih filozofskih fakulteta, te ga kao takva isti fakulteti priznaju, osobito Filozofski fakultet Papinskoga sveučilišta Gregorijana (PUG).

- 3 -

Godine 1983. Sveta kongregacija za katolički odgoj i formalno priznaje tu aktivnost Filozofskog studija te ga afilira Filozofskom fakultetu PUG. Kongregacija za sjemeništa i institute studija zbog rada i napretka Filozofskog studija skupa s potrebama i nadom mjesne Crkve svojim je dekretom od 31. srpnja 1989. spomenuti Filozofski studij podigla na razinu Filozofskog fakulteta »sui iuris« s pravom podjeljivanja akademskih stupnjeva iz filozofije u ime i ovlašću Svete Stolice. Filozofski fakultet je svojim dekretom od 10. studenog 1990. ustanovio Hrvatski povijesni institut u Beču za istraživanje hrvatske kulturne baštine na tlu Republike Austrije. Godine 1993. Filozofski je fakultet osim studija filozofije osnovao novi studij Religijske kulture (Studij o religijama – religijske znanosti). Svrha toga studija jest produbljivanje znanja o dijalogu među velikim religijama, naročito u kontekstu naše kršćanske baštine. Filozofski fakultet Družbe Isusove uredio je akademske godine 2005/2006. svoje studije prema Bolonjskom procesu.

I. IME, NARAV, SVRHA

čl. 1.

Ovaj se Filozofski fakultet službeno naziva: Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu.

čl. 2.

Filozofski je fakultet samostalno učilište, uspostavljeno i ovisno od Svete Stolice, s pravom podjeljivanja akademskih stupnjeva iz filozofije i religijskih znanosti u ime i ovlašću Svete Stolice.

čl. 3.

Filozofski fakultet pripada Hrvatskoj provinciji Družbe Isusove, koja mu osigurava dekana i prodekana, te veći dio nastavnika kao i sredstva nužna za njegovo djelovanje.

čl. 4.

Filozofski se fakultet u svom ustrojstvu i radu ravna postojećim općim kanonskim pravom Katoličke Crkve, osobito Apostolskom konstitucijom Sapientia Christiana i njezinim Uredbama, ovim vlastitim Statutima odobrenim od Kongregacije za Sjemeništa i Učilišta te Uredbama koje je izdao sam Fakultet.

- 4 -

čl. 5.

Filozofski fakultet, samostalan u svojem ustrojstvu i s odijeljenim upravljanjem i vođenjem, ima neke znanstvene djelatnosti zajedno s Filozofsko-teološkim institutom D.I. u Zagrebu koji se sastoji od Teološkog studija D.I. (afiliranog Teološkom fakultetu PUG u Rimu) i Odjela za kršćanski nazor.

čl. 6.

§ 1. Svrha Filozofskog fakulteta jest: a) na temelju trajno vrijedne filozofske baštine, imajući u vidu novija

filozofska i znanstvena istraživanja, gajiti i unaprijeđivati filozofske studije u svrhu dubljeg razumijevanja čovjeka i njegova života, promicanja teološke refleksije i dijaloga s današnjim svijetom;

b) gajiti i unaprijeđivati studij znanosti o religijama i religijskih problema kako bi se oni što bolje upoznali i nadvladavali u današnjem sekulariziranom svijetu.

§ 2. Svoju svrhu Filozofski fakultet postiže: a) istraživanjem filozofskih i religijskih problema te priopćavanjem

rezultata tih istraživanja poučavanjem, objavljivanjem i drugim prikladnim načinima;

b) sustavnim poučavanjem filozofskih disciplina i disciplina religijskih znanosti, prvotno radi postizavanja akademskih stupnjeva, a drugotno također da studentima teologije i religijskih znanosti kao i drugim ljudima priopći kršćansku filozofsku refleksiju;

c) spremanjem studenata za nastavnički i istraživački rad u filozofskim i religijskim disciplinama.

II. UPRAVA FAKULTETA

čl. 7.

Filozofskim fakultetom upravlja Veliki kancelar, Zamjenik Velikog kancelara, Dekan, Fakultetsko vijeće i Fakultetska konferencija.

čl. 8. – Veliki kancelar

§ 1. a) Službu Velikog kancelara Filozofskog fakulteta vrši Vrhovni poglavar Družbe Isusove;

b) on zastupa Svetu Stolicu pred Fakultetom kao i Fakultet pred Svetom Stolicom te je redovita crkvena vlast o kojoj Fakultet ovisi;

c) preko njega se načelno odvija duhom služenja Crkvi po njezinim normama čvrsto nadahnut odnos Filozofskog fakulteta prema mjesnom

- 5 -

Ordinariju i prema Biskupskoj konferenciji (usp. »Sap. Christ.« Prooem. IV; Ord. ad »Sap. Christ.« 5).

§ 2. Dužnosti Velikog kancelara: a) promicati djelatnost Fakulteta i brinuti se da se ona odvija u skladu s

katoličkom naukom te prema Statutima i propisima Svete Stolice; b) informirati Kongregaciju za katolički odgoj o stanju i djelovanju

Fakulteta, osobito preko trogodišnjeg izvještaja, što mu ga u tu svrhu šalje Dekan preko Zamjenika Velikog kancelara;

c) imenovati od Fakultetskog vijeća preko Zamjenika Velikoga kancelara predložena Dekana te redovne i izvanredne profesore, pošto je za Dekana dobio potvrdu, a za redovne profesore »nihil obstat« Kongregacije za Sjemeništa i Učilišta;

d) predlagati Kongregaciji za Sjemeništa i Učilišta od Fakultetskog vijeća i Fakultetske konferencije preko Zamjenika Velikog kancelara predložene eventualne izmjene i dopune Statuta Fakulteta.

čl. 9. – Zamjenik Velikoga kancelara

§ 1. a) Službu zamjenika Velikoga kancelara Filozofskog fakulteta vrši poglavar Hrvatske pokrajine Družbe Isusove - provincijal;

b) on nastupa u ime i ovlašću Velikoga kancelara. § 2. Dužnosti Zamjenika Velikoga kancelara: a) zamjenjivati Velkikoga kancelara i pomagati mu u brizi za Fakultet, za

njegovo promicanje i nadzor nad njim i njegovom djelatnošću, te izvješćivati Velikoga kancelara o stanju Fakulteta;

b) predlagati Velikome kancelaru na imenovanje dekana te redovne i izvanredne profesore;

c) upućivati Velikomu kancelaru izvještaje Dekana za Kongregaciju za Sjemeništa i Učilišta o radu Fakulteta te eventualne izmjene i dopune Statuta Fakulteta predložene od Fakultetskog vijeća i Fakultetske konferencije;

d) imenovati na prijedlog Fakultetskog vijeća prodekana, docente i asistente;

e) u ime Hrvatske pokrajine Družbe Isusove voditi brigu za dovoljan broj nastavnika te za sva sredstva nužna za rad Fakulteta;

f) odobravati izvanredne znanstvene i izdavačke programe te godišnje proračune redovitih i izvanrednih izdataka.

čl. 10. – Dekan

§ 1. a) Dekana Fakulteta predlaže Fakultetsko vijeće izborom triju imena između svojih redovnih i izvanrednih profesora iz Družbe Isusove;

b) rezultat izbora Zamjenik Velikoga kancelara prenosi Velikom kancelaru, koji od triju predloženih profesora izabire jednoga i pošto je za nj dobio potvrdu od Kongregacije za sjemeništa i učilišta, imenuje Dekana na tri godine;

- 6 -

c) istim postupkom Dekan može biti imenovan na još jedno susljedno trogodište.

§ 2. a) Dekanu pomaže redovito u njegovoj službi, osobito kao njegov službeni savjetnik, i zamjenjuje ga u njegovoj spriječenosti Prodekan;

b) Dužnost je Prodekana nadgledati uspjeh u studiju i rješavati poteškoće koje ne zadiru u bit studija.

c) Prodekana predlaže izborom između stalnih predavača D.I. Fakultetsko vijeće, a imenuje ga Zamjenik Velikoga kancelara na trogodište, koje se može još jedanput susljedno istim postupkom ponoviti.

§ 3. Dužnosti Dekana: a) voditi, zastupati i prema smjernicama Fakultetskog vijeća skupa s njim

ravnati djelovanjem Fakulteta; b) promicati, usklađivati i brinuti se za tijek studija; c) sazivati i predsjedati Fakultetskom vijeću i Fakultetskoj konferenciji; d) provoditi što je određeno od Sv. Stolice, Velikoga kancelara,

Zamjenika Velikoga kancelara i Fakultetskog vijeća; e) izvještavati o važnijim stvarima Fakulteta Zamjenika Velikoga

kancelara; f) sastavljati godišnje statistike i trogodišnje izvještaje o radu Fakulteta te

ih preko Zamjenika Velikoga kancelara upućivati Velikom kancelaru za Kongregaciju za Sjemeništa i Učilišta;

g) primati i isključivati studente prema normama Statuta i Uredaba; h) određivati red ispita i po pravu predsjedati diplomskim (magistarskim i

doktorskim) ispitima, sam ili po svom delegatu; i) prema smjernicama Fakultetskog vijeća u redovitim slučajevima

priznavati filozofski studij i akademske stupnjeve postignute na drugim učilištima;

j) brinuti se zajedno s Fakultetskim vijećem za dovoljan broj i za promocije nastavnika, koje će prema postupcima propisanim u Uredbama Fakulteta predlagati Zamjeniku Velikoga kancelara ili preko njega Velikom kancelaru.

čl. 11 – Fakultetsko vijeće

§ 1. Fakultetsko vijeće skupa s Dekanom neposredno ravna Fakultetom preko odluka koje donosi većinom glasova na svojim sjednicama.

§ 2. Dužnosti Fakultetskog vijeća: a) odlučivati u važnijim poslovima Fakulteta, kao što su Uredbe Fakulteta,

broj nastavnika i disciplina, uvjeti primanja studenata, tijek studija, didaktičke metode, način i ocjenjivanje kod ispita i sl.

b) glasovanjem predlagati dekana, prodekana, trajne i privremene nastavnike;

- 7 -

c) predlagati preko Zamjenika Velikoga kancelara i preko Velikoga kancelara Kongregaciji za Sjemeništa i Učilišta eventualne izmjene i dopune Statuta Fakulteta predložene od Fakultetske konferencije;

d) promotriti pitanja o kojima Fakultetska konferencija mora raspravljati ili, ako je već raspravila, primijeniti njezine prijedloge već prema slučaju.

§ 3. Fakultetskom vijeću pripadaju svi redovni i izvanredni profesori te docenti.

§ 4. a) Fakultetsko vijeće sastaje se više puta na godinu, a saziva ga Dekan, koji ga mora sazvati također ako barem dva člana Vijeća to zatraže;

b) pitanja o kojima će se raspravljati na sjednicama predlaže Dekan ili barem dva člana Vijeća;

c) svi su članovi Fakultetskog vijeća dužni biti nazočni na sjednicama, a za valjanost odluka Vijeća nužno je da bude okupljeno više od polovice članova;

d) Dekan može iz razumnog razloga pozvati i druge koji po pravu ne pripadaju članovima Vijeća, npr. delegate studenata ili neke nastavnike, da na sjednici podnesu izvještaj, ali bez prava glasa;

e) o sjednicama Fakultetskog vijeća prisutni tajnik vodi zapisnik u koji se upisuju zaključci i prijedlozi sjednice koje, već prema slučaju, valja objaviti i cijeloj Fakultetskoj zajednici.

čl. 12. – Fakultetska konferencija

§ 1. a) Fakultetska konferencija jest zbor koji predstavlja sve članove Fakultetske zajednice. b) Fakultetsku konferenciju tvore svi aktualni nastavnici bilo kojeg

stupnja, također i emeriti ako još predaju, potom delegati studenata te službenici Fakulteta (tajnik, bibliotekar, ekonom).

§ 2. Dužnost je Fakultetske konferencije raspravljati o važnijim pitanjima, koja se tiču cijele Fakultetske zajednice, kako nastavnika tako i studenata, a na raspravu ih povjerava Fakultetsko vijeće ili jedna trećina članova Konferencije. Na prvom su mjestu među tim pitanjima ona koja se odnose na promicanje studija na Fakultetu, na sve veće usklađivanje didaktičkih metoda, na uspješnije koordiniranje rada studenata, na eventualne izmjene i dopune Statuta i plana studija, na ekonomsko planiranje, pitanja biblioteke i sl. § 3. O stvarima koje je raspravila Fakultetska konferencija izriče želje i prijedloge koji imaju vrijednost smjernica, a Fakultetsko vijeće može im podijeliti također obaveznu vrijednost. U slučaju da Fakultetsko vijeće ne prihvati želje i prijedloge koje je Fakultetska konferencija većinom glasova predložila moraju Fakultetsko vijeće i Dekan obrazložiti to neprihvaćanje Fakultetskoj konferenciji i Zamjeniku Velikog kancelara.

- 8 -

§ 4. Fakultetsku konferenciju saziva Dekan barem jednom godišnje, a mora je sazvati i u slučaju da barem jedna trećina članova Konferencije to zatraži. O sjednici Fakultetske konferencije vodi se zapisnik.

III. SLUŽBENICI

čl. 13.

§ 1. U upravi i radu Fakulteta pomažu i službenici kao što su tajnik, bibliotekar, arhivar i ekonom. § 2. Službenike predlaže Fakultetsko vijeće, a imenuje Zamjenik Velikog kancelara redovito na trogodište, koje se može ponoviti. Oni mogu biti na službu također i Teološkom studiju Filozofsko-teološkog instituta D.I. u Zagrebu. § 3. Uvjeti, dužnosti i prava službenika detaljnije se određuju u Uredbama Fakulteta.

IV. NASTAVNO OSOBLJE

čl. 14. – Redovi nastavnika

§ 1. Nastavnici jesu stalni i privremeni: a) stalni nastavnici jesu redovni profesori, izvanredni profesori i docenti; b) privremeni nastavnici jesu pozvani nastavnici i asistenti. § 2. Pozvani nastavnici jesu oni koji posjeduju naslove i spremu za poučavanje, ali poučavaju na ovom Fakultetu samo djelomično, po potrebi i privremeno, dok svoje glavno djelovanje imaju drugdje. Zovu se pozvani profesori ako imaju naslov profesora u njihovu glavnom djelovanju izvan Fakulteta. § 3. a) Asistenti se uzimlju za izvođenje dijela odgojno-obrazovnog ili

istraživačkog programa kao pomoć nastavnicima i studentima. Oni mogu zamjenjivati nastavnika u izvođenju nastave ili samostalno izvoditi nastavu pojedinih dijelova discipline (ali samo ako su postigli barem magisterij – licencijat).

b) Postoje razne vrste asistenata: – mlađi asistent – asistent – viši asistent (tutor). § 4. Za bolje postizavanje svoje svrhe Fakultet može u svoju zajednicu uključiti također znanstvene suradnike ili istraživače. Uvjeti njihova

- 9 -

primanja, njihovi naslovi i prava odgovaraju uvjetima, naslovima i pravima nastavnika.

čl. 15. – Uvjeti imenovanja nastavnika

§ 1. Da netko bude imenovan asistentom traži se: a) za službu mlađeg asistenta stupanj magisterija iz filozofije ili religijskih

znanosti. b) za službu asistenta stupanj magisterija (ili licencijata) iz filozofije ili

religijskih znanosti te dovršena prva godina doktorskoga studija (treći ciklus);

c) za službu višeg asistenta traži se doktorat. § 2. Da netko bude imenovan docentom, traži se odgovarajući doktorat (usp. Ord. ad »Sap. Christ.« 17) i da je prema prema Zakonima o visokom školstvu Republike Hrvatske izdao i druge radove znanstvenog značaja. § 3. Da netko bude imenovan izvanrednim profesorom, traži se uz doktorat, da je prema Zakonu o visokom školstvu Republike Hrvatske izdao i druge radove znanstvenoga značaja te da je barem tijekom tri godine kao docent uspješno poučavao na ovom Fakultetu. § 4. Da netko bude imenovan redovnim profesorom, traži se da je tijekom tri godine poučavao na ovom Fakultetu kao izvanredni profesor te da je sukladno Zakonu o visokom školstvu Republike Hrvatske za to vrijeme objavio nove radove znanstvenoga značaja i pokazao na području svoje struke istaknutu aktivnost, a na ovom Fakultetu duh zauzetosti i suradnje u poučavanju i istraživanju. § 5. Kandidata naročitih znanstvenih zasluga Fakultetsko vijeće može predložiti za imenovanje na određeni stupanj poučavanja i mimo nekih spomenutih uvjeta. § 6. Jednako i nastavnik koji je već predavao na određenom stupnju na nekoj drugoj odgovarajućoj instituciji, za svoje imenovanje na ovom Fakultetu ne podliježe nužno svim navedenim uvjetima. § 7. Redovne i izvanredne profesore imenuje Veliki kancelar na prijedlog Fakultetskog vijeća koji podnosi Zamjenik Velikog kancelara. Za redovne profesore traži se »nihil obstat« Kongregacije za sjemeništa i učilišta. Ostale nastavnike, koje preko Dekana predlaže Fakultetsko vijeće, imenuje Zamjenik Velikog kancelara. (vidi čl. 8. § 2)

čl. 16. – Broj nastavnika

Fakultet će nastojati da ima barem četrnaest stalnih nastavnika, od kojih barem sedam u zvanju redovnih i izvanrednih profesora.

- 10 -

čl. 17. – Dužnosti nastavnika

§ 1. Svi nastavnici treba da se odlikuju čestitošću, izvrsnošću u svojoj struci, marljivošću u istraživačkom radu i poučavanju, sviješću i skladom s crkvenom naukom. § 2. Nastavnici treba da sudjeluju u radu Fakulteta: predavanjima, ispitima, seminarima, vođenjem radova, osobito disertacija, aktivnim prisustvom na sjednicama i u povjerenstvima Fakulteta. § 3. Jednako treba da se nastavnici bave znanstvenim istraživanjem, da objavljuju svoje radove i da prema mogućnostima sudjeluju u znanstvenim programima i izdanjima Fakulteta. U tu svrhu Fakultetsko vijeće može s odobrenjem Zamjenika Velikog kancelara pojedine nastavnike na neko vrijeme dispenzirati od predavanja. § 4. Nastavnici će po mogućnosti sudjelovati u znanstvenim kongresima i skupovima iz njihove struke u zemlji i inozemstvu.

čl. 18. – Prestanak nastavničke službe

§ 1. Pozvanim nastavnicima služba prestaje istijekom predavanja za koja su pozvani. § 2. Asistentima ističe služba nakon tri godine rada, ukoliko ne bude obnovljena. § 3. Redovnim i izvanrednim profesorima te docentima služba prestaje redovito umirovljenjem (pritom na snazi ostaje čl. 23. Ured. Apost. Konst. »Sapientia Christiana«), koje nastupa nakon navršene sedamdesete godine života i tekuće akademske godine. Umirovljenje se može dopustiti i nakon 65 godina života, odnosno ako nastavnik to sam zatraži. § 4. Služba nastavnika bilo kojega reda može prestati također suspenzijom ili otpuštanjem s Fakulteta. To će se poduzimati samo ako se nastavnik teško ogriješi o ponašanje, katolički nauk, crkvenu disciplinu i o Statute Fakulteta. U tom slučaju treba se strogo pridržavati odredaba Apostolske konstitucije »Sapientia Christiana«, Ordinationes, čl. 22, 2 i 3, osiguravajući pravednost i pravo osobe.

V. STUDENTI

čl. 19. – Pristup i redovi studenata

§ 1. Filozofski je fakultet otvoren svima bez ikakve razlike ako su prikladni s obzirom na prethodno školovanje i na ćudoredno ponašanje. § 2. Studenti su redovni, izvanredni i gosti.

- 11 -

a) redovni studenti jesu oni koji žele postići akademske stupnjeve te ispunjavaju sve za to određene programe;

b) izvanredni studenti jesu oni koji kane postići akademske stupnjeve pod posebnim uvjetima, različitim od redovnih studenata.

c) studenti gosti jesu oni koji pohađaju samo neke tečajeve.

čl. 20. – Uvjeti upisa

§ 1. Da netko bude prvi put upisan kao redovni ili izvanredni student na Fakultet, treba da: a) uz osobne dokumente priloži dokument o školovanju koje je zaključeno

ispitom zrelosti i nužno je za upis na državna sveučilišta u Republici Hrvatskoj ili ekvivalentno na crkvene fakultete;

b) priloži preporuku odgovorne crkvene osobe, ili za nekatolike drugo ozbiljno svjedočanstvo.

§ 2. a) Da netko bude upisan u drugi ciklus studija (za magisterij ili licencijat), traži se osim toga da je postigao odgovarajući (congruus) bakalaureat iz filozofije na nekom crkvenom filozofskom fakultetu, ili da je završio potrebne studije koji odgovaraju bakalaureatu. b) Studenti koji su završili čitav filozofsko-teološki tečaj na nekoj

Bogoslovnoj školi (Sjemeništu) mogu biti primljeni u drugi ciklus uz uvjet da polože prijemni ispit propisan u točki a) ovog paragrafa (usp. »Sap. christ.« Ord. čl. 62).

§ 3. Da netko bude upisan u treći ciklus (za doktorat), traži se da je postigao odgovarajući licencijat (magisterij) iz filozofije ili religijskih znanosti te je ispunio uvjete predviđene Uredbama.

§ 4. Za studij na Filozofskom fakultetu, osim svima propisanog poznavanja latinskog jezika, traži se da studenti budu sposobni čitati filozofske tekstove također, za prvi ciklus na jednom, za drugi na dva, a za treći na tri od sljedećih jezika: klasičnom grčkom, engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom. Prema izabranoj specijalizaciji ovi se mogu zamijeniti i kojim drugim jezikom.

čl. 21. – Upisi

§ 1. Upisi se redovito vrše početkom akademske godine. § 2. Redovni i izvanredni studenti kod prvog upisa na Fakultet dobivaju Indeks u koji se upisuje sve što se odnosi na njihov studij. § 3. Studenti gosti dobivaju »iskaznicu studija« i svjedočanstvo o položenim ispitima.

- 12 -

čl. 22. – Vrijednost drugdje završenih studija

§ 1. Studiji završeni na drugim učilištima i stupnjevi tamo postignuti priznaju se ukoliko odgovaraju naravi i programu studija na ovom Fakultetu. § 2. Nitko ne može postići neki akademski stupanj na ovom Fakultetu ako nije bio na njem upisan barem jedan semestar.

čl. 23. – Dužnosti i prava studenata

§ 1. Studenti su dužni obdržavati sve odredbe Statuta i Uredaba s obzirom na disciplinu, red studija, redovito pohađanje predavanja (obično barem dvije trećine za valjanost tečaja ili semestra), ispite i dobro ponašanje. § 2. Upisom na Fakultet redovni studenti stječu aktivno i pasivno pravo birati delegate studenata za Fakultetsku konferenciju.

čl. 24. – Sankcije

§ 1. Studenti koji bi se ogriješili o norme čestitosti, o crkvene zakone ili fakultetsku disciplinu, mogu izgubiti neka prava, sve do isključenja s Fakulteta. § 2. Lakše slučajeve rješavat će Dekan s Prodekanom, a teže Fakultetsko vijeće. § 3. Dotični se studenti imaju pravo braniti, kao i pravo priziva na višu vlast protiv odluke koja bi im se činila nepravedna.

VI. RED STUDIJA

čl. 25. – Tijek studija

Tijek studija na Filozofskom fakultetu dijeli se na tri ciklusa: a) prvi ciklus se za studente jednopredmetnog studija filozofije poslije

trije godine preddiplomskoga studija (šest semestara, 180 ECTS) završava akademskim stupnjem bakalaureata iz filozofije, a za studente dvopredmetnog studija filozofije i religijskih znanosti poslije tri godine preddiplomskoga studija (šest semestara, 180 ECTS) akademskim stupnjem bakalaureata iz filozofije i religijskih znanosti. Ovaj ciklus pruža opće obrazovanje u disciplinama filozofije i religijskih znanosti (religijske kulture) te početno uvođenje u znanstvenu metodu i osobnu filozofsku refleksiju;

b) drugi ciklus koji traje dvije godine (diplomski studij, četiri semestra, 120 ECTS) i vodi do magisterija ili licencijata u filozofiji ili u znanostima o religijama, te pruža dublju i specijalniju filozofsku i religijsku izobrazbu te bolje uvodi u upotrebu metode znanstvenoga istraživanja;

- 13 -

c) treći ciklus koji redovito traje tri godine (poslijediplomski doktorski studij, šest semestara, 180 ECTS) i završava doktoratom, vodi do zrelosti u znanstvenom filozofskom istraživanju odnosno u znanstvenom istraživanju religijskih disciplina te osposobljavanju za sveučilišno poučavanje.

čl. 26. – Prvi ciklus: preddiplomski studij (180 ECTS)

§ 1. Dicipline prvog ciklusa dijele se na glavne i pomoćne: a) glavne discipline na Studiju filozofije jesu slijedeće:

– uvod u filozofiju, – logika, – filozofija spoznaje, – metafizika, – filozofija prirode, – filozofska antropologija, – filozofija o Bogu – opća i specijalna etika – povijest filozofije;

b) među pomoćne discipline ubrajaju se one koje dalje osvjetljavaju filozofske probleme i pomažu filozofsku refleksiju.

§ 2. a) glavne discipline na Studiju religijskih znanosti, uz gore navedene filozofske discipline, jesu sljedeće:

– uvodne (uvod u kršćanstvo i Bibliju) – istraživanje religija (fenomenologija, filozofija, psihologija, sociologija religije; prirodne i istočne religije) - nauk katoličke religije (fundamentalna teologija, Bog objave, kristologija i pneumatologija, teološka antropologija (stvaranje i milost), sakramentologija, ekleziologija - velike religije svijeta – tumačenje Starog i Novog zavjeta – kršćanski (katolički) moralni nauk – povijest kršćanstva – religijska didaktika

b) pomoćne se discipline predviđaju u Uredbama Fakulteta. § 3. Osim glavnih i pomoćnih disciplina držat će se nakon proseminara i seminari o važnijim filozofskim i religijskim pitanjima. § 4. Uredba Fakulteta i program studija određuju koje su pomoćne dicipline, izborni kolegiji i seminari, te njihovu bodovnu vrijednost (ECTS). § 5. Na svršetku prvog ciklusa kandidati su dužni napisati bakalaureatski rad

od najmanje 30 stranica.

- 14 -

čl. 27. – Drugi ciklus: diplomski studij (120 ECTS)

§ 1. Tijek studija drugog ciklusa raspoređen je tako da vodi do početne specijalizacije koju kandidat namjerava postići. § 2. Tijek studija sastoji se od šest svima propisanih tečajeva filozofske sinteze, u kojima se pruža dublji uvid u neka glavna filozofska pitanja. To su osobito (oko tri četvrtine) specijalni tečajevi i seminari koji su kandidatima ponuđeni i koje valja odabrati u određenom broju već prema raznim specijalizacijama i programu pojedine godine. § 3. Uz to student treba izraditi diplomski rad pod vodstvom kojega od nastavnika, u kojemu će pokazati svoju metodičku i znanstvenu sposobnost istraživanja kroz objektivno prikazivanje i kritički osobni sud. Taj će rad prosuditi voditelj rada i još jedan nastavnik određen od Dekana. § 4. Poslije redovitih ispita i drugih vježbi iz izbornih predmeta polaže se na svršetku ciklusa komprehenzivni ispit, koji se već prema odabranoj specijalizaciji odnosi na osnovne filozofske odnosno religijske probleme i na autore što ih je kandidat čitao.

čl. 28. – Treći ciklus: poslijediplomski doktorski studij (180 ECTS)

§ 1. Da bi netko postigao doktorat iz filozofije ili znanosti o religijama traži se da redovito tijekom tri godine bude upisan na Fakultetu, pohađa Uredbama i studijskim programom propisane discipline i vježbe te izrađuje doktorsku disertaciju koju će javno pred Fakultetskim povjerenstvom braniti i barem djelomično objaviti.

§ 2. Temu disertacije i moderatora odabrat će kandidat na početku ciklusa s odobrenjem Dekana i Fakultetskog vijeća. § 3. Doktorska disertacija mora stvarno pridonositi napretku znanosti, tako da se može objaviti kao znanstveni rad barem značajnim dijelom. § 4. Sud o disertaciji daje Fakultetsko povjerenstvo pred kojim je kandidat brani. Povjerenstvo određuje i redovito mu predsjeda Dekan Fakulteta. § 5. U Uredbama Fakulteta određuje se način kako će kandidat steći iskustvo u praksi poučavanja prije prezentiranja disertacije.

čl. 29. – Ispiti

§ 1. Napredak studenata u studiju provjerava se ispitima, usmenim ili pisanim, te drugim načinima kao što su aktivno sudjelovanje u vježbama ili pisani radovi, kako to odredi Fakultetsko vijeće prema Statutima i Uredbama. § 2. Redoviti rok polaganja ispita jest svršetak pojedinog semestra i početak akademske godine. § 3. Fakultetsko vijeće može predvidjeti i izvanredni ispitni rok. U pojedinačnim slučajevima to može dopustiti i Dekan. § 4. Nepoloženi ispit može se tri puta ponavljati pred ispitivačem, a četvrto se ponavljanje odvija pred povjerenstvom. I položeni ispit može se uz

- 15 -

odobrenje Dekana ponoviti pred povjerenstvom ako to student zatraži u roku od 24 sata poslije ispita (usp. Statut Sveučilišta u Zagrebu čl. 156, 157).

čl. 30. – Ocjene

§ 1. Sud o ispitima i vježbama izriče se ocjenama kojima se utvrđuje prikladnost studenta za nastavak studija i postizanje akademskih stupnjeva. § 2. Način ocjenjivanja i obračunavanja ocjena određen je u Uredbama. § 3. O položenim ispitima studenti dobivaju potvrdu od Fakulteta.

VII. AKADEMSKI STUPNJEVI

čl. 31.

§ 1. Filozofski fakultet ima pravo podjeljivati ove akademske stupnjeve: a) bakalaureat iz filozofije, koji se podjeljuje na svršetku preddiplomskog

jednopredmetnog studija filozofije (180 ECTS), te bakalaureat iz filozofije i religijskih znanosti koji se podjeljuje na svršetku preddiplomskog dvopredmetnog studija filozofije i religijskih znanosti (180 ECTS).

b) magisterij (licencijat), koji se podjeljuje na svršetku diplomskog studija filozofije (120 ECTS), odnosno diplomskog studija religijskih znanosti (120 ECTS), koji osposobljava za poučavanje filozofije i religijskih znanosti (etike) u srednjim školama ili za obnašanje drugih odgovarajućih službi.

c) doktorat, koji se podjeljuje na svršetku trećeg ciklusa studija (180 ECTS) i kojim se kandidatu priznaje zrelost i sposobnost poučavanja filozofije i znanosti o religijama na fakultetima.

§ 2. Akademski se stupnjevi postižu ispunjenjem uvjeta izloženih u čl. 25 – 28 ovih Statuta. § 3. O postignutom akademskom stupnju Fakultet kandidatu izdaje potvrdu i diplomu. § 4. Predavanje diplome obavlja se redovito na svečan način. § 5. Fakultet ima također pravo podjeljivati habilitaciju onima koji ispune uvjete za nju. Proces habilitacije na ovom Fakultetu, koji se detaljnije uređuje u Uredbama Fakulteta, sastoji se u tome da kandidat predoči, a Fakultet odobri filozofski rad, različit od doktorskog, ili nekoliko jednakovrijednih članaka. § 6. Fakultet može zaslužnim pojedincima na promicanju znanosti i kršćanskih

vrednota podijeliti počasni doktorat.

- 16 -

VIII. INSTITUTI I POTHVATI FAKULTETA

čl. 32.

§ 1. Osim u strogom smislu redovitih studija, koji završavaju stupnjem doktorata iz filozofije i religijskih znanosti, Fakultet, da bi bolje postigao svoju svrhu, produbljuje razne vidike i probleme religije i filozofije ili predlaže refleksiju kršćanske filozofije pastoralnoj službi Crkve i dijalogu među ljudima i kulturama također kroz razne institute i posebne tečajeve, preko publikacija, kongresa i konferencija. § 2. Takvi instituti i pothvati, ukoliko su povezani s akademskim studijem i stupnjevima Fakulteta, treba da budu odobreni od Kongregacije za Sjemeništa i Učilišta, a u drugim slučajevima od Zamjenika Velikog kancelara. § 3. Za sada instituti koji nisu povezani s akademskim studijem i stupnjevima, u kojima Filozofski fakultet djeluje, u suradnji s Teološkim studijem D.I. unutar Filozofsko-teološkog instituta D.I. u Zagrebu, jesu sljedeći: – Hrvatski povijesni institut u Beču, – Odjel za kršćanski nazor ili za religijske znanosti (sastoji se i od jedne

godine osnovnog filozofskog studija), – Centar za obiteljska pitanja,

- Centar za bioetiku, - Sekcija za kršćansku filozofiju,

– Godišnji znanstveni filozofsko-teološki kolokviji i simpoziji. § 4. Filozofski fakultet izdaje u izdanjima Filozofsko-teološkog instituta D.I. u Zagrebu vlastiti niz znanstvenih knjiga o filozofiji: »Filozofski niz«. § 5. Jednako, Filozofski fakultet izdaje zajedno s Teološkim studijem D.I. i u izdanjima istog Instituta (FTI): – časopis »Obnovljeni život« (za filozofiju i religijske znanosti), – »Biblioteka 'Obnovljenog života'« (knjige za filozofsko-teološku

kulturu). – »Biblioteka 'Theosis'« (znanstvene filozofske i teološke knjige), – »Velika biblioteka 'Obnovljenog života'« (veće knjige za filozofsku i

teološku kulturu), – »Vrela i prinosi« (o povijesti D.I. među Hrvatima – također o filozofskom studiju; zbornik i bibliotečni niz) – »Disputatio philosophica. International Journal on Philosophy and Religion«.

- 17 -

IX. DIDAKTI ČKA POMAGALA

čl. 33.

§ 1. Glavno sredstvo studija na Fakultetu jest zajednička biblioteka u Filozofsko-teološkom institutu D.I. u Zagrebu. § 2. Dekan Filozofskog fakulteta zajedno s bibliotekarom vodi posebnu brigu da se fond biblioteke neprestano popunjava stručnom literaturom i časopisima te bolje služi djelovanju Fakulteta (naročito literaturom iz filozofije i religijskih znanosti!). § 3. Dekan se također brine da Fakultet bude opskrbljen i drugim potrebnim didaktičkim sredstvima. § 4. Fakultet ima svoj arhiv, a nadgledništvo nad njim povjereno je jednom od nastavnika Fakulteta.

X. EKONOMSKO UPRAVLJANJE

čl. 34.

§ 1. Ekonomski nositelj Filozofskog fakulteta je Hrvatska pokrajina Družbe Isusove, a konkretno ekonomsko poslovanje vodi ekonom Fakulteta prema Uredbama i zaključcima Fakulteta. § 2. Vijeće Filozofskog fakulteta predviđa proračun redovitih i izvanrednih troškova Fakulteta i predlaže ga Zamjeniku Velikog kancelara za odobrenje. § 3. Svake se godine određuju primjerene plaće i honorari nastavnicima i službenicima Fakulteta kao i prilozi studenata za redovite troškove i za razne usluge Fakulteta.

XI. ODNOS PREMA DRUGIM FAKULTETIMA I INSTITUTIMA

čl. 35.

§ 1. Filozofski fakultet, u skladu sa svojom svrhom, nastoji surađivati s ostalim visokim crkvenim učilištima u domovini, osobito s Katoličkim bogoslovnim fakultetima u Zagrebu i Splitu. Takav će se odnos nastaviti i s onima izvan domovine, osobito s Filozofskim fakultetom Papinskog sveučilišta Gregorijana u Rimu. § 2. Osobit odnos suradnje postoji između Filozofskog fakulteta i Teološkog studija D.I. unutar Filozofsko-teološkog instituta D.I. u Zagrebu.

- 18 -

§ 3. Fakultet također nastoji održavati povezanost osobito sa Sveučilištem u Zagrebu, Hrvatskim studijima toga Sveučilišta i ostalim državnim filozofskim fakultetima i kulturnim institucijama. § 4. Suradnja Fakulteta odvijat će se u ekumenskom duhu s nekatoličkim institucijama i u dijalogu s drugim filozofskim smjerovima.

XII. ZAVRŠNE ODREDBE

čl. 36.

§ 1. Ovi Statuti stupaju na snagu kad ih odobri Kongregacija za Sjemeništa i Učilišta i proglasi Dekan Fakulteta. § 2. Nad izvršenjem Statuta bdiju Veliki kancelar, Zamjenik Velikog kancelara i Fakultetsko vijeće. § 3. Izmjene ili dopune Statuta odobrava Kongregacija za sjemeništa i učilišta, a može je predložiti Fakultetska konferencija dvotrećinskom većinom glasova. Da bi taj prijedlog bio upućen Kongregaciji za sjemeništa i učilišta, traži se i pristanak Fakultetskog vijeća također dvotrećinskom većinom glasova. § 4. Izvorni tekst Statuta pisan je latinskim jezikom i odobren od Kongregacije za katolički odgoj. § 5. Moguće sumnje i nejasnoće o tumačenju Statuta privremeno rješava Fakultetsko vijeće uz odobrenje Zamjenika Velikog kancelara. § 6. Ovi se Statuti nadopunjuju Uredbama Fakulteta koje odobrava Zamjenik Velikog kancelara i koje se moraju povremeno pregledati i prilagoditi.

- 19 -

STATUTA

FACULTATIS PHILOSOPHIAE S.I. ZAGRABIENSIS

Prooemium historicum

Facultas Philosophiae S.I. Zagreb continuat plurisaecularem, per longum tempus etiam formaliter universitariam, traditionem Societatis Iesu in docenda philosophia Zagrabiae. Lectiones philosophiae in Collegio S.I. Zagrabiensi 6. 11. 1662 inceptae, post paucos iam annos conduxerunt ad constitutionem sollemnem et officialem a rege Leopoldo I. Habsburgo 23. 9. 1669 intra Academiam Zagrabiensem, Facultatis Philosophicae cum iure omnes gradus academicos sicut et in aliis Universitatibus Imperii, conferendi. Quae Facultas una cum Studio Theologico in eodem Collegio S.I. Zagrabiensi existente ac iisdem iuribus praedito, initium iure dicitur Universitatis Zagrabiensis. Socii S.I. usque ad suppressionem proprii Ordinis 1773 ibi philosophiam docent. In Societate restituta iterum incipit Zagrabiae Studium philosophicum 1920-22 pro studiosis e Societate Iesu. Anno 1937 demum fundatur ibidem Institutum Philosophicum S.I. cum studio triennali, omnino secundum Constitutionem Apostolicam "Deus scientiarum Dominus" ac Rationem Studiorum S.I., ad licentiam in philosophia in Facultatibus Philosophicis ordinatum. Etsi hoc Institutum Philosophicum formaliter gradus academicos conferre non poterat, tamen practice studia eius a Facultatibus Philosophicis ecclesiasticis pro ulteriore studio ad doctoratum agnoscebantur. Ex quo tempore activitas Instituti Philosophici ininterrupta permansit formando plures centenos iuvenes, maxime e Societate Iesu, in reflexione philosophica christiana et propria multiplici activitate investigationi ac propagationi eiusdem cogitationis philosophicae contribuendo. Inde ab anno 1953 Institutum Philosophicum S.I. operatur una cum Studio Theologico S.I. Zagrabiensi intra Institutum Studiorum Philosophici et Theologici S.I., modo tamen etiam in postea omnino separato ac independenti in suo programmate triennali ut in Facultatibus Philosophicis pro licentia in philosophia. Renovatis studiis ecclesiasticis secundum novas normas Ecclesiae ad mentem Concilii Vaticani II, Studium Philosophicum quoque ab anno 1970 per biennium ad baccalaureatum in philosophia obtinendum, secundum programma primi cycli Facultatum Philosophiae ecclesiasticarum, absolvitur et qua tale ab iisdem Facultatibus, praesertim ab illa Pontificiae Universitatis Gregorianae, agnoscitur.

- 20 -

Anno 1983 S. Congregatio pro institutione Catholica etiam formaliter hanc activitatem recognoscit affiliando Studium Philosophicum Facultati Philosophicae PUG. Congregatio de Seminariis atque Studiorum Institutis, ob activitatem et progressum Studii Philosophici simul cum necessitate et spe Ecclesiae localis, suo Decreto die 31. Iulii 1989 dato dictum Studium Philosophicum in Facultatem Philosophiae sui iuris cum potestate omnes Philosophiae gradus nomine et auctoritate S. Sedis conferendi erexit erectumque declaravit. Facultas Philosophiae vero ipsa suo Decreto die 10. Novembris 1990 edito Institutum Historicum Croaticum Vindobonae ad investigationem hereditatis culturae croaticae in territorio Rei Publicae Austriae constituit. Anno 1993 Facultas Philosophiae iterum praeter Studium philosophicum novum Studium Culturae Religionum (Studium de religionibus) instituit. Finis eiusdem Studii est: phaenomen et manifestationes religiositatis speciatim in exemplo magnarum religionum in mundo investigare ad adiuvandam meliorem intellectionem religionis christianae nec non culturae quae in eadem nititur. Facultas Philosophiae Societatis Iesu sua studia anno academico 2005/2006 secundum Processum Bononiensem ordinavit.

I. NOMEN, NATURA, FINIS

art. 1.

Haec Facultas Philosophica officialiter denominatur: Facultas Philosophica Societatis Jesu Zagreb (Filozofski fakultet Družbe Isusove Zagreb).

art. 2.

Facultas Philosophica est studium autonomum, a Sancta Sede institutum ac dependens, iure praeditum gradus academicos in philosophia (atque in scientiis religiosis) nomine et auctoritate Sanctae Sedis conferendi.

art. 3.

Facultas Philosophica pertinet ad Provinciam Croatiae Societatis Iesu, quae Facultati decanum et prodecanum ac maiorem docentium partem necnon media pro eius activitate necessaria procurat.

- 21 -

art. 4.

Facultas Philosophica in structura et activitate sua regitur vigenti iure communi canonico Ecclesiae Catholicae, speciatim Constitutione Apostolica "Sapientia Christiana" eiusque Ordinationibus, hisce propriis Statutis a Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) approbatis, necnon Ordinationibus ab ipsa Facultate editis.

art. 5.

Facultas Philosophica, autonoma in sua structura, cum rectione et administratione distincta, aliquas activitates scientificas communes habet cum Instituto Studiorum Philosophici et Theologici S.I. Zagrabiensis, quod Institutum Studium Theologicum S.I. (Facultati theologiae PUG Romae affiliatum) et Studium ad visionem christianam formandam complectitur.

art. 6.

§ 1. Facultatis philosophicae finis est: a) innitendo patrimonio philosophico perenniter valido, ratione quoque habita

investigationum philosophicarum ac scientificarum recentioris aetatis, studium philosophicum excolere et provehere in ordine ad profundiorem hominis eiusque vitae intelligentiam atque ad reflexionis theologicae et dialogi cum mundo hodierno promotionem.

b) colere item et provehere etiam Studium (scientiae de religionibus) eorundemque problematum ad hae problemata in mundo hodierno saecularizato melius cognoscenda superandaque.

§ 2. Finem suum Facultas Philosophica consequitur: a) investigatione problematum philosophicorum et religionis ac eiusdem

investigationis exitus communicatione per magisterium, publicationem aliosque opportunos modos;

b) magisterio systematico disciplinarum philosophicarum atque scientiae religionum, primario in ordine ad gradus academicos consequendos, secundario vero etiam ad reflexionem christianam cum studentibus theologiae et scientiarum religionum atque cum aliis quoque hominibus communicandam;

c) praeparatione studentium pro activitate magisteriali et investigativa in disciplinis respectivis philosophiae vel religionum.

- 22 -

II. FACULTATIS REGIMEN

art. 7.

Facultas philosophica regitur a Magno Cancellario, Vice-Cancellario, Decano, Consilio Facultatis et Conferentia Facultatis.

art. 8. - Magnus Cancellarius

§ 1. a) Magni Cancellarii Facultatis Philosophicae officio Praepositus Generalis Societatis Iesu fungitur;

b) Ipse Sanctam Sedem apud Facultatem pariterque hanc apud Sanctam Sedem repraesentat estque ordinaria ecclesiastica potestas, a qua Facultas dependet;

c) per ipsum in linea principii relationes Facultatis Philosophicae ad Ordinarium loci atque ad Conferentiam Episcopalem spiritu servitii Ecclesiae atque normis Ecclesiae stricte inspiratae (cf. "Sap. Christ.", Prooem. IV; Ord. ad "Sap. Christ." 5), exercentur. § 2. Ad Magni Cancellarii munus pertinet: a) activitatem Facultatis promovere et curare, ut ipsa in consonantia cum doctrina catholica ac secundum Statuta et S. Sedis praescripta exerceatur; b) Congregationem de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) de statu et activitate Facultatis certiorem facere, praesertim per relationes triennales ipsi a decano Facultatis mediante Vice-Magno Cancellario pro hoc scopo missas; c) decanum Facultatis atque professores ordinarios et extraordinarios, ipsi a

Consilio Facultatis mediante Vice-Magno Cancellario propositos, obtenta a Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) pro decano praevia confirmatione, pro ordinariis vero declaratione "nihil obstat", nominare;

d) eventuales ad Statuta Facultatis mutationes vel additiones ipsi a Consilio Facultatis et a Conferentia Facultatis mediante Vice-Magno Cancellario propositas, Congregationi de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Instituti) proponere.

e) accipere professionem fidei Decani. f) praestare aut revocare auctorizationem docendi aut missionem canonicam

docentibus. g) a Congregatione pro Educatione Catholica petere “Nihil obstat” pro

persona cui Doctoratus “ad honorem” tribuendus est.

art. 9. - Vice-Magnus Cancellarius

§ 1. a) Vice-Magni Cancellarii Facultatis Philosophicae officio Praepositus Provinciae Croatiae S.I. fungitur. b) Ipse nomine et auctoritate Magni Cancellarii agit.

- 23 -

§ 2. Ad Vice-Magni Cancellarii munus pertinet:

a) Magni Cancellarii vices gerere eumque quoad curam, promotionem ac vigilantiam Facultatis eiusque activitatis adiuvare, atque de statu Facultatis certiorem facere; b) Magno Cancellario pro nominatione decanum atque professores ordinarios et extraordinarios proponere; c) Magno Cancellario relationes decani pro Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) de activitate Facultatis necnon eventuales Statutorum Facultatis mutationes vel additiones a Consilio Facultatis et a Conferentia Facultatis propositas, transmittere; d) prodecanum, docentes et assistentes, a Consilio Facultatis propositos,

nominare; e) nomine Provinciae Croatiae S.I. pro numero sufficienti docentium ac pro omnibus mediis necessariis pro activitate Facultatis, curam gerere; f) programmata extraordinaria scientifica et editorialia ac praevisiones annuales sumptuum ordinariorum et extraordinariorum approbare.

art. 10. - Decanus

§ 1. a) Decanus Facultatis a Consilio Facultatis proponitur electione trium nominum inter professores eius ordinarios et extraordinarios e Societate Iesu; b) cuius electionis exitus a Vice-Magno Cancellario praesentatur Magno

Cancellario, qui decanum e tribus professoribus propositis eligit et, obtenta pro ipso a Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) praevia confirmatione, ad triennium nominat;

c) eodem processu supposito decanus ad secundum successivum triennium nominari potest.

§ 2. a) Decanus in officio suo ordinarie adiuvatur a prodecano, praesertim ut a suo

consiliario officiali, qui decano impedito eius vices gerit; b) Ad Prodecani munus pertinet: successum in studiis invisendi,

difficultatesque quae essentiam studiorum non tangunt solvendi. c) Prodecanus a Consilio Facultatis electione inter docentes eius stabiles e

Societate Iesu proponitur Vice-Magno Cancellario, qui eum ad hoc munus ad triennium, semel eodem processu successive repetibile, nominat.

§ 3. Ad decani munus pertinet: a) Facultati praeesse, eam repraesentare eiusque activitatem iuxta directivas

Consilii Facultatis una cum ipso moderari; b) cursum studiorum promovere, coordinare et curare; c) Consilium Facultatis et Conferentiam Facultatis convocare eisque

praesidere; d) exequenda, quae a S. Sede, a Magno Cancellario, a Vice-Magno

Cancellario et a Consilio Facultatis statuta sint, curare; e) de rebus Facultatis maioris momenti Vice-Magnum Cancellarium

certiorem facere;

- 24 -

f) summarium statisticum annuale et relationes triennales de activitate Facultatis parare ac mediante Vice-Magno Cancellario ad Magnum Cancellarium pro Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) mittere; g) studentes ad normas Statutorum et Ordinationum admittere vel excludere; h) examinum ordinem statuere, examinibus quoque ad gradus academicos

obtinendos (magistrii et doctoratus) de iure per se ipsum vel per suum delegatum praesidere;

i) iuxta Consilii Facultatis directivas in casibus ordinariis studia philosophica et gradus academicos in aliis institutis peracta agnoscere; j) una cum Consilio Facultatis sufficientis numeri docentium

curam habere eorumque promotiones secundum processum ab Ordinationibus Facultatis praescriptum, Vice-Magno Cancellario vel mediante ipso, Magno Cancellario proponere.

art. 11. - Consilium Facultatis

§ 1. Consilium Facultatis una cum decano Facultatem immediate regit decisionibus, quae in suis sessionibus maioritate suffragiorum feruntur. § 2. Ad Consilii Facultatis munus pertinet: a) maiora Facultatis negotia decernere, uti sunt Ordinationes Facultatis,

docentium ad disciplinarum numerus, admissionis conditiones, studiorum curricula, methodi didacticae, examinum modus et valor, et sim.;

b) electione decanum, prodecanum, docentes stabiles et non-stabiles proponere;

c) eventuales mutationes vel additiones ad Statuta Facultatis a Conferentia Facultatis propositas Congregationi de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) mediante Vice-Magno Cancellario et Magno Cancellario proponere;

d) quaestiones a Conferentia Facultatis discutiendas vel iam discussas considerare et secundum casum propositiones eius applicare.

§ 3. Consilium Facultatis constat e professoribus ordinariis et extraordinariis

necnon e docentibus. § 4. a) Consilium Facultatis convocatur pluries in anno a decano, qui ipsum

convocare tenetur etiam in casu, in quo saltem duo Consilii membra id postulant;

b) quaestiones in sessionibus discutiendae a decano vel a saltem duobus Consilii membris proponuntur;

c) omnia Consilii Facultatis membra in sessionibus eius participare tenentur, ad actuum vero Consilii validitatem requiritur, ut plus quam dimidia membrorum pars sessioni adsit;

- 25 -

d) ex rationabili causa decanus invitare potest ad referendum in sessione Consilii etiam alios, qui inter Consilii membra de iure non numerantur, v. g. delegatos studentium vel quosdam docentium, attamen sine iure suffragii;

e) de sessionibus Consilii Facultatis acta a Secretario praesenti componuntur, in quibus omnia sessionis decreta ac propositiones conscribuntur. Quae secundum casum etiam toti communitati Facultatis nota redduntur.

art. 12. - Conferentia Facultatis

§ 1. a) Conferentia Facultatis est congressus repraesentans omnia membra communitatis Facultatis.

b) Conferentiam Facultatis componunt omnes docentes actuales, ciusvis ordinis, etiam emeriti si actu docent, delegati studentium, necnon officiales Facultatis (secretarius, bibliothecarius, oeconomus). § 2. Conferentiae Facultatis est discutere quaestiones maioris momenti, quae

universam Facultatis communitatem, tum docentium, tum studentium, respiciunt, atque a Consilio Facultatis vel a tertia parte Conferentiae membrorum eidem Facultatis Conferentiae discutiendae demandantur.

Inter quas quaestiones primariae sunt illae, quae ad studia in Facultate promovenda, ad methodos didacticas magis coaptandas, ad laborem studentium efficacius coordinandum, ad eventuales Statutorum et programmatis studiorum mutationes vel additiones, ad programmationem oeconomicam, quaestiones bibliothecae et sim. referuntur.

§ 3. Conferentia Facultatis potest de rebus a se discussis vota et resolutiones

cum valore directivo emittere, quibus Consilium Facultatis valorem etiam obligatorium conferre valet. In casu quo Consilium Facultatis vota et resolutiones a Conferentia Facultatis maioritate suffragiorum proposita non acceptat, tenetur Consilium Facultatis et decanus de hac non-acceptatione Conferentiae Facultatis et Vice-Magno Cancellario rationes reddere.

§ 4. Conferentia Facultatis saltem semel in anno a decano convocatur, qui eam

convocare tenetur etiam in casu, in quo saltem tertia pars membrorum Conferentiae id postulat. De sessione Conferentiae acta componuntur.

- 26 -

III. OFFICIALES

art. 13.

§ 1. In regimine et in activitate Facultatis adiuvant etiam officiales, uti sunt secretarius, bibliothecarius, archivarius et oeconomus.

§ 2. Qui officiales a Consilio Facultatis propositi ordinarie ad triennium

repetibile a Vice-Magno Cancellario nominantur, atque etiam Studio Theologico Instituti Studiorum Philosophici et Theologici S.I. Zagreb inservire possunt.

§ 3. Officialium conditiones, munera et iura in Ordinationibus Facultatis

specificantur.

IV. DOCENTES

art. 14. - Docentium ordines

§ 1. Docentes Facultatis sunt stabiles vel non-stabiles seu temporanei: a) docentes stabiles sunt professores ordinarii, professores extraordinarii et

docentes [croatice "docenti", ut ordo, non ut nomen genericum] b) docentes temporanei sunt docentes invitati et assistentes.

§ 2. Docentes invitati illi sunt, qui titulis et praeparatione ad docendum praediti in hac Facultate solum partim, secundum necessitatem et ad tempus docent, activitatem vero eorum principalem alibi exercentes. Vocantur professores invitati, si titulo professoris in activitate eorum principali extra Facultatem gaudent.

§ 3. a) Assistentes assumuntur pro exsequenda parte quadam programmatis educativo - formativi vel investigativi ut adiutorium docentibus et studentibus. Ipsi possunt in docendo substituere docentes vel etiam autonome singulas materiae partes docere. b) Dantur varia genera assistentium: - assistens iunior - assistens - assistens senior (tutor) § 4. Ad melius proprium finem assequendum Facultas potest in communitatem

suam etiam collaboratores scientificos seu investigatores inserere. Quorum conditiones acceptationis, tituli et iura, conditionibus, titulis et iuribus docentium correspondent.

- 27 -

art. 15. - Conditiones pro docentium nominatione

§ 1. Ut quis ad munus docentium nominetur, requiritur: a) ad munus asisstentis iunioris gradus academicus magisterii in

philosophia vel scientia religionum, b) ad munus assistentis gradus academicus magisterii (seu licentiatus) in

philosophia vel scientia religionum, et primus annus studii ad doctoratum (tertii cycli) expletus,

c) ad munus assistentis superioris requiritur gradus doctoratus. § 2 Ut quis docens academicus nominetur, requiritur doctoratus congruus (cf.

Ord. ad „Sap. Crist.“ 17) et aliqua elaborata scientifica secundum Legem de Studiis Academicis in Re Publica Croatiae.

§ 3. Ut quis professor extraordinarius nominetur, requiritur praeter doctoratum,

ut secundum legem de scholis superioribus in Republica Croatiae, alia etiam scripta qualitatis scientificae ediderit et saltem per tres annos ut docens in hac Facultate cum successu docuerit.

§ 4. Ut quis professor ordinarius nominetur, requiritur, ut per tres annos in hac

Facultate tamquam professor extraordinarius docuerit, durante hac periodo, conformiter legi de scholis superioribus in Re Publica Croatiae, nova scripta qualitatis scientificae ediderit atque in campo propriae specializationis activitatem conspicuam, in hac vero Facultate spiritum cooperationis in docendo et investigando et Facultati se devovendi studium ostenderit.

§ 5. Candidatus specialium meritorum scientificorum potest a Consilio

Facultatis proponi Magno Cancellario pro nominatione ad determinatum gradum magisterii etiam praeter aliquas dictarum conditionum.

§ 6. Pariter docens, qui iam in certo ordine in alio quodam instituto

correspondenti docuit, pro sua in hac Facultate nominatione non subest necessario omnibus dictis conditionibus.

§ 7. Professores ordinarios et extraordinarios, a Consilio Facultatis per Vice-

Magnum Cancellarium ipsi propositos, nominat Magnus Cancellarius, obtento pro ordinariis praevio "nihil obstat" a Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis). Alios docentes, a Consilio Facultatis per decanum ipsi propositos, nominat Vice-Magnus Cancellarius.

art. 16. - Numerus docentium

- 28 -

Facultas curat saltem quattuordecim docentes stabiles, a quibus saltem septem in ordine professorum ordinariorum et extraordinariorum habere.

art. 17. - Docentium officia

§ 1. Docentes omnes integritate morum, soliditate propriae specializationis, assiduitate in investigando et in docendo, sensu responsabilitatis et harmonia cum doctrina Ecclesiae excellere debent.

§ 2. Docentes in activitate Facultatis participare tenentur: lectionibus,

examinationibus, seminariis, directione exercitationum et specialiter dissertationum, participatione activa in sessionibus et commissionibus Facultatis.

§ 3. Pariter oportet, ut docentes investigationi scientificae operam praestent,

scripta propria scientifica publici iuris faciant, atque in programmatibus ac editionibus scientificis Facultatis pro posse participent. Pro quo scopo Consilium Facultatis potest cum approbatione Vice-Magni Cancellarii singulos docentes ad tempus a lectionibus dispensare.

§ 4. Docentes secundum possibilitatem participent in congressibus et coetibus

scientificis de eorum specializatione in patria ac extra eius fines.

art. 18. - Cessatio a munere docendi

§ 1. Docentium invitatorum munus cessat finitis lectionibus, pro quibus invitati erant. § 2. Assistentium munus cessat post tres annos, nisi renovetur. § 3. Professorum ordinariorum et extraodinariorum necnon docentium munus

ordinarie salvo art. 23 Ordin. ad Const. Apost. "Sapientia Christiana", cessat "emeritatione", quae fit post expletum septuagesimum aetatis annum et finito anno academico currente. "Emmeritatio" concedi potest etiam post expletum sexagesimum quintum aetatis annum docenti id petenti.

§ 4. Munus docentis cuiuslibet ordinis cessare potest etiam suspensione vel e

Facultate dimissione. Qui processus locum inveniet solum, si docens graviter contra mores, doctrinam catholicam, disciplinam ecclesiasticam vel Statuta Facultatis offenderit.

Quo in casu stricte observandae sunt praescriptiones Const. Apost. "Sapientia Christiana", Ordin. art 22, 2 et 3, iustitiam ac iura personae secura reddendo.

- 29 -

V. STUDENTES

art. 19. - Studentium aditus et ordines

§ 1. Facultas Philosophica patet sine ulla discriminatione omnibus, qui vitae moribus et studiis praeviis idonei sint. § 2. Studentes numerantur ordinarii, extraordinarii, hospites: a) ordinarii dicuntur, qui ad gradus academicos contendunt atque

programmati completo ad hos determinato attendunt; b) extraordinarii dicuntur, qui gradus academicos sub peculiaribus a

studentibus ordinariis diversis condicionibus obtinere intendunt. c) hospites aliquos tantum cursus frequentant.

art. 20. - Conditiones admissionis

§ 1. Ut quis prima vice tamquam studens ordinarius vel extraordinarius inscribatur, necesse est: a) exhibere una cum documentis personalibus testimonium de studiis praeviis

cum examine maturitatis expletis, necessariis pro inscriptione ad universitates status in Republica Croatia vel aequivalenter ad facultates ecclesiasticas;

b) apponere recommendationem a persona ecclesiastica competenti, vel pro non-catholicis aliud quoddam testimonium serium.

§2. a) Ut quis in secundum cyclum studii (pro magisterio seu licentiatu) inscribatur, requiritur praeterea, ut baccalaureatum congruum in philosophia in aliqua Facultate Philosophica ecclesiastica vel gradum baccalaureatui aequivalentem consecutus sit.

b) Studentes qui integrum curriculum philosophicum-theologicum in seminario absolverint ad secundum cyclum admitti possunt salvo tamen praescripto de examine admissionis in puncto a) huius paragraphi (cf. Sap. chr. Ord. art. 62) citato.

§ 3. Ut quis in tertium cyclum (pro doctoratu) invaribatur, requiritur ut licentiatum (“magisterium”) in philosophia vel scientiis religiosis consecutus sit necnon condiciones Statutis praevisas expleverit. § 4. Pro studio in Facultate Philosophica praeter cognitionem omnibus

studentibus praescriptam linguae latinae, requiritur ut studentes textus philosophicos legere valeant etiam, pro primo cyclo in una, pro secundo in duabus, et pro tertio in tribus e sequentibus linguis: graeca classica, anglica, gallica, germanica et italica, quibus pro specialisatione electa alia quaedam lingua substitui potest.

- 30 -

art. 21. - Inscriptiones

§ 1. Inscriptiones ordinarie initio anni academici fiunt. § 2. Studentes ordinarii et extraordinarii in prima inscriptione in Facultatem

libellum studiorum (Index) accipiunt, in quo omnia, eorum studia spectantia, adnotentur.

§ 3. Studentes hospites "chartam studiorum" atque testimonium de examinibus

superatis accipiunt.

art. 22. - Valor studiorum alibi peractorum

§ 1. Studia in aliis institutis peracta atque gradus ibi obtenti agnoscuntur, in quantum naturae et programmati studiorum in hac Facultate aequivalent.

§ 2. Nemo gradum ullum academicum hac in Facultate consequi potest, nisi

saltem per semestre in ipsa inscriptus fuerit.

art. 23. - Studentium officia et iura

§ 1. Studentes obligantur observare omnes Statutorum ac Ordinationum Facultatis praescriptiones circa disciplinam, rationem studiorum, assiduam lectionum frequentationem (communiter saltem duarum tertiarum partium ad validitatem cursus vel semestris), examina et bonos mores.

§ 2. Inscriptione in Facultatem studentes ordinarii ius acquirunt activum et

passivum studentium delegatos pro Conferentia Facultatis eligendi.

art. 24. - Sanctiones

§ 1. Studentes qui contra bonos mores, vel leges Ecclesiae vel disciplinam Facultatis offenderint, quibusdam iuribus privari possunt vel etiam e Facultate excludi.

§ 2. Casus leviores a decano cum consensu prodecani, graviores vero a

Consilio Facultatis deciduntur. § 3. Studentes ius habent sese defendendi atque contra decisionem, quae illis

iniusta videatur, ad instantiam superiorem recurrendi.

- 31 -

VI. RATIO STUDIORUM

art. 25. - Studiorum curriculum

Curriculum studiorum in Facultate Philosophica in tres cyclos distribuitur: a) primus cyclus studii philosophiae (cursus unius disciplinae) post tres annos (sex

semestria, 180 ECTS) absolvitur cum gradu academico baccalaureatus in philosophia, studii vero philosophiae et scientiae religionum (cursus duarum disciplinarum) post tres annos (sex semestria, 180 ECTS) absolvitur cum gradu academico baccalaureatus in philosophia et scientia religionum. Qui cyclus generalem institutionem in disciplinis philosophiae et scientiae religionum et initialem introductionem in methodum scientificam atque philosophicam reflexionem praebet;

b) secundus cyclus, qui per duos annos extenditur (quatuor semestria, 120 ECTS)

absolvitur cum gradu magisterii seu licentiatus in philosophia vel scientia religionum, qui profundiorem atque specialiorem formationem et meliorem usum methodi investigationis praebet;

c) tertius cyclus, qui ordinarie per tres annos perdurat (180 ECTS) et cum gradu

doctoratus absolvitur, ad maturitatem in investigatione philosophica perducit atque ad magisterium universitarium praeparat.

art. 26. - Primus cyclus (180 ECTS)

§ 1. Disciplinae primi cycli in principales et auxiliares distribuuntur: a) disciplinae principales sunt: introductio in philosophiam, logica philosophia cognitionis ontologia, philosophia naturae, anthropologia philosophica, philosophia de Deo ethica generalis et specialis, historia philosophiae; inter disciplinas auxiliares eae numerantur, quae ulterius problemata

philosophica illuminant ac reflexionem philosophicam adiuvant. §2. a) Disciplinae principales in Studio scientiarum religionum, praeter disciplinas philosophicas supra enumeratas, sequentes sunt: introductoriae (introductio in religionem christianam et in Sacram

Scripturam) investigatio religionum (phaenomenologia, philosophia, psychologia,

sociologia religionis; religiones naturales et orientales)

- 32 -

doctrina religionis christianae (theologia fundamentalis, de Deo revelationis, christologia et pneumatologia, anthropologia theologica (de creatione et de gratia), de sacramentis, de Ecclesia

magnae religiones in mundo explicatio Veteris et Novi Testamenti doctrina christinana (chatholica) moralis de historia religionis christianae de didactica religiosa b) de disciplinis auxiliaribus in Ordinationibus providetur (ECTS systema

standard!). § 3. Praeter cursus disciplinarum principalium et auxiliarium seminario quoque

proseminario praeposito, de quaestionibus philosophicis religionumque maioris momenti tenentur.

§ 4. Ordinationes Facultatis et eius Ratio studiorum disciplinas auxiliares,

collegia optionalia et seminaria atque valorem punctorum eorum (ECTS) determinant.

§ 5. In fine primi cycli candidati debent exarare elaboratum scriptum, circiter

30 paginas.

art. 27. - Secundus cyclus I (120 ECTS)

§ 1. Curriculum studiorum secundi cycli ita est dispositum, ut intenta inchoata specializatio consequi possit. § 2. Curriculum, praeter e sex cursibus synthesis philosophicae, omnibus

praescriptis, in quibus visio profundior aliquarum principalium quaestionum philosophiae praebetur, constat praecipue (circa tribus quartis partibus) e specialibus cursibus et seminariis, quae candidatis offeruntur certo numero eligenda, secundum diversas specializationes et iuxta programma singulis annis editum.

§ 3. Praeterea, a studente elaboratum ad diploma conficiendum est sub

directione alicuius docentis, quae studentis capacitatem investigationis methodicam et philosophicam per obiectivam expositionem ac iudicium criticum personale monstret. Quae disertatio a directore eius et ab alio ad hoc a decano destinato docente iudicabitur.

§ 4. In fine cycli, post examina ordinaria et alia experimenta in disciplinis optionalibus, fit examen comprehensivum, quod in specializatione electa ad fundamenta problematum philosophiae atque scientiae religionum necnon ad auctores a candidato perlectos refertur.

art. 28. - Tertius cyclus (180 ECTS)

- 33 -

§ 1. Ad gradum doctoratus in philosophia vel scientia religionum obtinendum requiritur ut candidatus per tres annos ordinarie Facultati inscriptus fuerit, ut omnes in Ordinationibus et in Ratione studiorum praescriptas disciplinas et exercitia frequentaverit, in exarando dissertationem doctoralem allaboraverit, quae coram comissione Facultatis publice defendenda et saltem ex parte edenda sit.

§ 2. Thema dissertationis ac moderatorem eius eligit candidatus initio tertii

cycli approbante decano et Consilio Facultatis. § 3. Dissertatio doctoralis ad scientiae progressum vere conferre debet, ita ut

saltem notabili ex parte ut opus scientificum publicari possit. Unum exemplar disertationum ad lauream publicatarum quae ad Congregationem pro Educatione Catholica mittendae sunt.

§ 4. Iudicium de dissertatione fertur a Facultatis Commissione, coram qua

candidatus eam defendit. Commissionem determinat eique ordinarie praesidet decanus Facultatis.

§ 5. In Ordinationibus Facultatis determinatur modus experientiae magisterii

practici candidati ante dissertationis praesentationem.

art. 29. - Examina

§ 1. Studentium in studio profectus comprobatur examinibus, oralibus vel scriptis, necnon aliis modis, uti activa participatione in exercitationibus atque dissertationibus scriptis. Quae a Consilio Facultatis iuxta Statuta et Ordinationes determinantur.

§ 2. Sessiones ordinariae examinum habentur in fine utriusque semestris et ante

initium anni academici. § 3. Consilium Facultatis alias quoque sessiones examinum extraordinarias

praevidere potest. Quae in casibus singulis etiam a decano concedi possunt. § 4. Examen non superatum bis coram examinatore repeti potest, tertia autem

repetitio fit coram commissione. Examen superatum approbante Decano coram commissione repeti potest si ab studente intra 24 horas post examen id iuste postulatur (cf. Stat. Univ. Zagrab. art. 156, 157).

art. 30. - Suffragia

§ 1. Iudicium de examinibus et exercitationibus exprimitur suffragiis, quibus idoneitas studentis ad cursum prosequendum vel ad gradum academicum obtinendum declaratur.

§ 2. Modus suffragia exprimendi et computationis ratio in Ordinationibus

determinantur.

- 34 -

§ 3. De examinibus superatis studentes documentum authenticum a Facultate

accipiunt.

VII. GRADUS ACADEMICI

art. 31.

§ 1. Facultati Philosophicae ius sequentes gradus academicos conferendi competit:

a) baccalaureatus in philosophia confertur in fine curriculi unius tantum

disciplinae (180 ECTS) diploma universitarium praecedentis, baccalaureatus in philosophia et scientia religionum confertur in fine curriculi duarum disciplinarum (philosophiae et scientiae religionum) diploma universitarium praecedentis (180 ECTS).

b) magisterium (seu licentiatus) in philosophia respective in scientia religionum

confertur in fine studii ad diploma (120 ECTS), quod candidatum ad instruendam philosophiam et scientiam religionum (ethicam) in scholis mediis et ad alia correspondentia munera exercenda habilem reddit.

c) doctoratum, qui in fine tertii cycli studiorum confertur, et quo agnoscitur

candidatum maturitatem scientificam atque capacitatem philosophiam et scientias religionum in facultatibus docendi assecutum esse.

§ 2. Gradus academici obtinentur expletis conditionibus in art. 25-28 horum

Statutorum praescriptis. § 3. De gradu academico obtento Facultas candidato testimonium et diploma

tradit. § 4. Traditio diplomatis ordinarie modo sollemni fit. § 5. Facultas etiam iure ad conferendam habilitationem illis qui condiciones

necesssarias explent pollet. Processus habilitationis, in Ordinationibus accurate decriptus, requirit ut candidatus elaboratum scriptum in philosophia, a dissertatione doctorali diversum, a Facultate approbatum, vel aliquos articulos aequipollentis valoris porrexerit.

§ 6. Facultas potest studiosis in promotione scientiarum et christianorum

bonorum bene meritis doctoratum honoris causa conferre consensu Magni Cancellarii praevio.

- 35 -

VIII. FACULTATIS INSTITUTA ET INCEPTA

art. 32.

§ 1. Praeter studia sensu stricto ordinaria, quae gradu doctoratus in philosophia et in scientiis religionum coronantur, Facultatis est ad pleniorem sui finis assecutionem per varia quoque instituta et curricula particularia, per publicationes, conventus et conferentias, diversis aspectibus ac problematibus philosophiae et religionum profundius studere, vel philosophiae christianae reflexionem servitio pastorali Ecclesiae ac dialogo inter homines et culturas proponere.

§ 2. Huiusmodi instituta et incepta, in quantum cum studiis et gradibus

academicis Facultatis connectuntur, approbatione a Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis), aliis vero in casibus a Vice-Magno Cancellario, indigent.

§ 3. Interim instituta et incepta cum studiis et gradibus academicis Facultatis

non connexa, in quibus Facultas Philosophica operatur, in collaboratione cum Studio Theologico S.I. intra Institutum Studiorum Philosophici et Theologici S.I. Zagreb, sunt praesertim sequentia:

- Institutum historicum croaticum Vindobonense, - Sectio ad visionem christianam seu scientiae religionum (quo additur unus annus studii fundamentalis philosophiae), - Centrum pro quaestionibus de familia, - Centrum pro bioethica, - Sectio pro philosophia christiana,

- Symposia et colloquia annualia scientifica philosophico-theologica. § 4. Facultas Philosophica publicat in Editionibus Instituti Studiorum

Philosophici et Theologici S.I. Zagreb collectionem propriam librorum scientificorum de re philosophica "Filozofski niz" (Series philosophica).

§ 5. Pariter, Facultas Philosophica publicat una cum Studio Theologico S.I. in Editionibus eiusdem Instituti studiis philosophicis),

- periodicum "Obnovljeni život" (philosophico-theologico-culturale), - "Biblioteka 'Obnovljenog života' (libri pro cultura philosophica et

theologica), - "Biblioteka 'Theosis'" (libri scientifici philosophici et theologici), - "Velika biblioteka 'Obnovljenog života'" (libri maiores pro cultura

philosophica et theologica), - "Vrela i Prinosi" (Fontes et Studia historiae S.I. inter Croatas - etiam de

studiis philosophicis), - "Disputatio philosophica. International Journal on Philosophy and Religion"

- 36 -

IX. RES DIDACTICAE

art. 33.

§ 1. Medium principale studii in Facultate est bibliotheca, communis cum Instituto Studiorum Philosophici et Theologici S.I. Zagreb.

§ 2. Decanus Facultatis Philosophicae una cum bibliothecario specialem curam

habet, ut bibliothecae fundus philosophicus semper magis litteratura speciali et periodicis augeatur atque melius activitati Facultatis inserviat (praesertim per litteraturam philosophicam et scientiarum religionum).

§ 3. Decanus curam habet, ut Facultas etiam aliis mediis didacticis necessariis

exornata sit. § 4. Facultas archivum proprium curat, cuius supervisionem unus e docentibus

Facultatis habet.

X. ADMINISTRATIO OECONOMICA

art. 34.

§ 1. Provincia Croatiae S.I. est portator Facultatis, activitas vero oeconomica concreta Facultatis ab oeconomo Facultatis secundum Ordinationes et decisiones eiusdem Facultatis regitur.

§ 2. Consilium Facultatis Philosophicae sumptus Facultatis ordinarios et

extraordinarios praevidet et Vice-Magno Cancellario ad approbationem proponit.

§ 3. Quotannis stipendia et honoraria congrua docentibus et officialibus Facultatis necnon contributa studentium pro sumptibus ordinariis ac pro variis Facultatis servitiis determinantur.

XI. RELATIONES CUM ALIIS FACULTATIBUS ET INSTITUTIS

art. 35.

§ 1. Facultas Philosophica correspondenter ad suum finem collaborare intendit cum aliis Institutis ecclesiasticis Superioribus in patria, praesertim cum Facultatibus Theologicis Catholicis in Zagreb et Split. Extra patriam haec relatio continuabitur speciatim cum Facultate Philosophica Pontificiae Universitatis Gregorianae Romae.

- 37 -

§ 2. Omnino particularis relatio collaborationis existit inter Facultatem Philosophicam et Studium Theologicum S.I. intra Institutum Studiorum Philosophici et Theologici S.I. Zagreb.

§ 3. Facultas pariter intendit relationes excolere cum Universitate in Zagreb,

Studiis croaticis eiusdem Universitatis ceterisque Facultatibus philosophicis statalibus et cum aliis institutis culturalibus.

§ 4. Collaboratio Facultatis erit in spiritu oecumenico versus Instituta non-

catholica et in spiritu dialogi versus cultores philosophiae diversarum directionum.

XII. PRAESCRIPTIONES CONCLUSIVAE

art. 36.

§ 1. Haec Statuta vim obtinent post approbationem a Congregatione de Institutione Chatolica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) et promulgationem a Decano Facultatis.

§ 2. Exsecutionem Statutorum Magnus Cancellarius, Vice-Magnus

Cancellarius et Consilium Facultatis invigilant. § 3. Mutationes vel additiones Statutorum Congregatio de Institutione

Chatholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) approbat proponere vero eas Conferentia Facultatis maioritate duarum tertiarum partium vocum potest. Ut haec propositio Congregationi de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) transmittatur, requiritur etiam consensus maioritatis duarum tertiarum partiarum partium vocum Consilii Facultatis.

§ 4. Textus originalis Statutorum est textus lingua latina scriptus, a

Congregatione de Institutione Catholica (de Seminariis atque Studiorum Institutis) approbatus.

§ 5. Dubia eventualia vel res non clarae in interpretatione Statutorum solvuntur

ad tempus a Consilio Facultatis approbante Vice-Magno Cancellario. Patet interpretationem authenticam Statutorum ad Congregationem pro Educatione Catholica spectare.

§ 6. Haec Statuta Ordinationibus Facultatis a Vice-Magno Cancellario

approbandis complentur, quae periodice revidendae et aptandae sunt.