STANJE I MOGUĆNOSTI

AKVAKULTURE U HRVATSKOJ

Damir Valić, Damir Kapetanović, Irena

Vardić Smrzlić i Emin Teskeredžić

8. Međunarodni gospodarsko - znanstveni skup

RIBA HRVATSKE – JEDI ŠTO VRIJEDI

Proizvodnja, kvaliteta, potrošnja…

19.-20.4.2012. Vukovar, Republika Hrvatska

Institut Ruđer Bošković

Laboratorij za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama

STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ

U svjetskim razmjerima, ulov u ribarstvu je već prije dva

i pol desetljeća dosegao svoj maksimum.

S druge strane zamjećuje se kontinuirani porast (oko

8% godišnje) akvakulture u posljednjih 40 godina.

Razlog tome je povećana potražnja za ribom i ribljim

proizvodima, te nemogućnost ulova da zadovolji tu

potrebu.

Akvakultura podrazumijeva uzgoj vodenih organizama -

uključujući ribe, rakove, školjkaše i alge - pod

kontroliranim uvjetima, odnosno, aktivnosti koje su

potrebne za postizanje proizvodnje organizama korisnih

čovjeku.

Svjetska akvakultura vs. ulov

uzgoj ulovSlatkovodne ribe

uzgoj

uzgoj

ulov

uzgoj

uzgoj

uzgoj

uzgoj ulov

ulov

ulov

ulov

ulovDiadromne ribe

Morske ribe

Rakovi

Mekušci

Razni vodeni organizmi

Vodeno bilje

1986

1997

danas 33x

danas

1994

zadnjih godina

1971

Svjetska akvakultura od 2000. do 2009. g. po skupinama*

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000

80000000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Godina

To

na

Slatkovodne ribe

Diadromne ribe

Morske ribe

Rakovi

Mekušci

Razne vodene životinje

Vodeno bilje

Ukupno

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

Svjetska akvakultura: prvih 10 država po uzgoju u 2004. g.*

30,61; 68%

2,47; 5%

1,2; 3%

1,17; 3%

1,05; 2%0,91; 2%0,78; 2%0,67; 1%0,64; 1%0,61; 1%

5,35; 12%Kina

Indija

Vijetnam

Tajland

Indonezija

Bangladeš

Japan

Čile

Norveška

SAD

Ostale države

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

Svjetska akvakultura: prvih 10 država po uzgoju u 2009. g.*

34,78; 62%

3,79; 7%

2,56; 5%

1,73; 3%

1,40; 3%1,06; 2%0,96; 2%0,79; 1%0,79; 1%0,78; 1%

7,02; 13%Kina

Indija

Vijetnam

Indonezija

Tajland

Bangladeš

Norveška

Japan

Čile

Mijanmar

Ostale države

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ

U europskim okvirima, Hrvatska je bila jedan od pionira u

akvakulturi.

Stručnjaci iz drugi zemalja dolazili su u Hrvatsku učiti o

akvakulturi.

Dok su oni svoje stečeno znanje primijenili, Hrvatska

akvakultura je u konstantnom padu, s izuzetkom uzgoja

tune, koji bilježi druge probleme.

Hrvatska akvakultura može se podijeliti na slatkovodnu i

morsku.

U uzgoju slatkovodnih vrsta riba razlikujemo uzgoj

toplovodnih (ciprinidnih ili šaranskih) vrsta i hladnovodnih

(salmonidnih ili pastrvskih) vrsta.

STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ

Uzgoj toplovodnih vrsta podrazumijeva uzgoj šarana u

monokulturi ili polikulturi s drugim vrstama, kao što su bijeli

amur, sivi i bijeli glavaš, som, smuđ, štuka i linjak.

Hladnovodni uzgoj se prvenstveno odnosi na uzgoj

kalifornijske pastrve i manjim dijelom potočne pastrve.

Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe iznosila je u 2010.

oko 5 000 tona, od čega se oko 2 500 tona odnosi na

proizvodnju šaranskih vrsta i oko 2 500 tona na uzgoj

pastrvskih vrsta.

Odnos ulova i uzgoja u Hrvatskoj*

1990

52777;

80%

12990;

20%

Ulov

Uzgoj

2000

21062; 75%

6876; 25%

Ulov

Uzgoj

2009

55750; 81%

13371; 19%

Ulov

Uzgoj

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

70002000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Godina

To

ne

Slatkovodne ribe

Diadromne ribe

Morske ribe

Mekušci

Vrste u Hrvatskoj akvakulturi*

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

Slatkovodni uzgoj

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Godina

To

na

Cyprinus carpio

Ctenopharyngodon idellus

Hypophthalmichthys molitrix

Hypophthalmichthys nobilis

Esox lucius

Silurus glanis

Sander lucioperca

Osteichthyes

Oncorhynchus mykiss

Vrste riba u slatkovodnom uzgoju u Hrvatskoj*

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

Morski uzgoj

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Godina

To

na

Dicentrarchus labrax

Diplodus puntazzo

Sparus aurata

Thunnus thynnus

Osteichthyes

Ostrea edulis

Mytilus galloprovincialis

Mollusca

Vrste riba u morskom uzgoju u Hrvatskoj*

*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production

Marikultura … oko 13 000 tona …. ukupna vrijednost oko 900

milijuna kn (120 milijuna €)

lubin i komarča

oko 6 000 t

Ukupna godišnja proizvodnja

Bijela riba Tuna Školjkaši

ulov manjih tuna iz

prirode i njihov daljnji

uzgoj do tržišne

veličine u plutajućim

kavezima u moru

oko 4 000 t

uzgoj dagnji i

kamenica na

pergolarima

oko 3 000 t

dagnji

oko 1 milijun

kamenica

marikultura

povećanje kapaciteta od

strane većih uzgajivača.

prelazak na semi-off

shore i off-shore kaveze

s većim prinosima

•povećanje malih,

obiteljskih farmi za uzgoj

•mogućnosti povoljnih

sredstava za investicije i

obrtnih sredstava

•usklađivanje prostornih

planova

+ razvoj usmjeriti u izgradnju novih mrjestilišta

+ povećanje domaće potrošnje ribe i školjaka iz uzgoja kroz

marketinške kampanje

+ plasman proizvoda iz marikulture u turizmu kao osnovnoj

grani razvoja ove djelatnosti.

slatkovodni uzgoj

povećanje proizvodnih kapaciteta

na toplovodnim ribnjičarstvima

Mogućnosti plasmana proizvoda iz slatkovodnog

ribarstva su velike, pogotovo kod hladnovodnih vrsta

obzirom na izrazitu negativnu izvoznu-uvoznu bilancu.

Naravno da je plasman gotovih i polugotovih proizvoda

u ovom segmentu izrazito bitan obzirom na današnje

suvremeno društvo i njegove prehrambene navike.

STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ

Akvakultura može biti štetnija po okoliš nego iskorištavanje

divlje ribe kroz izlov ako se promatra na lokalnoj razini.

Naravno da ima manji utjecaj gledajući globalno (po

proizvedenom kg).

Utjecaji na

lokalnoj

razini

Opasnosti

zbrinjavanje

otpada

za uzgoj tržišno

interesantnih riba kao

hrana koriste se druge ribe

antibiotici

utjecaj uzgojenih vrsta

na divlje populacije Unatoč tim problemima,

istraživanja i napredak u

komercijalnoj prehrani tijekom

zadnja dva desetljeća smanjili

su ove probleme

Zahvaljujem na pažnji