1

STARI TRADICIONALNI OBRTI U HNŽ/K

MOSTRAR, IV. 2011. Godine

2

N A K L A D N I K

OBRTNIČKA KOMORA HNŽ/K STJEPANA RADIĆA 76 E

ZA NAKLADNIKA: VLADO BEVANDA

AUTORI:

VLADO BEVANDA dipl. ing, MIDHAD ŠEHIĆ dipl. pravnik

GRAFIČKO UREĐENJE I TISAK:

„SOLVEJ“ D.O.O.

NAKLADA: 1.000 KOMADA

FINANCIJERI: FEDERALNO MINISTARSTVO RAZVOJA,

PODUZETNIŠTVA I OBRTA I MINISTARSTVO GOSPODARSTVA HNŽ/K

3

S A D R ŽA J

1. UVOD 2. TRENUTNO sTANJE STARIH TRADICIONALNIH

OBRTA U HNŽ/K 2.1. OBRTNIŠTVO U HNŽ/K KROZ POVIJEST 2.2. VRSTE STARIH TRADICIONALNIH OBRTA U

HNŽ/K 2.3. STANJE STARIH TRADICIONALNIH OBRTA U

HNŽ/K 3. KAKO UNAPRIJEDITI STANJE STARIH

TRADICIONALNIH OBRTA U HNŽ/K, 4. POPIS STARIH TRADICIONALNIH ZANIMANJA I

OBRTA

4

U V O D

Obzirom na trenutnu situaciju u HNŽ/K kao i u cijelom

društvu, pojavila se potreba da društvo povede računa o sebi,

pa i o starim tradicionalnim zanimanjima obrtima.

Zbog sve veće globalizacije pojavila se potreba za očuvanje

starih, tradicionalnih zanimanja.

Sama potreba sačuvanja autohtonosti naše sredine uz

prihvatanje novih tehnologija, i svega pozitivnog što dolazi

globalizacijom, kao i ekonomska isplativost upućuju nas na

čuvanje i sačuvanje naše osobnosti i specifičnosti.

Time će se omogućiti i zapošljavanje nove radne snage, kao i

stvaranje ekonomske koristi i očuvanje života na ovom

prostoru.

Također, ova brošura je jedan skromin dodatak tim ciljevima

očuvanja starih tradicionalnih obrta i zanimanja.

Zahvaljujemo za financijsku i svaku drugu podršku Federalnom

ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, te Ministarstvu

gospodarstva/privrede HNŽ/K.

Autori

5

OBRTNIŠTVO U HNŽ/K KROZ POVIJEST

Obzirom na svoj zemljopisni položaj kroz prostore HNŽ/K su

vodili važni trgovački putevi od juga prema sjeveru, istoku i

zapadu, tj, od mora prema kontinentu.

Od davnih rimskih vremena, preko vremna bosanskih kraljeva,

Osmanlijskog carstva, Austro – Ugarske i novijih vremena

mijenjala se uloga i mjesto zanata i obrta u društvu.

Prvi poznati zanati na ovim prostorima, koji se javljaju vezani

su za zanate koji su služili potrebama vojske kao: kovači,

sabljari, čizmari, ćebardžije, mesari, pekari, bozadžije...

Također, spominju se mutabdžije, bravari, zidari, kazandžije,

kujundžije, papundžije.

Početkom XVI stoljeća javljaju se zanati: kantardžije,

sahadžije, jorgandžije, abadžije-češljari.

Krajem XIX stoljeća među najbrojnijima bili su sarači,

kazandžije, kovači i pekari.

Tokom Osmanskog carstva, zanati su bili glavna gospodarska

grana u gradovima.

Dolaskom Austro-Ugarske mijenja se struktura i vrsta zanata.

Dolaskom nove vlasti, ostvaruju se i novi trgovački putevi i

natržištu se pojavljuje industrijski proizvedena roba dosta

jeftinija, masivnija od robe proizvedene u obrtu.

Međutim, mnogi zanati se prilagođavaju novom vremenu i tako

opstaju.

Pojavljuju se novi „moderni“ zanati: cipelarski zanat, krojački,

tokarski, električarsko-instalaterski, te mehaničari raznih struka.

Tokom XX stoljeća, razvojem industrije i tržišta, pojedini

zanati potpuno nestaju, a oni koji su opstali morali su se

prilagoditi novom vremenu i tržištu.

Jedini način očuvanja starih tradicionlnih obrta je uključivanje

državnih institucija u opstojnosti istih.

6

STARI ZANATI U POJEDENIM MJESTIMA HNŽ/K

MOSTAR U Mostaru se kao središtu ove regije najprije se razvilo i

razvijalo zanatstvo, te širilo po Hercegovini. U Mostaru se

krajem XVI stoljeća formirali esnafi za pojedine vrste obrta.

Kožarski esnaf:

Poznati su mostarski sarači-kožnati pojasevi, kožne rukavice za

noževe, kožne duhanske kese.

Istom esnafu su pripadali: opančari, nanulije, čizmadžije, te

ćurdžije krznari.

Metalni esnafi:

Iz ovog esnafa su najpoznatije kujundžije, zlatari.

Kujundžije su izrađivali prstenje, burme, brušene narukvice,

lance, đerdane, hamajlije, igle za kravate, srebrne duhanske

kutije, kandila.

Opće je poznato da se dio današnjeg Starog grada Mostara zove

Kujundžiluk.

Kujundžijski zanat bio je jako razvijen u XIX stoljeću.

Na žalost u novije vrijeme ovaj zanat je u dobrom dijelu prešao

u trgovine.

Kazazi:

Izrađivali su gajtane, ukrasnu dugmad, različite ukrasne

predmete, odjeću i konjsku opremu.

Mutapčije:

Proizvodili su razne proizvode od kostrijeti, vreće za žito,

pokrivače, mutape za konje.

Ćebardžije:

Priozvođači vunene ćebadi, poznate su stupe na ušću Radobolje

za valjaenj ćebadi.

7

Građevisnki esnaf:

Ovaj esnaf je bio prisutan od Rimskih vremena i prije dolaska

Osmanskog carstva.

Mostarski majstori su bili poznati kao zidari, klesari-tešdžije,

izrada krovova, krovova od kamenih ploča, drvodjelci, stolari.

Prehrambeni obrt:

Poznati su: akmedžije-pekari, kasapi-mesari, slastičari,

kahvedžije, bazadžije.

Poseban nadzor je bio nad pekarima, mesarima i slastičarima.

Umjetnički obrti:

Izdavalaštvo, mudželiti – knjigovesci, proizvođači svijeća –

muma, kaligrafi, minijaturno slikarstvo te iz iluminacija knjiga.

ČAPLJINA Čapljina sa svojim starim gradom Počiteljom imala je sve

zanate koji su vezani za potrebe vojske od Rimske imperije

(Mogorjelo), preko Osmanskog carstva, Austro-Ugarske i novih

vremena.

Posebna specifičnost s ubile mlinice, tkaonice – stupe na rijeci

Trebižat.

Također, razvijali su se tradicionalni zanati vezani za preradu

voća i povrća: smokve, bajami, grožđe, bačvari, stećci

(kamenoklesari), te zanati vezani za lov i ribolov zahvaljujući

blizini Hutovog blata.

ČITLUK Preko Čitluka vodile su rimske ceste, trgovački, ratni i

karavanski putevi.

Posebna specifičnost Čitluka vezana je za sadnju vinozve loze,

berba grožđa, proizvodnja vina, skokava, što je opet iniciralo

zanate za obradu drveta: bačvarstvo, kovači i lančari.

Sadnja duhana imala je za potrebe razvoj zanata koji su vezani

za tu djelatnost.

8

Veća ptisustva stećaka kao i sarkofaga svjedoči o razvoju

kamenoklesarstva – zidarski zanati.

JABLANICA Također, i Jablanica je rasla i razvijala se pod uticajem raznih

povijesnih utjecaja.

Obzirom da su preko nje vodili putevi za Sarajevo, Srednju

Bosnu, te putevi prema Duvnu u Splitu, stvarale su se potrebe

za određenim zanatima, pogotovo uslužne djelatnosti.

Uahvaljujući prirodnim zalihamakvalitetnog kamena – granita,

posebno su se razvili zanati vezano za kamenoklesarstvo.

Poznati su jablanički obrađivači kamena – kamenoklesari,

zidari.

Taođer, prisutni su obrađivači drveta – stolari.

NEUM Obzirom na svoj položaj Neuma, također i na svoje

specifičnosti u zaleđu Neuma razvijali su se zanati:

kamenoklesarstvo, zidari, kovači, obrađivači drveta, dok su se

na obali zarvijali zanati vezani za lov i ribolov, uzgajališta

školjki, izgrada mreža, vrša, čamaca.

KONJIC Zvog svog strateškog položaja, Konjic je od davnih vremena

imao značaj u razvoju trgovačkih puteva – karavana.

Ističe se specifična obrada drveta – drvorezbarstvo, koja se i do

danas zadržala.

Austro-Ugarska je u Konjicu osnovala državne radionice, da bi

se spriječilo izumiranje starih zanata.

9

Radionica je imala više odjeljenja kao: teščije, graviranje,

cizeliranje galvano plastika, emajliranje i stolarski zanat.

Radionica je bila ujedno i škola u kojoj je školovanje trajalo

četiri godine. Također, održavali su se i kursevi od 3 do 6

mjeseci.

Održavao se drvorezački kurs, što je rezultiralo mnogim

rezbarima i stolarima.

Prva stolarska radionica otvorena je 1885 godine, a prvi stolari

su prisustvovali sajmu izložba u Budimpešti i Beču 1898.

RAMA – PROZOR Uz već poznate povijesne utjecaje na Ramu, te i kontakti koje je

imala s Dubrovačkom Republikom. Obzirom da je većina kuća

bila od drveta ili kamen, tako su se i razvijali zanati obrađivači

drveta i kamena – kamenoklesari, zidari, proizvođači šindre –

drvenog pokrila

Uveliko je bila prisutna kućna radinost, izrada narodnih nošnji,

tkanje ćilima što se zadržalo i do danas.

Obrtnici su radili po narudžbi: kovači, obućari, krojači, pekari,

limari, te obrađivači drveta – stolari.

RAVNO Obzirom na zemljopisni položaj broj, stanovnika, kao i

ekološke uvjete u Ravnom obrt kao i da ne postoji.

Eventualn može se istaći obrada kamena – kamenoklesarstvo.

STOLAC Stolac je pored uobičajenih zanata imao posebne dvije

specifičnosti, a te specifičnosti su vezane za rijeku Bregavu.

U dobroj mjeri je bilo razvijeno kamenoklesarstvo i mlinarstvo.

O razvoju kamenoklesarstva svjedoči stare zidine, mnoge

ćuprije na Bregavi, potom mlinovi za mljevenje brašna.

Posebno je poznato nalazište staćaka Radimlja kod Stoca jos iz

doba srednjovjekovne Bosne, što svjedoči o vještini

kamenoklesarstva i zidarstva.

Poznati su stolački mlini na Bregavi, od kojih je u XIX stoljeću

bilo oko 22 mlinice sa 180 mlinova.

10

Poznato je stolačko „ML

Mlinovi su se okretali stoljećima, tisućama godina mlilo se žito

i nisu stajali i ne bi se smjelo dogoditi da upotpunosti izumru,

kao jedan simbol i spomen na tradicionalni radi proizvodnju

brašna.

Također, stupe su stupale, valjale sukno, prale odjeću, a

badjnevi su valjali i prali vjekovima grube tkanine.

Ističu se i majstori za obradu drveta i kamena.

Proizvodnja vina je imala bačvarski zanat i obradu drveta.

2.2. popis i VRSTE STARIH I TRADICIONALNIH OBRTA

U narednim tabelama prikazan je popis starih obrta po vrsti i

brojnom stanju po općinama i Gradu Mostaru, koji u ovom

momentu egzistiraju.

Prema statistici koju ima OK HNŽ/K i Ureda za gospodarstvo

navedenih općina i obilaska terena, broj obrta koji spadaju u

stare i tradicionalne obrte/zanate je 227 ( Odluka Vlade FBiH.

„Službene novine FBiH“ br. 66/2009).

Velika većina radi u kontinuitetu i dosta uspješno posluje uz

sve moguće probleme koje je izazvala recesija i globalizacija.

Manji dio obrta je u nivou hobija i obiteljska tradicija:

kao što su mlinice, tkalje-vezilje, izrada poljoprivrednih alatki,

stari kovački zanati, valjanje i prajne vune u stupama, češljanje

i bojenje vune, izrada opanaka na tradicionalan način.

Ovaj dio obrta je na nivou hobija radi jako malo i isključivo po

narudžbi, koje nisu baš česte.

Također, analizirajući postojeće stanje obrte možemo podjeliti u

dvije grupe:

1. Proizvodna djelatnost

2. Uslužna djelatnost

Prema statistici na obrte proizvodne djelatnosti otpada 19,4., a

na obrte uslužne djelatnosti otpada 80,6 %.

To ukazuje da u budućnosti pored podrške svim starim obrtima,

treba posebno stimulirati obrte koji se bave proizvodnjom.

11

2.1. MOSTAR

- Bačvar 1

- Berberin 3

- Bižuter 24

- Cvjećar 2

- Kamenoklesar 3

- Keramičar 1

- Kožar 1

- Krojač 16

- Kujundžija 4

- Limar i bravar 10

- Metalostrugar 1

- Obućar 5

- Pčelar 1

- Staklorezac 6

- Stolar 4

- Tapetar 2

- Tkalac 1

- Tokar 2

- Urar, sahadžija 3

- Zidar 7

- Zlatar 19

2.2 ČAPLJINA

- Krojač 1

- Mlinar 1

- Stolar 1

- Obućar 1

- Kamenoklesar 1

- Tapetar 1

- Urar 1

- Tokar 1

12

2.3 ČITLUK

- Bravar 3

- Kamenoklesar 1

- Keramičar 1

- Pčelar 1

- Pekar 2

- Cvjećar 12

- tokar 3

- Zlatar 1

2. 4 JABLANICA

- Bravar 1

- Kamenoklesar 4

- Limar 1

- Metalostrugar 1

- Staklorezac 1

- Tapetar 1

- Tesar 3

- Zidar 4

2.5 KONJIC

- cvjećar 1

- Drvorezbar 2

- Krojač 3

- Limar 2

- Obućar 1

- Stolar 2

- Tapetar 1

- Zidar 2

13

2.6 N EUM

- Zidar 1

- Zlatar 2

2.7 prozor – rama

- Bravar 5

- Kamenoklesar 1

- Krojač 3

- Limar 2

- Obućar 2

- Staklorezac 3

- Stolar 4

- Tesar 1

- Zidar 9

- Izrada narodnih nošnji 1

- Mlinar 1

- Kovač 1

2.8 RAVNO Trenutno, obrtništvo (stari tradicionalna zanati) kao

gospodarska grana u ovom momentu ne egzistira.

2.9 STOLAC

- Bižuterija 1

- Proizvodnja maslinova ulja na trad. način 1

- Češnjanje i bojenje vune na trad. način 1

- Valjanje vune na tradicionalan način 1

- Proizvodnja suhih smokava 1

- Izrada pribora za ribolov 1

- Izrada opanaka na tradicionalan način 1

- Pečenje kruha ispod sača 1

- Proizvodnja sira i maslaca na trad. način 1

14

Obzirom na sirovinsku bazu, prirodne resurse, kao i na

zemljopisni položaj, stvarala se potreba za određenom vrstom

zanata.

Određena vrsta zanata prisutna je u svakoj od općina i svaka od

njih ima svoje specifičnosti.

2.3 TRENUTNO STANJE STARIH TRADICIONALNIH OBRTA HNŽ/K

Iz prethodnih tabela koje nam govore o broju i vrsti starih

tradicionalnih obrta koji trenutno egzistiraju i koji su egzistirali,

možemo ih podijeliti u tri grupe:

1. Stari obrti koi posluju i rade u kontinuitetu,

2. Stari obrti koji rade na granici hobija i uže obiteljske

tradicije koji povremeno rade,

3. Stari obrti koje smo vjerovatno zauvijek izgubili zbog

napretka društva i prestanka potreba za istim.

U prvu grupu spadaju stari obrti koji su po svojoj prirodi – vrsti

potrebni svakom društvu, posebno oni koji se bave uslužnim

djelatnostima.

U tu grupu spadaju slijedeći obrti: berberin, bačvar,

kamenoklesar, krojač, kožar, obućar, stolar, limar, tkalac, zidar,

urar-sahadžija, zlatar, ključar, kujundžija, tapetar, staklorezac.

Ova vrsta je uspjela opstati zahvaljujući svojoj specifičnosti, te

potrebi društva za potrebama i uslugama ovih obrta.

Inače, stanje u tim obrtima nije na zadovoljavajućem niovu

obzirom da je prosjek zaposlenih u tim obrtima 1,3 radnika, što

nam govori da su ti obrti limitirani i da rade uglavnom na

nivou opstanka. Najčešće je slučaj da je sam vlasnik i jedini

radnik u obrtu.

Također, recesija i globalizacija ostavile su traga na njihovo

poslovanje. Mnogi rade u unajmljenim poslovnim prostorima,

nemaju mogućnost izvoza svojih proizvoda, a problem su i

visoke kamate na bankarske kredite.

15

U drugu grupu spadaju obrtnici koji povremeno egzistiraju na

nivou hobija i obiteljske tradicije. Pretežno rade po potrebi i

narudžbi, u prosjeku na godišnjem nivou njihovo radno vrijeme

je dva sata dnevno.

Tu možemo uvrstiti: stari mlinovi-vodenice, stare stupe za

valjanje-pranje vune, stari kovački zanat-obrt, izrada alatki za

poljoprivredu, stari tkalci, izrada platna za stare nošnje, izrada

tradicionalnih opanaka, izrada narodnih glazbala-instrumenata.

Ovaj posao radi uglavnom starija populacija, u prosjeku

osobestarije i od 60 godina, te neznatan broj mlađih osoba koje

su obiteljskim putem uključene u ove poslove.

Njihovi problemi su vezani za specifičnosti obrta kojim se

bave. Svoj posao znaju raditi i imaju dugogodišnje iskustvo, te

vrhunsko znanje, ali nemaju svjedodžbu srednje stručne

spreme, što ih opet onemogućuje da se registruju i dobiju pravi

status obrtnika.

Iz istih razloga ne mogu aplicirati na tendere za poticaj, niti bilo

kakvu pomoć društvene zajednice.

Rješenje za navedene, jeste da uvjet za osnivanje obrte ne bude

sama srednja stručna sperma, nego i dokaz o osposobljenosti za

vještine i rad na takvim poslovima, odnosno certifikati o

stručnoj osposobljenosti koje bi izdavala OK HNŽ/K ili neka

druga ovlaštena institucija.

U treću grupu obrta spadaju one djelatnosti koje su pod

uticajem globalizacije, modernizacije, novog načina živote

jednostavno nestali, odnosno tržište za takvim uslugama i

proizvodima povremeno je iščezlo.

To su zanati koji su prije svega služili vojsci tog vremena, iz

srednjeg vijeka. Tako i nema više potreba za opremom kao što

su: mutapdžije, samari, sedlari, sabljari, kazazi, ćebadžije,

nanulije, čizmadžije, jongardžije, potkivačke djelatnosti i sl.

16

3. KAKO UNAPRIJEDITI STANJE STARIH TRADICIONALNIH OBRTA U HNŽ/K

Analizirajući stanje i uvjete pod kojim rade stari tradicionalni

obrti na našem području, ukazuje da zaista ne možemo biti

zadovoljni, pa čak u nekim segmentima se može povući i crta

alarmantnosti. Razlozi su višestruki:

Na prvom mjestu možemo svrstati priliv nekvalitetne robe sa

istoka, koja nema karakter autohtonosti, kvalitet niti kvantitet

prema onom što se radi vjekovima na našem podneblju.

Međutim, obrtnici imaju problema sa plasmanom svojih

proizvoda na naše i na vanjsko tržište.

Nemogućnost uvoza sirovina, te izvoza vlastitih proizvoda

ograničena im je mogućnost širenja tržišta i plasiranja svojih

proizvoda na ista.

U tim obrtima u većoj mjeri radi starija radna snaga, vlasnik je

često i jedini radnik u obrtu.

Promocija i izlaganje na sajamskim manifestacijama su često

otežani, ukoliko vlasnik nije u radnji, ista je zatvorena.

Bankarski krediti koji su na raspolaganju su sa nepovoljnim

uvjetima, visokom kamatom, bez grejs perioda.

Šta je urađeno za afirmaciju starih i tradicionalnih obrta?

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva

razvoja, poduzetništva i obrta donijela Zakon o obrtu, gdje se

dala podrška revitalizaciji starih i tradicionalnih obrta.

Zakon o obrtu u svom članu 8. stav 1. Propisuje da tradicionalni

i stari zanati jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje

zanatskih vještina, odnosno da se radi o djelatnostima, odnosno

da se radi o djelatnostima koje se obavljaju pretežitim udjelom

ručnog rada.

Vlada FBiH je donijela i Uredbu o zažtiti tradicionalnih i starih

obrta („Sl.novine FBiH“ br. 66/2009.).

Istom se propisuje popis tradicionalnih i starih obrta po

vrstama, stupnju, vrsti stručne spreme potrebne za njihovo

obavljanje.

17

U cilju poboljšanja statusa starih i tradicionalnih obrta urađeno

je slijedeće:

1. Zakon o poticaju MSP i starih tradicionalnih obrta koji je

donijelo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i

obrta.

2. Zakon o poticaju MSP i starih tradicionalnih obrta, koje

je donijelo Ministarstvo gospodarstva/privrede HNŽ/K

gdje je, također, iskazana podrška i pomoć očuvanju

starih i tradicionalnih obrta.

Svake godine raspisuju se tenderi s uvjetima pod kojim stari i

tradicionalni obrti mogu aplicirati i dobiti određena poticajna

sredstva neophodna za rad.

Tenderi se raspisuju od strane FMRPO i Ministarstva

gospodarstva/privrede HNŽ/K.

Također, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

u određenim iznosima je stipendiralo pedeset polaznika za

zanimanje starih, tradicionalnih obrta u školskoj 2009/2010

godini.

Neophodno je osvnovati udrugu starih tradicionalnih obrta na

nivou Mostara i HNŽ/K.

Za dio starih zanata koji se obavljaju na nivou hobija i u zaštiti

starih i tradicionalnih obrta može se uraditi slijedeće:

- Osigurati suradnju sa bankama kvalitetnijih kreditnih

sredstava – subvencija kamata i osiguranjem grejs

perioda u vraćanju kredita.

- Osnivanje garancijskih fondova

- Osnovati centre za obrt u svim općinama ili opće udruge,

gdje bi stari obrti našli svoje mjesto.

- Svaka lokalna samouprava da uradi odgovarajuće

olakšice u tu svrhu obrta kod određivanja komunalnih

taksi, kao i poreske olakšice, bar u prvoj godini osnivanja

obrta.

Također, da se razmotri smanjenje najma onima koji rade u

poslovnim prostorima koji su u vlasništvu države.

Stimulacije, određene za poticaj zapošljavanja, pogotovo mlade

radne snage.

Stimulacija obrtnicima koji bi primili na naukovanje polaznike

stručnih škola za stare i tradicionalne obrte.

18

Za dio starih zanata koji se obavljaju na nivou hobija i u zaštiti

starih i tradicionalnih obrta može se uraditi slijedeće:

Isti obrti zbog neispunjavanju uvjeta završene stručne spreme,

ne mogu biti registrovani, a samim tim ni zakonski egzistirati,

niti aplicirati na pomenute tendere.

Jedno od rješenja jeste i formiranje komisije koja bi izvršila

nadzor nad znanjem i vještinama onih koji obavljaju takve

obrte. Dakle, radi se o obrtima koji se u obitelje prenose s

generacije na generacija, i zaista u njima su čvrsto utkane riječi

stari i tradicionalni, te se istima imaju izdati odgovarajući

certifikati na osnovu kojih bi se mogli i registrovati i raditi u

skladu sa zakonom.

Obrtnička komora HNŽ/K bi mogla biti nositelj toga programa

uz podršku Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i

obrta, te Ministarstva gospodarstva HNŽ/K.

19

OBRTNIČKA KOMORA HNŽ/K

STJEPANA RADIĆA 76 E MOSTAR

Tel/fax. ++387 (0)36/ 333-275

e-mail: obkom-nhz@obkom-hnz.ba

web: www.obkom-hnz.ba

OBRTNIČKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Ulica Stjepana Radića 76 e

88 000 Mostar

Tel/ fax: ++387 (0)36/ 321-800

e-mail: info@obkom-fbih.ba

web: www.obkom-fbih.ba

MINISTARSTVO RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA FBiH

Ulica Ante Starčevića b.b. (Hotel „Ero“)

88 000 Mostar

Tel: ++387 (0)36/449-120

Fax: ++387 (0)36/449-122

e-mail: fmrpo@fmrpo.gov.ba

web: www.fmrpo.gov.ba

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA/PRIVREDE HNŽ/K

Ulica Husnije Repca b.b.

88 000 Mostar

Tel: ++387 (0)36/551-069

Fax: ++387 (0)36/551-069

e-mail: minprivrede@gmail.com

web: www.privredahnk.gov.ba