UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK:HISTORIJA

SREDNJOVJEKONI GRAD JAJCESEMINARSKI RAD

Student:Alen Rahmanović Mentor:Dr.sc.Pavo Živković,red,prof.

Tuzla, Maj 2011.

UVOD

Grad Jajce,smješten je na brežuljku kojeg je sama priroda zaštitila s jedne strane rijekom Plivom i njenim prekrasnim vodopadom pri samom ušću u Vrbas, a na drugoj strani je litica.S tog se bružuljka pruža prekrasni pogled na dio Dnoluke, nizvodno rijeke Vrbasa. U blizini se nalazi Plivsko jezero sa svojim čarima.

O prirodnoj ljepoti ovog kraja svjedoči i pismeni zapis iz 1626 godine koji je napisao osmanski putopisac Evlija Ćelebi purtujući kroz Bosnu. Zanimljivo je da ovaj autor samo ljepotu Jajca opisuje na tri stranice, dok o drugim mjestima ne piše tako dojmljivo i sa divljenjem.

Vojvodi Hrvoju dok je bio u obližnjoj svojoj tvrđavi Komotinu, odavno je zapeo za oko ovaj kraj gdje se Pliva slijeva u Vrbas te mu je sinula ideja da ondje sazida grad-svoj grad1.

Mađari su ga dograđivali između 1464 godine i 1528 godine. Ispod grada su ostale Hrvojeve katakombe. Jajce je postal prijestonica u XV vijeku, a naročito je to bila u vrijeme Stjepana Tomaševića.

U Jajcu su zagrađene i tri crkve u raznom vremenskom razdoblju u srednjem vijeku a to su: sv.Katarine, sv.Marije is v.Luke.O crkvi sv. Katarine govori papa Pijo II 1458 i 1463 godine, isti papa spominje i crkvu sv Marije 1461 godine u kojoj je po tradiciji i sačuvano tijelo sv Luke. Osmanlije su srušile crkvu sv.Marije 1528 godine.

Jajce zauzimaju Osmanlije 1463 godine ali su ga Mađari uspjeli povratit u jesen iste godine. Konačno zauzimanje Osmanlija dogodilo se 1528 godine.

1 Narcis,Jenko,Obitelj vojvode Hrvoja I,Zagreb 1970,str.40.

1

1.Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Rođen je u Kotoru (današnji Kotor Varoš) 1350 godine. Bio je najstariji sin vojvode Vukca Hrvatinića.Prvi put se spominje u ispravi iz 1376 godine kao knez i vjerni vitez hrvatskog-ugarskog kralja Ludovika I Anžuvica. Godine 1380. kralj Tvrtko I Kotromanić dodijelio mu je titulu velikoga vojvode i darovao posjede u župi Lašvi. Nakon smrti kralja Ludovika I na početku bio je na strani nasljednika Ludovika I Sigismunda Luksemburca ali kasnije uvidjevsi namjeru Sigismunda da želi vladati Bosnom ustao je protiv njega i postao pristalica Ladislava Napuljskog koji mu je povjerio na upravu banovine Dalmaciju i Hrvatsku 1391 godine. Svečano je ustoličen 1403 godine uredivši pri tome svoj dvor dijelom u Jajcu dijelom u Splitu. U Dalamciji nije vladao kao kraljev namjesnik već kao i sam kralj. Kovao je svoj novac slao svoju vojsku u različite pohode, dobro surađivao s Venecijom, izmirio je Split i Trogir te se zanimao za probleme cetinskih Hrvata.

Već 1413 godine počinje slabljenje njegove moći. Dalmatinici su se oslobodili njegove vlasti, Venecija odbija suradnju s njim kao i kralj Ladislav. Sigismund izdaje zvanični proglas u kojem ga naziva veleizdajnikom i dušmaninom kraljevskim te poziva na vojnu akciju protiv njega. Uz svo nastojanje Hrvoje se nije uspio pomiriti s ugarskim kraljem i jedino što mu je preostalo jest potražit pomoć ondje gdje je znao da će je naći- kod Osmanlija.U proljeće 1415 godine uz pomoć Osmanlija potpuno je porazio ugarsku vojsku kod Doboja2, i osvetio se za poslednji poraz iz 1408 godine3.A već sledeće godine 1416 Hrvoje Vukčić je umro u svojoj tvrđavi Kotoru na Vrbanji.

Sl.1.Prikaz Hrvoja Vukčića Hrvatinića

Izvor: http://hakave.org/images/stories/Slike06/a2.jpg

2 Ova pobjeda otvorila je Osmanlijama put u Bosnu kojom će vladati sledećih 400 godina.3 Sigismund je u tri navrata ratovao protiv Bosne : 1405,1407 i 1408 godine, kada je ugarska vojska potpuno porazila bosanske vladare.

2

Sl.2.Oblast Hrvoje Vukčića u ranom XV vijeku.

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/90/Bosnia_around_1412.png/642px-Bosnia_around_1412.png

2.Podizanje grada

“Gradim novi grad najljepši u Bosni”, tako je pisao Hrvoje Vukčić Hrvatinić svojoj budućoj ženi Grlici u tvrđavu Bistricu (vjerovatno kod današnjeg Livna)4.Gradnja grada na Plivi počela je prije 1396 godine te se prema tome može zaključit da prvi spomeni grada Jajca potiču još prije 600 godina.

No prema E.Ćelebiji Jajce se prvi put spominje 1404 godine kada ga je osnovao vojvoda Donjih Krajeva Hrvoje Vukčić, koji je tu stolovao 1411 godine. Poslije njega Jajce sa župom Donji Krajevi dopalo je Radivoju Jablanoviću, a 1423 godine postaje stalno mjesto bosanskih kraljeva. Ali ipak treba uzeti u obzir da je E.Čelebija prije svega putopisac i nije mu prvenstveni cilj pisati

4 Narcis,Jenko,Nav.dj.str.245.

3

povjesne podatke. Oni su u njegov rad uvršteni tek usput i stoga je razumljivo da su mu historijski podaci veoma loši, a kadkad i neprecizni.Grad se brzo dizao, gradili su ga dalmatinski zidari i domaće stanovništvo. Sličio je napuljskom Castel d’Uvo-u5, po čemu je Jajce i dobilo ime, kako tvrdi jedna narodna predaja. Do 1401 godine bio je gotov slavni dvor na jugoistoku grada – jedna divna prostrana palača. Dok zidovi, Medvjed-kula, velika sjeverna kula i zgrade unutar grada nisu bili dovršeni. Dovratnici glavnog ulaza pravili su šiljatim lukovima prelijep portal. Također među tim lukovim bio je isklesan i Hrvojev grb.

Nakon 1435 godine naučni se ne slažu oko nekoliko stvari koje su se odvijale. Naime dr.Ljudevit Thalloczy navodi kako nakon 1435 godine nastupa gradnja jajačke tvrđave, kraljevskih dvora, kapela. Tada kraljica daje graditi crkvu na čast sv.Katarine, koja je stajala na mjestu današnje gradske džamije, a druga crkva je na čast blažene djevice, a uz nju je podignut sjajan zvonik, nazvan Lukinim tornjem6.Dok Narcis Jenko navodi da je kraljica Jelena (Hrvojeva žena) 1413 godine u crkvi sv.Katarine povratila se na katoličku vjeru7.Budući da N.Jenko ne spominje ni jednu drugu crkvu može se zaključit da njegovo djelo odiše slobodnijom maštom jednog pripovjedača, odnosno romanopisca koji je vješto prepričao historijske podatke u svoj roman.

3.Arhitektura

3.1.Tvrđava

Među najvećim spomenicima Jajca jeste Tvrđava. Nalazi se na nadmorskoj visini od 470 metara. Ima oblik nepravilnog četverougla koji je uslovljen konfiguracijom zemljišta. Njen obim je 260 metara a površina 4 800 kvadratnih metara8.Unutar zidova su bunar i barutana koji se i danas nalaze na istom mjestu. Pretpostavlja se da je tvrđava postojala već u XIII vijeku. Pojedini arhitektonski ostatci nađeni unutar nje ili unutar srednjovjekovnih zidova grada ukazuju da je ovde polovinom XV vijeka građena palača. Tvrđava je tokom nekoliko vijekova građena, popravljana i adaptirana.Na sjeverozapadnom i jugoistočnom uglu tvrđave su dva četverostrana

5 Isto.str.105.6 Ljudevit,Thalloczy,Povijest banovine( banovine,grada i varoša)Jajca 1450-1527,Znanstvena književnica,Zagreb 1916.str.38-39.7 Narcis,Jenko,Nav.dj.str.272-273.8 Đuro,Basler, Konzervacija južnog zida tvrđave u Jajcu. Naše starine VI, Zavod za zaštitu spomenika NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1959., str.122.

4

bastiona, a pretpostavlja se da je jedan toranj bio i na sjeveroistočnom uglu. U okviru tvrđave nalazi se i jedini sačuvani kraljevski grb iz XV vijeka a tu je krunisan i poslednji bosanski kralj Stefan Tomašević(Sl.3).

Sl.3.Kraljevska vrata i grb.

Izvor: Basler, Đuro, Konzervacija južnog zida tvrđave u Jajcu, Naše starine VI, Zavod za zaštitu spomenika NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1959., str. 127.

Sl.4.Tvrđava.

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c8/Tvr%C4%91ava_u_Jajcu.JPG/250px-Tvr%C4%91ava_u_Jajcu.JPG

3.2.Medvjed-kula

5

U sklopu zapadnog bedema nalazi se Medvjed kula, koja je ime dobila po čvrstini obliku i veličini(Sl.5.). Sagrađena je u prvoj polovini XV vijeka, kada se tvrđava spušta sve do rijeke.Postoje vjerovanja da su u kulu medvjedima bacani zatvorenici te da je po tome i dobila ime. Medvjed kula je interesantna građevina kod koje još uvjek nije utvrđeno ko i kada ju je podigao. U literature postoje oprečna gledišta u koju svrhu je korištena. Obim Medvjed-kule iznosi 50 metara a debljina zidova od 4,5 do 6 metara.Dr. Ćiro Truhelka daje nešto širi opis položaja na kome se nalazi kula, njenog oblika, dimenzije te podatke o tome kako je, i kada sagrađena i od kakvog materijala, unutrašnjem rasporedu donjeg i gornjeg sprata, vanjskim otvorima (puškarnicama), te spravama pomoću kojih se penjalo na kulu9.Ć.Truhelka navodi da je “svrha ove kule sastojala se u tome da bude straža i branik protiv neprijatelja koji bi sa zapada niz Plivu prodirao, a to razabiremo po rasporedu prozora i puškarnica koje su okrenute prema Plivi”10.

Sl.5.Medvjed kula

Izvor: www.destinacije.com

3.3.Sahat-kula

9 Vidi:,Ćiro,Truhelka,Kraljevski grad Jajce,Sarajevo,1904.10 Isto,str.72.

6

Sahat-kula (Sl.6.) se nalazi u Gornjem Gradu, u Gornjoj mahali. Iako se nalazi unutar bedema, ona je svojevremeno pripadala fortifikacionom sistemu. Kula je sagrađena u srednjem vijeku, kao isturena kula ispred tvrđave. Pretpostavlja se da je građena u vrijeme gradnje obora, u periodu vladavina Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Kula je sačuvala u cjelini karakter srednjevjekovne ulazne kule prema podgrađu. To je jasno vidljivo po staroj jajačkoj stambenoj aglomeraciji, ali i po karakteru i položaju ovog objekta.

            Sahat-kula je često popravljana i prepravljana. Čitavi gornji dijelovi su nespretno izmijenjeni. Osmanlije su probili dva zida i proveli kroz kulu ulicu i postavili sat. Izgleda da je prvo bila otvorena kapija sa istočne strane. Naziv sahat-kula nije adekvatan ovoj građevini jer nema nikakvih zvaničnih podataka o satu koji je eventualno stajao na tom mjestu, niti je toranj sagrađen sa tom namjenom.Đ. Basler takođe navodi da nema podataka da je na njoj ikada stajao sat, mada se prema kazivanjima izvjesnog Hadže Šećerćehajića navodi podatak da je objekat ustvari za vrijeme osmanske uprave preinačen u sahat-kulu i da je satni mehanizam bio okačen iznad kapije, na luku sa istočne strane. O održavanju sata brinula se porodica Šeherćehajića, čija se kuća nalazila u blizini. Nakon okupacije Bosne i Hercegovine, austrougarski vojnici su odnijeli sat i zvono.

            Sahat-kula u Jajcu predstavlja tipičan fortifikacioni objekat. U osnovi predstavlja nepravilni pravougaonik dimenzija 10,50 x 9,00 m. Zidovi su od lomljenog kamena, na nekim mjestima debljine i do 3,50 m. Kao vezivno sredstvo korišten je hidraulični krečni malter. Objekat je u cjelini pokriven strmim četverovodnim krovom sa drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. Ima dvoja lučno zasvedena vrata, jedna sa istočne, a druga sa zapadne strane, kroz koja se ulazi u centralni prostor velike visine. Na zidnim platnima vidljive su intervencije koje potiču iz različitih perioda.

            Objekat se nalazi u dobrom građevinskom stanju, pošto je posljednjim intervencija promijenjen krovni pokrivač. Problem za objekat predstavlja samonikla vegetacija  - bršljan, koji je skoro u potpunosti prekrio zapadni i južni zid.

Sl.6.Sahat-kula

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Sahat-kula_Jajce.jpg/220px-Sahat-kula_Jajce.jpg

3.4.Katakombe

7

Spomenički kompleks starog Jajca je bogat i raznovrsan, međutim najveća pažnja posjetilaca usmjerena je najviše na Katakombe(Sl.7.). Razlog zbog čega je tako, vjerovatno je u tome što katakombe kao oblik podzemnih grobišta i način sahranjivanja nemaju značajnijeg uporišta u kulturi naših ljudi, niti ih je bilo na drugim područjima Bosne. Rasprostranjeno mišljenje je da Katakombe u jajcu zapravo i nisu katakombe u izvornom značenju te riječi, već podzemni sakralni objekti u dva nivoa:sa hramom u duboko usječenoj stijeni i kripti ispod nje, koja se vremenom širila i dobila oblik tunela.U katakombama se nalazi oltarski zid gdje se nalazi polumjesec i križ,jedni uz druge. Jedinstven spomenik kakav se na širem prostoru ne može naći. Polumjesec je isključivo simbol pripadnika bogumilske vjere a križ katoličke. Dva potpuno različita učenja na jednom mjestu.

Katakombe u Jajcu, po mišljenju stručnjaka, nastale su u vrijeme Hrvoja Vukčića, u 15. vijeku. Prostranim udubljenjem u živoj stijeni stvoren je dvospratni mauzolej sa pratećim prostorima. U gornjem nivou je predvorje sa kamenim reljefom, a u nastavku dvorana sa grobnicama.

Sl.7.Katakombe

Izvor: http://www.jajce-grad-muzej.com/images/stories/tn_katakombe-podzemna_crkva-catacombs.jpg

4.Jajačka banovina

8

Dešavanja u Jajcu nakon smrti Hrvoje Vukčića Hrvatnića nisu nam poznata.Međutim vladavina kralja Stefana Tomaševića koji je vladao Bosnom od 1443 do 1461 godine dosegla je vrhunac kad je osnovana jajčka banovina. Politička situacija u tom trenutku u Bosni je bila napeta s obzirom na pritiske sa svih strana. Tako se Tomašević pomirio sa suparnikom Stjepanom Kosačom (1646) te se ženi s njegovom kćerkom Katarinom, tako da je zavladao unutarnji red i mir u državi. Otpočela je trgovina robom tako da je postojao trgovački put od Jajca,preko Livna do Splita. Iz Bosne se počinje izvoziti stoka, krzno, med, vosak i sir. Političke napetosti koja je postojala u tom vremenu je nestalo.

Jajačka banovina imala je tri županije: Vrbas, Sanu i Dubicu. A da je uistinu bila moćna, to pokazuju i sledeći gradovi koji su joj pripadali: Banja Luka, Belaj ( kod Bosanskog Petrovca), Bočac,Celepirovac, Greben kod Vrbasa, Grmeč-grad, Jajce, Jezero, Kamengrad (sjeverozapadno od Ključa), Kmotin, Koszoruvar (Vinac), Kotorgrad,Kozarac, Krupa, Oštergrad-Istergrad, Prusac, Sokolac (kod Jezera), Travnik, Vinčac, Vrbenacgrad (kod Travnika), Zvečaj (50 km od Banja Luke).

Međutim situacija u Bosni je izgledala i suviše lijepa da bi duže trajala. Ubrzo dolazi do Dubrovačko-Bosanskog rata 1451-1454 godine nesporazuma s Venecijom,ali također dolazi i do unutrašnjih nemira. Prijeti i jačanje osmanske vojske, a njome i strah od novog ratovanja. Da bi se zaštitio kralj Stjepan Tomašević nekoliko puta traži pomoć od Venecije. Venecija je ipak imala svoje interese u Bosni te odbija poslat bilo kakvu pomoć. Ma koliko moćna jajačka banovina bila doživjela je krah. Bila je žrtva različitih interesa poput Dalamcije, Napuljske kraljevine, Hrvatske, Ugarske ili Osmanlija. Za vrijeme opsade Jajca od Osmanlija sva su nastojanja bila da se Jajce spasi. No to nije pošlo za rukom Jajačka banovina je došla u ruke Osmanlija te je tako propala ta velika banovina. Nakon osmanskog osvajnaja Jajca neki njegovi gradovi pripali su sarajevskom sandžaku.

Mnogi naučni se slažu da je razlog propasti Bosne kao i Jajca u veliko neslozi bosanskih velikaša pa o tome imamo podatke kada su Dubrovčani pisali kralju Sigismundu 12.X.1416 godine “ da su svi krenuli protiv svih, jer više niko nikom ne vjeruje”11.

ZAKLJUČAK

11 Marko,Šunjić, Bosna i Venecija (odnosi u XIV i XV.st.),HKD Napredak,Sarajevo,1996,str.144-145.

9

Uz sve ove podatke o srednjovjekovnom Jajcu, grad Jajce ima i druga značajnih obilježja. Jedno od glavnih je da je on svoje utemeljenje ostvario u najranijim tokovima historije, i da je bio neposrodni svjedok i pozornica krupnih događaja tokom mnogih stoljeća. Za razliku od većine drugih gradova iz srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, koji su danas u ruševinama i predstavljaju blijedu sliku nekadašnje veličine, odbrambene snage i političke moći, Jajce je u izvornom obliku sačuvalo mnoge tragove svog viševjekovnog postojanja. Ono je živi muzej i otvorena knjiga stare Bosne, uvijek dostupna da nas podsjeti na jedno vrijeme, jednu zemlju i njen poredak.

SADRŽAJ

10

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

1.Hrvoje Vukčić Hrvatinić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

2.Podizanje grada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

3.Arhitektura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

3.1.Tvrđava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

3.2Medvjed-kula. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

3.3.Sahat-kula. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3.4.Katakombe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

4.Jajačka banovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

ZAKLJUČAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

LITERATURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12

LITERATURA

11

1. Basler,Đuro, Konverzacija južnog zida i tvrđave u Jajcu,Zavod za zaštitu spomenika NR Bosne i Hercegovine,Sarajevo,1959.

2. Jenko,Narcis, Obitelj vojvode Hrvoja I,Zagreb,1970.

3. Šunjić,Marko, Bosna i Venecija (odnosi u XIV i XV st.),Napredak,Sarajevo,1996.

4. Thalloczy,Ljudevit,Povijest banovine (banovine,grad i varoša) Jajca 1450-1527,Znanstvena knjižnica,Zagreb,1916.

5. Truhelka,Ćiro,Kraljevski grad Jajce,Sarajevo,1904.

12