Standardi za poboljšanje

kvalitete njege

za majku i novorođenče u

zdravstvenim ustanovama

Udruženje Prirodan Porod

Sarajevo, 2018.

Objavila Svjetska zdravstvena organizacija (2016) pod naslovom “Standards for Improving

Quality of Maternal and Newborn Care in Health Facilities” © World Health Organization

(2016)

Svjetska zdravstvena organizacija je ustupila pravo na prevod i publikaciju izdanja “Standardi

za poboljšanje kvalitete njege za majku i novorođenče u zdravstvenim ustanovama” udruženju

Prirodan Porod, koji je jedini odgovoran za kvalitetu i vjerodostojnost tumačenja “Standards

for Improving Quality of Maternal and Newborn Care in Health Facilities”. U slučaju bilo kakvih

diskrepanci između engleske verzije i bosanske verzije, originalna engleska verzija je jedina

obavezujuća i autentična verzija.

“Standardi za poboljšanje kvalitete njege za majku i novorođenče u zdravstvenim

ustanovama” © Udruženje Prirodan Porod (2018)

1. Zdravstvene usluge majke. 2. Majčino blagostanje. 3. Novorođenče i beba.

4. Zdravstvene usluge djeteta. 5. Standardi pružanja zdravstvene njege. 6. Perinatalna njega.

I. Svjetska zdravstvena organizacija.

Izdavač: Udruženje Prirodan Porod, Sarajevo

Uredila: Amira Ćerimagić

Prevele: Lejla Hasandedić - Đapo

Dolores Radonić

Amira Ćerimagić

Lektorisala: prof. Dženana Bajraktarević

Recenzenti: Amela dr Hodža, spec.ginekologije i akušerstva

Amira dr Ćerimagić

Tehnički urednik: Adnan Tatarević

Grafički Dizajn: 'Belma Art'

Publikacija dostupna kao e-knjiga na web stranici Udruženja Prirodan Porod na linku:

http://www.prirodanporod.com/wp-content/uploads/2016/01/Standardi-za-poboljsanje-

kvalitete-njege-za-majku-i-novorodjence-u-zdravstvenim-ustanovama.pdf

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

006.32:618.2]

WORLD Health Organization Standardi za poboljšanje kvalitete njege za majku i novorođenče u zdravstvenim ustanovama [Elektronski izvor] / World Health Organization ; [prevele Lejla Hasandedić-Đapo, Dolores Radonić, Amira Ćerimagić]. - El. knjiga. - Sarajevo : Udruženje Prirodan porod

Način dostupa (URL): http://www.prirodanporod.com/wp-content/uploads/2016/01/Standardi-za-poboljsanje-kvalitete-njege-za-majku-i-novorodjence-u-zdravstvenim-ustanovama.pdf . - Prijevod djela: Standards for improving quality of maternal and newborn care in health facilities. - Nasl. sa nasl. ekrana. - Opis izvora dana 20. 9. 2018.

ISBN 978-9926-8297-0-4

COBISS.BH-ID 26286086

Publikaciju podržala Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji

Bosne i Hercegovine (AKAZ)

i

Federalno ministarstvo zdravstva

Sarajevo, 2018

SADRŽAJ

Akronimi i skraćenice ................................................................................................................................ 4

Rezime ............................................................................................................................................................ 5

1. Osnove ....................................................................................................................................................... 9

1.1. Uvod ................................................................................................................................................... 9

1.2 Prioriteti za smanjenje majčinske i perinatalne smrtnosti .............................................. 9

1.3 Obrazloženje ................................................................................................................................... 10

1.4 Ciljna publika .................................................................................................................................. 11

2. Metoda i postupak ............................................................................................................................... 12

2.1. Pregled ................................................................................................................................................. 12

2.2 Obim .................................................................................................................................................. 12

2.3 Razvoj okvira i standarda njege ............................................................................................. 13

2.3.1 Prikupljanje i sinteza dokaza ............................................................................................ 13

2.3.2 Pregled stručnjaka i izgradnja konsenzusa ................................................................. 14

2.4 Razvoj mjera kvalitete ................................................................................................................ 14

2.4.1 Upoređivanje i izrada nacrta mjera kvalitete ............................................................. 15

2.4.2 Izgradnja konsenzusa o mjerama kvalitete ............................................................... 15

3. Definicija i okvir kvalitete njege .................................................................................................... 18

3.1 Dokazi i rezime zaključaka ........................................................................................................ 18

3.2 Definisanje kvaliteta njege ........................................................................................................ 18

3.3 Kvalitet okvira njege .................................................................................................................... 19

3.4 Strateška područja djelovanja ................................................................................................. 20

4. Standardi njege .................................................................................................................................... 21

4.1 Dokazi i rezime pronalazaka ..................................................................................................... 21

4.2 Definicija i struktura standarda ............................................................................................... 21

4.3 Obim i upotreba standarda i izjava o kvaliteti................................................................... 22

4.4 Lista standarda i izjava o kvaliteti .......................................................................................... 23

5. Izjave o kvaliteti i mjere ................................................................................................................... 28

5.1. Ishod Delfi procesa ..................................................................................................................... 28

5.2 Korištenje mjera kvalitete ......................................................................................................... 28

5.3 Mjere za izjave o kvaliteti .......................................................................................................... 29

6. Operacionalizacija ............................................................................................................................... 69

6.1 Diseminacija .................................................................................................................................... 69

6.2 Pristup implementacije ............................................................................................................... 69

7. Monitoring i evaluacija ...................................................................................................................... 71

8. Ažuriranje standarda .......................................................................................................................... 72

Reference ..................................................................................................................................................... 73

Aneks 1. ........................................................................................................................................................ 75

Aneks 2. ........................................................................................................................................................ 76

4

Akronimi i skraćenice

ICD - Međunarodna klasifikacija bolesti

NICE - Nacionalni institut za zdravlje i izvrnost njege, Velika Britanija

UNICEF - Ujedinjeni narodi, dječji hitni fond

5

Rezime

Tokom posljednje dvije decenije postignut je velik napredak u izvještavanju o rađanju u zdravstvenim ustanovama, međutim malo je pažnje posvećeno smanjenju smrtnosti

majki i neonatalne smrtnosti. Uz povećanje broja poroda u zdravstvenim ustanovama, pažnja je preusmjerena na

kvalitet njege, jer loš kvalitet njege pridonosi morbiditetu i smrtnosti općenito. Razdoblje oko porođaja je najkritičnije za spašavanje života majki i novorođenčadi te

sprječavanje stope smrtnosti beba pri porodu. SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) vidi budućnost u kojoj "Svaka trudnica i

novorođenče prima visoko kvalitetnu njegu tokom trudnoće, porođaja i postnatalnog razdoblja ". Da bi se ostvarila ova vizija, SZO je definirala "kvalitet njege" i pripremila

okvir za poboljšanje kvalitete njege za majke i novorođenčad u periodu prije, tokom i poslije poroda.

Okvir sadrži osam područja kvalitete njege koja se trebaju procijeniti, poboljšati i pratiti u cjelokupnom zdravstvenom sistemu. Zdravstveni sistem pruža strukturu

pristupa kvalitetnoj njezi u dvije važne, međusobno povezane, dimenzije pružanja i iskustva njege. U sklopu ovog okvira i u skladu sa mandatom Organizacije, SZO će

raditi na realizaciji svoje vizije u šest strateških područja, koja će biti osnova za sistemski pristup zasnovan na dokazima. Ovaj okvir će služiti kao osnova za pružanje smjernica za poboljšanje kvalitete njege majki i novorođenčadi. Šest strateških

područja su:

1. kliničke smjernice, 2. standardi njege, 3. efikasne/djelotvorne intervencije,

4. mjere kvalitete njege, 5. relevantno istraživanje i

6. izgradnja kapaciteta. Obzirom na to da trenutno nema jasnog uputstva, standardi brige i mjere kvaliteta su

prioritet, jer je to ključ za osiguranje kvaliteta njege uopće. Standardi eksplicitno definiraju šta je sve potrebno uraditi da bi se postigla visokokvalitetna njega prije,

tokom i nakon porođaja. U prvoj fazi korišten je strožiji pristup radi identifikacije postojećih resursa,

provođenja obimnog pretraživanja literature i mapiranja standarda brige različitih organizacija. Ovakav strogi pristup je korišten kako bi se definisala i odredila

struktura standarda. Predloženo je da se postave široki standardi, podržani specifičnim izjavama o kvaliteti i nizom ulaznih informacija (inputa) o djelotvornosti odnosno mjerama procesa i ishoda. Formulirano je osam standarda, po jedan za svaki

od osam domena kvaliteta zaštite njege. Kako bi se osiguralo da su standardi specifični i fokusirani, formulirane su izjave o kvalitetu (od 2 do 13 izjava) za svaki

standard koji se odnosi na mjerljiva poboljšanja u kvaliteti njege prije, tokom i poslije porođaja.

Kako bi se pregledali i spojili dokazi osnovana je Međuresorska radna grupa SZO-a. Tokom januara 2015. i februara 2016. spomenuta grupa je pregledala objavljene

studije kako bi definirala „kvalitet njege" i formulisala okvir za osiguravanje kvalitete njege majke i novorođenčeta. Okvir je predstavljen Grupi za razvoj smjernica na

konsultacijama održanim u Ženevi od 3. do 4. juna 2015. godine, gdje je razmotrena

6

sama definicija "kvalitete njege", predložen okvir, standardi njege, izjave o kvaliteti i

kriteriji za definiranje mjera kvalitete. Sporazum o definiciji, domeni okvira, standardima njege i izjave o kvaliteti su postignute konsenzusom. Grupa za razvoj

smjernica je raspravljala i o kriterijima za definisanje mjera koje će se koristiti za procjenu, mjerenje i praćenje kvalitete njege.

U drugoj fazi, Međuresorska grupa za smjernice je upoređivala, pregledala i formulirala ulazne informacije (inpute), djelotvornost i mjere ishoda za svaku izjavu o

kvaliteti. Ove mjere su izvedene iz pokazatelja kojeg koriste SZO i druge međunarodno priznate organizacije u javnoj sferi. Mjere su, potom, sastavljene od

strane relevantnog tehničkog odjela i precizirane u toku konsultacija u radnim grupama. Konačna lista je pregledana u dva kruga Delphi procesa kako bi se osigurao širi geografski (46 država) i stručni (116 stručnjaka) konsenzus.

Ove mjere mogu koristiti timovi zdravstvenih ustanova za prepoznavanje nedostataka

u kvaliteti njege i na taj način poboljšati iskustvo u pružanju njege prema standardima i izjavama o kvaliteti. One su namijenjene rukovodiocima zdravstvenih ustanova, planerima, menadžerima i onima koji pružaju usluge u procesu procjene i

nadzora resursa, djelotvornosti, kao i područja za poboljšanje intervencija, što samim tim dovodi do bolje kvalitete.

Osam standarda njege i 31 izjava o kvaliteti su navedeni ispod.

Standardi njege i izjave o kvaliteti

Standard 1: Svaka žena i novorođenče primaju rutinsku zaštitu i njegu zasnovane na dokazima, kao i upravljanje mogućim komplikacijama

tokom porođaja, rođenja djeteta i ranog postnatalnog perioda, ovo sve navedeno prema smjernicama SZO.

Izjave o kvaliteti

1.1a: Žene se rutinski procjenjuju prilikom prijema, tokom porođaja i rođenja djeteta,

te im se pruža blagovremena i odgovarajuća njega. 1.1b: Novorođenčad dobijaju rutinski tretman odmah nakon rođenja. 1.1c: Majke i novorođenčad dobijaju rutinsku postnatalnu njegu.

1.2: Žene sa pre-eklampsijom ili eklampsijom odmah primaju odgovarajuće intervencije prema smjernicama SZO.

1.3: Žene sa postpartalnom hemoragijom odmah primaju odgovarajuće intervencije prema smjernicama SZO. 1.4: Žene s odgodom poroda ili čiji je porod ometan primaju odgovarajuće

intervencije prema SZO smjernicama. 1.5: Novorođenčad koja ne dišu samostalno, primaju odgovarajuću stimulaciju i

oživljavanje vrećicom i maskom unutar 1 minute od rođenja, a prema SZO smjernicama. 1.6a: Žene koje se prijevremeno porode primaju odgovarajuće intervencije kako za

sebe tako i za svoje bebe prema SZO smjernicama. 1.6b: Bebe rođene prije termina i male bebe primaju odgovarajuću njegu prema

smjernicama SZO. 1.7a: Žene sa ili pod rizikom od infekcije prije porođaja, u toku porođaja ili u ranom

postnatalnom periodu odmah dobijaju odgovarajuće intervencije prema smjernicama SZO. 1.7b: Novorođenčad sa faktorima rizika za infekciju odmah primaju antibiotik prema

uputstvima SZO.

7

1.8: Sve žene i novorođenčad dobivaju njegu prema standardnim mjerama opreza za

sprečavanje infekcije u toku hospitalizacije. 1.9: Niti jedna žena ili novorođenče nije podvrgnuto nepotrebnim ili štetnim

postupcima prije porođaja, u toku porođaja i ranog postnatalnog razdoblja.

Standard 2: Sistem informisanja u zdravstvu omogućava korištenje podataka kako bi se osiguralo rano, odgovarajuće djelovanje u smjeru

poboljšanja njege i brige o svakoj ženi i novorođenčetu.

Izjave o kvaliteti

2.1: Svaka žena i novorođenče imaju potpun, tačan, standardiziran medicinski zapis/karton prije, tokom porođaja i ranog postnatalnog perioda. 2.2: Svaka zdravstvena ustanova ima mehanizam za prikupljanje podataka, analizu i

povratne informacije u okviru aktivnosti za praćenje i poboljšanje porođaja.

Standard 3: Svaka žena i novorođenče se upućuje na dalje promatranje i tretman na odgovarajući način, sa stanjem ili stanjima

koji se ne mogu efikasno tretirati raspoloživim resursima.

Izjave o kvaliteti

3.1: Svaka žena i novorođenče se na odgovarajući način procjenjuje prilikom prijema, tokom porođaja i tokom ranog postnatalnog perioda sa ciljem utvrđivanja opravdanosti upućivanja, a odluka o upućivanju se donosi bez odlaganja.

3.2: Svaka žena i novorođenče koji traže dodatno upućivanje, se prate prema unaprijed utvrđenom planu koji se može implementirati bez odlaganja i u bilo koje

vrijeme. 3.3: Za svaku ženu i novorođenče koji se upućuju unutar ili između zdravstvenih ustanova, postoji odgovarajuća razmjena informacija i povratne informacije koje se

dostavljaju relevantnom zdravstvenom osoblju.

Standard 4: Komunikacija sa ženama i njihovim porodicama je efikasna i odgovara njihovim potrebama i željama.

Izjave o kvaliteti

4.1: Sve žene i njihove porodice dobijaju informacije o njezi i imaju efektivnu

interakciju sa osobljem. 4.2: Sve žene i njihove porodice imaju koordiniranu njegu, sa jasnim, tačnim informacijama koje se razmjenjuju između relevantnih stručnjaka iz oblasti zdravstva

i socijalne zaštite.

Standard 5: Žene i novorođenčad imaju brigu sa poštovanjem i očuvanjem njihovog dostojanstva.

Izjave o kvaliteti

5.1: Sve žene i novorođenčad imaju privatnost za vrijeme porođaja i njihova

povjerljivost se poštuje. 5.2: Niti jedna žena ili novorođenče ne podliježe bilo kojem vidu zlostavljanja, kao što su fizičko, seksualno ili verbalno zlostavljanje, diskriminacija, zanemarivanje,

pritvaranje, iznuđivanje ili odbijanja pružanja usluga. 5.3: Sve žene su obaviještene o odabiru usluga koje primaju, jasno su objašnjeni

razlozi za eventualne intervencije kao i ishodi istih.

8

Standard 6: Svaka žena i njena porodica dobijaju emocionalnu

podršku koja je prilagođena njihovim potrebama i koja jača

sposobnost žene.

Izjave o kvaliteti

6.1: Svakoj ženi se nudi opcija da doživi porod sa pratiocem po njenom izboru. 6.2: Svaka žena dobija podršku sa ciljem jačanja svoje sposobnosti tokom porođaja.

Standard 7: Za svaku ženu i novorođenče je uvijek dostupno, kompetentno i motivisano osoblje sposobno pružiti rutinsku njegu i

brigu o mogućim komplikacijama.

Izjave o kvaliteti

7.1: Svaka žena i dijete u svakom trenutku imaju pristup najmanje jednom stručnjaku koji nadzire porod te pomoćnom osoblju za rutinsku njegu i brigu u slučaju

komplikacija. 7.2: Stručnjaci za porod kao i pomoćno osoblje imaju odgovarajuće kompetencije i vještine koje zadovoljavaju zahtjeve porođaja i ranog postnatalnog perioda.

7.3: Svaka zdravstvena ustanova ima menadžersko i kliničko rukovodstvo koje je kolektivno odgovorno razvijati i primjenjivati odgovarajuće politike te njegu okruženja

koje podstiče osoblje na kontinuirano poboljšanje kvalitete.

Standard 8: Zdravstvena ustanova ima odgovarajuće fizičko okruženje

za majku i novorođenče, kao i odgovarajuću vodu, sanitarije,

snabdjevanje energijom, lijekovima, zalihama te opremu za rutinsku brigu i upravljanje komplikacijama.

Izjave o kvaliteti

8.1: Voda, energija, sanitarije, higijena ruku i sredstva za odlaganje otpada su funkcionalni, pouzdani, sigurni i dovoljni da zadovolje potrebe osoblja, žena i njihovih

porodica. 8.2: Prostorije za porod i postnatalnu njegu su projektovane, organizovane i

održavane na način da se svakoj ženi i novorođenčetu može pružiti individulana i kontinuirana njega prema njihovim potrebama. 8.3: Dostupna je odgovarajuća zaliha lijekova, potrošnog materijala i opreme za

rutinsku njegu i upravljanje komplikacijama.

9

1. Osnove

1.1. Uvod Tokom protekle dvije decenije učinjeni su znatni napori kako bi se osiguralo prisustvo

stručnog osoblja pri porodu, s ciljem smanjenja morbiditeta kod majki i novorođenčadi. Ovim naporima značajno se povećao broj poroda u zdravstvenim

ustanovama, a procenat porođaja kojima su prisustvovali kvalifikovani zdravstveni radnici u zemljama u razvoju povećao se sa 56% u 1990. godini na 68% u 2012. godini. Uprkos ovim nastojanjima, 800 žena i 7700 novorođenih beba i dalje umire od

komplikacija tokom trudnoće, porođaja i u postnatalnom periodu; a dodatnih 7300 žena rodi mrtvorođenče. Sa sve većim brojem porođaja u zdravstvenim ustanovama,

smanjio se broj smrtnosti majki i perinatalnih smrtnosti i morbiditeta koji se javljaju u tim ustanovama. Rezultat brige o ženama i novorođenčadi za vrijeme porođaja u zdravstvenim ustanovama oslikava se kroz praksu zasnovanu na dokazima i ukupnom

kvalitetu pruženih usluga. Kvalitet njege zavisi od fizičke infrastrukture, ljudskih resursa, znanja i sposobnosti da se bave podjednako normalnim trudnoćama kao i

komplikacijama koje zahtijevaju hitne intervencije. Na taj način poboljšanje kvaliteta njege u zdravstvenim ustanovama je sve više prepoznato kao važan faktor u sprječavanju smrtnosti i morbiditeta kod majki i novorođenčadi na koje bi se moglo

preventivno djelovati.

Istraživanja su pokazala da maksimiziranje pokrivenosti bitnim intervencijama nije dovoljno za smanjenje smrtnost majki i beba. Osim toga, postoji kompleksna međusobna veza između iskustva njege i ishoda trudnoće. Da biste zaustavili i

prevenirali smrtnost majki i novorođenčadi, svaka trudnica i novorođenče trebaju imati stručnu njegu pri porodu zasnovanu na praksi, temeljenu na dokazima, uz

podržavajuće okruženje s principima ljudskosti i poštovanja. Dobra kvalitetna njega zahtijeva odgovarajuću upotrebu djelotvornih kliničkih i nekliničkih intervencija, jačanje zdravstvene infrastrukture, optimalnih vještina i pozitivan stav davaoca

zdravstvenih usluga. To će poboljšati zdravstvene ishode i dati ženama pozitivno iskustvo, kao i njihovim porodicama i davateljima zdravstvene njege. Kvalitetna njega

dio je prava na zdravlje i to je put do pravednosti i očuvanja dostojanstva kako za žene tako i za djecu.

Obezbijediti pristup kvalifikovano vođenom porodu te neophodnoj, kvalitetnoj i djelotvornoj akušerskoj njezi, pomoći će smanjenju smrtnost majki i novorođenčadi

(1). SZO standardi za kvalitet njege majki i novorođenčadi se zasnivaju na prioritetnim dokazima i intervencijama tokom kritičnih perioda njege. SZO predviđa

svijet u kojem "svaka trudnica i novorođenče dobijaju kvalitetnu njegu tokom trudnoće, porođaja i neposrednog postnatalnog perioda "(2) Ova izjava je usklađena sa dvije komplementarne globalne akcione agende: "Strategije za okončanje smrti

majki koje se mogu prevenirati " (3) i "Svako novorođenče: akcioni plan za završetak smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti "(4).

1.2 Prioriteti za smanjenje majčinske i perinatalne smrtnosti

Na globalnom planu komplikacije u trudnoći i tokom porođaja poput hemoragija/krvarenja, hipertenzivnih poremećaja, sepse te pobačaja imaju za

posljedicu smrt majke i to više od 70%(5). Komplikacije poput preranog rođenja,

10

asfiksija, intra-partum perinatalne smrti i neonatalne infekcije uzrokuju i čine više od

85% smrti novorođenčadi (6). Istraživanja pokazuju vjerovatnoću da efikasna, kvalitetna njega usmjerena na sprječavanje i upravljanje komplikacijama tokom ovog

kritičnog razdoblja značajno smanjuje smrtnost majki, mrtvorođenih beba i ranih neonatalnih smrti (7). Dakle, vrijeme porođaja i razdoblje neposredno nakon toga su

posebno kritični za majčino, fetalno i neonatalno preživljavanje i zbog toga predstavljaju priliku za uvid u to kako se vraćaju i u konačnici isplate ulaganja u poboljšanja njege istih.

Djelotvorna prevencija i upravljanje uslovima u kasnoj trudnoći, porođaju i ranom periodu novorođenčeta vjerovatno će značajno smanjiti broj umrlih majki,

mrtvorođenčadi čija je smrt povezana sa antepartumom i intrapartumom te ranih neonatalnih smrti. Zbog toga, poboljšanje kvalitete preventivne njege tokom ovog kritičnog perioda moglo bi imati najveći utjecaj na preživljavanje majke, fetusa i

samog novorođenčeta. Na temelju postojećih dokaza o utjecaju istih na ovaj osjetljiv period, sljedeća tematska područja smatraju se visokim prioritetima kao temeljni

dokazi za razvijanje prakse u rutinskoj i hitnoj njezi (2).

• rutinska njega tokom porođaja, uključujući praćenje poroda i novorođenčadi pri

rođenju i tokom prve sedmice; • upravljanje preeklampsijom, eklampsijom i njenim komplikacijama;

• upravljanje teškim porodom sa sigurnim, odgovarajućim medicinskim tehnikama;

• upravljanje postpartalnom hemoragijom;

• reanimacija ili oživljavanje novorođenčeta; • upravljanje ranim porodom, rađanjem i pružanjem odgovarajuće njege za

prijevremeno rođene i male bebe; i • upravljanje infekcijama majki i novorođenčadi.

1.3 Obrazloženje

Kvalitet njege se na međunarodnoj razini sve više priznaje kao kritični aspekt nedovršenog plana za zdravlje majki i novorođenčadi, najviše poštujući njegu prije, za vrijeme poroda i u neposrednom postnatalnom periodu (8). Prepoznata je i

činjenica da visoka pokrivenost uslugama sama po sebi nije dovoljna za smanjenje smrtnosti kako majki tako i beba. Da bi se smrtnost majke i novorođenčadi znatno

smanjila i pomaknula prema uklanjanju preventivnih uzroka smrti majke i novorođenčadi, povećana pokrivenost treba pratiti poboljšana kvaliteta tokom njege

(9, 10). Višestruko istraživanje SZO-a o zdravlju majki i novorođenčadi (11) kojim su

prikljupljeni podaci na više od 300 000 žena koje posjećuju 359 zdravstvenih ustanova u 29 zemalja, pokazalo je lošu korelaciju između pokrivenosti "esencijalnih

intervencija" (npr. procenat populacije koji je dobio induciranu intervenciju, kao što su žene sa eklampsijom koje su primile magnezijum sulfat) i smrtnosti majki u zdravstvenim ustanovama. Studije također pokazuju da visokokvalitetna njega

zahtijeva odgovarajuće korištenje raspoloživih infrastrukturnih resursa, kao i osoblja i proizvoda sa ciljem osiguranja efikasnog upravljanja slučajevima (12).

Visokokvalitetna njega zahtijeva adekvatnu upotrebu klinički dokazanih praksi i nekliničkih intervencija, ojačanu zdravstvenu infrastrukturu, optimalne vještine i pozitivan stav davatelja zdravstvenih usluga.

Davanje visokokvalitetne antenatalne, intrapartalne i postnatalne njege mora biti

integrirano u bilo koju strategiju koja ima za cilj poboljšanje kvalitete. Norme ljudskih

11

prava, medicinska etika i tehnički standardi podstiču integraciju ovih usluga, direktno

ili putem efikasnog upućivanja, stoga one trebaju biti osnovni element kvaliteta njege.1 Pravo na zdravlje je osnovno ljudsko pravo koje je ključno za smanjenje

smrtnosti majki, neonatalnih i smrti djece, i kao takvo je jedini put ka ravnopravnosti i očuvanju dostojanstva žena i djece (13).

1.4 Ciljna publika

Kvalitet i standardi njege kao i mjere kvaliteta mogu se koristiti kao okvir za vođenje i pripremu nacionalnih standarda njege i mjera za poboljšanje, procjenu i praćenje

kvaliteta njege koje su pružene majkama i novorođenčadi u zdravstvenim ustanovama. Ovaj okvir se, također, može koristiti kao osnova za poboljšanje kvalitete strategija i aktivnosti za uključivanje kvaliteta u postojeće nacionalne

programe. Okvir, standardi njege i mjere kvaliteta su namjenjene prvenstveno za upotrebu od strane odgovornih lica koji kreiraju politike, programskih menadžera,

onih koji se bave planiranjem zdravstvenih politika na nacionalnom, subnacionalnom, lokalnom i na nivou ustanova; profesionalaca za zdravstvenu zaštitu majki i novorođenčadi, i profesionalnih tijela ili tehničkih partnera uključenih u kvalitetu njege

ili koji savjetuju državna ministarstva zdravlja. Istovremeno, ovi okviri mogu se koristiti i kao resursi u ustanovama za medicinsku obuku.

Uvažavajući razlike između država u pogledu same organizacione strukture zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji pružaju njegu majkama i

neonatalnu njegu, ovaj dokument se fokusira na standarde njege, kompetencije, usluge i fizičke resurse koji su potrebni da bi se osigurali odgovarajući uslovi za majku

i neonatalni zdravstveni uslovi sa ciljem odgovarajućeg načina upravljanja i izvršenja procjene, te sa ciljem upućivanja istih u funkcionalni zdravstveni sistem kako bi se na taj način obezbijedila optimalna njega. Standarde mjera zaštite i kvaliteta treba

prilagoditi lokalnom kontekstu kako bi se osigurala njihova primjenjivost i kako bi se postigli željeni rezultati za majke i novorođenčad.

1 Germain A. Postizanje normi ljudskih prava na kvalitetu informacija i usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Zapisnik o raspravi predstavljen na Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju nakon Međunarodne konferencije o ljudskim pravima 2014, Noordwijk, 7-10. juli 2013.

12

2. Metoda i postupak

2.1. Pregled Vizija kvaliteta njege, okvira, standarda njege i mjere kvaliteta su definirane u tri

faze. U prvoj fazi postignut je konsenzus o viziji SZO-a i definiran je kvalitet njege majke i novorođenčadi. U drugoj fazi, postignut je dogovor o koncepciji kvaliteta

njege, strateškom pristupu implementaciji i strateškim oblastima za poboljšanje kvalitete njege. U trećoj fazi, grupa je identifikovala praznine/rupe u strateškim oblastima rada i definisala je standarde i mjere za praćenje poboljšanja kvalitete

njege u zdravstvenim ustanovama. Ove faze su uključivale pregled literature, stručne konsultacije i izgradnju konsenzusa u sklopu Delfijevog procesa.

2.2 Obim

Obim rada je bio takav da pruža sveobuhvatna uputstva i smjernice međunarodnim i nacionalnim organizacijama koje će ispuniti globalnu viziju SZO-a o poboljšanju

kvaliteta njege majke i novorođenčadi. Ovo je zahtijevalo okvir za definiranje domena mjerenja, odnosno od kojih intervencija se može očekivati da postignu željene zdravstvene rezultate i koje su mjere potrebne za procjenu istih.

U 2015. godini pokrenute su konsultacije pod vođstvom pomoćnika Generalnog

direktora za grupu: Porodica, žene i djeca. Postavljena je Grupa za vođenje međusektorskih smjernica i ona se inicijalno sastojala od članova iz dva odjeljenja koja su direktno odgovorna za zdravlje majki i novorođenčadi i to: Odjeljenje za

zdravlje majki, novorođenčadi, djeteta i adolescenata i Odjeljenje za reproduktivno zdravlje i istraživanje. Kada je vizija definisana, Upravljačka grupa je proširena tako

da uključuje Odjeljenja za Javno zdravstvo, životnu sredinu i socijalne odrednice zdravlja, Pružanje usluga i sigurnost, Zdravstvena radna snaga i Nutricionizam za zdravlje i razvoj. Glavna radna grupa sa članovima iz Odjeljenja za zdravlje majki,

novorođenčadi, djeteta i adolescenata i odjeljenja za reproduktivno zdravlje i istraživanje vodila je proces pronalaženje i sinteze dokaza, kao i obezbjeđivanje

koordinacije.

Upravljačka grupa za izradu smjernica sastajala se svake dvije sedmice kako bi postigla konsenzus o viziji SZO-a o kvaliteti njege majki i novorođenčadi, kao i da bi definisali obim njihovog rada. Oni su identificirali tri kategorije:

• definisanje kvalitete njege u kontekstu zdravlja majki i novorođenčadi;

• definisanje postojećih modela kvalitete njege i dizajna sistemskog okvira područja za kvalitetu njege majke i novorođenčeta; i

• definisanje literature i efikasne strategije za intervencije kliničkih i zdravstvenih

službi koje su usmjerene na poboljšanje kvalitete njege na nivou države.

Ovim oblastima se bavilo tokom prve i druge faze i oni su poslužili kao osnova za definisanje kvaliteta njege, okvira kvalitete njege i za identifikaciju strateških područja rada. Definicija standarda njege je identifikovana kao glavni jaz ili rupa.

13

2.3 Razvoj okvira i standarda njege Osnovna radna grupa je pregledala objavljenu i neobjavljenu literaturu u kojoj se navode definicije kvalitete njege, modeli njege, okvir kvalitete njege i strateški

pristupi korišteni za poboljšanje kvalitete njege uopće a posebno za zdravlje majke i novorođenčeta. Zaključci su predstavljeni grupi za izradu međusektorskih smjernica,

na pregled i diskusiju, i postignut je konsenzus o definiciji kvalitete njege, konceptualnog okvira i pristupa strateškoj implementaciji (2).

Standardi predstavljaju mjerila uz pomoć kojih se mogu mjeriti poboljšanja i zbog toga je neophodno da mogu biti mjerljivi. Definisanje standarda brige identifikovan je

kao prioritet, jer je bilo dostupno malo uputstava, osim smjernica za kliničku praksu zasnovanu na dokazima. U prvom koraku osmišljena je definicija, taksonomija i struktura, a zatim su formulisani standardi njege.

Postignut je konsenzus o definiciji, nacrtu okvira i standardima njege, koji su zatim u

junu 2015. godine predstavljeni na sastanku grupe za razvoj smjernica. (Prilog 1).

2.3.1 Prikupljanje i sinteza dokaza

MEDLINE, SZO publikacije i druge baze podataka su pretražene sa ciljem pronalaska

relevantnih publikacija koje bi ponudile definicije i modele kvalitete njege, a pojmovi koji su korišteni za pretraživanje su: "standard [definicija], [kriteriji], [pružanje

usluga], [kliničke ili smjernice], [standardne operativne procedure] ". Dodatno, pretraga je urađena dodavanjem ključnih riječi "majka i novorođenče". Publikacije su pretražene na internet stranicama organizacija koristeći polja za pretraživanje

internet stranica ili određenih dijelova stranica posvećenih publikacijama. Identificirane su organizacije koje su vjerovatno razvile opće standarde i posebno

strandarde za majke i novorođenčad uključujući organizacije koje promovišu međunarodni kvalitet i sigurnost, vladine agencije, nevladine i profesionalne organizacije.

U Okviru 1 su navedene organizacije čije su publikacije korištene kao glavni izvori za definicije, taksonomiju i strukturu standarda njege. Također, urađeno je i opće

"internet-pretraživanje" koristeći Google pretraživač i iste ključne riječi. Dokumenti su, potom, pregledani i analizirani kako bi se identificirao standard u smislu definicije,

opisa, formata, mjerenja i taksonomije. Grupa je pregledala i iskustva u poboljšanju kvalitete njege u različitim projektima provedeni u odjeljenjima SZO-a. Okvir 1. Pregledani resursi korišteni za definisanje standarda

• International Organization for Standardization – Međunarodna organizacija za

standardizaciju

• International Society for Quality in Health Care – Međunarodno društvo za kvalitet njege u

zdravstvu

• The Joint Commission (USA) - Zajednička komisija (SAD)

• National Institute for Health and Care Excellence (NICE), United Kingdom - Nacionalni

institut za zdravlje i izvrsnost njege (NICE), Ujedinjeno Kraljevstvo

• Council for Health Service Accreditation of Southern Africa - Vijeće za akreditaciju

zdravstvene službe Južne Afrike

14

• National Department of Health: National Core Standards for Health Establishment in South

Africa (2011) - Nacionalni odjel za zdravstvo: Nacionalni osnovni standardi za uspostavljane

zdravlja u Južnoj Africi (2011)

• Safecare Basic Health Care Standards (PharmAccess Foundation of the Netherlands, the

Joint Commission International of the USA and the Council for Health Service Accreditation of

Southern Africa) - Osigurani osnovni zdravstveni standardi (PharmAccess Fondacija iz

Holandije, Zajednička međunarodna komisija SAD-a i Vijeće za akreditaciju zdravstvene službe

Južne Afrike)

• Australian Commission on Safety and Quality in Health Care: National safety and quality

health service standards (2012) - Australska komisija za sigurnost i kvalitetu u zdravstvu:

Nacionalni standardi za sigurnost i kvalitetu zdravstvene zaštite (2012)

• WHO standards for maternal and newborn health. Group 1: General standards of care for

healthy pregnancy and childbirth (2007) - SZO standardi za zdravlje majki i novorođenčadi.

Grupa 1: Opšti standardi brige o zdravoj trudnoći i porođaju (2007)

• WHO Regional Office for South-East Asia: Standards of Midwifery Care (1999) - Regionalna

kancelarija SZO za jugoistočnu Aziju: Standardi njege za primalje/babice (1999)

2.3.2 Pregled stručnjaka i izgradnja konsenzusa

Kako bi se na odgovarajući način odrazila raznolikost stručnog mišljenja i tehničkih

perspektiva, okvir kvalitete njege i standardi njege su definisani u participativnom procesu. Nacrt su pregledali relevantni odjeli SZO-a kako bi se osigurala tehnička

tačnost i konzistentnost, kako bi regionalne kancelarije SZO-a i predstavnici zemalja procijenili njihovu primjenljivost u različitim kontekstima. Savjetovanje je provedeno elektronskim putem i sastancima licem u lice, koje je praćeno jednodnevnim

sastancima članova Razvojne grupe za međusektorske smjernice koja je trebala razmotriti, finalizirati i izraditi okvir i standarde njege za prezentaciju i diskusiju od

strane Grupe za razvoj smjernica. U junu 2015. održan je sastanak eksperata (Prilog 1) koji su pregledali viziju i okvir

SZO-a kako bi se postigao konsenzus o pristupu SZO-a i nacrtima standarda njege. Stručnjaci su pregledali osnovne informacije i nacrte kako bi utvrdili sveobuhvatnost

pregleda i da li predložena definicija kvalitete njege, okvira i standarda njege odražava sadašnje znanje i razumijevanje kvaliteta njege, kao i njihovu primjenljivost

na vrijednosti u okruženjima sa malo resursa te samu izvodljivost implementacije. Konzenzus je postignut za većinu stavki i samo u izuzetnim slučajevima podizanjem ruku. Nacrti su finalizirani na osnovu ishoda sastanka.

2.4 Razvoj mjera kvalitete Mjere kvalitete su temeljna komponenta standarda njege. Od njih se traži da mjere inpute/ulazne informacije, postupak njege ili pružanje usluga, a ako je primjereno i

ishod njege, te na taj način prate napredak ka postizanju određenog standarda njege. Međutim, definiranje mjera kvalitete je izazovno imajući u vidu varijacije u

definicijama, složene interakcije između faktora odgovornih za ishode i konteksta njihove upotrebe i primjene.

15

Grupa je tražila realne parametre i uravnotežen pristup mjerenju intervencija u

zdravstvenim ustanovama. Oni su istovremeno tražili i odgovarajuće direktne mjere te opće mjere koje odražavaju kombinovani efekat intervencija.

Prvi korak je bio da se identifikuju elementi intervencija koji definišu standarde njege,

na osnovu smjernica SZO-a i drugih relevantnih izvora. Nakon toga, lista mjera kvalitete bila je sređena, a relevantna tehnička jedinica SZO-a je formulisala Izjavu o kvaliteti. Ovo je razmotreno od strane rukovodeće Grupe za međusektorske smjernice

prije Delfi procesa izgradnje konsenzusa.

2.4.1 Upoređivanje i izrada nacrta mjera kvalitete

Tehnički odjeli SZO su izradili nacrt mjera kvalitete za svaku izjavu u saradnji sa osnovnom radnom grupom. Grupa je mapirala i uporedila postojeće mjere iz SZO smjernica, nekoliko SZO alata za procjenu zdravstvenih ustanova i prikupljanje

podataka od nacionalnih i međunarodnih partnera. Nakon što u ovim izvorima nisu pronađene mjere, nove mjere su bile formulirane na osnovu trenutnih smjernica i o

njima se raspravljalo unutar relevantnih jedinica SZO-a. Mjere su sakupljene, a koordinaciona Grupa za međusektorske odnose napravila je nacrt liste od 318 mjera za 31 izjavu o kvalitetu, koje su zatim pregledane u sklopu širih konsultacija.

2.4.2 Izgradnja konsenzusa o mjerama kvalitete

Da bi se izgradio i u konačnici postigao konsenzus o mjerama kvalitete, provedena je

šira konsultacija, u početku u okviru tehničkih jedinica SZO-a i regionalnih i državnih kancelarija, a potom globalno u Delfijevom procesu. Identificirani su potencijalni učesnici u globalnim konsultacijama i to oni koji su imali širok spektar stručnosti, od

pružanja njege do iskustva njege. Oni su uključivali stručnjake za kvalitet njege i to profesionalce (npr. akušeri, neonatolozi, pedijatri, babice, medicinske sestre,

stručnjaci za komunikaciju, advokati), istraživače, akademike, korisnike i implementatore na različitim nivoima, predstavnike organizacija potrošača,

profesionalnih društava, međunarodnih organizacija i bilateralnih agencija. Poziv je upućen prema 215 potencijalnih učesnika u 60 država sa ciljem procjene interesa i saglasnosti za učešće. Cilj je bio da se regrutuje približno jednak broj učesnika u

različitim sektorima zdravstvene i socijalne zaštite, koji bi osigurali globalno predstavljanje.

Od 215 pozvanih, 130 (60%) osoba iz 48 zemalja sa niskim, srednjim i visokim prihodima pristalo je da učestvuju. Mjere kvalitete poslane su onima koji su pristali da

učestvuju u konsultacijama, koje su provedene u dva kruga tokom više od 14 sedmica. Online softver (SurveyMonkey®) je omogućio učesnicima da dostave svoje

komentare i rangiranje mjera i to u dva kruga. U prvom krugu učesnici su pregledali listu od 318 mjera kvalitete za validaciju i potpunost tj. cjelovitost, te su dali komentare i predložili dodatne mjere. U drugom krugu, od učesnika je zatraženo da

daju prioritet mjerama na osnovu kriterija koji su dogovoreni na stručnom sastanaku Grupe za razvoj smjernica.

Prvi krug "Delfi istraživanja"

U prvom krugu, za 130 učesnika sačinjen je spisak mjera kvalitete te je isti podijeljen na tri dijela.

16

Prvi dio se odnosio na pružanje njege (standardi 1-3), drugi dio je bio u vezi iskustva

njege (standardi 4-6), a treći o unakrsnim područjima (standardi 7 i 8). Učesnici su mogli odabrati da se bave ili pružanjem njege ili iskustvom njege i uz to unakrsnim

područjima ili da se fokusiraju na sva tri dijela u zavisnosti od njihove ekspertize. Od njih je zatraženo da daju opće komentare o valjanosti i potpunosti mjera za svaku

izjavu o kvalitetu i ako je potrebno da predlože dodatne mjere. Istraživanje je bilo otvoreno dvije sedmice tokom kojih su tri puta poslane podsjetnice putem e-pošte (e-mail-a). Učesnici su podstaknuti da završe istraživanje njihovim ličnim tempom i

preispitaju svoje odgovore prije nego što ih pošalju.

Osnovna radna grupa je analizirala tekstove i mjere za kvalitet koje su predložili ispitanici i grupisala ih za svaku izjavu o kvalitetu. Tekstualni komentari su analizirani i organizovani u kategorije, koje su prečišćene i grupisane po aspektima njege

obuhvaćenim u izjavama o kvalitetu. U kategorije su se uvrstili komentari koji su omogućili uvid u oblasti koje nisu bile pokrivene, a smatraju se važnim, zatim, oni

koji su predložili preformulisanje mjera i oni koji su na neki način proširili izjavu. Predložene dodatne mjere kvalitete su, također, grupisane u teme. Nakon toga, relevantne tehničke jedinice su razmotrile grupisane komentare, dodatne mjere i

sastavile listu za 2. krug Delfijevog procesa.

Drugi krug "Delfi istraživanja" Drugi krug je proveden šest sedmica nakon prvog i tada je lista poslana na adrese

116 ispitanika koji su izrazili preferencije u prvom krugu. Dizajnirana su tri istraživanja: prvo se odnosilo na pružanje njege i unakrsna područja (standardi 1-3, 7

i 8), drugo se fokusiralo na iskustvo njege i unakrsna područja (standardi 4-6, 7 i 8), a treći na sve izjave o kvaliteti. Online/elektronsko istraživanje je bilo otvoreno četiri sedmice tokom kojih su četiri puta poslane podsjetnice putem e-pošte (e-mail-a).

U ovom krugu od ispitanika je traženo da ocijene mjere kvaliteta na osnovu sljedećih

pet kriterija, dogovorenih od strane Grupe za razvoj smjernica: • Značaj/važnost: Tema mjera je značajna i strateški važna za zainteresovane strane

(npr. pacijente, kliničare, kupce, zdravstvene radnike, kreatore politika). Zdravstveni značaj: Aspekt zdravlja na koji se mjere odnose je važan, što pokazuje

visoka prevalencija ili učestalost i/ili značajan uticaj na težinu bolesti (tj. uticaj na smrtnost i morbiditet kod populacije).

• Mjerljivost: Zahtjevi za prikupljanje podataka za mjeru su razumljivi i izvodljivi. Izvor podataka potreban za sprovođenje mjere je dostupan i moguće mu je pristupiti

u vremenskom okviru za mjerenje.

• Pouzdanost: Rezultati mjerenja se reprodukuju za fiksni skup uslova, bez obzira ko vrši mjerenje ili kada se ono vrši.

• Validnost: Mjera zaista mjeri ono što se podrazumijeva mjerenjem.

• Korisnost: Mjera pruža uvid u značajnu promjenu mjere tokom vremena, što je potrebno za proces odlučivanja.

Za svaki od gore navedenih kriterija, učesnici su imali šest opcija za ocjenjivanje, od kojih su mogli izabrati jedan:

• Ne: Ova mjera kvalitete ne ispunjava ovaj kriterij;

17

• Vjerovatno ne: Ova mjera kvalitete vjerovatno ne ispunjava ovaj kriterij;

• Nisam siguran: Nisam siguran da li ova mjera kvalitete ispunjava ovaj kriterij; • Vjerovatno da: Ova mjera kvalitete vjerovatno ispunjava ovaj kriterij;

• Da: Ova mjera kvalitete ispunjava ovaj kriteriji; • Bez ekspertize: Ja nisam stručnjak/ekspert u ovoj oblasti.

Rangiranje mjera kvalitete

Ocjene koje su ispitanici dali u drugom krugu korištene su za procjenu prosječne ocjene svake mjere kvaliteta i to kako slijedi:

• Ne: Ova mjera kvalitete ne ispunjava ovaj kriterij. = 0 bodova • Vjerovatno ne: Ova mjera kvalitete verovatno ne ispunjava ovaj kriterij. = 0,25

bodova • Nisam siguran: Nisam siguran da li ova mjera kvalitete ispunjavaju ovaj

kriterij. = 0,5 bodova • Verovatno da: Ova mjera kvaliteta vjerovatno ispunjava ovaj kriterij. = 0,75

bodova

• Da: Ova mjera kvalitete ispunjava ovaj kriterij. = 1 bod • Bez ekspertize: Ja nisam stručnjak/ekspert u ovoj oblasti. = Blank/Prazno

"Blank/Prazno" odgovori nisu uključeni u proračun prosječnih ocjena.

Izračunavanje srednjih vrijednosti/aritmetičke sredine rezultata

Srednji rezultat ili aritmetička sredina izračunata je za svaku mjeru kvaliteta na svakom kriteriju i nazvan je "Srednji" rezultat, koji je jednak zbiru svih bodova za određeni kriteriji podijeljeno sa brojem ispitanika.

Srednji rezultat za mjeru kvalitete za jedan kriterij = srednji rezultat (C) za tu mjeru kvalitete po broju ispitanika. "C" je jednako zbiru rezultata za taj kriteriji podijeljeno

sa ukupnim brojem ispitanika (bez blank ili praznih polja). Pošto je bilo pet kriterija, izračunata je srednja vrijednost od pet srednjih ocjena da bi se dobio konačni prioritetni rezultat za svaku mjeru kvalitete. Konačan prioritetni

rezultat za svaku mjeru kvalitete bio je izračunat dodavanjem srednjih rezultata za tu mjeru na pet kriterija podijeljenih sa 5.

Konačni rezultat za mjeru kvalitete = Srednja vrijednost/aritmetička sredina

srednjih rezultata za pet kriterija= (C1 + C2 + C3 + C4 + C5) / 5.

Ulazne, izlazne i mjere kvalitete ishoda su, potom, rangirane za svaku izjavu o kvalitetu, prema konačnom rezultatu prioriteta.

18

3. Definicija i okvir kvalitete njege

3.1 Dokazi i rezime zaključaka Niti jedna, univerzalno prihvaćena, definicija kvalitete njege nije pronađena u literaturi (14-18). Utvrđeno je da je kvalitet njege višeslojan i opisan iz različitih

perspektiva i dimenzija, uključujući pružaoce zdravstvenih usluga, menadžere, pacijente i sistem zdravstvene zaštite i to na osnovu kvalitativnih karakteristika kao

što su sigurnost, djelotvornost, pravovremenost, efikasnost, pravičnost i fokusiranost na pacijenta; i kao pružanje i iskustvo njege (Okvir 2).

Od Donabediana 1988. godine (18) predloženo je nekoliko modela kvaliteta njege: Maxwell (19), Ovretveit i sar. (20), Hulton i sar. (21), Institut za medicinu (16) i SZO

(17). Tri modela koja su najčešće korištena i najjasnije definisana su perspektiva, karakteristike i sistemski modeli, koji su korišteni za operacionalizaciju karakteristika

kvalitete njege na osnovu različitih elemenata. Najupečatljiviji je bio model SZO-a (17), koji je unaprijedio zdravstvene sisteme identifikovanjem šest glavnih blokova – isporuka usluge; zdravstvena radna snaga; informacije, medicinski proizvodi, vakcine

i tehnologija; finansiranje, liderstvo i upravljanje; i struktura za uspostavljanje analize zdravstvenih sistema i tačaka intervencije. Zdravstveni sistem stvara strukturu koja

omogućava pristup visokokvalitetnoj njezi. Ovi modeli su korišteni za dizajniranje konceptualnog okvira za definiranje, procjenu i praćenje kvaliteta njege majki i novorođenčadi.

Definicija i okvir kvaliteta njege majki i novorođenčadi opisani su u nastavku, a

doneseni su na osnovu gore navedene analize i konsenzusa postignutog na stručnom sastanku Grupe za razvoj smjernica.

3.2 Definisanje kvaliteta njege

Na osnovu nekoliko definicija iz literature, definicija SZO kvalitete njege je "u kojoj mjeri zdravstvene usluge pružene pojedincima i populaciji pacijenata poboljšavaju željeni zdravstveni ishod. Da bi se to postiglo, zdravstvena zaštita mora biti sigurna,

efektivna tj. djelotvorna, blagovremena, efikasna, pravedna tj. ravnopravna i usmjerena na ljude "(2).

Okvir 2. Operativne definicije karakteristika kvalitete njege

• Sigurno - pružanje zdravstvene zaštite koja minimizira rizike i štetu korisnicima usluga,

uključujući izbjegavajnje ozljeda koje se mogu spriječiti te smanjivanje medicinskih grešaka.

• Efektivno tj. djelotvorno - pružanje usluga zasnovanih na naučnim spoznajama i

smjernicama zasnovanim na dokazima.

• Pravovremeno - smanjivanje kašnjenja u pružanju i primanju zdravstvene zaštite.

• Efikasno - pružanje zdravstvene zaštite na način koji maksimizira upotrebu resursa i

izbjegava rasipanje.

• Ravnopravno - pružanje zdravstvene zaštite koja se ne razlikuje po kvaliteti prema ličnim

karakteristike kao što su rod, rasa, etnička pripadnost, geografska lokacija ili socioekonomski

status.

• Usmjereno na ljude – pružanje njege koja uzima u obzir preferencije i aspiracije

pojedinačnih korisnika usluga i kulturu njihove zajednice.

19

Kvalitet njege za žene i novorođenčad je stoga stepen do kojeg zdravstvene usluge

(za pojedince i populaciju) za majke i novorođenčad povećavaju verovatnoću blagovremene, odgovarajuće njege u svrhu postizanja željenih rezultata koji su u

skladu sa trenutnim stručnim spoznajama i uzimajući u obzir preferencije i aspiracije pojedinačnih žena i njihovih porodica. Ova definicija uzima u obzir karakteristike

kvalitete njege i dvije važne komponente njege: kvalitet pružanja njege i kvalitet njege kako je doživljavaju žene, novorođenčad i njihove porodice.

3.3 Kvalitet okvira njege Pošto je kvalitet njege multidimenzionalan, različiti modeli su korišteni za pripremu konceptualnog okvira koji bi trebao poslužiti kao smjernica za davaoce zdravstvene

njege, menadžere i donosioce odluka u poboljšanju kvalitete zdravstvenih usluga za majke i novorođenčad. Na osnovu ovih modela i SZO sistemskog pristupa zdravlju,

dizajniran je kvalitet okvira njege (slika 1) identifikacijom domena koje bi trebale biti usmjerene na procjenu, poboljšanje i nadgledanje njege u zdravstvenim ustanovama u kontekstu zdravstvenog sistema (2).

Okvir ima osam domena kvalitete njege u okviru cjelokupnog zdravstvenog sistema.

Iako se on fokusira na njegu koja se pruža u ustanovama, on predstavlja ujedno i ključnu ulogu u zajednici za korisnike usluga u identifikaciji njihovih potreba, preferenci i upravljanju sopstvenim zdravljem. Pogledi žena, njihovih porodica i

njihovih zajednica na kvalitet usluga njege koja se pruža majkama utiču na njihovu odluku da traže njegu i osnovne su komponente u potražnji i pristupu

visokokvalitetnim uslugama za majke i novorođenčad (12). Zato je angažovanje zajednice važan aspekt koji treba razmotriti, izvan zdravstvenih ustanova, i treba da bude integralna komponenta poboljšanja kvalitete brige za žene i novorođenčad.

Slika 1. SZO okvir za kvalitet zdravstvene zaštite majki i novorođenčadi

20

Okvir osam domena kvalitete njege za trudnice i novorođenčad u institucijama

povećava vjerovatnoću da će biti postignuti željeni ishodi pojedinca i institucije. Pristup zdravstvenog sistema pruža strukturu za poboljšanje kvalitete u dvije

povezane dimenzije pružanja i iskustva njege. Pružanje njege uključuje upotrebu prakse zasnovane na dokazima za rutinsku i hitnu njegu, informacione sisteme u

kojima se vodi evidencija i koji omogućavaju reviziju i pregled i funkcionalne sisteme za upućivanje između različitih nivoa njege. Iskustvo njege se sastoji od efikasne komunikacije sa ženama i njihovim porodicama o pruženoj njezi, o njihovim

očekivanjima i njihovim pravima; njega sa poštovanjem i očuvanjem dostojanstva; te pristup socijalnoj i emocionalnoj podršci po njihovom izboru. Presjek oblasti okvira

uključuje dostupnost kompetentnom i motivisanom upravljanju ljudskim resursima i fizičkim resursima koji su preduslovi za dobar kvalitet njege u zdravstvenim ustanovama.

Ovaj okvir se može koristiti za procjenu karakteristika ili dimenzija kvaliteta njege u

različitim sektorima zdravstvenog sistema, iz perspektive korisnika usluga, pružalaca usluga i menadžera. Na osnovu ovog okvira i u skladu sa organizacijskim mandatom, identificirano je šest strateških oblasti rada za poboljšanje kvalitete njege majki i

novorođenčadi. Ovih šest oblasti su korištene kao osnova za sistematski pristup zasnovan na dokazima u pripremi smjernica, standarda njege, efikasnih tj.

djelotvornih intervencija, indikatora kvalitete njege, istraživanja i izgradnje kapaciteta za poboljšanje kvaliteta njege majki i novorođenčadi.

3.4 Strateška područja djelovanja

Šest strateških oblasti/područja za poboljšanje kvalitete njege i prevenciju smrtnosti majki i novorođenčadi su:

1. istraživanja, 2. smjernice,

3. standardi njege, 4. djelotvorne strategije intervencije, 5. indikatori za monitoring na globalnom, nacionalnom i nivou ustanove i

6. jačanje kapaciteta za poboljšanje kvaliteta, mjera i programa (2).

Vođeni okvirom, rad na ovim strateškim oblastima će podržati poboljšanje kvalitete njege majki i novorođenčadi, sa ciljanim jačanjem nacionalnih kapaciteta i tehničke

podrške. Međutim, pregled je ukazao na to da su smjernice kliničke prakse zasnovane na dokazima generalno dostupne, ali nije bilo smjernica o očekivanim standardima njege i odgovarajućim mjerama kvalitete. Zbog toga, standardi njege i mjere

kvaliteta su bili prioritet kao prvi proizvodi normativa.

21

4. Standardi njege

4.1 Dokazi i rezime pronalazaka Potraga za definicijama, taksonomijom i strukturom standarda njege rezultirala je nekonzistentnom "definicijom" ili specifičnom, standardiziranom "strukturom". Većina

identificiranih izvora bili su iz oblasti koje nisu vezane za zdravlje i koje su definirale standard kao izjavu koja pruža smjernice sa ciljem osiguranja konzistentnosti u

procesima i proizvodima (22). Standardi vezani za zdravlje su bili pretežno iz okruženja sa visokim standardima tj. visokim primanjima (23, 24). Nacionalni Institut

za zdravlje i izvrsnost njege (NICE) je pružio primjere standarda za majke i novorođenčad, uključujući i standarde za antibiotike za neonatalnu infekciju, hipertenziju u trudnoći, indukciju poroda, carski rez, postnatalnu njegu i antenatalnu

njegu (25). PharmAccess Fondacija iz Holandije (26), Zajednička međunarodna komisija SAD-a (23) i Vijeće za akreditaciju zdravstvene službe Južne Afrike (24)

izdali su standarde za zemlje sa niskim i srednjim prihodima. U 2007. godini, SZO je objavila ograničen broj standarda za njegu majki i novorođenčadi (27), od kojih se niti jedan nije specifično odnosio na period oko porođaja.

Ovi zdravstveni izvori definisali su standarde prije svega za "akreditaciju", mada ih je

nekoliko bilo za "poboljšanje kvaliteta", dajući "kriterije" za ispunjavanje standarda u "prioritetnim područjima ", prepoznavajući praznine u kvalitetu i sigurnosti. Iako je većina preporučila potrebu za "mjerenjem kriterija", mali broj njih je obezbijedio

takva mjerenja.

4.2 Definicija i struktura standarda Na osnovu ovih saznanja vezanih za njegu majki i novorođenčadi, "standard" se

definiše kao "opis onoga što se očekuje da se obezbijedi kako bi se postigla visokokvalitetna njega oko samog perioda porođaja". Standard njege ima dvije glavne

komponente: izjavu o kvaliteti i mjeru kvalitete (slika 2). Izjava o kvaliteti postavlja zahtjeve za postizanje usaglašenosti sa standardima i mjerama kvalitete koje pružaju objektivne dokaze za utvrđivanje da li su ili nisu ispunjeni uslovi.

Izjave o kvaliteti su koncizne izjave o prioritetima za mjerljivo poboljšanje kvalitete

njege oko porođaja (prilagođene na osnovu NICE standarda kvalitete (25)). One definišu markere kvalitete koji se dobijaju iz dokaza o tematskoj oblasti i potrebnim resursima.

Mjere kvalitete su kriteriji za procjenu, mjerenje i praćenje kvalitete njege kao što

je navedeno u izjavi o kvaliteti. Postoje tri vrste mjera kvalitete: • unos: šta mora biti na mjestu za željenu njegu (npr. fizički resursi, ljudski resursi, politike, smjernice),

• izlaz/izlazne informacije: da li je željeni proces njege bio obezbijeđen kao što se očekivalo i

• ishod/rezultat: efekat pružanja i iskustva njege na zdravlje i ishodi usmjereni na ljude.

22

Slika 2: Struktura standarda

U skladu sa osam domena SZO okvira za kvalitet njege, formulisano je osam standarda za definisanje prioriteta za poboljšanje kvalitete:

1. prakse zasnovane na dokazima za rutinsku njegu i upravljanje komplikacijama;

2. dostupni informacioni sistemi; 3. funkcionalni sistemi upućivanja; 4. efikasna komunikacija;

5. poštovanje i očuvanje dostojanstva; 6. emocionalna podrška;

7. kompetentno, motivisano osoblje; i 8. dostupnost osnovnih fizičkih resursa.

Standarde prate dvije ili tri izjave o kvaliteti; izuzetak je standard 1 o praksama zasnovanim na dokazima za rutinsku njegu i upravljanje komplikacijama, za koje

postoji 13 izjava o kvaliteti koje odražavaju specifične prioritete za intervenciju. Postoje ukupno 31 izjave o kvaliteti. Za standard 1, neke su označene sa 'a' ako se odnose samo na ženu, 'b' ako se odnose samo na bebu i 'c' ako se odnose na majku i

bebu. Svaka od 31 izjave o kvaliteti imaju 6-18 mjera ulaznih, izlaznih informacija i ishoda tj. rezultata.

4.3 Obim i upotreba standarda i izjava o kvaliteti

Standardi njege obuhvataju rutinsku njegu i upravljanje komplikacijama koje se javljaju kod žena i njihovih beba prije i tokom porođaja te ranog postnatalnog

perioda, uključujući i one kod malih beba tokom prve sedmice života. Oni su usredsređeni na ženu, novorođenčad i porodice i primenjuju se na sve zdravstvene ustanove koje nude porodiljske usluge. Oni su usklađeni sa smjernicama SZO-a i

osmišljeni su za rješavanje specifičnih prioriteta identifikovanih u odjeljku 1.2.

Standardi njege pružaju osnovu za ono što se očekuje i traži, podržavaju monitoring odnosno praćenje i mjerenje performansi u odnosu prema mjerama najbolje prakse sa ciljem identifikacije prioriteta za poboljšanje i pružanje informacija o tome kako se

najbolje prakse mogu koristiti za podršku visokog kvaliteta njege ili pružanje usluga. Oni definišu prioritete za poboljšanje kvaliteta materinstva i brige o novorođenčadi

koje planeri, menadžeri i zdravstveni radnici tj. davaoci zdravstvene njege koriste za:

23

• pripremu nacionalnih i podnacionalnih standarda njege zasnovanih na dokazima kako bi osigurali visoko kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge za majke i

neonatalnu njegu u vrijeme porođaja; • uvođenje očekivanih standarda i pružanja njege u cilju identifikacije

komponenti njege koje traže poboljšanje kako bi se osigurala visokokvalitetna usluga;

• korištenje dostupnih resursa kako bi se postigli optimalni zdravstveni rezultati i

poboljšala upotreba i zadovoljstvo pojedinaca, porodica i zajednica uslugama usmjerenim na zdravlje majki i neonatalne usluge;

• praćenje poboljšanja u pružanju usluga, pokazivanjem da je pružena visokokvalitetna njega i usluge za majke i novorođenčad, naglašavajući oblasti za poboljšanje; i

• pružanjem mjerila za reviziju nacionalnih zdravstvenih ustanova, akreditaciju i nagrade za performance pružaoca usluga.

Oni bi se trebali usvojiti i usavršiti u okviru nacionalnih strategija za kvalitet njege i okvira za pružanje zdravstvenih usluga majkama i novorođenčadi kako bi se osiguralo

da su pružene usluge visoke kvalitete.

4.4 Lista standarda i izjava o kvaliteti Prakse zasnovane na dokazima za rutinsku njegu i upravljanje komplikacija

Standard 1: Svaka žena i novorođenče primaju rutinsku zaštitu i njegu zasnovane na

dokazima, kao i upravljanje mogućim komplikacijama tokom porođaja, rođenja djeteta i ranog postnatalnog perioda, a sve prema smjernicama SZO.

Cilj: Cilj ovog standarda je da osigura očekivano i zasnovano na dokazima upravljanje tokom poroda, porođajem i neposrednim postnatalnim periodom u prvih

nekoliko dana nakon poroda majki i života novorođenčadi. To uključuje rutinsku njegu, ranu dijagnozu komplikacija i njihovo odgovarajuće upravljanje. Mnogi uslovi tj. stanja zahtijevaju pažnju tokom ovog perioda, zbog toga je standard ograničen na

one povezane sa visokim mortalitetom. Upravljanje ovim uslovima/stanjima na odgovarajući način će drastično smanjiti broj smrtnih slučajeva i poboljšati rezultate

žena i novorođenčadi u ovom periodu.

Izjave o kvaliteti Izjava o kvaliteti 1.1a: Žene se rutinski procjenjuju prilikom prijema, tokom porođaja i rođenja djeteta, te im se pruža blagovremena i odgovarajuća njega.

Izjava o kvaliteti 1.1b: Novorođenčad dobijaju rutinski tretman odmah nakon rođenja.

Izjava o kvaliteti 1.1c: Majke i novorođenčad dobijaju rutinsku postnatalnu njegu.

Izjava o kvaliteti 1.2: Žene sa pre-eklampsijom ili eklampsijom odmah dobijaju odgovarajuće intervencije, prema smjernicama SZO.

Izjava o kvaliteti 1.3: Žene sa postpartalnom hemoragijom odmah dobijaju odgovarajuće intervencije, prema smjernicama SZO.

24

Izjava o kvaliteti 1.4: Žene s odgodom poroda ili čiji je porod ometan primaju

odgovarajuće intervencije, prema SZO smjernicama.

Izjava o kvaliteti 1.5: Novorođenčad koja ne dišu spontano primaju odgovarajuću stimulaciju i oživljavanje vrećicom i maskom unutar 1 minute od rođenja, prema SZO

smjernicama. Izjava o kvaliteti 1.6a: Žene koje se prijevremeno porode dobivaju odgovarajuće

intervencije za sebe i svoje bebe, prema SZO smjernicama.

Izjava o kvaliteti 1.6b: Prijevremeno rođene i male bebe dobivaju odgovarajuću njegu, prema smjernicama SZO-a.

Izjava o kvaliteti 1.7a: Žene sa ili pod rizikom od infekcije prije, tokom porođaja ili u ranom postnatalnom periodu odmah dobijaju odgovarajuće intervencije, prema

smjernicama SZO. Izjava o kvaliteti 1.7b: Novorođenim bebama sa sumnjom na infekcije ili sa faktorima

rizika za infekciju odmah se daje antibiotik prema uputstvima SZO.

Izjava o kvaliteti 1.8: Sve žene i novorođenčad primaju njegu prema standardnim mjerama opreza za sprečavanje infekcije u toku hospitalizacije.

Izjava o kvaliteti 1.9: Niti jedna žena ili novorođenče nije podvrgnuta nepotrebnim ili štetnim postupcima prije, tokom porođaja i ranog postnatalnog razdoblja.

Djelotvorni informacijski sistemi

Standard 2: Sistem informisanja u zdravstvu omogućava korištenje podataka kako bi

se osiguralo rano, odgovarajuće djelovanje u smjeru poboljšanja njege i brige o svakoj ženi i novorođenčetu.

Cilj: Cilj ovog standarda je precizno evidentiranje svih informacija u zdravstvenoj ustanovi, kako bi na odgovarajući način iskoristile prikupljene informacije i tako

poboljšale brigu o ženama i novorođenčadi. Ovo zahtijeva dostupnost standardnih obrazaca za prikupljanje informacija o svim pacijentima tokom njihovog boravka u

ustanovi i obučeno, stručno osoblje za prikupljanje podataka, analizu i korištenje rezultata koji trebaju pružiti povratne informacije za praćenje i poboljšanje performansi na svim nivoima zdravstvenog sistema, uključujući i rad osoblja koje se

brine za pružanje zdravstvene njege.

Izjave o kvaliteti Izjava o kvaliteti 2.1: Svaka žena i novorođenče imaju potpun, tačan, standardiziran

medicinski zapis/karton tokom porođaja, poroda i ranog postnatalnog perioda.

Izjava o kvaliteti 2.2: Svaka zdravstvena ustanova ima mehanizam za prikupljanje podataka, analizu i povratne informacije u okviru aktivnosti za praćenje i poboljšanje djelotvornosti prije, tokom porođaja kao i ranog postnatalnog perioda.

25

Funkcionalni sistemi upućivanja

Standard 3: Svaka žena i novorođenče se upućuje na dalje promatranje i tretman na

odgovarajući način, sa stanjem ili stanjima koji se ne mogu efikasno tretirati raspoloživim resursima.

Cilj: Cilj ovog standarda je osigurati pravovremeno i adekvatno upućivanje svih pacijenata kojima je potrebna njega koja im se ne može pružiti u zdravstvenoj

ustanovi. Odluka o upućivanju pacijenta treba da bude čim se dijagnosticira stanje koje se ne može liječiti u zdravstvenoj ustanovi, a nakon što im je pružen obavezni

tretman prije upućivanja. Komunikacija se mora obavljati sa centrom u koji se vrši upućivanje a prije prebacivanja pacijenta, kako bi se mogao napraviti odgovarajući aranžman za prijem pacijenta. Potpunu brigu o pacijentu treba prepustiti prijemnoj

zdravstvenoj instituciji, a povratne informacije o stanju pacijenta treba periodično tražiti kako bi se poboljšala njega u zdravstvenoj instituciji koja je izvršila upućivanje

i u onoj u koju je upućivanje izvršeno. Izjave o kvaliteti

Izjava o kvaliteti 3.1: Svaka žena i novorođenče se na odgovarajući način procjenjuju

prilikom prijema, tokom porođaja i tokom ranog postnatalnog perioda da bi se utvrdilo da li je dalje upućivanje potrebno, a odluka o upućivanju se donosi bez odlaganja.

Izjava o kvaliteti 3.2: Za svaku ženu i novorođenče koji traže dodatno upućivanje,

upućivanje se prati prema unaprijed utvrđenom planu koji se može implementirati bez odlaganja i u bilo koje vrijeme.

Izjava o kvaliteti 3.3: Za svaku ženu i novorođenče koji se upućuju unutar ili između zdravstvenih ustanova, postoji odgovarajuća razmjena informacija i povratne

informacije koje se dostavljaju relevantnom zdravstvenom osoblju.

Efikasna komunikacija

Standard 4: Komunikacija sa ženama i njihovim porodicama je efikasna i odgovara njihovim potrebama i željama.

Cilj: Cilj ovog standarda je efikasna tj. djelotvorna komunikacija, koja je osnovna komponenta iskustva njege koju prima pacijentica i njena porodica. Pacijentica treba

biti upoznata sa svim informacijama vezanim za njenu njegu i treba biti involvirana tj. uključena u sve odluke koje se donose vezano za njen tretman. Efikasna

komunikacija između davaoca zdravstvene njege i pacijenta može smanjiti nepotrebnu anksioznost i učiniti rođenje djeteta pozitivnim iskustvom za ženu.

Izjave o kvaliteti

Izjava o kvaliteti 4.1: Sve žene i njihove porodice dobijaju informacije o njezi i imaju efektivnu interakciju sa osobljem.

Izjava o kvaliteti 4.2: Sve žene i njihove porodice imaju koordiniranu njegu, sa jasnim, tačnim informacijama koje se razmjenjuju između relevantnih stručnjaka iz

oblasti zdravstva i socijalne zaštite.

26

Poštovanje i očuvanje dostojanstva

Standard 5: Žene i novorođenčad dobijaju brigu sa poštovanjem i očuvanjem

njihovog dostojanstva.

Cilj: Cilj ovog standarda je dati potpuno poštovanje i očuvati dostojanstvo svih žena tokom njihovog boravka u zdravstvenoj ustanovi. Treba poštovati njihovu privatnost i povjerljivost u svakom trenutku, a treba izbjegavati bilo kakvo maltretiranje, kao što

su fizičko, seksualno ili verbalno zlostavljanje, diskriminaciju, zanemarivanje, pritvaranje, iznuđivanje ili uskraćivanje usluga.

Izjave o kvaliteti

Izjava o kvaliteti 5.1: Sve žene i novorođenčad imaju privatnost za vrijeme porođaja i njihova povjerljivost se poštuje.

Izjava o kvaliteti 5.2: Niti jedna žena ili novorođenče ne podliježe bilo kakvom obliku ili vidu zlostavljanja, kao što su fizičko, seksualno ili verbalno zlostavljanje,

diskriminacija, zanemarivanje, pritvaranje, iznuđivanje ili odbijanja pružanja usluga.

Izjava o kvaliteti 5.3: Sve žene su obaviještene o odabiru usluga koje primaju i jasno su objašnjeni razlozi za te intervencije ili ishodi istih.

Emocionalna podrška

Standard 6: Svaka žena i njena porodica dobijaju emocionalnu podršku koja je prilagođena njihovim potrebama i koja jača sposobnost žene.

Cilj: Emocionalna podrška je bitna komponenta iskustva njege. Po rođenju pratioc po

njenom izboru pomaže ženi da samouvjereno prođe kroz porod. Svaka žena dobija podršku koja jača njenu sposobnost tokom porođaja.

Izjave o kvaliteti

Izjava o kvaliteti 6.1: Svakoj ženi se nudi opcija da doživi porod sa pratiocem po njenom izboru.

Izjava o kvaliteti 6.2: Svaka žena dobija podršku kako bi ojačala svoju sposobnost tokom porođaja.

Kompetentno, motivisano osoblje

Standard 7: Za svaku ženu i novorođenče, kompetentno, motivisano osoblje je uvijek dostupno da pruži rutinsku njegu i brine se o mogućim komplikacijama.

Cilj: Sva područja zdravstvenog objekta u kojima se rađa i porođa treba da imaju

kompetentno, dobro obučeno osoblje koje će biti prisutno 24 sata dnevno u dovoljnom broju za očekivano radno opterećenje. Dobro liderstvo i upravljanje u zdravstvenom objektu su od suštinskog značaja za pružanje podrške i osiguravanje

kontinuiranog poboljšanja kvalitete.

27

Izjave o kvaliteti

Izjava o kvaliteti 7.1: Svaka žena i dijete u svakom trenutku imaju pristup najmanje jednom stručnjaku koji nadzire porod i pomoćnom osoblju za rutinsku njegu i brigu u

slučaju komplikacija. Izjava o kvaliteti 7.2: Stručnjaci za porod i pomoćno osoblje imaju odgovarajuće

kompetencije i vještine koje zadovoljavaju zahtjeve porođaja i ranog postnatalnog perioda.

Izjava o kvaliteti 7.3: Svaka zdravstvena ustanova ima menadžersko i kliničko rukovodstvo koje je kolektivno odgovorno da razvija i primjenjuje odgovarajuće

politike i njeguje okruženje koje podstiče osoblje na kontinuirano poboljšanje kvalitete.

Dostupnost osnovnih fizičkih resursa

Standard 8: Zdravstvena ustanova ima odgovarajuće fizičko okruženje, uz

odgovarajuću vodu, sanitarije i snabdjevanja energijom, lijekovima, zalihama i opremu za rutinsku brigu o majci i novorođenčadi, kao i upravljanje komplikacijama.

Cilj: Svaki zdravstveni objekat treba da ima osnovnu infrastrukturu i sadržaje, uključujući vodu, sanitarije, higijenu i električnu energiju, odlaganje otpada, zalihe

osnovnih tj. esencijalnih lijekova, pribor i opremu koja zadovoljava potrebe zdravstvene zaštite žena i novorođenčadi u objektu. Oblasti za rađanje, porođaj i postnatalnu njegu treba da budu higijenski, udobni, logički dizajnirani i organizovani

za održavanje kontinuiteta njege.

Izjave o kvaliteti Izjava o kvaliteti 8.1: Voda, energija, sanitarije, higijena ruku i sredstva za odlaganje

otpada su funkcionalni, pouzdani, sigurni i dovoljni da zadovolje potrebe osoblja, žena i njihovih porodica.

Izjava o kvaliteti 8.2: Prostorije za porod, porođaj i postnatalnu njegu su

projektovane, organizovane i održavane na način da se svakoj ženi i novorođenčetu može pružiti individulana i kontinuirana njega prema njihovim potrebama.

Izjava o kvaliteti 8.3: Dostupna je odgovarajuća zaliha lijekova, potrošnog materijala i opreme za rutinsku njegu i upravljanje komplikacijama.

28

5. Izjave o kvaliteti i mjere

5.1. Ishod Delfi procesa

Većina od 318 mjera izrađenih za online/elektronske Delfi konsultacije bile su ulazne i izlazne mjere, budući da mjere ishoda nisu nužno pokrivene jedinstvenom izjavom o kvaliteti. Mjere ishoda su uglavnom one koje bi se mogle koristiti na lokalnoj razini

kako bi pouzdano procijenile kvalitet njege i omogućile usporedbu ustanova ili promjene tokom vremena.

U prvom krugu od 130 učesnika koji su dobili anketu, 116 (89%) je odgovorilo.

Uglavnom složili su se da su razmatrane mjere kvalitete koje su se odnosile na ulazne informacije, proces i rezultate kvalitete njege koju žene i novorođenčad primaju tokom vremena porođaja. Od dobivenih komentara neki su predložili važne oblasti

koje nisu obuhvaćene, također predložili su preoblikovanje nekih mjera ili proširenje razmišljanja izvan izjava o kvaliteti. Neki nisu bili direktno povezani sa izjavama o

kvaliteti, nego su odražavali opće poglede učesnika na kvalitet njege. Na osnovu komentara razjašnjeno je nekoliko izjava o kvaliteti, 10 je izbrisano, a dodana je 41 nova mjera, što je rezultiralo sa ukupno 350 mjera kvalitete koje su razmatrane u

drugom krugu.

U drugom krugu ukupno 81 učesnik iz 46 zemalja s visokim, srednjim i niskim prihodima je završio jedno od tri istraživanja sa stopom odgovora od 70% (81/116). 61 od 83 ispitanika je komentarisao pružanje njege, a 48 od 74 iskustvo njege.

Većina mjera kvalitete rangirana je visoko, najviše od 94,8 do najniže od 64,3; samo

tri mjere su rangirane ispod 70. Za pružanje njege, srednja ocjena bila je > 90 za 35 mjere, 80-90 za 116 mjera i < 80 za 45 mjera. Za iskustvo njege, srednji/prosječni rezultat je bio > 90 za devet mjera, 80-90 za 47 mjera i < 80 za 16 mjera. Za mjera

ukrštanja, srednja ocjena bila je ≥ 90 za 12 mjera, 80-90 za 50 mjera i ≤ 80 za 16 mjera. Dakle, 56 mjera kvalitete dobilo je rang od > 90. Najviše rangirane izjave o

kvaliteti bile su ulazne mjere.

5.2 Korištenje mjera kvalitete

Timovi zdravstvenih ustanova mogu koristiti mjere kvalitete kako bi se utvrdili nedostaci u kvaliteti njege i poboljšalo pružanje i iskustvo njege prema standardu i

relevantnim izjavama o kvaliteti. Vođe zdravstvenih ustanova, planeri, menadžeri i pružaoci usluga mogu ih koristiti za procjenu i praćenje dostupnosti resursa, izvedbe procesa, područja koja zahtijevaju poboljšanje i utjecaj intervencija, a time i

poboljšanje kvalitete. Mjere treba prilagoditi svakom kontekstu, ali se standardi moraju dosljedno provoditi kako bi se osiguralo poboljšanje kvalitete.

Mjere kvalitete uključuju ulazne, izlazne/procesne i mjere ishoda. Ulazne mjere uključuju fizičke resurse, ljudske resurse, politike, protokole i smjernice. Izlazne

mjere obuhvataju pokrivanje ključnih praksi, a većina se izražava kao proporcije, kao što je "Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi čiji je rezultat

analize urina bio odgovarajuće zabilježen tokom procesa poroda, samog porođaja i ranog postpartum perioda. " Mjere ishoda uključuju ishode usmjerene na ljude i na

zdravlje.

29

Većina izjava o kvaliteti je praćena mjerama koje su vrlo specifične za tu izjavu;

međutim, neke mjere mogu biti relevantne za više od jedne izjave, pogotovo u odnosu na fizičke resurse (standard 8). Brojevi mjera kvalitete odražavaju redosljed

kojim su bile navedene u anketi. Rezultat koji je dobila svaka mjera je dat u zagradama, a tri najviše rangirane mjere kvalitete za svaku izjavu označene su sa

zvjezdicama.

5.3 Mjere za izjave o kvaliteti

Standard 1: Svaka žena i novorođenče primaju rutinsku zaštitu i njegu zasnovane na dokazima, kao i upravljanje mogućim komplikacijama

tokom porođaja, rođenja djeteta i ranog postnatalnog perioda, a sve prema smjernicama SZO. Izjava o kvaliteti 1.1a: Žene se rutinski procjenjuju prilikom prijema, tokom

porođaja i rođenja djeteta, te im se pruža blagovremena i odgovarajuća njega.

Obrazloženje: Procjena žena i redovno praćenje tokom prijema, porođaja i rođenja je od presudnog značaja da bi se osigurala osnovna briga koja odgovara inividualnom

slučaju svake žene i kako bi se spriječio početak komplikacija i identifikovao rizik ili komplikacije koje zahtijevaju hitno djelovanje ili upućivanje kako bi se osigurali bolji

rezultati trudnoće i poroda i za majku i za novorođenčad. Na prijemu, žene se podvrgavaju cjelovitom pregledu sa evidencijom o antenatalnoj

njezi, trudnoći i istoriji rađanja, vaginalnom pregledu i potvrdi rađanja. Fetalni otkucaji srca, fetalni položaj ležanja i izgled, krvni pritisak, impuls i temperatura se

određuju i bilježe. Krvna grupa i R tip, hemoglobin, protein u urinu i glukoza, i po potrebi HIV status, se testiraju i bilježe.

Napredak procesa rađanja se prati partografom; krvni pritisak, puls, temperatura i otkucaji srca fetusa se redovno ocjenjuju svaka 4 sata. Ponuđeno je olakšanje bola i

izbor majke se poštuje. Spontano vaginalno rođenje se podržava i vodi se sa majčinom potrebom na potisak/guranje. Aktivno se upravlja trećom fazom poroda i intravenski ili intramuskularni oksitocin se daje odmah nakon rođenja.

Bilo koje komplikacije pri prijemu i tokom procesa rađanja i porođaja se brzo

identifikuju i njima se adekvatno upravlja (pogledajte izjave o kvaliteti 1.2, 1.3, 1.4, 1.5, 1.6a i b, 1.7a i b).

Mjere kvalitete

Ulazne mjere 1. Zdravstveni objekat ima osnovnu, neophodnu opremu i zalihe za rutinsku njegu i

otkrivanje komplikacija (termometri, sfigmomanometri, fetalni stetoskopi, šipke za urin) koje su uvijek dostupne u dovoljnim količinama u područjima porodilišta za

rađanje i porođaj*. (93.38) 2. Zdravstveni objekat ima pisane, ažurirane kliničke protokole za procjenu intrapartumske njege i djelovanja u područjima porodilišta za rađanje i porođaj, a koji

su u skladu sa smjernicama SZO*. (89.37) 3. Zdravstveno osoblje u područjima porodilišta za rađanje i porođaj dobija stručno

usavršavanje i redovne sesije obnavljanja naučenog, najmanje jednom svakih 12

30

mjeseci, a o identifikaciji i upravljanju akušerskim vanrednim situacijama tokom

procesa rađanja i porođaja. (83.42) 4. Zdravstveno osoblje u područjima za rađanje i porođaj dobija najmanje mjesečni

trening ili simulacijske vježbe o podržavanju nadzora u rutinskoj njezi i otkrivanju akušersikih komplikacija tokom procesa rađanja i porođaja. (78.65)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi čiji je krvni pritisak, puls i temperatura prikladno zabilježena tokom rađanja, porođaja i ranog perioda nakon

poroda (postpartuma) (i dalje postupak po potrebi). (87.25) 2. Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, a koje su primile oksitocin u roku od 1 minute od rođenja svoje bebe. (86.18)

3. Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i čiji je napredak u procesu rađanja ispravno praćen i dokumentovan sa partografom i četverosatnom

akcijom. (84.56) 4. Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i čiji je rezultat analize urina odgovarajuće zabilježen tokom perioda rađanja, porođaja i ranog perioda nakon

porođaja (i dalje postupak po potrebi). (78.45) 5. Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i koje su dobile bilo

kakvu opciju za olakšanje bola tokom procesa rađanja i porođaja. (73.04) Mjere ishoda

1. Stopa perinatalne smrtnosti u zdravstvenoj ustanovi [broj smrtnih slučajeva fetusa

(mrtvorođenčadi) ili ranih neonatalnih smrtnih slučajeva / ukupnog broja rođenih beba težine od najmanje 1000 g ili trudnoće od 28 sedmica (mrtvorođeni + živo rođeni) x 1000] *. (91.39)

2. Stopa mrtvorođenih u intrapartumu (broj mrtvorođenih tokom perioda intrapartuma na 1000 rođenja). (88.42)

3. Procenat svih žena primljenih u zdravstvenu ustanovu u periodu aktivnog rađanja i koje su rodile unutar 12 sati od prijema. (72.83)

Izjava o kvaliteti 1.1b: Novorođenčad dobijaju rutinski tretman odmah nakon

rođenja.

Obrazloženje: Rutinska njega novorođenčeta odmah nakon rođenja olakšava adaptaciju novorođenčeta na novo okruženje, zadovoljava njene ili njegove neposredne potrebe na najbolji mogući način i izbjegava komplikacije koje se mogu

prevenirati.

Odmah poslije porođaja, novorođenčad se temeljno osuše i stavljaju u kontakt sa kožom na kožu sa majkom i to najmanje jedan sat. Stezanje pupčane vrpce je odloženo od 1 do 3 minute nakon rođenja, i dojenje je podržano u prvom satu nakon

rođenja. Identifikuju se sve komplikacije i njima se adekvatno upravlja.

Mjere kvalitete Ulazne mjere

1. Zdravstveni objekat ima pisane, ažurirane, kliničke protokole za esencijalnu njegu

novorođenčeta koji su u skladu sa smjernicama SZO i dostupne su u područjima porodilišta za rađanje i porođaj*. (91,09)

31

2. Zdravstveni objekat ima zalihe sterilnih vezica (ili stezaljki) i makaza (ili oštrica),

koje su u svakom trenutku dostupne u dovoljnim količinama za očekivani broj rođenja *. (89.86)

3. Zdravstveni objekat ima zalihe čistih peškira u područjima porodilišta za rađanje i porođaj zbog neposrednog sušenja novorođenčadi, a koji su u svakom trenutku

dostupni u dovoljnim količinama za očekivani broj rođenja. (84.83) 4. Zdravstveno osoblje u područjima porodilišta za rađanje i porođaj dobija stručno usavršavanje ili redovne sesije obnavljanja naučenog o osnovnoj brizi za

novorođenčad i podršci za dojenje, najmanje jednom u 12 mjeseci. (83.94) 5. Zdravstveni objekat ima lokalne aranžmane i mehanizam za održavanje

temperatura sobe u područjima porodilišta za rađanje i porođaj na ili iznad 25 °C i bez naglih oscilacija. (77,9) 6. Zdravstveno osoblje u područjima porodilišta za rađanje i porođaj dobija najmanje

mjesečni trening ili simulacijske vježbe i podržavajuću superviziju o osnovama brige o novorođenčadi i podršci dojenju. (77.82)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Procenat sve novorođenčadi koji su dojili u roku od jednog sata po rođenju *. (86.42) 2. Procenat sve novorođenčadi koji su držani u kontaktu kože na kožu (sa pokrivenom

tijelom i glavom) sa majkama najmanje jedan sat nakon rođenja. (83.34) 3. Procenat sve novorođenčadi koji su primili sva četiri elementa neophodna za brigu

o novorođenčadi: neposredno i temeljito sušenje, neposredni kontakt kože na kožu, odgođeno stezanje pupčane vrpce i iniciranje dojenja u prvom satu. (78.93) 4. Procenat sve novorođenčadi čija je pupčana vrpca stegnuta jednu do tri minute

nakon rođenja. (76.56) 5. Procenat sve novorođenčadi koji su se odmah i temeljito osušili po rođenju.

(76.53) Mjere ishoda

1. Procenat svih novorođenih koji su imali normalnu tjelesnu temperaturu (36,5-37,5 °C) na prvom kompletnom pregledu (60-120 minuta nakon rođenja). (85.37)

Izjava o kvaliteti 1.1c: Majke i novorođenčad dobijaju rutinsku postnatalnu njegu.

Obrazloženje: Rutinska postnatalna njega predstavlja primjenu najboljih praksi za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje komplikacija kod majke i bebe i savjetovanje

majki o tome kako najbolje brinuti o sebi i novorođenčadi.

Postnatalna njega, individualizirana njega pružena majci i njenoj bebi nakon porođaja trebalo bi da se odnosi na svaku varijaciju od očekivanog normalnog oporavka nakon

rođenja. Krvni pritisak, temperatura, krvarenje i pražnjenje urina često se prate tokom prvih 48 sati poslije porođaja. Komplikacije se identifikuju i njima se upravlja,

a dojenje je posebno podržano. Majke se savjetuju o znacima opasnosti u njima samima i na njihovim bebama, o razmaku rođenja i metodama planiranja porodice.

Novorođenčad dobijaju potpunu fizičku procjenu, čuvaju se u kontaktu koža na kožu

sa majkom i vodi se njega oko pupčane vrpce. Kupanje se odlaže za 24 sata, vitamin K i vakcine se daju prema nacionalnim smjernicama, prati se temperatura i

komplikacije se identifikuju i njima se upravlja. Bebama koje su rođene sa niskom kilažom i malim bebama se po potrebi pruža dodatna njega (vidjeti Izjavu o kvaliteti 1.6b).

32

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstveni objekat ima pisane, ažurirane kliničke protokole za majčinsku

postnatalnu njegu i / ili postnatalnu njegu u porodilištu, a koji su u skladu sa smjernicama SZO*. (90.10) 2. Zdravstvene ustanove praktikuju i omogućavaju prostor u sobama kako bi majke i

bebe mogle ostati zajedno 24 sata dnevno*. (86.57) 3. Zdravstveni objekat ima pisanu politiku o dojenju koja se rutinski prenosi svom

zdravstvenom osoblju za njegu i pomoćnom osoblju. (83.18) 4. Zdravstveno osoblje u porodilištu dobija stručno usavršavanje i redovne sesije obnavljanja naučenog o osnovnoj brizi za novorođenčad i podršci za dojenje,

najmanje jednom svakih 12 mjeseci. (83.04) 5. Zdravstveni objekat ima lokalne aranžmane kako bi obezbijedili da svaka majka

zna kada i gdje će joj biti pružena postnatalna njega za nju i njeno novorođenče nakon otpusta iz bolnice. (79.98) 6. Zdravstveni objekat ima lokalne aranžmane za metode alternativnog hranjenja,

uključujući čašice ili hranjenje čašicom i kašikom i izbjegavanje hranjenja bočicom. (78.97)

7. Zdravstveni objekat ima lokalni aranžman za informisanje trudnica i njihovih porodica o koristima i upravljanju dojenjem. (74.49) 8. Zdravstvena ustanova osigurava da se ishrana beba sa formulama za hranjenje

pokazuje majkama i članovima porodice novorođenčadi samo kada je to potrebno, uz potpuno objašnjenje opasnosti nepravilne upotrebe. (71.85)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Procenat sve novorođenčadi u odjeljenjima ili područjima zdravstvenog objekta za postnatalnu njegu koji su primili vitamin K i potpunu vakcinaciju po nacionalnim

smjernicama*. (91.23) 2. Procenat sve stabilne novorođenčadi u zdravstvenom objektu koja se hrani isključivo majčinim mlijekom od rođenja do otpuštanja. (84.37)

3. Procenat svih žena u odjeljenjima ili područjima zdravstvenog objekta za postnatalnu njegu koje imaju dokumentovani problem krvnog pritiska, pulsa,

vaginalnog krvarenja, lohije (krvarenje nakon poroda) ili dojenja. (84.02) 4. Procenat sve novorođenčadi u zdravstvenom objektu koji su dobili puni klinički

pregled prije otpusta. (83.13) 5. Procenat svih zdravih majki i novorođenčadi koji su u zdravstvenoj ustanovi primali njegu najmanje 24 sata nakon nekompliciranog vaginalnog poroda. (82.50)

6. Procenat sve novorođenčadi u odjeljenjima ili područjima zdravstvenog objekta za postnatalnu njegu za koje postoje dokumentovane informacije o temperaturi

novorođenčeta, brzini disanja, ponašanju prilikom hranjenja i odsustvu ili prisustvu znakova opasnosti. (82.41) 7. Procenat svih zdravih majki na odjeljenjima ili područjima zdravstvenog objekta za

postnatalnu njegu koje su primile savjetovanje vezano za dojenje i podršku od strane kvalifikovanog zdravstvenog osoblja. (82.14)

8. Procenat svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i kojima je dozvoljeno da budu u sobi sa svojim novorođenčetom 24 sata dnevno. (78.90) 9. Procenat svih žena u zdravstvenoj ustanovi kojima je nakon poroda ponuđeno

savjetovanje o razmaku između rađanja i planiranju porodice, a prije otpusta.

33

Mjere ishoda

1. Procenat sve novorođenčadi u zdravstvenom objektu koji su samo i isključivo dojili u vrijeme otpusta iz bolnice. (85.55)

2. Procenat svih žena u zdravstvenoj ustanovi koja su nakon poroda, a prije otpusta, primile savjet o kontracepciji, razmaku između poroda i planiranju porodice. (84.03)

Izjava o kvaliteti 1.2: Žene sa pre-eklampsijom ili eklampsijom odmah

primaju odgovarajuće intervencije prema smjernicama SZO. Obrazloženje: Hipertenzija izazvana trudnoćom, pre-eklampsija i eklampsija glavni

su uzroci smrtnosti majki, mrtvorođenju i neonatalnoj smrtnosti. Prevencija, rana dijagnoza i pravovremeno, odgovarajuće liječenje može drastično smanjiti povezanu

smrtnost i morbiditet. Ženama s ozbiljnom pre-eklampsijom odmah se daje, intravenozno ili intramuskularno, magnezijev sulfat i antihipertenziv, prema potrebi. Magnezijev sulfat je potrebno dati u odgovarajućoj dozi, ako je ženu potrebno

prebaciti u drugi odjel. Znakovi disfunkcije organa i drugi znakovi opasnosti (krvni tlak, respiratorna brzina, tekućine, izlučivanje urina, refleks tetive i fetalni otkucaji

srca) su praćeni. Laboratorijsko ispitivanje uree i elektrolita određuje napredovanje bolesti. Ako je žena u terminu ili je fetus neodrživ, porođaj je induciran instrumentalnom intervencijom ili carskim rezom, prema potrebi. Za trudnoće koje

nisu u terminu, proaktivno se tretira s kortikosteroidima, ako je stanje stabilno.

Mjere kvalitete Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima zalihe oralnih i intravenoznih antihipertenzivnih

sredstava i magnezija sulfata, dostupne u dovoljnim količinama, uvijek, na odjelima antenatalne, akušerske i postnatalne njege *. (91.8) 2. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane kliničke protokole o upravljanju

preeklampsijom koji su dostupni u antenatalnom, akušerskom i postnatalnom odjelu njege i sukladni su sa smjernicama SZO. (90,59)

3. Osoba za zdravstvenu njegu u porodničkoj jedinici dobiva stručnu obuku i redovite sesije podsjećanja o upotrebi antihipertenzivnih sredstava, intravenozne infuzije i

magnezijevog sulfata za liječenje preeklampsije i eklampsije, najmanje jednom u 12 mjeseci. (84,54)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer svih žena s ozbiljnom pre-eklampsijom ili eklampsijom koje su u zdravstvenoj ustanovi dobile punu dozu magnezijevog sulfata *. (91,37) 2. Razmjer svih žena s ozbiljnom hipertenzijom izazvanom trudnoćom, koje su u

zdravstvenoj ustanovi primile preporučene antihipertenzive. (88,02) 3. Razmjer svih žena s preeklampsijom u zdravstvenoj ustanovi čije stanje je

napredovalo u eklampsiju. (81,9) Mjere ishoda

1. Razmjer svih žena s preeklampsijom ili eklampsijom u zdravstvenoj ustanovi koje

su preminule kao rezultat pre-eklampsije ili eklampsije *. (91,22)

34

2. Razmjer svih žena s preeklampsijom ili eklampsijom koje su stigle u zdravstvenu

ustanovu s živim fetusom, a čija je beba umrla u perinatalnom razdoblju (mrtvorođenče ili rana neonatalna smrt). (86.55)

3. Razmjer svih žena s preeklampsijom ili eklampsijom u zdravstvenoj ustanovi koje su mogla umrijeti zbog pre-eklampsije ili eklampsije. (76,88)

Izjava o kvaliteti 1.3: Žene sa postpartalnom hemoragijom odmah primaju

odgovarajuće intervencije prema smjernicama SZO.

Obrazloženje: Krvarenje nakon poroda je vodeći uzrok majčinske smrtnosti koja se može prevenirati, a većina smrti nastupi u prvih 24-48 sati, po porođaju. Rana dijagnoza i pravovremeno, adekvatno tretiranje su osnova za učinkovito smanjenje

smrtnosti.

Rutinski se prati postpartalno krvarenje. Ako dođe do krvarenja, potrebno je odmah uvesti intravenski oksitocin, masažu maternice, ručno uklanjanje zaostale posteljice

kao i odgovarajuće mjere koje će smanjiti štetu ili kirurške intervencije kada je to naznačeno. Daljnji gubitak krvi, puls i krvni tlak pažljivo se nadziru, a šok se tretira s reanimacijom pomoću intravenskih tekućina i transfuzijom krvi, ako je indicirano.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

4. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane kliničke protokole za krvarenje nakon poroda

koji su dostupni na odjelima akušerske i postnatalne njege i koji su u skladu sa smjernicama SZO *. (90.76))

5. Zdravstvena ustanova ima uterotonične lijekove i pomagala za intravensku primjenu tekućine i krvi (šprice, iglice, intravenozne kanile, intravenske otopine tekućina, krv) dostupno u odgovarajućim količinama, uvijek, u odjelima akušerske i

postnatalne njege.(89,55) 6. Funkcionalna transfuzija krvi dostupna je u zdravstvenoj ustanovi u svakom

trenutku.(86,82) 7. Osoblje zdravstvene njege na odjelima akušerske i postnatalne njege prima kontinuiranu obuku i redovite obnove znanja o tretiranju krvarenja nakon porođaja,

najmanje jednom u 12 mjeseci. (84,25)

Izlazne mjere/mjere procesa 1. Razmjer svih žena s postpartalnim krvarenjem nakon poroda u zdravstvenoj

ustanovi, koje su primile terapeutske uterotonične lijekove *. (89,75) 2. Razmjer svih žena koje su u zdravstvenoj ustanovi krvarile nakon poroda zbog

zaostale posteljice, a za koje je ručno uklanjanje posteljice obavljao stručni zdravstveni djelatnik.(80,48)

Mjere ishoda

1. Razmjer svih žena koje su u zdravstvenoj ustanovi preminule kao rezultat postporođajnog krvarenja. *. (92,98)

2. Razmjer svih žena koje su nakon poroda carskim rezom u zdravstvenoj ustanovi, a koje su primile transfuziju krvi. (85,80)

35

3. Razmjer svih žena koje su rodile vaginalno u zdravstvenoj ustanovi, a koje su

primile transfuziju krvi. (85.58) 4. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, s teškim postpartalnim

krvarenjem (abnormalno krvarenje> 1000 mL ili bilo koji krvarenje s hipotenzijom ili transfuzijom krvi). (83,69)

5. Razmjer svih žena koje su poslije porođaja u zdravstvenoj ustanovi imale krvarenje, radi kojeg je majka mogla umrijeti. (77.97)

Izjava o kvaliteti 1.4: Žene s odgodom poroda ili čiji je porod ometan primaju

odgovarajuće intervencije prema SZO smjernicama.

Obrazloženje: Opstruirani porođaj glavni je uzrok i majčinskog i novorođenačkog morbiditeta i smrtnosti. Nedijagnosticirani opstruirani porod može dovesti do rupture

uterusa, veziko-vaginalne fistule ili rekto-vaginalne fistule kod majke i većeg rizika za mrtvorođenče, neonatalnu asfiksiju, aspiracijskog sindroma uzrokovanog mekonijem i drugih stanja. Pravilno praćenje poroda radi izbjegavanja prolongiranosti i

komplikacija i rano otkrivanje i pravovremeno tretiranje opstruiranog poroda može smanjiti učestalost ovih komplikacija.

Intervencije za nenapredovanje poroda uključuju digitalni vaginalni pregled u intervalima od 4 h i brzu potvrdu nenapredovanja poroda s partografom s akcijskom

linijom od 4 h, provjera za cefalopelvični nesrazmjer i procjenu hidratacije žene. Ubrzanje porođaja pomoću intravenskog oksitocina (i s amniotomijom, ako

membrana ne pukne) se koristi ako postoji nenapredovanje u prvoj fazi bez cefalopelvičnog nesrazmjera. Nenapredovanje u drugoj fazi poroda tretira se odgovarajućom upotrebom instrumenata (vakuum ili forceps) ili pomoću carskog

reza, ako postoje dokazi o opasnosti po fetus ili znakovi opstruiranosti.

Napomena: Ubrzanje poroda se treba koristiti samo u potvrđenom nenapredovanju poroda, nakon isključenja cefalopelvičnog nesrazmjera i u ustanovama koje su sposobne za čestu, redovitu kontrolu brzine otkucaja srca fetusa i obrazac kontrakcije

maternice i može tretirati bilo kakve štetne učinke.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima pisane, ažurirane kliničke protokole za sprečavanje i tretiranje prolongiranih poroda, koji su dostupni na odjelima akušerske i postnatalne njege, a koji su skladni smjernicama SZO*. (90,88)

2. Zdravstvena ustanova ima osnovne zalihe i opremu za porođaj pomoću vakuuma ili forcepsa, uključujući opremu za reanimaciju novorođenčeta, dostupnu u dovoljnim

količinama u svakom trenutku, na odjelu akušerske i postnatalne njege *. (90,33) 3. Zdravstvena ustanova ima adekvatno opremljenu operacijsku salu u blizini

akušerskog i prenatalnog odjela *. (90,13) 4. Zdravstvena ustanova ima odgovarajući broj osoblja vještog u obavljanju carskog reza, 24 sata na dan. (87.93)

5. Osoblje koje pruža zdravstvenu njegu na području akušerskog i postnatalnog odjela zdravstvene ustanove dobiva stručnu obuku i redovitu obnovu znanja (svakih 6

mjeseci) o tretiranju produženog i opstruiranog porođaja.(82.19)

36

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer svih prvorotki u u zdravstvenoj ustanovi, koje su imale jedan fetus, glavom okrenutom prema dolje, na ≥37 sedmica trudnoće, koje su podvrgnute

carskom rezu za trajanja spontanog porođaja (Robson grupa 1).(87,27) 2. Razmjer svih žena u zdravstvenoj ustanovi s produženim i/ili opstruiranim porodom koji je završio carskim rezom. (86,03)

3. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, a koje su podvrgnute porodu pomoću korištenja instrumenata, radi prolongirane druge faze poroda. (83,21)

4. Razmjer žena s produženim ili opstruiranim porodom koje su podvrgnute hitnom carskom rezu unutar 30 minuta od odluke o carskom rezu. (79,9) 5. Razmjer svih žena u zdravstvenoj ustanovi s potvrđenim nenapredovanjem prve

faze poroda, koje su primile oksitocin za ubrzanje. (79,06) 6. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, čija je aktivna faza u

prvoj fazi poroda prekoračila trajanje od 12 sati. (76,79) 7. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi s produženom drugom fazom poroda. (74,82)

Mjere ishoda 1. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su imale rupturu

maternice tokom poroda.(89,35) 2. Razmjer svih perinatalnih smrti koje su se dogodile u zdravstvenoj ustanovi nakon

prolongiranog poroda ili opstrukcije poroda.(85,23) 3. Razmjer sve novorođenčadi rođene u zdravstvenoj ustanovi, koja je imala ozljede prilikom rađanja (brahijalna paraliza, frakture, hematom na glavi). (83,75)

4. Razmjer žena u zdravstvenoj ustanovi s prolongiranim ili opstruiranim porodom, a koje su umalo umrle iz tog razloga. (78.0)

Izjava o kvaliteti 1.5: Novorođenčad koja ne dišu samostalno, primaju odgovarajuću stimulaciju i oživljavanje vrećicom i maskom unutar 1 minute

od rođenja, a prema SZO smjernicama.

Obrazloženje: Asfiksija jedan je od vodećih uzroka neonatalne smrti u prvom tjednu života i također je odgovorna za dugoročno neurološko oštećenje i invaliditet. Može biti spriječena uz odgovarajuće, učinkovito oživljavanje novorođenčadi koja ne diše

pri rođenju.

Novorođenčad koja ne diše spontano se nakon temeljitog sušenja trlja dva do tri puta po leđima za dodatnu stimulaciju. Usisavanje se koristi samo kad je novorođenčad ispustila mekonij ili ako je prisutan sekret u ustima ili nosu. Ventilacija s pozitivnim

tlakom sa samopušućom vrećicom-i-maskom primjenjuje se 1 minutu po rođenju, sa zrakom za novorođenče > 32 tjedna trudnoće i 30% kisika za prijevremenu bebu kod

gestacije <32 tjedna. Adekvatnost ventilacije prati se mjerenjem brzine otkucaja srca, pokreta prsnog koša i pulsnom oksimetrijom (ako je dostupna). Veća koncentracija kisika se daje samo ako je brzina otkucaja srca <60 / min nakon 60

sekundi reanimacije.

37

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova u akušerskom i neonatalnom odjelu ima usisni uređaj,

najmanje dvije neonatalne maske i vreću koja se samonapuhava *. (93,83) 2. Zdravstvena ustanova u akušerskom i neonatalnom odjelu ima pisane i ažurirane kliničke protokole za njegu novorođenčadi koja nije spontano disala, a koji su u

skladu sa smjernicama SZO *. (91.86) 3. Svi zdravstveni radnici koji pružaju njegu trudnicama, rodiljama i novorođenčadi u

zdravstvenoj ustanovi, obučeni su za osnovnu reanimaciju novorođenčadi, a demonstrirano je simuliranjem pozitivnog tlaka ventilacije s vrećicom i maskom na lutki. (89,64)

4. Zdravstveno osoblje akušerskog i neonatalnog odjela u rodilištu dobiva stručno usavršavanje i redovite obnavljanu obuku u osnovnoj reanimaciji novorođenčadi

barem jednom svakih 12 mjeseci. (87,06) 5. Zdravstveno osoblje akušerskog i neonatalnog odjela rodilišta radi mjesečne vježbe ili simulacijske vježbe i dobiva nadzor podrške u osnovnoj reanimaciji

novorođenčeta.(83,91)

Izlazne mjere/mjere procesa 1. Razmjer sve novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi koja nije spontano disala

nakon dodatne stimulacije, koji je bio oživljavan s vrećicom i maskom. (81,10) 2. Razmjer sve novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi koja nije spontano disala

nakon dodatne stimulacije i koja je reanimirana s vrećicom i maskom u roku od 1 min po rođenju.(75.56)

Mjere ishoda

1. Razmjer svih živih beba rođenih u zdravstvenoj ustanovi u terminima (≥ 37 tjedana) bez većih kongenitalnih malformacija, koje su preminule u roku od 7 dana po rođenju (rani neonatalni mortalitet) *. (91,14)

2. Razmjer svih živih beba rođenih u terminima (≥ 37 tjedana) u zdravstvenoj ustanovi, koje nisu disale spontano, ali su disale spontano 5 minuta nakon

oživljavanja. (77,92)

Izjava o kvaliteti 1.6a: Žene koje se prijevremeno porode primaju odgovarajuće intervencije kako za sebe tako i za svoje bebe prema SZO

smjernicama.

Obrazloženje: Prijevremeni porod (prije 37 završenih tjedana trudnoće) može rezultirati brojnim zdravstvenim rizicima za bebu, koji se povećavaju, što je beba ranije rođena. Prevencija prijevremenog porođaja i odgovarajuće skrob pri

prijevremenom porođaju su neophodni za smanjenje povezanih rizika za bebu, sprečavanje komplikacija koje se mogu izbjeći i poboljšanje ishoda i preživljavanja

prijevremeno rođenih beba. Žene koje su u prijevremenom porođaju primaju se u ustanovu koja ima kapacitet

njegovanja prijevremeno rođenih beba i njihovih komplikacija, prolaze temeljitu procjenu i pregled kako bi se ultrazvukom ili datumom prvog dana posljednje

menstruacije utvrdila gestacijska starost, potražili znakovi i simptomi infekcije i procijenili da li je porođaj neizbježan ili se može odgoditi.

38

Antenatalni kortikosteroidi dani su, nakon isključivanja korioamnionita, za neposredan rizik od prijevremenog porođaja u 24-34 tjednu trudnoće, uz tokolizu, prema potrebi.

Antenatalni magnezij sulfat se daje kod prijevremenog porođaja kod <32 tjedna trudnoće radi zaštite fetusa od neuroloških komplikacija. Ženama s potvrđenom

prijevremenom pretporodnom rupturom membrana rutinski se daju antibiotici. Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane kliničke protokole za tretiranje prijevremenog poroda na akušerskom odjelu rodilišta, koje su u skladu sa

smjernicama SZO *. (91,46) 2. Zdravstvena ustanova ima zalihe antenatalnih kortikosteroida (deksametazon ili

betametazon), antibiotike i magnezijev sulfat dostupni u dovoljnim količinama, u svakom vremenu, kako bi se tretirao prijevremeni porod, u skladu sa smjernicama SZO *. (90,06)

3. Osoblje rodilišta dobiva stručno usavršavanje i redovite obnove znanja o tretiranju prijevremenog poroda, najmanje jednom svakih 12 mjeseci. (85,52)

4. Osoblje rodilišta ima mjesečne vježbe ili simulacijske vježbe i nadzor podrške kod tretiranja prijevremenog poroda. (79,18)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer sve prijevremeno rođene novorođenčadi, rođene između 24. i 34. tjedna trudnoće u zdravstvenoj ustanovi, čije su majke primale najmanje jednu dozu antenatalnih kortikosteroida kada je to bilo naznačeno. (86,11)

2. Razmjer sve prijevremeno rođene novorođenčadi, rođene prije 32. tjedna trudnoće u zdravstvenoj ustanovi, čije majke su primile magnezijev sulfat kako bi zaštitile bebu

od fetalnih neuroloških komplikacija.(78,52) 3. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i imale rupturu membrane prije poroda, a koje su primile profilaktičke antibiotike. (87,60)

Mjere ishoda

1. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i imale prijevremenu

rupturu membrane, koje su primile profilaktičke antibiotike *. (87,60) 2. Razmjer sve djece u zdravstvenoj ustanovi koja su, u opasnosti da se rode od 24 do <34 tjedana trudnoće, bila izložena antenatalnim kortikosteroidima. (73,61)

3. Razmjer sve djece u zdravstvenoj ustanovi koja su bila u opasnosti da se rode ≥ 34 tjedana trudnoće, a bili su izloženi antenatalnim kortikosteroidima. (72,43)

Izjava o kvaliteti 1.6b: Bebe rođene prije termina i male bebe primaju odgovarajuću njegu prema smjernicama SZO.

Obrazloženje: Prijevremeno rođene bebe i male bebe imaju mnogo veći rizik od smrti tokom neonatalnog perioda i rizik za dugoročne zdravstvene probleme i

invaliditet tokom cijelog života. Njih treba njegovati u dobro opremljenim neonatalnim odjelima s dobro obučenim osobljem, prisutnim tokom cijelog dana.

Prijevremeno rođene bebe i bebe male porođajne težine (<2500 g) su stalno dobro utopljene i pažljivo nadzirane radi mogućih komplikacija; njihove majke dobivaju

39

podršku u isključivom dojenju ili alternativno hranjenje (izdojeno majčino mlijeko,

mlijeko iz mliječne banke ili adaptirano mlijeko). Klinički stabilna prijevremeno rođena novorođenčad težine ≤ 2000g dobivaju klokansku njegu. Oni koji su nestabilni drže se

u čistom inkubatoru ili ispod izvora topline, a njihova se temperatura stalno prati. Rizici za uobičajene komplikacije (hipotermija, problemi s hranjenjem, apneja,

sindrom respiratornog distresa i infekcije) se procjenjuju, prate, prepoznaju se rano i primjereno tretiraju. Antibiotici, sigurna terapija kisikom, kontinuirani pozitivni tlak zraka i zamjensko sredstvo za tenzid daje se prema potrebi.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane kliničke protokole za njegu prijevremeno rođenih beba i beba male porođajne težine u akušerskom odjelu

rodilišta, koji su u skladu sa smjernicama SZO*. (91,41) 2. Zdravstvena ustanova ima zalihe i materijale koji osiguravaju optimalnu toplinsku njegu stabilnim i nestabilnim prijevremeno rođenim bebama, uključujući klokansku

njegu (umotavanje, kape za bebe, čarape), čiste inkubatore i grijače *. (89,14) 3. Zdravstvena ustanova ima zalihe i materijale koji osiguravaju optimalno hranjenje

prijevremeno rođenim bebama i podršku za dojenje ili alternativno hranjenje (hranjenje šoljicom i kašikicom, adaptiranim mlijekom, izdajalicama, skladištima za mlijeko, pasterizatorima, bankama mlijeka, ako je moguće, nazogastričnim cijevima,

intravenoznim tekućinama i cijevima). (86.56) 4. Zdravstveni djelatnici u zdravstvenoj ustanovi koji rade s trudnicama, rodiljama i

novorođenčadi dobivaju redovite obnove znanja u odgovarajućoj njezi o prijevremeno rođenoj djeci i djeci male porođajne težine, najmanje jednom u 12 mjeseci. (85,82)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer sve novorođenčadi rođene u zdravstvenoj ustanovi s porođajnom težinom ≤ 2000 g koji je u prvom tjednu života dobio kontinuiranu klokansku njegu. (83,35) 2. Razmjer sve nestabilne novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi, s porođajnom

težinom ≤ 2000 g koja ne može primiti klokansku njegu, koja su zbrinuta u termo-neutralnom okruženju, ili pod lampom ili u inkubatorima, prema potrebi. (79,29)

3. Razmjer novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi s malom porođajnom težinom, čije su majke primile dodatnu podršku za uspostavljanje dojenja. (77,13)

Mjere ishoda

1. Udio svih prijevremeno rođenih beba (<28 tjedana, 28-32 tjedana i 32-37 tjedana gestacijske dobi) rođenih u zdravstvenom objektu, koje su preminule u prvih 7 dana

života*.(90.15) 2. Razmjer sve novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi s malom porođajnom težinom, koja je isključivo hranjena majčinim mlijekom tokom boravka u ustanovi. (84,57)

3. Razmjer svih živih prijevremeno rođenih beba, rođenih u zdravstvenoj ustanovi, s teškim neonatalnim morbiditetom (sindrom respiratornog distresa, intraventrikularno

krvarenje, nekrotični enterokolitis). (81,20) 4. Razmjer smrtnih slučajeva djece s malom porođajnom težinom u zdravstvenoj ustanovi pripisanih mogućim ozbiljnim bakterijama ili sepsi (80.30)

40

Izjava o kvaliteti 1.7a: Žene sa ili pod rizikom od infekcije prije porođaja, u

toku porođaja ili u ranom postnatalnom periodu odmah dobijaju odgovarajuće intervencije prema smjernicama SZO.

Obrazloženje: Puerperalna sepsa je jedan od vodećih uzroka smrti majke i može također uzrokovati rani početak sepse kod novorođenčadi. Sprečavanje

predisponirajućih čimbenika, aseptičke mjere opreza u svim intervencijama i postupcima, rana, točna dijagnoza i upotreba odgovarajućih antibiotika za liječenje infekcije majke smanjuje pojavu sepse i povezanog morbiditeta i smrtnosti i kod

majki i kod novorođenčadi.

Žene koje su izložene riziku od infekcije dobivaju profilaktičke antibiotike ako su podvrgnute elektivnom ili hitnom carskom rezu, u dugotrajnom porodu s rupturom

membrana, u slučajevima zaostalih placentnih dijelova, s perinealnim puknućem trećeg ili četvrtog stepena ili prije manuelnog uklanjanje posteljice. Prije početka

antibiotske terapije, uzimaju se uzorci, za kulturu i osjetljivost. Žene sa znakovima i simptomima infekcije (temperatura> 38 ° C prije porođaja ili tokom poroda, ruptura membrana ≥ 18 h prije rođenja, smrdljiva ili gnojna amnionska tekućina i bol u

trbuhu i / ili neugodan vaginalni iscjedak u postnatalnom razdoblju) tretiraju se antibioticima i stalno prate, a njihovo tok redovito se procjenjuje.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere 1. Zdravstvena ustanova ima zalihe oralnih i injekcijskih antibiotika prve i druge linije

(ampicilin ili penicilin i gentamicin, klindamicin, cefalosporin i metronidazol) dostupne u dovoljnoj količini, u svakom trenutku, za očekivani broj poroda*. (92,15)

2. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane kliničke protokole za liječenje žena s rizikom od infekcije tokom poroda, porođaja i ranog postnatalnog razdoblja u akušerskom i postnatalnom odjelu rodilišta i u skladu su sa smjernicama SZO *.

(91,75) 3. Zdravstveni djelatnici u zdravstvenoj ustanovi koji rade s trudnicama i rodiljama i

dobivaju usavršavanje i redovite obnove znanja o prepoznavanju i tretiranju znakova peri-partum infekcije, najmanje jednom svakih 12 mjeseci. (85,20)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer svih žena u zdravstvenoj ustanovi koje su podvrgnute carskom rezu u koje su primile profilaktičke antibiotike prije carskog reza *. (90.37) 2. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi s prijevremenom

rupturom membrane, a koje su primale antibiotike.(87,44) 3. Razmjer svih žena u zdravstvenoj ustanovi s perinealnim puknućem trećeg ili

četvrtog stupnja, a koje su primile antibiotike. (83,45) 4. Razmjer svih trudnica ili porodilja u zdravstvenoj ustanovi sa znakovima infekcije, koje su dobile injekcije antibiotika. (83,39)

5. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi s temperaturom> 38 ˚C ili drugim znakovima infekcije (smrdljive ili gnojne lohije) nakon porođaja. (82,87)

Mjere ishoda

1. Razmjer svih žena koje su u zdravstvenoj ustanovi podvrgnute carskom rezu, a koje su imale tešku sistemsku infekciju ili sepsu nakon carskog reza. (86.56) 2. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi s teškom sistemskom

infekcijom ili sepsom u postpartum periodu. (86,15)

41

Izjava o kvaliteti 1.7b: Novorođenčad sa faktorima rizika za infekciju odmah

primaju antibiotik prema uputstvima SZO.

Obrazloženje: Novorođenčad imaju veći rizik od infekcije zbog svog nezrelog imunološkog sistema. Infekcije u novorođenčadi mogu dovesti do smrti ili dugotrajnog

invaliditeta kod preživjelih. Dobra higijena ruku, njega pupkovine i drugih odgovarajućih aseptičkih mjera opreza, screening za neonatalnu sepsu, prema prisutnosti jednog ili više faktora rizika, rana dijagnoza znakova i simptoma

neonatalne sepse i odgovarajući tretman s antibioticima bitni su za sprječavanje sepse i povezanog morbiditeta i smrtnosti.

Novorođenčadi s faktorima rizika za infekciju ili znakovima infekcije daje se antibiotski tretman, prema smjernicama SZO. Čimbenici rizika za infekciju su temperatura majke

(> 38 ° C) prije porođaja ili tokom poroda, ruptura membrana ≥ 18 sati prije rođenja i smrdljiva ili gnojna amnionska tekućina. Novorođenčad sa znakovima ozbiljne

bakterijske infekcije u nemogućnosti su da se hrane (ili su se prestala dobro hraniti), imaju konvulzije, brzo disanje (> 60 udisaja / min) uvlače prsa više, temperaturu (≥

38 ° C) ili nisku tjelesnu temperaturu (<35 ° C), letargiju, kretanje samo kada su stimulirana ili nemaju nikakvih kretnji. Prije davanja antibiotika, uzima se krvna kultura, kod novorođenčadi u opasnosti ili sa znakovima infekcije. Tretiraju se

empirijskim injektabilnim antibioticima za sepsu ili sumnju na sepsu i pažljivo se nadgledaju radi ponovnog tretmana. Nalazi kulture temelj su za odlučivanje o

promjeni antibiotika i trajanje liječenja. Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima zalihe injekcijskih antibiotika (najmanje antibiotici za prvu i drugu liniju za neonatalnu sepsu i meningitis) dostupne u dovoljnim količinama

u svakom trenutku za očekivani broj poroda*. (92,14) 2. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane kliničke protokole za ranu dijagnozu i

upravljanje neonatalnim infekcijama u rodilištu, koja je u skladu sa smjernicama SZO*. (90,47) 3. Zdravstveno osoblje u zdravstvenoj ustanovi koja brine za trudnice, porodilje i

novorođenčad dobiva usavršavanje i redovite obnove znanja u prepoznavanju i tretiranju novorođenačkih infekcija, najmanje jednom u 12 mjeseci. (85,95)

4. Zdravstveni djelatnici u zdravstvenoj ustanovi prepoznaju znakove novorođačke sepse i kako je tretirati, prema smjernicama SZO. (84,29)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer sve novorođenčadi sa znakovima infekcije u zdravstvenoj ustanovi, koja je primala injekcije antibiotika. (86,94)

2. Razmjer sve novorođenčadi čije su majke imale znakove infekcije u zdravstvenoj ustanovi, a primile su injekcije antibiotika. (77,53)

Mjere ishoda

1. Razmjer novorođenčadi koja je u zdravstvenoj ustanovi preminula, a liječena je

protiv sepse (stopa fatalnosti slučaja) *. (89,32) 2. Razmjer svih neonatalnih smrti u zdravstvenoj ustanovi, uzrokovanih sepsom.

(86,96) 3. Razmjer svih teških neonatalnih bolesti u zdravstvenoj ustanovi, zbog sepse. (77,53)

42

Izjava o kvaliteti 1.8: Sve žene i novorođenčad dobivaju njegu prema

standardnim mjerama opreza za sprečavanje infekcije u toku hospitalizacije.

Obrazloženje: Infekcije nastale u bolnici povećavaju morbiditet i smrtnost, troškove njege i trajanje boravka u bolnici.

Standardne mjere opreza su neophodne kako bi spriječilo nastajanje infekcija u bolnici. Uvijek se poštuju standardne mjere opreza, uključujući higijenu ruku sa

sapunom i vodom ili korištenjem alkohola prije i nakon pregleda žene ili novorođenčeta i odgovarajuće upotrebe rukavica; sigurno skladištenje i uklanjanje

infektivnog otpada i igli; sigurno rukovanje opremom za njegu bolesnika i prljavim rubljem; sterilizacija i dezinficiranje instrumenata i površina djeteta.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere 1. Zdravstvena ustanova ima pouzdani izvor vode na licu mjesta i sapuna i peškire

(po mogućnosti jednokratni) ili tekućinu za higijenu ruku na bazi alkohola *. (94,27) 2. Zdravstvena ustanova osigurava sigurno rukovanje, skladištenje i konačno

zbrinjavanje infektivnog otpada *. (94,08) 3. Zdravstvena ustanova osigurava sigurno rukovanje, skladištenje (otporno na

probijanje) i konačno zbrinjavanje oštrih predmeta*. (93,36) 4. Zdravstvena ustanova ima odgovarajuće sterilizacijske uređaje i dezinficijense za instrumente. (92,99)

5. Zdravstveni objekt ima funkcionalni spaljivač ili neku drugu prikladnu metodu za tretiranje infektivnog otpada i korištenih instrumenata. (92,56)

6. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane smjernice za standardnu kontrolu infekcije i mjere opreza protiv zaraze. (92,35) 7. Osoblje odjela za akušerstvo i neonatalne jedinice dobiva obuku u standardu

kontrola infekcija i mjere predostrožnosti protiv zaraze najmanje jednom u 12 mjeseci. (87,27)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer stručnog osoblja u zdravstvenoj ustanovi koji ispravno čisti svoje ruke, sukladno alatu za reviziju „5 Trenutaka za Higijenu Ruku“, kojeg je izdala SZO.

(87,78) 2. Razmjer novorođenčadi kod kojih se sumnja na teške bakterijske infekcije, a koja

je primila odgovarajuću antibiotsku terapiju (84,76) 3. Sigurno odlaganje otpada zdravstvene zaštite, od trenutka proizvodnje do točke zbrinjavanja. (82,73)

4. Razmjer djelatnika u zdravstvenoj ustanovi koji zadovoljavaju standarde biološke sigurnosti davanja parenteralnih lijekova. (81.85)

Mjere ishoda

1. Razmjer svih žena koje su u zdravstvenoj ustanovi rodile s teškom sistemskom

infekcijom ili sepsom u postnatalnom razdoblju, uključujući i ponovni povratak u ustanovu, nakon otpuštanja. (81,41) 2. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su imale infekciju

nastalu u bolnici. (78,43) 3. Razmjer svih novorođenčadi rođenih u zdravstvenoj ustanovi, koja je imala

bolničke infekcije. (78,00)

43

Izjava o kvaliteti 1.9: Niti jedna žena ili novorođenče nije podvrgnuto

nepotrebnim ili štetnim postupcima prije porođaja, u toku porođaja i ranog postnatalnog razdoblja.

Obrazloženje: Nepotrebne i štetne prakse mogu dovesti do komplikacija i naštetiti

majkama i njihovoj novorođenčadi. Mora ih se izbjeći i zamijeniti zdravstvenim praksama zasnovanim na dokazima.

Nepotrebne ili štetne prakse se ne koriste ili prakticiraju. Te prakse uključuju: rutinski klistiri i brijanje stidnog ili perinealnog područja prije vaginalnog poroda; pritisak na

kraju kako bi se olakšala druga faza porođaja; ubrzanje poroda s oksitocinom prije potvrđivanja prolongiranog poroda; epiziotomija (ukoliko nije indicirano); pritisak maternice za kontrolu krvarenja (ukoliko nije naznačeno); vaginalni porod uz

korištenje instrumenata (ako nije indicirano); carski rez (ako nije indicirano) i porod vakuumom novorođenčeta (ukoliko nije naznačeno); neposredno kupanje djeteta po

porodu, držanje zdravih beba odvojenim od majke, oglašavanje i promicanje nadomjestaka za majčino mlijeko i hranjenje bočicom i primjena pripravaka u

pupkovinu. Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima pisane i ažurirane protokole o štetnim postupcima i

nepotrebnim intervencijama tokom poroda, porođaja i ranog postnatalnog razdoblja *. (89,03)

2. Zdravstvena ustanova ne prikazuje mliječnu formulu ili boce i cucle, ni na posterima ili plakatima *. (88,98) 3. Zdravstvena ustanova ne daje novorođenčadi hranu ili piće osim majčinog mlijeka,

osim kad je medicinski indicirano, i ne daju dojećim bebama cucle (također nazvane "dude" ili "dudice"). (85,13)

4. Zdravstveni djelatnici u ustanovi imaju stručnu obuku i redovite obnove znanja o štetnim praksama i nepotrebnim intervencijama, barem jednom svakih 12 mjeseci. (83.00)

5. Zdravstvena ustanova ne reklamira dojenačku formulu na odjelima, a uzorci se ne distribuiraju majkama ili osoblju. (82,93)

6. Zdravstveno osoblje u zdravstvenoj ustanovi prima mjesečnu pomoćnu superviziju i mentorstvo o štetnim postupcima i nepotrebnim intervencijama. (75,38)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer svih nekompliciranih, spontanih vaginalnih porođaja u zdravstvenoj

ustanovi, na kojima je urađena epiziotomija *. (86,01) 2. Razmjer žena koje su u zdravstvenoj ustanovi podvrgnute carskom rezu, prema Robsonovoj klasifikaciji. (83,2)

3. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, nad kojima je rađena intervencija, a bez indikacija nenapredovanja poroda. (80,01)

4. Razmjer svih beba rođenih u zdravstvenoj ustanovi, koje su imale kupanje po porodu i uklanjanje verniksa unutar 6 sati od rođenja. (79.30) 5. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovu koji su primali rutinsko

brijanje stidnog ili perinealnog područja prije vaginalnog poroda. (77,59) 6. Razmjer svih beba rođenih u zdravstvenoj ustanovi, uz bistru amnionsku tekućinu,

a koje su imale intervenciju rutinskog vakuuma. (77.35) 7. Razmjer svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, a koje su primale rutinski klistir u bilo kojem trenutku prije vaginalnog porođaja. (76.02)

44

Reference korištene u određivanju Standarda 1

Bhutta ZA, Das JK, Bahl R, Lawn JE, Salam RA, Paul VK, et al. Mogu li dostupne intervencije

spriječiti smrt majki, novorođenčadi i mrtvorođenost, i po kojoj cijeni? Lancet 2014 .; 384:

347-370.

Boulkedid R, Sibony O, Goffinet F, Fauconnier A, Branger B, Alberti C. Pokazatelji kvalitete za

kontinuirano praćenje poboljšanja zdravlja majki i djeteta u porodilištima: izmijenjena Delphi

anketa međunarodnog multidisciplinarnog panela. PLoS One 2013; 8: e60663.

Gülmezoglu MA, Lawrie TA. Utjecaj vježbanja kod vještina hitnog oživljavanja: utjecaj na

Milenijske ciljeve razvoja (MDG) 4 i 5. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol 2015); doi:

10,1016 / j. bpobgyn.2015.03.018.

Hussein J, Mavalankar DV, Sharma S, D'Ambruoso L. Pregled mjera kontrole infekcije

zdravstvenih sistema u zemljama u razvoju: šta se može naučiti kako bi se smanjila smrtnost

majki. Globalizacija zdravlje 2011; 7: 14.

Khaskheli MN, Baloch S, Sheeba A. Faktori rizika i komplikacije puerperalne sepse u

tercijarnom zdravstvenom centru. Pak J Med Sci 2013; 29: 972-976.

Nacionalni institut za izvrsnost zdravstvene zaštite. NICE smjernice o rutinskoj intrapartum

njezi (CG 190). London; 2014. (http://www.nice.org.uk/guidance/cg190/resources/ guidance-

intrapartum-care-care-of-healthy-women-and-their-babies-during-childbirth-pdf).

Polin RA, Odbor za fetus i novorođenče. Njega novorođenčadi sa sumnjom ili dokazanim ranim

početkom bakterijske sepse. Pediatrics 2012; 129: 1006-1015.

Raven J, Hofman J, Adegoke A, van den Broek N. Metodologija i alati za poboljšanje kvalitete

u zdravstvenoj njezi majke i novorođenčadi. Int J Gynaecol Obstet 2011; 114: 4-9.

Schuchat A, Zywicki SS, Dinsmoor MJ, Mercer B, Romaguera J, O'Sullivan MJ i sur. Faktori

rizika i mogućnosti za prevenciju rane početne neonatalne sepse: multicentrična studija

slučaja. Pedijatrija. 2000; 105: 21-26.

Sibanda T, Fox R, Draycott TJ, Mahmood T, Richmond D, Simms RA. Pokazatelji kvalitete

unutar porodice: sistemski pristup postizanja konsenzusa. Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol

2013; 166: 23-29.

Spector JM, Agrawal P, Kodkany B, Lipsitz S, Lashoher A, Dziekan G, i sur. Poboljšanje

kvalitete njege za zdravlje majke i novorođenčadi: buduća pilot studija SZO-ovog sigurnog

programa za praćenje porođaja. PLoS One 2012; 7: e35151.

Tietjen L, Bossemeyer D, McIntosh N. Smjernice za prevenciju infekcije za zdravstvene

ustanove s ograničenim resursima. Baltimore, Maryland: JHPIEGO; 2003. 40

Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodni kodeks marketinga nadomjestaka za dojenče.

Ženeva; 1981 (http://www.who.int/nutrition/publications/infantfeeding/9241541601/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Standardne mjere opreza u zdravstvenoj zaštiti: dopis.

Ženeva; 2007 (http:// www.who.int/csr/resources/publications/EPR_AM2_E7.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. SZO smjernice o higijeni ruku u zdravstvenoj zaštiti.

Ženeva; 2009 (http:// www.who.int/gpsc/information_centre/hand-hygiene-2009/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Procjena kvalitete njege za teške komplikacije trudnoće.

SZO near-miss pristup za zdravlje majki. Ženeva; 2011 (http://whqlibdoc.who.int/

publications/2011/9789241502221_eng.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. WHO preporuke za prevenciju i liječenje preeklampsije /

eklampsije. Ženeva; 2011 (http://apps.who.int/iris/

bitstream/10665/44703/1/9789241548335_eng.pdf).

45

Svjetska zdravstvena organizacija. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju

i liječenje krvarenja nakon poroda. Ženeva; 2012

(http://www.who.int/reproductivehealth/publications/

maternal_perinatal_health/9789241548502/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Smjernice o zdravlju majke, novorođenčadi, djeteta i

adolescenata, koje je odobrilo Odbor za preispitivanje smjernica Svjetske zdravstvene

organizacije. Preporuke o zdravlju novorođenčeta. Ženeva; 2013.

(http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/guidelines-

recommendationsnewborn-health.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Smjernice o zdravlju majke, novorođenčadi, djeteta i

adolescenata, koje je odobrilo Odbor za preispitivanje smjernica Svjetske zdravstvene

organizacije. Preporuke o majčinom i perinatalnom zdravlju. Ženeva; 2013.

(http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/guidelinesrecommendations-

maternal-health.pdf?ua=1).

Svjetska zdravstvena organizacija. SZO preporuke o postnatalnoj skrbi majke i novorođenčadi.

Ženeva, 2013. (http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/ postnatal-care-

recommendations/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Sigurno upravljanje otpadom kod zdravstvene djelatnosti

Ženeva; 2014

(http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/85349/1/9789241548564_eng.pdf?ua=1).

Svjetska zdravstvena organizacija. SZO preporuke za augmentaciju poroda. Ženeva; 2014.

(http:// ww.who.int/reproductivehealth/publications/maternal_perinatal_health/augmentation-

labour/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Uloga SZO-a u javnom zdravlju. Ženeva; 2015.

(http://www.who.int/ about/role/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. SZO preporuke o intervencijama za poboljšanje ishoda

prijevremenih poroda. Ženeva; 2015. (http://who.int/reproductivehealth/publications/

maternal_perinatal_health/preterm-birth-guideline/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija, partnerstvo za majku, novorođenče i dijete. Konsultacije o

poboljšanju mjerenja kvalitete njege majke, novorođenčeta i djece u zdravstvenim

ustanovama. Ženeva; 2014

(http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/128206/1/9789241507417_eng.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF. Inicijativa za bolnicu prijatelj beba: revidirana,

ažurirana i proširena za integriranu njegu. Ženeva; 2009

(http://www.who.int/nutrition/publications/infantfeeding/ bfhi_trainingcourse/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF. Pokazatelji za procjenu prakse zdravstvenih

ustanova koji utječu na dojenje. Ženeva; 1993

(http://apps.who.int/iris/handle/10665/62140).

Regionalni ured za Evropu, Svjetska zdravstvena organizacija. Poboljšanje sigurnosti

trudnoće: alat za procjenu kvalitete bolničke njege majke i novorođene bebe. Kopenhagen;

2009. (http://www. euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0008/98792/E93128.pdf).

Regionalni ured za Evropu, Svjetska zdravstvena organizacija. Bolnička njega majke i

novorođene bebe: alat za procjenu i poboljšanje kvalitete. Kopenhagen; 2014.

(http://www.euro.who.int/en/ health-topics/Life-stages/maternal-and-newborn-

health/publications/2014/hospital-care-formothers-and-newborn-babies-quality-assessment-

andimprovement-tool.pdf?ua=1).

46

Standard 2: Sistem informisanja u zdravstvu omogućava korištenje

podataka kako bi se osiguralo rano, odgovarajuće djelovanje u smjeru

poboljšanja njege i brige o svakoj ženi i novorođenčetu.

Izjava o kvaliteti 2.1: Svaka žena i novorođenče imaju potpun, tačan, standardiziran medicinski zapis/karton prije, tokom porođaja i ranog postnatalnog perioda.

Obrazloženje: Potpuno i tačno medicinsko dokumentirano praćenje tokom poroda važno je za dokumentiranje njege, kliničko praćenje, precizno predavanje smjene,

rano otkrivanje komplikacija i zdrave ishode i pruža informacije za prepoznavanje mjesta za poboljšanje.

Na snazi su standardizirani registri o njezi za pacijente i kliničke evidencije majki i

novorođenčadi od prijema do otpusta, i oni su tačni, potpuni i čitljivi. Dostupni su podaci o kontinuiranoj njezi (npr. uputnice, evidencije antenatalne i intrapartumske njege). Demografski podaci, vrijeme prijema, porođaji, napredak poroda, poduzete

mjere i ishod porođaja, uključujući i mrtvorođenče, odgovarajuće su zabilježeni. Detalji o novorođenčadi, uključujući identifikaciju, gestacijsku dob, težinu rođenja i

nalaz pregleda, zabilježeni su u sistemu koji omogućuje povezivanje žena i njihove novorođenčadi u svim kartonima. Međunarodna klasifikacija bolesti (ICD) koristi se za

kodiranje dijagnoza.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima evidencije, obrasce za prikupljanje podataka, kliničke i tablice promatranja vremena za rutinsko snimanje i praćenje svih procesa njege žene i novorođenčadi *. (90,34)

2. Zdravstvena ustanova ima sistem za registraciju rođenja i smrti, koji je u svakom trenutku povezan s nacionalnim sistemom vitalne registracije *. (89,44)

3. Zdravstvena ustanova ima sistem za klasificiranje bolesti i porodnih ishoda, uključujući i smrt, koji je usklađen s ICD. (86,33)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Razmjer sve novorođenčadi koja se trenutno nalazi u zdravstvenoj ustanovi s identifikatorom pacijenta i individualni klinički medicinski zapis *. (89,15)

2. Razmjer sve novorođenčadi koja je otpuštena iz zdravstvene ustanove u protekla 24 sata, koje je imala točno ispunjen zapis procesa njege, tretmana, ishoda i dijagnoze (s ICD kodiranjem). (83,28)

3. Razmjer svih žena otpuštenih u periodu postpartuma u protekla 24 sata, kojima je urađena precizna evidencija procesa njege, tretmana, ishoda i dijagnoze (s ICD

kôdom). (82,88)

Izjava o kvaliteti 2.2: Svaka zdravstvena ustanova ima mehanizam za prikupljanje podataka, analizu i povratne informacije u okviru aktivnosti za

praćenje i poboljšanje porođaja.

Obrazloženje: Svrha prikupljanja podataka je pružanje informacija koje se mogu

analizirati i koristi se na odgovarajući način za pružanje povratnih informacija i poboljšanje zdravstvenih ishoda.

47

Podaci se prikupljaju, provjeravaju, analiziraju i koriste za rutinsko kliničko

upravljanje i donošenje odluke za planiranje i poboljšanje kliničkih usluga. Dostupni su i upotrebljavani u objektu za kontinuirano poboljšanje procesa njege koje koriste

doktori, babice, medicinske sestre, supervizori i mentori za planiranje i unaprjeđenje aktivnosti i kliničkih usluga. Podaci se na odgovarajuće nivoe podnose precizno i

kompletno i pravovremeno i služe se periodičnim pregledima smrtnosti i morbiditeta kako bi se poboljšala kvaliteta

Mjere kvalitete

Ulazne mjere 1. Zdravstvena ustanova provela je pregled materinskih i perinatalnih smrti i perioda

kad je majčin život bio u opasnosti barem jednom mjesečno u posljednjih šest mjeseci i ima mehanizam za provedbu preporuka revizije *. (88,20)

2. Zdravstvena ustanova ima u svakom trenutku standardne operativne postupke i protokole za provjeru, potvrđivanje i izvješćivanje o podacima. (86,35) 3. Zdravstvena ustanova ima sistem podataka za prikupljanje i analizu relevantnih

pokazatelja i može proizvesti izlazne podatke u vizuelnom obliku i pravodobno izvještavati na papiru ili digitalno u svakom trenutku. (85,74)

4. Menadžeri i zdravstveni radnici u zdravstvenoj ustanovi sastaju se barem jednom mjesečno u proteklih šest mjeseci za pregled podataka o procesu i ishodu. (85.12) 5. Menadžeri i zdravstveni radnici u zdravstvenoj ustanovi koristili su preporuke pri

pregledu podataka za donošenje odluka i za mentorstvo u svrhu poboljšanja performansa u proteklih šest mjeseci. (80,10)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih perinatalnih smrti u zdravstvenom ustanovu koji su pregledani standardom alata za reviziju *. (90.26)

2. Udio svih smrtnih slučajeva i nedostataka kod majke u zdravstvenim ustanovama koje su bili pregledani standardnim alatima za reviziju *. (88,24) 3. Udio svih smrti i nedostataka kod majke koje su se dogodile u zdravstvenoj

ustanovi i koji su obaviješteni. (86,84)

Mjere ishoda

1. Podaci se u zdravstvenoj ustanovi rutinski prikupljaju tokom poroda, porođaja i postnatalnog razdoblja i redovno se koriste za donošenje odluka o poboljšanju kvalitete.(83,08)

2. Razmjer svih preporuka u pregledu perinatalnih smrti u zdravstvenoj ustanovi koji su bile u potpunosti provedene. (81,51)

3. Udio svih preporuka u pregledu smrti majke u zdravstvenoj ustanovi koji su bile u potpunosti provedene. (81,37)

Reference korištene u određivanju Standarda 2 Brien ES, Lorenzetti LD, Lewis S, Kennedy J, Ghali AW. Prikaz formalnog pregleda izvješća

zdravstvenih sistema. Implementacija Sci 2010; 5: 2.

Graham WJ, Campbell OM. Majčino zdravlje i zamka mjerenja. Soc Sci Med 1992; 35: 967-

977.

Lippeveld T, Sauerborn R, Bodart C. Izrada i implementacija zdravstvenih informacijskih

sistema. Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija; 2000.

48

Murray SF, Davies S, Phiri RK, Ahmed Y. Alati za praćenje učinkovitosti sistema upućivanja na

materinsku njegu. Plan zdravstvene politike 2001; 16: 353-361.

UNICEF. Stanje svjetske djece 2009. Ženeva (http://www.unicef.org/sowc09/docs/SOWC09-

FullReport-EN.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Procjena dostupnosti i spremnosti (SARA). Godišnji sistem

praćenja pružanja usluga. Referentni priručnik, verzija 2.2 Ženeva; 2015.

(http://www.who.int/ healthinfo/systems/sara_indicators_questionnaire/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija, Fond za stanovništvo Ujedinjenih naroda, UNICEF, Svjetska

banka. Trudnoća, porod, postpartum i novorođenčad: vodič za esencijalnu praksu, 3. izdanje.

Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija; 2015.

Standard 3: Svaka žena i novorođenče se upućuje na dalje promatranje i tretman na odgovarajući način, sa stanjem ili stanjima

koji se ne mogu efikasno tretirati raspoloživim resursima.

Izjava o kvaliteti 3.1: Svaka žena i novorođenče se na odgovarajući način procjenjuju prilikom prijema, tokom porođaja i tokom ranog postnatalnog

perioda sa ciljem utvrđivanja opravdanosti upućivanja, a odluka o upućivanju se donosi bez odlaganja.

Obrazloženje: Vrlo je bitno prepoznati slučajeve koji zahtijevaju brzo upućivanje kako bi se osiguralo da svaki pacijent prima pravodobnu, odgovarajuću njegu i

izbjegava nepotrebne komplikacije. Na raspolaganju su aktuelni referentni protokoli i smjernice, dostupni su i odražavaju

zdravlje i kapacitet pogona i resursa. Postoji sistem trijaža pri prijemu, i mehanizam da odmah procijene, identificiraju i reagiraju na hitne slučajeve. Sadržaji su dostupni

pružiti njegu i liječenje prije stabilizacije. Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima napisane, ažurirane kliničke protokole i smjernice za identifikaciju, menadžment (uključujući pre-referalnu njegu) i upućivanje žena s

komplikacijama povezanim s trudnoćom i porodom te u novorođenčadi *. (89,94) 2. Zdravstveno postrojenje opremljeno je odgovarajućim lijekovima i medicinskim

materijalima za stabilizaciju i pre-referalni tretman za referirane žene i novorođenčadi *. (89,20)

3. Osoba za zdravstvenu njegu u jedinici za majku dobiva stručnu obuku i redovite sesije referalnih protokola i smjernica najmanje jednom svakih 12 mjeseci *. (85,33)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio žena i novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi u protekla tri mjeseca koji su bili upućeni su ispunili kriterije objekta za upućivanje. (81,79) 2. Udio svih trudnih ili postpartum žena kojima nije bilo u mogućnosti upravljati u

zdravstvenoj ustanovi i koje su bez odlaganja prebačene u višu razinu za porod ili daljnje upravljanje, u pratnji zdravstvenog radnika i popunjenom standardiziranom

uputnicom. (81,47) 3. Udio svih bolesnih, prijevremenih ili malih novorođenčadi kojima nije bilo moguće upravljati u zdravstvenoj ustanovi koji su bili preneseni na odgovarajuću razinu njege

49

u roku od 1 sata od odluke, u pratnji zdravstvenog radnika i popunjenom

standardiziranom uputnicom. (79.90)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena primljenih u odjel rađaone koje su izjavile da su primile pozornost medicinskog osoblja odmah po dolasku u zdravstvenu ustanovu. (82,83)

Izjava o kvaliteti 3.2: Svaka žena i novorođenče koji traže dodatno upućivanje, se prate prema unaprijed utvrđenom planu koji se može

implementirati bez odlaganja i u bilo koje vrijeme. Obrazloženje: unaprijed utvrđeni plan preporuke ubrzava postupak, sprečava nepotrebno kašnjenje i rezultira boljom i pravodobnom njegom za pacijente.

Dostupnost adekvatno opremljenih prijevoznih usluga koje rade 24 sata na dan, 7 dana u sedmici, da prevezu žene i novorođenčadi po potrebi. Popis poznatih mrežnih objekata i njihovih telefonski brojevi su na mjestu. Sistem upućivanja je nadziran i

odgovoran, s pravilima koja štiti žene od financijskih prepreka do upućivanja, a postoji i postupak za praćenje i procjene sistema.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere 1. Zdravstveno postrojenje ima spreman pristup funkcioniranoj hitnoj pomoći ili

drugom vozilu za hitne slučajeve, za prijevoz žena i novorođenčadi na objekte za upućivanje *. (90,35)

2. Postoji ažurirani popis mrežnih postrojenja na istom zemljopisnom području koji osigurava upućivanje njege za žene i djecu *. (89,20) 3. Zdravstveni objekt ima lokalne aranžmane kako bi se osiguralo da žene i

novorođenčad koji se ne mogu zbrinuti u zdravstvenoj ustanovi, bez odgađanja budu upućena na odgovarajuću razinu njege, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. (87,11)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih novorođenčadi koji su umrli prije ili tokom transfera na više razine upravljanje*. (87,74)

2. Udio svih trudnih ili postpartumn žena koje su umrle prije ili tokom transfera na višu razinu upravljanja. (87,04) 3. Udio trudnica i porodica i novorođenčadi koji su bili upućeni bez odgovarajućeg

hitnog transporta. (75,62) 4. Udio svih žena upućenih iz zdravstvenog ustanova koji su financijski pridonijeli

komunikaciji ili transportu. (68,93) Mjere ishoda

1. Udio svih žena upućenih iz zdravstvenih ustanova koji su dovršili upućivanje. (80,97)

2. Udio svih novorođenčadi iz zdravstvenog ustanova koji su dovršili upućivanje. (80,95)

3. Udio novorođenčadi iz objekta koji su došli u objekt za upućivanje bez hipotermije. (76,34)

50

Izjava o kvaliteti 3.3: Za svaku ženu i novorođenče koji se upućuju unutar ili

između zdravstvenih ustanova, postoji odgovarajuća razmjena informacija i povratne informacije koje se dostavljaju relevantnom zdravstvenom osoblju.

Obrazloženje: odgovarajuća razmjena informacija i povratne informacije unutar i

između zdravstvenih ustanova poboljšava njegu pacijenata, povećava motivaciju zdravstvenih radnika, pomaže u učenju iskustvom i vodi boljoj njezi pacijenata.

Djeluje funkcionalni komunikacijski sistem (npr. radio, telefon) unutar referentne mreže u svakom trenutku, i formalni sporazumi i aranžmani za komunikaciju i

konzultacije su na mjestu. Razmjena informacija i protokoli povratnih informacija o upućivanju i standardiziranom upućivanju i obrasci za preporuku su dostupni kada je to potrebno.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere 1. Zdravstveno postrojenje ima standardizirani obrazac preporuke za dokumentiranje

relevantnih demografskih i kliničkih podataka i informacija koje uključuju kliničke nalaze, dijagnozu, pred-preporuke ili liječenje i razlog za upućivanje *. (89,13)

2. Zdravstveni objekt ima pouzdane komunikacijske metode, uključujući mobilni telefon, zemaljsku liniju ili radio, koja funkcionira u svako doba, za preporuke i konzultacije o složenim slučajevima *. (87,14)

3. dokaz da zdravstveni objekt ima formalne sporazume, komunikacijske aranžmane i povratni sistem s referentnim centrima *. (85,55)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih upućenih žena u referentnom objektu za koje su bile dovršene povratne informacije nakon upućivanju. (80,65)

2. Udio svih upućenih novorođenčadi u objektu za koje su bile dovršene povratne informacije nakon upućivanja. (80,12) 3. Udio svih upućenih žena i novorođenčadi u referentnom objektu koji su primili

pravovremenu njegu u centru upućivanja. (79,57)

Reference za standard 3

Lawn J, McCarthy BJ, Ross R. Zdravo novorođenče: referentni priručnik za voditelje programa.

Atlanta, Georgia: Centri za kontrolu bolesti, CARE International; 2001.

Maine D, Ward V, Eitahir AH. Sretanje potreba zajednice na pola puta: programiranje

smjernica za smanjenje smrtnosti majke. New York, New York: UNICEF; 1993.

Murray SF, Pearson S. Referentni sistemi za majčinstvo u zemljama u razvoju: tekuće znanje i

buduće potrebe istraživanja. Soc. Sci. Med. 2006; 62: 2205-2215.

Murray SF, Davies S, Phiri RK, Ahmed Y. Alati za praćenje učinkovitosti sistema upućivanja na

materinsku njegu. Plan zdravstvene politike 2001; 16: 353-361.

Svjetska zdravstvena organizacija. Osnovni elementi porodnične njege na razini prve

preporuke. Ženeva: 1991.

Svjetska zdravstvena organizacija. Procjena dostupnosti i procjene spremnosti (SARA).

Godišnji sistem praćenja pružanja usluga. Referentni priručnik, verzija 2.2. Ženeva; 2015.

(http://www.who.int/ healthinfo/systems/sara_indicators_questionnaire/en/).

Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za zapadni Pacifik. Okružni zdravstveni

objekti: Smjernice za razvoj i poslovanje. Manila; 1998.

51

Standard 4: Komunikacija sa ženama i njihovim porodicama je

efikasna i odgovara njihovim potrebama i željama.

Izjava o kvaliteti 4.1: Sve žene i njihove porodice dobijaju informacije o njezi i imaju efektivnu interakciju sa osobljem.

Obrazloženje: Učinkovita komunikacija sa ženama i njihovim porodicama pomaže im da se više osjećaju uključenim u svoju brigu, izbjegavaju nepotrebnu tjeskobu, nesporazume i pogrešna očekivanja i daje im se kontrola nad njihovim stanjem, što

pridonosi pozitivnom iskustvu.

Zdravstveni djelatnici imaju međuljudske komunikacijske i savjetodavne vještine i

lahko su pristupačan. Imaju pozitivan stav, koriste jednostavan, jasan jezik da žene i njihovi porodice mogu razumjeti i prepoznaju komunikacijske potrebe i sklonosti svih

žena pod njihovom njegom.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Lahko razumljivi materijal zdravstvene edukacije, u pristupačnom pisanom ili

slikovnom formatu, dostupni na jezicima zajednica koje opslužuje zdravstvena ustanova*. (91.01)

2. Medicinsko osoblje jedinice za materinsku njegu je usmjereno i prolazi treninge barem jednom u 12 mjeseci kako bi poboljšali svoje vještine interpersonalne komunikacije i savjetovanja i kulturološke kompetencije*. (85.74)

3. Zdravstvena ustanova ima pisanu, ažuriranu politiku koja naglašava jasno ciljeve, operacionalne planove i mehanizme monitoringa kako bi promovisala interpersonalnu

komunikaciju i vještine savjetovanja od strane medicinskog osoblja. (84.69) 4. Medicinsko osoblje u jedinicama za njegu majke imaju podržavajuću superviziju za

svoju interpersonalnu komunikaciju, savjetovanje i kulturološku kompetenciju, svaka tri mjeseca. (80.12)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Postotak svih otpuštenih žena iz porađaone ili porodilišta zdravstvene ustanove koje su primile pismenu i usmenu informaciju i savjetovanje o sljedećim temama, a

prije svog otpusta: ishrana i higijena, razmak trudnoća i planiranje porodice, isključivo dojenje i održavanje laktacije, čuvanje bebe čistom i ugrijanom, komunikacija i igranje sa bebom, mjere opreza kod majke i bebe i kada se javiti u

slučaju komplikacija*. (85.83) 2. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi a koje su izjavile da

su imale priliku da diskutuju svoje brige i preferencije (82.79) 3. Postotak medicinskog osoblja zdravstvene ustanove koji je demonstrirao sljedeće vještine: slušanje, pitanje pitanja, odgovaranja na pitanja, ustanovljavanje

razumijevanja kod žene i njene porodice i podržavanje žena kod rješavanja problema. (76.67)

Mjere ishoda

1. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi a koje su se

osjećale adekvatno informisanim od strane medicinskog osoblja glede pregleda, postupaka I odluka kod njihove njege. (83.58) 2. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izjavile da

su se njihove potrebe i preferencije razmotrile tokom poroda, rađanja i postnatalno. (80.67)

52

3. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izrazile

zadovoljstvo zdravstvenom njegom. (80.66) 4. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izjavile

zadovoljstvo zdravstvenom edukacijom i informacijama koje su dobili od medicinskog osoblja. (76.25)

Izjava o kvaliteti: 4.2: Sve žene i njihove porodice imaju koordiniranu njegu,

sa jasnim, tačnim informacijama koje se razmjenjuju između relevantnih stručnjaka iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite.

Obrazloženje: Koordinisana njega i precizni prenos informacija među zdravstvenim radnicima je ključan kako bi se održao kontinuitet njege pacijenta i kako bi se izbjegla

nepotrebna odlaganja tretmana.

Koristi se standardni format za razmjenu informacija između zdravstvenih radnika (npr.tokom promjene smjene i upućivanja socijalnoj službi, glede laboratorijskih rezultata), i efektivna verbalna i/ili telefonska komunikacija se koristi između

zdravstvenih radnika koji su uključeni u transferu medicinske njege. Postoji blagovremeno obavještavanje rezultata kritičnih dijagnostičkih testova.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima standardnu formu za bilježenje kliničkog napretka i praćenja tokom poroda (partograf), rađanja i nakon poroda kako bi se olakšao pismeni prenos informacija*. (91.75)

2. Zdravstvena ustanova ima pisane, ažurirane protokole za verbalni i pisan prenos informacija o ženama i novorođenčadi tokom promjene smjena, transfera unutar

ustanove ili transfera u druge ustanove i prilikom otpusta*. (89.14) 3. Medicinsko osoblje jedicine za majčinu njegu je usmjereno i ima treninge i redovne sesije ponavljanja svakih 12 mjeseci oko politike kliničkog prenosa informacija i

komunikacije bitnih informacija tokom tog prenosa, transfera ili otpusta.(81.53) 4. Zdravstvena ustanova ima funkcionalni, pouzdani komunikacijski sistem za

razmjenu informacija među relevantnim pružaocima usluga. (78.26)

Izlazne mjere/mjere procesa 1. Postotak žena koji se porađao ili je rodio u ustanovi a za koje je kompletiran

partograf. (81.87) 2. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izjavile da

se medicinsko osoblje predstavilo i pokazalo dobro poznavanje njene historije i njege koja joj je do tada pružena. (73.47)

Mjere ishoda

1. Postotak svih žena koje su se porodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izrazile zadovoljstvo pruženom zdravstvenom njegom*. (83.53) 2. Postotak medicinskog osoblja, kadra i socijalnih profesionalaca koji su zadovoljni

komunikacijom tokom kliničkog prenosa informacija među članovima tima zdravstvene njege u zdravstvenoj ustanovi. (68.98)

53

Reference za standard 4

de Silva A. Okvir rada za mjerenje odgovora. Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija;

2000 (http://www.who.int/responsiveness/papers/paper32.pdf?ua=1).

Anderson L, Scrimshaw S, Fullilove M, Fielding J, Normand H. Kulturološki kompetenti sistemi

zdravstvene zaštite: sistematski pregled. Am J Prev Med 2003;24:68–79.

Dwamena F, Holmes-Rovner M, Gaulden CM, Jorgenson S, Sadigh G, Sikorskii A, i sar.

Intervencije za pružaoce usluga kako bi se promovisao pristup orijentisan na pacijenta tokom

kliničkih konsultacija. Cochrane Database Syst Rev 2012;12:CD003267.

Fealy G, Riordan F. Prakse komunikacije i kliničkog prenosa informacija: sistematski pregled.

Dablin: University College Dublin and Health Service Executive; 2014.

Iedema R, Manidis M. Komunikacija pacijent-kliničar: pregled relevantnog istraživanja I

literature protokola kod: Komunikacije (kliničkog prenosa informacija) i usluga za majčinu

njegu. Sydney: Australian Commission on Safety and Quality in Health Care and UTS Centre

for Health Communication; 2014 (National clinical guideline No. 5) (http://health.gov.ie/wp-

content/uploads/2015/01/National-Clinical-Guideline-No.-5-Clinical-Handover-Nov2014.pdf).

Johnson A, Sandford J, Tyndall J. Pismene i usmene informacije vs. samo usmene informacije

za pacijente koji se otpuštaju iz akutnih bolničkih jedinica kući. Cochrane Database Syst Rev

2003;4:CD003716.

Kongnyu E, van den Broek N. Kriteriji za kliničku reviziju njege prijatelj žena i percepcija

pružaoca usluga u Malawiju. BMC Pregnancy Childbirth 2008;8:28.

National Institute for Health Care Excellence. Iskustvo pacijenta kod NHS usluga. London;

2012 (https://www.nice.org.uk/guidance/qs15/chapter/quality-statement-2-demonstrated-

competency-in-communication-skills#quality-statement-2).

The Joint Commission. Unaprjeđenje efektivne komunikacije, kulturoloških kompetencija I

njege orijentisane prema pacijentu i porodici: kratki prikaz za bolnice. Oakbrook Terrace,

Illinois; 2010 (http://www.jointcommission.org).

Standard 5: Žene i novorođenčad imaju brigu sa poštovanjem i očuvanjem njihovog dostojanstva. Izjava o kvaliteti 5.1: Sve žene i novorođenčad imaju privatnost za vrijeme porođaja i njihova povjerljivost se poštuje.

Obrazloženje: Privatnost i povjerljivost informacija čine da se žene i porodice

osjećaju uvaženim sve vrijeme, štite ih od bilo kakve stigme povezane s njihovim problemima i izgrađuju povjerenje prema davateljima zdravstvene njege.

Zdravstveni radnici poštuju privatnost i povjerljivost njege i informacija. Platna, zavjese i zasloni dostupni su kako bi se osigurala privatnost, a verbalna i pisana

evidencija o ženinim i novorođenčetovim uslovima se čuvaju u tajnosti.

Mjere kvalitete Ulazne mjere

3. Fizičko okruženje zdravstvene ustanove omogućava privatnost i pružanje njege

pune poštovanja i povjerljivog zbrinjavanja, uključujući raspoloživost zavjesa, zaslona, pregrada i dovoljnog kapaciteta kreveta *. (94,80)

54

4. Zdravstveni objekt ima napisane, ažurirane protokole koji osiguravaju privatnost i

povjerljivost svim ženama i novorođenčadi u svim aspektima skrbi *. (89,27) 5. Zdravstveni objekt ima mehanizme odgovornosti za ispravak u slučaju kršenja

privatnosti, povjerljivosti ili pristanka. (85.16)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio postupaka u zdravstvenoj ustanovi koji zahtijevaju pismenu saglasnost za koju postoji povezana evidencija saglasnosti žene *. (86.90)

2. Udio svih žena koje su prolazile kroz preglede ili postupke u zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile da je njihovo odobrenje bilo traženo prije ispitivanja ili postupaka. (84.41)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su bile zadovoljne stepenom privatnosti tokom boravka glede rađanja i porođaja. (85,63)

2. Udio svih ispitanih i liječenih žena u zdravstvenoj ustanovi koje su izrazili zadovoljstvo stepenom privatnosti tokom pregleda i liječenja. (85,48)

3. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenom objektu koje su izrazile zadovoljstvo zdravstvenim uslugama. (81,90)

Izjava o kvaliteti 5.2: Niti jedna žena ili novorođenče ne podliježe bilo kojem vidu zlostavljanja, kao što su fizičko, seksualno ili verbalno zlostavljanje, diskriminacija, zanemarivanje, pritvaranje, iznuđivanje ili odbijanja pružanja

usluga.

Obrazloženje: Svaka žena ima osnovno ljudsko pravo na najveći mogući standard

zdravstvene zaštite bez diskriminacije ili zlostavljanja.

Zdravstveno osoblje tretira sve žene s ljubaznošću, suosjećanjem, pristojnošću, poštovanjem, razumijevanjem i iskrenošću i čuvaju njihovo dostojanstvo. Žene su

slobodne da se žale bez straha od posljedica, i nema ograničenja za njihovo kretanje u ili izvan zdravstvenog objekta.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima napisane, ažurirane, bez tolerisanja diskriminacije, protokole u pogledu zlostavljanja žena i novorođenčadi *. (91,19)

2. Zdravstvena ustanova ima sistem u kojem majke malih, bolesnih novorođenčadi mogu biti blizu i mogu dojiti svoje bebe *. (89,59)

3. Naknade za njegu majki i novorođenčadi su jednake, pristupačne i jasno prikazane *. (89.07) 4. Zdravstvena ustanova ima napisane mehanizme odgovornosti za ispravak u slučaju

lošeg tretiranja. (88,50) 5. Zdravstveni objekt ima pisanu, ažuriranu politiku i protokole koji opisuju pravo

žena i porodica na pritužbu za primljenu njegu i ima lahko dostupan mehanizam (npr. kutija) za predaju žalbi. (88.34) 6. Zdravstveno osoblje materinske njege dobiva stručno usavršavanje i podržavajuću

superviziju u poštivanju prava majki i novorođenčadi, respektabilne njege i mehanizama odgovornost. Novom osoblju se omogućava edukacija. (87.36)

7. Politika zdravstvene ustanove za plaćanje izričito zabranjuje pritvaranje žene ili djeteta zbog neplaćanja. (86,00)

55

8. U zdravstvenoj ustanovi nalazi se kutija za pritužbe, koja je lako dostupna ženama

i njihovim porodicama, periodički se prazni i sadržaj se pregledava. (77.22)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su prijavile fizičko, verbalno ili seksualno zlostavljanje, za sebe ili svoje novorođenče, za vrijeme rađanja

ili porođaja ili nakon poroda. (86,68) 2. Udio žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i koje su zadovoljne što je ustanova ispunila njihove vjerske i kulturne potrebe. (78,15)

3. Udio žena koje su pristupile zdravstvenoj ustanovi kojima je odbijena njega zbog nemogućnosti plaćanja. (76,97)

4. Udio pritužbi na poštivanje i očuvanje dostojanstva žena i njihovih porodica. (74,37) 5. Udio žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su bile svjesne postojanja i

mjesta kutije za pritužbe. (70,90)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenom objektu koje su izrazile zadovoljstvo zdravstvenim uslugama. (85,93)

2. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile da su tretirane s poštovanjem i dostojanstvom. (84,13) 3. Udio svih žena u zdravstvenoj ustanovi koje su podnijele žalbu i na čije se pritužbe

postupalo bez posljedica po njih. (72.82)

Izjava o kvaliteti 5.3: Sve žene su obaviještene o odabiru usluga koje primaju, jasno su objašnjeni razlozi za eventualne intervencije kao i ishodi

istih.

Objašnjenje: Nužno je da se žene osjećaju uključenim u svoje liječenje i njegu i mogu donositi informirane odluke kako bi poboljšale svoju saradnju i zadovoljstvo tretmanom.

Žene su informirane o svojim pravima i mogućnostima njege i poticane da postavljaju

pitanja. One su podržane u donošenju odluka o svim aspektima njege i liječenja; poštuju se njihove lične vrijednosti i uvjerenja, a njihov se pristanak dobiva prije nego što se provode postupci.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstveni objekt ima pisanu, ažuriranu politiku za dobivanje informiranog pristanka žena prije ispitivanja i postupaka *. (90,98) 2. Zdravstveni objekt ima standardni formular za informirani pristanak koji pomaže

osoblju zdravstvene ustanove da pruži lahko razumljive informacije ženama kako bi stekli njihov potpuno informirani pristanak *. (90,39)

3. Zdravstveno osoblje u zdravstvenoj ustanovi prima stručno usavršavanje i podršku nadzora o učinkovitim postupcima informiranog pristanka i ženskom pravu na odabir njege u porodu. Za novo osoblje je omogućena edukacija *. (87,51)

4. Zdravstveni objekt ima napisane mehanizme odgovornosti za ispravak u slučaju da se ženama uskraćuje informirani izbor. (81,41)

56

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio postupaka u zdravstvenoj ustanovi koji zahtijevaju pismenu saglasnost za

koju postoji pridružena evidencija saglasnosti koju potpisuje žena ili član porodice. (84.32) 2. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su se osjećale

adekvatno informiranim od strane zdravstvenih radnika glede odluka donešenih tokom njihove njege (80.82)

3. Udio žena koje su primale njegu u zdravstvenoj ustanovi, koje su bile svjesne da imaju pravo prihvatiti ili odbiti liječenje. (78,55)

Mjere ishoda

1. Udio žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi na carski rez i koje su bile svjesne

razloga za carski rez. (87,13) 2. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenom objektu i koje su izrazile zadovoljstvo

zdravstvenim uslugama. (82,74) 3. Udio žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi i koje su osjećale da su dijelile odluke o svom porodu, rađanju i postnatalnoj njezi. (75.86)

Reference korištene u postavljanju standarda 5 Bohren MA, Vogel JP, Hunter EC, Lutsiv O, Makh SK, Souza JP, et al. Maltretiranje žena tokom porođaja u zdravstvenim ustanovama na globalnoj razini: sistemski pregled mješovitih metoda. PLoS Med 2015;12:e1001847. de Silva A. Okvir rada za mjerenje odziva. Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija; 2000 ( http://www.who.int/responsiveness/papers/paper32.pdf?ua=1). Dwamena F1, Holmes-Rovner M, Gaulden CM, Jorgenson S, Sadigh G, Sikorskii A, et al. Intervencije za pružatelje usluga pri promicanju pristupa usmjerenog na pacijenta u kliničkim konsultacijama. Cochrane baza podataka Syst Rev 2012;12:CD003267. Međunarodna federacija ginekologije i akušerstva, Međunarodna konfederacija primalja, Savez bijelih vrpci, Međunarodna udruga za djecu, Svjetska zdravstvena organizacija. Porođajne ustanove prijatelji majki i beba. Int J Gynaecol Obstet 2015;128:95–99. Kongnyuy E, van den Broek N. Kriteriji za kliničku reviziju prijateljske njege žena i percepciju pružatelja usluga u Malaviju. BMC Pregnancy Childbirth 2008;8:28. Lothian JA. Ne smetajte: važnost privatnosti u radu, J Perinat Educ 2004;13:4–6. Nacionalni institut za zdravlje i njegu izvrsnosti. Pacijentovo iskustvo u uslugama za odrasle NHSa: poboljšanje iskustva u skrbi za osobe koje koriste usluge za odrasle NHS-a. London; 2012 ( http://www.nice.org. uk/guidance/cg138). Reader TW, Gillespie A. Zanemarivanje pacijenata u zdravstvenim ustanovama: sistemski pregled i konceptualni model. BMC Health Serv Res 2013;13:156. Valentine NB, de Silva A, Kawabata K, Darby C, Murray CJL, Evans DB. Odziv zdravstvenog sistema: pojmovi, domene i mjerenja. U: Murray CJL, Evans DB, urednici, Procjena učinka zdravstvenih sistema: rasprave, metode i empirizam. Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija; ; 2003. Svjetska zdravstvena organizacija. WHO izjava o prevenciji i otklanjanju nepoštivanja i zlostavljanja tokom porođaja u ustanovama. Ženeva; 2015 (http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/134588/1/ WHO_RHR_14.23_eng.pdf?ua=1&ua=1).

57

Standard 6: Svaka žena i njena porodica ili pratilac po njenom izboru

dobivaju emocionalnu podršku koja odgovara na njihove potrebe i jača

ženinu sposobnost.

Izjava o kvaliteti 6.1: Svaka žena i njena porodica dobijaju emocionalnu podršku koja je prilagođena njihovim potrebama i koja jača sposobnost žene.

Objašnjenje: Bračni drugovi pružaju fizičku, emocionalnu i duhovnu podršku ženama

tokom rađanja i porođaja, a time imaju pozitivan učinak na žene i poboljšane rezultate porođajnog ishoda.

Ženama je dozvoljeno i potaknute su da biraju drugu osobu da bude prisutna tokom rađanja i porođaja. Pratilac je orijentiran u podupiranju žene tokom trudova i

porođaja, a žena i njena pratnja potiču se na aktivno sudjelovanje u ženinoj njezi. Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Rađanje i porođaj su oblasti tako organizirane da omogućavaju fizički privatni prostor za ženu i njenu pratnju za vrijeme rađanja *. (91,59)

2. Zdravstvena ustanovo ima pisani, ažurirani protokol koji se objašnjava ženama i njihovim porodicama, kako bi se potaknulo da sve žene imaju barem jednu osobu po

svom izboru, s obzirom na kulturološke prilike, s njima za vrijeme rađanja, porođaja i u neposrednom postnatalnom razdoblju *. (91.25) 3. Zdravstveni radnici u zdravstvenoj ustanovi educirani su i primaju obuku za

usavršavanje u struci najmanje jednom svakih 12 mjeseci na dokazima o pozitivnom utjecaju prisustva izabranog pratioca tokom poroda i rađanja. (84.63)

4. Dostupne su edukacijske sesije i informacije (pisane ili slikovne) kako bi se pratilac osposobio u svojoj ulozi u pružanju podrške ženi tokom poroda i rađanja. (83,40)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su imale pratioca po svom izboru tokom poroda i rađanja *. (91,76) 2. Udio svih pratioca koji su bili zadovoljni edukacijom o njihovoj ulozi tokom poroda i

rađanja. (75.19)

Mjere ishoda

1.Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izrazile zadovoljstvo zdravstvenim uslugama. (84,84)

Izjava o kvaliteti 6.2: Svaka žena dobija podršku sa ciljem jačanja svoje

sposobnosti tokom porođaja. Obrazloženje: Svakoj ženi se treba pružiti emocionalna podrška za poboljšanje

mentalnog zdravlja, pružiti joj pozitivnu perspektivu i poboljšati ukupne zdravstvene ishode majke i bebe.

Njega u ustanovi optimizira biološko, psihološko, društveno i kulturno blagostanje. Žene se potiču na usvajanje položaja po svom izboru tokom poroda, da slobodno

58

hodaju tokom prve faze i da jedu i piju dovoljno kako bi osigurale adekvatnu

prehranu i hidrataciju.

Identificirane su i podržane žene s kompleksnim emocionalnim potrebama (npr. prethodna smrt novorođenčeta, iskustvo nasilja u porodici na temelju spola, silovanje,

problemi s mentalnim zdravljem). Pomoć pri tugovanju se pruža porodicama ukoliko umre majka ili beba.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstveno osoblje u području poroda i rađanja pri materinskoj njezi educirano je o nefarmakološkim i farmakološkim metodama ublažavanja boli te je primilo stručno

usavršavanje ili sesije najmanje jednom u prethodnih 12 mjeseci *. (87,07) 2. Zdravstvena ustanova ima pisani, ažurirani protokol koji se objašnjava ženama i njihovim porodicama, kako bi se smanjile nepotrebne intervencije, podržao fiziološki

porod i ojačale ženine sposobnosti, tako da osjeća kontrolu nad svojim iskustvom u porođaju. (83,21)

3. Zdravstveno osoblje u području poroda i rađanja pri materinskoj njezi je educirano i primilo je najmanje jedanput tokom prethodnih 12 mjeseci obuku ili ponavljanje kako bi ojačali međuljudske i kulturne sposobnosti u pružanju emocionalne podrške.

(82,34) 4. Zdravstvena ustanova ima mehanizam preporuke za žene i porodice sa složenim

emocionalnim potrebama i upućuje ih na specijalističku njegu. (79,71) Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su to radile u položaju

po svom izboru. (82,02) 2. Udio svih žena koje su proživjele smrt ili nepovoljni ishod koje su primile dodatnu emocionalnu potporu osoblja zdravstvenih ustanova. (80.64)

3.Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile da su imale dovoljno hrane i pića tokom poroda. (80,10)

Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su bile pokretne tokom prve etape poroda. (77,30)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izrazile zadovoljstvo zdravstvenim uslugama *. (84,69)

2. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje bi preporučile porođaj u tom objektu *. (84,46)

3. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile o pozitivnom doživljaju rađanja. (83.23) 4. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su se uvjerile da su

poštivani njihovi izbori i preferencije. (82.36)

Reference korištene u postavljanju standarda 6

Hodnett ED, Gates S, Hofmeyr G, Sakala C. Kontinuirana podrška ženama tokom porođaja.

Cochrane baza podataka Syst Rev 2013;7: CD003766.

Međunarodna federacija ginekologije i akušerstva, Međunarodna konfederacija babica, Savez

bijelih vrpci, Međunarodno udruženje za djecu, Svjetska zdravstvena organizacija. Ustanove

za porod prijatelji majki i beba. Int J Gynaecol Obstet 2015;128:95–99.

59

Nacionalni institut za izvrsnost zdravstvene zaštite. Korištenje organizacijskih promjena kako

bi se poboljšalo iskustvo rađanja žena usredotočujući se na normalizaciju rađanja. London;

2013 ( https://www.nice.org.uk/ sharedlearning/using-organisational-change-to-enhance-

the-experience-of-women-giving-birth- by-focusing-on-normalising-births).

Nacionalni institut za izvrsnost zdravstvene zaštite. NICE smjernice za rutinsku intrapartum

njegu (CG 190). London; 2014 (http://www.nice.org.uk/guidance/cg190/resources/

guidance-intrapartum-care-care-of-healthy-women-and-their-babies-during-childbirth-pdf).

Renfrew MJ. Optimiziranje doprinosa primaljstva za sprečavanje mrtvorođenih i poboljšanje

sveukupne kvalitete njege: potrebno je koordinirano globalno djelovanje. Midwifery

2016;36:99–101.

Kraljevski koledž primalja. Emocionalno blagostanje majki i razvoj djece, dobar vodič za

primalje, London; 2012 (https://www.rcm.org.uk/sites/default/files/Emotional%2.

Wellbeing_Guide_WEB.pdf).

Sandall J. Soltani H, Gates S, Shennan, A, Devane, D. Modeli kontinuiteta pod vodstvom

primalja u odnosu na druge modele njege za trudnice. Cochrane baza podataka Syst Rev

2013;8: CD004667.

Svjetska zdravstvena organizacija. WHO preporuke o postnatalnoj njezi majke i

novorođenčadi. Ženeva; 2013 ( http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/

postnatal-care-recommendations/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. WHO preporuke za augmentaciju poroda. Ženeva; 2014 (

http://

www.who.int/reproductivehealth/publications/maternal_perinatal_health/augmentation-

labour/en/).

Standard 7: Za svaku ženu i novorođenče je uvijek dostupno, kompetentno i motivisano osoblje, sposobno pružiti rutinsku njegu i

brigu o mogućim komplikacijama.

Izjava o kvaliteti 7.1: Svaka žena i dijete u svakom trenutku imaju pristup najmanje jednom stručnjaku koji nadzire porod te pomoćnom osoblju za

rutinsku njegu i brigu u slučaju komplikacija.

Obrazloženje: dostupnost zdravstvenog osoblja tokom cijelog dana je neophodna za optimalnu rutinsku i hitnu njegu o pacijentima i pravodobno upravljanje komplikacijama.

Postoji i politika za osoblje zdravstvenih ustanova, koja se redovito preispituje i ažurira prema potrebi, koja određuje broj, tipove i potrebnu kompetenciju osoblja kako bi se osigurao odgovarajući broj i splet vještina zdravstvenog osoblja za obim

posla, 24 h na dan, 7 dana u sedmici. Kliničko i nekliničko osoblje orijentirano je na svoje specifične uloge i odgovornosti u objektu ili jedinici kojoj su dodijeljeni. Popis

osoblja koje obavlja dužnosti i vrijeme kad su dežurni uvijek se ažuriraju i dostupni su. Dostupne su pisane informacije o pristupu uslugama, a znakovi označavaju ključna područja usluge (npr. odjel za hitne slučajeve) i šta treba učiniti u slučaju

nužde. Žene se procjenjuju kako bi se odredile prioritetni slučajevi.

60

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova raspolaže iskusnim osobljem sve vrijeme, dovoljnog broja

kako bi se zadovoljio predviđeni obim rada *. (89.50) 2. Zdravstvena ustanova ima pisanu, ažuriranu politiku osoblja koja navodi brojeve, vrste i kompetentnost osoblja, koja se kontinuirano pregledava prema radnom

opterećenju *. (89.05) 3. Zdravstveni objekt ima popis koji se prikazuje u svim područjima, dajući imena

dežurnog osoblja, vrijeme njihovih smjena i njihove specifične uloge i odgovornosti. (86,43) 4. Zdravstvena ustanova ima pisanu, ažuriranu politiku o trijažama i vremenima

čekanja za hitne slučajeve i neophodne konsultacije i liječenje. (86,32) Zdravstvena ustanova ima jasne komunikacijske kanale kako bi informisali dežurno

osoblje u svakom trenutku. (82,87) Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio raspoloživih radnih mjesta u zdravstvenoj ustanovi koji su popunjeni osobljem

s potrebnim kompetencijama za opis datog radnog mjesta kako bi se ustanovi omogućilo pružanje 24-satne usluge. (80,72) 2. Udio osoblja koji su educirani za svoje funkcije, uloge i odgovornosti u ustanovi ili

jedinici kojoj su dodijeljeni. (78,79) Udio žena koje su pristupile zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile o primanju

pozornosti u odgovarajuće vrijeme za njihovo stanje prema politici ustanove o trijaži i vremenu čekanja. (73,08)

Mjere ishoda

1. Udio žena i njihovih novorođenčadi u zdravstvenoj ustanovi kojem se posvetio iskusni medicinski radnik (kao po definiciji) za vrijeme i nakon porođaja *. (90,11) 2. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile da su

obaviještene o znakovima opasnosti za nju i njezinu bebu i pripravnosti u hitnim slučajevima. (84.27)

Udio žena koje su pristupile zdravstvenoj ustanovi, koje su bile zadovoljne zdravstvenom njegom koju su primile. (80,87)

Izjava o kvaliteti 7.2: Stručnjaci za porod kao i pomoćno osoblje imaju

odgovarajuće kompetencije i vještine koje zadovoljavaju zahtjeve porođaja i ranog postnatalnog perioda.

Obrazloženje: Kvalifikacija, obuka i usmjeravanje osoblja poboljšavaju njihovu ulogu i odgovornost.

Svo osoblje ima opis posla koji navodi potrebnu kompetenciju, uloge i odgovornosti, podržane željenim kvalifikacijama i drugim zahtjevima. Obrazovanje, licenciranje ili

registracija i ostale referencije propisane zakonom ili pravilnikom provjeravaju se za sve zdravstvene radnike i ažuriraju. Postoje utvrđeni programi za zapošljavanje, zadržavanje, profesionalni razvoj i kontinuirano obrazovanje svih zaposlenika.

Svi zaposlenici dobivaju kontinuirano usmjeravanje na protokole i odgovornosti,

supervizije podrške i aktivnosti za profesionalni razvoj, uz godišnju ocjenu rada i

61

prepoznavanje dobrih rezultata. Učinkoviti i efikasni sistemi upravljanja su

obezbijeđeni kako bi osigurali da pacijenti primaju odgovarajuće, sigurno i pravodobno zbrinjavanje, a osoblje zdravstvene njege može pokazati odgovarajuću

sposobnost pri pružanja rutinske njege i menadžmentu komplikacija za majku i novorođenče.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

4. Zdravstvena ustanova ima program za stalno usavršavanje i razvoj vještina za svo kvalificirano medicinsko osoblje i ostalo osoblje za podršku te provodi redovnu obuku *. (86,62)

5. Zdravstvena ustanova ima standardne postupke i planove za zapošljavanje, implementaciju, motivaciju (priznavanje i nagrade) i zadržavanje svih zaposlenika *.

(84.21) 6. Zdravstvena ustanova periodično ocjenjuje sve zaposlenike i ima mehanizam za prepoznavanje dobrih rezultata. (82.76)

7. Zdravstvena ustanova ima dovoljan broj obrazovanog, kompetentnog, licenciranog, motiviranog, reguliranog vještog medicinskog osoblja s odgovarajućom mješavinom

vještina, koji rade u multidisciplinarnim timovima. (81,83) 8. Zdravstvena ustanova osigurava poticajno okruženje za profesionalno usavršavanje osoblja, uz redovito nadgledanje i mentorstvo. (79,24)

9. Zdravstvena ustanova olakšava međusobnu saradničku praksu, s jasnim ulogama i odgovornostima temeljenim na profesionalnom obimu prakse i potrebama za njegu

tokom poroda, rađanja i ranog postnatalnog razdoblja. (75,82) Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio kvalificiranog osoblja u zdravstvenoj ustanovi koji su primili pisani opis radnog

mjesta prilikom prijema u ustanovu *. (85,81) 2. Udio kvalificiranog osoblja u zdravstvenoj ustanovi koji su primili stručno usavršavanje, obnavljanje ili mentorstvo u proteklih 12 mjeseci. (81.80)

3. Broj nadzornih posjeta koje podupiru kliničku kompetenciju i poboljšanje performansi (u protekla tri mjeseca). (80,85)

4. Udio osoblja u zdravstvenoj ustanovi koji su procjenjeni najmanje jednom u proteklih 12 mjeseci. (77,54)

5. Broj timskih sastanaka koji se održavaju mjesečno kako bi se osvrnuli na sposobnosti i aktivnosti poboljšanja kvalitete. (76.33) 6. Broj mjesečnih interakcija s profesionalnim mentorima kako bi se osigurala klinička

kompetencija i poboljšala učinkovitost. (75.17) 7. Udio svih radnika u zdravstvenoj ustanovi koji su sudjelovali u najmanje dva

aktivna timska sastanka za poboljšanje kvalitete i sudjelovali u aktivnostima poboljšanja kvalitete u prethodnih šest mjeseci. (74.70)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su bile zadovoljne njegom i podrškom osoblja ustanove. (82,51)

2. Udio kvalificiranog medicinskog osoblja i pomoćnog osoblja u zdravstvenoj ustanovi čija je prethodna ocjena rada bila zadovoljavajuća. 3. Udio od kompletnog osoblja u zdravstvenoj ustanovi koji su se za svoj posao

izrazili kao "vrlo zadovoljni". (76,35) 4. Udio cijelog osoblja u zdravstvenoj ustanovi koji bi se mogli identificirati i izvijestiti

62

o barem jednoj kliničkoj aktivnosti poboljšanja u kojoj su lično uključeni u proteklih

šest mjeseci. (75.97) 5. Udio svih radnika u zdravstvenoj ustanovi koji su aktivno razmišljali o traženju

novog posla. (64,26)

Izjava o kvaliteti 7.3: Svaka zdravstvena ustanova ima menadžersko i kliničko rukovodstvo koje je kolektivno odgovorno razvijati i primjenjivati

odgovarajuće politike te njegu okruženja koje podstiče osoblje na kontinuirano poboljšanje kvalitete.

Obrazloženje: Dobro menadžersko i kliničko vodstvo poboljšava performanse pokazujući smjer i nadahnjujući zaposlenike te stvaranjem okruženja potpore osoblju

u kontinuiranom poboljšanju kvalitete.

Postoji menadžersko i kliničko vodstvo, kolektivna odgovornost, odgovarajuća vladajuća politika i postupci te okruženje koje podržava osoblje u kontinuiranom poboljšanju kvalitete. Postoji definirana struktura i autoritet vodstva, matrice

odgovornosti i definirani tim za poboljšanje kvalitete s potrebnim resursima. Uposlenici zajednički razvijaju i provode programe poboljšanja kvalitete i sigurnosti

pacijenata te dobivaju podršku, nadzor i mentorstvo. Postoji protokol i plan za upravljanje finansijskim rizicima, a ustanova poduzima

redovne revizije (majke i perinatalne smrti i skore propuste), s preporukama za poboljšanje kvalitete. Postoji sistem za redovito pregledavanje prikupljenih podataka,

izvještavanje i komunikaciju po pitanjima upravljanja kvalitetom kako bi se usmjerilo donošenje odluka i pratila učinkovitost. Njega i zadovoljstvo pacijenata redovito se pregledavaju, a status poboljšanja kvalitete je dokumentiran.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima pisani, ažurirani plan poboljšanja kvalitete njege i programa sigurnosti pacijenata*. (88,08)

2. Zdravstvena ustanova ima pisanu, ažuriranu strukturu vodstva, sa definiranim ulogama i odgovornostima te matricama odgovornosti za izvještavanje *. (87,19)

3. Zdravstvena ustanova ima određeni tim za poboljšanje kvalitete i odgovorno osoblje *. (85.38) 4. Zdravstvena ustanova ima mehanizam za redovito prikupljanje podataka o

zadovoljstvu pacijenata i pružatelja usluga. (84,98) 5. Zdravstvena ustanova ima najmanje jedan mjesečni sastanak za pregled podataka,

praćenje performansi poboljšanja kvalitete, preporuke za rješavanje svih identificiranih problema, priznanje onima koji su dobro radili i poticaj osoblju koje stremi poboljšanju. (83,19)

6. Svi standardni upravljački postupci (politike i protokoli) su uspostavljeni i dostupni svom relevantom osoblju. (82,61)

7. Udio svih voditelja zdravstvenih ustanova koji su bili osposobljeni za poboljšanje kvalitete i vođenje promjene (korištenje informacija, usmjeravanje ponašanja, kontinuirano učenje). (81,07)

8. Zdravstvena ustanovo održava najmanje dva godišnja sastanka s interesnim grupama (npr. Zajednicom, korisnicima usluga, partnerima) kako bi pregledali njenu

izvedbu, identificirali probleme i dali preporuke za zajedničke akcije za poboljšanje kvalitete.

63

9. Udio svih voditelja zdravstvenih ustanova koji su bili osposobljeni za vodstvo i

menadžerske vještine. (80,89) 10. Postoji politika gdje osoblje ima mogućnost da daje povratnu informaciju

menadžmentu upravljanja ustanove o poboljšanju kvalitete i njihovom učinku. (80,82)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Voditelji zdravstvenih ustanova priopćili su izvedbu ustanove putem uspostavljenih

mehanizama za praćenje (npr. nadzorna ploča ključnih mjernih podataka) svom relevantnom osoblju. (79,75) 2. Udio mjesečnih sastanaka o kvaliteti njege koja su se zapravo održala u prethodnih

12 mjeseci. (78,69)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su bile zadovoljne njegom i podrškom osoblja ustanove. (83,95)

2. Dokazi za poboljšanu učinkovitost sistema (prema nadzornoj ploči ustanove). (82.50)

Reference korištene u postavljanju standarda 7

Gülmezoglu MA, Lawrie TA. Utjecaj vježbi osposobljavanja na vještine oživljavanja: utjecaj na

Milenijske ciljeve razvoja (MDG) 4 i 5. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol 2015); doi:

10.1016/j. bpobgyn.2015.03.018.

ten Hoope-Bender P, de Bernis L, Campbell J, Downe S, Fauveau V, Fogstad H, et al.

Poboljšanje zdravlja majke i novorođenčeta kroz primaljstvo. Lancet 2014;384:1226–1235.

Međunarodna konfederacija primalja. Osnovne kompetencije za osnovnu primaljsku praksu.

Haag, 2011 ( http://www.internationalmidwives.org).

Renfrew MJ, McFadden A, Bastos MH, Campbell J, Channon AA, Cheung NF, et al. Primaljstvo i

kvalitetna njega: saznanja iz novog dokaznog okvira za majčinsku i novorođenačku njegu.

Lancet 2014; 384:1129–1145.

The Lancet. Midwifery. Izvršni sažetak za The Lancet. London; 2014 ( http://www.

thelancet.com/pb/assets/raw/Lancet/stories/series/midwifery/midwifery_exec_summ.pdf).

Fond za populaciju Ujedinjenih naroda. Stanje primalja u svijetu: isporuka zdravlja, spašavanje

života. New York; 2011.

Whittaker S, Shaw C, Spieker N, Linegar A. Standardi kvalitete za zdravstvene ustanove u

Južnoj Africi. U: Padarath A, English R, editors. South African Health Review. Pretoria: National

Department of Health; 2011:59–68 (http://www.cohsasa.co.za/sites/cohsasa.co.za/files/

publication_pdfs/ chap_5_quality_standards_pgs_59-_68_0.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Poboljšanje sigurnosti u trudnoći: kritična uloga stručnog

liječnika - zajednička izjava WHO, ICM i FIGO. Ženeva; 2004 (

http://www.who.int/maternal_child_adolescent/ documents/9241591692/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Svjetsko zdravstveno izvješće 2005. Učinite da svaka majka

i dijete važe. Ženeva; 2005 (http://www.who.int/whr/2005/whr2005_en.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Svjetsko zdravstveno izvješće 2006. Raditi zajedno za

zdravlje. Ženeva; 2006 ( http://www.who.int/whr/2006/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Alat za planiranje implementacije zdravstvene strategije za

zdravlje majke i novorođenčeta: praktični alat za jačanje zdravstvenog sistema upravljanja.

Ženeva; 2011.

64

Svjetska zdravstvena organizacija. Smjernice o zdravlju majke, novorođenčeta, djeteta i

adolescenata, koje je odobrio Odbor za preispitivanje smjernica Svjetske zdravstvene

organizacije. Preporuke o zdravlju novorođenčeta. Ženeva; 2013 (

http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/guidelines-recommendations-

newborn-health.pdf).

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. Bolnička njega majke i

novorođene bebe: alat za procjenu i poboljšanje kvalitete. Kopenhagen; 2014 (

http://www.euro.who.int/en/ health-topics/Life-stages/maternal-and-newborn-

health/publications/2014/hospital-care-for- mothers-and-newborn-babies-quality-assessment-

andimprovement-tool.pdf?ua=1).

Standard 8: Zdravstvena ustanova ima odgovarajuće fizičko okruženje

za majku i novorođenče, kao i odgovarajuću vodu, sanitarije, snabdjevanje energijom, lijekovima, zalihama te opremu za rutinsku

brigu i upravljanje komplikacijama.

Izjava o kvaliteti 8.1: Voda, energija, sanitarije, higijena ruku i sredstva za odlaganje otpada su funkcionalni, pouzdani, sigurni i dovoljni da zadovolje potrebe osoblja, žena i njihovih porodica.

Obrazloženje: Sigurno, čisto i higijensko okruženje s kontinuiranim zalihama čiste

vode i električne energije, dobre sanitacije i sigurnog odlaganja otpada osnova je odgovarajuće njege za pacijente, provođenju svih postupaka i intervencija te za

kontrolu infekcije. Stalna opskrba čistom vodom dostupna je na licu mjesta sve vrijeme, za piće,

čišćenje i pranje ruku u svim kliničkim područjima, uključujući period prije, tokom poroda i neonatalne njege te operativnih sala. Dostupne su usluge sanitacije, koje su

jasno odvojene za spolove i dostupne svim ženama, njihovim porodicama i osoblju. Zdravstvena ustanova i njeni pomoćni objekti (npr.dijelovi za osoblje) imaju pouzdan pristup izvoru električne energije (npr. solarni, generator ili mreža) u svakom

trenutku. Postoji mehanizam za odvajanje, skupljanje, transport, tretman i sigurno odlaganje otpada. Objekt ima budžet i protokol za rad i održavanje energije, sigurne

vode i sanitarnih usluga. Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima funkcionalni izvor čiste vode koja se nalazi u prostorijama i koja odgovara svim potrebama za pićem, ličnom higijenom,

medicinskim intervencijama, čišćenja, pranja veša i kuhanja za potrebe osoblja, žena, novorođenčadi i njihovih porodica. (90,90)

2. Zdravstvena ustanova ima nepropusne, pokrivene, označene otpadne spremnike i nepropusne kontejnere dostupne na svakom području liječenja, kako bi se omogućilo odvajanje otpada u četiri kategorije: oštar otpad, infektivan otpad, generalni

neinfektivni otpad (npr. hrana , ambalaža) i biološkog otpada (npr. posteljica) *. (90,88)

3. Zdravstvena ustanova ima barem jednu funkcionalnu higijensku stanicu na svakih 10 kreveta, sa sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensima u svim odjelima *. (89,53)

65

4. Zdravstvena ustanova ima energetsku infrastrukturu (npr. solarni, generator,

električna mreža) koja u svakom trenutku može ispuniti sve zahtjeve za električnom energijom objekta i pridružene infrastrukture uz pomoćno napajanje. (89,41)

5. Zdravstvena ustanova ima pisane, ažurirane protokole i materijale za podizanje svijesti (plakati) o čišćenju i dezinfekciji, higijeni ruku, upravljanju i održavanju

vodnih, sanitarnih i higijenskih objekata i sigurno upravljanje otpadom; oni se postavljaju na područjima u kojima se aktivnosti obavljaju. (88,05) 6. Zdravstvena ustanova ima uređaje za sanitarnu opremu u prostorima koji su

dostupni, noću su prikladno osvijetljeni, dostupni osobama s ograničenom pokretljivošću i odvojeni po spolu za osoblje i pacijente; oni sadrže barem jedan

toalet koji odgovara potrebama za menstrualnu higijenu, sa stanicama za pranje ruku i sapunom i vodom (najmanje 1 klozet po 20 korisnika u odjelima sa pacijentima). (87,46)

7. Zdravstvena ustanova ima dovoljno stručno osposobljenog i kompetentnog osoblja na mjestu gdje je to potrebno, s jasnim opisima njihovih odgovornosti za čišćenje,

upravljanje i održavanje vode, sanitarne, higijenske i zdravstvene njege (86,44) 8. Zdravstvena ustanova ima dovoljno sredstava za sanaciju, poboljšanje i kontinuiranu upotrebu i održavanje vodnih, sanitarnih, higijenskih i zdravstvenih

usluga zbrinjavanja otpada. (83,13) 9. Zdravstvena ustanova ima plan za upravljanje gorivom i lokalnim spremnikom,

podržan adekvatnim budžetom za sve potrebe goriva za vozila, kuhanje i grijanje, u svakom trenutku potrebne i u svako doba. (83.02) 10. Zdravstvena ustanova ima preventivni plan rizika za upravljanje i poboljšanje

vodnih, sanitarnih i higijenskih usluga, uključujući i za sprečavanje i kontrolu zaraze. (81,34)

11. Zdravstvena ustanova ima plan upravljanja energijom, koji je podržan odgovarajućim budžetom, koji održava odgovarajuće obučeno osoblje i koji je regulirano nadležnim tijelom. (77,26)

Mjere ishoda

1. Udio žena i njihovih porodica koji su bili u zdravstvenoj ustanovi i koji su bili zadovoljni vodom, sanitarnim i energetskim uslugama te preporučili zdravstvenu

ustanovu prijateljima i porodici. (76,75) 2. Udio svih zdravstvenih djelatnika u zdravstvenoj ustanovi koji su bili zadovoljni

vodom, sanitarnim i energetskim uslugama te smatraju da ove usluge pozitivno doprinose pružanju kvalitetne njege. (76,23)

3. Udio žena i njihovih porodica koji su bili u zdravstvenoj ustanovi koji su bili zadovoljni izvorom energije i osvjetljenja te preporučili zdravstvenu ustanovu prijateljima i porodici. (74.20)

Izjava o kvaliteti 8.2: Prostorije za porod i postnatalnu njegu su

projektovane, organizovane i održavane na način da se svakoj ženi i novorođenčetu može pružiti individualna i kontinuirana njega prema njihovim potrebama.

Obrazloženje: Infrastruktura zdravstvene ustanove trebala bi biti primjerena i dobro

održavana, uz osnovne usluge, dobru ventilaciju, izvor energije i higijenu. Opća infrastruktura organizirana je u namjenske prostorije u blizini rađaone i prostorija za bebe (recepcija, trijaža i područje procjene, neposredna postnatalna

poluintenzivna njega, rooming-in u postnatalnim odjelima ili sobama, područja za njegu novorođenčadi, odjel za bolesnu novorođenčad, odjel za koža na kožu,

neonatalna jedinica intenzivne njege, operaciona sala za obavljanje carskog reza) i

66

adekvatno opremljeno za učinkovito i dosljedno pružanje optimalne njege. Područja

usluge su čista, dobro prozračena i osvijetljena, naročito noću i pogoduju privatnosti (npr. zavjesa, zid); primjereni, sigurni, čisti i dobro održavani osnovni sadržaji su na

mjestu (kreveti, madraci, posteljina, higijena i kupaonica, WC).

Mjere kvalitete Ulazne mjere

1. Zdravstvena ustanova ima namjenski prostor u području rađanja i novorođenačke

njege za reanimaciju novorođenčadi, koji je adekvatno opremljen stolom i opremom, grijačem, svjetlom i odgovarajućom opremom i materijalom *. (94,67) 2. Zdravstvena ustanova ima radni odjel i odgovarajući broj porađaona ili prostorije

za procijenjeni broj rođenih u svom lokalnom prostoru *. (90,12) 3. Zdravstveni objekat ima čiste, prikladno osvijetljene, dobro ventilirane prostorije

za porod i rađanje i neonatalni odjel i okruženje koje omogućava privatnost i adekvatno su opremljeni, redovito se čiste i održavaju *. (89,52) 4. Zdravstvena ustanova prakticira i omogućava svim ženama rooming-in tj.

omogućavaju mamama i bebama da ostaju skupa 24h dnevno (86,57) 5. Zdravstveni objekat ima prostorije ili sobe za porađajne i predporod koji imaju

funkcionalnu, čistu i pristupačnu kupaonicu ili tuš kabinu i WC za korištenje samo za porodilje. (88,94) 6. Zdravstvena ustanova koja nudi hirurške usluge ima adekvatno opremljeno

operativnu salu koja se nalazi u blizini i lahko je dostupna iz porađaone i predporađaone. (88,84)

7. Objekat ima namjensku sobu za oporavak ili područje za njegu žena s komplikacijama. (86,54) 8. Zdravstveni objekat ima posvećen odjel za prijem bolesnih i ugroženih

novorođenčadi. (86,37)

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Udio svih trudnica koje su bile u zdravstvenoj ustanovi koje su izvijestile da ima čistu fizičku okolinu koja je pogodna za porod. (82,65)

Mjere ishoda

1. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi, koje su bile zadovoljne okruženjem predrađaone i porađaone uključujući čistoću, blizinu WC-a, opću rasvjetu,

stepen napućenosti i privatnost. (81.8)

Izjava o kvaliteti 8.3: Dostupna je odgovarajuća zaliha lijekova, potrošnog materijala i opreme za rutinsku njegu i upravljanje komplikacijama.

Obrazloženje: Dostupni, adekvatni esencijalni lijekovi, oprema i ostali materijali

kritični su za pružanje optimalne i kvalitetne njege. Postoji popis bitnih lijekova i potrepština (npr. laboratorijski reagensi) i njihove

upotrebe i uredno, čisto i sigurno skladištenje ovih predmeta, s učinkovitim sistemom za izbjegavanje nestašica. Svi prikladni lijekovi dostupni su u kliničkim područjima

(npr. magnezijev sulfat u području poroda i rađanja). Osnovna oprema dostupna je uvijek na pravim mjestima, uz sistem za redovito održavanje i smjernice za odgovarajuću upotrebu opreme. Dostupni su laboratorijski testovi (npr. hemoglobin,

67

krvna skupina, proteini urina) za rutinsku upotrebu i saniranje komplikacija. Krv je

dostupna za transfuzijske usluge, a neprekidna opskrba kisikom je dostupna u porodiljnim i neonatalnim područjima.

Mjere kvalitete

Ulazne mjere

1. Zdravstveno postrojenje ima zalihe antihipertenzivnih agenasa i magnezijevog

sulfata u dovoljnim količinama, dostupnim u svim vremenima, u antenatalnim, pretporođajnim, porođajnim i postnatalnim područjima za tretiranje žena s preeklampsijom *. (92,81)

2. Zdravstveni objekat ima uterotonične lijekove i opremu za intravenoznu infuziju (šprice, igle, setove za infuziju, intravenozna tekuća otopina i krv) dostupne u

dovoljnim količinama u svim vremenima u području dojenja i postnatalne skrbi za tretiranje žena s postpartalnim krvarenjem *.(92.31) 3. Zdravstvena ustanova ima zalihe antenatalnih kortikosteroida (deksametazon ili

betametazon), antibiotika i magnezijevog sulfata koji su uvijek dostupni u dovoljnim količinama za upravljanje prijevremenim porodima *. (92,15)

4. Zdravstvena ustanova ima funkcionalnu esencijalnu opremu i opremu za otkrivanje komplikacija (npr. termometri, sfingomanometri, fetalni stetoskopi, trakice za urin, pulsni oksimetar) u dovoljnim količinama u svim vremenima u jedinicama

predrađaone i rađaona. (91,63) 5. Zdravstvena ustanova ima zalihe prve i druge linije antibiotika za injekcije i druge

esencijalne lijekove dostupne u svako doba za tretiranje žena i novorođenčadi s infekcijama tokom ili nakon porođaja i ranog postnatalnog razdoblja. (91,48) 6. Zdravstvena ustanova sadrži esencijalna laboratorijska pomagala i testove

(glukoza u krvi, volumen hemoglobina ili volumen stanica, krvna skupina i unakrsno podudaranje, bilirubin, protein urina, puni krvni broj, krvna kultura, elektroliti, testovi

funkcije bubrega i jetre, sifilis, brzih dijagnostičkih testova HIV-a i malarije) za podršku upravljanja njegom žena i novorođenčadi. (91,12) 7. Zdravstvena ustanova ima bitne zalihe i opremu koja služi za rad (uključujući

krevetiće za bebe, vakuum, pincete, inkubatore, vagu, sterilne rukavice) dostupne u dovoljnim količinama u svakom trenutku u predrađaonama i rađaonama. (90,88)

8. Zdravstveni objekat ima opremu i opremu za hitnu njegu i reanimaciju žena (dobro opskrbljen pokretni krevetac za oživaljavanje, usisni uređaj, impulsni oksimetar, intubacija, laringoskop, endotrahealne cijevi, maske za vrećice za odrasle, setovi za

infuziju, intravenozne tekućine) u dovoljnim količinama tokom svih vremena na područjima koja su namijenjena za porod i rađanje i postnatalnu njegu. (89,70)

9. Zdravstvena ustanova ima siguran, neprekinuti izvor kisika i pomagala za porod (maska za disanje i kateteri), uključujući kontinuirani nazalni pozitivni pritisak dišnih puteva koji su uvijek dostupni u području poroda i rađanja i neonatalnom području te

operativnoj sali (kada je to dostupno) , (89,37) 10. Zdravstvena ustanova ima opremu i opremu za hitnu njegu i reanimaciju

novorođenčadi (stol za oživljavanje, dobro opskrbljen neonatalni resuscitator, grijač, usisni uređaj, impulsni oksimetar, laringoskop) koji su dostupni tokom svih vremena

na područjima koja su namijenjena za porod i rađanje i novorođenačke brige. (89.02) 11. Zdravstvena ustanova ima apoteku na licu mjesta i sistem za upravljanje zalihama lijekova i opskrbe kojim upravlja obučeni farmaceut ili dispanzer. (88.44)

12. Zdravstveni objekat ima određeni budžet za esencijalne lijekove, opremu (i njegovo održavanje) i medicinske zalihe za njegu majki i novorođenčadi. (84,94)

13. Zdravstveni objekat ima funkcionalni dijagnostički ultrazvučni stroj i obučeno zdravstveno osoblje koje može provesti osnovni akušerski ultrazvuk radi utvrđivanja broja prisutnih fetusa, gestacijskog doba, prenatalne dijagnoze fetalnih anomalija ili

rane dijagnoze placentarne insuficijencije.(84.83)

68

Izlazne mjere/mjere procesa

1. Dostupnost esencijalnih sredstava za spašavanje života (oksitocin, magnezijev

sulfat, deksametazon, vitamin K, injektabilni i oralni amoksicilin, benzil penicilin, gentamicin, ceftriakson, metronidazol, antimalarijski lijekovi, antiretrovirusni lijekovi i vakcine protiv tuberkuloze, hepatitis B, poliomijelitis) posljednja tri mjeseca. (88,84)

2. Udio svih žena koje su imale tešku pre-eklampsiju ili eklampsiju u zdravstvenoj ustanovi koji nisu primali punu dozu magnezijevog sulfata zbog nedostatka zaliha.

(79,38) 3. Udio svih žena koje su rodile u zdravstvenoj ustanovi koje su kupile rukavice i druge potrebne predmete. (70,62)

Mjere ishoda

1. Udio svih prvorotki žena sa jednim plodom sa prednjačećom česti na ≥ 37 tjedana trudnoće koje su podvrgnute carskom rezu tokom spontanog poroda (Robson grupa

1). (82,54) 2. Udio nezadovoljene potrebe za carski rez kao rezultat nedostatka zaliha ili osoblja

osposobljenih za provođenje carskog reza. (74,81) Reference korištene za Standard 8 Chartier Y, Emmanuel J, Pieper U, Prüss A, Rushbrook P, Stringer R, et al. Sigurno upravljanje

otpadom nakon zdravstvenih djelatnosti. Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija; 2014.

(http://www.who.int/ water_sanitation_health / publications / wastemanag / hr /).

Saradničko vijeće za vodoopskrbu i sanitarnu zaštitu. WASH ciljevi i pokazatelji nakon 2015.:

preporuke međunarodnih konzultacija. Ženeva; 2014. (http://www.wssinfo.org/ fileadmin /

user_upload / resources / post-2015-WASH-targets-factheet-12pp.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Osnovni elementi porodnične njege na razini prvih

preporuka. Ženeva; 1991

(http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/41740/1/9241544244.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Osnovni zdravstveni standardi zaštite okoliša u zdravstvu.

Ženeva; 2008

(http://www.who.int/water_sanitation_health/hygiene/settings/ehs_health_care.pdf.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija. Sistemsko razmišljanje o jačanju zdravstvenih sustava.

Ženeva; 2009. (http: // www.who.int/alliance-hpsr/resources/9789241563895/en/).

Svjetska zdravstvena organizacija. Vrednovanje opcija za obradu vode u kućanstvu: ciljevi

utemeljeni na zdravlju i specifikacije mikrobiološkog učinka. Ženeva; 2011

(http://www.who.int/ water_sanitation_health / publications / household_water / hr /).

Svjetska zdravstvena organizacija. Procjena dostupnosti i procjene spremnosti. Ženeva; 2014

(http: // apps who.int/iris/bitstream/10665/149025/1/WHO_HIS_HSI_2014.5_eng.pdf).

Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF. Napredak na pitkoj vodi i kanalizaciji: Zajednički

nadzorni program ažuriran 2014. Ženeva; 2014.

(http://www.who.int/water_sanitation_health/ publications / jmp-report-2014 / hr /).

Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF. Voda, sanitacija i higijena u zdravstvenim

ustanovama. Status u zemljama s niskim i srednjim dohotkom i put naprijed. Ženeva; 2015

(http://apps.who.int/iris/ bitstream / 10665/154588/1 / 9789241508476_eng.pdf).

69

6. Operacionalizacija

Na temelju dokaza, učinkovita, poštivajuća, kvalitetna njega i elementi zdravstvenih

sistema koji podržavaju optimalnu njegu za žene i novorođenčad opisani u WHO kvalitetima njege trebaju biti operativni primjenom standarda njege i izjavama o kvaliteti. Standardi se trebaju prilagoditi kontekstu svake zemlje kako bi se osigurali

detaljni procesi kliničke njege temeljene na dokazima (standard 1), informacijskim sistemima (2), referalnim sistemima (3) iskustvu njege (4-6), osposobljene,

motivirane radne snage (7) i odgovarajućih sredstava (8). Standardi su praćeni izjavama o kvaliteti baziranim na dokazima, koje uključuju mjere ulaza, rezultata i ishoda. To će poboljšati i osigurati visok kvalitet njege za majke i novorođenčad.

Ideje za provedbu standarda trebale bi se temeljiti na iskustvima regiona i prilagodljivom učenju unutar i između zemalja.

6.1 Diseminacija

Okvir, standardi njege i mjere kvalitete objavljuju se u tehničkom referentnom dokumentu koji se može uključiti u strateške dokumente na nivou države. Oni su dio normativnih alata paketa za podršku poboljšanja kvalitete njege majke i

novorođenčeta. Oni će biti prevedeni na arapski, francuski, ruski i španski u saradnji s regionalnim uredima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), za širu cirkulaciju i

publikaciju. Publikacija će biti dostupna za preuzimanje s web stranica WHO sjedišta, regionalnih i državnih ureda, WHO saradnički centri i partnerske agencije uključene u kvalitetnu njegu majke i novorođenčeta.

Printane kopije publikacija bit će objavljene u svim WHO uredima i bit će raspoložive

za prodaju od WHO knjižare i njegove distribucijske mreže svim medicinskim bibliotekama i pojedincima.

6.2 Pristup implementacije

Kako bi se povećala dostupnost i korištenje standarda njege i mjera kvalitete, radionice usmjeravanja i izgradnje kapaciteta provodit će se u svim regijama WHO-a

u saradnji s regionalnim uredima. Ciljana podrška bit će osigurana zemljama, a platforma za učenje će se stvoriti za razmjenu najboljih praksi unutar i među zemljama inovativnim pristupom (Slika 3), što je prilagođen model "Planiraj Uradi Uči

Akta" (22) na bazi dokaza, najbolje prakse i iskustva. On pruža plan za kontinuirano poboljšanje kvalitete postavljanjem ciljeva i izgradnjom timova za postizanje željenih

ishoda korištenjem promjena paketa (individualne, višeslojne ili složene intervencije, ovisno o kontekstu i potrebama), izgradnji kapaciteta i druge strategije kako bi se povećale šanse za održavanje provedbe.

70

Slika. 3. Pristup implementaciji

Osim toga, pružit će se detaljne smjernice za uspostavu sistema za poboljšanje kvaliteta zdravlja majki i novorođenih beba unutar nacionalne kvalitete strategije njege i operativnog plana. Smjernice će biti popraćene potrebnim alatima i ciljanom

izgradnjom kapaciteta za snažno vodstvo u zemlji.

71

7. Monitoring i evaluacija

Provedba ovih standarda bit će praćena unutarnjim i vanjskim planom praćenja i

evaluacije. Unutarnji nadzor i evaluacija bit će integrisani u smjernice te povezani s rezultatima platforme za učenje. Vanjski nadzor i evaluacija provodit će se za različite metode, izvore i nacrte istraživanja kako bi pružili učinkovitost (pragmatični i kvazi-

eksperimentalni projekti), proces (kvantitativni i kvalitativni projekti) i ekonomsku učinkovitost. Rezultati unutarnjeg i vanjskog praćenja i evaluacije koristit će se za

poboljšanje smjernica provedbe i platforme za učenje.

72

8. Ažuriranje standarda

Najbolje prakse koje su prijavljene na platformi za učenje i procjeni provedbe će se prikupiti kako bi se, prema potrebi, pregledali i ažurirali standardi njege i mjera kvalitete.

73

Reference

1. Raven JH, Tolhurst RJ, Tang S, van den Broek N. Kakva je kvaliteta u majčinoj i neonatalnoj zdravstvenoj zaštiti? Primalja 2012; 28: e676-e683.

2. Tuncalp Ö, Were WM, MacLennan C, Oladapo OT, Gulmezoglu AM, Bahl R i sar.,

Kvaliteta brige za trudnice i novorođenčad - SZO vizija. Br J Obstet Gynaecol

2015 122: 1045-1049.

3. Svjetska zdravstvena organizacija. Strategije za ukidanje preventivne majčinske smrtnosti. Ženeva; 2015. (http://who.int/reproductivehealth/topics/maternal_perinatal/epmm/en/,

pristupljeno 22. ožujka 2015.).

4. Svjetska zdravstvena organizacija. Svako novorođeno dijete: akcijski plan za okončanje prevencije smrti. Ženeva; 2014. (www.who.int/maternal_child_adolescent/topics/newborn/enap_ consultation / en

/, pristupljeno 19. siječnja 2015.).

5. Say L, Chou D, Gemmill A, Tuncalp O, Moller AB, Daniels J, et al. Globalni uzroci majčinske smrti: sistemska analiza WHO-a. Lancet Global Health 2014; 2: e323-e333.

6. WHO Global Health Observatory. 2014

(http://apps.who.int/gho/data/?theme=main, pristupljeno 12. siječnja 2015.).

7. Bhutta ZA, Das JK, Bahl R, Lawn JE, Salam RA, Paul VK, et al. Mogu li raspoložive intervencije spriječiti smrt majki, novorođenčadi i mrtvorođenju, i po kojoj cijeni? Lancet 2014 .; 384: 347-370.

8. Ujedinjeni narodi. Globalna strategija za zdravlje žena i djece. New York; 2010.

9. Campbell OM, Graham WJ. Lancet Maternal Survival Series steering group.

Strategije za smanjenje smrtnosti majke: nastaviti s onim što funkcionira. Lancet

2006; 368: 1284-1299.

10. Global Health Group. Gdje žene idu na porod: pregled projekta i pregled preliminarnih nalaza. San Francisco, Kalifornija: Kalifornijsko sveučilište u San Franciscu, Global Health Sciences; 2014.

11. Svjetska zdravstvena organizacija. WHO međunarodna anketa na zdravlje

majke i novorođenčeta 2010-2012. Ženeva; 2011 (http://www.who.int/reproductivehealth/topics/ maternal_perinatal / nearmiss / en /).

12. Bohren MA, Hunter EC, Munthe-Kaas HM, Souza JP, Vogel JP, Gulmezoglu AM.

Facilitatori i prepreke pružanju usluga u zemljama s niskim i srednjim dohotkom: sinteza kvalitativnih dokaza. Reprod Health 2014; 11: 71.

13. Svjetska zdravstvena organizacija. Drugo izvješće neovisne stručne skupine za reviziju (iERG) u informiranju i odgovornosti za zdravlje žena i djece. Ženeva;

2013.

74

14. Wilson L., Goldsmith P. Kvaliteta i njegova mjerenja. U: Wilson L, Goldsmith P, urednici. Upravljanje kvalitetom u zdravstvenoj zaštiti. Sydney: McGraw-Hill;

1995; 229-258.

15. Roemer MI, Montoya-Aguilar C. Procjena i osiguranje kvalitete u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija; 1988.

16. Medicinski institut. Strategija za osiguranje kvalitete. Washington DC: Nacionalni akademski tisak; 1990.

17. Svjetska zdravstvena organizacija. Kvaliteta njege: proces stvaranja strateških

izbora u zdravstvenim sistemima. Ženeva; 2006.

18. Donabedian A. Kvaliteta skrbi. Kako se može procijeniti? JAMA 1988; 260: 1743-

1748.

19. Maxwell RJ. Dimenzije kvalitete ponovno se pregledavaju: od misli do akcije. Qual

Health Care 1992; 1: 171-177.

20. Ovretveit J, Bate P, Cleary P, Cretin S, Gustafson D, McInnes K, et al. Kvaliteta zdravstvene usluge. Uvod u kvalitetne metode za zdravstvene usluge. Oxford: Blackwell Scientific publikacije; 1992.

21. Hulton L, Matthews Z, Stones RW. Okvir za ocjenu kvalitete njege u porodničkim

službama. Southampton: Sveučilište u Southamptonu; 2000.

22. Međunarodna organizacija za standardizaciju. Ženeva

(http://www.iso.org/iso/home/ standards.htm do 24. lipnja 2016.)

23. Zajednička komisija. Oakbrook Terrace, Illinois http://www.jointcommission.org/ standards_information / jcfaq.aspx pristupilo se 24. lipnja 2016. godine.

24. Vijeće za akreditaciju zdravstvene službe Južne Afrike (COHSASA). Pretoria

(http://www.cohsasa.co.za/ pristupiti 24. lipnja 2016.).

25. Nacionalni institut za zdravlje i izvrsnost u njezi. London (https://www.nice.org.uk/ standardi i pokazatelji kojima se pristupa 24. lipnja 2016.).

26. Pharmaccess grupa. Osnovni zdravstveni standardi za sigurnu njegu. Haag

(http: //www.safe- care.org/index.php?page=safecare-standards pristupiti 24. l ipnja 2016).

27. Svjetska zdravstvena organizacija. Standardi za majčinsku i neonatalnu njegu. Skupina 1: Opći standardi njege za zdravu trudnoću i porođaj. Ženeva; 2007

(http: //www.who.int/ reproductivehealth / publications / maternal_perinatal_health / a91272 / hr /)

75

Aneks 1. Učesnici sastanka grupe za razvoj smjernica Ženeva, 3–4 juni 2015

Dr Pierre Barker, Institut za razvoj

zdravstvene njege, Cambridge,

Massachusetts, USA

Mrs Sheena Currie, Integrativni program

majčinog i novorođenačkog zdravlja,

Agencija za Internacionalni razvoj

Sjedinjenih Američkih država, Washington DC, USA

Dr Kim Dickson, UNICEF, New York City

(NY), USA

Ms Claudia Hanson, Karolinska Institute, Stockholm, Sweden

Dr Kathleen Hill, JHPIEGO, Washington DC,

USA

Dr Asia Kassim Hussein, UNICEF, Dar-es-

Salaam, Ujedinjena republika Tanzanije

Dr Theopista John, WHO državni ured, Dar-

es-Salaam, Ujedinjena republika Tanzanije

Dr Lily Kak, Globalna partnerstva i

novorođenačko zdravlje, Washington DC,

USA

Dr Senait Kebede, Emory University,

Atlanta, Georgia, USA

Profesor Joy Lawn, Londonska škola higijene i tropske medicine London, United Kingdom

Dr Tess Lawrie, Konsultantska kuća za

medicinu zasnovanu na dokazima, Bath,

Ujedinjeno kraljevstvo

Mr Norman Lufesi, Ministarstvo zdravlja,

Lilongwe,Malawi

Dr Carolyn Maclennan, Alice Springs

Bolnica, Alice Springs, NT, Australija

Dr Silke Mader, Evropska fondacija za njegu novorođenčadi, Minhen, Njemačka

Dr Md. Ziaul Matin, UNICEF, Daka,

Bangladeš

Dr Goldy Mazia, Program preživljenja za majku i dijete, PATH, Seattle, Washington, SAD

Dr Georgina Msemo, Ministarstvo zdravlja i

socijalnog blagostanja, Dar-es-Salaam,

Ujedinjena republika Tanzanije

Dr Jim Neilson, Profesor ginekologije i

akušerstva, Universitet Liverpool,

Ujedinjeno Kraljevstvo

Mr Lee Pyne-Mercier, Bill & Melinda Gates Fondacija, Seattle, Washington, SAD

Dr Isabella Sagoe-Moses, Ministarstvo

zdravlja, Accra, Ghana

Dr Memuna Tanko, VD, Procjena kvalitete,

Autoritet nacionalnog zdravstvenog

osiguranja, Akra, Gana

Profesor Nynke van den Broek, Centar za majčino i novorođenačko zdravlje, Liverpool škola tropske medicine, Ujedinjeno Kraljevstvo

Ms Donna Vivio, Stariji savjetnik za

novorođenačko zdravlje, Agencija za

Internacionalni razvoj Sjedinjenih Američkih

država, Washington DC, USA

Dr Nabila Zaka, Stariji savjetnik za

zdravlje, UNICEF, Ženeva, Švicarska

76

Aneks 2. Spisak učesnika u Delphi studiji Joel Adze, Kaduna Državni Univerzitet,

Kaduna, Nigerija

Anna Afugglas, UNFP, Pnom Pen,

Kambodža

Dr Elnahas Amir, Medicinski i istraživački

centar Sidra, Doha, Katar

Profesor Surasak Angsuwathana,

Medicinski fakultet, Mahidol Univerzitet,

Bangkok, Tajland

Sir Sabaratnam Arulkumaran, FIGO,

London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Dr Deorari Ashok, All-India institut

medicinskih nauka, New Delhi, Indija

Ms Joanne Ashton, Joint Commission

International, Oakbrook Terrace, Illinois,

SAD

Profesor Nabhan Ashraf, Ain Shams

Univerzitet, Kairo, Egipat

Dr Alberta Bacci, Nezavisni konsultant,

Lisabon, Portugal

Dr Solange Balaga, , Nezavisni konsultant, Kinšasa, Demokratska repulbika Kongo

Dr Cyprien Baribwira, Maryland Global

Initiative Corporation (MGIC), Kigali, Ruanda

Dr Suppawat Boonkasidecha, Queen Sirikit Nacionalni institut za zdravlje djece, Bangkok Tajland Dr Betzabe Butron, WHO Regional Office for the Americas, Vašington DC, SAD

Dr Romano Byaruhanga, Kampala Medical Chambers Hospital, Kampala, Uganda Ms Anna Coates, WHO Regional Office for the Americas, Vašington DC, SAD

Dr Jeanine Umutesi Condo, Univerzitet

Ruanda, Koledž za medicinu i zdravstvene studije, Kigali,Ruanda

Dr Dilberth Cordero, WHO Country Office, Tegucigalpa, Honduras

Ms Sheena Currie, JHIEGO and Maternal

and Child Health Integrated Program, United States

Agency for International Development,

Vašington DC, SAD

Dr Louise Day, LAMB Integrated Rural

Health and Development, Daka, Bangladeš

Profesor Soo Downe, Istraživanje u porodu i zdravstvena grupa, London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Atf Gherissi, El Manar University, Tunis,

Tunis

Profesor Michael English, KEMRI-Wellcome

Trust Research Programme, Nairobi, Kenija

Profesor Jan Jaap Erwich, Groningen

Univerzitet, Groningen, Holandija

Profesor Vicki Flenady, Queensland

Univerzitet, Herston, Australija

Mr Fabrice Fotso, UNICEF West and Central Africa Regional Office, Dakar, Senegal

Dr Sabine Gabrysch, Heidelberg

Univerzitet, Heidelberg, Njemačka

Dr Karima Gholzbhouri, WHO Regional Office for the Eastern Mediterranean, Kairo, Egipat

Dr Gathari Gichuhi, Ministry of Health,

Nairobi,Kenija

Dr Aparajita Gogoi, Whiteribbon Alliance,

New Delhi, Indija

Dr Rogelio Gonzalez, Centar za perinatalnu dijagnozu, Katolički Univerzitet Čile, Santiago, Čile

77

Profesor Malik Goone wardene, Medicinski fakultet, Univerzitet Ruhuna, Šri Lanka

Ms Ana Guerreiro,nezavisni konsultant,

Lisabon,Portugal

Privat Guie, Polyclinic Internationale sainte Anne Marie, Abiđan, Obala Slonovače

Ms Gill Gyte, University of Liverpool, Liverpool Women’s NHS Foundation Trust,

Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo

Ms Fransisca Handy, Apotek Puri Satu

Kembangan, Džakarta, Indonezija

Ms Claudia Hanson, Karolinska Institute, Štokholm, Švedska

Dr Jim Heiby, United States Agency for

International Development, Vašington

DC, SAD

Dr Jorge Hermida, Assist/University

Research Co., Kvito, Ekvador

Dr Kathleen Hill, United States Agency for International Development, ASSIST Project, Vašington, DC, SAD

Dr Stephen Hodgins, Save the Children, Vašington DC, SAD

Dr Caroline Homer, Tehnološki univerzitet,

Sidnej, Australija

Ms Petra Hoope-Bender, Instituto de Cooperación Social – Integrare, Barcelona, Španija

Dr Grace Irimu, Kenyatta University,

Nairobi, Kenija

Ms Rima Jolivet, White Ribbon Alliance for Safe Motherhood, Vašington, DC, SAD

Dr Theopista Kabuteni-John, WHO Country

Office, Dar es Selam, Ujedinjenja republika

Tanzanija,

Dr Lily Kak, United States Agency for

International Development, Vašington DC,

SAD

Dr Ariel Karolinski, WHO Country Office,

Buenos Aires, Argentina

Professor Holly Kennedy, Yale University, Boston (MA), SAD

Dr Neena Khadka, Maternal and Child

Survival Program, Vašington DC, SAD

Prof Zulfiya Khodjaeva, Federalni

istraživački centar za ginekologiju,

akušerstvo i perinatologiju, Moskva,

Ruska Federacija

Dr Tamar Khomasuridze, United Nations Population Fund, European Regional Office, Ankara, Turska

Dr Andre Lalonde, The Society of

Obstetricians and Gynaecologists of

Canada (SOGC), Otava, Kanada Dr Marzia Lazzerin, Institut za zdravlje majke i djeteta, IRCCS Burlo Garofolo, Italija

Dr Li Wenying, Aviation General Hospital of

China Medical University, Peking, Kina

Dr Jerker Liljestrand, Bill and Melinda

Gates Foundation, Seattle, SAD

Dr Liu Cheng, Beijing Armed Police Corps

Hospital, Peking, Kina

Dr Nigel Livesley, University Research Co., Bethesda, SAD

Mr Norman Lufesi, ARI/Community Health

Service, Ministry of Health, Lilongwe,

Malavi

Ms Silke Mader, Evropska fondacija za njegu novorođenčadi, Minhen, Njemačka

Dr Kuhu Maitra, Abt Associates, Cambridge

(MA), SAD

Prof Zoe Matthews, Southampton

Univerzitet, Southampton, Ujedinjeno Kraljevstvo

Dr Goldy Mazia, PATH, Seattle (WA), SAD

Dr Alison McFadden, University of

Liverpool, Liverpool, Ujedinjeno

Kraljevstvo

Ms Alison Mcintyre, WaterAid, East

Melbourne, Australija

78

Prof Tarek Meguid, Mnazi Mmoja Bolnica, Zanzibar, Ujedinjena republika Tanzanija

Dr Tanko Memuna, National Health

Insurance Authority, Akra, Gana

Dr Abraham Mengistu, Ministarstvo

Zdravstva, Adis Abeba, Etiopija

Dr Raul Mercer, Universidad Nacional de La Plata, Buenos Aires, Argentina

Dr Allisyn Moran, United States Agency

for International Development,

Vašington DC, SAD Dr Rintaro Mori, Nacionalni centar za zdravlje i razvoj djeteta, Tokijo, Japan

Dr Georgina Msemo, Ministarstvo zdravstva, Dar-es-Salaam, Ujedinjena republika Tanzanija

Dr Bremen de Mucio, WHO Country

Office, Montevideo, Urugvaj

Dr Christine Muzel, Philips Healthcare,

Amsterdam, Holandija

Dr Victoria Nakibuka, Nsambya Bolnica,

Kampala, Uganda

Dr James Neilson, Liverpool univerzitet, Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo

Dr Hiromi Obara, Bureau of International

Medical Cooperation, Tokijo, Japan

Dr Dwiana Ocviyanti, Medicinski fakultet, Univerzitet Indonezija, Džakarta, Indonezija

Dr Jeanne Odette, Université du Burundi, Bujumbura, Burundi

Prof Pius Okong, Health Service

Commission, Kampala, Uganda

Dr Eduardo Ortiz-Panozo, Centro

de Investigaciones Regionales,

Mérida, Meksiko

Prof Ouadraogo Charlemagne, Centre

Hospitalier Universitaire Yalgado,

Ouagdougou, Burkina Faso

Dr Duran Pablo, WHO Country Office,

Montevideo,

Urugvaj

Dr Imran Pambudi, Ministarstvo zdravstva

Indonezija, Džakarta, Indonezija

Dr Robert Pattinson, Maternal and Infant

Health Care, South Africa Medical Research

Council, Kalafong Hospital, Pretoria, Južna

Afrika Dr Loveday Penn-Kekana, University of the Witwatersrand, Johannesburg, Južna Afrika

Dr Emily Peterson, Centers for Disease

Control and Prevention, Atlanta (GA), SAD

Dr Cynthia Pileggi, Ribeiro Preto Medical

School, University of São Paulo, São

Paulo, Brazil

Dr Neil Prose, Duke University, Durham

(NC), SAD

Ms Pamela Putney, Options Consultancy

Services Limited, London, Ujedinjeno

Kraljevstvo

Dr Neena Raina, WHO Regional Office for South-East Asia, New Delhi, Indija

Prof Kathryn Ramsey, Columbia University

Medical Center, New York, SAD

Prof Mary Renfrew, Scottish Improvement

Science Collaborating Centre, Dundee,

Ujedinjeno Kraljevstvo Dr Alexander Rowe, Centers for Disease Control and Prevention, Atlanta (GA), SAD

Prof Irina Ryumina, Research Centre for

Obstetrics, Gynaecology and Perinatology,

Moskva, Ruska federacija

Dr Harshad Sanghvi, JHPIEGO, Baltimore,

MD, SAD

Prof Ola Saugstad, Univerzitet Oslo, Oslo,

Norveška

Dr Kerri Schuiling, International

Confederation of Midwives, Rochester (MI),

SAD

Ms Gloria Seguranyes, University of

Barcelona, Barcelona, Španija

Ms Priti Dave Sen, Children’s Investment Foundation, London, Ujedinjeno raljevstvo

79

Dr Hemantha Senanayake, Medicinski

fakultet, Univerzitet Kolombo, Kolombo,

Šri Lanka

Prof Shi Qi, North Sichuan Medical

College, Obstetrics and Gynaecology,

Nanchong, Kina

Dr Miannes Silvestre, Univerzitet Filipini,

Medicinski koledž, Manila, Filipini

Dr Jeffrey Smith, JHPIEGO, Baltimore,

MD, SAD

Dr Howard Sobel, WHO regionalni ured za zapadni pacifik, Manila, Filipini

Prof Williams Stones, FIGO, London,

Ujedinjeno Kraljevstvo

Dr Tang Zengjun, Hebei Provincial

People’s Hospital, Shijiazhuang, Kina

Ms Nicole Thiele, Evropska fondacija za

njegu novorođenčadi, Minhen, Njemačka

Dr Paul Vinod, All-India Institute for

Medical Sciences, New Delhi, Indija

Ms Donna Vivio, United States Agency for

International Development, Vašington DC,

SAD

Dr Gijs Walraven, Aga Khan Development

Network, Pariz, Francuska

Dr Wang Yeping, Wenzhou City People’s

Hospital, Wenzhou, Kina

Dr Martin Weber, WHO Regionalni ured za

Evropu,Kopenhagen, Danska

Prof Zhang Hongyu, Hainan Medical,

Haikou, Kina

Dr Zhang Jim, Shanghai Jiao Tong University School of Medicine, Šanghaj,

Kina

Dr Zhou Wei, Chongqing medical

university, Chongqing, Kina

Dr Nabila Zaka, UNICEF Headquarters,

New York, SAD

Professor Zhang Huixin, Fourth Hospital of

HebeiMedical University, Shijiazhuang,

Kina