STAROHRVATSKA BATINA

Ivan Kukuljevi- prikupljanje grae u Dalmaciji; zanimanje za objekte sakralne arhitekture Teka vremena, Turci, sve prekriveno zemljom i ruevinama koje su postale rudnik kulturnog blaga Podaci o ruevinama u zapisima franjevaca Gapara Vinjalia i Danijela Farlatija(18.st.) Sluajni nalaz u Muu Gornjem, 14km Z od Sinja- preokret 1871.g. don Jerko Grani vri iskop za sakristiju uz crkvu sv.Petra- naiao na apsidu starije crkve i na ulomak grede sa crkvene pregrade- dekoracija pleternom plastikom + NATPIS- SPOMINJE HRVATSKOG KNEZA BRANIMIRA; GODINA JE 888.!!! Stjepan Marun se kao srednjokolac zainteresirao za taj nalaz(profesor mu je imun Milinovi)- postao franjevac Lujo i 1885.g. postao je upski pomonik u Drniu- PRVA POKUSNA ISKOPAVANJA utvrde PETROVAC I SEOSKE CRKVE U GRACU!!- time obiljeen roendan arheologije! 1885.g. eljeznika pruga od Siveria do Knina trebala presjei starohrvatski arheoloki poloaj Kapitul uz rijeku Krku kod Knina!- fra Stjepan Zlatovi + Marun- pronala se TROBRODNA BAZILIKA S MNOTVOM DEKORATIVNIH ULOMAKA+ STAROHRVATSKI GROBOVI, TRGOVI SAMOSTANA!- tamo je bilo groblje stanovnika Potkonja, i kad su se micali ti grobovi nailo se na GROB S DVIJE UGRAENE PLOE S PROPOVJEDAONICE STARIJE CRKVE- ploe su ukraene PLETERNOM PLASTIKOM S NATPISOM; a jednom pie ...CLAV (SLAV) za kojeg jo stoji da je vojvoda Hrvata, a na drugoj se spominje DRISLAV kao veliki vojvoda! IMAMO NATPISE s: BRANIMIROM, NEKOG KOJI ZAVRAVA S SLAV I DRISLAVA! Isto tako specificum drugog nalaza jest: DUX HROATORUM- oznaka hrvatskog etnosa Istraivanje u selu Biskupiji na Kosovom polju kod Knina; na Crkvini- gomila kamenja iz kojeg su strile ruevine crkve sv. Luke- otkriven nalaz koji spominje nekog hrvatskog kneza kao slavnog- DUX GLO[riosus] Selo Uzdolje natpis s imenom kneza MUCIMIRA- godina 895! NINSKA KAMENICA za krtenje, ninski nadvratnik i baanski plutej- ploa-koja je uklonjena sa crkvene pregrade i kasnije sluila sekundarno kao obian materijal u ploniku crkve SV. LUCIJE KRAJ JURANDVORA KOD BAKE NA OTOKU KRKU!- ti spomenici imali imena hrvatskih dostojanstvenika!! NINSKA KAMENICA- ime vojvode Vieslava- vladao oko 830.g. Na dekoriranom nadvratniku crkve sv. Kria u Ninu- ime upana GODEAJA Baanska ploa- oko 1100.g.- opat Dobrovit: natpis od 2 dijela: 1. isprava koju je izdao kralj Zvonimir; govori se da je ispravu napisao opat Driha; spominje se sadraj u inu Zvonimirova darovanja ledine crkvi sv.Lucije(svjedoci: Krbave Desila i upan Luke Prvaneg) 2. tekst opata; pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom!!! DEKORACIJA: pleterna plastika u kamenu Prva monografija starohrvatskih spomenika: DON FRANE BULI- Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz dobe narodno hrvatske dinastije- 1888.g. izdala Jugoslavenska akademija Grobovi hrv.dostojanstvenika- mrtvaci s opremom- ma poloen uz bedro, ostruge do nogu i sl. I naen je ZLATNIK CARA KONSTANTINA KOPRONIMA!- terminus ante quem non(trenutak prije kojeg se neki dogaaj nije mogao dogoditi)- Konstantin vladao 741. do 775.g.; u grobovima pronaeni i ostaci aa za pie i jedna zdjelasta posuda s rukom, nalik na tavu, za hranu- dokaz da su Hrvati krajem 8.st. vjerovali u zagrobni ivot, nisu preli na kranstvo!!; na istom groblju pronaena i DVA SARKOFAGA- u jednom napravljenom od spolija neke vee antike arhitekture pronaene su zlatne ostruge, zlatnik cara Vasilija I (kovan od 880-886.g.) i privjesak od plemenitog kamena, uokviren Au ploicama, filigranskom Au icom i kuglicama! Vrijedni nalazi grobova iz Biskupije- novac govori o razdoblju, posue govori o tome kako Hrvati nisu bili pokrteni, maevi o ratnicima, ostruge o konjanicima itd.- visoki ukus- sve je zlato, srebro i vrijedan drugi materijal Marun formirao Odbor za istraivanje hrvatskih starina u kninskoj okolici; kasnije 1887.g. dolo do osnivanja Hrvatskog starinarskog drutva- patriotizam!- negativne strane, politika, neprijateljstva Muzej hrvatskih arheolokih spomenika otvoren u Kninu 24.8.1894.g. 1891.g. pod Klisom u Rupotinama kod Solina pronaen je sluajno spomenik na kojem se spominje vojvoda Trpimir(sredina 9.st.)- Frane Buli nije to uvrstio u kninski zbirku, odvojio se od Maruna i Muzeja u Kninu i osnovao zajedno s Jeliem u Splitu drutvo BIHA- istraivali su od Trgira do Omia Jeli istraivao i obradio natpis na sarkofagu kraljice Jelene- istraivao po sjevernoj Dalmaciji(zbirka u Ninu i Biogradu); Marun osnovao zbirku u Bribiru, i jedna u Obrovcu- zbirke nekim udom nestale :/ 1895.g. prvo glasilo hrvatske arheologije- STAROHRVATSKA PROSVJETA Marun ogranien u svojem djelovanju- Hrv. Spomenici se kriju u raznim Crkvinama, Manastirima, Grepinama, Kulinama itd. Jako loe istraivanje na terenu- sve redom sveenici- AMATERI, unitavali sve Sveenici od upana lako dobivali informacije o prolosti, dokumente itd.- traili epigrafske spomenike Crkvene arhitekture bilo svugdje, najbitnija potreba vjerskih organizacija je prostor na kojem e se vjernici okupljati i gdje e se odravati obredi- trebali su crkve- izrada od kamena novo Hrvatima- trebali preuzeti umijee zidanja od starosjedioca- NISU LOMILI KAMEN, VELIKA UPOTREBA BUKE- nepravilno zidanje, poloaj na humcima da bi se dominiralo krajem Diproporcionalnost prostora, nejednakost otvora itd. Podjela crkva s obzirom na tlocrt: CENTRALNI I LONGITUDINALNI!!! Zajedniko objema jesu male dimenzije! Iz toga proiziao i MiJEANI TIP CRKVE- npr. sv. Spas na vrelu Cetine Centralni tip tlocrt se razlikovao od koncepcije krine simbolike izvedene na razliit nain; kasnije je esto upisan krug oko kojeg je bilo 6 apsida Longitudinalni tip se dijeli na JEDNOBRODNE I TROBRODNE; od trobrodnih su ranije one s pobonim brodovima! + imamo mijeani tip- velika sloboda gradnje Cilj gradnje: raspodjeliti optereenje i teret velike krovne mase na zidove crkve- pa je to uzrokovalo i razliite tlocrte i ostalo; u longit.crkvama prenosio se teret krova na BONE zidove, a ti su se zidovi izvana podupirali poluoblim potpornjacima; sve starohrvatske crkve bile su pokrivene KAMENIM PLOAMA , a veina long. Crkava imala je na proelju zvonik!! Najstariji takav ZVONIK nalazi se u crkvi SV.SPASA U VRLICI na izvoru Cetine!- najbitniji dio unutranjosti bila je kanonika propisana i liturgijski obvezna CRKVENA PREGRADA koja je dijelila svetite od prostora za vjernike!!- dijelila se na 3 DIJELA s vie ralanaka koje ine: pilastri, pluteji, kolonete, kapiteli, grede i zabati- sve osim kolona dekorirano, a zabati i grede esto s NATPISOM!- ostaci hrvatske pismenosti Kamenice za krtenje i posveenu vodu, propovjedaonice, prozorske kamene reetke, dijelovi oltara, pulta, i najvei CIBORIJI koji su natkrivali oltar i krstionicu!! Omiljena dekoracija: plitka PLETERNA PLASTIKA na crkvenom namjetaju od pokrtenja u poetku 9.st. do 12. st.! Hrvati primaju kranstvo ekspanzijom Karla Velikog- formalistiki pristup, uzeli sve to im je novo bilo: sveenika, drugaiji obred, hram i naravno crkveni namjetaj- tu je bila taj pleter koji su onda preuzeli! S kranstvom uzeli ne samo pleternu dekoraciju nego i smisao za organizaciju, pismenost u duhovnom ivotu, politiko ureenje po uzoru na Franke Osim preuzetog pletera, Hrvati su ili dalje u izradu vlastitih ukrasa- to vidimo i u vrsti kamena- bijeli sitno zrnati vapnenac koji je homogenog sastava, lako se oblikuje, lako se rezbari itd.- nalazimo ga na Brau i Koruli, a na kopnu ga ima u Segetu kod Trogira; ako nije bilo ovog kamena, uzimao bi se kamen iz blizine npr. Lapor nainjen od lokalnog mekeg vapnenca- npr. arhitrav u Gornjim Koljanima- preuzeli hrv. Graditelji i napravili dovratnik s pleterom 1928.g. pronaen u Ninu ulomak s pleternom plastikom ispeen od gline! etverostrani oltarni CIBORIJ iz Biskupije kod Kninanaen je MODEL ciborija- to je bio uzorak za izradu ciborija na mjestu gdje se podizala trobrodna bazilika sv. Marije; kasnije pronaen dijelovi ciborija su nainjeni od mramora!- mramor uziman s poda starokranske crkve PLETER: spoj triju prutova- plitkoreljefna vrpca koja se prebacivala na kamenu povrinu u raznim geometrijskim oblicima s dojmom ukoenosti- ti oblici su pravci i krugovi koji se isprepliu; kasnije imamo zavoje kojima su se savijale vrpce i postizivao bi se dojam elasticiteta...iskoritavao se sav prostor na povrini! Ako je bilo praznina, to se upotpunjavalo motivima ptice, pleterni savijuci, rozete, ljiljanima, palmetama, krievima- takve dekoracije nalazimo na crkvenim pregradama, ambolima, oltarnim bazama, pultovima, na okvirima pregrada itd. PREGRADA!- tri dijela: donji, srednji i gornji!- DONJI DIO: je zatvoren i ine ga dekorirane kamene ploe koje stoje u utoru leita, ui i okomiti postavljeni dijelovi zovu se PILASTRIa, a dijelovi poloeni po duini na no su PLUTEJI- pri vrhu je izvuena rubna letva koja je skroz dekorirana pleternom plastikom te je po sredini prolaz iz broda u svetite; SREDNJI DIO: rastovren, ine ga KOLONE I KAPITELI, neke su kolone spojene s pilastrom; kolone su obino oble i glatke povrine, a neke pri dnu imaju profilaciju grivne kao bazu? Dok kapiteli podravaju gredu gornjeg dijela pregrade, nisu posebno ukraeni: GORNJI DIO: kamena greda s jednog na drugi dio zida, a preko prolaza iz broda u svetite greda je prekidala ravnu liniju i nadizala se u obliku zabata! Prostor grede se dijelio uzduno na dva ili tri polja koja su bila rastavljena meuprostorom ( rebro); donje polje grede obino je bilo s natpisom Ako na gredi nema srednjeg polja onda se tamo nalazilo rebro (kosa strana ispunjena dekoracijama lia i pletenicama), na gornjem polju greda s obje strane zabata su kuke koje mijenjaju smjerove ZABAT: nalazi se na sredini pregrade iznad prolaza iz broda u svetite; postoje 2 vrste: ILJATE I OBLE; obli zabati veinom iz CENTRALNIH tipova crkava; iljati zabati su vei s vie dekoracije!, na donjem dijelu zabata je luk, a na licu iznad njega donje polje zabata; sa strane je uokviren vanjskim poljem s dekoracijom kuka; u sredini iljastih zabata je dekorativno polje uokvireno rebrom i usred tog polja redovito se nalazi KRI, dok se ispod kria nalaze motivi ptica koje kljuju grozd, motivi rua takoer, u vrh zabata se redovito uvrivala rupa za klin za KRI! NEBA TJ. CIBORIJI-u Dalmaciji naena tri ciborija- dva etverostrana stajala iznad oltara, a trei je BAPTISTERIJALNI tj esterostran; ralanjeni na vie dijelova, donji dio se sastojao od kolona s bazama na dnu i s kapitelima na vrhu; srednji dio sainjava koara koja na donjim krajevima ima luk, a na gornjim vijenac, dok je sredina ukraena fest. Iznad koare uzdizao se piramidalni krov; na vrhu ciborija stajala je KITNJA Jedan ciborij potjee iz crkve SV.MARTE U BIJAIMA KOD TROGIRA, dok je drugi iz crkve SV.MARIJE U BISKUPIJI KOD KNINA; razlika je to iako oboje imaju etvertastu osnovu, iz nje im se razliito razvija piramidalni krov, isto je razlika to to prvi ima natpis, drugi nema!; trei baptisterijalni je iz crkve u Biskupiji, ima esterostranu osnovu +koara; koara je ispunjena mreastom pleternom dekoracijom, piramida je glatka; na vrhu je kitnja od 3 reda palmova lia, + rue u meuprostoru Sve do sredine 11.st. pleter je jedina dekoracija na veim povrinama kamenog namjetaja; a otada nalazimo jo i ivotinjske i ljudske figure- oblikovanje lika- narativna kompozicija- Madona na zabatu crkve sv. Marije u Biskupiji; bolje izvedbe su predstava s hrvatskim kraljem u splitskoj krstionici i lik hrv. Dostojanstvenika iz Biskupije Krstionica iz Splita-ploe; kralj je predstavljen na tronu ali u funkciji vrhovnog suca! Lik dostojanstvenika- uklopljen u TRANSENU- iste figure su obraene i na licu i na leima, lice se prepoznaje po boljoj obradi; transena se pripisuje vratnici nekog prolaza- Madona na tronu s Isusom u krilu- IZ SVEGA OVOGA DOBIJEMO INFORMACIJE O NAINU IVLJENJA STARIH HRVATA TJ. OBLIK NONJE, VRSTA ORUJA I NAKITA!! (lik kralja- oblik krune, na mukim likovima- odjea NIJE sezala do stopala, Madona- enska nonja; dostojanstvenik-tobolac, prikaz maa) 12.st. pleter manje popularan, popularniji vegetabilni motivi(lie u stilu palmine grane ili lozica/polupalmete); promjene u ukrasu kuka Franjo Raki Najvei broj spomenika- Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu Kronologija i genealogija- sarkofag kraljice Jelene i natpis na ploama ambona(propovjedaonica) s Kapitula Natpis na sarkofagu Petra Crnoga u Krilu- Jesenicama- dopuna Supetarskom kartularu Naa NAJSTARIJA ISPRAVA- POVELJA VOJVODE KNEZA TRPIMIRA IZ 852.G., IZDANA U BIJAIMA spominje obdarivanje splitskog nadbiskupa, crkvu sv. Jurja u Putalju (tu crkvu spominje kasnije i isprava kneza Mucimira); u ispravi se spominje da su knez Mislav i Trpimir imali dvor na Klisu i da je Trpimir dao sagraditi crkvu i samostan sv.Petra; u Riinicama ispod Klisa pronaen je zabat s natpisom koji spominje Trpimira! 892.g. ispravu izdaje knez Mucimir u Bijaima- kako stoji ispred vrata crkve sv.Marte muenice TOMA ARHIAKON splitski- 12.st.- svjedoanstvo da je kraljica Jelena dala u Solinu graditi crkve Sv. Marije i sv. Stjepana u atriju 1898.g. pronala se crkva sv.Marije- iverje od sarkofaga kraljice Jelene s natpisom gdje se pored Jelene spominje njen mu Mihajlo(Kreimir) i sin Stjepan (Drislav) Pitanje Zvonimirove smrti?- rjeenje pronalazak 5 crkava koje su postojale u Kosovu u njegovo vrijeme- tako kae povijest da je umro na mjestu Pet crkava- naeni su ostaci u Biskupiji na Kosovom polju kod Knina; isto je identificirana crkva gdje je Zvonko zborovao- ispred crkve sv. Cecilije- naen natpis E CEC- sv. Cecilije

KAMENI SPOMENICI S HRVATSKIM IMENOM: 1. zabat iz OPOTA KOD BENKOVCA- natpis Dux Cruatorum- vojvoda Hrvata 2. 2 ploe od ambona- Dux Hroatorum i Dux Magnus- spominje se jedan veliki vojvoda a to je Drislav Natpisi s imenima: Branimira, Breka, Budimira, Dabre, Drislava, Gastike, Godedraga, Mucimira, Nemire, Pribimira, Pristine, rastimira, Vieslava, Zvonimira i onog s krajem ..slav!!- dre se u SPLITU Nin: natpis s upanom Godeajom Zagreb: natpis s imenom Zvonimira, Desile, Dobrovita i Vitoslava- BAANSKA PLOA Natpis Branimira po jedan u muzejima u Zadru i Zagrebu; vojvoda Trpimir U ARH muzeju u Splitu

Grobni nalazi: oruje, nakit, novac, rijetko dijelove odjee i kresivo - to nisu prilozi, oni su sahranjivali s onim to je taj dan pokojnik imao na sebi, a prilozi su eventualno LONCI, POSUDE ZA JELO I PIE, ZLATNIK U USTIMA... Oruje: jesu li Slaveni nosili oruje sa sobom? Nizak stas Hrvata po grobovima- a pronaeni su maevi skoro po metar dugi- pretpostavka je da je te maeve rabila konjica!- KONJICU SU ANTI PRENIJELI NA BIJELE HRVATE!- potvrda svemu je nalaz konjanike opreme u Biskupiji kod Knina- model za tijeenje aplika koje su se kao ukras priivale na konjsku opremu!- dokazano je da su iz 7.st.i da su iz donijeli SLAVENI, A NE AVARI KAO TO SE MISLILO! Maevi i ostruge dolazili iz Franake- po uzoru se ovdje izraivalo kod nas; najvie OSTRUGA KAROLINKOG TIPA- neke su ukraene i pozlaene, raene za elitu; u Biskupiji je naen par pozlaenih ostruga ukraen ruama s umetnutim zrncem inkrustacije emajla- niello tehnika-franako podrijetlo! eljezno koplje i strelice i bojne sjekire su se nalazile izvan grobova, tit poznat samo s reljefa IZ PRIDRAGE

STAROHRVATSKI NAKIT

Naunice, prstenje, narukvica, ogrlica, privjesci, dijademe i dugmad Neki se nakit nastavlja na kasnu antiku, imamo bizantski tip, pa kesteljske, ketlako-kerentake s tzv. bjelobrdskom kulturom Od razliitog materijala: zlata, srebra, srebro+bakar, isti bakar i bronca Zlatni predmeti: dvije ogrlice- nasljee bizantskog zlatarstva- zlatna zrna ukraena filigranskom icom- 1 pronaena u Trilju kod Sinja, a druga u Golubiu kraj Knina- naene zajedno s zlatnim naunicama Naunice: od 8. sve do 15.st.- obine kariice-kariice s koljencima- jednojagodne-dvojagodne-tro i etverojagodne naunice; jagode su od lima, uplje a zatvorene, okrugle ili duguljaste; povrina jagodica je razliita- veina ima glatku povrinu, neke su ispunjene filigranskim zrncima, neke ukraene kolutima od filigrana s bradavicom u centru; neke naunice imaju na jagodicama i lunete ili piramidalne privjeske- JESU NAUNICE, ALI SE NISU NOSILE NA UHU VE SU BILE SPLETENE U KOSU ILI VISJELE NA VRPCI, pa ih rae nazivamo UKOSNICAMA ILI SLJEPOONIARKAMA. Pitanje podrijetla naunica- bizantska tradicija?; Ljubo Karaman neke smatrao starohrvatskim- dokaz je da je oko Knina bio centar za izraivanje nakita za ovjeka i konjsku opremu!- isto i naunice! Naunica naena na gradini Rude izvan Uzdolja- jednojagodna i ima slovo S- 2 starohrvatska elementa!!- utjecaj ilirskog etnosa?- Marovi je u selu Cetini pronaao u velikoj ilirskoj gomili- grobovi s naunicama sline starohrvatskim! OGRLICE: nalaz iz Majdana kod Solina- jajolike polovice privjesaka; tragovi ogrlica u zrnima paste- U Biskupiji u grobu pronalo se tisuu zrna koja su se osula kad je sagnjila nit od konjskog repa! PRSTENJE: od bronce DIJADEMA: pozlaene etvrtaste aplike LONCI u grobovima: mrtvacima do nogu; lonci trbuastog oblika i irokog otvora, raeni od neobraene gline s malo kalcita- raeni rukom i na kolu; izvana na glini- urezane crte na gornjem dijelu lonca, valovnice veinom- simbolika lonca: ostaci hrane s pogrebnog obreda NOVAC: veinom srebrni, na poloaju lea kad bi se nestao tobolac na prsima Nalaz kresiva i kremena, noia i sl.