Na temelju dlanka 154. Statuta Sveudili5ta u Zagrebu Medicinskog fakulteta i

Odfuke o izmjenama i dopunama Statuta od 27. listopada 2010. godine, dekanFakulteta utvrdio je dana 27 . prosinca 2010. godine prodi$6eni tekst StatutaMedicinskog fakulteta Sveudili5ta u Zagrebu.

Tekst Statuta obuhva6a Statut broj: 01-€119-2005 od 14. lipnja 2005.godine,Odfuku o izmjenama i dopunama Statuta, klasa: 003-08/10-O2lg, broj: 380-Sg/10-100/376711 , od 27. listopada 2010.

STATUT MEDICINSKOG FAKULTETA

I. OPEE ODREDBE

e lanak 1.

Ovim Statutom ureduje se djelatnost, ustrojstvo i poslovanje Sveudilista uZagrebu, Medicinskog fakulteta (u daljnjem tekstu: Fakultet), ovlasti i nadinodludivanja tijela uprave Fakulteta, ustrojstvo i izvedba studija, znanstveni i strudnirad, status studenata, nastavnika, znanstvenika, suradnika idrugih djelatnika, tedruga pitanja od znadenja za rad Fakulteta.

e lanak 2.

Fakultet je javno visoko udili5te u sastavu Sveudili5ta u Zagrebu koje ustrojavai izvodi sveudili5ne studUe, znanstveni i visokostrudni rad u znanstvenom podru6juBiomedicine i zdravstva.

Fakultet je pravna osoba sa statusom javne ustanove.Osnivad Fakulteta je Sveudiliste u Zagrebu.

elanak 3.

Naziv Fakulteta je: Sveudili5te u Zagrebu, Medicinski fakultet.Skra6eni naziv Fakulteta je: Medicinski fakultet u Zagrebu.Naziv Fakulteta na engleskom jeziku je: University of Zagreb, School of

Medicine.Skraceni naziv Fakulteta na engleskom jeziku je: School of Medicine in

Zagreb.Sjedi5te Fakulteta je u Zagrebu, Salata broj 3.

elanak 4.

Fakultet moZe, uz suglasnosti Senata Sveudili5ta u Zagrebu, osnovatitrgovadko dru5tvo, ustanove i druge pravne osobe te stjecati dionicJ ili udjele u ve6osnovanim trgovadkim dru5tvima.

Fakultet je, s medicinskim fakultetima u Republici Hrvatskoj, suvlasnikdasopisa Croatian Medical Journal. Prava, obveze, odgovornosti te tijeld upravljanjadasopisom utvrduju se Sporazumom o dasopisu Croa tian Medicat Journal.

elanak S.

Fakultet ima svoj grb, Zig, pe6at i zastavu.

Grb Fakulteta okruglog je oblika. U njegovu je sredi5tu crteZzgrade DekanataFakulteta, a uz obod natpis: "Sveudiliste u Zagrebu, Medicinski fakultet 1917." ili"Universitas Studiorum Zagrabiensis, Facultas Medica MCMXV|l". Rijedi "Sveu6ili5teu Zagrebu" ili "Universitas Studiorum Zagrabiensis" nalaze se uz gornji rub i

odijefjene su od rijedi "Medicinski fakultet 1917." ili "Facultas Medica fr4bfrnXVll" uzdonji rub.

Zig i pedat okruglog su oblika promjera 35 ffiffi, 25 mm i 18 mm u kojemsredi5tu je crteZ povijesne zgrade Sveudili5ta, a uz obod natpis "Sveudiliste uZagrebu, Medicinski fakultet" ili "Universitas studiorum Zagrabiensis, FacultasMedica", rasporeden tako da su rijedi "sveudili5te u Zagrebu" ili "UniversitasStudiorumZagrabiensis" otisnute povrh crtela zgrade Sveucili5ta, a rijeci "Medicinskifakultet" ili "Facultas Medica" ispod njega.

lsprave koje na temelju javnog ovla5tenja izdaje Fakultet ovjeravaju se Zigomif i pe6atom okruglog oblika promjera 38 ffiffi, 25 mm i 18 mm s crteZom grbaRepublike Hrvatske u sredi5tu i natpisom "Republika Hrvatska" u gornjem, a"Sveudili5te u Zagrebu - Medicinski fakultet" u donjem dijelu oboda.

Fakultet ima zastavu bijele boje. Odnos duZine i Sirine zastave je 2:1. Usredi5tu vodoravno poloZene zastave, dtja je Sirina uz koplje, grb je Fakulteta.

Promjer grba na zastavi je 112 Sirine zastave.Posebnim pravilnikom ureduje se nadin izrade, evidencije, uporabe i

zadulenja Zigova i pedata.

elanak 6

Fakultet obavlja:a) djelatnost visokog obrazovanja iz znanstvenog podrudja Biomedicine i

zdravstva;b) znanstvenu djelatnost iz znanstvenog podrudja Biomedicine i zdravstva;c) strudnu djelatnost iz podrudja Biomedicine i zdravstva te sudjelovanje u

realizaciji programa zdravstvene za5tite;d) razlidite oblike strudnog i znanstvenog usavr5avanja radnika u zdravstvu

radi pra6enja novih znanstvenih dostignu6a;e) ustrojavanje i provodenje doma6ih i medunarodnih tedajeva radi

pro5irivanja znanja studenata, radnika u zdravstvu i drugih zainteresiranih osoba u

cilju trajnog profesionalnog razvoja;0 zdravstvenu djelatnost za potrebe fakultetske nastave;g) izdavadku, bibliotednu i informaticku djelatnost za potrebe nastave te

znanstvenog i strudnog rada;h) prodaju udZbenika i ostalih tiskanih materijala potrebnih za obavljanje

djelatnosti Faku lteta;i) ekspertize i strudna mi5ljenja;j) sudska vje5tadenja iz znanstvenog i strudnog podrudja Biomedicine i

zdravstva.Pored djelatnosti iz stavka 1 . ovog 6lanka, Fakultet moZe obavljati i druge

djelatnosti ako sluZe registriranoj djelatnosti i pridonose iskoriStenju prostornih i

kadrovskih kapaciteta, a posebno ustrojavanju i izvodenju programa stalnogusavr5avanja iz znanstvenog podrudja Biomedicine i zdravstva.

Clanak 7.

,,Nastava na Fakultetu izvodi se na hrvatskom jeziku iengleskom jeziku."

II. POSEBNE ODREDBE

II.1. USTROJSTVO FAKULTETA

etanak 8.

Ustrojstvene jedinice Faku lteta su :

t. Skola narodnog zdravlja "Andrija Stampar";2. Hrvatski institut za istraZivanje mozga;3. Nastavne ustrojstvene jedinice:

- katedre,- klinike,- klini6ki zavodi,- nastavne baze;

4. Znanstvene ustrojstvene jedin ice:- zavodi,- centri,- laboratoriji,- odsjeci;

5. Strudne ustrojstvene jedinice;6. Strudno - administrativna ustrojstvena jedinica Tajnistvo;7. KnjiLnice.

11.1.1. Skota narodnog zdravUa "Andrija Stampar"

e lanak 9.

Skota narodnog zdravlla <Andrija Stampar, (u daljnjem tekstu. SNZ; jeznanstveno-nastavna podruZnica Fakulteta koja ustrojava, izvoOi i promide nastavuna preddiplomskim i diplomskim sveudili5nim studijima, integriranim preddiplomskim idiplomskim sveudili5nim studijima medicine te nastavu na poslijediplomskimsveudiliSnim studijima., znanstveni i strudni rad te razlidite oblike sirudnog iznanstvenog usavr5avanja djelatnika u znanstvenim i drugim ustanovama ponalpiiles podrudja javnog zdravstva.

e lanak 10.

Naziv _f,fk]"t qy"ucili5te u Zagrebu, Medicinski fakuttet, Skola narodnogzdravlp "And rija Stampa r".

skra6eni naziv strtz-a je: strtz "Andrija stampar,,.Naziv StrtZ-a na englegkom jeziku je: University of Zagreb, Medical School,Andrija Stampar School of public Health.Skraceni naziv na engleskom jeziku ASSPH.sjedi5te Sruz - a je u2agrenu, nockefellerova ulica 4.

SruZ ima Zig i peda_t okruglog oblika promjera 35 ffiffi, 25 mm i 18 mm u 6ijemsredi5tu je crteZ zgrade SNZ, a uz obod natpis: Sveucili5te u Zagrebu, Medicinskifakultet, Skola narodnog zdravlja "Andrija Stampa/'.

e lanak 11.

Skota narodnog zdravlja "Andrija Stampa/' obavlja:a) djelatnost visokog obrazovanja iz znanstvenog podrudja Biomedicine i

zdravstva;b) znanstvenu djelatnost iz znanstvenog podrudja Biomedicine i zdravstva;c) strudnu djelatnost iz podrudja Biomedicine i zdravstva te sudjelovanje u

realizaciji programa zdravstvene za5tite;d) razlidite oblike strudnog i znanstvenog usavr5avanja radnika u zdravstvu

radi pra6enja novih znanstvenih dostignu6a;e) ustrojavanje i provodenje doma6ih i medunarodnih tedajeva radi

pro5irivanja znanja studenata, radnika u zdravstvu i drugih zainteresiranih osoba ucilju trajnog profesionalnog razvoja;

0 zdravstvenu djelatnost za potrebe fakultetske nastave;g) izdavadku, bibliote6nu i informatidku djelatnost za potrebe nastave te

znanstvenog i strudnog rada;h) prodaju udZbenika i ostalih tiskanih mater'rjala;i) ekspertize i strudna mi5ljenja;j) sudska vje5tadenja iz znanstvenog i strudnog podrudja Biomedicine i

zdravstva.Znanstvena, strudna i nastavna djelatnost obavlja se kao sredi5te izvrsnosti za

javno zdravstvo.Pored djelatnosti iz stavka 1. ovog 6lanka, SttZ moZe obavljati i druge

djelatnosti ako sluZe registriranoj djelatnosti i pridonose iskori5tenju prostornih i

kadrovskih kapaciteta, a posebno ustrojavanju i izvodenju programa stalnogusavr5avanja iz znanstvenog podrudja Biomedicine i zdravstva.

e lanak 12.

SNZ, uz suglasnost dekana, stupa u pravne odnose s drugim pravnimosobama radi realizacije poslova u podrudju:

- utjecaja Zivotne i radne sredine na zdravlje;- proudavanja i pra6en ja zdravstvenog stanja populacije i populacijskih grupa;- planiranja, ustrojavanja i evaluacije rada zdravstva koriste6i se znanstvenim

metodama preventivnih, socijalno-medicinskih, ekolo5kih, epidemiolo5kih,medicinsko-statistickih, dokumentacijskih imedicinsko-informatidkih disciplina;

- socijalne medicine- primarne zdravstvene za5tite;- medunarodne suradnje radi ukljudivanja u medunarodnu podjelu rada i

u napredenja javnog zdravstva,- uskladivanja uvjeta rada podruZnice sa zdravstvenim ustanovama, posebice

nastavnih baza Fakulteta;- ustrojavanja i provodenja strudnog i znanstvenog usavr5avanja djelatnika

izvan temeljne djelatnosti Fakulteta.- davanje ekspertnih mi5ljenja s podrudja svoga strudnog i znanstvenog

djelovanja.

- razvoi metoda i pomagala u podrudju zdravstvenog odgoja i informiranja Sirejavnosti.

e lanak 13.

SttZ zastupa ravnatelj kojeg na temelju internog natjedaja bira Fakultetskovije6e, uz pribavljeno pozitivno mi5ljenje dekana, na vrijeme od detiri godine.

Ravnatelj SNZ-a, uz suglatnost dekana, naredbodavatelj je u izvrsavanjufinancijskih obveza u okviru godi5njeg proraduna i raspoloZivih posebno evidentiranihprihoda SNZ-a, u skladu s teku6im plinom Fakulteta.

Ravnatetl SruZ-a ne moZe bez sugtasnosti dekana ste6i, opteretiti, niti otuditinekretninu niti drugu imovinu.

Ravnateq StrtZ-a ima pravo donositi poslovne odluke u ime i za ra1un SNZ-a upojedinadnoj vrijednosti do 100.000,00 kuna.

Ravnatelj StrtZ-a mora zadovoljavati op6e uvjete propisane zakonom te biti uznanstveno-nastavnom zvanju s djelatnim iskustvom na poslovima ustrojavanjaznanstveno-nastavnog rada iz podrucja djelatnosti Strtz-a.

Ravnatelj SNZ-a je za svoj rad odgovoran dekanu i Fakultetskom vije6u.Ravnatelj moZe svoje naredbodavno pravo djelomidno prenijeti na pojedine

6lanove Strudnog J<oleg ija.U upravi SNZ-a ravnatelju pomaZu Strudno vije6e, zamjenik i po potrebi

pomocnici ravnatelja.Strudno vije6e raspravlja iodluduje o strudnim pitanjima rada SttZ-a. Daje

mi5ljenja i prijedloge glede organizscUg rada i uvjeta za razvitak djelatnosti, te obavljadruge poslove odredene Pravilnikom SttZ-a.

Strudno vijece 6ine prodelnici katedri i delnici ustrojstvenih jedinica SruZ-a.U svrhu unapredenja poslovanja, razvoja znanstvenog djelovanja i

unapredenja suradnje s medunarodnim ustanovama Skota hozb osnovatiMedunarodni savjet. elanovi Medunarodnog savjeta mogu biti medunarodno uglednijavnozdravstveni djelatnici, znanstvenici i nastavnici. Uvleti djelovanja Medunrrjdnogsavjeta ureduju se Pravilnikom StrtZ-a.

elanak 14.

U svrhu unapredenja poslovanja, razvoja znanstvenog djelovanja iunapredenja suradnje s drugim ustanovama i goipodarstvenim iuOlet<tir" SruZmoZe osnivati znanstvene i strudne ustrojstvene leOinlce. Njihova djelainost pobliZeje odredena Pravilnikom SNZ-a

Posebne odredbe o ustrojsfuu, strudnom vije6u, ravnatelju , zamjeniku,pomo6nicima ravnatelja i tajniku SNZ-a, o na6inu pbslovanja i drugim pitanjimavaZnim za njezin rad ureduju se posebnim pravilnikom koteg donosi dekan naprijed log ravnatetla SNZ-a.

11.1.2. Hrvatski institut za istraZivanje mozga

e tanak 1S.

Hrvatski institut za istraZivanje mozga (u daljnjem tekstu: HllM) je znanstveno-nastavna podruZnica Fakulteta osnovana u svrhu multidisciplinarnog znanstvenog

istraZivanja te ustrojavanja, izvodenja i promicanja fakultetske, interfakultetske i

medusveudili5ne nastave izznanstvene grane neuroznanost.U HllM-u se pod jednakim nadelima mogu odvijati i druga temeljna

biomedicinska istraZivanja te fakultetska, interfakultetska i medusveudili5na nastava.

e lanak 16.

HlfM obavlja svoju djelatnost pod nazivom: Sveu6ili5te u Zagrebu,Medicinski fakultet, Hrvatski institut za istralivanje mozga.Skra6eni naziv Instituta glasi: HllM.

Engleski naziv Instituta glasi: Croatian lnstitute for Brain Research.Skradeni engleski naziv Instituta glasi: CIBR.Naziv HllM-a ispisan je na plodi koja je istaknuta na zgradi HllM-a.Sjedi5te HllM-a je u Zagrebu, Salata 12.

e lanak 17.

HllM ima znak, pedat te Stambilj pravokutnog oblika za svakodnevnoposlovanje. Ukoliko HllM ima vi5e takvih Stambilja ipe6ata, oni moraju biti oznadenirednim brojem.

Oblik, velidina, sadrZaj, nadin kori5tenja te osobe odgovorne za uporabui duvanje pedata, Stambilja odreduju se posebnim pravilnikom kojeg donosi dekan naprijedlog ravnatelja Hl lM-a.

e lanak 18.

HllM-a obavlja:a) djelatnost visokog obrazovanja iz znanstvenog podrudja Biomedicine i

zdravstva;b) znanstvenu djelatnost iz znanstvenog podrudja Biomedicine i zdravstva;c) strudnu djelatnost iz podrudja Biomedicine i zdravstva te sudjelovanje u

realizaciji prog rama zdravstvene za5tite;d) razlidite oblike strudnog i znanstvenog usavr5avanja radnika u zdravstvu

radi pra6enja novih znanstvenih dostignuca;e) ustrojavanje i provodenje doma6ih i medunarodnih tedajeva radi

pro5irivanja znanja studenata, radnika u zdravstvu i drugih zainteresiranih osoba u

cilju trajnog profesionalnog razvoja;0 zdravstvenu djelatnost za potrebe fakultetske nastave;g) izdavadku, bibliotednu i informatidku djelatnost za potrebe nastave te

znanstvenog i strudnog rada;h) prodaju udZbenika i ostalih tiskanih materijala;i) eksperttze i strudna mi5ljenja;i) sudska vje5tadenja iz znanstvenog i strudnog podrucja Biomedicine i

zdravstva.Znanstvena, strudna i nastavna djelatnost obavlja se kao sredi5te izvrsnostt za

temeljne, klini6ke i translacijske neuroznanosti.Pored djelatnosti iz stavka 1. ovog 6lanka, HllM moZe obavljati i druge

djelatnosti u manjem obujmu ako sluZe registriranoj djelatnosti i pridonoseiskori5tenju prostornih i kadrovskih kapaciteta.

e lanak 19.

HllM, uz suglasnost dekana, stupa u pravne odnose s drugim pravnimosobam?, d posebice s Centrom za klinidku primjenu neuroznanosti, radi obavljanjasvoje djelatnosti.

Ako HllM u obavljanju svoje djelatnosti ostuari dobit, ta se dobit koristi zaobavfjan je i razvoj znanstvenog, strudnog i nastavnog rada.

elanak 20.

Radi udinkovitijeg obavljanja svoje djelatnosti u HllM-u se ustrojavaju sljede6eustrojstvene jed i n ice :

- Zavod za neuroznanost;- znanstvenoistralivadki centri, odjeli, odsjeci i laboratoriji;- strudne sluZbe.

e lanak 21.

Unutarnji ustroj HttM-a, vrijeme i na6in imenovanja 6elnika unutarnjihustrojstvenih jedinica pobliZe se ureduje posebnim pravilnikom kojeg donosi dekanna prijedlog ravnatelja HllM-a.

ehnak22.Tijela uprave HllM-a su: ravnatelj, pomodnici ravnatelja, Strudno vije6e HllM-a

i Medunarodni znanstveni savjet.

elanak 23.

eelnik HllM-a je ravnatelj koji organizira ivodi rad iposlovanje HllM-a,predstavlja i zastupa HllM. Ravnatelja bira Fakultetsko vije6e na prijedlog Stru6nogvije6a HllM-a., na temelju internog natjedaja, uz pribavljeno pozitpni misljenj6dekana, na vrijeme od detiri godine.

Ravnatelj HllM-a mora zadovoljavati op6e uvjete propisane zakonom te biti uznanstveno-nastavnom zvanju s djelatnim iskustvom na poslovima ustrojavanjaznanstveno-nastavnog rada iz podrudja djelatnosti HllM-a.

Ravnatelj HllM-a, uz suglasnost dekana, naredbodavatelj je u izvr5avanjufinancijskih obaveza u okviru godi5njeg proraduna i raspoioZivin posebnoevidentiranih prihoda HllM-a, u skladu s tekueim planom Fakulteta.

Ravnatelj HllM-a ne moZe bez suglasnosti dekana ste6i, opteretiti niti otuditinekretninu i drugu imovinu.

Ravnatelj HllM-a ima pravo donositi poslovne odluke u ime i za ra6un HllM-a upojedinadnoj vrijednosti do 100.000,00 kuna.Ravnate.U HllM-a ie za svoj rad odgovoran dekanu i Fakultetskom vije6u.Pomo6nike ravnatelja imenuje dek-an na prijedlog ravnatelja HllM-a.

elanak 24.Strudno vijece HllM-a dine 6elnici zavoda, odjela i odsjeka HllM-a te voditeljiprograma trajne istraZivadke djelatnosti.Strudno vije6e obavlja sljede6e poslove:- raspravlja i odluduje o strudnim i znanstvenim pitanjima;

- daje ravnatelju mi5ljenja i prijedloge o ustrojstvu rada i ostvarivanju uvjeta zarazv q zna nstve n o istraZivadke dje latnosti ;

- predlaZe dekanu i Fakultetskom vijecu ravnatelja HllM-a;- obavlja druge poslove odredene posebnim pravilnikom.

e lanak 25

Medunarodni znanstveni savjet HllM-a dine vrsni znanstvenici izznanstvenog polja temeljne i klinidke neuroznanosti, a imenuje ga Fakultetsko vije6ena prijedlog ravnatelja HllM-a i uz suglasnost dekana.

Medunarodni znanstveni savjet sudjeluje u utvrdivanju strategije razvoja HllM-a u svjetlu suvremenih kretanja i trendova u znanstvenom polju neuroznanosti tesudjeluje u postupku prosudbe znanstvenih projekata i programa trajneznanstvenoistraZivadke djelatnosti H I lM-a.

II.1 .3. NASTAVNE USTROJSTVENE JEDINICE

11.1.3.1. Katedre

elanak 26.

Katedre su temeljni ustrojstveni oblik nastavnog rada Fakulteta, 6iji broj i nazivise ureduju pravilnikom o ustrojstvu Fakulteta i radnih mjesta (unutarnjem redu).

Obveza je katedre da provodi i uskladuje preddiplomsku, diplomsku i

poslijediplomsku nastavu, da se brine o unapredenju svih oblika nastavne djelatnosti,o izboru i napredovanju kadrova koji sudjeluju u nastavi i svim drugim pitanjimavaZnim za efikasno odvijanje nastave.

Katedra mora imati najmanje tri nastavnika izabrana u znanstveno-nastavnozvanje i u radnom odnosu na Fakultetu.

ehnak27.

Katedru 6ine svi nastavnici, znanstvenici i suradnici koji se nalaze u radnomodnosu i izvode nastavu iz predmeta koji ulaze u nadleZnost katedre, te predstavnikstudenata godine u kojoj se izvode predmeti katedre. U radu katedre, bez pravaglasa, sudjeluju i nastavnici izabrani u naslovna znanstveno-nastavna zvania tegostuju6i nastavnici.

Sjednica katedre moZe se odrZati ako joj prisustvujedlanova katedre koji su u radnom odnosu na Fakultetu.

natpolovidna vecina svih

Za koordinaciju izvodenja nastave predmeta u kojimakatedre Fakultetsko vijece, na prijedlog dekana, moZepredmetaiz reda nastavnika koji 6e izvoditi nastavu predmeta.

Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima ureduju se uvjeti i

postupakza osnivanje i rad koordinac'tje predmeta.

elanak 28.

Na 6elu katedre je prodelnik, koji ravna nastavnim i strudnim radom katedre,za svoj rad odgovoran je katedri, Fakultetskom vije6u i dekanu.

sudjeluju dvije ili vi5eosnovati koordinaciju

Mandat prodelnika traje tri godin€, ? ista osoba moZe ponovno biti izabrana zaprodelnika katedre.

Prodelnik katedre bira se iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnimzvanjima koji su s Fakultetom sklopili ugovor o radu.

Prodelnika katedre biraju tajnim glasovanjem dtanovi katedre koji se nalaze uradnom odnosu i koji su izabrani u znanstveno-nastavno zvanje.

Katedra je duZna pribaviti prethodno mi5ljenje dekana o programimapristupnika za izbor prodelnika katedre.

lzbor pro6elnika katedre potvrduje Fakurtetsko vije6e.Dekan imenuje za obna5atelja duZnosti prodelnika osobu koja ispunjava

propisane uvjete, za vrijeme teku6e akademske godine, ako se novi prodelnik neizabere do isteka mandata postojecem prodelniku ili ako dekan dad'e negativnomi5ljenje na programe pristupnika za izbor prodelnika katedre.

elanak 29.

Prodelniku katedre u radu pomaZu zamjenik, pomocnik i tajnik, koje uzsuglasnost dekana, imenuje prodelnik katedre.

Kada se nastava predmeta izvodi u vi5e nastavnih baza, katedra moZe, uzsuglasnost dekana, predloZiti izbor onolikog broja pomo6nika prodelnika katedrekofiko ima nastavnih baza.

elanak 30.

Katedra se sastaje prema potrebi, a najmanje dva puta u semestru. Pribivanjesastancima katedre obvezatno je za sve dlanove Katedre. O sastanku Katedre tajnikvodi zapisnik, od kojega jedan primjerak ostaje u pismohrani, a drugi se dostavgaprodekanu za nastavu, nakon ovjere.

Katedra odluduje vecinom nazodnih 6lanova, ako ovim Statutom zapitanja nije drukdije odredeno.

pojedina

Za izbor prodelnika Katedre mora biti nazodna natpolovi6na ve6ina svihdfanova katedre izabranih u znanstveno-nastavna zvanja, a odluka se donosive6inom glasova nazodnih dlanova.

e lanak 31.

Katedra uskladuje nastavu svih nastavnih baza u okviru nastavnih planova iprograma preddiplomske, diplomske i poslijediplomske nastave. U suiadnji saStudentskim zborom Fakulteta brine se za ustrojstvo i za tehnidke pojedinostiprovodenja nastave; odluduje o dono5enju stimulativnih mjera za pohadanjepredavanja, vjeZbi i seminara u skladu s ovim Statutom, brine za ispravno iujednadeno provodenje provjere znanja.

elanak 32.

Kabineti .ustrojavaju nastavu iz predmeta prva pomoc, povijest medicine,strani jezici te tjeles na i zdravstvena kultura.

Osim predmeta utvrdenih u stavku 1. ovog 6lanka, kabineti se mogu osnivati iza stjecanje praktidnih znanja i vje5tina, u skladu i posebnim pravilnikom.

eelnik kabineta je voditelj kojega imenuje dekan na vrijeme od tri godine.Nakon isteka mandata ista osoba moZe biti ponovno imenovana za voditeljakabineta.

elanak 33.

Vije6e predmeta je ustrojstveni oblik nastavnog rada Fakulteta 6iji broj i nazivise ureduju posebnim pravilnikom.

Vije6e predmeta sastoji se od nastavnika, znanstvenika i suradnika u radnomodnosu na Fakultetu koji sudjeluju u izvodenju nastave iz fakultetskih predmeta.

Sjedi5te vije6a predmeta je u zavodu ili klinici.eelnik Vije6a predmeta je prodelnik.eelnike vijeca predmeta imenuje dekan na vrijeme od tri godine.eelnik vije6a predmeta, koji je ujedno i predstojnik zivoda. izabire se po

uvjetima i postupku propisanim za izbor prodelnika katedre.Prodelnik v'rje6a predmeta ravna nastavnim i strudnim radom.Na osnivanje, ustroj i rad Vije6a predmeta na odgovarajuci se nadin

primjenjuju odredbe ovog Statuta o katedrama.

11.1.3.2. Klinike, zavodi i klinidki zavodi

elanak 34.

Klinike, zavodi i klinidki zavodi su temeljni ustrojstveni oblik rada Fakultetaodreden na temelju mjerila logidne povezanosti i srodnosti znanstvenog i djelatnogprocesa koji se u njemu obavlja, te srodnosti uvjeta rada njegovih djelatnika.

Pri odredivanju naziva, velidine i sadrZaja rada zavoda uzima se u obzir i

postojanje znanstvenog programa, medunarodni ugled, mjerilo ustrojstva rada,postizanja boljih djelatnih rezultata i racionalizacije procesa uprave.

Zavodi se mogu ustrojiti i u podruZnicama Fakulteta.Klinike i klini6ki zavodi su zdravstvene ustanove ili dijelovi zdravstvenih

ustanova u kojima se izvodi klinidka nastava.Naslove klinika, klini6kih zavoda, klini6ka bolnica i klini6ki bolnidki centar

dodjeljuje ministar nadleZan za zdravstvo i socijalnu skrb, po uvjetima i postupkuutvrdenim posebnim propisima.

ll.1 .3.2.1 . Predstoj n ici

etanak 35.

Radom zavoda ravna predstojnik koji je ujedno i prodelnik katedre.Predstojnik zavoda bira se u istom postupku izbora prodelnika katedre.Predstojnik je odgovoran za rad i uspje5nost zavoda. Predstojnik zavoda ima

pravo, uz suglasnost dekana, raspolagati financijskim sredstvima u okvirufinancijskog plana.

Njegove ovlasti utvrdene su pravilnikom o radu, pravilnikom o pla6ama tepravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta.

Predstojnike klinika, klinickih zavoda biraju zdravstvene ustanove, asudjelovanje Fakulteta u izboru ureduje se ugovorom izmedu Fakulteta i zdravstveneustanove.

ll'1'3'3' Nastavne baze e ranak 36.

Nastava dijela ili cijelog nastavnog predmeta moZe se povjeriti i izvoditi uzdravstvenim ustanovama koje imaju kadrovske, prostorne i tehni6ke mogu6nosti.

Medusobna prava i obveze u izvodenju nastave u zdravstvenim ustanovamaiz stavka 1 . ovog dlanka ureduju se ugovorom izmedu Fakulteta i zdravstveneustanove.

Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima detaljno se utvrdujuuvjeti i na6in izvodenja nastave, kao i medusobna prava i obveze Fakufteta i njegovenastavn e baze.

11.1.4. ZNANSTVENE USTROJSTVENE JEDINICE

/,-1-4.1. Centri za istraZivanja u polju temeljnih medicinskih znanosti, kliniikihmedicinskih znanosti i javnog zdravstva

elanak 37.

U svrhu obavljanja multidisciplinarnog znanstvenog istraZivanja i specifidneobrazovne djelatnosti, Fakultet osniva centre za istraZivanja u polju iemeljnihmedicinskih znanosti, klinidkih medicinskih znanosti i javnog iOravstva (u daljnjemtekstu: centri) kao pravne osobe ili ustrojstvene jedinice Fakulteta.

Svi ugovori koji proizlaze iz obavljanja djelatnosti centra sklapaju se uzprethodnu suglasnost dekana.

_Clanak 38.

Za osnivanje centra moraju kumulativno biti ispunjeni sljede6i uvjeti.1. recenzirani program rada;2. osigurana financijska sredstva za rad3. osigurani kadroviiz redova djeratnika Fakulteta.

elanak 39.

Tijela uprave centra utvrduju se odlukom Fakultetskog vije6a.Tijela uprave centra kao pravne osobe ufurduju se akiom o osnivanju.

elanak 40.

eelnik centra duZan je dva puta godi5nje dostaviti izvje56e dekanu o radu iposfovanju centra radi procjene uvjeta za-rad centra.

e lanak 41.

Svake getvrte godine obavlja s€, temeljem recenziranog programa kojegaprihvaca Fakultetsko vije6e, provjera uvjeta za rad centra.Specifi6ne uvjete osnivanja i rada centra utvrduju se odlukom o osnivanju

centra.

11.1.4.2. Odsjeci i laboratoriji vGlanak 42.

Odsjeci i laboratoriji ustrojavaju se u podruZnicama i znanstveno-nastavnimustrojstvenim jedinicama Fakulteta pod uvjetom da imaju specififni znanstveniprogram i medunarodni ugled, posebnu srodnost djelatnog procesa te da se njihovimustrojavanjem postiZu bolji djelatni udinci.

Odsjecima i laboratorijima Fakulteta ravnaju voditelji koje imenuje dekan navrijeme od tri godine.

II.1.5. STRUENE USTROJSTVENE JEDINICE

elanak 43.

U strudnim ustrojstvenim jedinicama obavljaju se djelatnosti utvrdene u cl. 6.ovog Statuta.

Na delu strudnih ustrojstvenih jedinica je predstojnik koji se bira po uvjetima i

postupku propisanim odredbama ovog Statuta za izbor prodelnika katedre.Nazivi i ustrojstvo strudnih ustrojstvenih jedinica, nadin poslovanja i druga

valna pitanja za rad strudnih ustrojstvenih jedinica utvrduju se Pravilnikom o radustrudnih ustrojstvenih jedinica.

II.1.6. STRUENO . ADMINISTRATIVNA USTROJSTVENA JEDINICA TAJNISTVO

e lanak 44.

Tajni5tvo Fakulteta je ustrojstvena jedinica za obavljanje stru6no-admin istrativnih poslova.

Prilikom preuzimanja obveza nastalih izvr5avanjem utvrdenih zadatakaTajni5tvo je duZno prethodno traZiti suglasnost dekana, a poslove koji proizlaze izrealizacije pojedinog prihva6enog programa provodi u skladu s uobidajenim pravilimai odlukom dekana o nadinu izvr5enja pojedinog zadatka.

e lanak 45.

Tajni5tvo obavlja:- strudno-administrativne poslove vezane uz obavljanje

znanstvenoistraZivackog rada, evidencije, pripreme i koordinacije izvodenjapreddiplomske, diplomske i poslijediplomske nastave;

- pravne, kadrovske i op6e poslove za Fakultet;- financijsko-knjigovodstvene poslove i materijalno poslovanje Faku lteta;- poslove izgradnje i odrlavanjai- poslove izgradnje i odrlavanja informatidkog sustava Fakulteta;- temeljno obrazovanje iz poznavanja rada na radunalu, u pravilu po programu

ECDL;- druge poslove potrebne za uspje5an rad Fakulteta utvrdene ovim Statutom i

drugim op6im aktima Fakulteta.

Sve poslove iz stavka 1. ovoga dlanka Tajni5tvo, putem strudnih sluZbi,obavlja za cijeli Fakultet, osim ako ti poslovi spadaju u redovnu djelatnost drugihustrojstvenih jedinica utvrdenih ovim Statutom i drugim op6im aktima.

elanak 46.

Radom Tajni5tva ravna tajnik kao izvr5no tijelo dekana, Fakultetskog vijeda i

Dekanskog kolegUa. Tajnik rje5ava prvostupanjske upravne stvari._ Tajnik mora imati zvanje diplomirani pravnik i poloZeni pravosudni ispit.odgovoran je za kvalitetu rada strudnih sluzbi rajnistva.

Tajnika bira dekan na temelju javnog natjedaja.

elanak 47.

Tajnik koordinira rad Tajnistva StrtZ-a i HllM-a.Prilikom izvr5avanja poslova iz svojega podrudja djelovanja, Tajni5tvo zastupa

tajnik Fakulteta.Ustrojstvo Tajni5tva, na6in poslovanja i druga pitanja va1na za udinkovit rad

Tajni5tva utvrduju se Pravilnikom o radu Tajnistva.

11.1.7 . KNJENICE

etanak 48.

KnjiZnidni sustav Fakulteta tvore Sredi5nja medicinska knjiZnica, KnjiZnica"Andrija Stampar" i pridruZene im knjiZnice (u Oitlnlem tekstu: knjiZnice). XnjiZnlcepodupiru nastavu, istraZivanje i krini6ki rad Fakulteta:

- nabavljajuci, organizirajuci i pohranjujuci informacije u svim formatima,- osiguravaju6i djelotvoran pristup informacijskim izvorima nastalim kao rezultatnastavnog, znanstvenoistraZivadkog rada na Fakultetu i strudne obradbe vlastitihzbirki, kao i ostalim svjetskim i lokalnim izvorima znanja,- podudavajuci pronalazenje i uporabu informacija.

KnjiZnice u svrhu udinkovitog zadovoljavanja informacijskih potreba studenata,nastavnika i ostaloga stru6noga osoblja suraduju s drugim f nliZnicama u okvirusveudili5ta i izvan njega.

elanak 49.

Sredi5njom medicinskom knjiZnicom ravna voditelj kojega na temelju javnognatjedaja bira dekan.

Voditelj knjiZnice "Andrija Stampar" postavlja se na nadin utvrden pravilnikomo radu SruZ-a.

elanak 50.

Nadzor. nad razvojem i radom knjiZnidnog sustava ima KnjiZni6no vijece, kojeimenuje Fakultetsko vije6e na prijedlog dekanl. KnjiZnidno vijece dine prodekani,voditelji knjiznica i predstavnici nastavnika i studenata.

Ustrojstvo i djelokrug rada knjiZnice, rad knjiZni6nih djelatnika, ravnanjeknjiZnicom, postupak imenovanja knjiZnidnog vileea ,r"er;u se posebnimpravilnikom.

II.2. USTROJSryO I ZVEDBA STUDIJA

11.2.1. Sveudili5ni preddiplomski i diplomski studiji

e lanak 51.

Faku ltet izvod i sveudili5ne preddiplomske, d iplomske, od nosno integrirane

preddiplomske i diplomske studije.

elanak 52.

Nastava se izvodi u ustrojstvenim jedinicama Fakulteta i u nastavnim bazamas kojima Fakultet ima ugovorne odnose.

Katedre, kabineti odnosno Vije6e predmeta ustrojavaju nastavu i vode brigu onjezinu provodenju.

Katedre, kabineti odnosno Vije6e predmeta odreduju voditelje predmeta izredova nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna, odnosno nastavna zvanja.

elanak 53.

Nastava se provodi predavanjima, seminarima, prakti6nom nastavom,konzultac'rjama, voditeljstvom, strudnim ekskurzijama, kolokvijima, ispitima, izradomdiplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

Praktidnom nastavom na Fakultetu smatraju se vjeZbe, hospitiranje, nastavnevizite, klini6ke i klinicko-patolo5ke konferencije, strudna praksa, terenski rad i drugiobf ici nastave koji omogu6uju stjecanje propisanog znanja i vje5tina.

Studenti imaju pravo i duZnost da sudjeluju u svim oblicima nastave na nadinpropisan odredbama Pravilnika o preddiplomskim i diplomskim studijima.

Broj studenata u skupini za pojedine oblike nastave odreduje se Pravilnikom opreddiplomskim i diplomskim studijima.

Ukupne obveze redovitih studenata u nastavi diplomskog studija na Fakultetune smiju biti ve6e od 20 sati tjedno.

lznimno od odredbe stavka 5. ovog 6lanka, obveze studenata mogu biti vecekad je prema studijskom programu i izvedbenom planu nuZan pove6an broj satiprakticne i terenske nastave.

Nastava i izvannastavne aktivnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kultureustrojavaju se i izvode izvan satnice utvrdene stavkom 5. ovoga dlanka i obvezatna jeu prvoj i drugoj godini studija, kao neobvezatan (fakultativan) predmet upisuje se u

ostalim godinama studija.

11.2.1.1. Voditelj studenta i voditeli studentske sekcije

elanak 54.

Nakon upisa na studij Fakultetsko vije6e, na prijedlog prodekana za nastavu,moZe imenovati svakom studentu voditelja iz redova nastavnika i suradnikaFakulteta.

Voditelj prati rad i pomaZe studentu u svladavanju obrazovnog programa.Fakultetsko v'rje6e, na prijedlog prodekana za nastavu, imenuje voditelja

studentske sekcije iz redova nastavnika i suradnika Fakulteta. Voditelje pojedinih

studentskih sekcija prodekanu za nastavu predlaZu, posredstvom PodruZnicestudentskog zbora, skupina studenata, nastavnici i suradnici Fakulteta.

Voditelj studentske sekcije prati rad i pomaZe studentima u provodenju plana iprograma studentske sekcije.

PobliZe odredbe o postupku imenovanja voditelja, nadinu rada, pravima i

obvezama voditelja studenta i voditelja studentske sekcije ureduju se Pravilnikom opreddiplomskim i diplomskim studijima.

11.2.1.2. lspiti

elanak SS.

Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje u tijeku nastavne godine, akonadna se ocjena utvrduje na ispitu.

lspit je provjera cjelokupnog znanja iz jednog ili vi$e sadrZajno povezanihpredmeta, stedenog za vrijeme nastavnog procesa.

lspiti se polaZu iz obvezatnih i upisanih fakultativnih predmeta.lspitu moZe pristupiti student koji je udovoljio svim propisanim nastavnim

obvezama.lspiti su u pravilu javni. Nisu javni praktidni dijelovi isp1a iz predmeta

anatomija, patologija, sudska medicina te svih klinidkih predmeta. Praktidnom dijeluispita tih predmeta mogu biti nazodni samo nastavnici i drugo ovla5teno oso-btleFakulteta te studenti Fakulteta. Nazodni odgovaraju za povredu sluZbene iprofesionalne tajne.

Pravo uvida u evidenciju o rezultatima ispita ima osoba koja za to dokaZepravni interes. Uvid odobrava prodekan za nastavu ili tajnik.

elanak 56.

lspiti su pojedinadni ili skupni, a mogu biti teorijski i prakticki. Teorijski ispiti iteorijski dijelovi teorijskih i praktidnih ispita polaZu se pismeno, usmeno ili pismeno i

usmeno.Pismene ispite i pismene dijelove pismenog i usmenog ispita provodi

predmetno nastavnidko povjerenstvo. Dio ispita koji se ne obavlja pismeno provodipredmetni nastavnik, a ako je predmet interdisciplinaran ili je ispii skupni, provodi gaskupina nastavnika.

Praktidni dio ispita moZe se obaviti odvojeno od teorijskog dijela. lspitnogradivo utvrduje se nastavnim programom, a nadin provedbe i ocjeilivanla ispita tetrajanje pojedinih dijelova ispita i trajanje cjelokupnog ispita utvrduju se pravilnikom opreddiplomskim i diplomskim studijima.

Cjelokupni ispit mora zavr5iti u roku od najvi5e pet (5) radnih dana, osim uposebno opravdanim sludajevima, sukladno Pravilniku'o preddiplomskim idiplomskim studijima.

etanak 57.

Student moZe polagati ispit iz istog predmeta najvise 6etiri puta. eetvrti putispit se polaZe pred ispitnim povjerenstvom.

lspitno povjerenstvo imenuje dekan, a 6ine ga predmetni nastavnik ijo5 dvanastavnika, od kojih samo jedan moZe biti iz istoga nastavnog predmeta. lspitivae izpredmetnog ispita ne moZe biti predsjednik ispitnog povjerenriui.

Studenti koji polaZu ispit detvrti put pred ispitnim povjerenstvom iz predmetakoji imaju propisan samo pismeni oblik imaju pravo polagati ispit i u usmenom obliku.

lspitno povjerenstvo ocjenjuje pismeni ispit, odnosno pismeni dio pismenog i

usmenog ispita i provodi usmeni ispit te sporazumno odreduje zavr5etak ispita i

donosi ocjenu.Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne moZe se ulagati Zalba.Ako ni nakon ponovljenog upisa predmeta i polaganja ispita na nadin utvrden

stavkom 1 . ovoga dlanka student ne poloZi ispit, gubi pravo studiranja na studiju.

elanak 58.

Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima ureduje se nadinustrojavanja ispitnih rokova, broj i raspored rokova, te prava i obveze studenata u

svezi prijava i polaganja ispita.Raspored ispita objavljuje se podetkom svake Skolske godine i sastavni je dio

izvedbenog plana nastave.

e lanak 59.

Vrijeme polaganja pismenih ispita, odnosno pismenih dijelova pismenih i

usmenih ispita odreduje Povjerenstvo za nastavu u dogovoru s katedrama,kabinetima, odnosno vije6ima predmeta.

Katedra, kabinet, odnosno Vije6e predmeta odreduje vrijeme polaganjausmenog i praktidnog dijela ispita pr'rjavljenih pristupnika u skladu s vremenompolaganja pismenog dijela ispita.

Raspored polaganja pr'tjavljenih pristupnika mora se objaviti najkasnije tri danaprue podetka odrZavanja ispita.

elanak 60.

lspit iz predmeta poloZenog na drugom fakultetu katedra, kabinet, odnosnovije6e predmeta moZe priznati u cijelosti ili djelomi6no, ovisno o podudarnosti nas-tavnog plana i programa, odnosno sadrZaja predmeta.

Na rje5enje katedre, kabineta, odnosno vijeca predmeta o priznavanju ispita iz

stavka 1. ovoga dlanka moZe se podnijeti Zalba Povjerenstvu za nastavu.

11.2.1.3. lspit pred ispitnim povjerenstvom

e lanak 61.

Student koji smatra da na ispitu nije pravedno ocijenjen moZe u roku 24 satanakon priop6enja ocjene pismeno i obrazloZeno zatrailiti ponavljanje ispita pred

ispitnim povjerenstvom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazlo1en.Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje dlanove ispitnog

povjerenstva u roku 24 sata od primitka zahtjeva. Ponovni ispit ustrojava se u roku tridana od podno5enja zahtjeva studenta.

lspitno povjerenstvo 6ine predmetni nastavnik i jo5 dva nastavnika, od kojih

samo jedan moZe biti iz istoga nastavnog predmeta. lspitivad iz predmetnog ispita ne

moZe biti predsjednik ispitnog povjerenstva.Na6in polaganja ispita pred nadleZnim povjerenstvom ureduje se Pravilnikom

o preddiplomskim i diplomskim studijima.

Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne moZe se ulagati Zalba.

11.2.1.4. Zavr5etak stud ija

elanak 62.

Preddiplomski studiji zavr5avaju polaganjem svih ispita te izradbom zavr5nograda i/ili polaganjem zavr5nog ispita u skladu sa studijskim programom.

Integrirani preddiplomski i diplomski sveudili5ni studiji medicine zavr5avajupolaganjem svih ispita, izradbom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita uskladu sa studijskim programom.

elanak 63.

Diplomskom ispitu moze pristupiti student koji je:1 . u najmanje dva posljednja semestra redovito studirao na Fakultetu,2. udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave,3. poloZio sve propisane ispite te prikupio minimalno 360 ECTS bodova.Diplomski rad prijavljuje se pri upisu 11. semestra studija, a u opravdanim

sludajevima utvrdenima Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima, moZese najranije prijaviti tijekom g. semestra studija.

e lanak 64.

Prodekan za nastavu imenuje nastavnidko povjerenstvo za ocjenu diplomskogispita i diplomskog rada.

Nastav.nidko povjerenstvo za ocjenu diplomskog ispita i diplomskog rada imatri dlana koji se imenuju na nadin propisan pravitnikom o preddiplomskim idiplomskim studijima.

Na6in provodenja i ocjenjivanja diplomskog ispita te izradba diplomskog radaureduje se Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima.

elanak 65.

Nakon uspje5no poloZenih svih ispita, dovr5enjem ostalih studijskih obveza,izradbom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita siudent stje6eakademsko zva nie doktor medicine, koje ima pravo stavljati iia imena i prezimena uskra6enici "dr. med."

elanak 66.

PobliZe odredbe o izradbi zavr5nog rada i polaganju zavrsnog ispita te izradbidiplomskog r3da i javnom polaganju diplomskog is[na' ureduje se pravilnikom opreddiplomskim i diplomskim studijima.

11.2.2. Sve ud i I i5 n i pos I ijed i ploms ki stud ij i

Glanak 67.

Fakultet ustrojava i izvodi sveu6ili5ne poslijediplomske doktorske studije tesveudiliSne poslijediplomske specijatistidke studile.

Sveudili5ni poslijediplomski doktorski studiji ustrojavaju se u pravilu sobvezatnim i izbornim predmetima, po bodovnom sustavu, kao studij za stjecanjedoktorata znanosti, Sto se utvrduje nastavnim programom studija u skladu saStatutom Sveudili5ta.

elanak 68.

Sveudili5ni poslijediplomski doktorski studij moZe upisati osoba koja je zavr5ilaodgovaraju6i sveudili5ni diplomski studij.

Sveudili5ni poslijediplomski specijalistidki stud'rj moZe upisati osoba koja jezavr5ila odgovaraju6i sveudili5ni diplomski studij.

Koji je zavr5eni diplomski studij odgovarajuci za upis na sveudili5niposlijediplomski doktorski i sveudili5ni poslijediplomski specijalisticki studij te uvjeteglede uspjeha na diplomskom studiju utvrduje se nastavnim programom studija u

skladu sa Statutom Sveudili5ta.

elanak 69.

Sveudili5ni poslijediplomski doktorski studij traje najmanje tri godine.Sveudili5ni poslijediplomski specijalistidki studij traje jednu do dvije godine.Ukupne obveze studenata poslijediplomskih studija utvrduju se Pravilnikom o

poslijed iplomskim stud'rj ima.Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignu6a koja svojim znadenjem

odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu steci doktorat znanostiupisom sveudili5nog poslijediplomskog doktorskog studija i izradom doktorskog rada,bez pohadanja nastave i polaganja ispita.

elanak 70.

Program sveudiliSnog poslijediplomskog doktorskog studija oblikuje se zasvakog studentaiz raspoloZivih, slobodno izabranih predmeta na Sveudili5tu.

Program iz stavka 1. ovog dlanka oblikuje student u dogovoru s mentorom i uzodobrenje Faku ltetskog vije6a.

e lanak 71.

Sveudili5ni poslijediplomski doktorski studij zavr5ava polaganjem svih ispita,izradbom ijavnom obranom doktorskog rada (disertacije).

SveudiliSni posl'ljediplomski specijalisticki stud'rj zavr5ava polaganjem svihispita, izradbom zavr5nog rada i/ili polaganjem odgovarajucega zavr5nog ispita u

skladu sa studijskim programom.

ehnak72.

Voditelj sveudili5nog poslijediplomskog studija moZe biti, sukladno Pravilniku o

posfijediplomskim studijima, osoba izabrana u znanstveno ili znanstveno-nastavnozvanje i koja je aktivni voditelj znanstvenoistraZivadkog projekta. Voditeljesveudili5nog poslijediplomskog studija imenuje dekan na prijedlog odgovarajucekatedre.

Voditelj predmeta na sveudili5nom poslijediplomskom studiju moZe biti

znanstvenik izabran u znanstveno zvanje, sukladno Pravilniku o poslijediplomskimstudijima.

Studentu u svladavanju obrazovnog programa na poslijediplomskom studijupomaZe mentor kojeg imenuje Fakultetsko vije6e i 6ija se prava, obveze i nadin radautvrduju Pravilnikom o poslijediplomskim studijima.

elanak 73.

Na sveudiliSnim poslijediplomskim studijima osnivaju se povjerenstva zaocjenu predmeta, teme, ocjenu rada i obranu zavrsnog rada.

Povjerenstvo tz stavka 1. ovog dlanka imenuje Fakultetsko vije6e iz redanastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvania i znanstvenika koji sudjeluju uizvodenju poslijed iplomskih studija.

elanak 74.

Povjerenstvo se sastoji od najmanje tri 6lana.Mentor studenta ne moZe biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu

rada.Disertaciju ocjenjuje strudno povjerenstvo koje imenuje Fakultetsko vije6e.lmenovanje dlanova, nadin rada povjerenstva i postupak iavr5etka

poslijediplomskih studija ureduju se Pravilnikom o poslijediplomskim siudijima.

elanak 75.

Zavr5etkom poslijediplomskog studija student stjece odgovarajuci akademskinaziv odnosno akademski stupanj te druga prava sukladno posJbnim [ropisima.

elanak 76.

Doktorat znanosti dodjeljuje se na temelju postupka koji Fakultet provodi uskladu sa Zakonom, Statutom Sveudili5ta i odredbama Pravilniki o poslijediplomskimstudijima.

elanak 77.

Kao dan stjecanja doktorata smatra se dan kad je disertacija obranjena.

elanak 78.

PobliZe odredbe o ustrojstvu sveudili5nih poslijediplomskih studija utvrduju sepravilnikom o poslijediplomskim studijima.

11.2.3. lsprave o studiju

elanak 79.

Po zavr5etku preddiplomskoga sveudiliSnog studija studentu se izdalesvjedodilba, a po zavr5etku diplomskoga sveudilEnog 6trou" te integriranogapreddiplomskog i diplomskog sveu6iliSnog studija meticine, poslijediplomskogadoktorskog studija i poslijediplomskoga specijalistietog studija studentu se izdajediploma.

Pored diplome, Fakultet studentu izdaje dopunsku ispravu o studiju(supplement) sa sadrZajem koje propisuje ministar nadleZan za znanost i visokoobrazovanje.

11.2.4. CjeloZivotno obrazovanje

elanak 80.

Fakultet organizira i provodi cjeloZivotno obrazovanje na temelju posebnogpravilnika koji ureduje cjeloZivotno obrazovanje i odluke Fakultetskog vije6adonesene vlastitom inicijativom ili prijedlogom zainteresiranih pravnih osoba.

e lanak 81.

Medusobni odnosi Fakulteta i zainteresiranih pravnih osoba reguliraju seugovorom.

O zavr5enom programu cjeloZivotnog obrazovanja Fakultet polazniku izdalepotvrdu sa sadrZajem utvrdenim posebnim pravilnikom.

11.2.5. Strudni i znanstvenoistraZivadki rad studenata

elanak 82.

Tijekom studija studenti se mogu ukljuditi u strudni i znanstvenoistraZivadkirad.

Na podetku Skolske godine katedre i vije6a predmeta objavljuju teme strudnogi znanstvenoistraZivadkog rada. U dogovoru s pojedinim nastavnicima studenti semogu ukljuditi u strudni i znanstvenoistrahivalki rad i iz drugih podrudja i tema.

elanak 83.

ZnanstvenoistraZivadki rad studenata obavlja se i kao posebni oblik nastavemalih izbornih predmeta na nadin koji se utvrduje Pravilnikom o preddiplomskim i

diplomskim studijima.

elanak 84.

Stru6ni i znanstvenoistra1ivalki rad studenti obavljaju pod vodstvom i

nadzorom voditelja. Voditelji mogu biti nastavnici i suradnici Fakulteta.Strudni i znanstvenoistraZivadki rad studenti obavljaju izvan svojih redovitih

nastavnih obveza.Strudni i znanstvenoistralivalki rad studenata, ovisno o ocjeni voditelja moZe

rezultirati kongresnim referatom ili publikacljom.

elanak 85.

Radi poticanja razvoja znanstvenoistraZivadkog rada studenata Fakultetdodjeljuje godi5nje nagrade za najbolje znanstvene ili strudne radove studenata.

Za stipendiranje Skolovanja studenata mogu se osnivati fondovi.

Mjerila i postupak dodjeljivanja nagrada i stipendija utvrduju se posebnimpravilnikom kojega donosi dekan na prijedlog Fakultetskog vijeda.

II. 3. STUDENTI I PRAVILA STUDIJA

11.3.1 . Status studenta

elanak 86.

Status redovitog studenta ima osoba upisana na Fakultet koja ispunjava svojeakademske i financijske obveze u skladu sa Zakonom i Statutom-Sveudiiista, ovimStatutom i op6im aktima Sveu6ili5ta i Fakulteta.

Prilikom upisa studij studentu se izdaje indeks u koji se unose programompropisani predmeti, evidentira ispunjavanje obveza, uspjeh i ocjena iz pojedinihpredmeta, kao i rezultati postignuti u strudnoj praksi.

11.3.2. Preddiplomski i diplomski studiji 11.3.2.1. Upis na studij

elanak 87.

Pravo uplsa na preddiplomske, diplomske, integrirane preddiplomske idiplomske sveudili5ne studije medicine imaju, pod jednikim uvjetima utvrdenimZakonorn, svi pristupnici unutar broja utvrden og za upis redovitih studenata koji suzavrsili srednju Skolu u trajanju od najmanje 4 godine.

Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima utvrduje se koja jesrednja Skola odgovarajuca za upis na studij te uvjeti upisa za pristupnike koji nanajuodgovaraju6u srednju Skolu iz stavka 1 . ovoga dlanka.

Upis na studij obavlja se temeljem javnog natjedaja i obavljen og nzredbenogpostupka.

elanak 88.

Razredbeni postupak provodi Povjerenstvo za upis studenata u l. godinustudija (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za upis) a imenuje ga Fakultetsko vlljee navrijeme od tri godine.

Na temelju rezultata razredbenog postupka, sukladno natjecaju za upis u prvugodinu studija, pristupnici stjedu pravo upisa na studij.

Clanak 8g.

Dekan rje5ava Zalbe pristupnika u svezi razredbenog postupka i donosikonadno rje5enje o upisu.

elanak 90.

Pristupnici koji se upisuju na Fakultet, a tijekom prethodnog Skolovanja nisuu6ili najmanje dvije godine latinski jezik, moraju najkasnije do kraja prvog semestrapoloZiti ispit iz latinskog jezika u odgovaraju6oj ustanovi.

L.3.2.2. Testiranje semestra vGlanak 91.

Na podetku svakog semestra student je duZan od nastavnika cije je predmeteupisao dobiti prvi potpis u indeks.

Nakon zavr5ene nastave i ispunjavanja studentske ankete student dobivadrugi potpis.

Ako student tijekom semestra nUe redovito pohadao nastavu propisanuplanom i programom, ili nije ispunio ostale propisane obveze, uskratit 6e mu se drugiPotPis'

eranak 92.

Student je duZan ovjeriti svaki semestar. Uvjet za ovjeru su prvi i drugi potpisinastavnika iz svih upisanih predmeta.

Ovjera godine vr5i se krajem ljetnog semestra u vrijeme koje odredi dekan, ajavno oglasi Tajni5tvo Fakulteta. Ovjera semestra potvrduje se u upisnom listu i

indeksu.Student ne moZe upisati narednu studijsku godinu bez ovjerenih semestara

prethodne godine.Naknadnu ovjeru semestra uz obrazloZene razloge odobrava prodekan za

nastavu .Zalba na negativno rje5enje prodekana podnosi s-e dekanu.

11.3.2.3. Upis u vi5e nastavne godine

elanak 93.

Student stje6e pravo upisa u narednu godinu studija ako je do kraja upisnogroka ispunio sve propisane obveze izralene u ECTs-bodovima, koje je preuzeoupisom u prethodnu godinu studija.

11.3.2.4. Ponavljanje godine

elanak 94.

Student koji nije stekao pravo upisa u idu6u godinu studija ponavlja istugodinu studija i ima pravo upisivati predmete iz vi5e godine studija koji nisu uvjet zaupis u viSu godinu studija.

e lanak 95.

Student moZe samo jedanput ponovno upisati istu godinu studija, uz potporuMinistarstva.

Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, anajdulje za vrryeme dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. Student zadrZavastatus redovitog studenta do kraja Skolske godine u kojoj gubi status redovitogstudenta.

Pored uvjeta utvrdenih Zakonom, redovitom studentu miruju obveze redovitogstudenta i u drugim opravdanim sludajevima utvrdenim Pravilnikom o preddiplomskimi diplomskim studijima.

Mirovanje obveza studentima iz prethodnog stavka odobrava prodekan zanastavu, temeljem pismene molbe studenta i vjerodostojne dokumentacije.

elanak 96.

Student koji je izgubio status redovitog studenta koji studira uz potporuMinistarstva ima pravo zavr5iti zapo6eto obrazovanje ako je psihofizidki sposoban zanastavak studija i ako osigura naknadu tro5kova studija.

Ukupno trajanje studiranja na studiju medicine moZe iznositigodina.

najdulje 12

U vrijeme propisano stavkom 2. ovoga 6lanka ne ra6una se vrijeme dok sumirovale obveze redovitih studenata.

elanak g7.

Studenty koji se ispisao s Fakulteta izdale se ispisnica s naznakom ovjerenihsemestara i poloZenih ispita. O ispisu se unosi zabilje5ka u indeks.

11.3.2.5. Prijelaz studen ata iz drugih visokih udili$ta i upis na Fakultet

elanak 98.

Pravo upisa na Fakultet imaju pod uvjetima propisanim Zakonom i ovimStatutom i studenti drugih visokih udili5ta uz uvjet da

'nastavni plan i program

odgovara nastavnom planu i programu Fakulteta.Maksimalni broj studenata kojima ce se omogu6iti prijelaz iz drugih visokih

udili5ta, utvrduje dekan odlukom donesenom u skladu ia Zakonom.Uvjeti i postupak odobravanja pnlelaza ako se prijavi veci broj pristupnika od

broja utvrdenog u stavku 2. ovoga dlanka ureduje se posebnim pravilnikom.

e lanak 9g.

Studenti studija drugih visokih udili5ta u sastavu Sveudilista u Zagrebu mogu uFakultetu upisivati pojedine predmete i polagati ispite iz tih predmeii. lsto pravoimaju i osobe koje su zavrsile studije Sveudilista u Zagrebu.

Pravo iz stavka 1. ovoga dlanka moZe se ostvariti ako predmeti pro5irujustrudno znanje studenta stedeno na matidnom studiju.

Upisivat! t" mogu predmeti koji se ne preOalu na matidnom studiju kao iprelmeti kojih je fond sati na matidnom udili5tu manji od 50% od fonda nastavnih satina Fakultetu.

Odluku o.. upisu pojedinih predmeta donosi prodekan za nastavu temeljemobrazloZene molbe pristupnika.

Predmet se upisuje u indeks matidnog fakulteta. Troskove Skolovanja snosipristupnik prema odluci dekana.

11.3.2.6. Diploma

e lanak 100.

Studentu koji je poloZio sve propisane ispite i izvrsio sve obveze izdaje sesvjedodZba, odnosno diploma o stedenoh akademskom nazivu..Diplomu potpisuje dekan.Diploma se ovjerava suhim pe6atom.

\

Promoviranje studenata obavlja dekan, odnosno prodekan kojeg on ovlasti,svedanim 6inom promocije.

11.3.2.7 . Stegovna odgovornost studenata

e lanak 101.

Studenti su duZni pridrZavati se zakona, odredbi Statuta Sveudili5ta, ovogaStatuta i op6ih akata Fakulteta, kao i 6uvati ugled studenata i Fakulteta. Zbogpovreda duZnosti i neispunjenja obveza studentu mogu biti izre6ene stegovne mjere:javna opomena, opomena pred isklju6enje, ukor i trajno iskljudenje s Fakulteta.

elanak 102.

U neispunjavanju svojih obveza studenti mogu u6initi tele i lak5e povrede, 6Ui

opis se utvrduje pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata.

Clanak 103.

Sastav i nadin rada Suda ureduje se Pravilnikom o stegovnoj odgovornostinastavnika, suradnika i studenata.

II.4. NASTAVNICI, SURADNICI, ZNANSTVENICI i STRUCNJACI

elanak 104.

U Fakultetu nastavnu, znanstvenu istrudnu djelatnost izvode nastavnici,znanstvenici, suradnici i stru6njaci, 6ija kvalificiranost se utvrduje izborom u

znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna, suradni6ka zvanja i strudna zvanja.

e lanak 105.

Znanstveno-nastavna zvanja su: docent, izvanredni profesor i redovitiprofesor.

Nastavn a zvanja su: predava6 i vi5i predavad.Suradni6ka zvanja su: asistent i vi5i asistent.Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, vi5i znanstveni suradnik i

znanstveni savjetnik.Strudna zvanja su: strudni suradnik, vi5i strudni suradnik i strudni savjetnik.

e lanak 106.

lzbori u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnidka i strudnazvanja provode se po postupku propisanim posebnim pravilnikom.

lzbor u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno, suradnidko i strudnozvanje proveden u drugom visokom uciliStu podlijeZe verifikaciji na Fakultetu po

postupku propisanim posebnim pravilnikom.

11.4.1. Uvieti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja

e lanak 107.

U zvanje docenta moZe biti izabrana osoba koja, pored uvjeta utvrdenih odstrane Nacionalnog vijeca za znanost, Rektorskog zbora, Statuta Sveudili5ta i

zakona, ima:- radove propisane posebnim pravilnikom,- aktivno sudjelovanje u realizaciji znanstvenih projekata,- potrebito nastavno i strudno iskustvo.Prilikom izbora predloZenika uzimaju se obzir i citati prema Science Citation

Indexu (SCl) ili Social Science Citation Indexu (SSCI).

e lanak 108.

U zvanje izvanrednog profesora moZe biti izabrana osoba, koja osim uvjetautvrdenih od strane Nacionalnog vijeda za znanost, Rektorskog zbora, StatutaSveudili5ta i zakona, ima:

- ve6i broj objavljenih dodatnih radova propisanih posebnim pravilnikom.- aktivno sudjelovanje u realizaciji znanstvenih projekata,- citate kojima se dokazuie medunarodno priznati znanstveni doprinos potrebit

za ovo zvanje,- mentorstvo magistrandima i doktorandima koji su stekli zvanje magistra,

odnosno doktora znanosti,- vi5egodi5nje nastavno i strudno iskustvo u zvanju docenta.

e lanak 109.

U zvanie redovitog profesora moZe biti izabrana osoba koja, pored uvjetautvrdenih od Nacionalnog vije6a za znanost, Rektorskog zbora, Staiuta Sveu6ilista i

zakona, ima:- prepoznatljiv doprinos medunarodnoj znanosti koji se dokazuje primjerenim

brojem objavljenih radova propisanim posebnim pravilnikom.- aktivno sudjeluje u realizactli znanstvenih projekata,- ima citate pra6ene tijekom duljega vremenskog razdoblja, ukljucuju6i i

autocitate prema Science Citation Indexu (SCl) odnosno Social Science CiiationIndexu (SSCI),

- primjeren broj mentorstva magistrandima i doktorandima koji su stekli zvanjemagistra, odnosno doktora znanosti.

e lanak 1 10.

Uz minjmalne uvjete utvrdene od strane Nacionalnog vije6a za znanost iRektorskog zbora, Fakultet posebnim pravilnikom utvrdujJ dodatne uvjete radiosiguravanja znanstvene kvalitete izbornika i medunarodnog ugleda Fakulteta tepsihofizi6ke sposobnosti za izvodenje nastave.

U znanstveno-nastavno zvanje ne moZe se izabrati osoba koja je pravomo6noosudena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djel6 primanla mita ili

kazneno djelo protiv spolne slobode ili spolnog cudoreda, kazneno djelo kr5enjaobiteljskih obveza ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ilimaloljetne osobe.

Pravilnikom o ustroju radnih mjesta utvrduju se poslovi koje radi nastavnik uznansfueno- nastavnom zvanju.

e lanak 111.

Ako za pojedini predmet ne postoji udZbenik na hrvatskom jeziku, primjerennastavnom planu i programu, nastavnici su duZni, najkasnUe u roku od jedne godine,pripremiti nastavni tekst za predmet koji predaju, a u roku od dvije godine udZbenik.

Nastavnici koji ne ispune uvjete iz stavka 1. ovoga dlanka ne mogunapredovati u znanstveno-nastavna zvanja.

Uvjeti iz stavka 1 . ovoga dlanka ispunjeni su kad nastavni tekst, odnosnoudZbenik dobije pozitivnu recen z\u.

11.4.2. Nastavna zva nja

elanak 112.

Uvjeti za izbor nastavnika u nastavna zvanja predavada i vi5eg predavadautvrduju se Zakonom, Statutom Sveu6ili5ta, ovim Statutom i posebnim pravilnikom.

Pravilnikom o ustroju radnih mjesta utvrduju se poslovi koje radi nastavnik u

nastavnom zvanju.

elanak 113.

U nastavna zvanja biraju se nastavnici iz predmeta prva pomo6 i medicinskanjega, strani jezici, zdravstvena i tjelesna kultura, ? mogu se izabrati i specijalisti izkf inidkih predmeta za izvodenje aktivnih i prakticnih oblika nastave, sukladnonastavnom planu i programu.

Pristupnik za izbor u nastavno zvanje mora odrZati potvrdno ocijenjenonastupno predavanje.

Natjedaj za nastavna zvanja ogla5ava Fakultet uz uvjet postojanja nastavnepotrebe za predmet koji se ne moZe izvesti s nastavnicimaizabranim u znanstveno-nastavn a zvanja.

dlanak 114.

Radi unapredenja nastavnog i znanstvenog rada Fakultet moZe povjeritiizvedbu do jedne tre6ine nastavnog predmeta strudnjacima bez tzbora u znanstveno-nastavno zvanje (gostuju6i nastavnik ili profesor), uz uvjet da osnovni dio nastavnogpredmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna ili nastavna zvanja.

Uglednom inozemnom profesoru, istaknutom strudnjaku, koji nije stekaoznanstveno-nastavno zvanje po hrvatskim propisima, moZe se, uz suglasnost SenataSveucili5ta u Zagrebu, povjeriti izvedba nastave iz odredenog predmeta.

Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvodenju nastavediplomskog studija na Fakultetu, sukladno studijskom programu poslijediplomskogstudija i Pravilniku o preddiplomskim i diplomskim studijima.

Odluku iz stavka 1. | 2. ovog dlanka donosi Fakultetsko vijece, u pravilu naobrazlolen i prijed log Kated re.

Clanak 115.

U odgovaraju6e znanstveno-nastavno, suradnidko i nastavno zvanje moZe seizabrati osoba i bez zakljudivanja ugovora o radu koja ispunjava uvjete za izbor uodnosno zvanje ako sudjeluje ili ce sudjelovati u izvodenju dijela ili cijele nastaveodredenog predmeta (tzv.naslovno zvanje) na visokom u6ili5tu.

e lanak 1 16.

Osobe iz dlanka 117. ovoga Statuta biraju se u naslovna zvanja po uvjetima ipostupku utvrdenim ovim Statutom i posebnim pravilnikom bez obveze sklapanjaugovora o radu.

11.4.3. Suradni6ka zvanjae lanak 117.

Za asistenta, znanstvenog novaka-asistenta te vi5eg asistenta i znanstvenognovaka-viSeg asistenta mogu biti izabrane osobe na vrijeme, po postupku i uz uvjeteutvrden e Zakonom i posebnim pravilnikom.

Osobe iz stavka 1 . ovog dlanka biraju se iz redova najuspje5nijih studenataradi pomaganja u provodenju dijela nastavnog procesa, provjeri znanjate provodenjaznanstvene i strudne djelatnosti Fakulteta u skladu s posebnim pravilnikom.

,1.4.4. Zna nstvena zvanja

e lanak 1 18.

Po uvietima utvrdenim zakonom Fakultetsko vije6e moZe raspisati javninatjedaj za popunu radnih mjesta znanstvenika u podruZnicama i ustrojstvenimjedinicama Fakulteta koje se iskljudivo bave znanstvenoistraZivadkim radom.

Znanstvenici iz stavka 1. ovog dlanka biraju se u znanstvena zvanjaznanstvenog suradnika, vi5eg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika popostupku i uvjetima utvrdenim zakonom i posebnim pravilnikom.

11.4.5. Strudna zvanja

e lanak 119.

Osobe u strudnim zvanjima obavljaju strudne poslove vezane za znanstvenaistraZivanja.

Uvjeti i postupak izbora osoba u strudna zvanja i izbor na odgovaraju6a radnamjesta utvrduju se posebnim pravilnikom.

11.4.6. Demonstratori

elanak 120.

Radi pomoci nastavnicima i suradnicima u izvodenju nastave pojedinihpredmeta i pruZanja pomo6i studentima prilikom obavljanja praktidnih vjeZbi i u6enja,u skladu s potrebama izvodenja nastave, mogu se imenovati demonstratori.

elanak 121.

Demonstratore imenuje prodekan za nastavu na temelju prijedloga katedre,od nosno Vije6a predmeta.

Demonstratori su studenti koji se istidu u studiju i koji redovito polaZu ispite.Demonstratori se u pravilu postavljaju na podetku Skolske godine i ostaju na

duZnosti dva semestra.Ako demonstrator ne zadovoljava u radu ili ako zaostaje u polaganju ispita,

razrije5it 6e se duZnosti prije isteka vremena za koje je postavljen.Demonstratorima se za rad moZe dati nagrada.lzbor, prava i duZnosti demonstratora, kao i ostala pitanja ureduju se

Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima.

11.4.7. Postupak izbora u znanstveno-nastavna, nastavna, suradnidka i strudnazvanja

elanak 122.

Na Fakultetu se osobe biraju u znanstveno-nastavna, nastavna, suradnidka i

strudna zvanja na temelju javnog natjedaja koji se objavljuje u Narodnim novinama,dnevnom tisku i mreZnim stranicama Fakulteta.

Rokovi za obavljanje pojedinih radnji u natjedajnom postupku utvrduju seposebnim pravilnikom.

11.4.8. lzbor u zvanja

elanak 123.

Kad Fakultetsko vijece nije ovla5teno utvrditi ispunjava li predloZenik uvjete zaizbor u znanstveno zvanje zatralit 6e mi5ljenje stru6nog vije6a koje je za toovla5teno.

elanak 124.

lzbor izmedu pristupnika koji ispunjavaju propisane uvjete za nastavnike,znanstvenike, suradnike i strudnjake obavlja Fakultetsko vije6e na temelju izvje5castrudnog povjerenstva i prijedloga Odbora za izbor nastavnika, znanstvenika i

suradnika po postupku utvrdenim posebnim pravilnikom.Odbor za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika svoj prijedlog mora

temeljiti na mi5ljenju i izvje5cu strudnog povjerenstva.

Vijece podrudja potvrduje izbor u znanstveno-nastavno i znanstveno zvanje,osim izbora u zvanje redovitog profesora i znanstvenog savjetnika, 6iji izbor potvrdujeSenat Sveudili5ta, 6ime izbor postaje pravovaljan.

11.4.9. Sklapanie i prestanak ugovora o radu, slobodna studijska godina, radizvan Fakulteta

elanak 125.

S nastavnicima, znanstvenicima, suradnicima i strudnjacima Fakultet sklapaugovor o radu.

Produljenje ugovora o radu i otkaz ugovora o radu utvrduje se zakonom.

elanak 12G.

Nastavnici i suradnici iz predmeta 6iji se preteZni dio nastave moZe izvoditisamo u nastavnim bazama kao integralni dio jedinstvenog procesa nastavnog,znanstvenog i strudnog rada, moraju istodobno sklopiti ugovor o radu s Fakultetorn is nastavnom bazom.

e lanak 127.

Nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja imaju pravo koristitisfobodnu studijsku godinu (sab baticat) nakon svakih Sest godina rada u Fakultetu uznanstveno-nastavnom zvanju, za znanstveno i stru6no usavr$avanje u oblikustipendije ili za znanstveno-strudni rad (pisanje udZbenika, prirudnika ili monografija).

Nastavnicima iz stavka 1. ovog dlanka koji su u proteklom razdobiju od 6godina koristili dopust, slobodna studijska godina skra6uje se za onoliki broj danakoliko je trajao iskori5teni dopust.

Slobodnu studijsku godinu odobrava dekan pod uvjetom da je osiguranoizvodenje nastave na predmetima iz kojih nastavu izvodi odhosni nastivnik iijekomstudijske godine.

Dekan, na prijedlog katedre, moZe odobriti kra6a ili dulja izbivanja zbogznanstvenog i strudnog usavr5avanja ili kojeg drugog opravdanog iazloga. U vrijemetakve odsutnosti nastavniku mogu mirovati prava i obveze iz ulovora o radu ili semogu izvr5avati djelomidno, sukladno odluci dekana. Katedra pri tome mora osiguratiuredno obavljanje nastave ili odgovaraju6a zamjena nastavnika

elanak 1ZB.

Nastavnici, znanstvenici i suradnici mogu u skladu sa zakonom i StatutomSveudili5ta u Zagrebu naplatno raditi u drugim pravnim osobama, ako je to u skladu snjihovim pozivom, a po opsegu posla ne Steti njihovu radu na Fa-kultetu, te akopostoje propisana odobrenja.

Pravilnikom o radu utvrduju se uvjeti pod kojima se nastavnicima,znanstvenicima, suradnicima i ostalim djelatnicima Fakulteta daje, odnosnoogranidava, pravo rada u drugim pravnim osobama u bilo kojem statusu.

11.4.10. Proviera uspieSnosti nastavnog rada

elanak 129.

Zaposlenici fakulteta zaposleni na znanstveno-nastavnim, znanstvenim i

nastavnim radnim mjestima podlijeZu provjeri njihova rada, sukladno opcem aktuSveudili5ta.

Redovita provjera nastavnog rada zaposlenika obavlja se najmanje jednom udvije godine, u kojoj se uzimaju u obzir i rezultati studentske ankete.

,1.4.11. Stegovni postupak vGlanak 130.

Neizvr5avanje obveza, kr5enje pravila pona5anja utvrdenih StatutomSveudili5ta u Zagrebu i ovim Statutom i na njima utemeljenim op6im aktima, tenaru5avanje ugleda Sveudili5ta u Zagrebu, Fakulteta i njegovih zaposlenika povladistegovnu odgovornost.

Nastavnicima i suradnicima koji podine djela iz stavka 1. ovog dlanka moZe seizreci opomena, javna opomena te otkaz ugovora o radu.

Opis stegovnih djela i stegovni postupak utvrduju se Pravilnikom o stegovnojodgovornosti nastavnika i suradnika.

II.5. UPRAVA FAKULTETOM

elanak 131.

Tijela uprave Fakulteta su: dekan, Fakultetsko vije6e i Dekanski kolegij.

11.5.1. Dekan, prodekani i pomo6nici dekana

elanak 132.

Dekan upravlja Fakultetom, predstavlja Fakultet, njegov je delnik i voditelj.Dekan predsjedava Fakultetskim v'ljecem te osigurava provodenje odluka i

zakljudaka svih tijela Fakulteta.Tnakje dekanove 6asti dekanski lanac.

dlanak 133.

Dekan, uz poslove utvrdeneZakonom i Statutom Sveu6ili5ta,- predstavlja i zastupa Fakultet,- donosi op6e akte koji nisu u nadleZnosti Fakultetskog vije6a,- organizirai uskladuje proces rada,- donosi poslovne odluke sukladno propisima,- predsjedava Fakultetskom vijecu, te predlaZe dnevni red sjednica

Fakultetskog vije6a,- po poloZaju je 6lan Vijeda podrudja Biomedicine i zdravstva,- predlaZe Fakultetskom vije6u mjere za unapredenje rada Fakulteta,

- provodi odluke Fakultetskog vije6a, te odluke Senata i vije6a podrudja kojese odnose na Fakultet,

- donosi odluke u svezi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa ili usvezi s radnim odnosom, te drugostupanjske odluke iz radnih odnosa tedrugostupanjska rje5enja u upravnim postupcima u kojima se na temelju javnihovlasti odluduje o pravima i obvezama gradana,

- daje pismena upozorenja zaposlenicima na obveze iz radnog odnosa i

ukazuje na mogu6nost otkaza za sludaj nastavka kr5enja tih obaveza,- donosi odluke o otkazu ugovora o radu,- izdale naloge pojedinim djelatnicima ili skupinama djelatnika za

odredenih poslova,izvr5enje

- donosi odluke koje se ti6u diplomske i poslijediplomske nastave izvannadleZnosti Fakultetskog vijeca,

- rje5ava Zalbe pristupnika na rezultat razredbenog postupka,- rje5ava Zalbe studenata izjavljene na prvostupanjska rje5enja,- obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom Sveudilista i ovim

Statutom.

elanak 194.

U obavljanju poslova iz svojega djelokruga, dekan je samostatan, a za svoj radodgovara Fakultetskom vijecu i rektoru sveudilista.

Dekan najmanje jedanput godi5nje podnosi Fakultetskom vijecu i rektoruSveudili5ta izvje56e o svom radu i poslovanju Fakulteta, ukljuduju6i izvje56e oprijedlogu proraduna Fakulteta i njegovom izvrsenju.Dekan moZe imenovati stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova

iz svojega djelokruga.

e lanak 135.

Za dekana moZe biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnomzvaniu izvanrednog profesora ili redovitog profesora koji se nalazi u radnom odnosuna Fakultetu.

Mandat dekana traje tri godine i moZe se jedanput ponoviti.

Clanak 136.

Postupak izbora dekana zapodinje pozivom Fakultetskog vije6a za podno5enjeprijedloga. PredloZenici dostavljaju strudni Zivotopis i program iada kojbg usmenoizlalu pred Fakultetskim vije6em. Prijedlozi koji dobiju suglisnost Fakultetslog vije6aupu6uju se Senatu, koji ora, h? prijedlog rektora, u roku od mjesec dana odlu6lti odavanju suglasnosti na uredno podneseni zahtjev. Odluka rektora i Senata kojom seuskra6uje suglasnost mora biti obrazlolena. Fakultetsko vije6e tajnim glasovanjembira dekana medu predloZenicima za koje je Senat dao iuglasnost, po postupkuutvrdenom Pravilnikom o izboru dekana . Za dekana je izabian predloZenik foji ukonadnom glasovanju dobije natpolovidnu ve6inu ukupnog sasiava Fakultetskogvijeca. Postupak izbora na mjesto dekana kojem isgedJ mandat mora zavr5itinajkasnije detiri mjeseca prije nastupa na duZnost. Novoizabrani dekan sudjeluje uradu Dekanskog kolegija do isteka mandata dosadasnjeg dekana.

Dekan preuzima duZnost prvoga dana nove akademske godine.

Ako se novi dekan ne izabere do isteka ranijeg mandata, strudno vije6e 6e uroku 30 dana predloZiti Senatu osobu koja ispunjava propisane uvlete kaoobna5atelja duZnosti do izbora dekana. Senat u roku 30 dana imenuje obna5ateljaduZnosti nakon pribavljene suglasnosti rektora.

U sludaju da Fakultetsko vije6e u propisanom roku ne dostavi prijedlog,obna5atelja duZnosti dekana imenovat 6e Senat na prijedlog rektora.

Uvjeti i postupak izbora dekana pobliZe se ureduju posebnim pravitnikom.

elanak 137.

Dekan moZe biti razrije5en duZnosti prije isteka roka na kojijeizabran ako:1. sam zatraZi razrje5enje,2. ne ispunjava duZnost dekana,3. ozbiljno i trajno kr5i odredbe Statuta, opcih akata Sveudili5ta ili druge

propise,4. zlouporabi poloZaj dekana,5. svojim pona5anjem povrijedi ugled duZnosti koju obna5a,6. izgubi sposobnost obavljanja duZnosti.

Postupak razrje5enja dekana zapodinje odlukom o pokretanju postupka kojudonosi Fakultetsko vije6e natpolovidnom ve6inom ukupnog broja 6lanova.

Postupak provodi i odlucuje o razrje5enju Fakultetsko vije6e natpolovi6nomve6inom ukupnog broja dlanova u roku dva mjeseca od podetka postupka.

Ako rektor suspendira dekana zbog nepo5tivanja zakona, drugih propisa, ovogstatuta ili na njima utemeljenih sveudili5nih odluka, odluku o suspenziji potvrdujeSenat dvotre6inskom ve6inom ukupnog broja dlanova u roku od 30 dana odrektorove suspenzije. Ako Senat potvrdi suspenziju, smatra se da je dekan razrije5ensvoje duZnosti danom dono5enja odluke o potvrdi suspenzije.

U sludaju razrje5enja dekana, Senat imenuje obna5atelja duZnosti dekana doizbora novog dekana. Postupak za izbor novog dekana provodi se u skladu saStatutom Sveudili5ta i ovim Statutom. U tom postupku razrije5eni dekan ne moZe bitipredloZenik.

e lanak 138.

DuZnost je dekana da upozori sva tijela Fakulteta na nezakonite odluke i

odluke koje nisu u skladu s planom Fakulteta, te na nesvrsishodne odluke.Ako dekan smatra da je akt Fakultetskog vijeca ili drugog tijela Fakulteta u

suprotnosti sa zakonom, upozorit 6e na to tijelo koje je akt donijelo. Ako iposlijeupozorenja tijelo koje je akt donijelo ostane pri svojemu stavu, dekan 6e obustavitiizvr5enje tog akta i o tome u roku od tri dana izvijestiti Sveudili5te i nadleZnoministarstvo.

e lanak 139.

Dekan ima pravo donositi poslovne odluke u ime i za radun fakulteta u

vrijednosti do 1.000.000,00 kuna. Za pravne radnje u vrijednosti do 3.000.000,000kuna dekanu je potrebna suglasnost Fakultetskog vije6a, odnosno Senata zavrijednosti iznad tog iznosa.

Dekan moZe svoje naredbodavno pravo djelomidno prenijeti na prodekane i

tajnika Fakulteta.

11.5.1.1. Prodekanielanak 140.

Dekanu u radu izravno pomaZu prodekani i rje5avaju prvostupanjske upravnestvari.

Prodekane predlaZe dekan iz redova nastavnika Fakulteta izabranih uznanstveno-nastavna zvania. PredloZene prodekane izabire Fakultetsko vije6enatpolovidnom vecinom nazodnih dlanova Vije6a, javnim glasovanjem.

Jedan od prodekana zamjenjuje dekana u odsutnosti.Prodekani se izabiru na tri godine, a nakon isteka mandata iste osobe mogu

biti ponovno izabrane za prodekane.

e lanak 141.

Dekanu i prodekanima smanjuje se opseg nastavnih obaveza u odnosu nadruge nastavnike u odgovaraju6im zvanjima.

Clanak 142.

Prodekani mogu biti razrije5eni duZnosti prije isteka roka na koji su izabrani.U postupku razrje5enja prodekana primjenjuju se odgovalaju6e odredbe

ovoga Statuta o razrje5enju dekana.

11.5.1.2. Pomo6nici dekana

Clanak 141.

Pomocnike dekana imenuje dekan na vrijeme od tri godine.Broj pomo6nika odreduje dekan svojom odlukom.Pomo6nici dekana pomaZu dekanu u obavljanju poslova iz podrudja za koje su

imenovani.

11.5.1.3. Dekanski kolegij

elanak 144.

Dekanski kolegU je strudno tijelo kojega 6ine prodekani, pomo6nici dekana,prodelnici podruZnica, tajnik Fakulteta te predstavnik Sindikata.

Dekan priprema, saziva te vodi sjednice Dekanskog kolegija najmanjejedanput na tjedan.

elanak 145.

Dekanski kolegij obavlja ove poslove:- predlaZe dekanu planove Fakulteta, razvojnu politiku i ustrojstvo Fakulteta,- predlaZe dekanu opce akte,- u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti izvr5ava obrambene pripreme,- obavlja i druge poslove utvrdene ovim Statutom i Pravilnikom' o radu

Dekanskog kolegUa.Za obavljanje pojedinih poslova iz svojega djelokruga dekan moZe odlukom u

pisanom obliku prenijeti ovlasti na Dekanski kolegij.-

11.5.2. Fakultetsko vije6e

Clanak 146.

Fakultetsko vijece je strudno vije6e koje cine izabrani predstavnici zaposlenikau znanstveno-nastavnim , znanstvenim, nastavnim i suradni6kim zvanjima tepredstavnici studenata'

e ranak 147.

lzbore za predstavnike nastavnika i suradnika (u daljnjem tekstu: predstavnici)u Fakultetskom vije6u raspisuje dekan Fakulteta.

Predstavnici imaju zamjenike koji preuzimaju njihovu duZnost u sludaju:- ako predstavnik podnese ostavku,- ako predstavniku prestane radni odnos, odnosno status studenta na

Fakultetu,- ako predstavnik zbog bolesti, odsutnosti ili nekog drugog opravdanog razloga

nije u mosucnostijSffiti[:Xt3i,l]'i,,",, se zajedno s predstavnicima na na6in

utvrden ovim Statutom.lzbori predstavnika studenata obavljaju se prema posebnom zakonu.

elanak 148.

U Fakultetsko vijece biraju:- redoviti profesori tri predstavnika,- izvanredni profesori tri predstavnika,- docenti tri predstavnika,- asistenti i vi5i asistenti tri predstavnika,- studenti osam predstavnika sukladno Poslovniku o radu Fakultetskog vije6a.Dekan, prodekani, prodelnici katedri, prodelnici vijeca predmeta-predstojnici

zavoda i delnici podruZnica Fakulteta su dlanovi Fakultetskog vije6a po duZnosti.

elanak 149.

Tijela za provodenje izbora za predstavnike su lzborno povjerenstvo Fakulteta,a po potrebi i biradki odbori.

lzborno povjerenstvo imenuje Fakultetsko vije6e.elan lzbornog povjerenstva Fakulteta i biradkog odbora, kao i zamjenik 6lana

ovih tijela, moZe biti samo osoba koja moZe biti biranaza predstavnika u Fakultetskovije6e.

I zb o rn o ffiy ::Tffi ii'Jt:fi de nj e izbor a za predstavn i ke,

- na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje listu kandidata zapredstavnike i njihove zamjenike,

- objavljuje rezultate izbora za predstavnike i njihove zamjenike.

e lanak 150.

Nadin predlaganja i postupak izbora predstavnika i njihovih zamjenika uredujese Poslovnikom o radu Fakultetskog vije6a.

e lanak 151.

Fakultetsko vije6e moZe ovlastiti Vije6e za poslijediplomske studije zarje5avanje pitanjavezanih za poslijediplomske studije koji se izvode na Fakultetu.

Odluke vijeca za poslijediplomske studije potvrduje Fakultetsko vije6e.Odluke vijeca za poslijediplomske studije stupaju na snagu danom potvrde od

strane Fakultetskog vije6a.Kada raspravlja o pitanjima poslijediplomske nastave Vije6e za

poslijediplomske studije sastavljeno je od:- voditelja svakog poslijediplomskog studija,- pet izabranih predstavnika nastavnika poslijediplomske nastave,

- pet predstavnika studenata poslijediplomskih studija.Nadin izbora predstavnika nastavnika i njihovih zamjenika te rad Vije6a za

poslijediplomske studije utvrduje se Poslovnikom o radu Fakultetskog vije6a.

elanak 152.

Fakultetsko vije6e, pored Zakonom utvrdenih ovlasti, obavlja i sljedeceposlove:

1. donosi statut Fakulteta natpolovidnom vecinom ukupnog broja dlanova,2. bira dekana i prodekane,3. provodi izbore za dlanove Vije6a podrudja Biomedicine i zdravstva,4. prihva6a godi5nje izvje56e dekana,5. donosi proradun i zavr5ni radun Fakulteta,6. vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja kvalitete studija i znanstvenog,

rada,7. pokre6e postupak dono5enja i brine o provedbi nastavnih programa, studija,

znanstvenih projekata te daje mi5ljenje o prijedlogu sveu6ili$nih nastavnihplanova i programa u cjelini ili u dijelovima iz podrucja svojega djelovanja,

8. osniva nove i razviia postojece istraZivadke kapacitete na rizini odgovarajuceznanstvene d iscipline,

9. pokrede i provodi postupke izbora u znanstveno-nastavna zvanja, te drugazvanja, sukladno Zakonu i ovom Statutu,

10. osigurava uvjete za slobodu inicijative pojedinaca i skupina istraZiva6a,nastavnika i studenata u znanstvenim, nastavnim i strudnim djelatnostima,

11.daje mi5ljenje o nabavi, postavljanju i uporabi krupne opreme na Fakultetu,12.daie suglasnost dekanu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za radun

Fakulteta u vrijednosti iznad 1.000.000 kuna do 3.000.00d kuna, te13. obavlja druge poslove utvrdene Zakonom, Statutom Sveudilista i ovim

Statutom.

Clanak 153.

Fakultetsko vije6e radi u sjednicama.Sjednica Fakultetskog vije6a moZe se odrZati ako joj prisustvuje natpolovi6na

ve6ina svih dlanova.Fakultetsko vije6e donosi odluke, zakljudke i mi5ljenja ve6inom glasova

nazodnih predstavnika, ako Zakonom, ovim Statutom ili drugim op6im aktomFakulteta nije odredena druga kvalificirana vecina.

U sludaju podijeljenog broja glasova kod dono5enja odluke Fakultetskog vije6aodluduje glas dekana.

Clanak 154.

Mandat predstavnika u Fakultetskom vije6u traje tri godine. Predstavnicinastavnika i suradnika mogu biti iznova birani u Fakultetsko vijece.

e lanak 155.

Sjednice Fakultetskog vijeca priprema, saziva i predsjedava im dekan, a unjegovoj odsutnosti prodekan kojega on ovlasti.

e lanak 156.

Dekan, prema svojoj ocjeni, na sjednicu Fakultetskog vije6a poziva svenastavnike i suradnike Fakulteta na raspravu o nadelnim pitanjima (reZima nastave,utvrdivanje plana i programa studija, utvrdivanje mjerila za izbor u znanstvena i

znanstveno-nastavna zvanja, utvrdivanje pravaca razvoja znanosti u srednjorodnomplanu i sl.)

Zakljudci sjednice iz stavka 1 . ovoga dlanka maju savjetodavni karakter.

e lanak 157,

Fakultetsko vije6e za proudavanje i pripremanje pojedinih pitanja, kao i zaobavljanje drugih poslova iz svoga djelokruga moZe osnivati stalna i povremenapovjerenstva i odbore.

11.5.2.1. Vije6e godiSta

e lanak 158.

Vije6e godi5ta je strudno tijelo za planiranje, koordiniranje, provodenje i

pracenje nastave.Vije6e godi5ta sastoji se od nastavnika-nositelja svih predmeta godine ijednog

predstavnika studenata svake studijske godine. Vije6e godi5ta sastaje se najmanjejedanput u semestru.

Vijece godi5ta bira voditelja godi5ta iz reda nastavnika-nositelja predmetakojega potvrduje Fakultetsko vije6e.

11.5.2.2. Odbor zaizbor nastavnika, znanstvenika i suradnika

e lanak 159.

Odbor za izbor nastavnika, znanstvenika isuradnika (u daljnjem tekstu:Odbor) strudno je povjerenstvo kojeg osniva Fakultetsko vijece radi ujednadavanjamjerif a i koordiniranja aktivnosti u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i

suradnika te provodenja jedinstvene kadrovske politike.

e lanak 160.

Odbor se sastoji od 9 dlanova i 6ine ga nastavnici izabrani u zvanjaizvanrednog profesora ili redovitog profesora.

Pri izboru dlanova Odbora vodi se raduna o zastupljenosti nastavnika unastavi predmeta koji se izvode u Fakultetu.

Prava i obveze i nadin rada Odbora ureduje se posebnim pravilnikom.

11.5.2.3. Odbor za doktorate

e lanak 161.

Odbor za doktorate strudno je povjerenstvo kojeg osniva Fakultetsko vijeceporadi ujednadavanja mjerila i koordiniranja aktivnosti u postupku stjecanja doktorataznanosti.

Prava, obveze i na6in rada Odbora ureduju se pravilnikom o poslijediplomskimstudijima.

11.5.2.4. Etidko povjerenstvo

Clanak 162.

Fakultetsko vijece, na prijedlog dekana, imenuje Etidko povjerenstvo.Najmanje jedan 6lan Etickog povjerenstva je student.

Mandat dlanova Etidkog povjerenstva je tri godine.Eticko povjerenstvo ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koje dlanovi

Etidkog povjerenstva biraju izmedu sebe.Zadaca Etickog povjerenstva je promicanje etickih nadela i vrijednosti u

znanosti, visokom obrazovanju i strudnom radu.Prava, obveze i nadin rada Etidkog povjerenstva ureduju se posebnim

pravilnikom.

II.6. DJELOVANJE STUDENATA U FAKULTETU

e lanak 103.

Studenti sudjeluju u radu Fakulteta pohadanjem predavanja, seminara, vjeZbi idrugih vidova nastave, sudjelovanjem u nastavnom procesu,znanstvenoistraZivadkim i strudnim projektima i preko predstavnika u tijelima ipovjerenstvima Fakulteta.

Studentski predstavnici ravnopravno sudjeluju s ostalim dlanovimaFakultetskog vijeca u radu Fakultetskog vije6a.

Studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta prilikom odludivanja opitanjima od posebnog interesa za studente.

Pitanja od posebnog interesa za studente jesu: uredivanje prava i obvezastudenata, promjena sustava studija, osiguravanje kvalitete ituOila, dono5enjestudijskih programa, utvrdivanje izvedbenih planova nastave i studentski standard.

Suspenzivni veto ulale natpolovidna ve6ina svih studentskih predstavnika uFakultetskom vijecu. Nakon suspenzivnog veta Fakultetsko vije6e ponovo raspravljao navedenom pitanju najranije po isteku roka od 8 dana. U ponovnom odludivanjuodluka se donosi natpolovidnom vecinom svih dlanova Fakulteiskog vije6a i na nju sene moZe primijeniti suspenzivni veto.

elanak 164.

Studenti svake studijske godine biraju jednog predstavnika u Vije6e godista i

Povjerenstvo za nastavu.Studenti svih studijskih godin a u Zagrebu biraju dva predstavnika studenata u

Stegovni sud za studente.Nadin izbora predstavnika studenata preddiplomskih, diplomskih a

poslijediplomskih studija u Fakultetsko vije6e utvrduje se Poslovnikom o raduFakultetskog vijeca.

II.7. POSLOVNA I SLUZECNN TAJNA

e lanak 165.

Poslovnom i sluZbenom tajnom smatraju se podaci, dokumenti, op6i akti i

drugi spisi progla5eni tajnim temeljem zakona i op6ih akata Sveudili5ta i Fakulteta.Posebnim pravilnikom potanje se razraduju odredbe o poslovnoj i sluZbenoj

tajni.

II.8. JAVNOST RADA FAKULTETA

e lanak 166.

Fakultet izvje5tava javnost o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti putem:- mreZnih stranica Fakulteta,- glasila Fakulteta,- godi5njih izvje56a osnivadu koji se objavljuju u prigodnom tisku,- povremenih tiskovnih konferencija.

e lanak 167.

Na zahtjev svakoga gradanina, pravne osobe i drugog korisnika Tajni5tvoizvje5tava o uvjetima i nadinu studiranja na Fakultetu i pruZanju drugih usluga izdjelatnosti za koje je Fakultet osnovan.

Sva izvjeSca iz stavka 1 . ovog dlanka dostupna su i svim korisnicimainformacijske mreZe "l nternet".

Statut i op6i akti objavljuju se na oglasnoj plodi Tajni5tva Fakulteta i mogustupiti na snagu najmanje danom objavljivanja na oglasnoj plodi Fakulteta.

Statut i opci akti kojima se ureduje rad Fakulteta u obavljanju djelatnosti kojase smatra javnom sluZbom objavljuju se na fakultetskoj mreZnoj stranici.

e lanak 168.

Ako Fakultet u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, ta se dobit uporabljujeza obavljanje i razvoj nastavnog te znanstvenog i strudnog rada.

II.9. PR'JELMNE IZAVRSNE ODREDBE

e lanak 169.

Studenti dodiplomskog studija koji svladavaju program bez ponavljanja godinestudija, imaju pravo zavr5iti studij po programima i uvjetima koji su bili na snazi kadsu upisali prvu godinu studija.

Studenti upisani na studij medicine prije akademske 2005./2000. godine kojine dovr5e studij prema starom studijskom programu mogu studij nastaviti premanastavnom programu donesenim ak. god. 2005.12006.

Studentima iz stavka 2. ovog dlanka kojima su mirovale obveze studentaproduZava se status redovitog studenta za onoliko vremena koliko je trajalomirovanje obveza studenta.

Prodekan za diplomski studij izdat 6e rje5enje o prestanku statusa studentastudentima iz stavka 2. ovog 6lanka.

elanak 170.

Studenti upisani na poslijediplomski strudni, magistarski ili doktorski studij pr;;eSkofske 200512006. godine imaju pravo dovr5iti studij prema nastavnom programu iuvjetima koji su valilt prilikom upisa u prvu godinu studija i ste6i oOgoiaraju6iakademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu2akona oznanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Nakon uvodenja studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju studenti iz stavka 1. ovog dlanka koji ne dovrSe stuOil prema staromstudijskom planu i programu mogu studij nastaviti prema ovome Statutu i na njemuutemeljenom nastavnom programu sukladno Pravilniku o poslijediplomskim studijima.

Clanak 171.

Studentima poslijediplomskog doktorskog studija koji su zavr5ili vise drugihposlijediplomskih studija, poloZili ispite na drugim visokim udili5tima ili se znanstvenousavr5avali u zemlji ili inozemstvu, individualno se procjenjuje broj stedenih bodova.

Procjenu bodova, z? studente iz stavka 1. ovoga dlanka, obavlja povjerenstvokoje 6ine prodekan za poslijediplomske studije, voditelj te pomocnici voditeljaposlijediplomskog doktorskog studija.

dlanak 172.

Osobe koje su stekle magisterij znanosti mogu steci doktorat znanostiobranom doktorskog radaizvan doktorskog studija najkainije u roku osam godina oddana stupanja na snagu Zakon a o znanstvenoj djelatnosti i visokom obraz6vanju uzuvjete ako su:

- stekle stynanj magistra znanosti u znanstvenom podrudju u kojem Zele ste6idoktorat znanosti ili u drugom odgovaraju6em podrudju;

- objavile.najmanje jedan znanstveni rad u dasopisu s medunarodno priznatomrecenzijom ili ako su najmanje godinu dana sudjelovale u istraZivadkom radu navisokim udili5tima ili znanstveno-istraZivadkim institutima.

easopisi s priznatom medunarodnom recenzijom iz stavka 1. ovoga dlankaodreduju se prema odredbama pravilnika o poslijediplbmskim studijima.

O pokretanju postupka za stjecanje doktorata znanosti tzvan doktorskogstudija odluduje Senat Sveudili5ta na prijedlog Fakultetskog vije6a.

dlanak 179.

Dekan, prodekani, pro6elnici katedri, delnici ustrojstvenih jedinica izabrani prfestupanja na snagu ovoga Statuta ostaju na istoj duZnosti do isteka mandata na kojisu izabrani.

Predstavnici nastavnika i suradnika te predstavnici studenata u Fakultetskomvijecu nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su izabrani.

elanak 174.

Do stupanja na snagu novog nastavnog plana i programa i pravilnika oustrojstvu Fakulteta, katedre Fakulteta nastavljaju s radom pod istim nazivom i

ustrojem, i to kao: Katedra za anatomiju i klinidku anatomuu, Katedra za medicinskubiologiju, Katedra za fiziku i biofiziku, Katedra za medicinsku kemiju, biokemiju i

klinidku kemiju, Katedra za histologiju i embriologiju, Katedra za fiziologiju i

imunologUu, Katedra za farmakologiju, Katedra za patologiju, Katedra za sudskumedicinu, Katedra za pedijatriju, Katedra za dermatovenerologiju, Katedra za opcuklinidku onkologiju, Katedra za radiologiju, Katedra za ginekologiju i opstetriciju,Katedra za internu medicinu, Katedra za infektologUu, Katedra za patofiziologiju,Katedra za kirurgiju, Katedra za urologiju, Katedra za oftalmologiju, Katedra zaortopediju, Katedra za otorinolaringologiju s audiologijom i fonijatrijom, Katedra zamaksilofacijalnu kirurgiju sa stomatologijom, Katedra za neurologUu, Katedra zapsihijatriju i psiholo5ku medicinu, Katedra za fizikalnu medicinu i op6u rehabilitaciju,Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene za5tite, Katedra zaobiteljsku medicinu, Katedra za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva,Katedra za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju, Katedra za medicinskustatistiku epidemiologiju i medicinsku informatiku, Katedra za zdravstvenu ekologiju i

medicinu rada, Katedra za anesteziologiju i reanimaciju, Katedra za nuklearnumedicinu, Katedra za neurokirurgiju, Vije6e predmeta "Temelji neuroznanosti", Vije6epredmeta "Uvod u znanstveni rad" i Vije6e predmeta " Medicinska etika".

elanak 175.

Do ustroja Fakulteta i dono5enja op6ih akata u skladu s odredbama ovogaStatuta u Fakultetu djeluju sljede6e ustrojstvene jedinice: Zavod za anatomiju "DragoPerovi6" s Laboratorijem za mineralizirana tkiva, Zavod za neuroznanost Hrvatskoginstituta zaistralivanje mozga, Zavod za biologrju, Zavod zafiziku,Zavod za kemiju i

biokemiju, Zavod za fiziologiju, Zavod za histologiju i embriolog'rju, Zavod zafarmakologiju , Zavod za patologiju , Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku , Zavodza medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju , Zavod za nastavnu tehnologrju,Biblioteka "Andrija Stampar", Laboratonl za balneologfu, Demetrova 15., Tajni5tvoSkole narodnog zdravlja "Andrija Stampar", Sredi5nja medicinska knjiZnica, Tajni5tvoFakulteta s Odsjekom za financijsko-ra6unovodstveno poslovanje, Odsjekom zaizgradnju i odrZavanje, Odsjekom za pravne, kadrovske i op6e poslove, Odsjekom zadiplomski studij i izdavadku djelatnost, Odsjekom za poslijediplomske studije,znanstvenoistraZivadki rad i cjeloZivotno obrazovanje, Odsjek za informatidkudjelatnost, Odsjek za5tite na radu i za5tite od poZara, Tajni5tvo Hrvatskog instituta zaistraZivanje mozga.

Clanak 176.

U Fakultetu djelu.iu stjededi centri:- Centar za klinidku primjenu neuroznanosti,- Centar za zdravstvene djelatnosti Fakulteta,- Centar za translactlska iklinidka iskaiivania,- Centat za unaprjedenje zdravl.ia na radu,

- Centar za pali.iativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijskevjeStine,

- Centar za elektronsku mikroskopiu;- Centar za ljudska prava;- Centar za razvoj informacijskog sustava za krizna stanja;

. ..- Centar za istrazivanje perinatalne etiopatogeneze n;uroloskih i kognitivnihbolesti,

_^_. -_Centar za,temeljno obrazovanje i ispitivanje poznavanja rada na radunalu,ECDL (European Computer Driving Licence).

elanak 177.

Drustvo nastavnika, bivsih studenata i prijatelja Medicinskog fakulteta(AMAMUZ) nastavlja s radom u skladu s dosadaSn;im ustr6lstvom.

Udrug€ iz stavka '1. ovog dlanka du:na je u roku od i2 mjeseci od stupanja nasnagu ovog Statuta zatraziti odobrenje dekana za uporabu imeni ioOitle4a fakuttetau svojemu nazivu.

elanak 178.

.. - S_!y??nj"rn. na snagu ovoga Statuta prestaje vrijediti Statut Fakurcta od 14.velace zuuz. godtne donesen pod brojem: 02_61012002.

elanak 179.

-^_.- -qg 9_"i"i?lja opcih akata prema odredbama ovoga Statuta primjenjlvat ce seposro,ecr opct aktt, osim odredaba koje su u suprotnosti sa Zakonom, StatutomSveudilista i ovim Statutom.

elanak 180.

- . Ovaj Statut stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti Senata Sveudilista uzagreou oanom obJave na oglasnoj plo6i Fakulteta.

Khsa:012-03fi1-01/lUr. broj: 3&-59/1 1 -1 00/280

Zagrsb, 19. siiodnie 201 1.

Ovaj Statut obiavlien F na oglasnoj pbei Mediclnskog fEkultetra dana 19.s rdnja 2011. godine, b le stuplo na snagu bbga dana.