STANJE UNIJE 2017. - ec.europa.eu · Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese. Danas stoga predlažemo novi okvir EU-a za praćenje ulaganja. Ako strano državno poduzeće

#SOTEUec.europa.eu/soteu

STANJE UNIJE

2017.

Jean-Claude Juncker,predsjednik Europske komisije13. rujna 2017.

HR

Predsjednik Europske komisije u rujnu svake godine u Europskom parlamentu drži govor o stanju Unije, u kojem se osvrće na postignuća u protekloj godini i predstavlja prioritete za iduću godinu. U njemu predsjednik izlaže i načine na koje Komisija namjerava odgovoriti na izazove s kojima se Europska unija mora najhitnije suočiti. Nakon govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.

Utemeljen u Ugovoru iz Lisabona, govor o stanju Unije predviđen je Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije iz 2010. Tim je sporazumom propisano i da predsjednik Komisije predsjedniku Europskog parlamenta i predsjedništvu Vijeća šalje pismo namjere u kojem su podrobno izložene mjere koje Komisija namjerava poduzeti putem zakonodavnih i drugih inicijativa do kraja iduće godine.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svoj je treći govor o stanju Unije održao 13. rujna 2017.

Svi materijali dostupni su na poveznici http://ec.europa.eu/soteu.

Predsjednik Juncker pokrenuo je opću raspravu o budućnosti Europe Komisijinom Bijelom knjigom od 1. ožujka 2017. i dokumentima za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe, svladavanju globalizacije, produbljenju ekonomske i monetarne unije te budućnosti europske obrane i europskih financija.

Ta je rasprava provedena u cijeloj Europi. Predsjednik Juncker i članovi Komisije održali su 129 dijaloga s građanima u 27 država članica, uključujući sve glavne gradove.

U ovogodišnjem govoru o stanju Unije predsjednik Juncker iznio je svoje mišljenje o budućnosti Europe.

SADRŽAJ

Govor o stanju Unije 2017 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Pismo namjere predsjedniku Antoniju Tajaniju i premijeru Jüriju Ratasu . . . . . . . . 23

Napredak u području deset prioriteta Europske komisije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Bolja regulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Ostvarenje obećanja EU-a: učinkovitija provedba zajedničkih odluka . . . . . . . . . . . 65

Stanje javnog mišljenja u EU-u: optimizam u porastu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Poboljšanje gospodarske situacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Izvješće o provedbi politikâ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

Europske snage solidarnosti: godinu poslije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Posjeti nacionalnim parlamentima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

Dijalozi s građanima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

Pismo o Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju . . . . . . . . . . . . . . . . 103

Govor o stanju Unije 2017* . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

* Kako je izgovoreno.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

© Europska unija, 2017. Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom EU-a dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

GOVOR O STANJU UNIJE 2017.

GOVOR O STANJU UNIJE 2017

6

UVOD – VJETAR U JEDRIMA

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici u Europskom parlamentu,

kad sam prošle godine stajao na ovome mjestu, imao sam donekle lakši zadatak.

Nije bilo teško shvatiti da nam je Unija u lošem stanju.

Europa je bila izudarana i izranjavana uslijed godine koja je potresla naše temelje.

Pred nama su bila samo dva izbora. Ili smo se mogli okupiti oko pozitivnog europskog programa ili se svatko mogao povući u svoj kutak.

Suočen s takvim izborom, zalagao sam se za jedinstvo.

Predložio sam pozitivan program s pomoću kojeg bismo – kako sam rekao prošle godine – lakše izgradili Europu koja štiti, osnažuje i brani.

U proteklih dvanaest mjeseci Europski parlament pomogao je da taj program provedemo. I dalje svakim danom ostvarujemo napredak. Sinoć ste tako radili na postizanju dogovora o instrumentima trgovinske zaštite i udvostručenju europskog kapaciteta ulaganja.

Želio bih zahvaliti i čelnicima naših 27 država članica. Nekoliko dana nakon mojeg govora prošle godine pozdravili su moj program na sastanku na vrhu u Bratislavi. Na taj su način odabrali jedinstvo. Odlučili su se okupiti i poraditi na našim zajedničkim stajalištima.

Zajedno smo pokazali da Europa može djelovati za svoje građane kada i gdje je to potrebno.

Otada polako, ali sigurno dobivamo na zamahu.

U prilog nam ide i gospodarski rast.

Ovo je peta godina gospodarskog oporavka, koji je konačno obuhvatio sve države članice.

Rast u Europskoj uniji u posljednje je dvije godine nadmašio rast u Sjedinjenim Američkim državama. Sada iznosi više od 2 % u cijeloj Uniji i 2,2 % u europodručju.

Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u posljednjih devet godina. Tijekom ovog mandata dosad je otvoreno gotovo 8 milijuna radnih mjesta. U EU-u je trenutačno zaposleno 235 milijuna ljudi, što je najviše u povijesti.

Za to nije zaslužna samo Europska komisija. Iako sam siguran da bismo bili krivac da je 8 milijuna radnih mjesta izgubljeno.

7



No europske su institucije odigrale svoju ulogu u toj promjeni vjetra.

Naša je zasluga Europski plan ulaganja u okviru kojeg su dosad pokrenuta ulaganja u vrijednosti od 225 milijardi eura. U okviru njega dodijeljeni su zajmovi za više od 445 000 malih poduzeća i više od 270 infrastrukturnih projekata.

Naša je zasluga činjenica da, zahvaljujući odlučnom djelovanju, europske banke ponovno raspolažu kapitalom za kreditiranje poduzeća, koja sada mogu rasti i otvarati radna mjesta.

Možemo reći da je naša zasluga i smanjenje javnih deficita sa 6,6 % na 1,6 %, što možemo zahvaliti pametnoj primjeni Pakta o stabilnosti i rastu. Zahtijevamo fiskalnu disciplinu, ali pritom pazimo da ne naškodimo rastu. I, usprkos kritikama, to odlično funkcionira u cijeloj Uniji.

Deset godina nakon izbijanja krize europsko se gospodarstvo konačno oporavlja,

a s njime i naše samopouzdanje.

Čelnici 27 država članica, Parlament i Komisija vraćaju Europu u našu Uniju. Zajedno vraćamo Uniju u našu Uniju.

Protekle je godine svih 27 čelnika na Kapitolu u Rimu iznova prisegnulo, i to jedan drugome i našoj Uniji.

Stoga mogu zaključiti sljedeće: Europa ponovno ima vjetar u svojim jedrima.

Vrata koja su nam se otvorila neće zauvijek biti otvorena.

Iskoristimo ovaj zamah, uhvatimo vjetar u jedra.

Za to moramo napraviti dvije stvari:

Prvo, trebali bismo zadržati smjer koji smo odredili prošle godine. Pred nama je još 16 mjeseci tijekom kojih Parlament, Vijeće i Komisija mogu postići stvarni napredak. U tom razdoblju moramo dovršiti ono što smo započeli u Bratislavi te provesti svoje pozitivne planove.

Drugo, trebali bismo odrediti smjer za budućnost. Kako je Mark Twain napisao, za nekoliko godina biti ćemo više razočarani stvarima koje nismo uspjeli napraviti nego stvarima koje smo učinili. Sada je trenutak da izgradimo ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu do 2025.

8

ZADRŽAVANJE SMJERA

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

dok razmatramo budućnost, ne možemo si dozvoliti promjenu smjera.

Namjeravamo dovršiti energetsku uniju, sigurnosnu uniju, uniju tržišta kapitala, bankarsku uniju i jedinstveno digitalno tržište. Zajedno smo već mnogo toga postigli.

Parlament je svjedok da je Komisija predstavila 80 % prijedloga koje je obećala na početku mandata. Sada moramo udružiti snage da prijedloge pretvorimo u zakon, a zakon u praksu.

Kao uvijek, bit će potrebna određena razina kompromisa. Prijedlog Komisije o reformi našeg zajedničkog sustava azila ili jačanju pravila o upućivanju radnika izazvali su nesuglasice. Za postizanje dobrih rezultata sve se strane moraju približiti. Danas želim reći da, ako konačni rezultat bude zadovoljavajući za Uniju i pravedan za sve države članice, Komisija će biti spremna za kompromis.

Spremni smo do svibnja 2018. predstaviti preostalih 20 % inicijativa.

Jutros sam predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju i premijeru Jüriju Ratasu poslao pismo namjere u kojem sam naveo prioritete za sljedeću godinu.

Neću sada navoditi sve prijedloge, ali ću spomenuti pet posebno važnih.

Prvo, želim da osnažimo svoj trgovinski program.

Da, Europa je spremna poslovati, ali mora postojati reciprocitet. Moramo dobiti ono što dajemo.

Trgovina nije apstraktni pojam. Ona otvara radna mjesta i stvara nove prilike za velika i mala europska poduzeća. Svakom dodatnom milijardom eura izvoza u Europi se omogućuje otvaranje 14 000 novih radnih mjesta.

Trgovina znači izvoz naših standarda, bili oni društveni ili ekološki, ili bilo da je riječ o zahtjevima za zaštitu podataka i sigurnost hrane.

Europa je uvijek bila poželjno mjesto za poslovanje.

No tijekom prošle godine partneri iz cijelog svijeta počeli su čekati u redu da s nama potpišu trgovinske sporazume.

Uz pomoć Europskog parlamenta upravo smo osigurali uvjete za trgovinski sporazum s Kanadom, koji će se početi privremeno primjenjivati od sljedećeg tjedna. S Japanom smo postigli politički dogovor o novom gospodarskom partnerstvu. Dobri su izgledi da do kraja godine isto učinimo s Meksikom i državama Južne

9



Amerike.

A danas predlažemo otvaranje trgovinskih pregovora s Australijom i Novim Zelandom.

Želim da svi ti sporazumi budu dovršeni do kraja ovog mandata. I želim da budu postignuti s najvećom transparentnošću.

Otvorena trgovina mora biti tijesno povezana s otvorenim načinom donošenja politika.

Europski parlament imat će zadnju riječ u svim trgovinskim sporazumima. Stoga njegovi zastupnici, a i zastupnici u nacionalnim i regionalnim parlamentima, moraju od samog početka pregovora sa svime biti upoznati. Komisija će se za to pobrinuti.

Komisija će ubuduće u potpunosti objavljivati sve nacrte pregovaračkih mandata koje predlažemo Vijeću.

Građani imaju pravo znati što Komisija predlaže. Nema više djelovanja iza kulisa. Dosta je bilo glasina i neprekidnog preispitivanja Komisijinih motiva.

Pozivam Vijeće da učini isto kada donese konačne pregovaračke mandate.

Dopustite mi da jednom za svagda kažem: nismo naivni kad je riječ o trgovini.

Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese.

Danas stoga predlažemo novi okvir EU-a za praćenje ulaganja. Ako strano državno poduzeće želi kupiti europsku luku, dio naše energetske infrastrukture ili poduzeće za obrambenu tehnologiju, do toga može doći samo na transparentan način, uz nadzor i raspravu. Politička odgovornost je znati što nam se događa u vlastitom dvorištu kako bismo prema potrebi mogli zaštititi zajedničku sigurnost.

Drugo, želim da nam industrija postane snažnija i konkurentnija.

To se posebno odnosi na našu proizvodnu bazu, čiju okosnicu čini 32 milijuna radnika. Oni stvaraju vrhunske proizvode po kojima smo poznati u svijetu, kao što su naši automobili.

Ponosan sam na našu automobilsku industriju, No šokiran sam kada se potrošače namjerno i svjesno obmanjuje. Stoga pozivam automobilsku industriju da položi račune i ispravi pogreške. Umjesto da traži rupe u zakonu, trebali bi ulagati u čiste automobile budućnosti.

S pomoću nove strategije za industrijsku politiku koju danas predstavljamo naše će industrije i dalje imati ili će steći vodeću ulogu u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji.

10

Treće, želim da Europa bude predvodnik borbe protiv klimatskih promjena.

Prošle smo godine ratifikacijom Pariškog sporazuma ovdje, u ovom Parlamentu, utvrdili globalna pravila igre. Uslijed propasti ambicije u Sjedinjenim Američkim Državama Europa će osigurati da naš planet opet postane sjajno mjesto za život. On je baština cijelog čovječanstva.

Komisija će uskoro predstaviti prijedlog smanjenja emisija ugljika u našem prometnom sektoru.

Četvrti prioritet za sljedeću godinu: Europljani moraju imati bolju zaštitu u digitalnom dobu.

U posljednje tri godine ostvarili smo napredak u internetskoj sigurnosti Europljana. Novim pravilima koje je predložila Komisija zaštitit će se naše intelektualno vlasništvo, kulturna raznolikost i naši osobni podaci. Pojačali smo i borbu protiv terorističke propagande i radikalizacije na internetu. No Europa još nije dovoljno zaštićena od kibernapada.

Kibernapadi mogu biti opasniji za stabilnost demokracija i gospodarstava nego puške i tenkovi. Samo je prošle godine zabilježeno više od 4000 napada ucjenjivačkim programima dnevno, a 80 % europskih poduzeća bilo je izloženo barem jednom kibernapadu.

Kibernapadi nemaju granica i nitko na njih nije otporan. Komisija stoga danas predlaže nove instrumente, uključujući Europsku agenciju za kibersigurnost, s pomoću kojih ćemo se lakše obraniti od takvih napada.

Peto: naša će pozornost i dalje biti posvećena migracijama.

Unatoč raspravi i nesuglasicama o toj temi, uspjeli smo ostvariti znatan napredak, iako on doduše u mnogim područjima nije dostatan.

Sada učinkovitije štitimo vanjske granice Europe. Više od 1700 službenika nove Europske granične i obalne straže sada pomaže u radu 100 000 pripadnika nacionalnih graničnih straža država članica, primjerice u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Španjolskoj. Imamo zajedničke granice, ali države članice koje su prve na udaru zbog svojeg zemljopisnog položaja ne mogu se same štititi. Zajedničke granice i zajednička zaštita moraju biti usko povezani.

Uspjeli smo zaustaviti nezakonite tokove migranata, koji su za mnoge bili izvor velike zabrinutosti. Zahvaljujući sporazumu s Turskom smanjili smo broj nezakonitih dolazaka u istočno Sredozemlje za 97 %. Ovoga ljeta uspjeli smo uspostaviti veću kontrolu nad središnjom sredozemnom rutom, pri čemu se broj dolazaka u kolovozu smanjio za 81 % u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Time smo drastično smanjili gubitak života na Sredozemlju. Ove je godine tragično stradalo gotovo 2500 ljudi. Nikada neću prihvatiti da se ljude pušta da umru u moru.

Ne mogu govoriti o migracijama, a da ne odam priznanje Italiji za njezin neumoran i plemenit rad. Komisija je ovog ljeta u cilju poboljšanja situacije ponovno blisko surađivala s premijerom Paolom Gentilonijem i

11



njegovom vladom te je konkretno osigurala obuku libijske obalne straže. Nastavit ćemo pružati znatnu operativnu i financijsku potporu Italiji jer Italija spašava čast Europe na Sredozemlju.

Isto tako moramo hitno poboljšati životne uvjete migranata u Libiji. Užasnut sam nehumanim uvjetima u centrima za zadržavanje ili prihvatnim centrima. Europa ima zajedničku odgovornost i Komisija će surađivati s Ujedinjenim narodima kako bi neodgodivo okončala tu sramotnu situaciju.

Europa kao cjelina i dalje pokazuje solidarnost, iako me žalosti vidjeti da solidarnost u jednakoj mjeri ne dijele sve države članice. Samo prošle godine naše su države članice preselile više od 720 000 izbjeglica ili im odobrile azil, što je tri puta više od Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije zajedno. Suprotno onome što neki govore, Europa nije i nikada ne smije postati tvrđava. Europa jest i mora ostati kontinent solidarnosti na kojemu oni koji bježe od progona mogu pronaći utočište.

Posebno sam ponosan na mlade Europljane koji volontiraju kako bi se sirijskim izbjeglicama osigurali tečajevi jezika, kao i na tisuće drugih mladih koji sudjeluju u našim novim Europskim snagama solidarnosti. Oni europskoj solidarnosti daju puni smisao.

Sada moramo udvostručiti napore. Komisija će prije kraja mjeseca predstaviti novi niz prijedloga s naglaskom na vraćanje osoba, solidarnost s Afrikom i omogućivanje zakonitih načina dolaska.

Kada je riječ o vraćanju, osobe koje nemaju pravo ostati u Europi moraju se vratiti u svoje zemlje podrijetla. Budući da je vraćeno samo 36 % nezakonitih migranata, jasno je da moramo uložiti veće napore. Samo će na taj način Europa pokazati solidarnost s izbjeglicama kojima je zaista potrebna zaštita.

Solidarnost ne može postojati samo unutar Europe, moramo je pokazati i prema Africi. Afrika je plemeniti i mladi kontinent, kolijevka čovječanstva. Zahvaljujući uzajamnom fondu EU-a za Afriku u vrijednosti od 2,7 milijardi eura otvaraju se mogućnosti zapošljavanja diljem tog kontinenta. Većina sredstava osigurava se iz proračuna EU-a, no sve naše države članice zajedno su doprinijele samo 150 milijuna eura. Taj je fond trenutačno dosegnuo svoje granice. Poznate su nam opasnosti nedostatka financijskih sredstava. UN-ov Svjetski program za hranu ostao je bez sredstava u 2015. kada su brojni migranti krenuli prema Europi. Pozivam sve države članice da s riječi prijeđu na djela i osiguraju da uzajamni fond za Afriku ne doživi istu sudbinu.

Radit ćemo i na omogućivanju zakonitih načina dolaska. Nezakonita migracija zaustavit će se samo ako postoji stvarna alternativa opasnim putovanjima. Uskoro će broj preseljenih izbjeglica iz Turske, Jordana i Libanona dosegnuti 22 000 te podržavam poziv visokog povjerenika UN-a Grandija da se iz Libije i okolnih zemalja preseli dodatnih 40 000 izbjeglica.

Istovremeno, Europi u kojoj stanovništvo sve više stari nužne su zakonite migracije. Zato je Komisija iznijela prijedloge kojima se kvalificiranim migrantima olakšava dolazak u Europu s pomoću plave karte. Želio bih zahvaliti Parlamentu na podršci i pozvati vas na postizanje ambicioznog i brzog dogovora o toj važnoj temi.

12

ISPLOVLJAVANJE

Gospodine predsjedniče,

dame i gospodo,

poštovani zastupnici,

naveo sam samo nekoliko inicijativa koje bismo trebali realizirati u sljedećih 16 mjeseci. Međutim, to samo po sebi neće biti dovoljno kako bi ponovno pridobili srca i umove Europljana.

Sada je trenutak da odredimo smjer za budućnost.

Komisija je u ožujku predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe, u kojoj je navedeno pet scenarija o mogućem ustroju Europe 2025. O njima se raspravljalo te ih se razmatralo i dijelom snažno kritiziralo, što je u redu jer je upravo to bila njihova svrha. Želio sam pokrenuti proces u kojemu Europljani određuju svoj put i odlučuju o svojoj budućnosti.

Budućnost Europe ne može se propisati. Ona mora biti rezultat demokratske rasprave i u konačnici općeg konsenzusa. Ovaj je Parlament tome aktivno pridonio s pomoću tri ambiciozne rezolucije o budućnosti Europe i sudjelovanjem u mnogim od 2000 javnih događanja koje je od ožujka organizirala Komisija.

Došlo je vrijeme da se iz te rasprave izvedu prvi zaključci. Vrijeme je da se iz razmatranja prijeđe na djela, odnosno iz rasprave na donošenje odluka.

Danas bih vam želio iznijeti svoje stajalište, svoj osobni šesti scenarij, ako tako mogu reći.

Taj se scenarij temelji na desetljećima dugom iskustvu iz prve ruke. Čitav sam svoj život živio i radio za europski projekt. Proživio sam njegova dobra i loša vremena.

Sjedio sam na različitim stranama stola, kao ministar, premijer, predsjednik Euroskupine i sada kao predsjednik Komisije. Bio sam u Maastrichtu, Amsterdamu, Nici i Lisabonu kada se naša Unija mijenjala i povećavala.

Oduvijek sam se borio za Europu. U nekim sam trenucima patio s Europom i zbog nje, a ponekad čak i očajavao.

U dobru i zlu nikada nisam prestao voljeti Europu.

No rijetka je ljubav bez patnje.

Ljubav prema Europi jer su Europa i Europska unija postigle nešto jedinstveno u ovom podijeljenom svijetu, a to su mir u Europi i izvan nje, i blagostanje za mnoge, iako još ne za sve.

Toga se trebamo prisjetiti tijekom Europske godine kulturne baštine. 2018. mora biti godina u kojoj se slavi kulturna raznolikost.

13



UNIJA VRIJEDNOSTI

Naše su vrijednosti naša vodilja.

Za mene je Europa više od jedinstvenog tržišta. Više od novca i više od eura. Uvijek su najvažnije bile vrijednosti.

U svojem šestom scenariju utvrdio sam tri načela koja uvijek moraju biti okosnica naše Unije, a to su sloboda, jednakost i vladavina prava.

Europa je prije svega unija slobode. Slobode od vrste ugnjetavanja i diktature koja je već dobro poznata našem kontinentu, a nažalost najviše srednjoj i istočnoj Europi. Slobode iznošenja mišljenja koju imamo kao građani i kao novinari, slobode koju prečesto uzimamo zdravo za gotovo. Upravo je na tim slobodama izgrađena naša Unija. No sloboda ne pada s neba. Za nju se treba boriti, u Europi i u cijelom svijetu.

Drugo, Europa mora biti unija jednakosti.

Jednakosti među svim članicama, velikim i malim, istočnim i zapadnim, sjevernim i južnim.

Nemojmo se zavaravati, Europa se proteže od Viga do Varne. Od Španjolske do Bugarske.

Europa mora disati punim plućima, i istočnim i zapadnim krilom. Inače naš kontinent neće moći doći do zraka.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati građani drugog reda. Neprihvatljivo je da u 2017. još uvijek ima djece koja umiru od bolesti koje su već odavna trebale biti iskorijenjene u Europi. Djeca u Rumunjskoj ili Italiji moraju imati isti pristup cjepivu protiv ospica koji imaju druga djeca diljem Europe. Bez pogovora. Upravo zato surađujemo sa svim državama članicama u podupiranju nacionalnih mjera cijepljenja. U Europi se ne smiju dogoditi smrtni slučajevi koje je moguće izbjeći.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati radnici drugog reda. Radnici bi za jednak rad na istome mjestu trebali primati jednaku plaću. Zato je Komisija predložila nova pravila o upućivanju radnika. Trebamo osigurati da se sva pravila EU-a o mobilnosti radne snage provode na pravedan, jednostavan i djelotvoran način osnivanjem novog europskog tijela za inspekcijski nadzor i provedbu. Nema smisla da imamo nadzorno tijelo koje nadzire usklađenost s bankarskim standardima a za osiguranje pravednosti na jedinstvenom tržištu nemamo zajedničko nadzorno tijelo za rad i zato ćemo ga osnovati.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati potrošači drugog reda. Neću prihvatiti to da se ljudima u nekim dijelovima Europe prodaju prehrambeni proizvodi niže kvalitete nego u drugim zemljama, iako su ambalaža i robna marka isti. Slovaci ne zaslužuju manje ribe u svojim ribljim štapićima, Mađari manje mesa u svojim obrocima, a Česi manje kakaa u svojoj čokoladi. Takve su prakse zabranjene zakonodavstvom EU-a. Sada moramo nacionalnim tijelima dodijeliti veće ovlasti kako bi se posvuda iskorijenile nezakonite prakse.

14

Treće, u Europi je snaga zakona zamijenila zakon snage.

Vladavina prava znači da neovisno pravosuđe provodi zakone i pravdu.

Prihvaćanje i poštovanje konačnih presuda znači biti dio Unije utemeljene na vladavini prava. Države članice ovlastile su Sud Europske unije da donese konačne presude. Presude Suda svatko mora poštovati. Dovesti ih u pitanje ili dovesti u pitanje neovisnost nacionalnih sudova značilo bi građanima oduzeti njihova temeljna prava.

Vladavina prava u Europskoj uniji nije dobrovoljna, već je obavezna.

Naša Unija nije država, ona je zajednica prava.

UJEDINJENIJA UNIJA

Poštovani zastupnici,

ta nam tri načela moraju biti temelj za izgradnju ujedinjenije, snažnije i demokratskije Unije.

Kada se govori o našoj budućnosti, iz iskustva znam da novi Ugovori i nove institucije nisu odgovor koji ljudi traže. Oni su samo sredstvo za postizanje cilja, ništa više i ništa manje. Možda nama ovdje u Strasbourgu i Bruxellesu oni nešto znače, no svima drugima ne znače mnogo.

Institucijske reforme zanimaju me samo ako dovode do veće učinkovitosti naše Unije.

Umjesto da pribjegavamo pozivima na izmjenu Ugovora, što je u svakom slučaju neizbježno, prvo moramo promijeniti način razmišljanja prema kojemu kako bi jedni pobijedili drugi moraju izgubiti.

Kompromis je bit demokracije, a pravi je kompromis onaj u kojemu svi pobjeđuju. Ujedinjenija Unija trebala bi kompromis smatrati umijećem premošćivanja razlika, a ne nečim negativnim. Demokracija ne može funkcionirati bez kompromisa. Europa ne može funkcionirati bez kompromisa. Upravo je to ono na čemu bi se uvijek trebao temeljiti rad Parlamenta, Vijeća i Komisije.

Ujedinjenija Unija trebala bi biti i uključivija.

Ako želimo ojačati zaštitu svojih vanjskih granica, odmah moramo Bugarskoj i Rumunjskoj dopustiti da pristupe schengenskom prostoru slobodnog kretanja. Trebali bismo i Hrvatskoj dopustiti da postane punopravna članica schengenskog prostora u trenutku kada ispuni sve kriterije.

Ako želimo da se naš kontinent s pomoću eura ujedini, a ne razdvoji, onda euro mora biti više od valute odabrane skupine zemalja. Euro bi trebao biti jedinstvena valuta cijele Europske unije. Sve osim dviju država članica imaju obvezu i pravo pridružiti se europodručju u trenutku kada ispune sve uvjete.

15



Državama članicama koje se žele pridružiti europodručju mora se omogućiti da to i učine. Zato predlažem da se uspostavi instrument za pridruživanje europodručju, s pomoću kojega se nudi tehnička pa čak i financijska pomoć.

Ako želimo da banke posluju prema istim pravilima i pod istim nadzorom diljem kontinenta, onda bismo trebali potaknuti sve države članice da se pridruže bankarskoj uniji. Bankarsku uniju potrebno je hitno dovršiti. Moramo smanjiti preostale rizike u bankarskim sustavima nekih naših država članica. Bankarska unija može funkcionirati samo ako smanjenja rizika ide ruku pod ruku s podjelom rizika. Kao što je svima dobro poznato, to se može postići samo ako se ispune uvjeti koje je Komisija predložila u studenome 2015. Za pristup sustavu osiguranja depozita potrebno je prvo napraviti domaću zadaću.

Ako u Europi želimo izbjeći socijalnu rascjepkanost i socijalni damping, onda bi se države članice trebale dogovoriti o europskom stupu socijalnih prava u najskorijem roku, a najkasnije na sastanku na vrhu koji će se u studenome održati u Göteborgu. Nacionalni socijalni sustavi i dalje će još dugo biti različiti i odvojeni. No barem bismo trebali raditi na uniji europskih socijalnih standarda, u kojoj postoji zajedničko shvaćanje socijalne pravednosti.

Europa ne može funkcionirati bez uključivanja radnika.

Ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi vjerodostojnu mogućnost proširenja zapadnom Balkanu.

Jasno je da za vrijeme mandata ove Komisije i Parlamenta neće biti daljnjeg proširenja. Nijedna zemlja kandidatkinja još nije spremna. No nakon toga Europska unija imat će više nego 27 članica. Zemlje kandidatkinje moraju kao glavni prioritet odrediti vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava.

Time se isključuje pristupanje Turske EU-u u doglednoj budućnosti.

Turska se u već neko vrijeme počela znatno udaljavati od Europske unije.

Novinarima je mjesto u redakcijama, a ne u zatvoru. Oni pripadaju svijetu u kojemu vlada sloboda izražavanja.

One koji vladaju u Turskoj pozivam na sljedeće: oslobodite naše novinare. I ne samo njih. Prestanite vrijeđati naše države članice tako što njihove čelnike uspoređujete s fašistima i nacistima. Europa je kontinent zrelih demokracija. Uvredama se stvaraju prepreke. Katkad mi se čini da Turska namjerno postavlja te prepreke kako bi Europu optužila za mogući prekid pregovora o pristupanju.

Kada je riječ o nama, mi ćemo uvijek imati raširene ruke prema velikom turskom narodu i onima koji su spremni s nama surađivati na temelju naših vrijednosti.

16

SNAŽNIJA UNIJA


naša Unija mora postati i snažnija.

Želim snažnije jedinstveno tržište.

Kada je riječ o važnim pitanjima jedinstvenog tržišta, želim da se odluke u Vijeću češće i lakše donose kvalificiranom većinom, uz ravnopravno sudjelovanje Europskog parlamenta. Za to nije potrebno mijenjati Ugovore. Postojećim su Ugovorima predviđene tzv. „prijelazne klauzule” koje nam omogućuju da u određenim područjima prijeđemo s načela jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom, ako se s tim slože svi šefovi država ili vlada.

Snažno zagovaram prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom o odlukama o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, PDV-u, pravednom oporezivanju u području digitalne industrije te porezu na financijske transakcije. Europa mora moći reagirati brže i odlučnije.

Želim snažniju ekonomsku i monetarnu uniju.

Europodručje je sada otpornije nego proteklih godina. Sada imamo Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Smatram kako bi ESM sada postupno trebao prerasti u Europski monetarni fond, koji će biti čvrsto usidren u našoj Uniji. Konkretne prijedloge o tome Komisija će donijeti u prosincu.

Potreban nam je europski ministar gospodarstva i financija: europski ministar koji promiče i podupire strukturne reforme u našim državama članicama. On ili Ona može doprinijeti radu koji Komisija obavlja od 2015. u okviru Službe za potporu strukturnim reformama. Novi bi ministar trebao koordinirati sve financijske instrumente EU-a, koji se mogu aktivirati kada neku državu članicu pogodi recesija ili temeljna kriza.

Ne tražim uspostavu nove funkcije samo da bih zadovoljio formu. Želim je stvoriti radi učinkovitosti. Povjerenik ili povjerenica za gospodarske i financijske poslove – u idealnom slučaju i potpredsjednik – trebao bi preuzeti ulogu ministra gospodarstva i financija. Trebao bi osim toga i predsjedati Euroskupinom.

Europski ministar gospodarstva i financija mora odgovarati Europskom parlamentu.

Nisu nam potrebne paralelne strukture. Ne trebamo proračun za europodručje, već jaku proračunsku liniju za europodručje u okviru proračuna EU-a.

Nisam ni pristalica zamisli o zasebnom parlamentu europodručja.

Parlament europodručja Europski je parlament.

Europska unija mora također biti snažnija u borbi protiv terorizma. Tijekom protekle tri godine ostvarili smo stvaran napredak. No još uvijek nam nedostaju sredstva za brzo djelovanje u slučaju prekograničnih terorističkih prijetnji.

17



Zbog toga pozivam na osnivanje europske obavještajne jedinice koja će osigurati da se podaci o teroristima i stranim borcima automatski razmjenjuju među obavještajnim službama i s policijom.

Isto tako smatram da postoje dobri razlozi da se novom Uredu europskog javnog tužitelja povjeri zadaća progona prekograničnih kaznenih djela terorizma.

Želim da naša Unija postane snažniji globalni čimbenik. Kako bismo dobili na važnosti u svijetu, moramo brže donositi odluke u području vanjske politike. Zbog toga želim da države članice razmotre za koje bi se odluke iz područja vanjske politike na koje se primjenjuju načela jednoglasnosti moglo prijeći na načelo glasovanja kvalificiranom većinom. Ugovorom je to već predviđeno, ako se s time slože sve države članice.

Želim i da dodatne napore usmjerimo na pitanja obrane. Priprema se i uspostava novog Europskog fonda za obranu, kao i stalna strukturirana suradnja u području obrane. Do 2025. moramo izgraditi punopravnu europsku obrambenu uniju. Trebamo je, a i NATO je želi.

Naposljetku, želim da naša Unija stavi veći naglasak na ono što je važno i tako pridonese radu koji je Komisija već započela. Ne smijemo se uplitati u svakodnevicu europskih građana reguliranjem svakog aspekta njihova života. Trebamo biti veliki u velikim stvarima. Ne smijemo građane preplavljivati bujicom novih inicijativa ili tražiti sve veće ovlasti. Gdje god to ima smisla, ovlasti moramo vratiti državama članicama.

Zbog toga je ova Komisija velika u velikim stvarima, a u malima mala, i predlaže manje od 25 novih inicijativa godišnje, za razliku od prethodnih Komisija koje su predložile njih više od stotinu. Vratili smo ovlasti nacionalnim vladama da, kada to ima više smisla, same rješavaju probleme. Zahvaljujući dobrom radu povjerenice Vestager, u 90 % slučajeva delegirali smo donošenje odluka o državnim potporama na regionalnu ili lokalnu razinu.

Kako bismo dovršili započeti posao, ovog ću mjeseca osnovati radnu skupinu za supsidijarnost i proporcionalnost, koja će izrazito kritički preispitati sva područja politika kako bismo bili sigurni da djelujemo samo ondje gdje EU može ostvariti dodanu vrijednost. Predvodit će je prvi potpredsjednik Frans Timmermans, koji ima dokazano iskustvo u području bolje regulative. Radna skupina potpredsjednika Timmermansa, koja bi trebala uključivati zastupnike ovog Parlamenta i zastupnike nacionalnih parlamenata, trebala bi podnijeti izvješće za godinu dana.

18

DEMOKRATSKIJA UNIJA


gospodine predsjedniče,

naša Unija treba napraviti demokratski korak naprijed.

Želio bih da kampanju za sljedeće izbore europske političke stranke započnu mnogo ranije nego što su to činile prije. Europski izbori prečesto su se svodili na puki zbroj nacionalnih kampanja. Europska demokracija zaslužuje bolje.

Danas Komisija predlaže nova pravila o financiranju političkih stranaka i zaklada. Ne smijemo dopustiti financiranje antieuropskih ekstremista. Europskim strankama moramo omogućiti sredstva kako bi se bolje organizirale.

Podupirem i zamisao o uvođenju transnacionalnih izbornih lista, iako sam svjestan da se mnogi od vas ne slažu s time. Zbog takvih bi lista izbori za Europski parlament bili europskiji i demokratskiji.

Isto tako smatram da bismo u narednim mjesecima u rad na budućnosti Europe više trebali uključiti nacionalne parlamente i civilno društvo na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tijekom posljednje tri godine članovi Komisije posjetili su nacionalne parlamente više od 650 puta. Sudjelovali su i u raspravama u okviru više od 300 interaktivnih dijaloga s građanima u više od 80 gradova u 27 država članica.

Ali možemo učiniti i više. Iz tog razloga podržavam zamisao predsjednika Macrona o organiziranju demokratskih konvencija diljem Europe u 2018.

Kako se rasprava bude zahuktavala, osobno ću se u 2018. posebno posvetiti Estoniji, Latviji, Litvi i Rumunjskoj jer te zemlje 2018. slave svoju 100. obljetnicu postojanja. Oni koji žele oblikovati budućnost našega kontinenta moraju dobro razumjeti i poštovati našu zajedničku povijest. To uključuje te četiri zemlje, bez kojih Europa ne bi bila cjelovita.

Potreba za jačanjem demokracije ima posljedice i za Europsku komisiju. Danas Europskom parlamentu šaljem novi Kodeks ponašanja povjerenika. Prije svega, novim se Kodeksom jasno utvrđuje da se povjerenici mogu kandidirati na izborima za Europski parlament pod istim uvjetima kao i svatko drugi. Novim će se Kodeksom svakako postrožiti zahtjevi u pogledu integriteta koje povjerenici moraju poštovati tijekom trajanja mandata i nakon njega.

Ako želimo osnažiti europsku demokraciju, ne možemo unazaditi demokratski napredak kao što smo vidjeli pri stvaranju vodećih kandidata – „Spitzenkandidaten”.

Uvjeren sam da će budući predsjednik imati goleme koristi od jedinstvenog iskustva sudjelovanja u kampanji u svakom kutku našeg lijepoga kontinenta. Kako bi bolje razumio izazove svojega posla i različitost naših država članica, budući bi se predsjednik trebao susresti s građanima u vijećnicama Helsinkija i na trgovima Atene. Iz osobnog iskustva sudjelovanja u takvoj kampanji mogu reći da postanete skromniji, ali i snažniji tijekom mandata. I ne samo to: pred ostale čelnike u Europskom vijeću možete izići puni samopouzdanja da ste i vi, kao i oni, izabrani. To je dobro za ravnotežu naše Unije.

19



Više demokracije znači veću učinkovitost. Europa bi bolje funkcionirala kada bismo spojili funkciju predsjednika Europske komisije i Europskog vijeća.

Ovo nipošto nije upereno protiv mojeg dobrog prijatelja Donalda, s kojim sam izvrsno surađivao tijekom protekle tri godine. Nije upereno ni protiv Donalda ni protiv mene.

Europu bi se lakše razumjelo kada bi brodom kormilario jedan kapetan.

Europska unija sa samo jednim predsjednikom bolje bi odražavala svoju pravu prirodu kao Unija država i Unija građana.

NAŠ PLAN


u ideji ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europe koju iznosim ovdje objedinjeni su elementi iz svih scenarija koje sam iznio u ožujku.

No naša budućnost ne može ostati tek scenarij, skica, zamisao u moru drugih.

Mi već danas moramo pripremiti Uniju sutrašnjice.

Jutros sam predsjedniku Tajaniju, predsjedniku Tusku i državama koje preuzimaju predsjedanje Vijećem u razdoblju do ožujka 2019. dostavio Plan u kojem sam iznio naš smjer za budućnost.

Važan će element biti planovi koje će Komisija predstaviti u svibnju 2018. o tome kako budući proračun EU-a uskladiti s našim nastojanjima i osigurati ispunjenje svih naših obećanja.

Dana 29. ožujka 2019. Ujedinjena Kraljevina napustit će Europsku uniju. To će biti vrlo tužan i tragičan trenutak. Uvijek ćemo žaliti zbog toga. No moramo poštovati volju naroda Ujedinjene Kraljevine.

Dana 30. ožujka 2019. bit ćemo Unija s 27 država članica. Predlažem da se dobro pripremimo za taj trenutak, međusobno unutar skupine od 27 država članica i unutar institucija EU-a.

Izbori za Europski parlament održat će se samo nekoliko tjedana poslije, u svibnju 2019. Za Europljane i demokraciju to je važan trenutak. Građani Europe moraju izaći na birališta s jasnim razumijevanjem razvoja Europske unije u godinama koje su pred nama.

Zbog toga ću od predsjednika Tuska i Rumunjske koja će predsjedati Vijećem u prvoj polovini 2019. zatražiti da organiziraju poseban sastanak na vrhu u Rumunjskoj 30. ožujka 2019. Želio bih da se taj sastanak održi u lijepom drevnom gradu Sibiuu, ili Hermannstadtu kako ga ja poznajem. To bi trebao biti trenutak kada ćemo se sastati kako bismo donijeli odluke za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu.

20

Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj svi čvrsto stojimo uz naše vrijednosti. U Uniji u kojoj sve države članice strogo poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj vrijedi pravilo da sve države članice EU-a postanu punopravne članice europodručja, bankarske unije i schengenskog prostora. U Uniji u kojoj smo učvrstili temelje naše ekonomske i monetarne unije kako bismo u dobrim i lošim vremenima, bez pomoći izvana, branili našu jedinstvenu valutu. U Uniji u kojoj će naše jedinstveno tržište biti pravednije prema radnicima s istoka i sa zapada. U Uniji u kojoj smo postigli dogovor o snažnom stupu socijalnih standarda. U Uniji u kojoj će se dobit oporezivati ondje gdje se i ostvaruje. U Uniji u kojoj neće biti propusta koje teroristi mogu iskoristiti. U Uniji u kojoj smo postigli dogovor o stvaranju istinske europske obrambene unije. U Uniji u kojoj samo jedan predsjednik, izabran na demokratskim izborima nakon europske predizborne kampanje, upravlja radom Komisije i Europskog vijeća.

Ako se naši građani 30. ožujka 2019. probude u takvoj Uniji, nekoliko tjedana nakon toga trebali bi moći glasovati na izborima za Europski parlament s čvrstim uvjerenjem da naša Unija radi u njihovu interesu.

21



Jean-Claude Juncker

ZAKLJUČAK


Europa nije stvorena da miruje. Ona ne smije nikada mirovati.

Helmut Kohl i Jacques Delors poučili su me da Europa može napredovati samo ako bude odvažna. Jedinstveno tržište, Schengen i jedinstvena valuta otpisani su kao maštarija prije nego što su zaživjeli. Pa ipak, danas su ta tri ambiciozna projekta naša stvarnost.

Čujem one koji govore da ne bismo trebali podizati buru sada kada se situacija počela stišavati.

Ali sada nije vrijeme da igramo na sigurno.

Započeli smo s popravkom krova. No sada moramo završiti posao dok je još lijepo vrijeme.

Jer bit će prekasno kada se na obzoru pojave novi oblaci, a hoće.

Zato bacimo konopac s pramca.

Isplovimo iz luke.

I uhvatimo pravi vjetar u jedra.

GOVOR O STANJU UNIJE 2017.PISMO NAMJERE

PREDSJEDNIKU ANTONIJU TAJANIJUI PREMIJERU JÜRIJU RATASU

24

Strasbourg, 13. rujna 2017.

Poštovani predsjedniče Tajani,

poštovani premijeru Ratas,

europski građani i svi mi prošli smo kroz teških dvanaest mjeseci. Godina 2016. bila je u mnogočemu „annus horribilis” za europski projekt. Europa se suočila s mnogim izazovima: od referenduma o Brexitu, terorističkih napada, sporoga gospodarskog rasta i stalne visoke nezaposlenosti u nekoliko naših država članica do aktualne migracijske krize. Buđenje populizma kod nas i izvan Europe te sve veća geopolitička nesigurnost povezana s predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama stavili su naše europske vrijednosti i demokracije na iskušenje.

Kako bi se u tim turbulentnim vremenima europski projekt održao na životu, bio je potreban velik trud i snažno političko zalaganje institucija EU-a i naših država članica. Želimo zahvaliti vama i članovima vaših institucija na snažnoj podršci koju ste iskazali našem pozitivnom planu za Europu koja štiti, osnažuje i brani, koji je predsjednik Komisije iznio u govoru o stanju Unije 14. rujna 2016. Taj je plan odmah naišao na podršku na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, a dva dana poslije, na sastanku na vrhu u Bratislavi, pozdravili su ga i čelnici 27 država članica. Zajedno s vama provodimo taj pozitivni plan, uvelike zahvaljujući Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017., koju su 13. prosinca 2016. potpisali predsjednici Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije. Naš Europski fond za strateška ulaganja, koji se financira iz našeg zajedničkog proračuna EU-a i oslanja se na rad Europske investicijske banke, već je potaknuo ulaganja u vrijednosti većoj od 225 milijardi eura. Na vanjskim granicama EU-a u Grčkoj, Bugarskoj, Italiji i Španjolskoj uspostavljena je i u potpunosti operativna europska granična i obalna straža. Sredstvima EU-a financiramo i obuku libijske obalne straže te poboljšanje životnih i radnih uvjeta više od 3 milijuna sirijskih izbjeglica u Turskoj. Uspješno smo dovršili rad na poboljšanju Direktive o borbi protiv terorizma i uvođenju učinkovitijih pravila o kontroli nabave i posjedovanja vatrenog oružja. Pooštrili smo i mjere protiv utaje poreza. Prvi smo put krenuli u osnivanje Europskog fonda za obranu i dogovorili dosad nezabilježenu stalnu strukturnu suradnju u području obrane. Zajedno smo ostvarili privremeno stupanje na snagu pravednog i uravnoteženog trgovinskog sporazuma s Kanadom, našim partnerom s kojim dijelimo jednake vrijednosti u pogledu standarda hrane i zdravlja te kulturne raznolikosti. Pripremili smo temelje i za ambiciozno, na vrijednostima temeljeno gospodarsko partnerstvo s Japanom. Zajedno smo Ukrajinu približili EU-u zahvaljujući sporazumu o pridruživanju, koji bi s vremenom u našem istočnom susjedstvu trebao pridonijeti stabilnosti i blagostanju. Usprkos znatnom protivljenju ratificirali smo i obranili Pariški sporazum jer je on najbolji instrument za upravljanje klimatskim promjenama. I na kraju, u lipnju smo uspjeli ukinuti naknade za roaming i od ove godine omogućiti pristupne točke s besplatnim bežičnim internetom na trgovima, u vijećnicama, parkovima i knjižnicama diljem Europe. Na polovini svojeg mandata djelujemo brže i učinkovitije u pogledu svih deset prioriteta utvrđenih u političkim smjernicama iz 2014., od čega koristi imaju europski građani i poduzeća1.

Europa sada primjetno opet dobiva na snazi. Ponovno dolazi do gospodarskog rasta, koji ove godine iznosi više od 2 % (2,2 % u europodručju), i to konačno u svim državama članicama, te će nadmašiti stopu rasta Sjedinjenih Država i Japana u posljednje dvije godine. Tijekom ovog mandata otvoreno je gotovo 8 milijuna radnih mjesta – ne isključivo zbog njih, ali zahvaljujući i mjerama koje su poduzele institucije EU-a, posebno u okviru našeg Europskog fonda za strateška ulaganja, Garancije za mlade, europskih strukturnih i investicijskih fondova te monetarne politike Europske središnje banke. Europa je i u gospodarskom i u političkom smislu dobila vjetar u leđa. Nedavni izbori u nekoliko država članica dali su nov poticaj onima koji su spremni braniti naše europske vrijednosti, onima koji žele oblikovati i

1 „TheEuropeanCommissionatmid-term:StateofplayofPresidentJuncker’stenpriorities”,izvješćeEuropskogparlamenta,11.srpnja2017.

25


PISMO NAMJERE PREDSJEDNIKU ANTONIJU TAJANIJU I PREMIJERU JÜRIJU RATASU

svladavati globalizaciju i izgraditi održivu budućnost i onima kojima je draža suradnja i integracija od povlačenja i izolacije.

Na nama je da sada iskoristimo taj novi poticaj. Vrata koja su nam se otvorila neće zauvijek biti otvorena i još nije vrijeme za pretjerano zadovoljstvo jer pred Europom i dalje stoje veliki izazovi: nestabilnost u našem susjedstvu i terorističke prijetnje, demografske, klimatske i tehnološke promjene, potreba za održivim ulaganjima i otpornijom ekonomskom i monetarnom unijom te sve veći zahtjevi za više socijalne pravednosti i demokratske odgovornosti. Te ćemo izazove moći rješavati samo ako smo spremni na zajednički rad da danas donesemo odluke kojima ćemo osigurati srednjoročnu i dugoročnu budućnost Europe.

U Bijeloj knjizi Komisije od 1. ožujka 2017. izneseno je pet scenarija za budućnost Europe do 2025., nakon čega je objavljen niz dokumenata za razmatranje o najvažnijim pitanjima za našu budućnost. Bio je to početak dobrodošle rasprave u državama članicama. Sama Komisija organizirala je 129 dijaloga s građanima o budućnosti Europe u više od 80 gradova u 27 država članica, uključujući i nacionalne parlamente.

Smatramo da je sazrelo vrijeme da iz razmatranja i rasprava prijeđemo na prve konkretne prijedloge o budućnosti Europe.

Danas vam izlažemo svoje namjere za program rada Komisije za sljedećih šesnaest mjeseci do kraja 2018. Razmatrajući budućnost Europe predstavljamo vam Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju kako bismo iskoristili trenutačni zamah. Naš je plan sačinjen od dva dijela. Prvo, predlažemo mjere i inicijative koje treba predstaviti i/ili dovršiti u sljedećih šesnaest mjeseci, u skladu s 1. scenarijem iz Bijele knjige i Planom iz Bratislave. Drugo, predlažemo mjere i inicijative koje su ambicioznije i naprednije i koje će do 2025. oblikovati našu Uniju; time se kombiniraju 3., 4. i/ili 5. scenarij iz Bijele knjige i u potpunosti se iskorištava neiskorišteni potencijal Ugovora iz Lisabona.

Naš se plan temelji na sljedećim važnim načelima: obvezi poštovanja naših zajedničkih europskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava; stalnoj usmjerenosti na donošenje i provođenje prioritetnih inicijativa koje imaju jasnu europsku dodanu vrijednost i kojima se za građane stvaraju bolji uvjeti života u Europi, u skladu s političkim smjernicama iz 2014. i našim zajedničkim uvjerenjem da bi Unija trebala biti velika kad je riječ o velikim pitanjima i mala kad je riječ o malima; potrebi da se jednako postupa prema građanima svih država članica i da se u Uniji nikad ne dopusti stvaranje građana drugog reda te snažnom naglasku na učinkovitosti, demokraciji i transparentnosti svih naših zajedničkih mjera.

Planom je predviđeno i da Ujedinjena Kraljevina od 29. ožujka 2019. više neće biti članica Unije nakon njezine obavijesti na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji. Do tog trenutka i nakon njega želimo zadržati jedinstvo EU-a s 27 država članica koje gradimo posljednjih mjeseci.

26

***

Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju (nacrt programa rada Komisije do kraja 2018.)

Prioritet 1.: Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

Inicijative koje treba pokrenuti i/ili dovršiti do kraja 2018

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o „EFSU 2.0” i prijedloga o „skupnoj” uredbi, posebno izmjena Uredbe o zajedničkim odredbama kojima se pojednostavnjuje uporaba sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i olakšava njihovo kombiniranje sa sredstvima iz Europskog fonda za strateška ulaganja.

- Europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika 2018.: provedba ulaganja, zdravih javnih financija i strukturnih reformi uz nastavak primjene odgovarajuće fleksibilnosti predviđene Paktom o stabilnosti i rastu, koju je Komisija utvrdila u siječnju 2015.; integracija novih socijalnih pokazatelja koji su priloženi Preporuci Komisije o europskom stupu socijalnih prava.

- Provedba svih aspekata europskog programa vještina, osobito provedbom „oblika usavršavanja” na nacionalnoj razini uz potporu Europskog socijalnog fonda te s posebnim naglaskom na osnovnim vještinama i potrebi za digitalnim vještinama.

- Paket o kružnom gospodarstvu za poticanje inovacija, zapošljavanja i rasta, uključujući: strategiju o plastici kojoj je cilj da se do 2030. sva plastična pakiranja na tržištu EU-a mogu reciklirati; prijedlog uredbe o ponovnoj uporabi otpadnih voda; reviziju Direktive o vodi za piće i okvir za praćenje kružnog gospodarstva.

Inicijative koje treba pokrenuti do 2025.

- *** Sveobuhvatni prijedlog o budućem višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020. (planiran za svibanj 2018.) te prijedlozi o novoj generaciji programa i novih vlastitih sredstava.

- Dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.” o daljnjem djelovanju u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, među ostalim o Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

Prioritet 2.: Povezano jedinstveno digitalno tržište

Inicijative koje treba pokrenuti i/ili dovršiti do kraja 2018.

- *** Paket o kibersigurnosti kojim se utvrđuju konkretne mjere odgovora na izmijenjene kiberprijetnje, uključujući: prijedlog o jačanju Agencije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA); instrumente za provedbu Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti; nacrt učinkovitog odgovora u slučaju kibernapada na više država članica; jačanje strateške neovisnosti Unije povećanjem kapaciteta za istraživanje i uspostavom učinkovite kiberobrane, kiberhigijene i potrebnih vještina u Europi i s partnerima u svijetu, uključujući NATO (konkretni prijedlozi Komisije predstavit će se danas zajedno s govorom o stanju Unije).

27



- *** Paket mjera za podatkovno gospodarstvo kojim se iskorištava potencijal podatkovnoga gospodarstva osiguravanjem slobodnog protoka neosobnih podataka u Europi (konkretan prijedlog Komisije predstavit će se danas zajedno s govorom o stanju Unije).

- *** Inicijativa o internetskim platformama za zaštitu pravednog, predvidivog, održivog i pouzdanog poslovnog okruženja u internetskom gospodarstvu.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca svih 14 zakonodavnih prijedloga u cilju dovršetka jedinstvenog digitalnog tržišta, uključujući: telekomunikacijski paket; paket mjera za autorska prava; geografsko blokiranje; audiovizualne i medijske okvire; dostavu paketa; Uredbu o e-privatnosti i pravila EU-a o zaštiti osobnih podataka kada ih obrađuju institucije i tijela EU-a.

- Smjernice Komisije za pripremu građana, poduzeća i javnih uprava za izravnu primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka od 25. svibnja 2018., koje će se izraditi u bliskoj suradnji s radnom skupinom osnovanom u skladu s člankom 29. i novim Europskim odborom za zaštitu podataka.

- Revizija smjernica Komisije za analizu tržišta i procjenu značajne tržišne snage u sektoru elektroničkih komunikacija.

- Inicijativa za rješavanje izazova za naše demokracije koji nastaju zbog širenja lažnih informacija na internetskim platformama.

Prioritet 3.: Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom


- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedlogâ Komisije o provedbi energetske unije i politike o klimatskim promjenama, uključujući: paket „Čista energija za sve Europljane”; klimatski paket i paket „Europa u pokretu”.

- *** Paket mjera za mobilnost i klimatske promjene, uključujući zakonodavne prijedloge o: čistim vozilima; zajedničkim pravilima o kombiniranom prijevozu robe; normama za CO2 za automobile i kombije; normama za energetsku učinkovitost i CO2 za kamione i autobuse te inicijativu o bržoj uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

- Daljnje djelovanje u pogledu aspekta solidarnosti energetske unije, uključujući: prijedlog o zajedničkim pravilima o plinovodima koji ulaze na područje europskog unutarnjeg tržišta plina te brza provedba projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za povezivanje europskih energetskih tržišta.

- Na temelju snažnog mandata Vijeća (koji je Komisija predložila u nacrtu preporuke od 9. lipnja 2017.) početak pregovora s Rusijom o ključnim načelima upravljanja projektom plinovoda Sjeverni tok 2.


- Komunikacija o budućnosti energetske i klimatske politike EU-a, među ostalim o budućnosti Ugovora

28

o Euratomu (uzimajući u obzir Izjavu br. 54 pet država članica priloženu Završnom aktu Ugovora iz Lisabona) i o mogućoj primjeni članka 192. stavka 2. drugog podstavka UFEU-a.

Prioritet 4.: Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima


- *** Obnovljena strategija EU-a za industrijsku politiku radi poticanja industrijske konkurentnosti, inovacija i tehnološkog vodstva za otvaranje pravednih i kvalitetnih radnih mjesta u industriji te iskorištenja potencijala digitalnih tehnologija u svim industrijskim sektorima (predstavit će se danas zajedno s govorom o stanju Unije).

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca paketa mjera za uslužni sektor i paketa mjera za provedbu pravila jedinstvenog tržišta.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o pojačanom nadzoru tržišta motornih vozila.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o nesolventnosti poduzeća, restrukturiranju i pružanju druge prilike radi smanjenja troškova i složenosti restrukturiranja poslovanja, kako bi se osiguralo da održiva poduzeća dobiju drugu priliku te kako bi se povećala pravna sigurnost za prekogranična ulaganja u EU-u.

- Paket o pravu trgovačkih društava EU-a za optimalno korištenje digitalnih rješenja i pružanje učinkovitih pravila za prekogranične operacije uz poštovanje ovlasti utvrđenih nacionalnim socijalnim i radnim pravom.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedlogâ o ponovnom uvođenju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o unaprjeđenju sustava poreza na dodanu vrijednost (PDV) za poduzeća koja se bave elektroničkom trgovinom u EU-u i prijedloga o uvođenju jednakih pravila za oporezivanje e-knjiga, e-novina i istovrsnih tiskanih publikacija.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedlogâ kojima se propisuje da multinacionalna poduzeća objavljuju ključne informacije o porezima za svaku zemlju zasebno, zatim kojima se utvrđuju nova pravila o transparentnosti za posrednike koji se bave poreznim savjetovanjem i EU-ov zajednički popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija na temelju tablice pokazatelja koju je predložila Komisija.

- *** Paket mjera za pravedno oporezivanje radi utvrđivanja jedinstvenog europskog područja poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući: prijedloge o izmjeni Direktive o PDV-u u pogledu uvođenja konačnog sustava PDV-a za prekograničnu trgovinu na jedinstvenom tržištu; prijedlog uredbe Vijeća o suzbijanju prijevara u području poreza na dodanu vrijednost na jedinstvenom tržištu; prijedlog direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost za mala poduzeća i prijedlog direktive Vijeća o pravilima kojima se uređuje određivanje stopa PDV-a.

- *** Prijedlog o utvrđivanju pravila na razini EU-a kojima se omogućuje oporezivanje dobiti

29



koju ostvaruju multinacionalna poduzeća u području digitalnoga gospodarstva.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o reformi Direktive o upućivanju radnika, kojim se utvrđuje načelo iste plaće za isti rad na istome mjestu, te prijedloga o modernizaciji pravila za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, kojim se među ostalim osigurava da se u istim okolnostima za isti iznos plaćenih socijalnih doprinosa ostvaruju iste koristi.

- *** Prijedlog o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad u cilju jačanja suradnje tijela nadležnih za tržište rada na svim razinama i boljeg upravljanja prekograničnim slučajevima, kao i dodatne inicijative kojima se potiče pravedna mobilnost, primjerice inicijativa o europskom broju socijalnog osiguranja.

- Prijedlog revizije Direktive o pisanoj izjavi radi poboljšanja transparentnosti i pravne predvidljivosti ugovorâ o radu te inicijativa o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike s netipičnim ugovorima o radu i samozaposlene osobe.

- Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca svih prijedloga o uniji tržišta kapitala, uključujući: paneuropski mirovinski proizvod; izmjene Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta i preporuku Europske središnje banke o izmjeni članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a.

- *** Paket mjera za uniju tržišta kapitala, uključujući: reviziju i jačanje zadaća, upravljanja i financiranja financijskih nadzornih tijela EU-a; konkretne korake prema uspostavi jedinstvenog europskog tijela za nadzor tržišta kapitala i prilagodbe djelovanja Europskog odbora za sistemske rizike; revidirani okvir za investicijska društva; akcijski plan o održivom financiranju s regulatornim mjerama; inicijativu o financijskoj tehnologiji (FinTech); europski okvir kojim se potiče uporaba pokrivenih obveznica i izmjene Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i Direktive o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS).

- Paket mjera za prehrambeni sektor, uključujući prijedlog o lancu opskrbe hranom u EU-u u okviru daljnjeg djelovanja na temelju preispitivanja zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

- Zajednički akcijski plan o nacionalnim politikama cijepljenja.


- Komunikacija o mogućnosti daljnjeg poboljšanja primjene sustava glasovanja kvalificiranom većinom i redovnog zakonodavnog postupka u pitanjima unutarnjeg tržišta na temelju članka 48. stavka 7. UEU-a.

Prioritet 5.: Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija


- *** Paket mjera za ekonomsku i monetarnu uniju, uključujući prijedloge o: zamjeni Europskog stabilizacijskog mehanizma Europskim monetarnim fondom; uspostavi posebne proračunske linije za europodručje u okviru proračuna EU-a kojom će se osigurati sredstva

30

za 1. potporu strukturnim reformama koja se temelji na Komisijinu programu potpore strukturnim reformama, 2. stabilizacijsku funkciju, 3. zaštitni mehanizam za bankarsku uniju i 4. instrument konvergencije za pružanje pretpristupne pomoći državama članicama na koje se primjenjuje izuzeće u procesu uvođenja jedinstvene valute i uvođenje sadržaja Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji u pravo EU-a, uzimajući u obzir odgovarajuću fleksibilnost predviđenu Paktom o stabilnosti i rastu koju je Komisija počela primjenjivati od siječnja 2015.

- *** Utvrđivanje uglavnom neutralne fiskalne politike europodručja u sljedećoj preporuci o ekonomskoj politici europodručja u skladu s monetarnom politikom Europske središnje banke i politikom zapošljavanja, rasta i ulaganja u europodručju.

- Brzo donošenje od strane Vijeća prijedloga Komisije o postupnoj uspostavi jedinstvenog zastupanja europodručja u okviru Međunarodnog monetarnog fonda.

- *** Proglas institucija EU-a o europskom stupu socijalnih prava, kao rezultat sastanka na vrhu u Göteborgu.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca svih sastavnica paketa za smanjenje rizika u bankarskom sektoru i prijedloga o europskom sustavu osiguranja depozita.

- *** Paket mjera za bankarsku uniju u kojem su objedinjeni svi aspekti bankarske unije, uključujući: dovršetak uspostave zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju; dodatne mjere za smanjenje razine loših kredita i okvir kojim se potiče razvoj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u cilju poticanja daljnje diversifikacije portfelja u bankarskom sektoru.


- Komunikacija o mogućoj uspostavi stalne funkcije europskog ministra gospodarstva i financija (članak 2. Protokola br. 14) i njezinim implikacijama za institucije.

- Istraživanje mogućnosti razvoja tzv. sigurne imovine za europodručje.

Prioritet 6.: Uravnotežena i napredna trgovinska politika za svladavanje globalizacije2


- *** Paket mjera za trgovinu, uključujući: komunikaciju o unaprijeđenoj, na vrijednostima temeljenoj, održivoj i transparentnoj trgovinskoj politici kojom se svladava globalizacija i osigurava uravnoteženi pristup otvorenim i pravednim trgovinskim sporazumima; nacrte mandata za otvaranje pregovora s Australijom i Novim Zelandom; nacrt mandata za uspostavu novog multilateralnog sustava sudova za ulaganja; europski okvir za praćenje izravnih stranih ulaganja u EU-u koja izazivaju zabrinutost s aspekta javnog reda i sigurnosti (konkretni prijedlozi Komisije predstavit će se danas zajedno s govorom o stanju Unije).

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedlogâ o modernizaciji EU-ovih

2 Naslovprioriteta6.izmijenjenjetejegeografskineutralnijiuzimajućiuobzirusporavanjetrgovinskihpregovorasaSjedinjenimDržavama,novigeo-političkikontekstidinamikutrgovinskihpregovorasdrugimvažnimregijamasvijeta.Komisijajeuskladustimepromijenilanazivrelevantneskupinepovjerenikau„Skupinapovjerenikazatrgovinuisvladavanjeglobalizacije’.

31



instrumenata trgovinske zaštite i izmjeni antidampinške metodologije EU-a te izmijenjenog prijedloga o instrumentu za međunarodnu nabavu.

- Dovršetak pregovora o sporazumima s Japanom, Singapurom i Vijetnamom.

- Nastavak pregovora s Meksikom i zemljama Mercosura.

Prioritet 7.: Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju


- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedlogâ o suzbijanju pranja novca, EU-ovu sustavu ulaska/izlaska, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS II), Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS) i Europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS).

- *** Paket mjera za borbu protiv terorizma, uključujući: mjere za borbu protiv radikalizacije; mjere za brzo i proaktivno otkrivanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja kojim se potiče na mržnju, nasilje i terorizam; mjere za onemogućavanje pristupa sredstvima kojima se teroristi služe za pripremu i izvođenje napada, kao što su opasne tvari ili financiranje terorizma; smjernice i potpora državama članicama u zaštiti javnih mjesta i smjernice o čuvanju podataka.

- *** Djelovanje u području europskog programa sigurnosti, uključujući: zakonodavne prijedloge o interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a za sigurnost te upravljanje granicama i migracijama i prijedlog o poboljšanju prekograničnog pristupa tijela kaznenog progona elektroničkim dokazima.

- Okvir za odluke o primjerenosti, osobito odluke o primjerenosti protoka podataka s Japanom.

- *** Paket „Nove pogodnosti za potrošače” u cilju lakše koordinacije i učinkovitog djelovanja nacionalnih tijela za zaštitu potrošača na razini EU-a te bolje provedbe prisilnih mjera javnih tijela i bolje zaštite prava potrošača.

- Smjernice za tumačenje primjene Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i Uredbe o informiranju potrošača o hrani radi sprečavanja i uklanjanja dvostrukih standarda kvalitete proizvoda široke potrošnje.


- Komunikacija o mogućem proširenju zadaća novog Ureda europskog javnog tužitelja na područje borbe protiv terorizma na temelju članka 86. stavka 4. UFEU-a.

- Inicijativa za jačanje vladavine prava u Europskoj uniji.

Prioritet 8.: Put prema novoj migracijskoj politici


- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca reformiranog zajedničkog europskog sustava azila utemeljenog na solidarnosti i odgovornosti, uključujući prijedloge o: reformi

32

Dublinskog sustava; uspostavi nove agencije za azil; reformi sustava Eurodac; reviziji uvjeta prihvata, ispunjavanja uvjeta za azil i postupka odobrenja azila i prijedlog okvira EU-a za preseljenje.

- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o ulasku i boravku državljana trećih zemalja za potrebe zapošljavanja visokokvalificiranih radnika („Prijedlog o plavoj karti”).

- *** Novi paket mjera za upravljanje migracijama, uključujući: reviziju na sredini razdoblja provedbe Europskog migracijskog programa; ciljane mjere za promicanje učinkovitijeg pristupa vraćanju osoba; daljnje promicanje korištenja zakonitih putova dolaska tako što se potiče preuzimanje novih obveza u pogledu preseljenja; reformu zajedničke vizne politike i daljnje pokazivanje solidarnosti EU-a prema državama članicama suočenima s izvanrednim migracijskim pritiskom.

- Paket mjera za jačanje sustava putovanja bez vize u schengenskom prostoru, uključujući prijedlog o ažuriranju Zakonika o schengenskim granicama, te osiguranje potpune integracije Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor.

- Brza uspostava operativnosti Plana za vanjska ulaganja i provedba partnerskog okvira za migracije s ključnim zemljama podrijetla i tranzita.

Prioritet 9.: Jači globalni čimbenik


- *** Brzo donošenje od strane suzakonodavaca europskog programa industrijskog razvoja u području obrane.

- *** Daljnje djelovanje u pogledu europskog akcijskog plana obrane s posebnim naglaskom na uspostavu Europskog fonda za obranu, uključujući financijske instrumente.

- Nacrt mandata za pregovore o okviru nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua.


- Komunikacija o mogućnosti daljnjeg jačanja primjene sustava glasovanja kvalificiranom većinom u području zajedničke vanjske politike na temelju članka 31. stavka 3. UEU-a.

- Strategija za uspješno pristupanje EU-u Srbije i Crne Gore kao zemalja kandidatkinja predvodnica na zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na vladavinu prava, temeljna prava i borbu protiv korupcije te opću stabilnost u regiji.

Prioritet 10.: Unija demokratskih promjena


- *** Paket mjera za demokraciju, uključujući: reviziju Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi kako bi organizatorima i potpisnicima bila pristupačnija, manje zahtjevna i jednostavnija za korištenje i prijedlog o jačanju europske dimenzije i transparentnosti

33



europskih političkih stranaka i zaklada (konkretni prijedlozi Komisije predstavit će se danas zajedno s govorom o stanju Unije).

- Nastavak uspostave Europskih snaga solidarnosti uključivanjem svih relevantnih sudionika i brz dogovor suzakonodavaca o donošenju zakonodavnog prijedloga do kraja godine.

- *** Brz dogovor suzakonodavaca o predloženim izmjenama Uredbe o komitologiji.

- Nastavak rasprave o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe sve do izbora u lipnju 2019. (rasprave, dijalozi s građanima, suradnja s nacionalnim parlamentima, suradnja s regijama).


- Komunikacija o daljnjem jačanju načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i bolje regulative u svakodnevnom radu Europske unije.

- Komunikacija o mogućnostima poboljšanja učinkovitosti čelnih institucija Europske unije.

***

Današnje pismo namjere i naš Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju polazište su za međuinstitucijski dijalog o izradi programa rada Komisije za 2018. na temelju Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije te Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. Snažno se zalažemo za tu važnu suradnju s Europskim parlamentom i Vijećem te s nacionalnim parlamentima. Vjerujemo da ćemo međusobnom razmjenom iskustava stvoriti čvrste temelje za politički i usmjereni program rada Komisije za nadolazećih šesnaest presudnih mjeseci.

Sljedećih ćemo se tjedana savjetovati s Europskim parlamentom i njegovim relevantnim odborima te s Vijećem i Odborom stalnih predstavnika (COREPER I. i II.). Komisija će tijekom sljedećih šesnaest mjeseci i dalje nastojati da naše zakonodavstvo bude svrsishodno i temeljeno na činjenicama te da se uklone nepotrebne prepreke, među ostalim promicanjem rada platforme REFIT. Sljedeće ćemo se godine posebno usredotočiti na donošenje i provedbu prijedloga koji su u pripremi. Kako je naglašeno u Bijeloj knjizi, ako želimo da nam europski projekt bude vjerodostojniji i privlačniji, moramo premostiti jaz između obećanja i njihova ispunjenja. Stoga ćemo sa zadovoljstvom s vama postići dogovor o Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2018. koja će se temeljiti na ovogodišnjem pozitivnom iskustvu.

Godine 2017. i 2018. mogu biti godine nade i obnove Europe ako do kraja provedemo svoj zajednički program i građanima pokažemo da Europska unija stoji uz njih kako bi ih zaštitila, osnažila i obranila. Zbog trenutačnog geopolitičkog stanja upravo nam je takva Unija sada najpotrebnija. Čelnici EU-a imali su pravo kada su na sastanku u Rimu povodom 60. obljetnice Ugovorâ iz Rima rekli: „Čvrsto smo uvjereni da je budućnost Europe u našim rukama i da je Europska unija najbolji instrument za postizanje naših ciljeva.” Iskoristimo stoga priliku i još se više založimo kako bismo otklonili zabrinutost svojih građana. Sada je vrijeme za djelovanje.

Jean-Claude Juncker Frans Timmermans


NAPREDAK U PODRUČJU DESET PRIORITETA EUROPSKE KOMISIJE

36

1/ Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja „Moj prvi prioritet kao predsjednika Komisije bit će jačati europsku konkurentnost i poticati ulaganja u svrhu otvaranja novih radnih mjesta.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Europsko gospodarstvo i dalje dobiva na zamahu. Ponovno se bilježi rast, vraćeno je povjerenje i uspostavljena je stabilnost. Stope zaposlenosti i ulaganja približavaju se razinama prije krize i općenito se smanjuju javni deficiti.

Od vrhunca krize 2013. otvoreno je 11 milijuna novih radnih mjesta, od kojih njih gotovo 8 milijuna od početka mandata Junckerove Komisije. Stopa nezaposlenosti iznosi 7,7 %, što je najniža razina zabilježena u posljednjih devet godina. Stopa zaposlenosti nikad nije bila viša, s više od 235 milijuna zaposlenih Europljana. Unatoč znatnim razlikama među državama članicama, posvuda se bilježe pozitivna kretanja. Primjerice, stopa nezaposlenosti u Španjolskoj dosegnula je najnižu razinu u posljednjih osam godina, pri čemu se prošle godine smanjila više nego u ijednoj drugoj državi članici, a opada i nezaposlenost mladih.

Gospodarski oporavak bilježi se petu godinu zaredom. Ove godine predviđa se rast gospodarstava EU-a od više od 2 % (2,2 % za europodručje). Gospodarski rast EU-a u posljednje dvije godine u prosjeku je nadmašivao rast Sjedinjenih Država i Japana i zamjećuje se u svim dijelovima Europe te bi gospodarstva svih država članica trebala rasti i ove i sljedeće godine. Unatoč tom pozitivnom trendu rasta gospodarski oporavak

nije potpun te još ovisi o poticajnim makroekonomskim politikama.

Razina ulaganja postupno raste s vrlo niskih razina nakon krize, u čemu važnu ulogu ima Junckerov plan. Taj se plan temelji na Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), zahvaljujući kojem su dosad mobilizirana ulaganja u svim državama članicama u vrijednosti od 225 milijardi eura i zahvaljujući kojem je otvoreno više od 300 000 radnih mjesta, a očekuje se da će do 2020. biti otvoreno 700 000 radnih

mjesta. Europski građani ta ulaganja prepoznaju i osjećaju njihove koristi, bilo da je riječ o potpori prelasku na čistu energiju bilo o obnovi morskih i zračnih luka, izgradnji nove fizičke i digitalne infrastrukture, pomoći integraciji izbjeglica ili promicanju pravednosti podupiranjem naše socijalne agende. Na primjer, sredstvima EFSU-a podupire se integracija izbjeglica na finsko tržište rada na način da im se omogućuje izobrazba i pomoć pri traženju zaposlenja koje odgovara njihovim kvalifikacijama.

Tim se ulaganjima pruža i dobrodošao poticaj gospodarstvu na lokalnoj razini: do sada su odobrena ukupno 296 sporazuma o financiranju s lokalnim posrednicima, zahvaljujući čemu 445 000 malih poduzeća i novoosnovanih inovativnih poduzeća ima bolji pristup financiranju.

Europa treba više privatnih ulaganja u inovacije i snažniji protok inovativnih ideja iz naše istraživačke baze. Komisija je uz Junckerov plan i rad na uniji tržišta kapitala poboljšala sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih financijskih instrumenata pod vodstvom EU-a i fondova poduzetničkoga kapitala kako bi pridonijela rastu i napretku poduzeća, a time i gospodarstva. Ti su fondovi namijenjeni ključnim područjima ulaganja kako bi se povećao rast. Trenutačno su fondovi poduzetničkoga kapitala u EU-u upola manji od sličnih fondova u Sjedinjenim Državama

Najniža stopa nezaposlenostiu posljednjih devet godina.

Tijekom mandata Junckerove Komisije otvoreno je gotovo8 milijuna radnih mjesta.

37

GOVOR O STANJU UNIJE 2017. NAPREDAK U PODRUČJU DESET PRIORITETA EUROPSKE KOMISIJE

(prosječno 60 milijuna EUR), što ih sprječava da izvrše veća ulaganja i prate poduzeća u njihovu rastu. Europski fondovi poduzetničkoga kapitala i dalje se suočavaju s brojnim transnacionalnim preprekama. Zbog toga je Komisija, u suradnji s Europskom investicijskom bankom, u kontekstu „inicijative za novoosnovana inovativna i rastuća poduzeća” 22. studenoga 2016. osnovala paneuropski krovni fond poduzetničkoga kapitala. U vrijeme kada su najinovativnija europska novoosnovana poduzeća i dalje prisiljena napustiti Europu zbog nedostatka kapitala, ta je potpora ključna za njihov ostanak u Europi, otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta.

Kako bismo nastavili u tom smjeru, predložili smo produljenje trajanja fonda EFSU nakon 2018. i jačanje njegovih financijskih kapaciteta kako bi ulaganja do 2020. dosegnula barem 500 milijardi eura (EFSU 2.0). Očekuje se skori dogovor Europskog parlamenta i država članica, a produljenje trajanja Fonda treba se realizirati brzo kako bi se ulagačima i promotorima projekata osigurao kontinuitet. Istovremeno, unija tržišta kapitala pridonosi boljem pristupu financiranju i većem stupnju održivosti ulaganja.

Junckerov plan služi kao obrazac za ulaganja u drugim dijelovima svijeta. Postignut je dogovor o Europskom planu za vanjska ulaganja, kojemu je cilj potaknuti održiva ulaganja u infrastrukturu i poduprijeti mala poduzeća u Africi i zemljama u EU-ovu susjedstvu kroz ulaganja u iznosu do 44 milijarde eura. Tim se planom rješavaju i neki od ključnih uzroka migracija.

Vraća se povjerenje u europsko gospodarstvo, ali ne smijemo biti pretjerano zadovoljni. Ne možemo ignorirati posljedice krize ili nejednakosti koje postoje unutar Europe, već taj pozitivan vjetar u svoja jedra moramo što bolje iskoristiti za provedbu svoje strategije rasta, uključujući strukturne reforme i odgovorne javne financije. Svojim radom moramo osigurati prosperitet i smanjiti socijalne nejednakosti.

Zapošljavanje u Europi ključ je naše budućnosti. Ne smijemo dopustiti da talenti ili resursi ostanu neiskorišteni. Moramo i dalje ulagati u vještine, osposobljavanje i zapošljavanje naših građana. Stopa nezaposlenosti znatno je smanjena, no u mnogim je državama i dalje previsoka, osobito kad je riječ o mladima.

Pri preuzimanju dužnosti ova se Komisija obvezala da će ubrzati i proširiti program Garancija za mlade, u okviru kojeg su se države članice obvezale da će svakoj osobi mlađoj od 25 godina u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili stjecanja statusa nezaposlene osobe ponuditi dobar posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo. Uz pomoć Europskog parlamenta i Vijeća Komisija je unaprijed isplatila sredstva i povećala financijsku omotnicu za Inicijativu za zapošljavanje mladih, poseban program financijske pomoći EU-a, i pomogla državama članicama u mobilizaciji njihova udjela u Europskom socijalnom fondu. U programima Garancije za mlade od siječnja 2014. sudjelovalo je više od 18 milijuna mladih, a njih 11 milijuna prihvatilo je ponudu za zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja. U tijeku je više od 350 000 projekata sufinanciranih sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih. Stopa nezaposlenosti mladih smanjila se znatno i brže od prosjeka te je sa 24 % sredinom 2014. pala na manje od 17 %, koliko iznosi danas. To znači da se u usporedbi sa srpnjem 2014. broj nezaposlenih mladih osoba u EU-u smanjio za dva milijuna.

Kako bismo građanima pomogli da steknu odgovarajuće vještine, a državama članicama da moderniziraju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, pokrenuli smo program vještina za Europu, koji uključuje nove „oblike usavršavanja” za pomoć niskokvalificiranim odraslim osobama u stjecanju osnovne razine pismenosti, matematičke pismenosti i digitalnih vještina. Taj program uključuje i alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja, kojim im se pomaže da se integriraju i obogate europsko tržište rada.

U okviru Junckerova plana mobilizirana su ulaganjau vrijednosti od225 milijardi eura , kojima se omogućuje otvaranje 300 000 radnih mjesta; odnosno njih700 000 do 2020 .

38

2/ Povezano jedinstveno digitalno tržište „Smatram da moramo mnogo bolje iskoristiti velike mogućnosti digitalnih tehnologija, koje ne poznaju granice.”


Digitalna tehnologija olakšava naš život kod kuće, na poslu, tijekom studija ili na putovanju. Internetom se svaki dan koristi 360 milijuna Europljana, pri čemu njih gotovo 60 % pristup ostvaruje mobitelom ili pametnim telefonom. Kako bi se najbolje iskoristile nove mogućnosti koje ta tehnologija donosi, odnosno kako bi se olakšao život europskih građana, svake godine ostvario rast u vrijednosti od 415 milijardi eura i otvorile stotine tisuća novih radnih mjesta, Europi je potrebno uistinu povezano jedinstveno digitalno tržište.

Od svibnja 2015. iznijeli smo 14 zakonodavnih inicijativa u cilju poboljšanja jedinstvenog digitalnog tržišta. Sada želimo osigurati brzo postizanje dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o tim prijedlozima kako bismo ih mogli provesti i povezati naše jedinstveno tržište.

Ove godine zabilježen je ključni trenutak u europskoj digitalnoj povijesti kada su u lipnju 2017. u potpunosti ukinute naknade za roaming. Time je uspješno okončano desetogodišnje razdoblje tijekom kojeg je EU drastično smanjivao naknade sve dok ih nije u potpunosti ukinuo. Kad je riječ o mjerama EU-a u području zaštite potrošača, sljedeći veliki korak trebao bi se ostvariti već sljedeće godine, a odnosi se na besplatan bežični pristup internetu na trgovima, u gradskim vijećnicama, parkovima, knjižnicama i na drugim javnim mjestima. Zahvaljujući mjerama EU-a Europljani će uskoro moći uživati u svojim pretplatama na filmove, sportske

programe, glazbu, videoigre i e-knjige gdje god putovali unutar EU-a.

Internetska veza i pokrivenost poboljšavaju se u cijeloj Europi, što je preduvjet za digitalni razvoj i inovacije. Dogovor o uporabi radiofrekvencijskog pojasa od 700 Mhz ključan je korak kojim će se omogućiti iskorištavanje te frekvencije za razvoj 5G tehnologije, povezanih automobila i drugih digitalnih usluga. Zahvaljujući ažuriranim telekomunikacijskim pravilima EU-a koje je predložila Komisija, a koje trebaju donijeti Europski parlament i države članice, potaknut će se ulaganja u mreže velike brzine i kvalitete koje su potrebne našem gospodarstvu i društvu.

Zbog promjena na našem tržištu rada i u našem društvu Europljanima su potrebni digitalno znanje i vještine, ali 37 % radne snage i dalje nema osnovne digitalne vještine. U okviru

Izneseno je14 zakonodavnih inicijativa, koje Europski parlamenti države članice trebaju donijeti u cilju poboljšanja jedinstvenog digitalnog tržišta.

39


Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta do 2020. omogućit će se osposobljavanje milijun nezaposlenih mladih osoba, a našim će se akcijskim planom za e-upravu pojednostavniti život građana i poslovanje poduzeća te će se javnim tijelima omogućiti pružanje novih usluga.

Potrošači će uskoro moći lakše obavljati prekograničnu kupnju na internetu i osigurat će im se jeftinija prekogranična dostava paketa, što je ključno za e-trgovinu. Modernizacijom pravila o autorskim pravima poboljšat će se prekogranični pristup internetskom sadržaju, pri čemu će se osigurati da novinari, nakladnici i autori i u digitalnom okruženju za svoj rad primaju pravednu naknadu. Usto, predloženim izmjenama europske Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama bolje ćemo zaštititi djecu, riješit ćemo problem govora mržnje na internetu te ćemo na digitalnim platformama promicati europske filmove.

Podaci su pokretač naših suvremenih gospodarstva. Komisija stoga stvara snažno europsko podatkovno gospodarstvo uklanjanjem prepreka slobodnom kretanju neosobnih podataka i istovremenim uvođenjem jasnih i pravednih pravila o pristupu podacima i njihovu prijenosu te o odgovornosti za podatke. Time će se pridonijeti tome da se vrijednost EU-ova podatkovnoga gospodarstva, koje je 2015. iznosilo 1,9 % BDP-a, udvostruči i do 2020. dosegne 4 % BDP-a. Vodeći računa o budućnosti, ulažemo kako bi Europa postala vrhunski centar u području

računalstva visokih performansi koji može analizirati veliku količinu podataka u stvarnom vremenu i pripremamo teren kako bismo 2018. pokrenuli vodeću inicijativu u području kvantnih tehnologija vrijednu milijardu eura. Očekujemo da će do 2020. u EU-ovu podatkovnom gospodarstvu biti zaposleno 10,4 milijuna osoba.

Uspjeh jedinstvenog digitalnog tržišta ovisi o povjerenju europskih građana. Posljednjih su mjeseci kibernapadi bili usmjereni na kritičnu infrastrukturu diljem svijeta, od vlada do zdravstvenih službi. U Europi je prošle godine zabilježeno više od 4000 napada ucjenjivačkim programima (ransomware) dnevno, a četiri petine poduzeća u EU-u bilo je izloženo barem jednom kibernapadu. Ako ne odgovorimo na te izazove, mogli bismo izgubiti 640 milijardi eura potencijalne ekonomske vrijednosti.

Stoga će od svibnja 2018. EU imati svoje prve zajedničke propise o kibersigurnosti usmjerene na sigurnost mreža i informacijskih sustava. Potrebne su i druge mjere te smo stoga ažurirali EU-ovu strategiju za kibersigurnost i obnovili mandat Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) kako bismo osigurali da raspolaže dostatnim kapacitetom za suočavanje s postojećim prijetnjama. Predložili smo i dodatne mjere povezane s normama kibersigurnosti, prije svega certificiranje radi povećanja sigurnosti povezanih predmeta.

Sastanak na vrhuo digitalnim pitanjima u Tallinnu bit će ključna prilika da čelnici EU-a iskažu zajedničku predanost dovršetku jedinstvenogdigitalnog tržišta.

40

3/ Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom„Europsku energetsku politiku želim reformirati i reorganizirati u novu europsku energetsku uniju. (...) Moramo povećati i udio energije iz obnovljivih izvora na našem kontinentu. To nije samo pitanje odgovorne klimatske politike nego je istodobno i imperativ industrijske politike.”

Jean-Claude Juncker, Novi početak za Europu, 22. listopada 2014.

Energetska unija ključna je za modernizaciju europskoga gospodarstva. Njome će se osigurati poticaj zapošljavanju i rastu, staviti istraživanje i inovacije u samo središte naše budućnosti i pripremiti našu industriju da podupre obveze koje je Europa preuzela u području klime. Europa će i dalje slati poruku da svijet može računati na našu vodeću ulogu u području klimatske politike.

U studenome 2015. EU je odigrao ključnu ulogu u sklapanju povijesnog, ambicioznog i globalnog Pariškoga klimatskog sporazuma. Čak 195 zemalja dogovorilo se oko jednostavnog cilja: da se budućim generacijama ostave u naslijeđe zdraviji i stabilniji planet te naprednija, modernija i pravednija društva. EU je Sporazum ratificirao u listopadu 2016. i tako pokrenuo njegovo stupanje na snagu manje od godinu dana nakon toga. Europa je napravila korak naprijed, dok su drugi napravili korak natrag. No taj je Sporazum nepovratan.

EU se u Parizu obvezao da će do 2030. smanjiti emisije za 40 %. To je ulaganje u naše blagostanje i održivost europskoga gospodarstva. Riječ je o dvije strane iste medalje: od 1990. do 2015. EU je smanjio emisije za 22 %, dok se u isto vrijeme njegov BDP povećao za 50 %.

Donošenje Komisijina zakonodavnog paketa „Čista energija za sve Europljane” od strane Europskog parlamenta i država članica omogućit će nam prelazak na sljedeću razinu. Tim će se paketom dati prioritet energetskoj učinkovitosti, Europi će se omogućiti da preuzme vodeću ulogu u području obnovljivih izvora energije, oblikovat će se tržište električne

energije primjereno svrsi te će se osigurati sigurna opskrba električnom energijom.

Ubrzavamo inovacije u području čiste energije i obnavljamo europske zgrade za koje je poznato da nisu energetski učinkovite. Europski parlament i države članice dogovorili su jasnija i jednostavnija pravila o označivanju energetske učinkovitosti za kućanske aparate. Zahvaljujući njima kućanstva će moći uštedjeti gotovo 500 eura godišnje, a industrija povećati svoje prihode za više od 55 milijardi eura godišnje i do 2020. uštedjeti onoliko energije koliko Italija utroši svake godine.

Prošle smo godine mjerama u području energetske sigurnosti osigurali da ni jedan europski građanin ne ostane izoliran. U novim propisima o sigurnosti opskrbe plinom naglasak se stavlja na solidarnost. Države članice složile su se da će pomoći svojim susjedima u slučaju ozbiljne krize s opskrbom električne energije. Novim pravilima osigurava se regionalna koordinacija radi bolje pripreme i upravljanja

Pariški sporazum bit će pokretač modernizacije europskoga gospodarstva.

41


u slučaju nedostatne opskrbe. Ni jedno europsko kućanstvo neće niti prepušteno hladnoćama. Stoga Komisija i dalje podupire plinsku infrastrukturu u baltičkoj regiji, primjerice plinske spojne vodove između Poljske i Litve ili Balticconnector između Finske i Estonije. Komisija je usto nastavila i rad na uspostavi sjevernog plinskog koridora kojim se Norveška preko Danske povezuje s Poljskom i tako pridonosi uklanjanju prepreka slobodnom protoku plina u središnju i jugoistočnu Europu. Nadalje, kako bi osigurala da moguća plinska infrastruktura funkcionira u skladu s pravilima energetskog tržišta EU-a i ključnim načelima međunarodnog prava i prava EU-a, Komisija je od Vijeća zatražila mandat za pregovore s Rusijom o načelima upravljanja projektom Sjeverni tok 2.

Svoje napore i dalje usmjeravamo na izgradnju jedinstvenog tržišta na kojem je moguće slobodno i sigurno kretanje čiste energije, za što je ključna infrastruktura. EU je u okviru

Instrumenta za povezivanje Europe uložio 1,7 milijardi eura u 96 infrastrukturnih projekata u području električne energije, pametnih mreža i plina. Poboljšali smo i usklađenost međuvladinih sporazuma u području energije sa zakonodavstvom EU-a.

U okviru svojeg rada na promicanju međupovezivosti među državama članicama Komisija je u lipnju 2017. odobrila

potporu za Keltski interkonektor, čime su prvi put povezani francuski i irski sustavi opskrbe električnom energijom. Keltski interkonektor može osigurati opskrbu električnom energijom za 450 000 kućanstava i pruža izravnu komunikacijsku vezu optičkim vlaknima između te dvije zemlje.

Zajedno s Europskim parlamentom i državama članicama i dalje se radi na reformi EU-ova sustava za trgovanje

emisijama i ubrzanju prelaska na niskougljične emisije u drugim dijelovima našega gospodarstva. Komisija je predložila strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije, zakonodavstvo o smanjenju emisija CO2 u cestovnom prometu i Uredbu o praćenju emisija CO2 iz teških teretnih vozila i izvješćivanju o njima. Sljedeće godine iznijet ćemo prijedloge o standardima u pogledu emisija CO2 za automobile kojima se promiče čišća mobilnost.

Financijski sektor ima ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i EU-ova

programa održivog razvoja do 2030. Nužna je veća mobilizacija privatnoga kapitala za ulaganja u niskougljično gospodarstvo. Komisija je u prosincu 2016. osnovala skupinu na visokoj razini za održivo financiranje sa zadaćom da je savjetuje o tom prelasku, a skupina je svoje prve preporuke za djelovanje dala u lipnju 2017.

Uvođenjem čiste energijeza sve Europljane može se osigurati 900 000 novih radnih mjesta te se od 2021. svake godine mogu mobilizirati ulaganja u vrijednosti od 177 milijardi eura.

Komisija je od država članica zatražila mandat

za pregovore, u ime EU-a, s Ruskom Federacijom o načelima upravljanja

projektom Sjeverni tok 2.

42

4/ Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima„Naše unutarnje tržište najveća je vrijednost Europe u vremenima sve izraženije globalizacije. Stoga želim da sljedeća Komisija bude izgrađena na snazi našeg unutarnjeg tržišta i da u cijelosti iskoristi potencijal tog tržišta u svim njegovim dimenzijama.”


Junckerova Komisija aktivna je u različitim sektorima kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal našeg unutarnjeg tržišta, koji je pokretač našega gospodarstva. S 30 milijuna poduzeća, petsto milijuna ljudi i neometanim kretanjem robe, usluga i kapitala u 28 država članica, imamo potencijal dodatno povećati svoj BDP, koji sada iznosi 14 bilijuna eura.

Kako bismo osigurali koristi za poduzeća i kućanstva u EU-u, trebaju nam jača tržišta kapitala s novim izvorima korporativnog financiranja. Novoosnovana inovativna poduzeća, rastuća poduzeća i etablirana multinacionalna poduzeća koja se bave ulaganjima trebaju pristup širokom spektru izvora financiranja kako bi mogla inovirati i širiti svoje poslovanje. I kućanstvima je potrebno omogućiti da ulažu za svoju budućnost i štede za mirovinu. Te mogućnosti, kao i usmjeravanje privatnih sredstava na održivija ulaganja, osigurat će naša unija tržišta kapitala koja s već ostvarene gotovo dvije trećine mjera dobro napreduje.

EU-ova reforma fondova poduzetničkoga kapitala dogovorena je ove godine. Ažuriranim će se pravilima malim i rastućim poduzećima te socijalnim poduzećima olakšati pristup financiranju koje im je potrebno u vlastitoj zemlji ili u inozemstvu. Dogovorena su nova pravila o standardiziranim i transparentnim tržištima sekuritizacija, koja zbog rasterećenja bilanci banaka imaju potencijal osigurati 150 milijardi eura dodatnog financiranja za europska poduzeća. Novim zahtjevima u pogledu prospekata smanjit će se opterećenje društava koja izdaju dionice i obveznice, a zahvaljujući našem nedavnom prijedlogu o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu građani će moći ulagati u mirovinsku štednju u cijeloj Europi. Komisija je predstavila i akcijski plan u kojem se utvrđuje kako europskim potrošačima omogućiti veći izbor

financijskih usluga i proizvoda te bolji pristup financijskim uslugama i proizvodima u cijelom EU-u.

Povjerenje u naše jedinstveno tržište ovisi i o stvaranju uvjeta kojima se poduzećima omogućuje pošteno tržišno natjecanje, među ostalim i u području oporezivanja. Pravila EU-a o državnim potporama primijenili smo u okviru ključnih odluka o poduzeću Fiat u Luksemburgu i o poduzeću Starbucks u Nizozemskoj, odluke o belgijskom poreznom sustavu te odluke o poduzeću Apple u Irskoj, zahvaljujući kojoj će se u korist poreznih obveznika naplatiti do 13 milijardi eura poreznog duga. Osim toga, na snagu su stupila nova pravila kojima se želi spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza i osigurati da poduzeća poreze plaćaju ondje gdje ostvaruju profit. Države članice sada su obvezne automatski razmjenjivati informacije radi

zaštite od porezne utaje u poreznim oazama. Komisija je predložila i nova pravila kako bi suzbila pranje novca i skrenula pozornost na posrednike koji svoje klijente savjetuju o poreznim strukturama koje im mogu pomoći da izbjegnu plaćanje poreza. O tim pravilima trenutačno raspravljaju suzakonodavci.

Kako bismo osigurali da naša politika tržišnog natjecanja građanima donese što veće koristi, donijeli smo važnu odluku

Zahvaljujući odluci Komisije o državnoj potpori poduzeću Apple u korist poreznih obveznika naplatit će se do 13 milijardi euraporeznog duga.

43


o suzbijanju monopola u vezi s poduzećem Google, koje je zlouporabilo svoj vladajući položaj na internetu jer je u rezultatima pretraživanja vlastite usluge uspoređivanja cijena stavljao u povoljniji položaj u odnosu na konkurentske usluge, na štetu prije svega manjih poduzeća. Tom odlukom naložili smo prekid tog protutržišnog ponašanja te je Google kažnjen novčanom kaznom u iznosu većem od 2,4 milijarde eura. Zasebnom smo odlukom osigurali obvezujuće obveze za poduzeće Amazon, kojima se odgovara na našu zabrinutost u pogledu više protutržišnih odredaba u distribucijskim ugovorima s izdavačima e-knjiga u Europi. Te će obveze pridonijeti poštenom tržišnom natjecanju na tom tržištu i većem izboru za potrošače. Usto, pravedno tržišno natjecanje na tržištu EU-a Komisija osigurava i u okviru svojih ovlasti za kontrolu koncentracija.

Slobodno kretanje radnika temeljni je stup našeg jedinstvenog tržišta i predložena su nova pravila kako bi se osigurali pošteni i učinkoviti jednaki uvjeti za upućivanje radnika i za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Među bitnim su načelima i načelo da isti rad na istom mjestu treba biti jednako plaćen i da se za isti iznos plaćenih socijalnih doprinosa trebaju ostvariti iste koristi. O tim poboljšanim pravilima trenutačno raspravljaju zakonodavci. Istovremeno se državama članicama pruža praktična pomoć kako bi ojačale svoju suradnju i suzbile zlouporabu, primjerice u okviru platforme za suzbijanje neprijavljenog rada i s pomoću razvoja elektroničke razmjene informacija u području socijalne sigurnosti.

Ove smo godine osigurali ciljanu pomoć za više industrijskih sektora te je u tijeku predstavljanje holističke strategije industrijske politike. Europski dan industrije 2017. potaknuo je raspravu o budućnosti inovativnosti i konkurentnosti europske industrije i o instrumentima koje smo do sada aktivirali – od Junckerova plana i energetske unije do istraživanja i razvoja, trgovinske politike, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa vještina za Europu. Osigurali smo financijska sredstva kojima smo pomogli da regija Nord Pas-de-Calais prijeđe na niskougljično gospodarstvo, pomogli smo poljskim trgovcima čelika na veliko da uvedu nove usluge i otvore nova radna mjesta, poduprli smo izgradnju novog postrojenja za preradu biomase u Finskoj te prvog europskog postrojenja za recikliranje i pretaljivanje titanija. EU će nastaviti financirati epohalne inovacije i europsku industriju te ulagati u njih, neovisno o tome je li riječ o 3D tisku, plastici za pakiranje dobivenoj od bioloških sirovina ili novim sustavima za smanjenje potrošnje vode u kemijskoj industriji.

Novim Europskim fondom za obranu potaknut će se ulaganja, osigurati bolja vrijednost za novac poreznih obveznika i Europu

učiniti sigurnijom zahvaljujući ulaganju 90 milijuna eura u istraživanje i 500 milijuna eura u razvoj do 2020. Sredstva Fonda iskoristit će se za poticanje nacionalnih vlada na suradnju u području istraživanja i razvoja te zajedničke nabave obrambene opreme i tehnologije, čime će se smanjiti udvostručivanje troškova.

Europski vodeći svemirski program i dalje daje dobre rezultate te se zahvaljujući posljednjem lansiranju satelita Copernicus poboljšavaju usluge za poljoprivrednike, ribare i druge korisnike

zemljovida i pomorskih karata. Europski sustav satelitske navigacije Galileo sada svoje usluge nudi tijelima javne vlasti, poduzećima i građanima.

Komisija je poduzela mjere za jačanje povjerenja u našu automobilsku industriju i za njezin budući razvoj nakon skandala povezanih s emisijama. Nastavljamo s radom na potpunoj reformi sustava ispitivanja vozila i predstavili smo inicijative o mobilnosti s niskom razinom emisija, elektromobilnosti i automatiziranoj vožnji. Ove smo godine postigli dogovor o novim pravilima za poboljšanje tržišnog nadzora medicinskih uređaja i jačanje međunarodne konkurentnosti i inovativnosti. Kako bi poduprla rast uslužnog sektora, Komisija je iznijela prijedloge za jedinstveni digitalni pristupnik kojim se građanima i poduzećima olakšava elektroničko upravljanje papirologijom i osigurava poštovanje zajednički dogovorenih pravila EU-a.

Radi osiguravanja ukupne održivosti naše industrijske politike ostvaren je dodatni napredak u provedbi Akcijskog plana za kružno gospodarstvo: donesene su smjernice za pretvaranje otpada u energiju, u suradnji s Europskom investicijskom bankom osnovana je platforma za potporu financiranju radi povezivanja ulagača i inovatora te je pokrenuta platforma dionika u europskom kružnom gospodarstvu. Europski parlament i države članice nastavljaju raditi na dogovoru o Komisijinim ambicioznim zakonodavnim prijedlozima u području gospodarenja otpadom.

U okviru Europskog fonda za obranu do 2020. uložit ćemo 90 milijuna eurau istraživanjei 500 milijuna eurau razvoj.

44

5/ Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija„U sljedećih pet godina želim nastaviti reformu naše ekonomske i monetarne unije kako bi se očuvala stabilnost naše jedinstvene valute i pojačala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika te politika tržišta rada među državama članicama koje dijele jedinstvenu valutu.”


Euro je više od valute. Njegove novčanice i kovanice svakodnevno nas podsjećaju na ono što Europska unija pruža. Euro je druga najčešće korištena valuta na svijetu i u njemu je denominirana četvrtina svjetske devizne pričuve. Svaki dan upotrebljava ga čak 340 milijuna Europljana u 19 država članica. Euro je bolje povezao naše ljude i gospodarstva i olakšao život svima onima koji žive, putuju ili posluju unutar europodručja. No euro je još uvijek mlada valuta s velikim potencijalom,

i stoga i dalje ulažemo napore kako bismo ostvarili njegove mogućnosti u pogledu blagostanja, jednakosti i socijalne pravednosti.

Ove smo godine poduzeli još jedan korak u tom smjeru jer smo iznijeli ideje za budućnost i iskoristili postojeća pravila i instrumente za poticanje stabilnosti i rasta. U Komisijinu dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije ponovno se iznose ključne mjere za budućnost: punopravna financijska unija s dovršenom bankarskom unijom, instrumenti za

stabilizaciju i konvergenciju te jača struktura ekonomske i monetarne unije s većom demokratskom odgovornošću.

Snažna socijalna dimenzija bitan je dio ekonomske i monetarne unije i zato je Komisija u travnju 2017. predstavila Europski stup socijalnih prava, a sada zajedno s Europskim parlamentom i državama članicama radi na zajedničkoj objavi. Stupom se uvode temeljna načela za dobro funkcioniranje i pravednost tržišta rada i sustava

socijalne skrbi, primjerice načela ravnoteže poslovnog i privatnog života, minimalne plaće i spolne ravnopravnosti. Služit će kao orijentir za konvergenciju prema boljim uvjetima rada i života. U Komisijinu dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe iznose se nove ideje o tome kako naši ekonomski i socijalni sustavi mogu zadovoljiti zahtjevne potrebe koje se brzo mijenjaju.

Ta će pitanja biti u središtu rasprava sastanka na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, koji Komisija u suradnji sa švedskom vladom organizira u Göteborgu 17. studenoga 2017.

Posljednjih godina Komisija je dodatno ojačala gospodarsko upravljanje i koordinaciju politika u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. Sada državama članicama dostavljamo pravovremenije i usmjerenije analize, što omogućuje konstruktivnije i konkretnije rasprave sa svim dionicima na nacionalnoj razini i manji broj usmjerenijih preporuka državama članicama. Poboljšali smo i koordinaciju uvođenjem preporuke o ekonomskoj politici europodručja. To je uključivalo smjernice za pozitivni smjer fiskalne politike europodručja u cjelini za 2017., u okviru kojih su neke države

Postupak u slučaju prekomjernog deficita primjenjuje se na samo tri države članice, za razliku od 2011. kada se primjenjivao na 24 države članice.

45


članice pozvane da iskoriste raspoloživi fiskalni prostor, a druge da konsolidiraju javne financije na način kojim se potiče rast.

Kako bi državama članicama pomogla pri izradi i provedbi reformi kojima se potiče rast, Europska komisija osnovala je 2015. Službu za potporu strukturnim reformama. Na zahtjev države članice, i bez potrebe za sufinanciranjem, Služba prikuplja stručno znanje iz cijele Europe (od Komisije, drugih država članica, međunarodnih organizacija, javnih subjekata i/ili privatnog sektora) kako bi pružila tehničku pomoć u ključnim područjima reformi, primjerice u području modernizacije javne uprave, poslovnog okruženja i tržišta rada. Služba je preuzela i posebne zadatke, primjerice pružanje pomoći u koordinaciji odgovora na izbjegličku krizu u Grčkoj i provedbi programa pomoći turskoj zajednici na Cipru. U svibnju 2017. zakonodavac EU-a Službi je povjerio upravljanje posebnim programom potpore pod nazivom EU-ov program potpore strukturnim reformama, s proračunom od 142,8 milijuna EUR za razdoblje 2017. – 2020. Program je upravo stupio na snagu i Služba već sudjeluje u više od 150 projekata u 15 zemalja.

Operativan je i novouspostavljeni Europski fiskalni odbor, a zadaća mu je pomagati Komisiji u provedbi fiskalnih pravila EU-a i utvrđivanju smjera fiskalne politike europodručja. Komisija je prošle godine predstavila paket mjera za smanjenje rizika usmjerenih na jačanje bankarskog sektora. Pravila bankarske unije koja se odnose na banke u poteškoćama primijenjena su nekoliko puta ove godine. Konkretno, poduzeta je mjera za rješavanje problema visoke razine loših kredita koji i dalje opterećuju banke

u nekim državama članicama i ograničavaju njihov kapacitet financiranja realnoga gospodarstva.

Grčka je posljednja zemlja koja bi trebala izići iz tog postupka na temelju Komisijine preporuke. Uspješno je zaključeno drugo preispitivanje programa potpore stabilnosti za Grčku, pa se ta zemlja postupno vraća na put rasta, kao i na međunarodna financijska tržišta. Grčka nadmašuje svoje fiskalne ciljeve i na dobrom je putu da ostvari, a možda i nadmaši, svoje ciljeve primarnog suficita. Nadalje, za potporu ulaganjima u Grčkoj tijekom protekle dvije godine mobilizirano je oko 11 milijardi eura sredstava EU-a, a novi projekti financiraju se i u okviru Junckerova plana.

Sveukupno, naše mjere reforme nastavljaju donositi rezultate u cijeloj Europi, što se vidi iz stalnog otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja javnih deficita. Ako Vijeće prihvati našu preporuku o izlasku Grčke iz postupka u slučaju prekomjernog deficita, korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu primjenjivat će se samo na Francusku, Španjolsku i Ujedinjenu Kraljevinu, za razliku od 2011. kada se primjenjivao na 24 države članice.

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Javni deficitu % bruto domaćeg proizvoda (BDP)

Europodručje*

Grčka

3 % BDP-a prag iz Ugovora

prognoza

* 19 država članicaIzvor: Eurostat

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Uspostavljen je i provodi se EU-ov program potpore strukturnim reformama s proračunom od 142,8 milijuna eura do 2020.

46

6/ Uravnotežena i napredna trgovinska politika za svladavanje globalizacije1

„Neću ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite podataka niti našu kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine. Osobito sigurnost hrane na našim stolovima i zaštita podataka Europljana za mene kao predsjednika Komisije neće moći biti predmet pregovora. Isto tako, neću prihvatiti da je nadležnost sudova država članica EU-a ograničena posebnim režimima za sporove ulagača. Vladavina prava i princip jednakosti pred zakonom moraju se primjenjivati i u tom kontekstu.”


Europa je najveća trgovinska sila i jedno od najotvorenijih svjetskih gospodarstava. Imajući na umu da će se 90 % budućega globalnog rasta ostvarivati izvan europskih granica i da trećina našeg nacionalnog dohotka već ovisi o trgovini, nastavit ćemo se zalagati za otvorena tržišta, jednake uvjete i najviše međunarodne standarde. O tome ovisi naše gospodarstvo: svakom milijardom eura izvoza u Europi se omogućuje otvaranje 14 000 novih radnih mjesta.

Prošle su se godine u cijelom svijetu čuli glasni pozivi na smanjenje trgovine i povećanje protekcionizma. No Europa je stala u obranu otvorene i pravedne trgovine. Dok drugi podižu zidove i raste prijetnja protekcionizma, mi ćemo stati u obranu globalnog sustava utemeljenog na pravilima koji pokreće naša gospodarstva. Trgovinski sporazumi nisu svrha sami po sebi. Njima se europske vrijednosti i načela promiču diljem svijeta i zbog toga svi novi trgovinski sporazumi koje sklapa EU sadržavaju odredbe o održivom razvoju, prije svega zaštiti okoliša i uvjetima rada. Sporazum s Japanom prvi je trgovinski sporazum koji uključuje obvezu poštovanja Pariškoga klimatskog sporazuma.

Komisija je u svibnju objavila dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, u kojem su iznesene ideje o tome

kako odagnati strahove koje neki imaju u pogledu trgovine i kako osigurati da europska radna snaga i poduzeća budu spremni preuzeti vodeću ulogu u utvrđivanju globalnih standarda, i pritom zadržati svoju konkurentnost. Protekcionizam ne donosi zaštitu. No moramo i dalje štititi europska poduzeća i građane od nepoštene konkurencije i nepoštene trgovinske prakse.

Europa zagovara otvorenu i poštenu trgovinu, ali to ne znači da smo naivni u tom pogledu: borimo se protiv protekcionizma jednako snažno kao i protiv nepoštene

¹ Naslov prioriteta 6. izmijenjen je te je geografski neutralniji s obzirom na usporavanje trgovinskih pregovora sa Sjedinjenim Državama, novi politički kontekst i dinamiku trgovinskih pregovora s drugim važnim regijama svijeta. Komisija je tu promjenu prepoznala promjenom naziva Skupine povjerenika za Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja sa Sjedinjenim državama u Skupinu povjerenika za trgovinu i svladavanje globalizacije.

Naše gospodarstvo ovisi o trgovini: svakom milijardom eura izvoza u Europi se omogućuje otvaranje 14 000 novih radnih mjesta.

47


trgovinske prakse i narušavanja tržišta. Prošle smo godine poduzeli mjere za sprječavanje viška kapaciteta u sektoru čelika i odlučno reagiramo kada trgovinski partneri uvedu protekcionističke mjere koje mogu narušiti multilateralni sustav. EU i dalje mora ažurirati svoje instrumente za obranu svoje industrije i zaštitu radnih mjesta od nepoštene konkurencije. Vrijeme je da Europski parlament i države članice postignu

dogovor o Komisijinu prijedlogu modernizacije EU-ovih instrumenata trgovinske politike i donesu novu antidampinšku metodologiju. Komisija predstavlja i novi prijedlog o praćenju izravnih stranih ulaganja koja izazivaju zabrinutost s aspekta sigurnosti ili javnog reda.

Junckerova Komisija transparentno pristupa trgovinskim pregovorima. Rezultat inicijative za transparentnost pokrenute

početkom 2015. sustavno je objavljivanje pregovaračkih tekstova, izvješća o pojedinim krugovima pregovora i dokumenata

s obrazloženjima. Transparentni pristup otada je proširen na sve trgovinske pregovore u kojima EU sudjeluje i dopunjen je

u svim fazama nizom sastanaka na političkoj i tehničkoj razini radi informiranja i uključivanja građana, dionika i nacionalnih i regionalnih

parlamenata. Komisija sada ide korak dalje i objavljuje nacrte mandata za trgovinske pregovore s Australijom i Novim Zelandom te

za uspostavu multilateralnog suda za ulaganja.

48

Komisija redovito objavljuje svoja pregovaračka stajališta, održava sastanke s civilnim društvom tijekom svakog pregovaračkog kruga i redovito izvješćuje Europski parlament i države članice, a njezini rezultati u transparentnom i uključivom pregovaranju korisnih trgovinskih sporazuma govore sami za sebe. Postigli smo politički dogovor s Japanom o sporazumu o gospodarskom partnerstvu i pregovori će biti zaključeni ove godine, zahvaljujući čemu bi se naš ukupni izvoz u Japan mogao povećati za više od jedne trećine, dok bi poduzeća iz EU-a na carinama mogla uštedjeti milijardu eura. Naš sporazum s Kanadom počet će se privremeno primjenjivati od 21. rujna kako bi naša poduzeća i građani od njega što prije imali koristi, pregovori s Meksikom i južnoameričkim zemljama Mercusora napreduju ohrabrujućim ritmom, a u

tijeku su, ili će uskoro započeti, novi pregovori s partnerima iz cijelog svijeta, prije svega Azije.

Sjedinjene Države trenutačno su EU-ovo najveće izvozno tržište i ključni saveznik te ćemo nastaviti surađivati u cilju postizanja dogovora o pozitivnom, ambicioznom i uzajamno korisnom transatlantskom trgovinskom programu. Predsjednici Juncker i Trump u svibnju su dogovorili početak rada na Zajedničkom akcijskom planu o trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pregovori o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) sada su zaustavljeni. EU treba razjasniti postoji li dostatna razina zajedničke ambicije i zajedničko stajalište prije nego što donose odluku o tome trebamo li i kako nastaviti s novim pregovorima.

550 000 osoba zaposleno je u japanskim poduzećima u EU-u.

Predviđa se da će se EU-ov izvozu Japan povećati za 16 % do 24 %.

Predviđa se da će se EU-ov izvoz obrađenih prehrambenih

proizvoda u Japan povećatiza 170 % do 180 % odnosno

za dodatnih 10 milijardi eura.

600 000radnih mjesta

u EU-u povezano jes izvozom u Japan.

49


Promicanje i zaštita europskih glavnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u drugim zemljama ključni je prioritet svih trgovinskih pregovora u kojima EU sudjeluje. U Japanu će se pod zaštićenim imenom moći prodavati više od 200 europskih proizvoda koji imaju status proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla (proizvodi kao što su Tiroler Speck, Jambon d’Ardenne ili Münchener beer) te njih više od 140 u Kanadi (od sira Roquefort i balzamičnog octa iz Modene do nizozemske goude), čime će biti zaštićeni od krivotvorenja na razini usporedivoj sa zaštitom predviđenom zakonodavstvom EU-a.

221 000

Broj osoba zaposlenihu kanadskim poduzećima u EU-u

Broj radnih mjesta u EU-u povezanih s izvozom EU-a u Kanadu

865 000

Trgovinskim sporazumom EU-a i Kanade ukinut će se 98 % kanadskih carina,što će poduzećima iz EU-a donijeti godišnju ušteduod 590 milijuna eura.

Moramo osigurati i da naš institucijski ustroj bude primjeren svrsi kako bismo mogli ratificirati i učinkovito provoditi sporazume i očuvati ugled vjerodostojnog pregovaračkog partnera. U svojem mišljenju o trgovinskom sporazumu između EU-a i Singapura Sud Europske unije ove je godine pružio dobrodošlo pojašnjenje nadležnosti EU-a i njegovih država članica u trgovinskim i investicijskim sporazumima. U svjetlu

tog mišljenja i rasprava s Europskim parlamentom i državama članicama Komisija će iznijeti prijedloge za potpisivanje i ratifikaciju sporazuma sa Singapurom i Vijetnamom, zajedno s prijedlozima iznesenima u predsjednikovu govoru o stanju Unije u pogledu mandata za pregovore s Australijom i Novim Zelandom.

50

7/ Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju„Namjeravam iskoristiti ovlaštenja Komisije da, u okviru područja svoje nadležnosti, zastupam naše zajedničke vrijednosti, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući u obzir raznolikost ustavnih i kulturnih tradicija 28 država članica.”


Potreba za suzbijanjem ekstremizma, radikalizacije i mržnje postala je još izraženija prošle godine kada je Europa opet bila žrtva stravičnih terorističkih akata. Svoje napore usmjerili smo na provedbu europskog programa sigurnosti i suzbijanje velikog broja raznolikih prijetnji s kojima smo suočeni. Predsjednik Juncker imenovao je povjerenika Unije za sigurnost, koji blisko surađuje s državama članicama i agencijama EU-a na koordinaciji naših napora u tom području i o tome redovito izvješćuje Kolegij povjerenika. To je nov način rada i važan korak za osiguravanje sigurnosti naših građana.

Novim zakonodavnim aktom o borbi protiv terorizma dogovorenim ove godine kriminaliziraju se i sankcioniraju kaznena djela povezana s terorizmom te se dodjeljuju veće ovlasti za kazneni progon onih koji potpomažu terorističke aktivnosti i za rješavanje problema stranih boraca povratnika. Sužavamo i manevarski prostor terorista tako što im onemogućujemo pristup financiranju, vatrenom oružju, krivotvorenim dokumentima i eksplozivnim tvarima. Riječ je o globalnoj prijetnji koja zahtijeva globalan odgovor i stoga na sprječavanju međunarodnog terorizma surađujemo s partnerima u cijelom svijetu. Na sastanku na vrhu skupine G20 u Hamburgu predsjednik Juncker

bio je među čelnicima koji su dogovorili akcijski plan za sprječavanje terorizma.

Protekle godine povećali smo i napore za suzbijanje terorističke propagande i radikalizacije na internetu. U okviru Internetskog foruma EU-a surađujemo s najvažnijim internetskim poduzećima kako bismo osigurali da se nezakoniti sadržaj što prije ukloni s interneta. Jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima koja djeluje pri Europolu prijavila je internetskim poduzećima desetke tisuća internetskih objava. U prosjeku se zatim ukloni

90 % prijavljenih objava. Komisija pažljivo prati kako poduzeća koja upravljaju društvenim mrežama provode kodeks postupanja za suzbijanje nezakonitog govora mržnje na internetu. Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji i Program jačanja civilnog društva služe kao potpora onima koji su na prvoj crti obrane od širenja manipulativnih ideologija.

Da bi se Europa učinila sigurnijim mjestom, treba se početi od granica. Od 7. travnja svi putnici koji prelaze vanjske granice EU-a sustavno se provjeravaju u svim relevantnim bazama podataka. Komisija je

predložila sustav ulaska/izlaska koji će pridonijeti modernizaciji upravljanja vanjskim granicama i olakšati evidenciju imena, vrste putnog dokumenta i biometrijskih podataka svakog državljanina treće zemlje koji prijeđe naše granice, kao i mjesto prelaska granice. Sada je potrebno postići dogovor i o Komisijinu prijedlogu o europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) kako bi se omogućile bolje provjere prije putovanja u EU.

Zahvaljujući novim pravilima o evidenciji podataka o putnicima moći će se lakše identificirati visokorizični putnici, a EU-ove baze podataka, primjerice Schengenski

Schengenski informacijski sustav sada sadržava70 milijuna upozorenja,a 2016. evidentirano je4 milijarde pretraživanja.

51


informacijski sustav, sve se više upotrebljavaju za stjecanje jasnije slike o ciljanim osobama ili objektima. Sustav sada sadržava 70 milijuna upozorenja, a 2016. evidentirano je više od 4 milijarde pretraživanja.

Velike napore ulažemo i u kompatibilnost EU-ovih (informacijskih) baza podataka u različitim državama. To je neophodno želimo li osigurati da ni jedna kritična informacije na internetu ne prođe nezapažena. U svibnju smo predstavili novi pristup interoperabilnosti informacijskih sustava i prijedloge za jačanje agencije EU-a koja upravlja ključnim sustavima.

Zaštita naših građana daleko nadilazi sigurnosna pitanja. Važan aspekt naše osobne sigurnosti jest i osiguravanje sigurnog i povjerljivog postupanja sa sve većom količinom osobnih podataka koje svakodnevno dijelimo. Zahvaljujući sveobuhvatnoj reformi pravila EU-a o zaštiti podataka, koja stupaju na snagu 25. svibnja 2018., građani će moći ponovno preuzeti kontrolu nad svojim podacima. Isto tako, novim europsko-američkim sustavom za zaštitu privatnosti štite se temeljna prava građana EU-a čiji se osobni podaci prenose u Sjedinjene Države, a poduzećima se pruža pravno objašnjenje njihovih obveza.

Ostvarili smo značajne rezultate u borbi protiv prijevara. Ove je godine 20 država članica dogovorilo da će nastaviti rad na prijedlogu Komisije o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja. To će biti snažno, neovisno tijelo specijalizirano za borbu protiv financijskog kriminala u EU-u. Imat će ovlasti za istragu i kazneni progon korupcije i prijevara na štetu proračuna EU-a te za prekogranične prijevare povezane s PDV-om. Zbog prekograničnih prijevara

nacionalni proračuni svake godine izgube barem 50 milijardi eura potencijalnih prihoda od PDV-a. Rješavanju problema financijskog kriminala pridonijet će se i s pomoću prijedloga o jačanju pravnih instrumenata za borbu protiv pranja novca. Predlažemo jačanje zaštitnih mjera usmjerenih na financijske tokove iz visokorizičnih trećih zemalja, povećanje ovlasti EU-ovih financijsko-obavještajnih jedinica, rješavanje pitanja centraliziranih registara nacionalnih bankovnih računa i računa za plaćanje te uklanjanje rizika povezanih s virtualnim valutama i anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima.

Europljani sada imaju bolji pristup pravnoj zaštiti zahvaljujući propisima o pretpostavci nedužnosti, pravnoj pomoći i mjerama zaštite djece u kaznenom postupku. Nastavljaju se i pregovori o novim prijedlozima za poboljšanje zaštite djece u prekograničnim obiteljskim sporovima. EU je početkom ove godine potpisao Istambulsku konvenciju Vijeća Europe za borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a, utvrđena u Ugovoru, i Komisija poduzima mjere za obranu od sustavnih prijetnji. S Poljskom vodimo dijalog o vladavini prava kako bismo obranili neovisnost sudova u toj zemlji i uklonili brojne zabrinutosti u pogledu pravosudne reforme.

Od 7. travnjasustavno se provjeravaju svi putnici koji prelaze vanjske granice EU-a.

52

8/ Put prema novoj migracijskoj politici„Nedavni strašni događaji na Mediteranu pokazatelj su da je Europi potrebno bolje upravljanje migracijama, i to u svakom pogledu. Riječ je prije svega o humanitarnom prioritetu. Uvjeren sam da moramo djelovati zajedno i u duhu solidarnosti.”


Solidarnost i odgovornost temelj su migracijske politike EU-a. Tijekom protekle dvije i pol godine zajednički smo ostvarili napredak u provedbi Europskog migracijskog programa, predloženog u svibnju 2015. Postupno se nazire zajednički pristup rješavanju problema migracije. Poduzete su značajne mjere za suočavanje s neposrednim izazovima izbjegličke krize iz 2015. i uklanjanje slabih točaka u našem pravnom okviru, no mnogo toga još je pred nama u svim područjima želimo li uspostaviti učinkovit i stabilan sustav koji će biti pravedniji i dugoročno održiv.

Spašavamo živote i borimo se protiv trgovine ljudima. Od 2015. u Egejskom i Sredozemnome moru spašeno je 620 000 osoba zahvaljujući talijanskim i grčkim operacijama spašavanja te operacijama Europske granične i obalne straže Triton i Poseidon i operaciji Sophia. U suradnji s turskim tijelima i NATO-om suzbijamo kriminalne krijumčarske mreže koje djeluju u središnjem dijelu Sredozemnog mora i u Egejskom moru. Od 2015. uhićeno je gotovo 2500 osoba koje se sumnjiči za krijumčarenje ljudi ili trgovanje ljudima te je zaplijenjeno više od 470 brodova.

Nudimo azil onima koji bježe od rata i progona. Europa je dosljedno bila velikodušna i istinski solidarna prema osobama kojima je tijekom migracijske krize bila potrebna zaštita. Samo tijekom 2016. države članice EU-a odobrile su azil za 710 395 izbjeglica i u okviru

programa preseljenja omogućile sigurne i zakonite načine dolaska u Europu za 14 205 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.

Štitimo djecu migrante. Od osoba koje trenutačno traže azil u EU-u njih 25 % su djeca. U 2016. njih 96 000 došlo je bez pratnje roditelja ili skrbnika te postoji velika opasnost da postanu žrtve nasilja ili zlostavljanja. Iako zakonodavstvo EU-a već sadržava snažne mjere zaštite u pogledu djece, Komisija je u reformi zajedničkog europskog sustava azila predložila jačanje njihove zaštite, uključujući poboljšanje sustava skrbništva i snažniju zaštitu tijekom postupaka azila. Komisija je u travnju utvrdila mjere za brzu identifikaciju djece migranata pri njihovu dolasku u EU, kao i mjere kojima im se pruža dugoročna perspektiva zahvaljujući boljem pristupu obrazovanju i zdravstvenoj skrbi.

Štitimo svoje granice. U listopadu 2016. na temelju prijedloga Komisije osnovana je Agencija za graničnu i obalnu stražu kako bi se osiguralo da Europa može zaštititi svoje zajedničke vanjske granice i bude spremnija za suočavanje s novim migracijskim i sigurnosnim rizicima. Više od 1700 službenika EU-a raspoređeno je u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Španjolskoj kao pomoć nacionalnim službenicima graničnog nadzora. Dodatnih 1500 službenika graničnog nadzora spremno je bez odgode intervenirati kad god države članice zatraže pomoć na svojim vanjskim granicama. Time se dopunjuje kapacitet država članica

Europa reagira prva. Samo tijekom 2016. EU je odobrio azilza više od 720 000 izbjeglica te ih preselio, što je 3 puta više

od Sjedinjenih Država, Kanade i Australije zajedno.

117 000

Sjedinjene Države

57 000

Kanada

34 000

Australija

724 000

Europa

53


koje imaju na raspolaganju više od 100 000 nacionalnih službenika graničnog nadzora.

Zaustavili smo nezakonite migracijske tokove iz Turske. Otkako je u ožujku 2016. dogovorena Izjava EU-a i Turske, broj osoba koje iz Turske ulaze u Grčku smanjio se sa 10 000 osoba u jednom danu u listopadu 2015. na prosječno oko 76 dnevno. Sveukupno, broj dolazaka na grčke otoke iz Turske smanjio se za 97 %. Instrumentom za pomoć izbjeglicama u Turskoj, kojim su za razdoblje 2016. – 2017. mobilizirane 3 milijarde eura, pomažemo i sirijskim izbjeglicama u Turskoj da žive dostojanstveno i izgrade novi život; taj novac služi za, primjerice, pružanje socijalne pomoći za 1,3 milijuna izbjeglica i osiguravanje pristupa obrazovanju za 230 000 studenata izbjeglica u Turskoj do kraja 2017.

Sada radimo na zaustavljanju tokova kroz središnje Sredozemlje. Prvenstveno smo usredotočeni na Libiju, gdje blisko surađujemo s libijskim vlastima, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) kako bismo poboljšali stanje migranata na terenu, posebno u centrima za zadržavanje u kojima je stanje neodrživo. U travnju 2017. donesen je program u vrijednosti 90 milijuna eura namijenjen poboljšanju zaštite migranta i izbjeglica, poboljšanju životnih uvjeta i stvaranju mogućnosti za zaposlenje u zajednicama domaćinima.

EU osposobljava i oprema libijsku obalnu stražu kako bi im pomagao u borbi protiv trgovaca ljudima i krijumčara te povećao sigurnost u libijskim teritorijalnim vodama, čime se spašavaju životi i smanjuju tokovi prema Italiji. U srpnju 2017. odobren je projekt vrijedan 46,3 milijuna eura namijenjen jačanju sposobnosti upravljanja granicama u Libiji, a sufinanciraju ga EU i Italija. Zahvaljujući zajedničkim naporima u kojima je sudjelovala Međunarodna organizacija za migracije (IOM) povećan je potpomognuti dobrovoljni povratak migranata iz Libije u njihove zemlje podrijetla: samo 2017. u svoje matične zemlje vraćeno je oko 7000 osoba iz Libije te 4000 iz Nigera.

Postoje jasni znakovi da mjere poduzete u središnjem

dijelu Sredozemlja počinju donositi rezultate: u srpnju 2017. zabilježeno je 51 % manje nezakonitih dolazaka u odnosu na srpanj 2016., dok je u kolovozu 2017. smanjenje dolazaka u odnosu na kolovoz 2016. iznosilo 81 %.

Pružamo potporu najpogođenijim državama članicama. Od početka 2015. Grčkoj je odobreno više od 353 milijuna eura pomoći za hitne slučajeve. Italija je od 2014. primila 149,5 milijuna eura. Bugarskoj je osigurana hitna pomoć

u iznosu od 167 milijuna eura, a namijenjena je osiguravanju smještaja, hrane i medicinskih potrepština za migrante te opremanju nacionalne granične straže. S pomoću novog instrumenta za hitnu potporu već smo osigurali 401 milijun eura humanitarne pomoći za poboljšanje životnih uvjeta izbjeglica u Grčkoj.

Tražimo i nove načine pomoći Italiji, bilo u obliku financijskih sredstava bilo u obliku unaprjeđene regionalne suradnje, što je obveza koju su europski čelnici preuzeli na Europskom vijeću u lipnju 2017. i u srpnju na sastanku ministara unutarnjih poslova. Naša europska granična i obalna straža prisutna je u Italiji, gdje u okviru zajedničke operacije Triton osigurava zrakoplove, helikoptere i plovila te više od 400 službenika. Europska granična i obalna straža pomaže u organizaciji povratka migranata u njihove zemlje podrijetla. U procesu premještanja i provedbi sigurnosnih provjera u Italiji sudjeluje 70 stručnjaka Europskog potpornog ureda za azilante i 18 Europolovih službenika.

Omogućujemo sigurne i zakonite načine dolaska u Europu u okviru programa preseljenja. EU-ov program preseljenja donesen je u srpnju 2015. i uspješno se privodi kraju jer su države članice i države pridružene schengenskom području

već preselile 17 305 od 22 504 osobe za koje je dogovoreno preseljenje. Na temelju Izjave EU-a i Turske do sada je iz Turske u EU preseljeno ukupno 8834 Sirijaca. Komisija je 4. srpnja 2017. pokrenula novi ciklus preuzimanja obveza u pogledu preseljenja za 2018. kako bi se osiguralo daljnje zajedničko djelovanje EU-a u tom području.

EU surađuje sa zemljama podrijetla i tranzita kako bi se riješili glavni uzroci migracija i kako bi ljudi mogli izgraditi bolju budućnost u svojoj zemlji. Sredstvima u iznosu od 2,7

EU omogućuje sigurne i zakonite načine dolaska u Europu u okviru programa preseljenja. Provedeno je već 77 % EU-ova dvogodišnjeg plana preseljenja 22 000 izbjeglica.

97%

Broj dolazaka u istočnom Sredozemlju tijekom više od godine dana dosljedno

je manji za 97 %. Broj dolazaka u središnjem Sredozemlju počinje se smanjivati te ih je u kolovozu 2017. zabilježeno 81 % manje u odnosu

na isti mjesec prošle godine.

54

milijardi eura iz Uzajamnog fonda za Afriku EU promiče gospodarske mogućnosti i mogućnosti za zapošljavanje te sigurnost i razvoj. Dosad je potpisano ukupno 169 ugovora usmjerenih na gospodarski razvoj, otvaranje radnih mjesta, upravljanje, sigurnost hrane, zdravstvenu skrb i upravljanja migracijama. Predsjednik Juncker pozvao je države članice da pridonesu pomoći od 2,7 milijardi eura iz proračuna EU-a, no one su se dosad obvezale na samo 227,7 milijuna eura i pridonijele 152,5 milijuna eura. Europskim planom za vanjska ulaganja povećavaju se ulaganja u Africi. Uz potporu od 4,1 milijarde eura iz proračuna EU-a i Europskog fonda za razvoj, tim će se planom ulaganja poduprijeti inovativna jamstva za povećanje privatnih ulaganja i poticanje ulaganja u iznosu do 44 milijarde eura. EU je i najveći donator razvojne i humanitarne pomoći na svijetu.. Pomoć EU-a nije udjeljivanje milostinje, već konkretno ulaganje u ljude. Sama Europska komisija osigurat će za Afriku u razdoblju 2014. – 2020. službenu razvojnu pomoć u vrijednosti od 31 milijarde eura.

Države članice odlučile su u rujnu 2015. pomoći Grčkoj i Italiji i uspostavom sustava za hitno premještanje. Tražitelji azila za koje se očekuje da će im zahtjevi biti uspješno obrađeni premještaju se iz te dvije države, u koje su prvotno stigli, u druge države članice u kojima će se obrađivati njihovi zahtjevi za azil. Postupak premještanja znatno se ubrzao tijekom 2017. te su države članice provele tri i pol puta više premještanja u odnosu na isto razdoblje 2016. U ljeto 2017. ukupan broj premještanja dosegnuo je 27 700. Premještanja se sada provode u gotovo svim državama članicama, pri čemu su Malta i Latvija u potpunosti izvršile svoju obvezu u pogledu premještanja iz Grčke. Do kraja rujna Finska (90 %), Litva (85 %) i Luxembourg (85 %) provest će većinu premještanja iz Grčke, dok je Švedska već ispunila 70 % svoje obveze iako je s premještanjem započela tek u lipnju. Usto, Malta i Finska blizu su ostvarenju ciljnog broja premještanja iz Italije. No Komisija je morala pokrenuti postupak zbog povrede protiv Češke, Mađarske i Poljske, koje nisu ispunile svoje zakonske obveze.

Za uspješno i brzo premještanje i preseljenje potrebne su detaljne sigurnosne provjere. Uz pomoć Europske granične i obalne straže

i Europola osiguravamo da sve osobe koje stignu u centre za prihvat u Italiji i Grčkoj prođu sveobuhvatne sigurnosne provjere, među ostalim i potpuni postupak identifikacije i registracije koji uključuje uzimanje otisaka prstiju i provjeru u svim relevantnim međunarodnim, EU-ovim i nacionalnim bazama podataka. Kandidati za premještanje prolaze dodatnu provjeru od strane službi države članice prihvata.

Radimo na rješavanju temeljnih uzroka nezakonitih migracija s pomoću okvira za partnerstvo. Želimo otkloniti temeljne razloge zbog kojih su ljudi prisiljeni seliti se te im želimo dati priliku da izgrade život bliže svojim domovima umjesto da kreću na često smrtonosna putovanja do Europe. Provodimo nova partnerstva za migracije s ključnim zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama, počevši s Malijem, Nigerom, Nigerijom, Senegalom i Etiopijom.

Uspostavili smo Krizni uzajamni fond za Afriku, čija sredstva iznose 2,7 milijardi eura i namijenjena su financiranju projekata u području migracija. Predsjednik Juncker pozvao je države članice da podupru te napore, no od početnog doprinosa od 1,8 milijardi eura iz EU-ova proračuna, koliko je od njih zatraženo da uplate, one su do danas osigurale samo 152,5 milijuna eura. Do sada je potpisano ukupno 169 ugovora u području gospodarskog razvoja, upravljanja, sigurnosti hrane, zdravstvene skrbi i migracija. Plan za vanjska ulaganja replika je uspješnog modela Junckerovog plana poticanja ulaganja privatnog sektora koja su potrebna za održivi razvoj i otvaranje radnih mjesta. EU će sredstvima iz svojeg proračuna u iznosu od 4,1 milijarde eura mobilizirati ukupna ulaganja u visini do 44 milijarde eura, odnosno 88 milijardi eura ako i države članice daju svoj doprinos.

Premještanja unutar EU-a sada provode sve države članice EU-a kako bi smanjile pritisak na Italiju i Grčku.

888 službenika u Grčkoj

407 službenika u Italiji

126 službenika u Bugarskoj

197 službenika u Španjolskoj

55 službenika na zapadnom Balkanu

Europska granična i obalna straža: trenutačna raspoređenost Radi zaštite granica EU-a trenutačno je

raspoređeno otprilike 1 700 službenika

Europske granične i obalne straže,

uz 100 000 službenika graničnog

nadzora koje su rasporedile države članice.

Rujan 2017.

55


PREMJEŠTANJE PRESELJENJESTRUČNJACI

RASPOREĐENI U OKVIRU EURO-PSKE GRANIČNE I OBALNE STRA-

ŽE1

FINANCIJSKI DOPRINOS ZA UZAJAMNI FOND ZA AFRIKU, U MILIJUNIMA

EURA (PREUZETE OBVEZE/PRIMLJENO)

Prem

ješta

nja iz

Ital

ije

Prem

ješta

njaiz

Grč

ke

Ukup

no

Prav

ne o

bvez

e

% p

rove

deno

Pres

eljen

ja

Preu

zete

obv

eze

% p

rove

deno

Austrija 15 0 15 1,953 1% 1,830 1,900 96% 48 6.0 / 3.0

Belgija 259 677 936 3,812 25% 905 1,100 82% 4 10.0 / 6.0

Bugarska 0 50 50 1,302 4% 0 50 0% 98 0.05 / 0.05

Hrvatska 18 60 78 968 8% 0 150 0% 13

Cipar 34 96 130 320 41% 0 69 0% 2

Češka 0 12 12 2,691 0.4% 52 400 13% 30 0.74 / 0.74

Danska 481 1,000 48% 16 6.0 / 6.0

Estonija 0 141 141 329 43% 20 20 100% 16 1.45 / 1.45

Finska 755 1,196 1,951 2,078 94% 293 293 100% 21 5.0 / 5.0

Francuska 330 3,948 4,278 19,714 22% 1,965 2,375 83% 98 3.0 / 3.0

Njemačka 3,405 4,447 7,852 27,536 29% 1,600 1,600 100% 163 51.0 / 13.0

Grčka 0 354 0% 631

Mađarska 0 0 0 1,294 0% 7 0.7 / 0.7

Island* 50 50 100% 5

Irska 0 487 487 600 81% 520 520 100% 3.0/ 1.2

Italija 1,152 1,989 58% 192 102.0 / 82.0

Latvija 27 294 321 481 67% 25 50 50% 34 0.05 / 0.05

Lihtenštajn 0 10 10 20 20 100%

Litva 27 355 382 671 57% 28 70 40% 24 0.05 / 0.05

Luksemburg 111 271 382 557 69% 26 30 87% 7 3.1 / 3.1

Malta 47 101 148 131 113% 0 14 0% 53 0.25 / 0.1

Nizozemska 792 1,595 2,357 5,947 40% 1,000 1,000 100% 114 16.4 / 13.4

Norveška 815 693 1,508 3,421 3,500 98% 70 3.6 / 3.6

Poljska 0 0 0 6,182 0% 0 900 0% 62 1.1 / 1.1

Portugal 299 1,116 1,415 2,951 48% 76 191 40% 152 0.45 / 0.45

Rumunjska 45 682 727 4,180 17% 0 80 0% 125 0.1 / 0.1

Slovačka 0 16 16 902 2% 0 100 0% 11 0.6 / 0.6

Slovenija 45 172 217 567 38% 0 20 0% 8 0.05 / 0.05

Španjolska 168 1,089 1,257 9,323 13% 631 1,449 44% 117 3.0 / 3.0

Švedska 511 1,392 1,903 3,766 51% 491 491 100% 28 3.0 / 3.0

Švicarska 778 344 1,122 519 519 100% 4 4.1 / 3.6

Ujedinjena Kraljevina 2,200 2,200 100% 58 3.0 / 1.2

UKUPNO 8,451 19,244 27,695 98,255 28% 17,305 22,504 77% 1669 227.7 / 155.5

¹ U ovom je stupcu naveden broj osoba iz svake države članice koje su u prosjeku svakodnevno u razdoblju od siječnja do kolovoza 2017. bile raspoređene za potrebe operacija Europske granične i obalne straže (u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj, na zapadnom Balkanu i u Španjolskoj).

56

9/ Jači globalni čimbenik„Kada je u pitanju vanjska politika, potrebna nam je snažnija Europa. Kriza u Ukrajini i zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku dokaz su važnosti europskog zajedništva u pogledu vanjske politike.”


Europska unija i dalje promiče globalni poredak utemeljen na pravilima i osigurava sigurnost i stabilnost u našoj regiji i šire. Branimo ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava u cijelom svijetu. te blisko i konstruktivno surađujemo sa svojim međunarodnim partnerima radi povećanja sigurnosti i stabilnosti u svijetu.

Europljani moraju više no ikad preuzeti veću odgovornost u području vlastite sigurnosti. Komisija je u studenome predstavila europski akcijski plan obrane u kojem je iznijela načine na koje se sredstvima Europskog fonda za obranu i drugim mjerama može pridonijeti učinkovitijoj potrošnji država članica za zajedničke obrambene kapacitete i povećati sigurnost europskih građana. Procjenjuje se da se zbog nedovoljne suradnje država članica u području obrane i sigurnosti gubi od 25 do 100 milijardi eura godišnje. Na nacionalnoj razini upravlja se sa 80 % javne nabave i više od 90 % istraživanja i tehnologije. Objedinjenjem javne nabave moglo bi se uštedjeti i do 30 % godišnjih rashoda za obranu.

Kad je riječ o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, prošle godine postignuto je više nego u proteklih deset. Istražili smo nove mogućnosti. Novi zapovjedni centar EU-a za vojnu obuku i savjetodavne misije sada je stvarnost. Utvrđuje se i oblik koordinirane godišnje revizije nacionalnih proračuna za obranu. Čelnici su podržali ambiciozan europski akcijski plan obrane, novi Europski fond za obranu i ojačano partnerstvo s NATO-om te su pozvali na uključivu i ambicioznu stalnu strukturiranu suradnju u cilju jačanja europske sigurnosti obrane.

Na temelju Zajedničke izjave predsjednika Junckera, predsjednika Tuska i glavnog tajnika Stoltenberga o odnosima EU-a i NATO-a dogovorili smo 42 konkretna prijedloga zajedničkoga

djelovanja. Zajedno ćemo ulagati intenzivnije napore u suzbijanje hibridnih prijetnji i kibernapada te pomagati našim partnerima u sprječavanju kriza i odgovorima na krize.

EU se ove godine usredotočio na provedbu svoje globalne strategije kako bi svojim državama članicama i partnerskim zemljama pomogao da se suoče sa zajedničkim izazovima u raznim područjima, od razvojne suradnje i suzbijanja klimatskih promjena, do sigurnosti, obrane i mirovnih operacija.

Da bismo u širem susjedstvu zajamčili sigurnost, nastavljamo podupirati napore pod vodstvom UN-a za ponovnu uspostavu mira u Siriji, pronalazak političkog rješenja u Jemenu i stabilizaciju Libije. Poticali smo političku reformu i nacionalno pomirenje u Iraku, uz pružanje ključne humanitarne i razvojne pomoći tamo gdje je to bilo potrebno.

Bliže vlastitim granicama, ojačali smo suradnju sa zemljama zapadnog Balkana i potvrdili svoju predanost europskoj perspektivi cijele regije. I dalje podupiremo reforme u Albaniji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji i olakšavamo dijalog između Srbije i Kosova. Crna Gora i Srbija otvorile su nova poglavlja u svojim pregovorima o pristupanju, dok je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za pristupanje.

EU je ukinuo vizni režim za građane Ukrajine i Gruzije u zamjenu za znatne reforme, prije svega u području suzbijanja korupcije.

57


Ojačali smo i partnerstva s drugim zemljama na našim istočnim granicama. Sporazum o pridruživanju s Ukrajinom stupio je na snagu nakon što je Komisija pomogla državama članicama da premoste posljednje prepreke ratifikaciji. I dalje podupiremo teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine te potpunu provedbu sporazuma iz Minska. EU je udvostručio napore za pomoć u suzbijanju korupcije u Ukrajini, što je ključno za preobrazbu te zemlje. Ispunili smo i obećanje o ukidanju viznog režima za građane Gruzije i Ukrajine nakon što su te zemlje provele temeljite reforme.

EU nastavlja suradnju s Turskom. Osuđujemo pokušaj vojnog udara iz srpnja 2016. i izražavamo potporu demokratski izabranim institucijama u toj zemlji. Nastavit ćemo isticati potrebu poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, u čemu je Turska tijekom prošle godine znatno nazadovala.

Od Afganistana do Mjanmara/Burme, EU podupire demokratsku tranziciju, mir i stabilnost u cijeloj Aziji i osuđuje kršenja ljudskih prava. Poboljšali smo odnose i suradnju s Kinom, Indijom, Iranom i Južnom Korejom, blisko surađujući u području globalne sigurnosti, klimatske politike i razvojne suradnje. EU svojim saveznicima pruža snažnu potporu u pogledu sjevernokorejskog programa nuklearnog oružja.

Kad je riječ o drugim dijelovima svijeta, započeli smo novu fazu bilateralnih odnosa s Kubom, gdje smo jačanjem političkog dijaloga i suradnje otvorili vrata većim ulaganjima i trgovinskoj razmjeni EU-a. Politički smo podržali i Kolumbiju na njezinu putu prema uspostavi mira te smo osigurali dosad najveći paket pomoći u iznosu od gotovo 600 milijuna eura. Sudbina demokracije u Venezueli zabrinjava sve naše partnere te EU nastavlja promicati političko rješenje postojeće krize, ali je pripravan poduzeti mjere ograničavanja.

EU ima ključnu ulogu u provedbi UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. te smo 2016. ponovno bili najveći svjetski donator službene razvojne pomoći u iznosu od 75,5 milijardi eura. Novi Europski konsenzus o razvoju pridonosi usklađivanju naših napora u tom području s Programom održivog razvoja do 2030.

EU je najveći donator razvojne i humanitarne pomoći na

svijetu. Pomoć EU-a nije udjeljivanje milostinje, već konkretno ulaganje u ljude. Sama Europska komisija osigurat će za Afriku u razdoblju 2014. – 2020. službenu razvojnu pomoć u vrijednosti od 31 milijarde eura. Tim će se sredstvima ojačati gospodarstvo Afrike kako bi mladi ljudi dobili priliku izgraditi svoju budućnost, kako bi se zajamčila sigurnost hrane i pristup energiji te kako bi se učvrstilo dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava. Primjerice, zahvaljujući razvojnoj pomoći EU-a više od 18 milijuna ljudi u Africi dobilo je pristup energiji.

EU je najveći donator razvojne i humanitarne pomoći na svijetu. Pomoć EU-a nije udjeljivanje milostinje, već konkretno ulaganje u ljude. Sama Europska komisija osigurat će za Afriku u razdoblju 2014. – 2020. službenu razvojnu pomoć u vrijednosti od 31 milijarde eura. Tim će se sredstvima ojačati gospodarstvo Afrike kako bi mladi ljudi dobili priliku izgraditi svoju budućnost, kako bi se zajamčila sigurnost hrane i pristup energiji te kako bi se učvrstilo dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava. Primjerice, zahvaljujući razvojnoj pomoći EU-a više od 18 milijuna ljudi u Africi dobilo je pristup energiji.

EU je i dalje jedan od ključnih aktera u skupinama G7 i G20. Tijekom prošle godine EU je utvrdio program o slobodnoj i poštenoj trgovini, zalagao se za borbu protiv klimatskih promjena, štitio pravila donesena nakon financijske krize kako bi se osigurala međunarodna financijska stabilnost i predvodio borbu protiv međunarodne utaje poreza.

Izvor: OECD, 2017., EU = EU i njegove države članice

EU je najveći donator razvojne i humanitarne pomoći.

7%

24%

30 milijardi eura

57%

74 milijarde eura

7%

9 milijardi eura

6% OSTALI

8 milijardi eura

3%4 milijarde eura

3%4 milijarde eura

58

10/ Unija demokratskih promjena „Europska komisija pod mojim će vodstvom biti predana davanju nove energije posebnom partnerstvu s Europskim parlamentom. […] Predan sam i cilju veće transparentnosti kada je riječ o obraćanju dionicima i lobistima.”


Kada je ova Komisija preuzela dužnost, odlučili smo svojem radu pristupiti drukčije, suočiti se s dugogodišnjim skepticizmom europskih građana u pogledu načina funkcioniranja EU-a i vratiti povjerenje u našu instituciju i EU. Odlučili smo se usredotočiti na pitanja u kojima je rješenje na europskoj razini najbolja opcija, a nacionalna i lokalna rješenja nisu učinkovita. To je značilo smanjenje novih propisa sa 130 glavnih inicijativa godišnje u proteklom mandatu Komisije na 23 inicijative godišnje 2015. i 2016., te 21 inicijativu 2017., što je smanjenje od više od 80 %. Želimo premostiti jaz između onoga što EU nudi i onoga što građani očekuju.

EU je u prošlosti povezivan s „prekomjernom birokracijom”, no sada smo pokazali političko vodstvo i preuzeli odgovornost za način na koji Komisija donosi osjetljive odluke u području zaštite potrošača, zdravlja i okoliša. Shvatili smo da je proces prije bio previše tehnokratski te smo poduzeli mjere da ga reformiramo. S obzirom na velik interes za važna pitanja javnog zdravlja, o osjetljivim odlukama o glifosatu i endokrinim disruptorima od početka našeg mandata nije se raspravljalo na tehničkoj, već na političkoj razini. Komisija je predložila i reformu sustava komitologije kako bi države članice obvezala da preuzmu odgovornost i donesu politička stajališta o teškim i osjetljivim pitanjima, dok im postojeći sustav omogućuje da ostanu suzdržane ili prebace odgovornost s nacionalnih tijela na Komisiju.

Prvi potpredsjednik Timmermans vodio je provedbu novog međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva s Europskim parlamentom i državama članicama. U 2016. u Komisijin su plan rada prvi put uvrštena savjetovanja s članovima Europskog parlamenta i državama

članicama. Tri su institucije zatim potpisale prvu zajedničku izjavu kojom se osigurava brže i učinkovitije donošenje propisa i odgovara na zabrinutost i očekivanja građana.

U cilju veće transparentnosti iznijeli smo prijedloge o proširenju opsega našeg Zajedničkog registra transparentnosti kako bi se Europski parlament i Vijeće obuhvatili jednako kao i Komisija. Dok čekamo da druge institucije ostvare napredak, Komisija i dalje ima vodeću ulogu. Naš Zajednički registar transparentnosti sada sadržava podatke o 11 318 organizacija i osoba, od kojih je njih 5000 registrirano od studenoga 2014. kada je Komisija promijenila pravila i uvela obvezu registracije kao preduvjet za sastanke s najviše pozicioniranim službenicima Komisije.

Ostali smo predani i dijalozima s građanima, organiziravši oko 312 javnih događanja u državama članicama, na kojima su građani mogli razgovarati s povjerenicima, zastupnicima u Europskom parlamentu i nacionalnim i lokalnim čelnicima.

Junckerova Komisija obvezala se maksimalno omogućiti sudjelovanje u europskim građanskim inicijativama. Povjerenici sada raspravljaju o svakom prijedlogu registracije europske građanske inicijative kako bi se izbjegle pravne prepreke koje bi mogle onemogućiti sudjelovanje građana u političkom procesu EU-a. Predložili smo djelomične registracije nekoliko inicijativa koje nisu u potpunosti bile obuhvaćene područjem primjene Uredbe te smo izvršili dvije presude Suda Europske unije kojima su poništene odluke prethodne Komisije o odbijanju registracije nekih građanskih inicijativa.

59


Junckerova Komisija jednim od svojih prioriteta smatra posebno partnerstvo s Europskim parlamentom i građanima koje on predstavlja. Otkako je Junckerova Komisija preuzela dužnost, članovi Kolegija povjerenika sudjelovali su u 1274 rasprave s Europskim parlamentom, od čega su predsjednik i prvi potpredsjednik sudjelovali u njih 98.

I nacionalni su parlamenti izrazili želju da preuzmu konstruktivniju ulogu u oblikovanju budućnosti Unije te je Komisija i dalje predana produbljivanju odnosa s njima. Članovi Komisije održali su više od 650 sastanaka s nacionalnim parlamentima, tijekom kojih su Europu približili nacionalnim predstavnicima svojih građana.

Bolja regulativa podrazumijeva bolje zakone koji se provode na bolji način. Junckerova Komisija postupa u skladu s tom obvezom te je povećala aktivnosti na području izvršenja kako bi osigurala da sve države članice pravilno primjenjuju pravo EU-a. Na kraju 2016. zabilježeno je 1659 otvorenih predmeta zbog povrede u svih 28 država članica u usporedbi sa samo 1300 predmeta na kraju 2013., što je povećanje od 20 %.

Članovi Komisije održali su više od 650 sastanaka s nacionalnim parlamentima.

Članovi Komisije sudjelovali su u 1274 rasprave u Europskom parlamentu.


BOLJA REGULATIVA

62

Bolja regulativaOd prvog dana Junckerova komisija provodi opći plan za bolju regulativu kako bi promijenila način rada Komisije. Prvi je korak stavljanje naglaska na deset političkih prioriteta, koji se svake godine provode u praksi s pomoću ciljanih programa rada Komisije, a obuhvaćaju i određen broj prioritetnih inicijativa. Predsjednik Juncker želi da Komisija ima veliku ulogu u velikim pitanjima te malu ulogu u manje bitnim pitanjima. Bolja regulativa znači i neprekidan nadzor postojećeg zakonodavstva EU-a, provođenje provjera prikladnosti kako bi se osigurala njegova svrsishodnost, aktivno uzimanje u obzir mišljenja onih na koje se zakonodavstvo EU-a svakodnevno primjenjuje te provedbu revizija, stavljanje izvan snage i pojednostavnjivanje postojeće pravne stečevine ako je to potrebno. Naposljetku, plan za bolju regulativu podrazumijeva transparentnu izradu politika. Na Komisijine procjene učinka primjenjuje se neovisan nadzor i trenutačno se u svakoj fazi postupka izrade politika provode savjetovanja, od samog početka postupka pa sve do završne faze, kada Komisija dostavlja prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću na raspravu i donošenje.

Bolja regulativa u brojevima (razdoblje 2015. – 2017.)

1002014. 23

2016

212017

232015

1092015.-2017.

742015.-2017.

1372015.-2017.

PRIORITETNE INICIJATIVE PRIJEDLOZI ZA POVLAČENJE ZAKONSKI PROPISI STAVLJENI IZVAN SNAGE

INICIJATIVE ZA POJEDNOSTAVNJENJE

REGULATIVE

Slušamo građane i dionike tijekom cijelog ciklusa politike,

putem javnih savjetovanja, platforme REFIT (primjerenost

propisa), web-portala „Smanjenje opterećenja” i 312 dijaloga s

građanima.

Procjene učinka može provoditi Komisija na početku postupka donošenja politika, a sada ih mogu provoditi i Parlament i Vijeće prilikom

izmjene Komisijina prijedloga.

Neovisni Odbor za nadzor regulative osigurava kvalitetu

procjena učinka i ocjenjuje kvalitetu zakonodavstva.

Načelo supsidijarnosti ojačano je zahvaljujući boljem uvažavanju mišljenja

nacionalnih parlamenata. Održano je više od 650 posjeta i sastanaka članova Komisije sa zastupnicima nacionalnih

parlamenata.

63


BOLJA REGULATIVA


OSTVARENJE OBEĆANJA EU-a: UČINKOVITIJA PROVEDBA ZAJEDNIČKIH ODLUKA

66

Ostvarenje obećanja EU-a: učinkovitija provedba zajedničkih odlukaDržave članice odgovorne su za pravodobno i točno prenošenje direktiva u svoje nacionalno zakonodavstvo te za pravilnu primjenu i provedbu cjelokupnog zakonodavstva EU-a. Kao čuvarica Ugovorâ, Komisija je odgovorna za pravilnu primjenu zakonodavstva EU-a u svim državama članicama. Ako država članica ne primjenjuje zakonodavstvo EU-a, Komisija može pokrenuti službeni postupak zbog povrede prava i, prema potrebi, uputiti predmet Sudu Europske unije.

Bolja primjena zakonodavstva EU-a prioritet je Junckerove Komisije i ključni dio Agende za bolju regulativu. Komisija je svoju opredijeljenost za poboljšanje primjene zakonodavstva EU-a ponovno naglasila u Komunikaciji iz prosinca 2016. u kojoj je utvrđen strateški pristup njezinoj politici u pogledu povreda. Najavila je da će dati prednost provođenju postupaka protiv najtežih povreda prava EU-a koje utječu na interese građana i poduzeća. Do rujna 2017. ostalo je otvoreno 1 659 postupaka zbog povrede. To je znatan porast u odnosu na prethodne godine.

Zatvoreni postupci zbog povrede prije upućivanja Sudu Europske unije

Zahvaljujući produktivnim dijalozima s državama članicama znatan broj postupaka zbog povrede rješava se prije nego što se Komisija obrati Sudu.

1200

1100

1400

1600

1800

2012

1343

2013 2014 2015 2016 01-Sep-17

1300 1347 1368

1657 1659

1 200

1 100

1 400

1 600

1 800

2014. 2015. 2016. 1. rujna 2017.

1 347 1 368

1 657 1 659

Postupci zbog povrede koji nisu riješeni u razdoblju od kraja 2014. do 1. rujna 2017.

800

2012

1,020

684 699657 646

520

2013 2014 2015 2016 2017

700

600

500

400

300

200

100

0

900

1000

800

699657 646

520

2014. 2015. 2016. 2017.

700

600

500

400

300

200

100

0

(do 1. rujna 2017.)

Početak Junckerove Komisije (studeni 2014.)

Početak Junckerove Komisije (studeni 2014.)

67


OSTVARENJE OBEĆANJA EU-a: UČINKOVITIJA PROVEDBA ZAJEDNIČKIH ODLUKA

Učinkovita primjena prava ključna je kako bi se građanima i poduzećima zajamčilo uživanje koristi koje im donosi zakonodavstvo EU-a. Kada se pojave problemi kao što su emisije ispušnih plinova, nezakonita odlagališta otpada ili sigurnost u prometu, često problem nije nepostojanje zakonodavstva EU-a, već činjenica da ga države članice ne primjenjuju pravilno i učinkovito. Isto tako, jedinstveno tržište EU-a i dalje je najdragocjenija europska tekovina za milijune građana i poduzeća, a Komisija se obvezala da će provjerom primjene pravila EU-a svojim građanima jamčiti svakodnevnu slobodu života, rada, kupnje i trgovine u cijeloj Europskoj uniji.

Kako bi se olakšalo pravovremeno prenošenje, Komisija pomaže državama članicama izradom planova provedbe i smjernica, uspostavom posebnih web-mjesta te razmjenom najboljih praksi na sastancima stručnih skupina.

0

20

40

60

80

100

DK EE MT LV LT NL LU SK HU FI SE BG SI RO HR IT UK FR IE AT CY PL CZ BE DE EL ES PT

2514

29

15

32

7

34

11

38

7

40

14

41

21

42

8

45

27

50

31

51

12

51

26

55

19

55

19

58

22

59

22

59

49

60

32

63

37

65

29

72

30

72

20

72

33

79

34

82

35

84

53

85

49

89

59

44

2331 26

20

34

18 19

39

2536 36 36 37

10

28 2636

4252

39 45 47

3136

30

53

97

Postupci zbog povrede koji nisu riješeni do 1. rujna 2017.

Ukupni broj povreda

Povrede zbog neispravnog prenošenja i/ili pogrešne primjene zakonodavstva EU-a

Povrede zbog kasnog prenošenja

U određenim slučajevima Komisija pruža pomoć i posreduje među državama članicama u pogledu provedbe zakonodavstva EU-a. Tako je primjerice početkom godine posredovala u sporu između Španjolske i Portugala koji je izbio zbog privremenog objekta za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva u Almarazu. Pomirujući katkad udaljena stajališta Komisija potiče raspravu do pronalaska djelotvornih i pragmatičnih rješenja koja svima nama donose korist. Sposobnost postizanja kompromisa dio je europskog duha i od ključne je važnosti za neometano funkcioniranje naše Unije i poštovanje našeg običajnog prava.


STANJE JAVNOG MIŠLJENJA U EU-u: OPTIMIZAM U PORASTU

70

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 % 69

24

7 7 7 7 7 76 6 6 6 6 6 6 65 5 58 9

26 28 29 27

37 34 36

46 46 4643

38 37 36

4144 4445

6664 66

57 59 58

48 49 50 4951

5658

5350 50

56

63

2008.2007. 2009. 2014. 2015. 2016. 2017.2010. 2011. 2012. 2013.

1. Optimizam u pogledu budućnosti EU-aKoji je vaš stav u pogledu budućnosti EU-a: vrlo optimističan, prilično optimističan, prilično pesimističan ili vrlo pesimističan?

Stanje javnog mišljenja u EU-u: optimizam u porastu

U usporedbi sa stanjem otprije godinu dana, sve je više građana EU-a optimistično u pogledu budućnosti Europske unije (56 %) i stanja njihova nacionalnoga gospodarstva (46 %). Povjerenje u Europsku uniju također raste te je na najvišoj razini od 2010., a podrška našoj zajedničkoj valuti, euru, iznosi gotovo 75 % u europodručju, što je najbolji rezultat od jeseni 2004. Konačno, 68 % Europljana osjeća se građanima EU-a, što je dosad najveći postotak za taj pokazatelj.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.2004. 2005.

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 %

80 %

90 %

62

5056

50

44

49

69

7875

7068

71 71 72 7268

63 6359 57 57 56

4 2 2 2 2 2 2 2 21 1 1 13 3 3 3 3 3 34 44

36

4741

48

29

20 23 2228 30 28 27 27 26

3134 34

38 40 39 41

52

2. Poimanje trenutačne gospodarske situacije – trendoviKako biste ocijenili trenutačno stanje u sljedećem?Stanje gospodarstva (ZEMLJE)

UKUPNO 56 % „OPTIMISTIČAN”

46 %UKUPNO „DOBRO”

UKUPNO 38 %„PESIMISTIČAN”

51 %UKUPNO „LOŠE”

6 %NE ZNAM

3 %NE ZNAM

71


STANJEJAVNOGMIŠLJENJAUEU-u: OPTIMIZAM U PORASTU

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 %

37 %42 %

36 %

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.2005.2004.

3431 31

3530

41

34 3432 3229 29 28

32

2428 27

2523

29 3127 27

3127

35 3538

33

43

35 34 34 32 30 31 31 33

27 28 26 2530 31

28 2832

44 45 45

57

5047 47 48

42 4341

3431 31 31 31

3740

32 3336

33

4848

3. Povjerenje u EU/u nacionalne parlamente/u nacionalne vlade

Koliko povjerenja imate u određene institucije? Za svaku instituciju navedite imate li ili nemate povjerenja?Odgovor: Imam povjerenja

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 %

80 %

90 %

70 70 70 7066 66 6664 63 6362

67 67 67 6768 69 696968 68 68 6865 65

55 55

6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 68 88 96 6 66

25 25 25 25 2524 26 26 26 26 26 26

37 37 3736 36 36 36

6359 5960 60 60 60

52 525153 53

61 61 61

30 27 27 27 27 28 2828 29 29

56 56 56 5657

30 31 31

31 31 3134 34 33 33 3333 32

35 35

63

3840 40 40 42 41

58 58

4. Podrška EU-uŠto mislite o svakoj od sljedećih tvrdnji? Navedite za svaku tvrdnju jeste li za ili protiv.Europska ekonomska i monetarna unija s jedinstvenom valutom, eurom

5. Osjećaj kao građanin EU-aZa svaku tvrdnju navedite u kojoj se mjeri s njom slažete ili ne slažete.Osjećate se građaninom EU-a

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 %

80 %

1 1 1 1 1 11 12 2 2 2

37 36 38 36 3740

34 3531 34 33 32

62 62 6163 62

5965 63 64

66 6767

Izvor: Eurobarometar

73 %ZA (EUROPODRUČJE)

68 % UKUPNO „DA”

60 %ZA (EU 28)

34 %PROTIV (EU 28)

31 % UKUPNO „NE”

22 %PROTIV (EUROPODRUČJE)

6 %NE ZNAM

1 %IZVOR: EUROBAROMETAR

EUROPSKA UNIJA

PARLAMENT (ZEMLJE)VLADA (ZEMLJE)


POBOLJŠANJE GOSPODARSKE SITUACIJE

74

2018.2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

60

80

100

120

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

izbor predsjednika Junckera od strane Europskog parlamenta na prijedlog Europskog vijeća

BDP: stalan oporavak i rast veći od 2 %, što je brže od Sjedinjenih Država i Japana

% promjene realnog BDP-a

Ulaganja: trenutačno u porastu nakon velikog pada

% promjene razine ulaganja u usporedbi s 2008.

Gospodarsko raspoloženje: doseglo najvišu razinu u posljednjih 10 godina u EU-u i europodručju

Izvor: Europska komisija, osim za 2017.: najnoviji podaci MMF-a za SAD i Japan, najnoviji podaci ESB-a za europodručje

Izvor: Europska komisija. Pokazatelj gospodarskog raspoloženja sastoji se od nekoliko sektorskih pokazatelja pouzdanosti.

Izvor: Europska komisija

Smanjenje od 3 % u usporedbi s 2008.

Smanjenje veće od 15 % u usporedbi s 2008.

prognoza

prognoza

EU

EU

EU

Japan

SAD

111.9

europodručje:

europodručje:

111.9

europodručje:

0.40.40.3

-1.1

-4.4-4.5-2.8-5.4

2.12.12.54.2

1.71.51.6

-0.1

-0.5-0.92.21.5

0.2-0.31.72.0

2.22.02.61.2

1.91.81.61.0

1.9*2.22.11.3

* za EU: najnovija Komisijina prognoza iz svibnja 2017.

1.61.22.40.3

SAD Japan



Razina ulaganja sada iznosi oko 20 % BDP-a i uskoro će dosegnuti razinu prije krize

Rast pokazatelja povjerenja

Tijekom prošle godine (drugo tromjesečje 2017. – drugo tromjesečje 2016.) zabilježen je rast gospodarstva EU-a od 2,4 % i europodručja od 2,3 %

75

GOVOR O STANJU UNIJE 2017. POBOLJŠANJE GOSPODARSKE SITUACIJE

2016.65

70

75

2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

2

4

6

8

10

12

2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

-7-6-5-4-3-2-1012345678

2018.2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.


Otvaranje radnih mjesta: od početka mandata ove Komisije otvoreno je gotovo 8 milijuna radnih mjesta

u milijunima ljudi

Nezaposlenost: trenutačno najniža razina zabilježena u posljednjih devet godina, ali još uvijek previsoka

% aktivnog stanovništva

Stopa zaposlenosti: u stalnom porastu nakon godina krize

% radno sposobnog stanovništva





Izvor: Europska komisija i OECD * Podaci za Sjedinjene Države i Japan odnose se na dobnu skupinu 15 – 64, a oni za EU na dobnu skupinu 20 – 64

Od 2008. zatvoreno je gotovo 7 milijuna radnih mjesta u EU-u

Od 2013. otvoreno je 11 milijuna radnih mjesta u EU-u; 8 milijuna od trećeg tromjesečja 2014.

Drugo tromjesečje 2017.: 235 milijuna zaposlenih osoba u EU-u, što je najveći zabilježeni iznos

Prvo tromjesečje 2017.:EU: 71,7 % europodručje: 70,4 %

Drugo tromjesečje 2017.: EU: 7,7 % europodručje: 9,2 %

EU

Japan

SAD

europodručje:

EU

Japan

SAD

EU

Japan

SADeuropodručje:

europodručje:

68.4

10.9

67.7

12.0

prognoza

76

2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.0

-3

-6

-9

-12

-15

10

15

20

2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.0

2

4

6

8

10

2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

50

100

110

150200250

2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.

Javni deficit: u europodručju smanjio se u samo nekoliko godina s više od 6 % na 1,4 %

% BDP-a

Državni dug: polako se počinje smanjivati u odnosu na najvišu vrijednost

% BDP-a

Situacija u pogledu banaka: bilježi se poboljšanje, ali i dalje su prisutne posljedice krize

Loši krediti % ukupnih kredita

Stope kapitala banaka% ukupne imovine ponderirane rizikom

izbor predsjednika Junckera od strane Europskog parlamenta na prijedlog Europskog vijećaIzvor: Europska komisija

izbor predsjednika Junckera od strane Europskog parlamenta na prijedlog Europskog vijećaIzvor: Europska komisija

izbor predsjednika Junckera od strane Europskog parlamenta na prijedlog Europskog vijećaIzvor: izračuni Europske komisije i MMF-a Izvor: Svjetska banka

prognoza

prognoza

EU

EU

EU

EU

Japan

Japan

Japan

Japan

SAD

SAD

SAD

SAD

europodručje:

europodručje:

europodručje:europodručje:

2017.:EU –1,6 % Europodručje –1,4 %

2017.: EU: 84,8 % europodručje: 90,3 %

2016.: EU 19,1 %europodručje 18,0 %

Prvo tromjesečje 2017.; EU 4,1 %europodručje 4,8 %

88.494.3

77

GOVOR O STANJU UNIJE 2017. POBOLJŠANJE GOSPODARSKE SITUACIJE

Sve

su p

rom

jene

izra

žene

u p

osto

tnim

bod

ovim

a*

poda

ci iz

prv

og t

rom

jese

čja

2017

.**

nem

a do

stup

nih

poda

taka

za

Irsku

zbo

g ne

dost

atni

h po

vije

snih

pod

atak

a**

* ne

ma

dost

upni

h po

data

ka z

a dr

ugo

trom

jese

čje

2014

.1

uklju

čuje

zna

tnu

stat

istič

ku r

eviz

iju

2 po

zitiv

an z

nak

ozna

čava

pob

oljš

anje

(sm

anje

nje

defic

ita)

■

eur

opod

ručj

e

NAJ

VAŽN

IJI E

KON

OM

SKI P

OD

ACI Z

A D

RŽAV

E ČL

ANIC

E EU

-a

Rast

BDP

-a (%

) Go

spod

arsk

o ra

spol

ožen

je

(inde

ks)

Ulag

anja

(%

BDP

-a)

Broj

zap

osle

nih

osob

a (u

mili

juni

ma)

Stop

a ne

zapo

slen

osti

(%)

Stop

a za

posl

enos

ti (%

) Ja

vni d

eficit

(%

BDP

-a)

Drža

vni d

ug

(% B

DP-a

) Uk

upne

sto

pe

kapi

tala

ban

aka

Loši

kred

iti

Tije

kom

pro

šle

godi

ne (d

rugo

tro

mje

sečje

201

7.

– dr

ugo

trom

jese

čje 2

016.

)

Tije

kom

pos

ljedn

je

tri g

odin

e (d

rugo

tro

mje

sečje

201

7.

– dr

ugo

trom

jese

čje 2

014.

, go

dišn

ji pr

osje

k)

kolo

voz

2017

.

Prom

jena

od

lipn

ja

2014

. 20

16.

Prom

jena

od

201

4.

Drug

o tro

mje

sečje

20

17.

Promjena u odnosu na treće tromjesečje 2014.

Drug

o tro

mje

sečje

20

17.

Promjena u odnosu na treće

tromjesečje 2014.

Prvo

tro

mje

sečje

20

17.

Promjena u odnosu na treće tromjesečje 2014.

2017

.Pr

omje

na

od 2

014.

220

17.

Prom

jena

od

201

4.

2016

.Pr

omje

na

od 2

014.

Prvo

tro

mje

sečje

20

17.

Prom

jena

u

odno

su

na d

rugo

tro

mje

sečje

20

14.

EU28

2.

42.

011

1.9

9.6

19.8

0.4

235.

48.

07.

7-2

.471

.72.

3-1

.61.

484

.8-3

.619

.12.

14.

1-0

.7

EA19

2.

31.

811

1.9

6.0

20.2

0.6

155.

65.

69.

2-2

.370

.42.

1-1

.41.

290

.3-4

.018

.01.

44.

8-1

BE

1.5

1.4

103.

80.

223

.00.

14.

70.

17.

6*-0

.967

.80.

7-1

.91.

210

5.6

-1.1

18.5

0.9

2.8

-2.7

BG

3.6

3.1

109.

07.

019

.1-2

.03.

50.

06.

0-5

.569

.23.

8-0

.45.

126

.8-0

.222

.20.

214

.31.

3

CZ

4.7

3.7

107.

96.

125

.0-0

.15.

30.

23.

0-2

.977

.94.

20.

32.

236

.2-6

.016

.7-0

.38.

6**

*

DK

2.7

1.8

104.

31.

220

.10.

92.

90.

15.

7-0

.876

.30.

0-1

.3-2

.736

.7-7

.320

.72.

53.

3-0

.3

DE

2.1

1.7

111.

96.

120

.00.

044

.21.

53.

8-1

.278

.70.

90.

50.

265

.8-9

.118

.80.

81.

7-0

.2

EE

5.2

2.6

106.

78.

122

.3-2

.10.

60.

06.

5-1

.178

.74.

8-0

.3-1

.09.

5-1

.231

.8-3

.86.

2-7

.3

IE

6.6*

112

.9 1

****

31.8

11.0

2.1*

0.1

6.4

-4.7

71.6

4.3

-0.5

3.2

73.5

-31.

823

.71.

011

.8-1

0.1

EL

0.8

0.1

99.0

-6.2

11.4

-0.2

4.1

0.1

21.5

-4.8

57.0

3.6

-1.2

2.5

178.

8-0

.916

.92.

939

.813

ES

3.1

2.8

109.

35.

919

.90.

819

.41.

417

.3-6

.964

.84.

7-3

.22.

899

.2-1

.214

.81.

14.

7-2

.7

FR

1.7

1.1

110.

615

.622

.00.

227

.90.

59.

6-0

.770

.50.

8-3

.00.

996

.41.

517

.61.

23.

2-1

.3

HR

3.4

1.9

118.

416

.920

.10.

71.

6*0.

010

.9-6

.161

.91.

8-1

.14.

381

.9-4

.722

.50.

715

.9-2

.9

IT

1.5

0.8

109.

17.

217

.00.

325

.10.

711

.6*

-1.0

62.1

2.1

-2.2

0.8

133.

11.

313

.8-0

.614

.60.

8

CY

3.5

1.7

110.

712

.317

.25.

50.

40.

011

.0-5

.369

.71.

90.

29.

010

3.4

-3.7

16.3

0.9

34.4

-18.

3

LV

4.8

2.4

107.

33.

718

.3-4

.30.

90.

08.

8-2

.073

.83.

6-0

.80.

838

.5-2

.420

.10.

45.

52.

4

LT

4.0

2.6

109.

98.

518

.60.

11.

40.

07.

1-3

.075

.53.

0-0

.40.

342

.41.

919

.4-1

.95.

3-5

.8

LU

3.3*

4.5

114.

720

.617

.8-1

.10.

4*0.

05.

9-0

.170

.2-2

.10.

2-1

.222

.0-0

.424

.64.

41.

8**

*

HU

3.5

3.0

119.

55.

217

.8-4

.04.

50.

34.

3-3

.272

.85.

8-2

.3-0

.272

.6-3

.116

.4-0

.610

.4-4

.7

MT

6.2

6.7

118.

713

.823

.56.

30.

20.

04.

1-1

.769

.92.

60.

52.

555

.8-8

.516

.01.

33.

1-2

.3

NL

3.8

2.2

109.

08.

019

.91.

99.

10.

35.

0-2

.277

.82.

30.

52.

859

.8-8

.122

.44.

42.

1-0

.5

AT

2.9

1.3

110.

110

.623

.00.

34.

40.

15.

7*0.

175

.10.

9-1

.31.

482

.8-1

.618

.01.

73.

8-1

.5

PL

4.4

3.4

103.

35.

118

.1-1

.616

.40.

55.

1-3

.570

.94.

1-2

.90.

654

.64.

417

.22.

56

0.2

PT

2.9

1.6

112.

07.

514

.9-0

.14.

80.

29.

2-4

.472

.24.

2-1

.85.

412

8.5

-2.1

13.5

1.1

16.1

6.8

RO

5.7

4.3

104.

97.

822

.7-1

.68.

5-0

.15.

0-1

.967

.71.

8-3

.5-2

.139

.3-0

.119

.72.

17.

3-6

SI

5.2

3.1

112.

09.

017

.6-1

.81.

00.

17.

1-2

.672

.44.

6-1

.44.

077

.8-3

.119

.21.

18.

9-1

1.7

SK

3.1

3.3

104.

03.

320

.2-0

.22.

40.

17.

9-5

.171

.05.

0-1

.31.

451

.5-2

.118

.00.

66.

20.

4

FI

3.0

0.9

110.

05.

621

.50.

92.

50.

08.

80.

073

.60.

7-2

.21.

065

.55.

326

.84.

31.

10

SE

3.9

3.3

110.

615

.624

.11.

05.

00.

26.

7-1

.281

.81.

60.

41.

939

.1-6

.123

.15.

71

0.5

UK

1.7

2.3

109.

6-9

.516

.70.

132

.11.

24.

5*-1

.477

.81.

5-3

.02.

788

.60.

520

.83.

51.

6-0

.1


IZVJEŠĆE O PROVEDBI POLITIKÂ

Zakonodavni prioriteti: trenutačno stanje

Europski parlament, Vijeće i Europska komisija postigli su 13. prosinca 2016. dogovor o Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. Istaknuli su 58 inicijativa kojima bi u zakonodavnom postupku trebalo dati prednost radi lakšeg suočavanja s najvećim gospodarskim, okolišnim i socijalnim izazovima Europske unije. Tri su se institucije obvezale da će ostvariti znatan napredak, a tamo gdje to bude moguće, i postići dogovor prije kraja 2017. Europski parlament i Vijeće već su postigli dogovor o jedanaest od tih 58 Komisijinih prijedloga. Bude li postojala politička volja suzakonodavaca, izgledno je da će se dogovor o 19 inicijativa postići do kraja 2017. Za preostalih 28 prijedloga malo je vjerojatno da će se u 2017. postići dogovor ili znatan napredak. Kad je riječ o tim preostalim prijedlozima, Europski parlament i Vijeće ne napreduju uvijek jednakom brzinom, pri čemu jedna strana ubrzava ili usporava napredak i obratno. Bit će potreban snažan politički angažman svih institucija EU-a kako bi se u 2018. postigao dogovor o tim prijedlozima.

Predstavljena i dogovorena

14 15 16 20 21 23 24 35 42 43 44

Dogovor moguć u 2017.

1 2 3 4 5 6 8 11 22 25 28 29 31 33 36 37 45 46 48

Dogovor je moguć u 2018. uz snažan politički angažman svih institucija EU-a

7 9 10 12 13 17 18 19 26 27 30 32 34 38 39 40 41 47 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58

80

POLITIKA OPISEuropska komisija

Europski parlament

Vijeće Europske unije

1

Europski fond za strateška ulaganja 2.0

Komisija je taj prijedlog iznijela u rujnu 2016. Vijeće je svoj pregovarački mandat donijelo u prosincu 2016., a Parlament u svibnju 2017. Održani su brojni trijalozi, a bude li postojala politička volja, dogovor o donošenju zakonodavnih akata mogao bi se postići na jesen.

2

Modernizacija trgovinske zaštite

O tom se prijedlogu raspravlja više od četiri godine. Parlament je svoj pregovarački mandat donio u trav-nju 2014., a Vijeće više od dvije godine nakon toga, u pro-sincu 2016. Održani su brojni trijalozi i postoje razumni izgledi da će se u drugoj polovini godine postići dogovor.

3Kružno gospodarstvo: otpadne baterije i akumulatori

Vijeće je o tom skupu prijedloga predstavljenom 2015. bilo spremno pregovarati u svibnju 2017., a Parlament u ožujku 2017. Trijalozi će se nastaviti na jesen i postoje razumni izgledi da će se dogovor postići do kraja godine.

4 Kružno gospodarstvo: otpad

5 Kružno gospodarstvo: odlagališta otpada

6 Kružno gospodarstvo: ambalaža i ambalažni otpad

7

Europski sustav osiguranja depozita

Komisija je taj prijedlog, ključan za ostvarenje europske bankarske unije, podnijela u studenome 2015. Premda je tehnički dio posla uznapredovao, dosad nijedan suza-konodavac nije uspio postići interni konsenzus o glav-nim političkim odredbama. Parlament svoj pregovarački mandat namjerava dovršiti na jesen, a teško je predvi-djeti kada će isto učiniti Vijeće.

8

Reforma Uredbe o kapitalnim zahtjevima

Taj je prijedlog iz studenoga 2016. sada podijeljen kako bi se ubrzalo razmatranje ključnih elemenata, tj. prila-godba računovodstvenih pravila EU-a Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9 i rješavanju pro-blema sve većih financijskih izloženosti. Vijeće je spre-mno za početak pregovora o toj temi, a Parlament bi tre-bao biti spreman u rujnu. Postoje razumni izgledi da će se dogovor postići do kraja godine.

9 Kapacitet pokrića gubitaka i dokapitalizacije — uredba

S obzirom na trenutačno stanje razmatranja tih poveza-nih prijedloga iz studenoga 2016. kod suzakonodavaca, malo je vjerojatno da će se dogovor postići u 2017. Par-lament planira donijeti pregovarački mandat do prosinca, a Vijeće još nije utvrdilo ciljne rokove.10 Kapacitet pokrića gubitaka

i dokapitalizacije — direktiva

11

Rangiranje neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji

U pogledu tog prijedloga, koji datira iz studenoga 2016., Vijeće je donijelo pregovarački mandat u lipnju 2017., a Parlament će ubrzati rad kako bi svoj mandat dogovorio u rujnu. Postoje razumni izgledi da će se dogovor postići do kraja godine.

PREDSTAVLJENA I DOGOVORENA DOGOVOR MOGUĆ U 2017.

DOGOVOR JE MOGUĆ U 2018. UZ SNAŽAN POLITIČKI ANGAŽMAN SVIH INSTITUCIJA EU-a

81




Europski parlament


12

Nadzor nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima: izuzeti subjekti, financijski holdinzi, mješoviti financijski holdinzi, naknade, nadzorne mjere i ovlasti te mjere za očuvanje kapitala

S obzirom na trenutačno stanje stvari nije izgledno da će se dogovor o tom prijedlogu iz studenoga 2016. postići u 2017. Parlament planira donijeti pregovarački mandat do prosinca, a Vijeće još nije utvrdilo ciljne rokove.

13

Oporavak i sanacija središnjih drugih ugovornih strana

S obzirom na trenutačno stanje stvari dogovor o tom prijedlogu iz studenoga 2016. teško se može očekivati u 2017. Vijeće planira donijeti pregovarački mandat za trijaloge krajem ove godine, a Parlament to planira tek u siječnju 2018.

14 Unija tržišta kapitala — sekuritizacija

O tom je prijedlogu postignut politički dogovor i službeno će se donijeti na jesen.

15Unija tržišta kapitala — prospekt

Suzakonodavci su prihvatili taj prijedlog. Politički dogovor postignut je oko godinu dana nakon što je Komisija izni-jela svoj prijedlog u studenome 2015.

16

Preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira, uključujući sredstva namijenjena Inicijativi za zapošljavanje mladih

Dogovor o reviziji proračunskog okvira EU-a nakon Komi-sijina prijedloga iz rujna 2016. postignut je u prvoj polo-vini 2017., a službeno je donesen u lipnju.

17

Koordinacija sustava socijalne sigurnosti

Suzakonodavci nastavljaju s radom na prijedlogu, koji je Komisija iznijela u 2016. Dosadašnji napredak relativno je spor i ne očekuje se da bi se zakonodavni akti mogli donijeti ove godine. Trijalog bi prema sadašnjem raspo-redu mogao započeti u drugom tromjesečju 2018.

18

Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga

Rad na tom prijedlogu, koji je Komisija iznijela u 2015., vrlo sporo napreduje i prijedlog neće biti donesen ove godine. Prema trenutačnom rasporedu Parlament će biti spreman za trijalog u rujnu, a pregovarački mandat Vijeća vjerojatno će se dogovoriti najranije krajem ove godine.

19Europske snage solidarnosti Riječ je o posljednjem zakonodavnom prijedlogu iz Za-

jedničke izjave koji je Komisija službeno predstavila u svibnju 2017. Prema trenutačnom rasporedu Parlamenta i ijeća trijalozi bi se mogli održati tek u prosincu.



82


Europski parlament


20 Sustav ulaska/izlaska (pametne granice)

Suzakonodavci su dogovor o tim povezanim prijedlozi-ma, kojima je svrha ubrzati, olakšati i ojačati postupke granične kontrole za državljane trećih zemalja koji putuju u EU, postigli u lipnju, a zakonodavni akti službeno će se donijeti na jesen. Parlament i Vijeće bili su spremni za trijalog za manje od godine dana nakon što je Komisija iznijela svoj prijedlog, a dogovor su postigli u roku od tri mjeseca.

21

Sustav ulaska/izlaska (pametne granice – Zakonik o schengenskim granicama)

22

Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju

Komisija je taj prijedlog, kojim će se državama članica-ma osigurati potpunije informacije o državljanima trećih zemalja koji dolaze u Europu, iznijela u studenome 2016. Vijeće je u lipnju donijelo opći pristup (tj. svoj mandat za tripartitne pregovore), a očekuje se da će Parlament to učiniti u listopadu. Stoga postoje izgledi da će se dogovor postići ove godine.

23Nadzor nabave i posjedovanja oružja

Suzakonodavci su dogovor na temelju prijedloga te važ-ne mjere za sigurnost i zaštitu europskih građana posti-gli godinu dana nakon njegova iznošenja krajem 2015., a službeno je donesena u svibnju 2017.

24

Direktiva o borbi protiv terorizma

Riječ je o još jednoj važnoj sigurnosnoj mjeri kojom se osigurava kazneni progon određenih terorističkih djela u svim državama članicama. Prijedlog je iznijela Komisija u prosincu 2015., a suzakonodavci su postigli dogovor za manje od godine dana. Službeno je donesena u ožuj-ku 2017.

25Pranje novca i financiranje terorizma

Komisija je taj prijedlog iznijela u 2016., a suzakonodavci su bili spremni za trijalog u ožujku 2017. Rasprave će se nastaviti na jesen i postoje razumni izgledi da će se dogovor postići do kraja godine.

26

Europski informacijski sustav kaznene evidencije

Svrha je Komisijina prijedloga iz siječnja 2016. pridonijeti učinkovitijoj razmjeni informacija o državljanima trećih zemalja. Komisija je u lipnju 2017. podnijela prijedlog uredbe o toj razmjeni. Na tom će se prijedlogu temeljiti rad Parlamenta i Vijeća u pogledu donošenja pregova-račkog mandata u sljedećim mjesecima.



83




Europski parlament


27 Azil: Dublinski sustav Reforme zajedničkog europskog sustava azila koje je Ko-misija predstavila polovinom 2016. međusobno su po-vezane na mnogo načina. Ostvaren je znatan napredak u vezi s nekim pojedinačnim pitanjima (postignut je dje-lomičan dogovor suzakonodavaca o Agenciji, a primjerice postupak u vezi s bazom otisaka prstiju Eurodac i Direkti-vom o kvalifikacijama u fazi je trijaloga). Međutim, za do-nošenje cijelog skupa zakonodavnih akata trebat će po-litički dogovor o „Dublinskom” sustavu kojim se određuje koja bi država članica trebala obraditi pojedine zahtjeve za azil. Očekuje se da će Parlament u tom postupku biti spreman za trijalog na jesen, a Vijeće radi na donošenju pregovaračkog mandata do kraja ove odnosno početka iduće godine. To znači da će cijeli paket biti donesen naj-ranije u prvoj polovini 2018.

28 Agencija za azil

29 Azil: Eurodac

30 Uvjeti prihvata

31 Ispunjavanje uvjeta za azil

32Postupak azila

33

Ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika

Taj prijedlog o zakonitim migracijama, poznat i pod nazi-vom program „plave karte”, Komisija je predstavila sredi-nom 2016. Parlament i Vijeće odobrili su svoje pregova-račke mandata za trijalog godinu dana nakon prijedloga. Još je moguće da trijalozi započnu na jesen.

34

Novi okvir za preseljenje Komisija je taj prijedlog o načinu preseljenja osoba s priznatim izbjegličkim statusom s područja izvan EU-a, primjerice iz izbjegličkih kampova, predstavila u srp-nju prošle godine. Parlament i Vijeće nastavljaju rad na svojim pregovaračkim mandatima. Očekuje se da će za trijalog biti spremni na jesen, pa se teško može očekivati postizanje dogovora prije kraja ove godine.

35

Plan za vanjska ulaganja/Europski fond za održivi razvoj

Suzakonodavci su u lipnju brzo postigli politički dogovor o tom prijedlogu, nepunu godinu dana nakon što ga je Komisija predstavila u rujnu 2016. Svrha mu je omogu-ćiti upotrebu sredstava EU-a za poticanje privatnih ula-ganja u razvoj Afrike i drugih zemalja u susjedstvu EU-a. Službeno donošenje zakonodavnih akata planira se na jesen.

36Mandat Europske investicijske banke za vanjsko kreditiranje

Ta su dva povezana postupka dio istog nastojanja da se povećaju ulaganja u Afriku i druge ključne regije. Vijeće je svoj mandat donijelo vrlo brzo nakon Komisijina prijed-loga prošlog rujna, a Parlament je svoje stajalište donio u travnju. Tripartitni pregovori nastavit će se u rujnu, što znači da je dogovor moguć ove godine.37

Europska investicijska banka: jamstveni fond za vanjska djelovanja

38

Reforma telekomunikacija: Europski zakonik elektroničkih komunikacija (+WiFi4EU)

Ne očekuje se da će taj prijedlog, podnesen u ruj-nu 2016., biti donesen ove godine jer Parlament i Vijeće tek trebaju donijeti svoja pregovaračka stajališta. Komi-sija uz taj prijedlog prati i napredak u pogledu prijedloga WiFi4EU, koji nije uvršten u prioritete Zajedničke izjave, ali je s njima povezan. Suzakonodavci su o tome postigli dogovor u svibnju 2017., a službeno bi se trebao donijeti ove jeseni.



84


Europski parlament


39

Reforma telekomunikacija: Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije

Predložena reforma tijela koje okuplja europske regula-tore za elektroničke komunikacije napreduje jednakom brzinom kao i Europski zakonik elektroničkih komunika-cija (br. 38.), ali nije izgledno da će se politički dogovor postići prije 2018.

40

Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu

U vezi s tim prijedlogom iz rujna 2016. Parlament i Vijeće trebali bi biti spremni za početak tripartitnih pregovora do početka prosinca, uz uvjet da se sadašnji raspored ne promijeni. To znači da nije vjerojatan dogovor o zakono-davnim aktima ove godine, ali postoje razumni izgledi da će se dogovor postići u prvoj polovini 2018.

41

Internetsko emitiranje organizacija za radiodifuziju

Trijalozi u vezi s tim prijedlogom iz rujna 2016. započet će u najboljem slučaju krajem 2017. Parlament bi svo-je početno stajalište trebao donijeti u listopadu, a Vijeće planira donošenje svojeg početnog stajališta krajem stu-denoga. Prema tome, dogovor bi se mogao postići u pr-voj polovini 2018.

42Ugovor iz Marakeša: reforma autorskog prava u korist slijepih i slabovidnih osoba

Tim se povezanim prijedlozima u zakonodavstvo EU-a uvrštavaju odredbe Ugovora iz Marakeša, kojim se na-stoji poboljšati dostupnost pisanih djela zaštićenih au-torskim pravom slijepim osobama i osobama koje ima-ju druge poteškoće s čitanjem. Taj je prijedlog Komisija iznijela u rujnu 2016., Parlament i Vijeće bili su spremni za početak pregovora u travnju 2017. te je dogovor brzo postignut. Zakonodavni akti bit će potpisani u rujnu.

43Ugovor iz Marakeša: primjerci u pristupačnom formatu

44

Uporaba frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji

Taj je prijedlog, usmjeren na učinkovitiju upotrebu odre-đenih radijskih frekvencija za jači razvoj mobilnih uslu-ga, Komisija iznijela u veljači 2016., a suzakonodavci su o njemu postigli dogovor u prosincu 2016. Zakonodavni akti službeno su doneseni u svibnju 2017.

45Sprječavanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije

Komisijin prijedlog iz svibnja 2016. trenutačno se raz-matra u trijalogu sa suzakonodavcima koji je započeo u svibnju 2017., stoga postoje realni izgledi da će se do-govor postići prije kraja godine.

46Audiovizualne medijske usluge

Suzakonodavci su o tom prijedlogu iz svibnja 2016. svo-ja početna stajališta donijeli u svibnju 2017., a trijalozi se održavaju. Postoje izgledi da će se dogovor postići do kraja ove godine.



85




Europski parlament


47

Direktiva o e-privatnosti Pravila institucija i tijela EU-a o zaštiti podataka

Ta dva prijedloga, koje je Komisija donijela u siječ-nju 2017., povezana su u Zajedničkoj izjavi jer se oba odnose na usklađivanje s Općom uredbom o zaštiti po-dataka, ali napreduju ponešto različitim brzinama. Kad je riječ o Direktivi o e-privatnosti, mala je vjerojatnost da će trijalozi započeti tijekom 2017. jer Vijeće plani-ra dogovoriti pregovarački mandat tek sljedeće godine. Parlament napreduje brže i svoje početno stajalište za trijaloge planira donijeti u listopadu. Kad je riječ o pravi-lima institucija i tijela EU-a o zaštiti podataka, Vijeće je već donijelo svoj mandat, tako da trijalog može započeti čim Parlament bude spreman, što je također planirano za listopad. Ako se stajališta mogu uskladiti, dogovor bi se mogao postići krajem 2017. ili u prvom dijelu 2018.

48

Direktiva o sustavu za trgovanje emisijama

Komisija je predložila reforme sustava za trgovanje emisijama u srpnju 2015., ali je dosad bilo teško postići dogovor o tom pitanju. Parlament i Vijeće svoja su pre-govaračka stajališta donijeli u veljači 2017. i od tada se vode trijalozi. Postoje izgledi da će se dogovor postići ove godine.

49

Uredba o raspodjeli tereta Komisija je tu uredbu, također povezanu s klimatskim promjenama, predložila u srpnju 2016. Parlament je svoje početno stajalište za trijalog donio u lipnju 2017., a očekuje se da će Vijeće svoje početno stajalište donijeti u listopadu. Trijalog može započeti nakon toga, a postoje određeni izgledi za postizanje dogovora u 2017. ili po-četkom 2018.

50

Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo

Komisija je taj prijedlog iznijela u srpnju 2016., a njegov je raspored sličan rasporedu za Uredbu o raspodjeli tere-ta (br. 49). Očekuje se da će Parlament svoj pregovarački mandat potvrditi u rujnu, a Vijeće u listopadu.

51 Energetska učinkovitost Te dvije mjere o energetskoj učinkovitosti Komisija je predložila u studenome 2016. Vijeće je za oba prijedloga pripremilo početna stajališta za trijalog u lipnju 2017., a Parlament će svoja stajališta donijeti vjerojatno do stu-denoga. Zbog toga neće ostati puno vremena za trijalog, ali bi se moglo započeti s radom, što bi moglo omogućiti postizanje dogovora u prvoj polovini 2018.

52Energetska učinkovitost zgrada



86


Europski parlament


53Zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije (direktiva)

Ne postoje izgledi za postizanje dogovora o cijelom pake-tu prijedloga o energetskoj uniji, koje je Komisija iznijela u studenome 2016., zato što se očekuje da će suzako-nodavci svoje mandate za trijalog donijeti tek u zadnjim tjednima 2017.

54 Unutarnje tržište električne energije (uredba)

55Europska agencija za suradnju europskih regulatora

56 Pripremljenost za rizike u sektoru električne energije

57 Energija iz obnovljivih izvora

58 Upravljanje energetskom unijom



87




EUROPSKE SNAGE SOLIDARNOSTI:

GODINU POSLIJE

Europske snage solidarnosti: godinu poslijePredsjednik Juncker najavio je pokretanje Europskih snaga solidarnosti u svojem govoru o stanju Unije 2016. u Europskom parlamentu.

Od pokretanja Europskih snaga solidarnosti 7. prosinca 2016.: • prijavilo se 36 294 mladih iz svih država članica• 1 500 mladih dobilo je angažman u otprilike 950 organizacija

Očekuje se da će se do kraja 2017., godinu dana nakon pokretanja internetskog sustava za prijavu, omogućiti 3600 angažmana.

EUROPSKE SNAGE SOLIDARNOSTI NA DJELU: PRUŽANJE POMOĆI GDJE JE TO NAJPOTREBNIJE

U kolovozu 2017. 16 volontera Europskih snaga solidarnosti stiglo je u Norciju u Italiji, jedan od gradova koje je teško pogodio niz jakih potresa između kolovoza 2016. i siječnja 2017. Ondje pomažu lokalnoj zajednici u popravljanju štete i ponovnom uspostavljanju socijalnih usluga. Do 2020. ukupno će 230 volontera dobiti angažman u regijama Italije koje su pogodili potresi.

Svrha je Europskih snaga solidarnosti pokazati solidarnost s ljudima kojima je to najpotrebnije nakon dramatičnih događaja kao što su prirodne katastrofe, ali i pomoći najranjivijim članovima naših društava.

Nizozemac Aaron u Berlinu je angažiran kao volonter u školi i vrtiću, gdje podučava sirijske izbjeglice i s njima osmišljava kazališne projekte kako bi pridonio njihovoj integraciji u društvo.

Denisa iz Rumunjske i Andrew iz Irske angažirani su u Rotterdamu gdje organiziraju aktivnosti za mlade u nepovoljnom položaju, uključujući kulturne aktivnosti, igre i sportove za djecu s posebnim potrebama.

Theodoros iz Grčke kao volonter u Stuttgartu sudjeluje u poboljšanju izgleda mladih na tržištu rada u dunavskoj regiji kako bi mogli pronaći zaposlenje koje odgovara njihovim vještinama i obrazovanju.

90

Više od volontiranja

Europske snage solidarnosti od samog su početka više od volontiranja. Njihov je cilj stvoriti prilike za mlade kako bi u okviru zaposlenja ili stažiranja razvili svoje vještine i u budućnosti imali bolje izglede na tržištu rada. Do 6000 mladih iskoristit će mogućnost zaposlenja ili stažiranja povezanog sa Snagama solidarnosti do ožujka 2019.

100 000 angažmana do 2020.

Cilj je uključiti 100 000 mladih u Europske snage solidarnosti. Kako bi se to ostvarilo, Komisija je za Europske snage solidarnosti u svibnju 2017. za sljedeće tri godine predložila proračun veći od 340 milijuna eura i proširenje vrsta aktivnosti.

Mladi koji su se prijavili dobivaju obavijesti u redovitim biltenima. Mladima su dostupni i internetski moduli za osposobljavanje koji im mogu pomoći u pronalasku angažmana ili pripremi za angažman.

europa.eu/solidarity-corps

VREMENSKI PREGLED EUROPSKIH

SNAGA SOLIDARNOSTI

14. rujna 2016.

7. prosinca 2016.

20. ožujka 2017.

30. svibnja 2017.

17. kolovoza 2017.

U svojem govoru o stanju Unije 2017. u Europskom parlamentu Predsjednik Juncker najavljuje osnivanje Europskih snaga solidarnosti

Uspostava Europskih snaga solidarnosti

Komisija predlaže više od 340 milijuna eura za Europske snage solidarnosti

Prvi volonteri Snaga solidarnosti stižu u Norciju u Italiji

Pict

ures

: © E

urop

ean

Uni

on, 2

016-

2017

Počinje povezivanje mladih s organizacijama

Početak angažmana prvog člana Europskih snaga solidarnosti

8. ožujka 2017.

Krajem 2017.

Očekuje se donošenje prijedloga za jačanje Snaga solidarnosti, kako je navedeno u zajedničkoj deklaraciji Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 13. prosinca 2016.

91


EUROPSKE SNAGE SOLIDARNOSTI: GODINU POSLIJE

http://europa.eu/solidarity-corps


POSJETI NACIONALNIM PARLAMENTIMA

Eerste KamerTweede Kamer 15

1

SénatAssemblée nationale26

27Nationalrat

Bundesrat1111

Chambre des Députés 10

14

Assembleia da República 20

Βουλή των Αντιπροσώπων12

Βουλή των Ελλήνων(Vouli ton Ellinon)

(Narodno sabranie)

(Vouli ton Antiprosopon)

12

Народно събрание 6

Folketinget 20

Saeima 9

Seimas 21

Országgyűlés 12

BundesratBundestag 72

6 SenatSejm 14

2House of Lords

House of Commons1314

Houses of the Oireachtas 15

Senado Congreso de los Diputados 22

20

Kamra tad-Deputati 13

Senato della RepubblicaCamera dei Deputati 23

21

SenatCamera Deputaților 18

19

Hrvatski sabor 14Državni zbor24

SenátPoslanecká sněmovna 19

20

Riksdag 21 Riigikogu 21

Eduskunta 19

Národná rada

155

Chambre des représentants | Kamer van volksvertegenwoordigers Sénat de Belgique | Belgische Senaat

1. studenoga 2014. – 12. rujna 2017.1

Posjeti članova Komisije nacionalnim parlamentima i sastanci s njihovim zastupnicima održani od početka mandata

1 https://ec.europa.eu/info/annual-reports-relations-national-parliaments_hr

94

https://ec.europa.eu/info/annual-reports-relations-national-parliaments_en

Eerste KamerTweede Kamer 15

1

SénatAssemblée nationale26

27Nationalrat

Bundesrat1111

Chambre des Députés 10

14

Assembleia da República 20

Βουλή των Αντιπροσώπων12

Βουλή των Ελλήνων(Vouli ton Ellinon)

(Narodno sabranie)

(Vouli ton Antiprosopon)

12

Народно събрание 6

Folketinget 20

Saeima 9

Seimas 21

Országgyűlés 12

BundesratBundestag 72

6 SenatSejm 14

2House of Lords

House of Commons1314

Houses of the Oireachtas 15

Senado Congreso de los Diputados 22

20

Kamra tad-Deputati 13

Senato della RepubblicaCamera dei Deputati 23

21

SenatCamera Deputaților 18

19

Hrvatski sabor 14Državni zbor24

SenátPoslanecká sněmovna 19

20

Riksdag 21 Riigikogu 21

Eduskunta 19

Národná rada

155

Chambre des représentants | Kamer van volksvertegenwoordigers Sénat de Belgique | Belgische Senaat

Ukupan broj posjeta članova Komisije nacionalnim parlamentima od početka mandata: 657

95


POSJETI NACIONALNIM PARLAMENTIMA


DIJALOZI S GRAĐANIMA

Ukupan broj dijaloga s građanima po državi članici od početka mandata Junckerove Komisije

od početka aktualnog mandata o budućnosti Europe od ožujka 2017.

Belgija 15

Bugarska 13

Češka 6

Danska 9

Njemačka 27

Estonija 6

Irska 6

Grčka 4

Španjolska 11

Francuska 17

Hrvatska 8

Italija 14

Cipar 4

Latvija 9

Litva 5

Luksemburg 4

Mađarska 10

Malta 4

Nizozemska 14

Austrija 9

Poljska 11

Portugal 18

Rumunjska 17

Slovenija 8

Slovačka 15

Finska 14

Švedska 28

Ukupan broj dijaloga s građanima

312 dijaloga s građanima od početka mandata Junckerove Komisije

U 145 gradova (u 27 država članica) diljem EU-a, od Funchala do Rēzeknea i od Rovaniemija do Nikozije

Dijalozi s građanima o budućnosti Europe (od ožujka 2017.)

129 dijaloga s građanima u prisutnosti predsjednika Junckera, povjerenika i visokih dužnosnika Komisije

U više od 80 gradova u 27 država članica, uključujući sve glavne gradove, no prvenstveno gradove u različitim europskim regijama

Okupili su gotovo 21 000 građana u gradskim vijećnicama, na trgovima, u muzejima i kazalištima; 144 000 građana sudjelovalo je u šest dijaloga uživo putem Facebooka

34 milijuna građana moglo je pratiti rasprave o budućnosti Europe putem medija i društvenih mreža.

Strasbourg

Stuttgart

Frankfurt/Oder

Glenties

Toruń

Kielce

Rzeszów

Kraków

Bremen

Eger

Neuruppin

Potsdam

Vaasa

TamperePori

Umeå

Luleå

Skellesteå

Malmö

München

Linz

Dunkerque

Siracusa

Rennes

Matera

Wrocław

Göteborg

Napoli

Roma

Milano

Λευκωσία(Nikosia)

Αθήνα(Athína)

Paris

Torino

Norcia

Nice

Stockholm

Marseille

Lisboa

Grenoble

ValenciaToledo

Madrid

Dublin

Sevilla

BarcelonaBragaBarcelos

Guimarães

Santiago de Compostela

Bilbao

Funchal (Madeira)

Kilkenny

Helsinki

Praha

Warszawa

Allinge

Rēzekne

Ukmergė

Ventspils Visby - Almedalen

Esbjerg

Aarhus

Rovaniemi

Tartu

Lund

Roskilde

Kaunas

København

Iaşi

Mamaia

Варна(Varna)

Cluj-Napoca

Râșnov

Faro

Bragança

(Ruse) Русе

Maribor Kapolcs

București

София(Sofiya)

Tallinn

Košice

Θεσσαλονίκη(Thessalonica)

Ιωάννινα(Ioannina)

Wien

Budapest

RijekaZagreb

Nova GoricaGorizia

Osijek

Ljubljana

Dubrovnik

Žilina

SzegedLendava

Debrecen

Vilnius

LilleFrankfurt/MainWiesbaden

Mainz

Essen

Габрово(Gabrovo)

Münster

SenstenbergGörlitzErfurtKöln Bonn

Riga

Trenčín

Nitra

Nowy Targ

Tournai

Eindhoven

Maastricht

St. Vith

Eupen

Bruxelles

Brugge Antwerp

UtrechtLeiden

RotterdamDen Haag

Amsterdam

Luxembourg

Brussel

VallettaNaxxar

Floriana

Bratislava

PortoAveiro

Coimbra

Berlin

Leipzig

MittweidaMeißen

Salzburg

Alba Iulia

New York City

98

Strasbourg

Stuttgart

Frankfurt/Oder

Glenties

Toruń

Kielce

Rzeszów

Kraków

Bremen

Eger

Neuruppin

Potsdam

Vaasa

TamperePori

Umeå

Luleå

Skellesteå

Malmö

München

Linz

Dunkerque

Siracusa

Rennes

Matera

Wrocław

Göteborg

Napoli

Roma

Milano

Λευκωσία(Nikosia)

Αθήνα(Athína)

Paris

Torino

Norcia

Nice

Stockholm

Marseille

Lisboa

Grenoble

ValenciaToledo

Madrid

Dublin

Sevilla

BarcelonaBragaBarcelos

Guimarães

Santiago de Compostela

Bilbao

Funchal (Madeira)

Kilkenny

Helsinki

Praha

Warszawa

Allinge

Rēzekne

Ukmergė

Ventspils Visby - Almedalen

Esbjerg

Aarhus

Rovaniemi

Tartu

Lund

Roskilde

Kaunas

København

Iaşi

Mamaia

Варна(Varna)

Cluj-Napoca

Râșnov

Faro

Bragança

(Ruse) Русе

Maribor Kapolcs

București

София(Sofiya)

Tallinn

Košice

Θεσσαλονίκη(Thessalonica)

Ιωάννινα(Ioannina)

Wien

Budapest

RijekaZagreb

Nova GoricaGorizia

Osijek

Ljubljana

Dubrovnik

Žilina

SzegedLendava

Debrecen

Vilnius

LilleFrankfurt/MainWiesbaden

Mainz

Essen

Габрово(Gabrovo)

Münster

SenstenbergGörlitzErfurtKöln Bonn

Riga

Trenčín

Nitra

Nowy Targ

Tournai

Eindhoven

Maastricht

St. Vith

Eupen

Bruxelles

Brugge Antwerp

UtrechtLeiden

RotterdamDen Haag

Amsterdam

Luxembourg

Brussel

VallettaNaxxar

Floriana

Bratislava

PortoAveiro

Coimbra

Berlin

Leipzig

MittweidaMeißen

Salzburg

Alba Iulia

New York City

2015. 2016. 2017. 2015., 2016., 2017. od ožujka 2017.

BENELUKS

U cijelom EU-u

Dijalozi s građanima na internetu

MALTA

2017.Do održavanja govora o stanju

Unije 2017.

2015.

5373

186

2016.

99



Jean Claude Juncker

Predsjednik Europske komisije

Maroš Sefcovic

Potpredsjednik Europske komisije

Günther H. Oettinger

Proračun i ljudski resursi

Andrus Ansip


Valdis Dombrovskis


Federica Mogherini

Visoka predstavnica/potpredsjednica Europske komisije

Johannes Hahn

Europska susjedska politika i pregovori o proširenju

Frans Timmermans

Prvi potpredsjednik Europske komisije

Neven Mimica

Međunarodna suradnjai razvoj

Miguel Arias Cañete

Klimatska i energetska politika

Karmenu Vella

Okoliš, pomorstvoi ribarstvo

Vytenis Andriukaitis

Zdravlje i sigurnost hrane

Dimitris Avramopoulos

Migracije, unutarnji poslovi i građanstvo

Junckerova Komisija

Jyrki Katainen


Cecilia Malmström

Trgovina

100

Mariya Gabriel

Digitalno gospodarstvoi društvo

Marianne Thyssen

Zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage

Pierre Moscovici

Ekonomski i financijskiposlovi, oporezivanje i carina

Christos Stylianides

Humanitarna pomoć i upravljanje krizama

Elżbieta Bieńkowska

Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i mali i srednji poduzetnici

Věra Jourová

Pravosuđe,zaštita potrošačai ravnopravnost spolova

Tibor Navracsics

Obrazovanje, kultura,mladi i sport

Phil Hogan

Poljoprivredai ruralni razvoj

Corina Crețu

Regionalna politika

Margrethe Vestager

Tržišno natjecanje

Julian King

Sigurnosna unija

Carlos Moedas

Istraživanje, znanosti inovacije

Violeta Bulc

Promet

101



GOVOR O STANJU UNIJE 2017.PISMO O PLANU ZA UJEDINJENIJU, SNAŽNIJU I DEMOKRATSKIJU UNIJU

104

105


PISMO O PLANU ZA UJEDINJENIJU, SNAŽNIJU I DEMOKRATSKIJU UNIJU

Strasbourg, 13. rujna 2017.

Poštovani predsjedniče Tajani,

Poštovani predsjedniče Tusk,

Poštovani premijeru Ratas,

Poštovani premijeru Borissov,

Poštovani kancelaru Kern,

Poštovani predsjedniče Iohannis,

danas sam u Europskom parlamentu održao svoj govor o stanju Unije 2017. U njemu sam iznio svoje namjere u pogledu programa rada institucija EU-a u sljedećim mjesecima. Osim toga, govorio sam o budućnosti naše Unije u srednjem i dugom roku.

Kao što znate, Komisija je u ožujku ove godine predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe, u kojoj je ponuđeno pet scenarija o mogućem ustroju Europe do 2025. Tri tjedna poslije, čelnici 27 država članica EU-a okupili su se na proslavi 60. godišnjice Ugovorâ iz Rima te su tom prilikom obnovili obećanja koja su dali jedni drugima i našoj Uniji. Svi ste ondje bili sa mnom i potpisali izjavu u kojoj smo se složili da ćemo „još većim jedinstvom učiniti Europsku uniju jačom i otpornijom.”

Kako bismo održali to jedinstvo i premostili jaz između onoga što Europljani očekuju od nas i onoga što možemo postići, smatram da moramo iskoristiti priliku koja nam se trenutačno pruža i provesti opću reformu naše Unije. Kako bismo vodili tu reformu i potaknuli rasprave u današnjem sam govoru predstavio konkretan Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju.

Htio bih s vama surađivati kako bismo osigurali da se o tom Planu zajednički raspravlja i da se na njemu zajednički radi sa svim šefovima država ili vlada 27 država članica, sa svim institucijama EU-a te s nacionalnim parlamentima država članica. Podupirem zamisao predsjednika Macrona da se 2018. u cijeloj Europi organiziraju demokratske konvencije koje će popratiti ovaj važni rad na našoj zajedničkoj budućnosti. Za te demokratske konvencije može se iskoristiti iskustvo koje je Komisija stekla u organizaciji više od 300 dijaloga s građanima u prethodne tri godine.

Pozivam vas da raspravu o budućnosti Europe i o tom konkretnom Planu započnemo na našoj neslužbenoj večeri 28. rujna u Tallinnu. Nove prilike za produbljenje zajedničkog rada imat ćemo na dodatnim sastancima 27 država članica tijekom 2018. i 2019.

Radujem se suradnji s vama kako bi taj ambiciozan Plan zaživio. Europa mora svoju budućnost uzeti u vlastite ruke. Smatram da je sad vrijeme za djelovanje.

S poštovanjem,

Jean-Claude Juncker

106

Rujan 2017.

Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju Proteklih 12 mjeseci bili su teški za europske građane. Institucije EU-a i države članice morale su naporno raditi i pokazati političko vodstvo.

Kako bi europski projekt održao na dobrom putu, predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije od 14. rujna 2016. predstavio pozitivan plan za Europu koja štiti, osnažuje i brani. Tu su poruku pozdravili Europski parlament i čelnici 27 država članica na sastanku na vrhu u Bratislavi.

Rad na pozitivnom planu nastavljen je u ožujku ove godine u okviru Komisijine Bijele knjige o budućnosti Europe, u kojoj je ponuđeno pet scenarija o mogućem ustroju Europe do 2025. Tri tjedna poslije čelnici 27 država članica EU-a okupili su se na proslavi 60. godišnjice Ugovorâ iz Rima te su tom prilikom u Rimskoj deklaraciji obnovili svoja obećanja i složili se da će „još većim jedinstvom učiniti Europsku uniju jačom i otpornijom”.

Sad imamo priliku da provedemo opću reformu naše Unije. Kako bi predvodio tu reformu i potaknuo rasprave, u svojem govoru o stanju Unije od 13. rujna 2017. predsjednik Juncker predstavio je Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju.

13. rujna: Govor predsjednika Junckera o stanju Unije

28. rujna: Neslužbena večera šefova država ili vlada EU-a o budućnosti Europe u Tallinnu (Estonija)

19. – 20. listopada: Sastanak Europskog vijeća/skupine EU27

17. studenoga: Sastanak na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu (Švedska)

6. december: Paket prijedloga za ekonomsku i monetarnu uniju

• Zamjena europskog stabilizacijskog mehanizma europskim monetarnim fondom

• U okviru proračuna EU-a uspostava posebne proračunske linije za europodručje s četiri funkcije: 1. potpora strukturnim reformama, 2. stabilizacijska funkcija, 3. zaštitni mehanizam za bankarsku uniju i 4. instrument konvergencije za pružanje pretpristupne pomoći državama članicama izvan europodručja

• Uključivanje sadržaja Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji u pravo EU-a

• Uspostava „dvojne” funkcije europskog ministra gospodarstva i financija

14. – 15. prosinca: Sastanak Europskog vijeća/skupine EU27

Sastanak na vrhu država europodručja u prosincu (datum još nije određen)

Rasprave o budućnosti Europe u parlamentima,

gradovima i regijama

Studeni

Listopad

Prosinac

107


PISMO O PLANU ZA UJEDINJENIJU, SNAŽNIJU I DEMOKRATSKIJU UNIJU

Veljača 2018.

Svibanj

Lipanj

Rujan

Listopad

Prosinac

Ožujak 2019.Lipanj

Rasprave o budućnosti Europe u parlamentima,

gradovima i regijama

Strategija za uspješno pristupanje EU-u Srbije i Crne Gore kao zemalja kandidatkinja predvodnica na zapadnom Balkanu

Mogući neslužbeni sastanak skupine EU27 u Sofiji (Bugarska)

Budući višegodišnji financijski okvir nakon 2020.

28. – 29. lipnja: Sastanak Europskog vijeća/skupine EU27

• Budućnost energetske i klimatske politike EU-a, uključujući budućnost Ugovora o Euratomu

• Jačanje primjene sustava glasovanja kvalificiranom većinom u području zajedničke vanjske politike

• Jačanje primjene sustava glasovanja kvalificiranom većinom i redovnog zakonodavnog postupka u pitanjima unutarnjeg tržišta, uključujući socijalna i porezna pitanja

• Proširenje zadaća Ureda europskog javnog tužitelja na područje borbe protiv terorizma

• Jačanje supsidijarnosti, proporcionalnosti i bolje regulative u svakodnevnom radu Europske unije

• Jačanje učinkovitosti na čelu Europske unije

Mogući neslužbeni sastanak skupine EU27 u Beču (Austrija)

18. – 19. listopada: Sastanak Europskog vijeća/skupine EU27

Inicijativa za jačanje provedbe vladavine prava u Europskoj uniji

13. – 14. prosinca: Sastanak Europskog vijeća/skupine EU27

30. ožujka: mogući izvanredni sastanak Europskog vijeća radi donošenja konačne jednoglasne odluke o budućnosti Europe u Sibiuu (Rumunjska)

Izbori za Europski parlament


.

110

UVOD – VJETAR U JEDRIMA

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici u Europskom parlamentu,

kad sam prošle godine stajao na ovome mjestu, imao sam donekle lakši zadatak.

Nije bilo teško shvatiti da nam je Unija u lošem stanju.

Europa je bila izudarana i izranjavana uslijed godine koja je potresla naše temelje.

Pred nama su bila samo dva izbora. Ili smo se mogli okupiti oko pozitivnog europskog prog-rama ili se svatko mogao povući u svoj kutak.

Suočen s takvim izborom, zalagao sam se za jedinstvo.

Predložio sam pozitivan program s pomoću kojeg bismo – kako sam rekao prošle godine – lakše izgradili Europu koja štiti, Europu koja osnažuje i Europu koja brani.

U proteklih dvanaest mjeseci Europski parlament pomogao je da taj program provedemo. I dalje svakim danom ostvarujemo napredak. Sinoć ste tako radili na postizanju dogovora o instrumentima trgovinske zaštite i udvostručenju europskog kapaciteta ulaganja. I uspjeli ste. Zahvaljujem vam na tome.

Želio bih zahvaliti i čelnicima naših 27 država članica. Nekoliko dana nakon mojeg govora prošle godine pozdravili su moj program na sastanku na vrhu u Bratislavi. Na taj su način odabrali jedinstvo. Odlučili su se okupiti i poraditi na našim zajedničkim stajalištima.

Zajedno smo pokazali da Europa može djelovati za svoje građane kada i gdje je to potrebno.

Otada polako, ali sigurno dobivamo na zamahu.

U prilog nam ide i gospodarski rast.

Ovo je peta godina gospodarskog oporavka, koji je uistinu obuhvatio sve države članice.

Rast u Europskoj uniji u posljednje je dvije godine nadmašio rast u Sjedinjenim Američkim državama. Sada iznosi više od 2 % u cijeloj Uniji i 2,2 % u monetarnom području.

Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u posljednjih devet godina. Tijekom ovog mandata dosad je otvoreno gotovo 8 milijuna radnih mjesta. U Europskoj uniji trenutačno je zaposleno 235 milijuna ljudi, što je najviše u povijesti.

Za to nije zaslužna samo Europska komisija. Iako sam siguran da bismo preuzeli krivnju da je 8 milijuna radnih mjesta izgubljeno.

111


No europske su institucije odigrale svoju ulogu u toj promjeni vjetra.

Naša je zasluga Europski plan ulaganja u okviru kojeg su dosad pokrenuta ulaganja u vrijednosti od 225 milijardi eura. U okviru njega dodijeljeni su zajmovi za 445 000 malih poduzeća i više od 270 infra-strukturnih projekata.

Naša je zasluga činjenica da, zahvaljujući odlučnom djelovanju, europske banke ponovno raspolažu kapi-talom za kreditiranje poduzeća, koja sada mogu rasti i otvarati radna mjesta.

Možemo reći da je naša zasluga i smanjenje javnih deficita sa 6,6 % na 1,6 %. To možemo zahvaliti pamet-noj primjeni Pakta o stabilnosti i rastu. Zahtijevamo fiskalnu disciplinu, ali pritom pazimo da ne naškodimo rastu. I, usprkos kritikama, to odlično funkcionira u cijeloj Uniji.

Deset godina nakon izbijanja krize europsko se gospodarstvo konačno oporavlja,

a s njime i naše samopouzdanje.

Naših 27 čelnika, Parlament i Komisija vraćaju Europu u našu Uniju. A mi zajedno vraćamo Uniju u našu Uniju.

Protekle je godine svih 27 čelnika na Kapitolu u Rimu iznova prisegnulo, i to jedan drugome i našoj Uniji.

Stoga mogu zaključiti sljedeće: Europa ponovno ima vjetar u svojim jedrima.

Vrata koja su nam se otvorila neće zauvijek biti otvorena.

Iskoristimo ovaj zamah, uhvatimo vjetar u jedra.

Za to moramo napraviti dvije stvari:

Prvo, trebali bismo zadržati smjer koji smo odredili prošle godine. Pred nama je još 16 mjeseci tijekom kojih Parlament, Vijeće i Komisija mogu postići stvarni napredak. U tom razdoblju moramo dovršiti ono što smo započeli u Bratislavi te provesti svoje pozitivne planove.

Drugo, trebali bismo odrediti smjer za budućnost. Kako je napisao Mark Twain – citiram – za neko-liko godina biti ćemo više razočarani stvarima koje nismo uspjeli napraviti nego stvarima koje smo učinili. Sada je trenutak da izgradimo ujedinjeniju, snažniju, demokratskiju Europu do 2025.

112

ZADRŽAVANJE SMJERA

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

dok razmatramo budućnost, ne možemo si dozvoliti promjenu smjera.

Namjeravamo dovršiti energetsku uniju, sigurnosnu uniju, uniju tržišta kapitala, bankarsku uniju i jedinst-veno digitalno tržište. Zajedno smo već mnogo toga postigli.

Parlament je svjedok da je Komisija predstavila 80 % prijedloga koje je obećala na početku mandata. Sada moramo udružiti snage da prijedloge pretvorimo u zakon, a zakon u praksu.

Kao uvijek, bit će potrebna određena razina kompromisa. Prijedlog Komisije o reformi našeg za-jedničkog sustava azila ili jačanju pravila o upućivanju radnika izazvali su nesuglasice, znam. Za postizanje dobrih rezultata svaka se strana mora založiti kako bi se približila drugoj strani. Danas želim reći: ako konačni rezultat bude zadovoljavajući za Uniju i pravedan za sve države članice, Komisija će biti spremna za kompromis.

Spremni smo do svibnja 2018. predstaviti preostalih 20 % inicijativa.

Jutros sam poslao pismo namjere predsjedniku Europskog parlamenta i premijeru Estonije, čije bih snažno zalaganje za Europu htio pohvaliti, u kojem sam naveo prioritete za sljedeću godinu.

Neću i ne mogu sada navoditi sve prijedloge, ali ću spomenuti pet posebno važnih.

Prvo, želim da osnažimo svoj trgovinski program.

Da, Europa je spremna poslovati, ali mora postojati reciprocitet. Moramo dobiti ono što dajemo.

Trgovina nije apstraktni pojam. Ona otvara radna mjesta i stvara nove prilike za velika i mala europska poduzeća. Svakom dodatnom milijardom eura izvoza u Europi se omogućuje otvaranje 14 000 novih radnih mjesta.

Trgovina znači izvoz naših standarda, bili oni društveni ili ekološki, ili bilo da je riječ o zahtjevima za zaštitu podataka i sigurnost hrane.

Europa je uvijek bila poželjno mjesto za poslovanje.

No tijekom prošle godine partneri iz cijelog svijeta počeli su čekati u redu da s nama potpišu trgovinske sporazume.

Uz pomoć ovog Parlamenta upravo smo osigurali uvjete za trgovinski sporazum s Kanadom, koji će se početi privremeno primjenjivati od sljedećeg tjedna. S Japanom smo postigli politički dogovor o budućem gospodarskom partnerstvu, a dobri su izgledi da do kraja godine isto učinimo s Meksikom i državama Južne Amerike.

113


Danas predlažemo otvaranje trgovinskih pregovora s Australijom i Novim Zelandom.

Želim da svi ti sporazumi budu dovršeni do kraja ovog mandata. I želim da budu postignuti s najvećom transparentnošću.

Otvorena trgovina mora biti tijesno povezana s otvorenim načinom donošenja politika.

Europski parlament imat će zadnju riječ u svim trgovinskim sporazumima. Stoga njegovi zastupnici, a i zastupnici u nacionalnim i regionalnim parlamentima, moraju od samog početka pregovora sa svime biti upoznati. Komisija će se za to pobrinuti.

Komisija će ubuduće u potpunosti objavljivati sve nacrte pregovaračkih mandata koje predlažemo Vijeću.

Građani imaju pravo znati što Komisija predlaže. Nema više djelovanja iza kulisa. Dosta je bilo glasina i neprekidnog preispitivanja Komisijinih motiva.

Pozivam Vijeće da učini isto kada donese konačne pregovaračke mandate.

Dopustite mi da jednom za svagda kažem: nismo naivni kad je riječ o trgovini.

Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese.

Danas stoga predlažemo nov okvir EU-a za praćenje ulaganja. Ako strano državno poduzeće želi kupiti europsku luku, dio naše energetske infrastrukture ili poduzeće za obrambenu tehnologiju, do toga može doći samo na transparentan način, uz nadzor i raspravu. Politička odgovornost je znati što nam se događa u vlastitom dvorištu kako bismo prema potrebi mogli zaštititi zajedničku sigurnost.

Drugo, želja je Komisije da nam industrija postane snažnija i konkurentnija.

To se posebno odnosi na našu proizvodnu bazu, čiju okosnicu čini 32 milijuna radnika. Oni stvaraju vrhunske proizvode po kojima smo poznati u svijetu, kao što su naši automobili.

Ponosan sam na našu automobilsku industriju. No šokiran sam kada se potrošače namjerno i svjesno obmanjuje. Stoga pozivam automobilsku industriju da položi račune i ispravi pogreške. Umjesto da traži rupe u zakonu, trebala bi ulagati u čiste automobile budućnosti.

Poštovani zastupnici, s pomoću nove strategije za industrijsku politiku koju danas predstavljamo naše će industrije i dalje imati ili će steći vodeću ulogu u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji.

114

Treće: Treće, želim da Europa bude predvodnik borbe protiv klimatskih promjena.

Prošle smo godine ratifikacijom Pariškog sporazuma ovdje, u ovom Parlamentu, utvrdili globalna pravila igre. Uslijed propasti ambicije u Sjedinjenim Američkim Državama Europa mora osigurati da naš planet opet postane sjajno mjesto za život. On je baština cijelog čovječanstva.

Komisija će uskoro predstaviti prijedlog smanjenja emisija ugljika u našem prometnom sektoru.

Četvrti prioritet za sljedeću godinu: Želim da bolje zaštitimo Europljane u digitalnom dobu.

Posljednjih smo godina ostvarili zamjetan napredak u internetskoj sigurnosti Europljana. Novim pravilima koje je predložila Komisija zaštitit će se naše intelektualno vlasništvo, kulturna raznolikost i naši osobni podaci. Pojačali smo i borbu protiv terorističke propagande i radikalizacije na internetu. No Europa još nije dovoljno zaštićena od kibernapada.

Kibernapadi mogu biti opasniji za stabilnost demokracija i gospodarstava nego puške i ten-kovi. Samo je prošle godine zabilježeno više od 4000 napada ucjenjivačkim programima dnevno, a 80 % europskih poduzeća bilo je izloženo barem jednom kibernapadu.

Kibernapadi nemaju granica i nitko na njih nije otporan. Komisija stoga danas predlaže nove instrumente, uključujući Europsku agenciju za kibersigurnost, s pomoću kojih ćemo se lakše obraniti od takvih napada.

Peto: naša pozornost i dalje mora biti posvećena migracijama.

Unatoč raspravi i nesuglasicama o toj temi, uspjeli smo ostvariti znatan napredak, iako on doduše u mno-gim područjima nije dostatan.

Sada učinkovitije štitimo vanjske granice Europe. Više od 1700 službenika nove Europske granič-ne i obalne straže sada pomaže u radu 100 000 pripadnika nacionalnih graničnih straža država članica, primjerice u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Španjolskoj. Imamo zajedničke granice, ali države članice koje su prve na udaru zbog svojeg zemljopisnog položaja ne mogu se same štititi. Zajedničke granice i zajednička zaštita moraju biti usko povezani.

Uspjeli smo zaustaviti nezakonite tokove migranata, koji su za mnoge bili izvor velike zabrinutosti. Zahvaljujući sporazumu s Turskom smanjili smo broj nezakonitih dolazaka u istočno Sredozemlje za 97 %. Ovoga ljeta uspjeli smo uspostaviti veću kontrolu nad središnjom sredozemnom rutom, pri čemu se broj dolazaka u kolovozu smanjio za 81 % u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Time smo drastično smanjili gubitak života na Sredozemlju.

115


Ne mogu govoriti o migracijama, a da ne odam priznanje Italiji za njezin neumoran i plemenit rad. Tijekom ljetnih mjeseci Komisija je na poboljšanju stanja sjajno surađivala s premijerom Italije, mojim prijateljem Paolom Gentilonijem, i njegovom vladom. To smo činili, a činit ćemo i dalje, jer Italija spašava čast Europe na Sredozemlju.

Isto tako moramo hitno poboljšati životne uvjete migranata u Libiji. Užasnut sam nehumanim uvjetima u centrima za zadržavanje ili prihvatnim centrima. Europa ima odgovornost – zajedničku odgovornost – i Komisija će surađivati s Ujedinjenim narodima kako bi neodgodivo okončala tu sramotnu situaciju.

Europa kao cjelina i dalje pokazuje solidarnost, iako me žalosti vidjeti da solidarnost u jednakoj mjeri ne dijele sve države članice. Samo prošle godine naše su države članice preselile više od 720 000 izbjeglica ili im odobrile azil, što je tri puta više od Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije zajedno. Su-protno onome što neki govore, Europa nije i nikada ne smije postati tvrđava. Europa jest i mora ostati kontinent solidarnosti na kojemu oni koji bježe od progona mogu pronaći utočište.

Posebno sam ponosan na mlade Europljane koji volontiraju kako bi se sirijskim izbjeglicama osigurali teča-jevi jezika, kao i na tisuće drugih mladih koji sudjeluju u našim novim Europskim snagama solidarnosti. Ti mladi ljudi europskoj solidarnosti daju život i boju.

No sada moramo udvostručiti napore. Komisija će krajem mjeseca predstaviti novi niz prijedloga s naglas-kom na vraćanje osoba, solidarnost s Afrikom i omogućivanje zakonitih načina dolaska.

Kada je riječ o vraćanju, htio bih ponovno naglasiti da se osobe koje nemaju pravo ostati u Europi mo-raju vratiti u svoje zemlje podrijetla. Budući da je vraćeno samo 36 % nezakonitih migranata, jasno je da moramo uložiti veće napore. Samo će na taj način Europa pokazati solidarnost s izbjeglicama kojima je zaista potrebna zaštita.

Solidarnost ne smije biti ograničena na Europu. Moramo biti solidarni i prema Africi. Afrika je plemenit kontinent, i mlad kontinent, kolijevka čovječanstva. Zahvaljujući uzajamnom fondu EU-a za Afri-ku u vrijednosti od 2,7 milijardi eura otvaraju se mogućnosti zapošljavanja diljem tog kontinenta. Većina sredstava osigurava se iz proračuna EU-a, no sve naše države članice zajedno su doprinijele samo 150 mi-lijuna eura. Taj je fond trenutačno dosegnuo svoje granice. Poznate su nam – ili bi nam trebale biti poznate – opasnosti nedostatka financijskih sredstava. UN-ov Svjetski program za hranu ostao je bez sredstava u 2015. kada su brojni migranti krenuli prema Europi. Pozivam sve države članice da s riječi prijeđu na djela i osiguraju da uzajamni fond za Afriku ne doživi istu sudbinu. Rizik je visok.

Radit ćemo i na omogućivanju zakonitih načina dolaska. Nezakonita migracija zaustavit će se samo ako postoji stvarna alternativa opasnim putovanjima. Uskoro će broj preseljenih izbjeglica iz Turske, Jordana i Libanona dosegnuti 22 000 te podržavam poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice da se iz Libije i okolnih zemalja preseli dodatnih 40 000 izbjeglica.

Istovremeno, Europi, u kojoj stanovništvo sve više stari, neophodne su zakonite migracije. Zato je Ko-misija iznijela prijedloge kojima se kvalificiranim migrantima olakšava dolazak u Europu s pomoću plave karte. Želio bih zahvaliti Parlamentu na podršci u tom pogledu.

116

ISPLOVLJAVANJE

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani dame i gospodo,


naveo sam samo nekoliko inicijativa koje bismo htjeli i koje moramo ostvariti u sljedećih 16 mjeseci. Među-tim, to samo po sebi neće biti dovoljno kako bi ponovno pridobili srca i umove Europljana.

Sada je trenutak da odredimo smjer za budućnost.

Komisija je u ožujku predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe, u kojoj je navedeno pet scenarija o mo-gućem ustroju Europe 2025. O tim se scenarijima katkad površno, a katkad nasilno raspravljalo. Pomno ih se razmatralo i dijelom snažno kritiziralo. I to je dobro jer su osmišljeni upravo u tu svrhu. Želio sam pokrenuti proces u kojemu Europljani određuju svoj put i odlučuju o svojoj budućnosti.

Budućnost Europe ne može se propisati. Ona mora biti rezultat demokratske rasprave i u konačnici općeg konsenzusa. Ovaj je Parlament tome aktivno pridonio s pomoću tri ambiciozne rezolucije o buduć-nosti Europe, na čemu bih posebno htio zahvaliti izvjestiteljima. I želim zahvaliti svim kolegama koji su sudjelovali u više od 2000 javnih događanja koje je od ožujka organizirala Komisija.

Došlo je vrijeme da se iz te rasprave izvedu prvi zaključci. Vrijeme je da se iz razmatranja prijeđe na djela, odnosno iz rasprave na donošenje odluka.

Danas bih vam želio iznijeti svoje stajalište, svoj osobni „šesti scenarij”, ako tako mogu reći.

Taj se scenarij temelji na desetljećima dugom iskustvu iz prve ruke. Čitav sam svoj život živio, borio se i radio za europski projekt. Vidio sam i proživio njegova dobra i loša vremena.

Sjedio sam na različitim stranama stola, kao ministar, premijer, predsjednik Euroskupine i sada kao predsjednik Komisije. Bio sam u Maastrichtu, Amsterdamu, Nici i Lisabonu kada se naša Unija mijenjala i povećavala.

Oduvijek sam se borio za Europu. U nekim sam trenucima patio zbog Europe, a ponekad čak i očajavao.

U dobru i zlu nikada nisam prestao voljeti Europu.

No, kao što znamo, rijetka je ljubav bez patnje.

Ljubav prema Europi jer su Europa i Europska unija postigle nešto jedinstveno u ovom podijeljenom svijetu mir u Europi i izvan nje i blagostanje za mnoge, iako još ne za sve.

Toga se trebamo prisjetiti tijekom Europske godine kulturne baštine. 2018. mora biti godina u kojoj se slavi kulturna raznolikost.

117


UNIJA VRIJEDNOSTI

Naše su vrijednosti naša vodilja.

Za mene je Europa više od jedinstvenog tržišta. Više od novca, više od valute, više od eura. Uvijek su najvažnije bile vrijednosti.

Zato u mojem šestom scenariju postoje tri temeljna, tri nepobitna načela: sloboda, jednakost i vladavina prava.

Europa je prije svega unija slobode. Slobode od vrste ugnjetavanja i diktature koja je već dobro poz-nata našem kontinentu, a nažalost najviše zemljama srednje i istočne Europe. Slobode iznošenja mišljenja koju imamo kao građani i kao novinari, slobode koju prečesto uzimamo zdravo za gotovo. Upravo je na tim slobodama izgrađena naša Unija. No sloboda ne pada s neba. Za nju se moramo izboriti. U Europi i u svijetu.

Drugo, Europa mora biti unija jednakosti i unija jednakih.

Jednakosti među svim članicama, velikim ili malim, istočnim ili zapadnim, sjevernim ili južnim.

Nemojmo se zavaravati, Europa se proteže od Viga do Varne. Od Španjolske do Bugarske.

Od istoka do zapada: Europa mora disati obama krilima. Inače naš kontinent neće moći doći do zraka.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati građani drugog reda. Neprihvatljivo je da u 2017. još uvijek ima djece koja umiru od bolesti koje su već odavna trebale biti iskorijenjene u Europi. Djeca u Rumunjskoj ili Italiji moraju imati isti pristup cjepivu protiv ospica koji imaju djeca u drugim europskim zemljama. Bez pogovora. Upravo zato surađujemo sa svim državama članicama u podupiranju nacionalnih mjera cijepljenja. U Europi se ne smiju dogoditi smrtni slučajevi koje je moguće izbjeći.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati radnici drugog reda. Radnici bi za jednak rad na istome mjestu trebali primati jednaku plaću.. Zato je Komisija predložila nova pravila o upući-vanju radnika. Trebamo osigurati da se sva pravila EU-a o mobilnosti radne snage provode na pravedan, jednostavan i djelotvoran način osnivanjem novog europskog tijela za inspekcijski nadzor i provedbu. Nema smisla da imamo nadzorno tijelo koje nadzire usklađenost s bankarskim standardima, a za osiguranje praved-nosti na jedinstvenom tržištu nemamo zajedničko nadzorno tijelo za rad. Uspostavit ćemo takvo tijelo.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati ni potrošači drugog reda. Ne mogu prihvatiti to da se ljudima u nekim dijelovima Europe, u srednjoj i istočnoj Europi, prodaju prehrambeni proizvodi niže kvalitete nego u drugim zemljama, iako su ambalaža i robna marka isti. Slovaci ne zaslužuju manje ribe u svojim ribljim štapićima, Mađari manje mesa u svojim obrocima, a Česi manje kakaa u svojoj čokoladi. Takve su prakse zabranjene zakonodavstvom EU-a. Sada moramo nacionalnim tijelima dodijeliti veće ovlasti kako bi se posvuda iskorijenile takve nezakonite prakse.

118

Treće, u Europi je snaga zakona zamijenila zakon snage.

Vladavina prava znači da neovisno pravosuđe provodi zakone i pravdu.

Prihvaćanje i poštovanje konačnih presuda znači biti dio Unije utemeljene na vladavini prava. Naše su države članice ovlastile Sud Europske unije da donese konačne presude. Presude Suda svatko mora poš-tovati. Dovesti ih u pitanje ili dovesti u pitanje neovisnost nacionalnih sudova značilo bi građanima oduzeti njihova temeljna prava.

Vladavina prava u Europskoj uniji nije dobrovoljna, ona je obvezna.

Naša Unija nije država, ona mora biti zajednica prava.

UJEDINJENIJA UNIJA

Ta nam tri načela – sloboda, jednakost i vladavina prava – moraju biti temelj za izgradnju ujedinjenije, snažnije i demokratskije Unije.

Kada govorimo o budućnosti, iz iskustva znam da novi Ugovori i nove institucije nisu odgovor koji ljudi tra-že. Oni su samo sredstvo za postizanje cilja, ništa više i ništa manje. Oni možda nešto znače nama ovdje u Strasbourgu ili u Bruxellesu. No drugima ne znače mnogo.

Institucijske reforme zanimaju me samo ako dovode do veće učinkovitosti naše Europske unije.

Umjesto da pribjegavamo pozivima na izmjenu Ugovora, što je u svakom slučaju neizbježno, prvo moramo promijeniti način razmišljanja prema kojemu jedni moraju izgubiti kako bi drugi pobijedili.

Kompromis je bit demokracije, a pravi je kompromis onaj u kojemu svi dugoročno pobjeđuju. Ujedinjenija Unija trebala bi kompromis smatrati umijećem premošćivanja razlika, a ne nečim negativnim. Demokracija ne može funkcionirati bez kompromisa. Europa ne može funkcionirati bez kompromisa.

Ujedinjenija Unija trebala bi biti i uključivija.

Ako želimo zaštititi svoje vanjske granice i još ih više ojačati, odmah moramo Bugarskoj i Rumunjskoj dopustiti da pristupe schengenskom prostoru slobodnog kretanja. Trebali bismo i Hrvatskoj dopustiti da postane punopravna članica schengenskog prostora u trenutku kada ispuni sve kriterije.

Ako želimo da se naš kontinent s pomoću eura ujedini, a ne razdvoji, onda euro mora biti više od valute odabrane skupine zemalja. Euro bi trebao biti jedinstvena valuta cijele Europske unije. Sve osim dviju država članica imaju obvezu i pravo pridružiti se europodručju u trenutku kada ispune uvjete.

119


Državama članicama koje se žele pridružiti europodručju mora se omogućiti da to i učine. Zato predlažem da se uspostavi instrument za pridruživanje europodručju, u okviru kojeg se nudi tehnička, pa čak i financijska pomoć.

Ako želimo da banke posluju prema istim pravilima i pod istim nadzorom diljem kontinenta, onda bismo trebali potaknuti sve države članice da se pridruže bankarskoj uniji. Moramo smanjiti preostale rizike u bankarskim sustavima nekih naših država članica. Bankarska unija može funkcionirati samo ako smanjenja rizika ide ruku pod ruku s podjelom rizika. Kao što je svima dobro poznato, to se može postići samo ako se ispune uvjeti koje je Komisija predložila u studenome 2015. Sustavu osiguranja depozita moći će se pristupiti samo kada svi naprave svoju domaću zadaću na nacionalnoj razini.

A ako u Europi želimo izbjeći socijalnu rascjepkanost i socijalni damping, onda bi se države članice trebale dogovoriti o europskom stupu socijalnih prava u najskorijem roku, a najkasnije na sastanku na vrhu koji će se u studenome održati u Göteborgu. Nacionalni socijalni sustavi i dalje će još dugo biti različiti i odvojeni. No barem bismo trebali dogovoriti uniju europskih socijalnih standarda, u kojoj postoji zajedničko shvaćanje socijalne pravednosti.

I dalje sam uvjeren: Europa ne može funkcionirati bez uključivanja radnika.

Dame i gospodo, ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi i vjero-dostojnu mogućnost proširenja zapadnom Balkanu.

Jasno je da za vrijeme mandata ove Komisije i Parlamenta neće biti daljnjeg proširenja. Nijedna zemlja kandidatkinja nije spremna. No nakon toga Europska unija imat će više nego 27 članica. Zemlje kandi-datkinje moraju kao glavni prioritet u pregovorima odrediti vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava.

Time se isključuje pristupanje Turske EU-u u doglednoj budućnosti.

Turska se u već neko vrijeme počela znatno udaljavati od Europske unije.

Novinarima je mjesto u redakcijama, a ne u zatvoru. Oni pripadaju svijetu u kojemu vlada sloboda izražavanja.

One koji vladaju u Turskoj pozivam na sljedeće: oslobodite naše novinare. I ne samo naše. Prestani-te vrijeđati naše države članice tako što njihove čelnike uspoređujete s fašistima i nacistima. Europa je kontinent zrelih demokracija. Ali namjernim uvredama stvaraju se prepreke. Katkad mi se čini da Turska namjerno postavlja te prepreke kako bi Europu optužila za mogući prekid pregovora o pristupanju.

Kada je riječ o nama, mi ćemo uvijek imati raširene ruke prema velikom turskom narodu i svima onima koji su spremni s nama surađivati na temelju naših vrijednosti.

120

SNAŽNIJA UNIJA

Dame i gospodo,

Želim da naša Unija bude snažnija, za što nam je potrebno snažnije jedinstveno tržište.

Kada je riječ o važnim pitanjima jedinstvenog tržišta, želim da se odluke u Vijeću češće i lakše donose kvalificiranom većinom, uz ravnopravno sudjelovanje Europskog parlamenta. Za to nije potrebno mijenjati Ugovore. Postojećim su Ugovorima predviđene tzv. „prijelazne klauzule” koje nam omogućuju da u od-ređenim slučajevima prijeđemo s načela jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom ako Europsko vijeće tako jednoglasno odluči.

Snažno zagovaram prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom o odlukama o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, PDV-u, pravednom oporezivanju u području digitalne industrije te porezu na financijske transakcije.

Europa mora biti u stanju brže i odlučnije djelovati, a to se odnosi i na ekonomsku i monetarnu uniju.

Europodručje je sada otpornije nego proteklih godina. Sada imamo Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Smatram kako bi ESM sada postupno trebao prerasti u Europski monetarni fond, koji, međutim, mora biti čvrsto usidren u pravilima i nadležnostima Europske unije. Konkretne prijedloge o tome Komisija će donijeti u prosincu.

Potreban nam je europski ministar gospodarstva i financija: europski ministar koji promiče i podupire strukturne reforme u našim državama članicama. On ili Ona može doprinijeti radu koji Komisija obavlja od 2015. u okviru Službe za potporu strukturnim reformama. Novi bi ministar trebao koordinirati sve financi-jske instrumente EU-a, koji se mogu aktivirati ako neku državu članicu pogodi recesija ili temeljna kriza.

Ne tražim uspostavu nove funkcije samo da bih zadovoljio formu. Želim je stvoriti radi učinkovitosti. Pov-jerenik ili povjerenica za gospodarske i financijske poslove – u idealnom slučaju i potpredsjednik – trebao bi preuzeti ulogu ministra gospodarstva i financija. Trebao bi osim toga i predsjedati Euroskupinom.

Europski ministar gospodarstva i financija mora odgovarati Europskom parlamentu.

Nisu nam potrebne paralelne strukture. Ne trebamo proračun za europodručje, već jaku proračunsku liniju za europodručje u okviru proračuna EU-a.

Nisam ni pristalica zamisli o zasebnom parlamentu europodručja.

Parlament europodručja ovaj je Europski parlament.

121


Europska unija mora također biti snažnija u borbi protiv terorizma. Tijekom protekle tri godine ostvarili smo stvaran napredak. No još uvijek nam nedostaju sredstva za brzo djelovanje u slučaju pre-kograničnih terorističkih prijetnji.

Zbog toga pozivam na osnivanje europske obavještajne jedinice koja će osigurati da se podaci o teroristima i stranim borcima automatski razmjenjuju među obavještajnim službama i s policijom.

Isto tako smatram da postoje dobri razlozi da se novom Uredu europskog javnog tužitelja povjeri zadaća progona prekograničnih kaznenih djela terorizma.

Želim da naša Unija postane snažniji globalni čimbenik. Kako bismo dobili na važnosti u svijetu, moramo brže donositi odluke u području vanjske politike. Zbog toga želim da države članice razmotre za koje bi se odluke iz područja vanjske politike na koje se primjenjuju načela jednoglasnosti moglo prijeći na načelo glasovanja kvalificiranom većinom. Ugovorom je to već predviđeno, ako se s time slože sve države članice. Ako želimo učinkovito raditi, odluke u vanjskoj politici moraju se donositi kvalificiranom većinom.

Želim i da dodatne napore usmjerimo na pitanja obrane. Priprema se i uspostava novog Europskog fonda za obranu, kao i stalna strukturirana suradnja u području obrane. Do 2025. moramo izgraditi punopravnu europsku obrambenu uniju. Nama je potrebna, a NATO je želi.

Naposljetku, želim da naša Unija stavi veći naglasak na ono što je važno i tako pridonese radu koji je Komisija već započela. Ne smijemo se uplitati u svakodnevicu europskih građana reguliranjem svakog aspekta njihova života. Trebamo biti veliki u velikim stvarima. Ne smijemo građane preplavljivati bujicom novih inicijativa ili tražiti sve veće ovlasti. Gdje god to ima smisla, ovlasti moramo vratiti državama članicama.

Zbog toga je ova Komisija nastojala biti velika u velikim stvarima, a u malima mala, što je i učinila, te predlaže manje od 25 novih inicijativa godišnje, za razliku od prethodnih Komisija koje su predložile njih više od stotinu.

Kako bismo dovršili započeti posao, ovog ću mjeseca osnovati radnu skupinu za supsidijarnost i proporcionalnost, koja će izrazito kritički preispitati sva područja politika kako bismo bili sigurni da djelujemo samo ondje gdje EU može ostvariti dodanu vrijednost. Predvodit će je prvi potpredsjednik Frans Timmermans, moj prijatelj, koji ima dokazano iskustvo u području bolje regulative. Radna skupina pot-predsjednika Timmermansa trebala bi uključivati zastupnike ovog Parlamenta i zastupnike nacionalnih parlamenata te bi trebala podnijeti izvješće za godinu dana.

122

DEMOKRATSKIJA UNIJA


gospodine predsjedniče,

naša Unija treba napraviti demokratski korak naprijed.

Želio bih da kampanju za sljedeće europske izbore europske političke stranke započnu mnogo prije nego dosad. Europski izbori prečesto su se svodili na puki zbroj nacionalnih kampanja. Europska demokracija zaslužuje bolje.

Danas Komisija predlaže nova pravila o financiranju političkih stranaka i zaklada. Ne smijemo dopustiti financiranje antieuropskih ekstremista. Europskim strankama moramo omogućiti sredstva kako bi se bolje organizirale.

Podupirem i zamisao o uvođenju transnacionalnih izbornih lista na europskim izborima iako sam svjestan da se mnogi od vas ne slažu s time. Nastojat ću uvjeriti predsjednika svoje parlamentarne skupine da me podrži u toj zamisli, čime će Europa dobiti više demokracije i jasnoće.

Isto tako smatram da bismo u narednim mjesecima u rad na budućnosti Europe više trebali uključiti nacio-nalne parlamente i civilno društvo na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tijekom posljednje tri godine, kako smo obećali, članovi Komisije posjetili su nacionalne parlamente više od 650 puta. Sudjelovali su i u raspravama u okviru više od 300 interaktivnih dijaloga s građanima u više od 80 gradova u 27 država članica. Iz tog razloga podržavam zamisao predsjednika Macrona o organiziranju demokratskih konvencija diljem Europe u 2018.

Kako se rasprava bude zahuktavala, osobno ću se u 2018. posebno posvetiti Estoniji, Latviji, Litvi i Rumun-jskoj jer te zemlje 2018. slave svoju 100. obljetnicu postojanja. Oni koji žele oblikovati budućnost našega kontinenta moraju dobro razumjeti i poštovati našu zajedničku povijest. To uključuje te četiri zemlje, bez kojih Europska unija ne bi bila cjelovita.

Potreba za jačanjem demokracije i transparentnosti ima posljedice i za Europsku komisiju. Danas Europs-kom parlamentu šaljem novi Kodeks ponašanja povjerenika. Prije svega, novim se Kodeksom jasno utvrđuje da se povjerenici mogu kandidirati na izborima za Europski parlament pod istim uvjetima kao i svatko drugi. Novim će se Kodeksom svakako postrožiti zahtjevi u pogledu integriteta koje povjerenici moraju poštovati tijekom trajanja mandata i nakon njega.

Ako želimo osnažiti europsku demokraciju, ne možemo poništiti mali demokratski napredak postignut stvaranjem vodećih kandidata – „Spitzenkandidaten”. Želio bih da se to iskustvo ponovi.

Više demokracije znači veću učinkovitost. Europa bi bolje funkcionirala kada bismo objedinili funkciju predsjednika Europskog vijeća i Europske komisije.

123


Ovo nipošto nije upereno protiv mojeg dobrog prijatelja Donalda, s kojim sam blisko i izvrsno surađivao od početka svojeg mandata. Nije upereno ni protiv Donalda ni protiv mene.

Europu bi se lakše razumjelo kada bi brodom kormilario jedan kapetan.

Europska unija sa samo jednim predsjednikom jednostavno bi bolje odražavala svoju pravu prirodu kao Unija država i Unija građana.

NAŠ PLAN

Poštovani kolege i kolegice,

u ideji ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europe koju iznosim ovdje objedinjeni su elementi iz svih sce-narija koje sam vam iznio u ožujku.

No naša budućnost ne može ostati tek scenarij, skica, zamisao u moru drugih.

Mi već danas moramo pripremiti Uniju sutrašnjice.

Jutros sam predsjedniku Tajaniju, predsjedniku Tusku i državama koje preuzimaju predsjedanje Vijećem u razdoblju do ožujka 2019. dostavio Plan u kojem sam iznio naš smjer za budućnost.

Važan će element biti proračunski planovi koje će Komisija predstaviti u svibnju 2018. Ovdje je pred nama opet izbor: ili ćemo ambicije Europske unije ostvarivati u strogom okviru postojećeg proračuna ili ćemo povećati kapacitet proračuna Europske unije kako bi ona bolje ostvarivala svoje ambicije. Ja sam za drugo rješenje.

Dana 29. ožujka 2019. Ujedinjena Kraljevina napustit će Europsku uniju. To će biti tužan i tragičan trenutak. Uvijek ćemo žaliti zbog toga. No moramo poštovati volju naroda Ujedinjene Kraljevine. Ići ćemo naprijed, moramo ići naprijed jer nije sve u Brexitu. Brexit nije budućnost Europe.

Dana 30. ožujka 2019. bit ćemo Unija s 27 država članica. Predlažem da se dobro pripremimo za taj trenutak, međusobno unutar skupine od 27 država članica i unutar institucija EU-a.

Izbori za Europski parlament održat će se samo nekoliko tjedana poslije, u svibnju 2019. Za Europljane i demokraciju to je važan trenutak. Građani Europe moraju izaći na birališta s jasnim razumijevanjem razvoja Europske unije u godinama koje su pred nama.

Zbog toga ću od predsjednika Tuska i Rumunjske, koja će predsjedati Vijećem u prvoj polovini 2019., zat-ražiti da organiziraju poseban sastanak na vrhu u Rumunjskoj 30. ožujka 2019. Želio bih da se taj sastanak održi u lijepom gradu Sibiuu, poznatom i pod nazivom Hermannstadt. To bi trebao biti trenutak

124

kada ćemo se sastati kako bismo donijeli odluke za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu.

Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj čvrsto stojimo uz sve svoje vrijed-nosti. U Uniji u kojoj sve države članice bez iznimke poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj vrijedi pravilo da svi postanu punopravni članovi europodručja, bankarske unije i schengenskog prostora.

U Uniji u kojoj smo učvrstili temelje naše ekonomske i monetarne unije kako bismo u dobrim i lošim vre-menima, bez pomoći izvana, branili našu jedinstvenu valutu. U Uniji u kojoj će naše jedinstveno tržište biti pravednije prema radnicima s istoka i sa zapada.

Želim da se Europljani probude u Europi u kojoj smo postigli dogovor o snažnom stupu socijalnih standarda. U Uniji u kojoj će se dobit oporezivati ondje gdje se i ostvaruje. U Uniji u kojoj neće biti propusta koje teroristi mogu iskoristiti. U Uniji u kojoj smo postigli dogovor o stvaranju istinske europske obrambene unije. U Uniji u kojoj na koncu samo jedan predsjednik, izabran na demokratskim izborima nakon europske predizborne kampanje, upravlja radom Komisije i Europskog vijeća.

Gospodine predsjedniče, ako se naši građani 30. ožujka 2019. probude u takvoj Uniji, onda će Europska unija biti unija koja će moći ispuniti njihova legitimna očekivanja.

125


Jean-Claude Juncker

ZAKLJUČAK


Europa nije stvorena da miruje. Ona ne smije nikada mirovati.

Helmut Kohl i Jacques Delors, koje sam imao čast poznavati, poučili su me da Europa može napredovati samo ako bude odvažna. Jedinstveno tržište, schengenski prostor i jedinstvena valuta: sve su te ideje bile otpisane kao maštarija prije nego što su se ostvarile. Pa ipak, danas su ta tri ambiciozna projekta naša svakidašnjica.

Ljudi mi kažu da ne bih trebao podizati buru sada kada je Europa krenula boljim putem.

Ali sada nije vrijeme da igramo na sigurno.

Započeli smo s popravkom europskoga krova. No danas i sutra moramo strpljivo, kat po kat, trenutak po trenutak, zamisao po zamisao, nastaviti dodavati nove katove u europsku kuću.

Sada moramo dovršiti gradnju europske kuće dok je još lijepo vrijeme.

Jer bit će prekasno kada se na obzoru pojave novi oblaci, a jednog dana hoće.

Zato bacimo konopac s pramca.

Isplovimo iz luke.

I uhvatimo pravi vjetar u jedra.

Print ISBN 978-92-79-71082-7 doi:10.2775/022048 NA-04-17-682-HR-CPDF ISBN 978-92-79-71083-4 doi:10.2775/697833 NA-04-17-682-HR-N

Documents

STANJE UNIJE 2017. - ec.europa.eu · Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese. Danas stoga predlažemo novi okvir EU-a za praćenje ulaganja. Ako strano državno poduzeće