2
RV ATS K A MISAO ATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K u— UGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO. MJESEČNO POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU. =7? PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. - IZLAZI SVAKI DAN - M St TBLEPON 81, 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN »3§.S71, n n UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBCIN. PERIVOJA. VLASTNIK, IZDAVATELJ ! ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZOA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA ™=*™~-= TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0. J. < « ŠIBENIK, SRIJEDA 30. RUJNA ¡914. BR. 110 RUSI OSTAVLJAJU GALICIJU. »čišćenje Karpata. • Strah od Hindenburga. - Medju dvije vatre. IZIfU ¡2 M i * Ječ, 29. rujna. Rat- novinski kvartir ja: )bzirom na nove le operacije, koje iuzeše savezničke lačke i austro- arske vojne sile, su u toku na obim mama Visle kretnje >rijatelja za uzmak. dvljeno je iz ruskog izvora, da 'usi biti prisiljeni napustiti Gati- eda se suprotstave prodirajućoj loj bujici vojske generala Hinden- a, koji sa 750.000 vojaka pro- sa sjevera proti Varšavi i tim ava rusku vojsku, koja se nalazi ticiji, s ledja. Eda svoj uzmak prikriju, bacili Rusi preko Karpata u ugarsku miju Ung\>dr nešto vojnika, ali ih iša vojska zaustavila. Kako ovaj brzojav daje razumjeti, ne čeie austrijske i njemačke liše Ruse na uzmicanje, koje je porazno po rusku vojsku. Beč, 29. rujna. Ratni no- \vinski kvartir javlja: Jako rusko konjaničtvo bilo je kod Biecza s naše strane razbito. * * * Biecz je gradić a Galiciji, na apu na pritoku Visloke na državnoj miči Podgorce-Suha-Stryl-Lavov, točno od Tarnova. Broji 3180 mika. j « ruska konjica sjeverno od Visle. Beč, 29. rujna. Ratni ninski kvartir javlja: Sjeverno od Visle više ruskih konjaničkih divi- zija bilo je od saveznič- kih vojska otjerano. Gonjenje Rusa sa Karpata. Bitka na Karpatima. Budimpešta, 29 rujna. Ugarski dopisni ured javlja ; Na granici kod Koros- mezö - na karpatima do Bukovine - u toku ie izmedju ruskih i naših četa bitka. Budimpešta, 29. rujna. Ugarski dopisni ured javlja još slijedeće: Iz županije Ungvar jav- ljaju, da je željeznička pru- ga do Csontosa slobodna. Iz Csontosa pak odlaze telegrafski monteri u Fe- nyosv6Igy da uzpostave telegrafsku napravu. Iz ovoga proizlazi, da je našim četama uspjelo potisnuti neprijatelja i preko Feny6sv6lgy. I * D Upad banda u Bosnu. BEČ, 29. Službeno se objavljuje: Nakon vlšt nego čttr- nmztđmmlh ljutih bo- jeva, u kojima m naše čete ponovno prešle Dri- nu i Savu, na jugoistoč- nom ratištu nastala je kratka pauza u operaci- jama. Naše čefe nalaze se sve skupa na srpskom te- ritoriju te se zadržavaju u prvom redu u krvavo iz* vojStenim pozicijama pro- tiv neprekidnih ljutih na- padaja. Ovi napadaji svršavaju uvijek znatnim gubitcima protivnika, ti zadnjim bo- jevima palo oam je u piljen ukupno 14 topova I više puščanlh strojeva. I broj zarobljenica je znatan; isto tako I deztrtera. Vijesti o srpsko-crno- gorskoj ofenzivi prama Bosni nastale su usijed upada podrednih sila u zemljište m granici San- džaka od naših četa skoro podpuno zapušteno, po- duzete su bezodvlačno mjere za očišćenje ovog zemljišta. POTIOREK, FZM. Budimpešta, 29. rujna. Ugarski dopisni ured javlja: | Na temelju pouzdanih informacija, naše čete po- tisnule su neprijatelja u okoliš örkermezö. Ruslii goli ion Lavova. „Neue Züricher Zeitung" piše, da Je Rusija platila obe velike bitke kod Lavova jtffct"tkotn od 100.000, ljudi, Upravitelj bečkog bankovnog društva u Sofiji dr. Eugen Strumpf javlja da je bugarski poslanik u Nišu izjavio, da su Srbi izgubili dosad 60.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih. Iz Ni§a javljaju: Srpske čete du- ševno su sasma smalaksale. Do sada [c u srpskoj vojsci kostatirano 12.000 slučajeva kolere. Svaki dan umire j 200 do 300 vojnika. U nekim topničkim pukovnijama! vojnici se uzbunili te uništili topove, i Slovenski orlovi pred francuskim tvrdjavama Starosta harjulskih Orlova pile iz Francuske; „Sada sam u blizini Maubeugea u Francuskoj, koji je dobro utvrdjen; 46.000 vojnika, 7 generala i 400 topova predalo nam se. Sada čekamo, neznam, kuda ćemo i kada ćemo. Moguće pred Pariz, tko nas budu trebovali". Re i ms i Hrvati. Reims, koga Nijemci bombardi- raju, ima ea nas Hrvate posebnu važno&t. U reimskoj naime Stolnoj Crkvi već mnogo stoljeća pohranjen je jedan od najsjajnijih spomenika hrvatske glagolske književnosti tako- zvano 0 rcimsko evangjelt je",koje je francuski slavist Lcger izdao u kra- snom izdanju sa zlatnim inicijalima divnog originala. Na ovo avangjelje francuski vladari polagali su prisegu. Više stotina godina nije se znalo, u kakovom je jeaiku napisana ova sveta knjiga. Vidjelo se da je sveta po velikom križu kojeg imala na ko- ricama. Niti ruski car Petar Veliki, koji je knjigu vidio, nije znaO u ko- jemu je ona jeziku. Ovo nije nikakvo Čudo, jer slavistika počela je iek sto godina po Petru Velikomu i tek tada počelo se proučavati hrvatsku glago-j licu kao znanstvenu disciplinu. „Reimsko Evangjelje" sigurna j donijeli su 8 istoka francuski krvari, koji su išli po nadim zemljama. vrijeme, da ae aa uvijek stvori od Pa- rila posve neovisno odijevanje, jer su žene i onako već posvema napustile svoje i povele se za tudjim, što je nepatriotično i oštećivalo je njemačku industriju. Rat je najzgodnije prilika da se tome jednom učini kraj, — veli „Beri. Tageblatt", - pa je potrebno da se odmas izrade domaći modeli. Mnoge su tvrdke već učinile svoje i za to novine pozivi ju žene, da ne za- borave svoju dužnost i da nikada više ne odjenu drugog odijela, nego samo ono, koje Je izradjeno po domaćem modelu. Ove će dakle zime nova moda bitui desena posve po njemačkim mo- delima, koji neće ni malo posudjivati pariške. Čini se, da i neće imati Sto da posudjuje, jer kao da Pariz neće imati mnogo vremena, da se bavi iz- mudrivanjem nove zimske mode! Englezi u Baltiku Nijemci u Angliji. Iz pisanja francuskih listova saz- naje se, da namjeravaju Englezi silom prodrijeti pasove mina, kojima je Dan- ska zatvorila Lund te Mali i Veliki Belt, nakon čega da će udariti u Bal- tičko more, koje će blokirati. Londonski pak „Times" računa sa mogućnošću, da se njemačke čete iskrcaju u Engleskoj. Neki njemački trgovac obećao je 30.000 maraka o- nome njemačkom vojniku, koji prvi stupi na englesko tlo. Ma. RAT I MODA. Bečke i berlinske novine pišu či- tave članke o preustroju mode. Do sada je davao pravae modi uvijek. Pariš. A cijeli se je svijet tome podvr- gao. Ali sada su odnošaji drugačiji, da se počelo ozbiljno misliti, da se moda emancipira od Pariza. Bečani su već počeli predradnje ea to, a isto tako i Berlin, Jedni i drugi traže do- maće motive za medu, koja bi u bu- duće imaia posve osebujni svoj karak- ter. Berlinski umjetnici ponudili su svoje usluge za ostvarenje ove reforme, a u Beču su domaće glumice zapo- čele sa akcijom u tom smislu. Jedni i drugi naglašaju, da je sada najshodnije „Wiener Zeitung 0 donosi carsku naredbu o produženju moratorija za privatno pravne novčane obveze prije 1. kolovoza 1914. Moratorij ne vrijedi više za cijelu obvezu, već četvrtina iste, a najmanje 100 K te kamati ci- jele obveze i sporedne pristojbe is- ključeni su, te ih se mora isplatiti. Ako dužnik nije u fetanju da plati četvrtinu svote, u osnovi je predvi- djena sudačka odgoda. Za obveze koje su do 30. IX. bile odgogjene, odregjuje se dan isplate za 14. listo- pada, a za one koje dospjevaju u li- stopadu i studenome slijedeći dan poslije dovršenog roka. Ostatak od tri četvrtine odgagja se za daljnih 61 dan. Za predjele, koji se nalaze u ne- posrednoj blizini ratišta predvigjene su iznimke, te sud može bez razlike odrediti odgodu l obustaviti ekseku- ciju. :

Standard ScanJob [S0002715.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1914_110.pdf · slučajeva kolere. Svaki dan umire j 200 do 300 vojnika. U nekim topničkim pukovnijama!

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Standard ScanJob [S0002715.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1914_110.pdf · slučajeva kolere. Svaki dan umire j 200 do 300 vojnika. U nekim topničkim pukovnijama!

RVATSKA MISAO ATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K u —

UGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO. MJESEČNO POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU.

=7? PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU.

- I Z L A Z I S V A K I D A N -M St TBLEPON 81, 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN »3§.S71, n n

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBCIN. PERIVOJA. — VLASTNIK, IZDAVATELJ ! ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZOA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA ™ = * ™ ~ - = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0. J. < «

ŠIBENIK, SRIJEDA 30. RUJNA ¡914. BR. 110

RUSI OSTAVLJAJU GALICIJU. »čišćenje Karpata. • Strah od Hindenburga. - Medju dvije vatre.

IZIfU ¡2 M i * Ječ, 29. rujna. Rat-novinski kvartir

ja: )bzirom na nove

le operacije, koje iuzeše savezničke lačke i austro-

arske vojne sile, su u toku na obim

mama Visle kretnje >rijatelja za uzmak.

dvljeno je iz ruskog izvora, da 'usi biti prisiljeni napustiti Gati-eda se suprotstave prodirajućoj loj bujici vojske generala Hinden-

a, koji sa 750.000 vojaka pro­sa sjevera proti Varšavi i tim

ava rusku vojsku, koja se nalazi ticiji, s ledja. Eda svoj uzmak prikriju, bacili

Rusi preko Karpata u ugarsku miju Ung\>dr nešto vojnika, ali ih iša vojska zaustavila. Kako ovaj brzojav daje razumjeti, ne čeie austrijske i njemačke

liše Ruse na uzmicanje, koje je porazno po rusku vojsku.

Beč, 29. rujna. Ratni no-\vinski kvartir javlja:

Jako rusko konjaničtvo bilo je kod Biecza s naše strane razbito.

* * * Biecz je gradić a Galiciji, na

apu na pritoku Visloke na državnoj miči Podgorce-Suha-Stryl-Lavov, točno od Tarnova. Broji 3180 mika.

j « ruska konjica sjeverno od Visle.

Beč, 29. rujna. Ratni n i n s k i kvartir javlja:

Sjeverno od Visle više ruskih konjaničkih divi-zija bilo je od saveznič­kih vojska otjerano.

Gonjenje Rusa sa Karpata.

Bitka na Karpatima. Budimpešta , 29 rujna.

Ugarski dopisni ured javlja ;

Na granici kod Koros-mezö - na karpat ima do Bukovine - u toku ie izmedju ruskih i naših četa bitka.

Budimpešta, 29. rujna. Ugarski dopisni ured javlja još slijedeće:

Iz županije Ungvar jav­ljaju, da je željeznička pru­ga do Csontosa slobodna. Iz Csontosa pak odlaze telegrafski monteri u Fe-nyosv6Igy da uzpostave telegrafsku napravu.

Iz ovoga proizlazi, da je našim četama uspjelo potisnuti neprijatelja i preko Feny6sv6lgy.

I * D Upad banda u Bosnu.

BEČ, 29. Službeno se objavljuje:

Nakon vlšt nego čttr-nmztđmmlh ljutih bo­jeva, u kojima m naše čete ponovno prešle Dri­nu i Savu, na jugoistoč­nom ratištu nastala je kratka pauza u operaci­jama. Naše čefe nalaze se sve skupa na srpskom te­ritoriju te se zadržavaju u prvom redu u krvavo iz* vojStenim pozicijama pro­tiv neprekidnih ljutih na­padaja.

Ovi napadaji svršavaju uvijek znatnim gubitcima protivnika, ti zadnjim bo­jevima palo oam je u piljen ukupno 14 topova I više puščanlh strojeva. I broj zarobljenica je znatan; isto tako I deztrtera.

Vijesti o srpsko-crno-gorskoj ofenzivi prama Bosni nastale su usijed upada podrednih sila u zemljište m granici San­džaka od naših četa skoro podpuno zapušteno, po­duzete su bezodvlačno mjere za očišćenje ovog zemljišta.

POTIOREK, F Z M .

Budimpešta, 29. rujna. Ugarski dopisni ured javlja: |

Na temelju pouzdanih informacija, naše čete po­tisnule su neprijatelja u okoliš örkermezö.

Ruslii g o l i ion Lavova. „Neue Züricher Zeitung" piše ,

da Je Rusija platila o b e vel ike bitke kod Lavova j t f f c t " t k o t n od 100.000, ljudi,

Upravitelj bečkog bankovnog društva u Sofiji dr. Eugen Strumpf javlja da je bugarski poslanik u Nišu izjavio, da su Srbi izgubili dosad 60.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih.

Iz Ni§a javljaju: Srpske čete du­ševno su sasma smalaksale. Do sada [c u srpskoj vojsci kostatirano 12.000

slučajeva kolere. Svaki dan umire j 200 do 300 vojnika.

U nekim topničkim pukovnijama! vojnici se uzbunili te uništili topove, i

Slovenski orlovi pred francuskim tvrdjavama

Starosta harjulskih Orlova pile iz Francuske; „Sada sam u blizini Maubeugea u Francuskoj, koji je dobro utvrdjen; 46.000 vojnika, 7 generala i 400 topova predalo nam se. Sada čekamo, neznam, kuda ćemo i kada ćemo. Moguće pred Pariz, tko nas budu trebovali".

Reims i Hrvati. Reims, koga Nijemci bombardi­

raju, ima ea nas Hrvate posebnu važno&t. U reimskoj naime Stolnoj Crkvi već mnogo stoljeća pohranjen je jedan od najsjajnijih spomenika hrvatske glagolske književnosti tako-z v a n o 0 r c i m s k o e v a n g j e l t je",koje je francuski slavist Lcger izdao u kra­snom izdanju sa zlatnim inicijalima divnog originala. Na ovo avangjelje francuski vladari polagali su prisegu.

Više stotina godina nije se znalo, u kakovom je jeaiku napisana ova sveta knjiga. Vidjelo se da je sveta po velikom križu kojeg imala na ko­ricama. Niti ruski car Petar Veliki, koji je knjigu vidio, nije znaO u ko­jemu je ona jeziku. Ovo nije nikakvo Čudo, jer slavistika počela je iek sto godina po Petru Velikomu i tek tada počelo se proučavati hrvatsku glago-j licu kao znanstvenu disciplinu.

„Reimsko Evangjelje" sigurna j donijeli su 8 istoka francuski krvari, koji su išli po nadim zemljama.

vrijeme, da ae aa uvijek stvori od Pa­rila posve neovisno odijevanje, jer su žene i onako već posvema napustile svoje i povele se za tudjim, što je nepatriotično i oštećivalo je njemačku industriju. Rat je najzgodnije prilika da se tome jednom učini kraj, — veli „Beri. Tageblatt", - pa je potrebno da se odmas izrade domaći modeli. Mnoge su tvrdke već učinile svoje i za to novine pozivi ju žene, da ne za­borave svoju dužnost i da nikada više ne odjenu drugog odijela, nego samo ono, koje Je izradjeno po domaćem modelu.

Ove će dakle zime nova moda bitui desena posve po njemačkim mo­delima, koji neće ni malo posudjivati pariške. Čini se, da i neće imati Sto da posudjuje, jer kao da Pariz neće imati mnogo vremena, da se bavi iz-mudrivanjem nove zimske mode!

Englezi u Baltiku Nijemci u Angliji.

Iz pisanja francuskih listova saz­naje se, da namjeravaju Englezi silom prodrijeti pasove mina, kojima je Dan­ska zatvorila Lund te Mali i Veliki Belt, nakon čega da će udariti u Bal­tičko more, koje će blokirati.

Londonski pak „Times" računa sa mogućnošću, da se njemačke čete iskrcaju u Engleskoj. Neki njemački trgovac obećao je 30.000 maraka o-nome njemačkom vojniku, koji prvi stupi na englesko tlo.

Ma.

RAT I MODA. Bečke i berlinske novine pišu či­

tave članke o preustroju mode. Do sada je davao pravae modi uvijek. Pariš. A cijeli se je svijet tome podvr-gao. Ali sada su odnošaji drugačiji, da se počelo ozbiljno misliti, da se moda emancipira od Pariza. Bečani su već počeli predradnje ea to, a isto tako i Berlin, Jedni i drugi traže do­maće motive za medu, koja bi u bu­duće imaia posve osebujni svoj karak­ter. Berlinski umjetnici ponudili su svoje usluge za ostvarenje ove reforme, a u Beču su domaće glumice zapo­čele sa akcijom u tom smislu. Jedni i drugi naglašaju, da je sada najshodnije

„Wiener Zeitung 0 donosi carsku naredbu o produženju moratorija za privatno pravne novčane obveze prije 1. kolovoza 1914. Moratorij ne vrijedi više za cijelu obvezu, već četvrtina iste, a najmanje 100 K te kamati ci­jele obveze i sporedne pristojbe is­ključeni su, te ih se mora isplatiti. Ako dužnik nije u fetanju da plati četvrtinu svote, u osnovi je predvi-djena sudačka odgoda. Za obveze koje su do 30. IX. bile odgogjene, odregjuje se dan isplate za 14. listo­pada, a za one koje dospjevaju u li­stopadu i studenome slijedeći dan poslije dovršenog roka. Ostatak od tri četvrtine odgagja se za daljnih 61 dan.

Za predjele, koji se nalaze u ne­posrednoj blizini ratišta predvigjene su iznimke, te sud može bez razlike odrediti odgodu l obustaviti ekseku-ciju.

:

Page 2: Standard ScanJob [S0002715.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1914_110.pdf · slučajeva kolere. Svaki dan umire j 200 do 300 vojnika. U nekim topničkim pukovnijama!

Prvi dio pruge (>gulin-Kwin,.koji od Ogulina do stanice PlaSki

(udaljenost 27 klin.), podpuno je go­tov. Na toj pruzi nalaze se stanice Ogulin, Oštarije, Ravnice, Josipdol, Vojnovac i Plaški. Prema dOsadanjim dispozicijama, tehničko-redarstveno će se taj dio urediti dne 5. listopada.

Kod ove gradnje bilo je za svla­dati najveću tehničku poteškoću, t. j . gradnju tunela, koji je dug 1100 me­tara. Uz novu prugu, na kojoj će dnevno prometati četiri vlaka, podig­nuto je nekoliko industrijalnih podu­zeća.

Grad i Dan mol i tve za pobjedu oružja.

Biskupska konferencija u Beču odredila je dan 4. listopada, imendan Nj. Veličanstva kralja, kao dan molitve za pobjedu našeg oružja. Iza svečane svete mise bit če po svim crkvama države izloženo Svetotajstvo.

„Devet razmišl janja o sv . Franji As ižkom" izišlo je iz naše tiskare ovo dana, napisanih od fra Josipa Miloševića, provincijala konventualaca. „U tih devet razmišljanja — izrazio se crkveni sud — ističe se devet krjeposti aaižkog božjaka, i to pojedina krjepost u tri tačke, dobro osnovane po načelima pobožnosti i izve­dene jakim poticajima na ljubav k dotičnoj krjeposti Serafinskog Patrijarha: čijim du­hom kadra su ova razmišljanja da zadahnu bogoljubee uopće, a u prvom redu pripad­nike franjevačkog trećeg reda, kojima su ona napose namjenjena.

Ovaku laskav sud nadležne vlasti, kao Sto već poznata spisateljeva vrijednost, te popularnost svetog predmeta tog djelca i nikakva mu cijena čine suvišnom svaku našu preporuku na gradjanstvo, a napose na članove trećega reda sv. Franje, crkve i ine nabožne ustanove, koje se običavaju godimice pripravljati deveterodnevnom po-božnošću na blagdan slavnoga Otca naših po vjeru i narod vele zaslužnih franjevaca

Knjižica se ta može dobiti za samih para 20 u samostanu sv. Frane ovdje i u Spljetti.

Za parobrodarsku s v e z u Šibenik— Trat. U trgovačkim i obrtničkim krugovima našega grada i okolice osjeća se velika po­treba tizpostavljenja bar jedne sedmične pa­robrodarske pruge, koja bi spajala direktno Šibenik sa Trstom. Pošto pomanjkanje ta­kovog »poja štetno djeluje i na radne pri­like grada, doznajemo, da se je kotarski odbor za očevidnosti radnja obratio ovo dana na pokrajinsko povjerenstvo u Zadru, da bi ono uznastojalo, da se takova pruga uzpostavi. Nadati se je, da će se zauzima­njem vlasti, osobito pak susretljivošču vojno-pomorske oblasti, koja je nastojala i nastoji hvalevrijedno, da do skrajnih gra­nica mogućnosti uvaži želje i potrebe pu­čanstva, moći i ovoj želji i potrebi dosko­čiti. Družtvo „Dalmatia" cijenimo, takodjer će doći u 6usre t , jer uzpostavljenje ove pruge i njemu bi koristi donijelo a oblak-Šalo bi promet sa Splitom. I promet sa že­ljeznicom bio bi takodjer olakšan; gradu i okolici bi takova pruga pak bila od velike koristi, osobito u ovo doba, kad treba da se otvori trgovina sa našim vinom.

• • • • • • • • • • • • • • • •

J O S I P ZANOLA ovlašteni dekorativni slikar

u Š I B E N I K U =

Novi bakarski majstori u Vodicama

FRANE IIDElItj iz Lastva u Istri.

Dajem na znanje poštovanom ob-ćinstvu Vodica i svoj okolici Šibenika, Skradina, Zlarina, Prvić-Luke, Šepu-rine, Zatona, Tribunja, Tijesna, Jezera, Murtera, Betine, Zlosela itd., da sam moju radnju bačvarsku prinio iz Ka-stva u Istri u Vodice. Imam četiri ra­dnika, radnju sa svim modernim su­dovima, to^qst bačava, gotovih ča-brova, maštela, karatela, vinopritakaća, vi dara i svake vrsti sudova na barile po zahtjevu svake veličine. Isto držim skladište obruča, duga, jelovih, smri-kovih od svake veličine itd.

Cijene umjerene tako da se ne boji nikakve utakmice.

ESimmODtlDIIDuIlS

ran zoiin za jednu bečku Eksportnu kuću po mogućnosti za sitničarije

prima se odmah.

Uzima se u obzir samo vje­

šta čestita osoba.

A D R E S A :

ROSENBERG Motel Troccoli - : - Split.

Beč VI., MariBhilferstrBSse 170.

U našem skladištu imademo na prodaju vunenih pokrivača

dobre vrsti.

I vanjske naručbe izvršujemo.

Prva dalmatinska tvornica prediva I tkala PAŠKO RORA i drug

ŠIBENIK.

TISAK ZA U L J E uz jeft inu cijenu prodaje s e . T i sak je

u dobrom stanju. Obratiti s e na MAR-

KIOLA KURSARA u Prvič-Šepurini .

MLIJEKO: k r a v l j e 1 o v C i j e

— — p č i s to , naravno i s ter i l i z irano , prodaje p o 40 para litar,

Uzorna Mljekarna J. Drezga.

Remington Standard Je<?*n pisaćih strojeva malljUtl LMHIM—IIII n — n m •• imHinniMiiiimii

• = u porabi. — . Model X i XI.

:: :: BEZ KONKURENCIJE :: ::

. — P o d p u n o ™ _

amerikansko pokućstvo

I CO. - TUST = = B A Č A V A = rabl jenih , zdravih , u izvrsnom stanju, uz umjerenu cijenu, od 3 do 30 s to l i -tara , ima na prodaju kod p o t p i s a n o g a .

Zlarin — Šime Matin posjednik, trgovac.

Bivši više godina u Trstu nalazi se sada već godinu dana u svom rodnom mjestu Šibeniku, gdje je radio kod raznih tvornica i privatnih radnja te kod Pomorskog Okružnog Zapovjed­nička.

Preuzima svakovrstnu radnju uz vrlo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i radnje i izvan Šibenika bez povišice cijene. Dostaje obavijestit ga jednom otvorenom do­pisnicom na gore naznačenu adresu.

Preuzima važne slikarske radnje po crkvama, kazalištima. 30—30

P. T. Častimo sc slaviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod nas lovom:

:-: PRVA SPLITSKA :-:

registrirana na ograničeno jamčenje U SPLITU.

Zadruga obavlja svakovrstne kle­sarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku naručbu brzo i tačno iz­vršiti na podpuno zadovoljstvo gg. naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve upute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom obćinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju po ­časte svojim cijenjenim naručbama.

UPRAVA.

P i a z z a della B o r s a No. 14 I kat Te le fon br. 1 7 - 7 0 .

| VELIKA ZLATARIJA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

ŠIBENIK. :-:

8 W ~ Na znanje on ima , koji s e b e ili djecu na ž ivot os igurat i ž e l e . Prije n e g o s e os iguraju kod tudjih z a v o d a , neka dadu prvens tvo na ­š e m jedinom d o m a ć e m z a v o d u

„ C R O A T I A " koji ima razne c i en ike uz povo l jne u v j e t e ; razjašnjenja i upute rado :-: daje Z a s t u p s t v o :-:

KOPANI & MILKOVIĆ . . ZADAR :: DALMACIJA. . \

Z a v o d takodjer p r e u z i m a o s i g u ­ranja proti požaru .

i i i A 1. z. s. o. j . (D

1 S K A H E J U ^ I B O H K J T T

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE,

MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-

:-: :-: DAJUĆE RADNJE. : - : ~

CIENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA

:-: :-: I SOLIDNA. : . : . . .

Svatko mora da pogodi! 400.000 i 2O0.000 franaha

tu r s k i f r s rećaka . 0 vučenja s v a k e g o d i n e ! Buduće vučenje 1. kolovoza.

475.000 odnosno 375.000 kruna odn. franaka i lira iznose svakogodišnj' glavni zgoditci skupine 5 o d n o s n o 3 izvrsnih srećaka.

13 o d n o s n o 9 vučenja s v a k e g o d i n e l Buduće vučenje 1. kolovoza. Mjesečni obrok o d K 4 .— dalje . — Ciienj. naručnicima namijenjene su

nagrade i premije 1 IzjaŠnjenja daje i naručbe prima za „Slovensku i Hrvatsku Narodnu Stražu"

g. Valentin Urbančić, Ljubljana, 20.

PRVA HRVATSKA STUKATERSKA RADIONA u SPLITU. - Put Grobišta kod Sv. Ante

11. DragicGVic. 3, Božić i II. Bdžit Opskrbila je svoju radionu sa svim modernim strojevima i alatom koji potrebuju za štukaterski zanat, te proizvadja razne Spomenike, praonice, kupatila i krstione,

te s tupove naslove za terace, kipove itd. Suviše proizvadja razne vrsti pločica Mozaik u različitim bojama, te pločice u

presi u raznim narisima i u raznim narodnim bojama. Proizvadja cijevi u svakom obliku i promjeru od 10 do 60 centimetara promjera. Proizvadja stepenice u raznim bojama Mozaika, te svake vrsti dimnjaka I

krovnih vijenaca. Prodaje svakovrsnog istučenog Mramora za Mozaik te cementa 1 satire M.

Cjenici po zahtjevu se šalju badava i franko. — N e b o j i s e n i k a k v e k o n k u r e n c i j e . —

„SVOJ K SVOMU".

HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA U Š I B E N I K C

i

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DUL1BIĆ I DRUG)

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU TOČNO, BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE 1ZRADJ1VATI SVE >: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE 1 DRUGE ZABAVNE POZIVE I PROGRAME, OSMRTNICE, CIJENIKE, JESTVENIKE 1 T. D. 1 T. D.

VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE 1 :-: -: ŽUPSKE UREDE. :-: :-f

PRODAJA RAZNOVRNOG ČISTOG PAPIRA I OBVOJA.

Raznovrstne, umjetnički izradjene koraljne uresne nakite izradjuje

RIBARSKO - KORALJSKA ZADRUGA U ŠIBENIKU. Radiona i izlozi nalaze s e na obali kraj perivoj*.

J